NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070125].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 115982 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stranačka borba za neopredijeljene birače</p>
<p>Dosadašnji izbori su pokazali da se vrlo mali broj apstinenata u konačnici odlučuje pojaviti na izborima i nekome dati svoj glas</p>
<p>Prema posljednjim istraživanjima i analizama ovogodišnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, oko 35 posto građana još ne zna za koga će glasovati. </p>
<p>U političkim kampanjama stranke i grupacije nastoje pridobiti upravo takve birače. No, koliko im se to i isplati? Naime, dosadašnji izbori su pokazali da se vrlo mali broj apstinenata u konačnici odlučuje pojaviti na izborima i nekome dati glas.</p>
<p>Predsjednica udruge GONG Suzana Jašić kaže da stranke opravdano rade pritisak na neopredijeljene birače. Uostalom, posao stranaka je natjerati ih da izađu na izbore.</p>
<p>Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić kaže da idu i na svoje standardno biračko tijelo, ali i na nove birače. »Cilj nam je zadržati stare, ali i neopredijeljeni su nam birači izazov. U masi neopredijeljenih birača po sustavu vrijednosti ima osoba sklonih različitim strankama i sasvim sigurno mnoge stranke među njima imaju svoje glasače«, kaže Opačić. </p>
<p>I glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak tvrdi da će HDZ predizbornu bitku voditi i za neopredijeljene. »Osim članova i simpatizera HDZ-a, redovito smo glasove dobivali i od, u ranijim anketama, neopredijeljenih birača«, ističe Jarnjak.</p>
<p>»Računamo na najveći dio neopredijeljenih birača jer kampanja kakvu vodimo daje šansu i neopredijeljenim biračima da biraju čovjeka koji je sposoban. Sasvim sigurno pridobit ćemo velik broj takvih birača«, kaže saborski zastupnik HNS-a Antun Kapraljević. Pojašnjava da će dobrom odzivu neopredijeljenih birača u korist HNS-a sasvim sigurno pridonijeti to što HNS vodi personaliziranu kampanju, a ljudi žele znati tko će ih voditi i odgovarati za učinjeno. </p>
<p>Politički analitičar Davor Gjenero pak pojašnjava da je u Hrvatskoj biračko tijelo manje-više konsolidirano, ali da je moguće preuzimati birače drugih stranaka. »Međutim«, kaže Gjenero, »oni koji su čvrsti birači bilo koje važne stranke to će i ostati, što god druge stranke u izbornim kampanjama radile«. </p>
<p>Gjenero se slaže s tim da mnoge hrvatske izborne kampanje pokazuju da se stranke ne obraćaju samo apstinentima, nego i tradicionalnim biračima bliskih stranaka. »Najizravnije to radi HSP koji pokušava pridobiti tradicionalno biračko tijelo HDZ-a, a to radi i gospodin Čačić sa svojom personaliziranom kampanjom. HSP pak biračima poručuje da odbace HDZ i glasaju za njih, jer time glasaju za izvorne vrednote za koje su glasovali i posljednjih petnaest godina.</p>
<p>Kad je riječ o neopredijeljenima, Gjenero kaže da je njihov broj velik i varira od izbora do izbora. Više ih je na lokalnim, nego na parlamentarnim izborima. Manje birača izlazi na izbore na kojima se ne očekuju tektonske promjene i obrnuto. </p>
<p>Protestnih glasova šest do deset posto</p>
<p>Veliki odaziv na izborima na kojima se očekuju veće promjene, stranci od koje se to očekuje donosi i blok tzv. protestnih glasova. Dakle, birača koji izlaze na sve izbore, ali nisu čvrsto vezani za jednu stranku. Davor Gjenero pojašnjava da su takvi glasači 1990. glasovali za HDZ, 2000. za SDP-HSLS, a 2003. su u velikoj mjeri opet glasovali za HDZ. Sada će to biračko tijelo najvjerojatnije glasovati za HSP. Naime, sada je HSP politička opcija koja u sebi ima taj politički protest i nastupa s drugih političkih pozicija nego establišment. Gjenero kaže da je riječ o šest do 10 posto birača koji se ne iskazuju kao neglasači, ali nisu čvrsto vezani ni za jednu političku opciju. Štoviše, oni se mogu njihati između ljevice i desnice. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uskoro ćemo smeće pretvarati u korisnu sirovinu</p>
<p>Prema podacima Katastra otpada, u 2003., 2004. i 2005. skupljeno je samo 32.000 tona otpadnih vozila, iako se njihov broj na godišnjoj razini kreće od 70.000 do 80.000</p>
<p>Zahvaljujući Pravilniku o gospodarenju otpadnim vozilima, koji je krajem prošle godine donijela ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić, počinje čišćenje Hrvatske od olupina. </p>
<p>Gospodarenje otpadnim vozilima dosad, na žalost, nije bilo obuhvaćeno cjelovitim organiziranim sustavom skupljanja, oporabe i zbrinjavanja, pa ih je na tisuće rasuto kojekuda.</p>
<p>Tako je prema podacima Katastra otpada u 2003., 2004. i 2005. u Hrvatskoj skupljeno samo oko 32.000 tona otpadnih vozila, iako se broj otpadnih vozila na godišnjoj razini kreće od 70.000 do 80.000. Osim što ružno izgledaju, time se ugrožava okoliš, tlo i vode, upozoravaju u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Naime, oko 70 posto mase vozila čine kovine koje je moguće reciklirati i ponovo koristiti u proizvodnji.</p>
<p>Međutim, u vozilima ima i ostalih za okoliš opasnih tvari među kojima su olovo, živa, kadmij, šesterovalentni krom, ulje, gorivo, kiseline iz akumulatora itd. Novi stroži Pravilnik o tehničkom pregledu vozila (na snazi je od 1. listopada 2004.), mogao bi eliminirati više od 100.000 vozila koja se ne isplati popravljati, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša. Tako se procjenjuje da bi u sljedećih desetak godina trebalo zbrinuti ukupno oko 800.000 starih vozila. Zato će taj pravilnik, usklađen s europskom Direktivom o otpadnim vozilima, osigurati gradnju cjelovitog sustava za skupljanje i obradu svih otpadnih vozila, kažu u Ministarstvu.</p>
<p>Cilj Pravilnika je uspostava sustava skupljanja otpadnih vozila radi njihove ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblika oporabe kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša. </p>
<p>Po europskom načelu »onečiščivać plaća«, Pravilnikom je propisano da proizvođači i uvoznici, tj. pravne ili fizičke osobe koje uvoze ili proizvode motorna vozila i stavljaju ih na hrvatsko tržište, moraju plaćati naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima. Naknadu od 0,85 kuna po kilogramu vozila plaćaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. </p>
<p>Novac će se koristiti za plaćanje skupljanja, skladištenja i prijevoza otpadnih vozila i njihovih sastavnih dijelova, te oporabe ili zbrinjavanja sastavnih dijelova. </p>
<p>Osnova za obračun naknade za gospodarenje otpadnim vozilima je masa motornog vozila koja je navedena u njegovim homologacijskim dokumentima, kojoj se oduzme masa vozača od 75 kilograma. </p>
<p>Osobni automobil prosječno teži oko 1000 kilograma, što znači da će prosječna naknada biti oko 850 kuna. Proizvođači i uvoznici moraju do 15. veljače 2007. dostaviti Fondu podatke o proizvedenim i uvezenim vozilima u 2006., te redovito slati podatke za prethodni mjesec na temelju čega će im se obračunati naknade. Inače, obveza plaćanja naknade za gospodarenje otpadnim vozilima počela je 1. siječnja 2007. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Višestruko opijanje 15-godišnjaka poraslo za 30 posto </p>
<p>Kod trinaestogodišnjaka dva ili više puta opijao se svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica!</p>
<p>Slučaj dviju 20-godišnjakinja koje su u ponedjeljak uvečer uhvaćene na Hvaru, prilikom provale u novinski kiosk, s 3,13 i 2,58 promila alkohola u krvi, simptomatično ukazuje na alarmantnu situaciju s alkoholizmom mladih u Hrvatskoj. </p>
<p>Zabrane, kazne i privođenja zbog opijanja na javnom mjestu ne pomažu, nego mogu biti samo jedna od mjera uz uklanjanje dubljih i složenijih uzroka tom općenito nepoželjnom ponašanju. Mladež, kažu upućeni, »eksperimentira«, ali izražava i nesposobnost da se nosi sa životnim problemima u školi i obitelji. Pijanstvo je, kao i droga, sredstvo za bijeg od stvarnosti.</p>
<p>U tijeku je analiza lanjskog ispitivanja »Zdravlje i rizici po zdravlje djece školske dobi« u sklopu projekta ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs). Iz njega je voditeljica Službe za školsku medicinu i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Marina Kuzman, za Vjesnik izdvojila nekoliko značajnih pokazatelja. Ona ističe da je pijenje mladih u snažnom porastu, osobito u djevojčica, iako dječaci još uvijek prednjače. Alkohol je barem jednom u životu pilo preko 90 posto učenika, najčešće u vlastitom domu (kulturološki sveprisutna pojava) na nagovor roditelja ili rođaka. A četrdeset ili više puta u životu alkohol je pilo 38 posto dječaka i 16 posto djevojčica. Samo, u posljednjih mjesec dana 19 posto dječaka i 10 posto djevojčica pilo je tri ili više puta po pet pića zaredom (»binge drinking«). Da se više od 10 puta opilo, u posljednjih 12 mjeseci, izjavilo je 12 posto dječaka i šest posto djevojčica (starosti 15-16 godina). U odnosu na predzadnje ispitivanje iz 2002., lani je višestruko opijanje petnaestogodišnjih dječaka poraslo za 26 posto, a djevojčica za 38 posto! Kod trinaestogodišnjaka dva ili više puta opijao se svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica! Odgovornost za ovakvo stanje dr. Kuzman, osim na obitelj (navike, toleriranje neprihvatljivog ponašanja, (ne)kontrole slobodnog vremena, itd.), svaljuje i na društvo. </p>
<p>Problem je dostupnost legalnih i ilegalnih sredstava ovisnosti, reklamiranje (duhan i alkohol vješto se i uvjerljivo reklamiraju) te provedba zakonskih odredbi koje bi mlade trebale štititi. </p>
<p>»Naravno da eksperimentiranje u adolescenciji ne mora značiti i stalnu uporabu«, smatra dr. Kuzman. No, upozorava da se navike lako stečene u mladosti teško mijenjaju. Uporaba jednog sredstva potiče uporabu drugog. Mladi koji redovito puše nekoliko puta više piju od vršnjaka koji ne puše, a skloniji su i eksperimentiranju s psihoaktivnim sredstvima. Ta isprepletenost rizika višestruko je dokazana. </p>
<p>Zabrinjavajući porast alkoholnih koma</p>
<p>Na Odjel kliničke toksikologije i farmakologije Klinike u Klaićevoj godišnje se dopremi po stotinjak adolescenata u pijanom stanju. U novije vrijeme zabrinjava i broj alkoholnih koma. Godine 2005. u komi je bilo 34 od 106 primljene djece a godinu ranije 24 od 85 njih. Pedijatar dr. Arnes Rešić alkoholne kome (dva do tri promila alkohola u krvi) i općenito pijanstva među mladima stavlja u vezu s nekontroliranom prodajom alkohola. Broj opijenih adolescenata raste: 2002. u toj bolnici bilo ih je 73, sljedećih godina 99, 85, preklani 106, a lani - 107. Rešić vjeruje da je to samo vrh sante leda. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Priča iz Nerežišća</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
<p>Nerežišća, otočno mjesto u kojem živi tek 1000 stanovnika, počela su provedbu Programa poticane stanogradnje (POS), čime je Brač postao prvi otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji će mladim obiteljima ponuditi povoljno stambeno zbrinjavanje. Odlučna u namjeri da zaustavi daljnje iseljavanje mladih s otoka, poduzetna je općinska vlast, predvođena načelnikom Lovrom Kušćevićem, pokrenula projekt POS-a unatoč velikom financijskom opterećenju koje će zbog planiranih infrastrukturnih zahvata trpjeti lokalni proračun. Tek što je općinska vlast raspisala javni poziv javilo se više od 40 mladih obitelji koje zadovoljavaju uvjete potrebne za dobivanje POS-ovih stanova. Ono što se u početku činilo kao puka iluzija općinskih poglavara, nešto što ne mogu ostvariti ni znatno veće i bogatije jedinice lokalne samouprave, ovih je dana dobilo i službenu potvrdu Agencije za promet nekretnina. </p>
<p>Mjerodavna je državna ustanova, nakon sastanka s općinskim načelnikom, potvrdila da ne postoji ni jedna prepreka da Brač postane prvi otok u županiji koji će mladim obiteljima ponuditi povoljno stambeno zbrinjavanje. Tako je jedna mala otočna općina, upuštajući se u veliki investicijski zahvat, pokazala da ni formalne manjkavosti, poput nedostatka primjerenog zemljišta, ne može i neće biti prepreka zaustavljanju iseljavanja mladih i podizanju kvalitete života na našim škojima. </p>
<p>Iako su prvotno namjeravali graditi samo jednu zgradu s desetak stanova, koja bi trebala niknuti na površini od oko 700 metara četvornih općinskog zemljišta, neočekivano velik interes nagnao ih je na još jedan korak. Budući da općina u svom vlasništvu nema primjerenih lokacija za provedbu projekta, lokalna se vlast obratila za pomoć samim mještanima, tražeći da i oni daju doprinos uklanjanju crne demografske slike naših otoka. Neki su tada govorili da samo podrugljiva mašta može zamisliti otočanina koji bi se odrekao djedovine u korist drugoga, zaboravljajući pritom da upravo Bračani najbolje znaju koliko se njihovih sumještana, zbog surova života na osiromašenom otoku, otisnulo u bijeli svijet. Zna to i naš akademik Nikola Ivan Jović koji je iz Švicarske, gdje živi i radi, poslao dopis općinskoj vlasti navodeći da je spreman odreći se čak 3000 metara četvornih obiteljskog posjeda koji želi darovati Nerežišćima za gradnju stanova POS-a. Priča iz Nerežišća ipak nam mnogo otkriva, iako se možda čini beznačajna u odnosu na projekte koje pokreću velike i financijski moćnije jedinice lokalne samouprave. Ona, naime, potvrđuje da se život na otoku ne može održavati na respiratoru praznih obećanja, nego zajedničkim naporima na uklanjanju prepreka koje su otočane potjerale s njihovih ognjišta.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zaštita vjerovnika</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Na hrvatskim sudovima je do promjene Ovršnog zakona bilo oko 550.000 zaostalih predmeta ovrha, a ta se brojka lani spustila na 150.000 predmeta. Statistike govore da je danas u Hrvatskoj i dalje najviše ovrha, čak 85 posto, nad imovinom građana. Iako većina predmeta na kraju, zbog plaćanja, ne završi ovrhom. Predstavnici 12 tvrtki u četvrtak su u Hrvatskoj gospodarskoj komori potpisali ugovor prema kojem će ubuduće prodavati pokretnine u ovršnim postupcima. Početkom njihova rada pojačati će se zaštita vjerovnika, koja je dosad bila vrlo slaba. Zaplijenjena imovina tako će ići u komisione radnje, gdje će se prodati po boljoj cijeni, naravno na korist vjerovnika.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sigurnosna provjera</p>
<p>Pitao me, među ostalim, zašto me nogomet ne zanima, zbog čega izbjegavam sastanke kućnog savjeta, jesam li uplatio doprinos u Titov fond...</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Kad sam se početkom 1979. vratio iz ondašnje vojske (točnije ratne mornarice), najvažnije je bilo brzo se zaposliti. Moji roditelji bili su opsjednuti strahom da kao diplomirani politolog neću skoro početi raditi. Otac mi nikad nije oprostio što nisam studirao medicinu. Kad sam se prijavio na natječaj koji je objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica zavapio je: »Cijeli ćeš život premještati tuđe knjige i s njih brisati prašinu«. </p>
<p>Jedna od mogućnosti zaposlenja bilo je i mjesto pripravnika u ustanovi koja se bavila obrambenim pitanjima u civilnom sektoru. No, za tako nešto bila je potrebna sigurnosna provjera koju su tadašnje tajne službe provodile kao na tekućoj vrpci. Ta metodologija bila je kombinacija uobičajenih konspirativnih policijskih taktika i bizarnih postupaka kada kandidat za štićeno mjesto osobno daje odgovore ovlaštenim mrzovoljnim agentima.</p>
<p>Prvo mi je na vrata pokucao susjed, moj kolega koji je zadnja četiri semestra svladao zahvaljujući mojim bilješkama s predavanja. On je kroz cijeli studij u legendarnom bifeu »Palić« (nadomak fakultetske zgrade u Lepušićevoj) sa svojim društvom uz pivo lakše podnosio činjenicu da ima studenata koji na fakultet dolaze u osam ujutro i kući odlaze tek u osam navečer. Bio je vrlo izravan: »Stari, jučer su me u jednom kafiću o tebi temeljito ispitivala dva službenika Državne sigurnosti. O čemu je riječ? Svratili su i kod našeg kućepazitelja koji je zbog toga dobio probavne smetnje«. Dodao je da mu uopće nisu pokazali službene iskaznice, a on se nije usudio tražiti da ih vidi. Rekli su mu svoja imena, ali ne i prezimena. »Dobro su me zagnjavili«, požalio se na kraju moj kolega.</p>
<p>Prošlo je ljeto, a ja nisam imao pojma kako teče moja provjera. A onda sam i na to dobio odgovor. Jedan dan u haustoru zgrade u kojoj stanujem presreo me »anketar«. Odmah je prešao na ti: »Ja odlučujem hoćeš li proći provjeru ili ne. Zato budi iskren i kooperativan«. Onako iznenađen, pozvao sam ga na razgovor doma rekavši mu da ne volim kafiće i duhanski dim. Primijetio je: »To je čudno. Znamo da ne piješ i ne pušiš. Nekako se držiš po strani u odnosu na ostale«.</p>
<p>Ušavši u moju sobu spontano je uzviknuo: »Koliko ti knjižurina imaš?! Čovječe, izgubit ćeš vid«. Tijekom dvosatnog razgovora tri ili četiri puta zvali su ga telefonom. U to doba bez mobitela ja sam dizao slušalicu, a s druge strane netko je tražio čovjeka koji me ispitivao. »To se Vaši boje da Vas ne zatrpaju moje knjige«, primijetio sam, na što je moj »balkanski špijun« samo kratko prosiktao: »Ne, smetnje na vezama«.</p>
<p>A što me pitao? Među ostalim, zašto me nogomet ne zanima, zbog čega izbjegavam sastanke kućnog savjeta, jesam li uplatio doprinos u Titov fond, jesam li išao na radne akcije, što mislim o pokretu nesvrstanih i kada je bila zadnja konferencija, idem li u crkvu i, ako da, koga tamo poznajem i sl. I onda je uslijedilo »strateško« pitanje koje je reklo sve o tadašnjem sustavu provjere. »Kad odlaziš u američki konzulat na Zrinjevcu, vidiš li tamo Matu Meštrovića?«. Ponovio je to još jednom jer mi je trebalo da dođem k sebi. Rekao sam mu: »Ne idem u konzulat, nego u američku čitaonicu. A Mate Meštrović živi u SAD-u i ne šeta po Zrinjevcu«. Mate Meštrović došao je u Zagreb desetljeće kasnije, moj kolega i pazikuća su umrli, a agent za provjeru danas se negdje u Vojvodini bavi poljoprivredom i pekarstvom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Razvoj civilnog društva i europeizacija</p>
<p>Organizacije civilnoga društva iznimno su važne i u procesu pristupanja EU-a, ali i zato da bi kasnije - kroz gospodarski i socijalni odbor EU-a - Hrvatska mogla funkcionirati kao njezina ravnopravna članica</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Političke »afere« mogu biti i korisne za društvo potaknu li otvaranje društvenog dijaloga o pitanjima o kojima se dotad nije ozbiljno i sustavno raspravljalo. Bude li afera vezana uz Vladin ured za udruge i smjenjivanje njegove predstojnice završila samo u raspravi o tome tko je naredio nadzor koje osobe (što je važno pitanje, i u tome se moraju angažirati i Vijeće za civilni nadzor tajnih službi, i institucije unutarnjega nadzora sigurnosnoga sustava, a i parlamentarni Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost), od te afere neće biti društvene koristi. Ako se pak rasprava usmjeri prema pitanju što ga je, objašnjavajući smjenu predstojnice Ureda, naznačio predsjednik Vlade, a to je da je ona smijenjena zbog ukupne ocjene njezina rada, ovaj bi »slučaj« mogao biti doprinos konsolidaciji demokratskog poretka, ali i »europeizaciji« hrvatskoga društva. </p>
<p>Naime, razvoj civilnoga društva, čije je praćenje i podupiranje dio mandata toga Vladina ureda, jedan je od ključnih procesa u prilagodbi Hrvatske načelima funkcioniranja EU-a, a deficit u razvoju civilnoga društva jedan je od najtežih društvenih nedostataka naslijeđen iz komunističkog razdoblja. Bivše komunističke zemlje, u kojima se ponajviše raspravljalo o civilnom društvu i u kojima se u posljednjim godinama komunizma stvorila snažna civilna scena - od Poljske pa do Slovenije - poslije su bile »dobitnice tranzicijskoga procesa«.</p>
<p>Temeljne vrednote civilnoga društva - poštivanje načela vladavine prava, nenasilno djelovanje, uvažavanje interesa drugih kao ravnopravnih, stvaranje mreža u kojima (nasuprot stranačkim organizacijama gdje svaki interes vrijedi samo onoliko koliko glasova može prikupiti na izborima) svatko ima pravo ravnopravno zastupati svoj interes - najuspješnije su tranzicijske države usvojile još krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina. U Hrvatskoj je, djelomice zbog nedostatka tradicije, a djelomice i zbog ratne agresije, razvoj institucija civilnoga društva kasnio, a kad su se one počele razvijati, njihov je razvoj bio opterećen izvanjskim intervencijama. </p>
<p>Politika je i u devedesetima i nakon toga iskorištavala proturječnosti između organizacija koje su se razvile iz »mirovnjačkoga« i »ljudskopravaškog« miljea, i onih nastalih okupljanjem žrtava i sudionika Domovinskog rata. Tu je »igru« na neki način nastavio Vladin ured sa sadašnjim vodstvom, ne prepoznajući kako je društveni kontekst duboko promijenjen i da usmjerenje izvršne i zakonodavne vlasti prema uključivanju Hrvatske u EU zadaje obvezu temeljita promišljanja o novoj strategiji razvoja hrvatskoga civilnog društva, koje bi bilo kompatibilno društvima zemalja članica Unije. </p>
<p>Kad je riječ o »civilnom« sektoru i organizacijama koje u njemu djeluju, najprije se uočava podjela na organizacije koje se bave »pružanjem usluga« (service providing) i one koje se bave zagovaranjem interesa (advocacy) te lobiranjem u zakonodavnoj proceduri. U nas je uobičajeno da organizacije rade i jedno i drugo: da pružaju socijalne usluge članstvu ili korisnicima (i da ih za to financira država) te da se bave zastupanjem interesa svojih članova ili korisnika u javnosti, pred tijelima izvršne i zakonodavne vlasti i da nastoje utjecati na zakonodavnu proceduru. </p>
<p>Time su u »sukobu interesa« jer će svoju zastupničku ulogu ili zapostavljati, popuštajući većinskim interesima, koji im mogu osigurati sredstava za aktivnosti »pružanja usluga«, ili će, uđu li u oštar politički konflikt s izvršnom i zakonodavnom vlašću obavljajući svoje zagovaračke i lobističke poslove, riskirati poziciju svojih korisnika. Hrvatskoj je stoga hitno potrebna podjela na neprofitne organizacije koje će pružati usluge i one druge, koje će se baviti zagovaranjem. Jačanjem »uslužnoga« neprofitnog sektora osnažili bi se i procesi dekoncentracije države i decentralizacije odlučivanja, što su dio europskoga trenda, a ostvaruju načelo supsidijarnosti, jedno od temeljnih političkih načela na kojima se zasniva EU. </p>
<p>»Uslužni« nevladin sektor jačat će osnaživanjem procesa decentralizacije i dekoncentracije, a Vlada preko svog ureda mora osiguravati »logistiku« i za sebe, i za lokalnu i regionalnu samoupravu, i to tako da se stvore organizacije koje će moći preuzeti dio nekoć izvorno državnih poslova i obavljati ih jeftinije, kvalitetnije i fleksibilnije nego što to može država. </p>
<p>Istodobno, još veću pozornost treba namijeniti »zagovaračkim« organizacijama. Naime, participativna demokracija i model »dobrog upravljanja« također su važna načela funkcioniranja EU-a. U procesu donošenja odluka svi relevantni interesi moraju biti predstavljeni, a mudri donositelj odluke svoju će odluku donijeti tako da uspostavi održivu ravnotežu među tim interesima. </p>
<p>Bez javnoga zagovaranja interesa, izvršna vlast jednostavno ne može djelovati sukladno načelima »dobroga upravljanja«. Već je proces usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva sa zajedničkom pravnom baštinom EU-a (acquis communautaire) takav da ne smije biti tek »normativističko udarništvo«, nego da mora biti vođen sukladno načelima dobrog upravljanja. Dakle, organizacije civilnoga društva - od sindikalnih, poslodavačkih i potrošačkih do organizacija koje zastupaju druge posebne interese - iznimno su važne i u procesu pristupanja EU, ali i za to da bi kasnije - kroz gospodarski i socijalni odbor EU-a - Hrvatska mogla funkcionirati kao njezina ravnopravna članica te da bi interesi njenih državljana bili zastupljeni i u procesu odlučivanja u Bruxellesu.</p>
<p>Bez obzira na »obavještajni karakter« aktualne afere, čini se da je upravo sada pravi trenutak za ozbiljnu analizu stanja u hrvatskom civilnom društvu i za stvaranje društvenog konsenzusa o njegovu daljnjem razvoju.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Posrijedi je nesporazum</p>
<p>U vezi s člankom »Jamstva s pogrešnim serviserom«, objavljenim u Vjesniku od 22. siječnja 2007., molimo Vas da objavite i našu izjavu, s obzirom da nas prije pisanja članka nitko nije kontaktirao radi provjere informacija. Naime, imamo potpisane ugovore s novim serviserima te su njihova imena i adrese istaknute u svim Getro centrima. Jednako tako, svi proizvodi koji su bili kupljeni ranije, bez obzira na stare jamstvene listove, mogu se popraviti kod naših sada ovlaštenih servisera, što ova obavijest također govori. Vjerujemo da je do ove žalbe kupca došlo zbog nesporazuma i neinformiranosti, a ispričavamo se unaprijed ukoliko netko od naših djelatnika gospođi nije pružio adekvatne informacije u vezi reklamacija.</p>
<p>GETRO D.D., ODNOSI S JAVNOSCU, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izvrstan članak</p>
<p>Iskreno sam se razveselio, ali i iznenadio, pročitavši izvrstan članak Jurice Körblera (Pljuska demokraciji, Vjesnik od 10. siječnja 2007.). Nije prvi put da čitam Körblerove komentare, ali s tim člankom kao da mi je vratio vjeru da u današnjoj Hrvatskoj nije sve na koljenima, puzavo, nego da Hrvatska ima one koji na vrijeme alarmiraju javno mnijenje i spriječe da nas guja, kao bedake, ne ugrize iz iste rupe dva puta! I sama pomisao da nam neki Vasilije Krestić, na svetom tlu izmrcvarenog Vukovara, tumači svoju viziju te tragedije, prava je blasfemija! </p>
<p>KAZIMIR KOVAČIĆ, BUENOS AIRES, ARGENTINA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Tolić: Sve je u skladu s propisima</p>
<p>Prihvaćajući otkaz, jedan radnik Čistoće se odrekao prava na žalbu, otkaznog roka i naknade plaće </p>
<p>Otkazujući u jednome danu više od 300 ugovora o radu, direktor ZET-a Ivan Tolić zloupotrebljava Zakon o radu i izigrava Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak izbjegavajući plaćanje poreza na oporezivi dio otpremnine prijevremeno umirovljenih radnika ZET-a i Holdinga, stoji u anonimnom pismu koje je, poslije objavljenog teksta o otkazima u ZET-u, kojima se Uprava riješila viška zaposlenih, stiglo u redakciju Vjesnika. </p>
<p>Kako su se u medijima pojavljivali različiti podaci o prosječnim otpremninama, u pismu se navodi da, u skladu s objavljenim podacima, utajeni porez iznosi od 240 do 317 tisuća kuna po osobi, odnosno ukupno 70 do 100 milijuna kuna. Na tvrdnje glasnogovornika Zagrebačkog holdinga Nenada Ivankovića za Vjesnik o tome da u Holdingu »nije bilo otkaza, nego je riječ o umirovljenju onih koji su stekli uvjete za prijevremenu mirovinu«, autor anonimnog pisma odgovara jednim primjerom odluke o otkazu ugovora o radu. </p>
<p>U njoj stoji obrazloženje da »radnik nije u mogućnosti izvršavati svoje obaveze iz radnog odnosa zbog trajnih osobnih svojstava«. Otkaz je uručen radniku Čistoće, a u prilogu su dokazi da se istodobno odrekao prava na žalbu, otkaznog roka i naknade plaće. Od glasnogovornice Ministarstva financija Sanje Bach doznajemo da Porezna prijava nije zaprimila anonimnu prijavu, kakva je stigla na našu adresu, pa provjere o tome je li kod uručivanja otpremnina bilo utaje poreza, dosad nije bilo. »Porezna uprava će provjeriti podatke Vjesnika i čim to bude gotovo, izvijestit ćemo vas o rezultatima«, kaže naša sugovornica.</p>
<p>Član Uprave Zagrebačkog holdinga i voditelj podružnice ZET Ivan Tolić kaže »da zna tko je i zbog čega napisao anonimno pismo«. On kaže da je Uprava Holdinga 2. studenog donijela odluku koja radnicima što ispunjavaju uvjete za prijevremenu mirovinu nudi mogućnost dobrovoljnog umirovljenja uz dokup mirovine za godine staža koje im nedostaju do punih uvjeta te 73 tisuće kuna otpremnine po radniku. </p>
<p>»Riječ je o dobrovoljnom prestanku radnog odnosa i svi koji su prihvatili uvjete, potpisali su s Upravom sporazum o prestanku ugovora o radu«, ističe Tolić. S druge strane, radnicima, koji su ispunili uvjete za mirovinu, a odbili ponuđeni model, Uprava holdinga je, uz punu suradnju sa sindikatima, ocijenila opravdanim primijeniti zakonsku mogućnost osobno uvjetovanog otkazivanja ugovora o radu zbog neostvarivanja odgovarajućih rezultata rada zbog godina života, odnosno invalidnosti.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gradnja nije moguća bez podzemne garaže</p>
<p>Stručnjaci se slažu da će uređenje obogatiti izgled Zagreba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Projekt uređenja bloka Preradovićev trg-Preobraženska-Ilica-Gundulićeva, popularno nazvan Cvjetni prolaz, obogatit će izgled Zagreba, ali se ne može realizirati bez gradnje podzemne garaže s najmanje 400 parkirališnih mjesta. Zaključak je to javne prezentacije 100 milijuna eura vrijednog projekta Tomislava Horvatinčića koji je osmislio bečki arhitekt Boris Podrecca. </p>
<p>»Projekt se ne može ostvariti bez podzemnih garaža. Nemojte dijabolizirati automobile, jer danas nema obitelji koja će kupiti stan bez garaže«, rekao je Podrecca. </p>
<p>Gradski arhitekti Ivica Fanjek i Slavko Dakić izbjegavali su govoriti o promjenama GUP-a i gradnje garaže ističući kako će sve biti u skladu sa zakonom. Naime, prema GUP-u, ispod bloka je moguća gradnja garaže za potrebe stanara, ali nije određen njezin kapacitet. No, isti GUP na tome mjestu zabranjuje gradnju javne garaže. »Nismo protiv ideje, ali smatramo da realiziranje treba nadzirati struka. Također, željeli bismo da se donese novi GUP kojim bi se točno definirala pravila ponašanja što se i kako u kojem bloku može graditi«, rekao je Hrvoje Hrabak, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.</p>
<p>Tomislav Premerl, teoretičar arhitekture i urbanizma koji je bio savjetnik u izradi projekta, istaknuo je da je riječ o ključnom bloku grada koji treba revitalizirati. »Širimo vitalnost grada koji će efektnije izgledati u sadašnjim proporcijama«, smatra Premerl.</p>
<p>Duško Ljuština, član Poglavarstva za kulturu, izjavio je kako je stav Grada da pet posto od ukupne površine budućega kompleksa mora biti namijenjeno kulturi.</p>
<p>Za vrijeme prezentacije došlo je i do manjeg incidenta kada su protivnici projekta prekinuli izlaganja sudionika. Naime, Todor Celakoski, predsjednik inicijative Pravo na Grad, protestirao je da ga redari žele izbaciti bez obrazloženja. [T. Marinović/ B. Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Od narodnih nošnji do Janičinih pancerica</p>
<p>Lanjski posjet turista i organiziranih grupa Muzeju za umjetnost i obrt 300 posto je nadmašio 2005. </p>
<p>Vjesnikove novinarke u utorak su posjetile Etnografski muzej, gdje su u tijeku izložbe nacionalnih kostima i izvaneuropske kulture. Mirjana Drobina, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću muzeja, ističe da su veoma ponosni na novu izložbu »Svijet hrane«. Gosti mogu pogledati staru ambalažu hrvatskih prehrambenih proizvoda, ali i uživati u modernim projekcijama, kombiniranim sa starinskim kuhinjama.</p>
<p>»Izložbe su rezultat višegodišnjeg istraživanja, u kojima nastojimo svaki put obraditi nove i zanimljive teme«, dodala je gospođa Drobina. Cijene ulaznica su 30 kuna, četvrtkom je ulaz besplatan, organiziraju se popusti za đake, a planira se uvesti i dana kad će muzej raditi duže nego obično. </p>
<p>U Muzeju za umjetnost i obrt, osim stalnog postava, u tijeku je izložba »Leonardo da Vinci«. Od njezina postavljanja početkom prosinca, izložbu je posjetilo više od 25 tisuća ljudi. »Izuzetno smo zadovoljni posjetom i inozemnih gostiju i Zagrepčana, a raduje nas što dolazi mnogo mladih«, rekla je Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ravnatelja muzeja. </p>
<p>Ljubitelji digitalne slike mogu navratiti u Muzej Mimara, gdje je u tijeku izložba Željka Borčića. Mimara se može pohvaliti djelima slikarskih majstora, kao što su Goya, Rembrandt, Renoir i Velázquez. Stalni postav čini privatna kolekcija Ante Topića Mimare. Posjet tom muzeju stoji 40 kuna za odrasle, 30 za umirovljenike, studente i učenike. </p>
<p>Zbog preuređenja prostora, u Tehničkom muzeju trenutno nema novih izložbi. </p>
<p>Uređuje se Teslin kabinet, a stalni postav čine odjeli vatrogastva, poljodjelstva sa živim pčelama, astronautike s planetarijem i mnogi drugi. »Godišnje nas posjećuje oko 100 tisuća pojedinaca, organiziranih grupa, studenata i dr. Planiramo organizirati radionice za Fašnik, Uskrs i druge važne događaje«, otkriva Miljenko Paunović iz marketinga muzeja.</p>
<p>Interes za izložbe koje priređuju Muzeji grada Zagreba, u odnosu na prijašnje godine, porastao je do 300 posto. Zanimanje vlada tijekom cijele godine, a raznim aktivnostima to se nastoji i održati. </p>
<p>Ida AlićSanja Torbica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Pet žrtava snježnog nevremena u Europi </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Obilan snijeg koji od utorka navečer pada u zapadnoj i središnjoj Europi te snažni vjetrovi na jugu nastavili su u srijedu uzrokovati velike poteškoće u prometu na cijelom kontinentu, a do sada su odnijeli i pet ljudskih života. Snijeg i poledica u Njemačkoj uzrokovali su više od tisuću prometnih nesreća i smrt troje vozača Na sjeveru Španjolske proglašeno je izvanredno stanje, a obilan snijeg padao je i u središnjim i južnom regijama. Snijeg i jak vjetar pogodili su i Italiju uzrokujući na rimskoj zračnoj luci Fiumicino otkazivanje 120 letova i velika kašnjenja. U Austriji je u noći s utorka na srijedu palo je gotovo metar snijega. Tijekom noći zatvorena je i zračna luka u Pragu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kroz Gorski kotar sa zimskom opremom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na dionici autoceste A6, čvor Kikovica-čvor Bosiljevo, zbog zimskih uvjeta vrijedi zabrana prometovanja za tegljače i vozila s prikolicama, teretna vozila moraju barem na jednoj pogonskoj osovini imati lance za snijeg, a sva ostala vozila moraju imati zimsku opremu, izvijestio je Hrvatski auto-klub. Mokri su i skliski kolnici te razmočen snijeg na većini cesta u Gorskom kotaru i Lici. Snijeg je u srijedu navečer počeo padati i u Zagrebu. [Hina/vj]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iz prevrnutog vlaka počeo istjecati otrovni plin</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - U teškoj željezničkoj nesreći koja se dogodila u utorak predvečer u gradiću Torneschu na sjeveru Njemačke došlo je do istjecanja otrovnog kloričnog plina. Prema prvim rezultatima istrage, kompozicija teretnog vlaka ispala je iz tračnica iz još uvijek neutvrđenog razloga, nakon čega je iz kontejnera počeo istjecati plin. Iako prema njemačkoj saveznoj policiji nema opasnosti za stanovništvo, dio stanovnika Tornescha koji živi u neposrednoj blizini mjesta nesreće za svaki je slučaj evakuirana dok traje saniranje. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Spasili staricu nakon četiri dana provedenih u kadi</p>
<p>LINZ</p>
<p> - Austrijski vatrogasci spasili su 81-godišnju umirovljenicu koja je provela četiri dana u kadi jer nije imala snage izaći iz kupaonice. Vatrogasci su izjavili kako je starica bila u iznenađujuće dobrom stanju, iako je u kadi provela gotovo četiri dana. Po njihovim riječima, starica je rekla kako nije imala snage izaći iz kupaonice pa je počela vikati i lupati o zid. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog krive brzine parkirala na prvom katu garaže</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nesvakidašnja prometna nesreća dogodila se u utorak poslijepodne u njemačkom gradu Langehagenu, kad je 49-godišnja vozačica pokušala parkirati svoj automobil u javnoj garaži. Ona je, naime, ubacila mjenjač u krivu brzinu te se na neobjašnjivi način uspjela »parkirati« na prvom katu javne garaže, odakle su je izvukli vatrogasci. (Ne)sretna vozačica je neozlijeđena, ali joj slijedi prijava zbog uništavanja imovine. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Autobus se sudario s tigrom</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Na ruskom dalekom istoku se prepuni autobus prošle noći na otvorenoj cesti sudario s tigrom, pri čemu je više putnika ozlijeđeno, a jedna je žena u teškom stanju. Vozač autobusa u mraku nije vidio veliku zvijer, kazala je policija. Nakon sudara autobus je sletio s ceste, pri čemu su putnici ozlijeđeni, a sibirski tigar je poginuo. Veterinari će na obdukciji utrditi da li je tigar zbog bolesti ili gladi postao toliko neoprezan da se sudari s autobusom. Sibirski tigar, najveća vrsta tigrova na svijetu, pod strogom je zaštitom kao gotovo izumrla vrsta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Arktik, barometar klimatskog zatopljenja</p>
<p>TROMSŘ</p>
<p> - Otapanje ledenjaka u Arktičkom oceanu za nekoliko desetljeća neizbježno je i prouzročit će nepredvidive poremećaje na krajnjem sjeveru Zemlje. Stručnjaci i znanstvenici iz svijeta koji su se ovog tjedna sastali u Tromsřu, na sjeveru Norveške, na konferenciji o Arktiku, složili su se da su klimatske promjene već nastupile, a većina njih je istaknula da se ta pojava događa brzo. Jedna od vidljivih posljedica zagrijavanja Arktika je seoba ribe koja obitava u hladnim morima, poput bakalara, na sjever. »Arktik je sustav za uzbunjivanje cijelog planeta koji će nam pomoći da shvatimo što se događa«, ocijenio je profesor David Barber, kanadski istraživač sa sveučilišta u Manitobi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mini-robot za nostalgičare</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanski proizvođač igračaka Takara Tomy najavio je u utorak puštanje u prodaju mini-robota veličine dlana namijenjena odraslim osobama, nostalgičnima za olovnim vojnicima iz njihova djetinjstva. Nazvan »Omnibot2007 i-SOBOT«, humanoidni robot visok samo 16,5 cm i težak 350 grama radi na daljinsko upravljanje a sluša naredbe izdane glasno. Može svirati glazbu i odgovarati kratkim riječima onome koji njime upravlja. Počet će se prodavati u srpnju po cijeni od 190 eura, a namijenjen je odraslima između 20 i 30 godina kao i mladim očevima obitelji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kornjače se kreću pomoću magnetizma</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Morske kornjače koje prevaljuju stotine kilometara kako bi pronašle mjesto za izlijeganje jaja orijentiraju se pomoću Zemljina magnetizma, ali ne samo pomoću njega, zaključak je studije francuskih istraživača. Studija Simona Benhamoua iz Središta za funkcionalnu i evolutivnu ekologiju iz Montpelliera provedena je tako što se zelenim kornjačama (Chelonia mydas) u Indijskom oceanu na glavu stavio jak magnet, a na oklop signalni uređaj Argos. Kornjače koje su nosile magnet koji je ometao djelovanje Zemljina magnetskog polja bile su manje uspješne u pronalaženju svoje plaže, ali su na koncu ipak uspjele, što pokazuje da geomagnetsko polje nije njihovo jedino pomagalo za snalaženje u prostoru. Znanstvenici misle da kornjače koriste i njuh, kao i neke morske ptice i golubovi pismonoše, ali tu hipotezu još treba dokazati, dodaje Središte u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Dirljivim porukama do ukradenog mobitela</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kineski lopov vratio je mobitel koji je ukrao nakon što mu je vlasnica poslala 21 dirljivu poruku. Dok se na biciklu vraćala kući, učiteljici Pan Aiying je mladić na motoru ukrao torbicu u kojoj su bili mobitel, kartice i 630 dolara. Pan je najprije htjela pozvati policiju, ali je onda odlučila nagovoriti mladića da joj vrati torbicu. »Ja sam Pan Aiying, učiteljica iz srednje škole Wutou. Sigurna sam da ti nije lako u životu pa te neću osuđivati«, napisala je Pan u prvoj poruci. »Zadrži novac, ako ti doista treba, ali mi ostalo vrati. Još si mlad. Ljudski je griješiti. Bitno je ispraviti pogreške«, napisala mu je. Kad se nakon 21. poruke prestala nadati, u dvorištu je pronašla paket u kojemu je bila njezina ukradena torbica. Ništa nije nedostajalo. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Veliki buntovnik hrvatske umjetnosti </p>
<p>Izlažu se Kristlova ostvarenja koja su opća mjesta moderne hrvatske umjetnosti i mnogo nepoznatih</p>
<p>Rijetki su umjetnici čiji presjek stvaralaštva odgovara presjeku najvažnijih stilskih pravaca određenog vremena. Još su rjeđi oni koji su se u svakome podjednako uspješno okušali. Tek kod malobrojnih možemo zaključiti da su svaku svoju fazu uistinu proživjeli i do određenih rezultata došli vlastitim trudom i iskustvom, a ne pukim preuzimanjem iskušanoga. </p>
<p>Jedan od tih malobrojnih velikana je Vlado Kristl (1923. – 2004.) čija se izložba »Prije egzila – radovi od 1943. do 1962.« otvara 25. siječnja u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu. </p>
<p>Dugoočekivani projekt nastao je pod okriljem zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti i njegove ravnateljice, Snježane Pintarić. Autor izložbe, povjesničar umjetnosti Darko Glavan, odlučio se za vremenski ograničen i problematski prikaz ključnih točaka Kristlova stvaralaštva.</p>
<p> Taj pristup mnogo bolje objašnjava neke nedoumice oko jedne od naših najintrigantnijih umjetničkih ličnosti nego što bi to učinila monografske izložba, retrospektiva, tipa – od prvoga crteža do zadnjega poteza kistom. </p>
<p>Uz pojedina najpoznatija Kristlova ostvarenja, koja su stekla status općih mjesta moderne hrvatske umjetnosti, prikazat će se i ona nepoznata. Više od polovice slika i crteža na izložbi do sada nije bilo izlagano.</p>
<p>Tako predstavljen i okupljen dio Kristlova opusa pruža bolji uvid u njegovo stvaralaštvo, te objašnjava logiku prijelaza iz jednoga likovnog problema u drugi. </p>
<p>Osim iz fundusa zagrebačkoga MSU-a, djela su posuđena iz Hrvatskog povijesnog muzeja, riječkog MMSU-a, beogradskog Muzeja suvremene umjetnosti, zbirke »Filip Trade«, zbirke Marinka Sudca i zbirke Macura (Beč). Radove su ustupili obitelj Balić, Darko Schneider, Marina Bregovac i drugi. Uz Darka Glavana u istraživanju je surađivala Danijela Bilopavlović, kustosica MSU-a, postav potpisuje arhitekt Oleg Hržić, a opsežni katalog opremio je Studio za dizajn i fotografiju Bacharach & Krištofić.</p>
<p>Izložbi se dijeli na pet podcjelina: Otpor prema autoritetima (1943. – 1945.), Od akademije do Exata 51 (1945. – 1953.), Exat 51 u slici i karikaturi (1953.– 54.), »Pozitivi« i »Negativi« (1959.) te »Varijante« i »Variabili« (1960.– 62.).</p>
<p> Već prva najavljuje ključnu Kristlovu osobinu – otpor prema bilo kakvoj doktrini. Snažna individualnost tjerala ga je na pronalaženje vlastitog puta, izvan zadanih okvira ili pravila, a to je gotovo uvijek značilo izravno sukobljavanje.</p>
<p> Iako je kao partizan iskazao otpor prema nacizma i fašizmu, te ih je ismijao u karikaturalnom prikazu Hitlera u odjeći djevojčice koja nezadovoljno vuče obamrlog lutka Mussolinija (1943.), jednako tako se bunio i protiv jednoumlja socijalističkog režima (u krajnjoj konzekvenci napustio je Hrvatsku). </p>
<p>Plakatni radovi iz partizanskoga razdoblja, pogotovo onaj koji slavi 26. obljetnicu Oktobarske revolucije, pokazuju Kristlovo poznavanje ruskoga konstruktivizma i njegovo povezivanje s vrlinama ondašnjega hrvatskog oblikovanja. Konstruktivističke postavke razvit će do kraja za djelovanja unutar grupe Exat 51, ali i u karikaturama iz prve polovice pedesetih. U međuvremenu, bitan je njegov prvi studijski boravak u Parizu, kamo se uputio 1950. godine nakon što je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U umjetničkom pupku svijeta, upijajući utjecaje postimpresionističkog intimizma, fovizma, sintetičkog kubizma i orfizma, dopunjuje akademsko obrazovanje, te stvara slike poput »Pariških krovova« i »Mrtve prirode«. </p>
<p>Pažljivim promatranjem pred-exatovskih djela uvidjet ćemo kako je do apstrakcije došao postupnim prevladavanjem svih tih izama, a ne ad hoc. »Kompozicija« s povijesne Exatove izložbe 1953. godine u prostorijama Udruženja arhitekata, do nedavna smatrana izgubljenom ili uništenom (danas je u vlasništvu zbirke »Filip Trade«), postavljena je na izložbi u širi kontekst, koji čine istoimena djela iz vremenskog raspona od 1951. do 1954. godine.</p>
<p> Zamjetno je kako je baveći se istim problemom postupno pročišćavao izraz, od zgusnutije, umrvljenije repeticije apstraktnih oblika do preglednije, reduciranije organizacije slikarskog polja. Izrazita dinamična kvaliteta »Kompozicije« podsjeća pak na njegove animirane filmove. Remek djela »Krađa dragulja«, »Šagrenska koža« i »Don Kihot«, koji se prikazuju na izložbi, temelj su slavne Zagrebačke škole animiranog filma. </p>
<p>Nakon dugo vremena vidjet ćemo na okupu veći dio serije »12 pozitiva i negativa« koja je prvi put izložene krajem 1959. u Salonu ULUH-a.</p>
<p> Ona Kristla smješta uz bok onodobnih ključnih svjetskih strujanja. Naime, bijeli kvadrat na bijeloj podlozi i crni na crnoj sukladni su istovremenim bijelim akromatskim slikama Piera Manzonija. Naglasimo, riječ je o vlastitom iznašašću, ne reakciji.</p>
<p> Na početcima toga perioda još se nazire geometrijska osnova, odnosno odjeci konstruktivizma koji prelazi u informel. Filtriranjem odabire ono najvažnije: teksturu, pastozni namaz boje, materiju. Sadašnja iskrakeliranost unosi dodatnu dojmljivost, te svjedoči autonomiju materije koja živi svoj život. </p>
<p>»Varijante« i »Varijable« (1962.) nastavak su promišljanja geometrije koje Kristla povezuje s Novim tendencijama. Osnova je mreža, raster. Opet, skok nije iznenadan, mreža se već osjeća na ranijim radovima iz 1958. godine. </p>
<p> U »Varijantama«, najčešće uljima na platnu, gradi ju ponavljanjem forme kvadrata iz »Pozitiva i negativa«, dok će u »Variabilima«, serigrafijama ili aplikacijama žice na papiru, gest zamijeniti tehnički preciznim izrazom. </p>
<p>Nakon izvanredno plodnih godina – nagli lom. Nemirni duh ne daje mu mira, te 1962. snima kratki film »General i stvarni čovjek«, koji se također može pogledati na izložbi. </p>
<p>Njime na suptilan način humorom nonsensa ismijava maršala Tita. Film je zabranjen i Vlado Kristl napušta Zagreb. Odlazi u Njemačku, gdje nastavlja s filmskim i slikarskim stvaranjem. Taj dio opusa šira hrvatska javnost tek treba otkriti. </p>
<p>Opsežnim istraživanjem i izložbom u Umjetničkom paviljonu kojom je naglasio neprekidnu liniju likovnog traženja, Darko Glavan je, nakon Vere Horvat Pintarić, Ješe Denegrija, Radoslava Putara i drugih, postavio nove temelje za reafirmaciju i daljnje proučavanje stvaralaštva Vlade Kristla.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Kamera puna humanizma </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Švicarski fotograf Werner Bischof (1916. – 1954.) jedan je od najvećih humanista i umjetnika među fotografima. Svoj kratki profesionalni put zasnivao je na bilježenju ljudske patnje, postavljanju »običnog« čovjeka na dolično mjesto unutar svoga fotoobjektiva.</p>
<p> Bischofove fotografije mogu se vidjeti na izložbi otvorenoj u utorak u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Riječ je o svojevrsnoj ekskluzivi. Naime nakon Züricha i Berlina Zagreb je, zahvaljujući inicijativi veleposlanika Švicarske u Republici Hrvatskoj, dr. Marcusa Urs Kaisera, i agilnosti Klovićevih dvora, ravnateljice Vesne Kusin i kustosice Marine Viculin, treće odredište izložbe »Werner Bischof Pictures«, čiji je autor Marco Bischof, fotografov sin. </p>
<p>Werner Bischof diplomirao je na novoosnovanoj fotografskoj školi na Kunstgewerbeschule u Zürichu kod Hansa Finslera i Alfreda Willimanna. Nakon Drugoga svjetskog rata putuje po Europi i snima strahote. Intrigantan je splet krute realnosti i suosjećanja na crno-bijelim fotografijama budimpeštanskog siromaha koji se zgrčio nad kruhom, samoće i tuge ratne siročadi ili izranjavanog lica nizozemskog dječaka ovjekovječenog u koloru. </p>
<p>Zaokret nastupa odlaskom u Indiju, Indokinu, Japan, Hong Kong i Južnu Ameriku. Werner Bischof tamo je našao osjećajnosti i bliskosti koje sve više iščezavaju na Zapadu, ali i prirodne i civilizacijske ljepote. Fotografije okinute u New Yorku ili Chicagu savršeno sumiraju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i površnost dehumaniziranog življenja. [Barbara Vujanović]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ljubav, patnja i samoća</p>
<p>»Pakao« obiluje finim detaljima i minijaturama i nudi strpljivom i za europski film senzibiliziranom gledatelju pravi užitak kakav se rijetko pruža</p>
<p>Film »Pakao« od samog začetka bio je pripreman s visokim ambicijama: nastao je po scenariju koji je napisao Krzysztof Kieslowski uz suradnju Krzysztofa Piesiewicza, a zamišljen je kao drugi dio trilogije (Raj, Pakao i Čistilište), no Kieslowski je umro prije nego što je uspio ostvariti i jedan dio projekta.</p>
<p>Treći dio »Čistilište« upravo dovršava mladi poljski redatelj Stanislaw Mucha. Tom Tykwer (»Trči, Lola, trči«, »Princeza i ratnik«) razmjerno je uspješno ekranizirao prvi dio trilogije, prvi put prikazan u nas u Puli 2002. pod nazivom »Nebesa«.</p>
<p>U tome filmu nastupili su lijepa i talentirana Cate Blanchett kao prijestupnica i Giovanni Ribisi kao mladi policajac nježno-nesretnog izgleda koji će iz čiste ljubavi izdati svoju profesiju, oca i srušiti sve mostove za sobom kako bi pomogao djevojci u koju je zaljubljen.</p>
<p> Iako je radnja filma u njegovu drugom dijelu bila možda i odveć usporena, nakon divna i poetična kraja nije bilo više nikakve dvojbe da je riječ o iznimnom ostvarenju. S minimalističkom glazbom izvedenom na klaviru i visoko esetetiziranom fotografijom Tykwer je tada stvorio dirljivo tragično, snažno i poetično djelo kakvo se pamti.</p>
<p>Tanovićev film, doduše, nema tako snažan kraj, ali je u cjelini još i bolji od Tykwerova. Napravivši snažan zaokret od nagrađivane ratne komedije »Ničija zemlja«, Tanović je snimio iznimno vizualno rafinirano ostvarenje u najboljoj tradiciji europskoga art filma, ubacivši u projekt i pjesmu Meše Selimovića i prilično finu i ugođajem nebalkansku glazbu, koju je komponirao s Duškom Šegvićem, a tu je i Miki Manojlović u manjoj, ali važnoj ulozi oca.</p>
<p> Velika europska koprodukcija (pod vodstvom Čedomira Kolara i s potporom Eurimagesa) omogućila je Tanoviću da angažira vrhunske glumice: Emmanuelle Béart briljira u ulozi prevarene Sophije, Karin Viard sjajno donosi emocionalnu nesigurnost osamljene Céline, mlada Marie Gillain zamjenu za oca traži u starijem ljubavniku, dok je Carole Bouquet zastrašujuća u ulozi hladnokrvne paralizirane majke.</p>
<p> Film je složena obiteljska drama s elementima krimića čiji se dramaturški tokovi (dobro razrađene i uvjerljive priče triju sestara) isprepliću tek u zadnjem dijelu, kada se raspliću tajne prošlosti koje su uništile njihovu obitelj.</p>
<p>Tanovićevo ostvarenje obiluje finim detaljima i minijaturama i nudi strpljivom i za europski film senzibiliziranom gledatelju pravi užitak kakav se rijetko pruža.</p>
<p>U jednako intimnoj atmosferi po broju gledatelja, u Broadway Tkalči može se (vjerojatno ne još zadugo) vidjeti još jedan vrlo dobar film – nepretenciozna i simpatična, ali i vrlo autentična i uvjerljiva romantična komedija »Ljetna oluja« Marca Kreuzpaintnera o seksualnom traženju i dvojbama njemačkih tinejdžera na kampiranju. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Jerković sačuvao pobjedu</p>
<p>Uporni su Danci stigli hrvatsku prednost u 35. minuti. Vratio je tad prednost Metličić, Džomba je bio siguran na kaznenom udarcu, Jerković je obranio udarce Knudsena i Madsena...</p>
<p>MANNHEIM</p>
<p> – Hrvatski rukometaši su uspješno nastavili Svjetsko prvenstvo. U prvoj utakmici skupine II pobijedili su Dansku 28-26 (15-12), osvojili nova dva boda i blizu su plasmanu u četvrtfinale. No, daleko od toga da je bilo lako. Rekli su naši igrači da žele uzvratiti Dancima za poraz na lanjskom EP-u i uspjeli su u tome. I opet su, po starom običaju, to napravili tako da se baš svi dobro preznoje od nervoze i neizvjesnosti.</p>
<p>Naši su rukometaši loše otvorili utakmicu, a za sve je bila »kriva« danska brzina. Obrana nije mogla zaustaviti brze danske napade, a napad nikako nije mogao do gola. Danci su uvijek bili neugodni suparnici, vrlo brzi, a njihova 6-0 obrambena formacija je vrlo agresivna, s mnogo izlazaka na suparnika. Tako je u prvih sedam minuta Lacković pogriješio dvaput, Kaleb jednom, Vori je pogriješio - to su četiri lopte, koje su nedostajale jer je rezultat bio 2-6. I brzi danski napad, s hitrim igračima Jakobsenom, Leegaardom, Jensenom i Madsenom bio je problematičan za naše. Izbornik Lino Červar je na teren poslao Vedrana Zrnića umjesto Mirze Džombe i Ljubu Vukića umjesto Nikše Kaleba, koji su u obrani čuvali Rasmussena i Leegaarda i uspjeli ih zaustaviti. Sve je krenulo nabolje kad je u devetoj minuti Dragan Jerković probranio. S njegovim obranama, naši su igrači dobili sigurnost i prvi su put stigli do izjednačenja na 11. minuti (7-7). Iako su do kraja prvog poluvremena naši napravili kakvu-takvu prednost, Danci su stalno prijetili. </p>
<p>Drugo je poluvrijeme također počelo loše, isključenjem Lackovića. Ivano Balić je, pak, dobio pratnju na terenu u liku Boesena ili Jakobsena. Držali su naši, ponajprije zahvaljujući Baliću, prednost od dva-tri pogotka, no s Dancima se nikad ne zna. Izgubio je Jerković koncentraciju nekoliko minuta, pa ga je u 50. minuti zamijenio Alilović, ali to nije trajalo predugo. Mijenjale su se i obrane, od 3-2-1 do 5-1 i 6-0, pa onda opet 3-2-1. Nije to čudno, 3-2-1 formacija brzo »troši« igrače. </p>
<p>Uporni su Danci stigli hrvatsku prednost pet minuta prije kraja i svaka je sekunda postala nevjerojatno duga. Vratio je tad prednost Metličić, Džomba je bio siguran na kaznenom udarcu, Jerković je obranio zaredom udarce Knudsena i Madsena... I na kraju pobjeda i nova dva boda. </p>
<p>»Napad nije mogao, ali nas je izvukla obrana i Jerković, koji zaslužuje sve pohvale«, rekao je nakon utakmice Petar Metličić. </p>
<p>Izostao je učinak Blaženka Lackovića koji je od devet šutova pogodio jedan. </p>
<p>»Lac je malo nervozan, no svi smo uz njega, hrabrimo ga. Zasad dobivamo i bez njega, to dovoljno govori o našoj snazi«, dodao je Metličić.</p>
<p>Iz Njemačke: Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dominiković u sastavu već protiv Češke i Španjolske?</p>
<p>Presudio je rezultat ponovljenog testiranja A uzorka, koje je tražio Davorov klub Portland San Antonio iz Pamplone</p>
<p>MANNHEIM</p>
<p> - Vodstvo hrvatske rukometne reprezentacije poslalo je u srijedu poslijepodne Međunarodnom rukometnom savezu hitan zahtjev da se Davoru Dominikoviću omogući čim brži nastup na Svjetskom prvenstvu, točnije već u ovom krugu natjecanja. Uporište za to leži u činjenici da je cijela priča oko dopinškog nalaza našeg rukometnog reprezentativca bila pogreška koja se slomila na Dominikoviću, ni krivom ni dužnom. S obzirom da je nalaz ponovljenog testiranja A uzroka objavljen tri sata nakon što je prošao rok za prijavu igrača za drugi dio, naše se vodstvo nada da će njihov zahtjev biti ispunjen. </p>
<p>»Imamo naznake od dopredsjednika IHF-a, Staffana Holmqvista i predsjednika MOO-a, Jacquesa Roggea, s kojim smo razgovarali, da će organizatori udovoljiti našem zahtjevu. Tako se nadamo da će Davor zaigrati već ovog vikenda, protiv Češke i Španjolske«, rekao je direktor reprezentacije, Ivica Udovičić. </p>
<p> Inače, iako su u prvi tren svi mislili da se radi o nalazu Dominikovićeva B uzorka, priča je zapravo puno bizarnija. Naime, ovo je rezultat ponovljenog testiranja A uzorka, koje je tražio Davorov klub Portland San Antonio iz Pamplone. Ne samo da je nalaz A uzorka negativan, već i supstanca, koja je pronađena u urinu, hidraklorotiazid, diuretik, uopće nije na popisu zabranjenih sredstava! </p>
<p>Španjolski će laboratorij najhitnije proslijediti taj nalaz Međunarodnom rukometnom savezu i time je ta ružna priča završena. A Davor Dominiković će iz Pamplone doći u Njemačku. Ovo je uistinu bajkoviti završetak neugodne storije, koja je nastala, kako se opravdavaju Španjolci, pogreškom praktikanta u laboratoriju, koji je krivo očitao nalaz. </p>
<p>Istina ili ne, preteška pogreška. Jer, prolaziti kroz muke koje je posljednjih tjedan dana prolazio Dominiković, opravdavati se za nešto za što nije kriv, samo korak do uništenja karijere, nitko ne zaslužuje. Samom je sumnjom da je dopingiran, na ime Davora Dominikovića, koji glasi kao iznimno pošten, borben i hrabar igrač, bačena velika ljaga, kao i na hrvatski rukomet.</p>
<p>»Koliko smo god presretni zbog Davora, toliko nam je teško zamisliti da se tu radi samo o nečijoj traljavosti. Ovo su prevelike i preteške stvari. Kakve je samo trenutke proživljavao Davor posljednjih dana, kakva je to ljaga na tom igraču koji dosad na svom imenu nije imao nijedne mrlje...«, žestio se Željko Kavran, predsjednik HRS-a. </p>
<p>»Ni u što više ne vjerujem, pa ni u to da je to bila samo pogreška laboratorija. Prvi je nalaz poslan točno dan prije puta u Njemačku, a sad drugi nalaz stiže tri sata nakon isteka roka za prijavu za drugi krug. To je uistinu prevelika slučajnost. Sretan sam što se pokazalo da smo bili u pravu kad smo tvrdili da nema ni najmanje šanse da je Davor uzeo bilo što nedozvoljeno. A oni, koji su se naslađivali posljednjih dana, jer su vjerovali da je naš igrač dopingiran, neka vide koliko su pogriješili. Nismo mi tako crni kako neki misle«, završio je Kavran.</p>
<p>Iz Njemačke: Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ivanu bubreg donira brat Josip </p>
<p>Werder nesretnom je Klasniću ponudio novi ugovor, a izbornik hrvatske reprezentacije tvrdi da će Ivana čekati koliko god bude trebalo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U teškoj priči oko Ivana Klasnića koji mora na transplantaciju bubrega, a donator će biti njegov brat Josip, doista možemo pohvaliti potez njegova kluba Werdera iz Bremena koji je Ivanu ponudio novi ugovor, pokazujući time da vjeruje u njegov zdravstveni i sportski oporavak, unatoč ozbiljnim sumnjama i strahovima. </p>
<p>I hrvatski izbornik Slaven Bilić priča da se ni u snu neće odreći Ivana Klasnića i da će ga čekati koliko god bude trebalo. Nema sumnje da je naš nogometaš ovakvu podršku zaslužio svojim poštenim pristupom i sportu i životu. </p>
<p>Nakon što je u utorak objavljeno da hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Klasnić mora na transplantaciju bubrega, u srijedu je njemački dnevnik Bild objavio da je donator bubrega Klasnićev brat. Riječ je o Josipu Klasniću, zubaru iz Hamburgu, prenosi njemačka novinska agencija DPA. </p>
<p>Transplantacija bubrega trebala bi biti obavljena ovog tjedna u Bremenu. Podsjetimo, Ivan Klasnić je u studenome morao na operaciju slijepog crijeva i tad su otkriveni njegovi problemi s bubregom. Liječnici su to pokušali riješiti lijekovima, no sada je postalo jasno da Klasnić mora na transplantaciju. </p>
<p>Inače, Klasnić je član Werdera od 2001. godine i u 135 nastupa postigao je 42 gola. Za hrvatsku reprezentaciju odigrao je 26 utakmica i postigao osam pogodaka. Upravo je nastupima u reprezentaciji, i ne samo nastupima već i čestim sjedenjem na klupi za pričuve, Ivan Klasnić potvrdio da je riječ o velikom sportašu i čovjeku. I u trenucima kad mu nije išlo nije prigovarao, rušio atmosferu ili odustajao od pozicije koju je želio u reprezentativnoj momčadi. U danima kad je u Werderu bio najbolji igrač u reprezentaciji nije uspijevao uhvatiti pravu formu, pa je tako često u leđa morao gledati i neafirmiranim igračima, bez da je uputio krivi pogled. Strpljivo je čekao svoju šansu. </p>
<p>Zdravstveno stanje iznova ga je stavilo u tu poziciju, no upravo se zbog takvog pristupa situacija sada promijenila. Svima kojima je dosad bio na usluzi sada su obećali da će njega čekati, što će mu biti najbolji motiv za vraćanje na sportski teren.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kome će Hrvatska dati glas </p>
<p>Marković »nosi« glasove srednjoeuropskih zemalja, dovoljno za protuuslugu pri odluci o domaćinstvu EP-a 2012. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zasjedanjem Izvršnog odbora Uefe, čiji je jedan od kandidata za novog člana Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, započeli su u Düsseldorfu za europski, ali i hrvatski nogomet vrlo zanimljivi dani. Naime, u srijedu, prvog dana redovnoga 31. kongresa Uefe počinje predigra za ono što će se dogoditi u četvrtak i petak - odgovor na pitanje hoće li Europom i dalje, u mogućem petom uzastopnom mandatu, šefovati 77-godišnji Lennart Johansson ili će na njegovo mjesto u predviđenoj mrtvoj utrci zasjesti ambiciozni 51-godišnji bivši igrački velikan Michel Platini. </p>
<p>Oba kandidata imaju svoje prednosti. Platinijeva je, dakako, mladost, ime i neke ideje u korist zaštite »malih«, a Johansson, koji je najprije najavio povlačenje pa se onda iznenada predomislio, mnogo je učinio za europski nogomet. Zna podilaziti »velikima« i njihovim interesima. </p>
<p>No, presudit će i vještina lobiranja, drugim riječima trgovanja, pri čemu je svaki glas važan. Pa i onaj Markovićev, hrvatski. Kome je on namijenjen, ostaje tajna, jer Marković govori da s oba kandidata ima vrlo prisne odnose, a s Platinijem i Francuzima čak bliskije. Među ostalim, nedavno je iz Platinijevih ruku primio visoko francusko odlikovanje, a u skoroj budućnosti očekuje od njih i orden Legije časti... </p>
<p>No, za hrvatske je interese ipak presudna procjena tko od spomenute dvojice naginje prema kome i čije glasove tko može pridobiti. Marković bi tako sa sobom mogao »donijeti« glasove Makedonije, Slovačke, BiH, Bugarskle, Albanije, Mađarske, Slovenije... Sasvim dovoljno za određenu protuuslugu, koja bi se trebala iskazati tri mjeseca kasnije, kad se u Cardiffu odlučuje o domaćinu EP-a 2012. </p>
<p>Jedini je problem navodno talijansko taktiziranje. Naime, priča se da su Talijani, koji se uzgred vode kao Johanssonovi zagovornici, spremni progurati Platinija ako im zajamči dovoljno glasova za dobivanje EP-a. Dovoljno da Marković oprezno izjavljuje kako su sve opcije otvorene, kako je svatko spreman svakoga tapšati po ramenima, držeći pritom figu u džepu. Dodaje kako bi bio zadovoljniji kad ne bi bio predložen za članstvo u Izvršnom odboru, jer u svojoj Tehničkoj komisiji Uefe ima više mogućnosti utjecaja na moguće glasače. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Pobjeda za nastavak sna o drugom krugu</p>
<p>Iako je Cibona vodila na poluvremenu 50-35, trice Kusa i Warrena su je vratile u igru za pobjedu tek u posljednjoj minuti utakmice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U utakmici koja se nije smjela izgubiti ako se želi u drugi krug košarkaške Eurolige, Cibona je pobijedila Joventut 77-74. Pobjednika je ponovno odlučio jedan koš, jedan promašaj i, reći će Dražen Anzulović, »fascinatno je to što smo šest puta pobijedili«.</p>
<p>Cibona je, eto, peti put dobila infarktnu utakmicu. Protiv Joventuta je, što je također tradicija, Cibona dva puta pobjeđivala. I još se jednom vratila iz posve izgubljene situacije.</p>
<p>Na poluvremenu je bilo 50-35 i ... »Igrali smo briljantno. Da nismo izgubili jedanaest lopti imali bismo dvadesetak poena razlike«, vratio se na prvi dio Anzulović.</p>
<p>Šut za dva poena je bio 75 posto, za tricu 60 posto. Sve što je Cibona bacila, sve je prošlo kroz koš Joventuta. I premda nije bilo akcija s treninga, premda nije bilo taktičke savršenosti, Cibona je srcem u obrani i šutom došla do velikih plus petnaest.</p>
<p>Ali, Joventut je nastavak otvorio serijom 12-0 u samo tri minute. Cijela treća četvrtina je završila 25-9 za Španjolce koji su se time vratili u igru i Cibonu stavili na novu veliku kušnju.</p>
<p>Kus (20 poena u prvom dijelu) u nastavku je jedva hodao parketom. Neorganizirano se igralo i gubile su se lopte u napadu, bilo je pregršt isforsiranih šuteva, a centri Cibone kroz cijelu utakmicu nisu postigli – poen iz igre!</p>
<p>Joventut je, pak, predvođen 17-godišnjim Rubijom djelovao toliko stabilno na parketu da je izgledalo nemoguće da će ispustiti 72-69 u posljednjih šezdeset sekundi. No, tada Kus tricom (jedinim poenima u nastavku), a kasnije i Warren tricom vraćaju Cibonu u život. Za vodstvo 75-73. Još jedan korak pobjedi donio je Andrić s pogođena dva slobodna bacanja za 77-74 devet sekundi prije kraja, nakon čega Joventut nije došao niti u priliku za produžetak.</p>
<p>Cibona je tako došla do šeste pobjede koja joj još uvijek ne garantira sigurni prolaz u drugi krug. Pobjeda u Rimu u posljednjem kolu raščišćava sve, a u protivnom treba gledati i druge rezultate...</p>
<p>CIBONA – JOVENTUT 77-74</p>
<p>(28-19, 50-35, 59-60)</p>
<p>KC Dražen Petrović</p>
<p>CIBONA: Wright 8 (4-6), Warren 19 (3-4), Kus 23 (5-5), Bulić, Krasić, Andrić 2 (2-2), Bader 3 (3-4), Žuža, Rozić, Mance 8, Wisniewski 14 (1-1).</p>
<p>JOVENTUT: Marcelinho 6, Rudy Fernandez 16 (1-2), Bennett 6 (2-2), Vazquez 3 (0-2), Archibald 14 (4-6), Barton 11, Duenas, Sullivan 4 (2-4), Lavina, Flis, Rubio 8, Gaines 6 (0-2).</p>
<p>SUCI: Koukoulekidis i Mastraftsis (oba Grčka), Cicoria (Italija).</p>
<p>GLEDATELJA: 4500</p>
<p>UKUPAN ŠUT: Cibona 24-48 (50%), Joventut 30-62 (48%)</p>
<p>TRICE: Cibona 11-24 (Warren 4, Wisniewski 3, Mance i Kus 2), Joventut 5 (Rudy Fernandez 3, Barton i Vazquez 1)</p>
<p>SKOKOVI: Cibona 30 (23+7), Joventut 28 (17+11).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor KUS.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jugašima broj jedan u Ligi za prvaka</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – Pobjedom protiv zagrebačke Mladosti 13-12 (4-4, 2-1, 3-2, 4-5) jugaši su osvojili prvu poziciju u vaterpolskom prvenstvu i startaju sa 3 boda u Ligi za prvaka, dok će Zagrepčani u nastavak natjecanja ući s drugog mjesta i s bodom manje od Dubrovčana. </p>
<p>Mladostaši su bolje otvorili utakmicu povevši 2-0, a u nastavku prve četvrtine imali su prednost 3-2 i 4-3. Serijom 3-0 Jug je sredinom druge četvrtine stigao do vodstva 6-4, dok su domaćini najveću prednost imali u trećoj četvrtini, 9-5. Završnica utakmice bila je iznimno neizvjesna i uzbudljiva jer je Mladost u posljednje tri minute izjednačavala na 11-11 i 12-12, no šesti pogodak najefikasnijeg igrača utakmice Miha Boškovića u zadnjoj minuti osigurao je Jugu pobjedu. Najbolji strijelac kod mladostaša bio je Hrvoje Herceg sa 3 postignuta pogotka. [A. Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gonzalez prizemljio Nadala</p>
<p>Tommy Haas je spasio meč-loptu protiv Nikolaja Davidenka za četvrtfinalnu pobjedu sa 6-3, 2-6, 1-6, 6-1, 7-5 </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> - Nitko nije sumnjao u tenis Fernanda Gonzaleza. Ali većina je sumnjala u njegovu pamet. Stoga je uz nadimak Mister forhend stajao još jedan - Mister davitelj. Ne drugih, već samog sebe. Kružila je priča da protiv najboljih može stići i do meč-lopte, ali ih može pobijediti jedino ako mu tada iz ruke sklizne reket i odsječe ruku suparniku. Sve kritičare je ušutkao 6-2, 6-4, 6-3 pobjedom u četvrtfinalu Australian Opena protiv Rafaela Nadala.</p>
<p>Možda mu je trebalo duže od ostalih da posloži stvari u glavi, ali bolje ikad nego nikad. U 26. godini Čileanac igra najbolji tenis u karijeri. Kako se njegove ruke više ne znoje, a njegove gaće ne pune u presudnim trenucima velikih mečeva pokazao je pobjedama protiv Hewitta i Blakea. Sve je začinio teniskom lekcijom koju je održao drugom tenisaču svijeta. Loša je vijest za hrvatske tenisače, koji od 9. do 11. veljače gostuju u Krefeldu, svakako Tommy Haas. Nijemac je bio na rubu poraza protiv Davidenka, koji je vodio s 3-1 u petom setu, dok je kod 5-4 imao meč-loptu. Ipak, nekadašnji drugi tenisač svijeta je preokrenuo rezultat i uhvatio dodatno samopouzdanje za nastavak sezone.</p>
<p>Kim Clijsters i Marija Šarapova su stigle do polufinala Australian Opena, ali sudeći prema tenisu kakvog smo gledali u četvrtfinalu, teško je odrediti favorita u njihovu međusobnom ogledu. Belgijanka je napravila 62 neforsirane pogreške prije nego što je s 3-6, 6-4, 6-3 pobijedila Martinu Hingis. Prva nositeljica se, pak, ponovo mučila, ali je ponovo napustila teren uzdignutih ruku, sa 7-6 (5), 7-5 je pobijedila Anu Čakvetadze.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale, tenisači: Haas (12) - Davidenko (3) 6-3, 2-6, 1-6, 6-1, 7-5, Gonzalez (10) - Nadal (2) 6-2, 6-4, 6-3; tenisačice: Šarapova (1) - Čakvetadze (12) 7-6 (5), 7-5, Clijsters (4) - Hingis (6) 3-6, 6-4, 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Koplje umalo ubilo Šebrlea </p>
<p>PRAG</p>
<p> - Sasvim uobičajeni trening olimpijskog prvaka u desetoboju Romana Šebrlea umalo je imao kobne posljedice. Čeh je nastradao na prilično bizaran način, kada se u njegovo rame zabilo koplje jednog od bacača koji je istodobno trenirao na stadionu u Južnoj Africi. </p>
<p>»Da me je koplje pogodilo samo deset centimetara lijevo, probilo bi mi plućno krilo, a da me je pogodilo 20 centimetara više, probilo bi mi grkljan, što bi bio najgori mogući scenarij. Jedan centimetar više značio bi, pak, kraj moje sportske karijere«, ispričao je rastreseni svjetski rekorder koji je svjestan da je sam kriv za nesreću. </p>
<p>»Hodao sam dijagonalno preko terena. Bio sam potpuno usredotočen na svoj trening i zaboravio sam da su na stadionu i kopljaši. Odjednom sam čuo uzvike, ali prije nego što sam stigao reagirati, pogođen sam. Pogledao sam rame i vidio koplje u njemu. Bio sam u potpunom šoku.« </p>
<p>Šebrle je na kraju dobro prošao, iako podatak da se koplje zabilo čak 12 centimetara u njegovo tijelo, ne zvuči nimalo ugodno. Češki je višebojac zaradio 11 šavova i prisilni odmor, ali, srećom po njega, mišić nije nastradao, tako da nastup na Europskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu ne bi trebao doći u pitanje. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Lovrović i Mikuličić sedmi </p>
<p>MIAMI</p>
<p> - Na regati olimpijskih klasa koja se održava na regatnim poljima Biscayne Bayu od hrvatskih predstavnika najbolje rezultate postižu Marin Lovrović i Siniša Mikuličić, koji su nakon tri plova na sedmom mjestu u klasi zvijezda. Vodeći su Šveđani Loof/Ekstrom. U klasi laser nakon četiri su plova naši predstavnici Milan Vujasinović i Daniel Mihelić na 39. odnosno 40. mjestu, a na prvom je mjestu Australac Blackburn. U konkurenciji djevojaka u klasi laser radial nakon tri je plova Mateja Petronijević na 22., a Tina Mihelić na 35. mjestu. [D. J]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Bush Kongresu: Pružite priliku iračkoj strategiji</p>
<p>Američki predsjednik je koristio svaku priliku da pobjegne od Iraka kao središnje teme svog obraćanja Amerikancima</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sedmo po redu obraćanje predsjednika Georgea Busha američkoj naciji, pred oba doma Kongresa, koje američki šefovi države i vlade tradicionalno dostavljaju u trećem tjednu siječnja, došlo je u najtežem trenutku za ovog predsjednika. Samo 33 posto Amerikanaca, prema anketi Washington Posta i ABC TV mreže, smatra da Bush dobro obavlja svoj predsjednički posao. </p>
<p>Naravno, Irak je prava noćna mora za Amerikance. Upravo zbog toga, predsjednik se fokusirao na ono što je relativno dobro i stabilno u Americi i na ono što se može popraviti. U govoru, koji je potrajao 62 minute, Bush je koristio svaku priliku da pobjegne od Iraka kao središnje teme ovogodišnjeg, kongresnog obraćanja Amerikancima. </p>
<p>Napravio je pravi spektakl kad je rekao kako mu je pripala povijesna šansa da se kao prvi američki predsjednik obrati Kongresu s početnim riječima, »Gospođo predsjedavajuća«. S primjetno velikim uvažavanjem, kao da se ne radi o političkom protivniku kojega su do jučer republikanci čak i preko TV ismijavali, Bush se uz sve čestitke obratio Nancy Pelosi, prvoj ženi u američkoj povijesti koja predsjeda Zastupničkim domom. To je izazvalo i jedine ovacije u Kongresu. Najburniji aplauzi zapravo su bili upućeni gostima, običnim Amerikancima, ali herojima svakodnevnog života, i jednom vojniku, iračkom borcu. Smješteni na galeriji, tik uz prvu damu Lauru Bush, oni su na trenutak ujedinili Kongres. Bush je pozvao obje strane, demokrate, ali i sve više »odmetnika« u među republikancima da mu daju novu priliku za Irak. »Naša zemlja gura novu strategiju u Iraku, i tražim od vas da joj damo šansu«, rekao je predsjednik. No, bio je to i trenutak suočavanja s istinom. </p>
<p>U svom prvom suočavanju s demokratskim Kongresom, predsjednik se mogao uvjeriti da Irak, više nije »politička roba« koja se lako prodaje i plaća emotivnom valutom Amerikanaca senzibiliziranih nakon 11. rujna. Gotovo da mu je postavljen politički ultimatum. U ime Demokratske stranke službeno mu je odgovorio senator Jim Webb, visoko odlikovani marinac iz Vijetnama čiji su najuži članovi obitelji (otac, brat, a sada i sin) dragovoljno služili u američkoj vojsci. On je Busha optužio, da je Ameriku »grubo i neodgovorno« uveo u rat u Iraku, te da je sada na njemu da Ameriku od tamo izvuče. U studenome nakon izbora, na prijemu za novoizabrane članove Kongresa, Webb se odbio rukovati s predsjednikom u Bijeloj kući, prepirući se tada s Bushem oko »imperativa« da se američki vojnici počnu vraćati kućama. Ovaj demokratski senator, bivši tajnik Američke mornarice za vrijeme Reaganove administracije u utorak je podsjetio Amerikance, da je Bush tvrdoglavo odbio savjete više generala, raznih eksperata, uključujući vrhunske diplomate (Baker-Hamiltonovo povjerenstvo). </p>
<p>Demokrati i dalje inzistiraju na političkom rješenju i diplomatskoj internacionalizaciji iračkog pitanja. Webb je dodao kako je svojevremeno predsjednik Dwight D. Eisenhower obećao da će okončati, i doista je zaustavio rat u Koreji 1953., pa je to zatražio i od ovog predsjednika: Da okonča rat u Iraku. »Ako ne budete htjeli, mi ćemo vam pokazati put«, gotovo prijeteći rekao je Webb. </p>
<p> Ništa manje nisu bili oštri Nancy Pelosi i Hary Reid, lider demokrata u Senatu, dok su nešto umjereniji bili predsjednički kandidati Hillary Clinton i Barrack Obama. I pored svih kritika, svi su izgledi da će Bush zanemariti već za naredni tjedan najavljenih nekoliko rezolucija demokrata pod Capitol Hillom. One će se usprotiviti njegovom planu za slanje novih 21.500 vojnika u Irak. </p>
<p>Bit će to posljednji »žuti karton« za predsjednika prije nego što ovoga ljeta demokrati u Kongresu počnu novčano sankcionirati njegovu novu strategiju u Iraku, ako se ona do tada, ne pokaže bar djelomično uspješnom.</p>
<p>Podržite postrojbe na terenu i koje su na putu</p>
<p> »Na današnji dan, ovoga trenutka, još uvijek je u našoj moći da odredimo ishod bitke. Pronađimo u sebi odlučnosti i načinimo zaokret prema pobjedi... »Naša zemlja slijedi novu strategiju u Iraku i ja tražim od vas da joj pružite priliku da proradi... I tražim od vas da podržite naše postrojbe na terenu i one koje su na putu«, rekao je Bush u svom govoru o stanju nacije održanom na zajedničkoj sjednici oba doma američkog Kongresa</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Katsav i Olmert odbacuju optužbe</p>
<p>Afere ozbiljno ugrožavaju političku stabilnost Izraela</p>
<p>Izraelsku političku scenu potresa nekoliko afera koje ugrožavaju sigurnost zemlje pa i prijete prijevremenim promjenama na vodećim političkim položajima u državi. </p>
<p>Najviše pozornosti privukle su optužbe usmjerene protiv predsjednika Republike Moshe Katsava da je seksualno uznemirivao pa čak i silovao neke djelatnice iz svog kabineta. Ta afera razvlači se već gotovo godinu dana, a predsjednik Katsav od prvog trenutka odlučno pobija te optužbe tvrdeći da dolaze iz redova njegovih političkih suparnika koje je on svojedobno optužio za mito i korupciju.</p>
<p>Izraelske pravosudne i policijske institucije mjesecima se bave optužbama protiv predsjednika Katsava, a najnovija odluka ministarstva pravosuđa je da se predsjednik optuži za navedena krivična djela. To se ne može dogoditi dok je Katsav na dužnosti predsjednika. Moglo bi se dogoditi da ga parlament smijeni prije isteka mandata u srpnju ove godine, a ako ostane do kraja mandata na dužnosti predsjednika, optužba protiv njega bit će podignuta kada mu prestane dužnost predsjednika republike. Bez obzira kako će završiti ova afera, njene posljedice već su vidljive.</p>
<p>Mjesecima već predsjednik Moshe Katsav nema nikakvih međudržavnih susreta i kontakata, a inozemni politički dužnosnici koji posjećuju Izrael diskretno daju na znanje kako ne žele da se susret s predsjednikom republike nađe u njihovom službenom programu.</p>
<p>Druga afera pogađa sadašnjeg premijera Ehuda Olmerta ali, riječ je o »grijehu« iz vremena dok je obnašao dužnost ministra financija. Naime, oporba ali i neki poslovni krugovi optužuju premijera Olmerta da je prije nekoliko godina pogodovao jednom svom prijatelju da preuzme jednu izraelsku banku suprotno zakonskim propisima te da mu je omogućio da ne plaćajući sve potrebne pristojbe osigura veliku imovinsku korist. Oporba tvrdi da je dio tog novca završio i u džepu samoga Olmerta. Premda odbija sve optužbe premijer Olmert u više navrata je izjavio da je spreman odgovarati na sva pitanja policije i drugih istražitelja. Posljednji susret s policajcima koji istražuju okolnosti o preuzimanju jedne banke zbio se neposredno po povratku premijera Olmerta iz Rusije. </p>
<p>U zračnoj luci su ga dočekali policajci i uručili mu poziv da se drugi dan javi istražiteljima što je on i učinio. Analitičari procjenjuju da ove dvije afere ozbiljno ugrožavaju političku stabilnost Izraela, i pokažu li se optužbe protiv Olmerta točnim, moglo bi se dogoditi da Izraelci izađu na prijevremene parlamentarne izbore. </p>
<p>Nezadovoljstvo javnosti u Izraelu još uvijek ne jenja nakon završetka vojne operacije protiv Libanona. Izraelci smatraju tu akciju neuspjelom i optužuju ministra obrane Amira Peretza da je zajedno sa svojim vojnim suradnicima loše planirao i vodio akciju. Dok javnost zahtijeva ostavku ministra obrane, promjena se zbila u glavnom stožeru izraelske vojske. General Dan Halutz načelnik glavnog stožera u vrijeme libanonske operacije dao je ostavku preuzimajući tako odgovornost za vojni neuspjeh te akcije. Na njegovo mjesto imenovan je general Gaby Ashkenazy koji je tijekom libanonske vojne operacije nekoliko puta kritizirao njezin tijek.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Političari podijeljeni oko ostanka OHR-a</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bosanskohercegovački političari podijeljeni su u ocjeni mogućnosti da Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u BiH nastavi djelovati i nakon 30. lipnja ove godine, te da zadrži tzv. bonnske ovlasti koje visokom međunarodnom predstavniku, među ostalim, daju mogućnost nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike ako procijeni da oni predstavljaju smetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
<p>Bošnjački član Predsjedništva Haris Silajdžić i lider Stranke za BiH u više je navrata govorio o potrebi snažnog međunarodnog prisustva u području i BiH, kako zbog unutarnje političke situacije tako i zbog jačanja radikala u Srbiji.</p>
<p>Slično tvrde i u najjačoj bošnjačkoj stranci SDA, čiji je potpredsjednik Šefik Džaferović nedavno izjavio da »još ne postoje uvjeti da međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika promijene svoj mandat u BiH«, te da je prije eventualne promjene mandata nužno obaviti ustavne promjene. Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić također je izjavio da OHR treba ostati do usvajanja ustavnih promjena i potpisivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.</p>
<p>Posve drukčija stajališta ima premijer RS Milorad Dodik koji smatra da OHR treba 1. srpnja, kao što je bilo i predviđeno, okončati svoju misiju i transformirati se u ured posebnog predstavnika EU. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić izjavio je da je stav svih dužnosnika RS da treba prenijeti nadležnosti na domaće institucije vlasti i da više nema razloga za ostanak međunarodnih institucija, odnosno OHR-a, u postojećem kapacitetu. Predsjednik oporbenog SDS-a Mladen Bosić tvrdi da »međunarodna zajednica, ili bar njen veliki dio, zaista lobira da BiH i u narednom razdoblju ostane u stanju tipičnog protektorata«. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Utrka je počela?</p>
<p>»Dreamgirls« ima osam nominacija, a slijede ga »Babel« sa sedam, te »Panov labirint« i »Kraljica« sa šest</p>
<p>Američka Akademija filmskih znanosti i umjetnosti objavila je u utorak popis nominiranih za prestižnu nagradu Oscar čija će se dodjela održati 25. veljače u Los Angelesu.</p>
<p>Pomalo iznenađujuće, najviše nominacija, čak osam, dobila je glazbena drama »Dreamgirls«, pa izgleda da Akademija nastavlja trend nagrađivanja biografskih glazbenih filmova i mjuzikala (»Chicago«, »Ray«, »Hod po rubu«). Ambiciozan »Babel« očekivano je nagrađen sa sedam nominacija, a pravo je zadovoljstvo vidjeti da je napokon prepoznat vrhunski talent Guillerma del Tora, pa je njegov »Panov labirint« dobio šest nominacija.</p>
<p>U kategoriji najboljeg filma teško je istaknuti favorita, jer su u konkurenciji, uz već nagrađivane »Babel« i »Kraljice«, još »Pokojni«, »Pisma s Iwo Jime«, te nezavisna senzacija »Mala Miss Amerike«.</p>
<p>U kategoriji najboljeg glumca favorit je odličan karakterni glumac Forest Whitaker (»Last King of Scotland«), dok će mu društvo praviti veteran Peter O’Toole i »mladi lavovi« Leonardo DiCaprio, Will Smith i Ryan Gosling.</p>
<p>Helen Mirren briljirala je u »Kraljici«, pa se predviđa da će Oscar za najbolju glumicu pripasti upravo njoj, iako je konkurencija zbilja jaka (Meryl Streep, Judy Dench, Kate Winslet i Penelope Cruz). </p>
<p>Najveći favorit za najbolji film s neengleskog govornog područja je »Panov labirint«, a Hrvatska po starom dobrom običaju neće imati svog predstavnika (Bulajićev »Libertas« nije prošao).</p>
<p>Kao i u kategoriji najboljeg filma, nezahvalno je, s obzirom na konkurenciju, prognozirati tko će pobijediti u kategoriji najboljeg redatelja. Clint Eastwood vjerojatno neće ako će se Akademija držati tradicije da u kratkom vremenskom razdoblju ne nagrađuje nekoliko puta istog redatelja. U igri su još Britanci Paul Greengrass (»Let 93«) i Stephen Frears (»Kraljica«), te Meksikanac Alejandro Gonzalez Inarritu (»Babel«). Vrhunac ironije bio bi da Oscara, nakon brojnih pokušaja, napokon dobije veliki Martin Scorsese, i to za »Pokojne«, koji su remake nedavnog hongkonškog hita »Pakleni poslovi«. Iako je Akademija odavno trebala ispraviti nepravdu (»Razjareni bik«, »Dobri momci«, »Bande New Yorka«), u Scorseseovu slučaju zbilja vrijedi uzrečica »bolje ikad nego nikad«.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Leteći tanjur u garaži</p>
<p>Obožavatelj znanstvene fantastike 57-godišnji Alfie Carrington proteklih je 30 godina proveo u garaži gradeći svoj leteći tanjur i na njegovu je izradu dosad potrošio 30.000 funti. Taj zanesenjak tri desetljeća slaže svoju letjelicu u Michiganu koristeći knjige o avijaciji. No zanimljivo jest da njegova želja nije da otputuje u svemir nego da zamijeni automobil tim prijevoznim sredstvom. »Zašto biste se vozili kada možete preletjeti 223.52 metara u sekundi«, kaže Alfie. </p>
<p>Njegov je rad privukao pozornost NASA-e koja ga je pozvala na konferenciju sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, a njeni su se inženjeri samo češali po glavi kad im je rekao da ne zna ništa o računalima. </p>
<p>Njegova je ideja pokrenuti letjelicu s pomoću rotirajućeg motora kako bi stimulirao sustav magnetske levitacije i pokrenuo dva diska. Ipak, stručnjaci nisu tako sigurni, posebno u vezi s brzinom rotacije potrebnoj da se letjelica podigne u zrak, te upozoravaju da bi se mogla raspasti. Carrington se nada će uspjeti ostvariti svoj san za osam mjeseci, ali mora skupiti još 20.000 funti kako bi dovršio projekt. »Kada Alfie napokon upali motore na svojoj letjelici, bit će ili najveći genij današnjice ili najveća budala«, izjavio je njegov prijatelj D. L. Bradley. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Gaćama protiv smrada</p>
<p>Tvrtka Under-Tec, američki proizvođač donjeg rublja, osmislila je novu vrstu donjeg rublja. Riječ je o gaćama koje u sebi imaju filtar koji »zaustavlja« širenje neugodna mirisa vjetrova. Uređaj sadrži višeslojni zamjenjivi filtar, koji se sastoji od filca, drvenog ugljena i fiberglas vune. Same su gaće napravljene od elastične tkanine i mogu se prati u perilici, a trajnost filtra je oko mjesec dana. Cijena je tih specijalnih gaća između 25 i 30 dolara. Iako se mnogi šale na račun tog proizvoda smatramo da je riječ o vrlo korisnu izumu«, izjavio je predsjednik Under-Teca i izumitelj tog proizvoda. [A.L.B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Barabi 37 godina za ubojstva bez trupala</p>
<p>Ni u jednom od dva slučaja policija nije pronašla tijelo žrtve</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud potvrdio je osuđujuću presudu i odredio 37 godina zatvora Ivanu Sokolčiću (59) zvanom Baraba. U jedinstvenom slučaju u našoj sudskoj praksi Sokolčić je na Županijskom sudu u Velikoj Vorici osuđen, jer je još 1989. ubio svoju suprugu Natašu, a 2000. Franju Vrčkovića, kojega je najprije oteo, zatim ubio i zakopao, a na kraju još tražio otkupninu od mladićeva oca. </p>
<p>Tom je presudom povećena kazna od 33 godine, na koliko je 2005. Sokolčića osudilo sudsko vijeće sutkinje Sanje Katušić Jergović.</p>
<p>Ni u jednom od dva slučaja policija nije pronašla tijelo žrtve, a presuda se temelji na iskazu okrivljenikova sina Mladena Sokolčića. </p>
<p>Sokolčić je uhićen tek početkom 2004. godine, a na suđenju je na svjetlo dana izašla zamršena priča o sporosti ali i dostižnosti pravde. Policijski inspektor Marko Amidžić je ispričao da ga je u ožujku 1998. godine iz Švedske nazvala Vera Deščak, bivša supruga Barabe i majka Mladena Sokolčića. Ona je ispričala da joj je sin rekao da je vidio kako Ivan Sokolčić ubija svoju suprugu Natašu Sokolčić. Policajci nisu žurili s reakcijom, pa su tek mjesec dana kasnije, posjetili Mladena u psihijatrijskoj bolnici u Vrapču, a on im je potvrdio da je istina ono što je njegova majka rekla Amidžiću. Prošlo je još nekoliko mjeseci do sljedećeg susreta kada je Mladen Sokolčić ispitivan u policiji u Đorđićevoj ulici. </p>
<p>Nakon razgovora policajac je Mladena Sokolčića autom odvezao kući, a ovaj mu je rekao da njegov otac sprema otmicu sina jednog obrtnika i pokazao mu kuću u kojoj mladić živi. Policajac nije tu izjavu shvatio ozbiljno. </p>
<p>No, 21. ožujka 2000. godine prijavljen je nestanak Franje Vrčkovića. Okrivljenog Ivana Sokolčića policija je pratila i on je uhvaćen dok je telefonom od Franjinog oca Antuna Vrčkovića tražio 303 tisuće DEM otkupnine, zbog čega je i »odležao« dvije godine zatvora. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Satniku HV-a tri godine </p>
<p>Vijeće nije prihvatilo Štamparovu obranu da mu je drogu podmetnula policija</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Umirovljeni satnik HV-a Ilija Štampar (50) iz Zaboka u srijedu je na Županijskome sudu u Zlataru osuđen ukupno na 3 godine zatvora za držanje radi preprodaje kokaina i posjedovanje pištolja s prigušivačima. Vijeće suca Tomislava Juriše proglasilo ga je krivim što je 29. kolovoza prošle godine u svojoj »opel vectri« imao 90,9 grama kokaina koje je po mišljenju suda htio preprodati, a za što je dobio 2 godine i 6 mjeseci zatvora. U garsonijeri kojom se Štampar povremeno koristio pronađena su i dva pištolja s prigušivačima te vaga sa tragovima droge, zbog čega je zaradio 10 mjeseci, a skupna kazna mu je umanjena za 4 mjeseca.</p>
<p> Sud je ocijenio da je Štampar dio narko-klana, koji upravo pribjegava obračunima s takvim oružjem - pištoljima s prigušivačima. Vijeće nije prihvatilo Štamparovu obranu da mu je policija podmetnula drogu što je on u više navrata uporno ponavljao na sudu. Olakotno mu je cijenjeno što je otac dvoje maloljetne djece koje uzdržava, dok mu je otegotno što je držao veliku količinu droge i po sudu opasno oružje s prigušivačima. Štampar je prije tri i pol godine na istome sudu nepravomoćno osuđen na godinu zatvora zbog pokušaja ubojstva policajca koji mu je bio jamac za kredit. Taj je predmet na drugostupanjskome, Vrhovnom sudu. </p>
<p>Štampar mora platiti i nešto više od 15 tisuća kuna troškova suđenja, a pravomoćnost presude dočekat će u pritvoru. Vidno nezadovoljan presudom Štampar je sucu rekao: »Dobro, vi imate pravo tako odlučiti. Samo jeste li u jučerašnjim novinama čitali što je pokazala inspekcija u Policijskoj upravi (misli valjda na PU krapinsko-zagorsku), i da nije izborna godina, sad bi tamo slijedile smjene«, zaključio je Štampar.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Objesio se u toaletu zatvorske sobe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dva dana nakon što je doveden na izdržavanje kazne u osječki zatvor, 61-godišnji zatvorenik ubio se ju srijedu u toaletu zatvoreničke sobe u kojoj je boravio s još dvojicom zatvorenika, izvijestila je Uprava za zatvorski sustav.</p>
<p> Zatvorenik Svetozar Balinović iz Bolmana počinio je samoubojstvo vješanjem vezicama za cipele. Priveden je 22. siječnja na temelju raspisane tjeralici na izdržavanje zatvorske kazne od šest godina zbog teške krađe.</p>
<p> Ravnatelj Uprave za zatvorski sustav naredio je inspekcijski nadzor radi utvrđivanja okolnosti suicida.</p>
<p> Po podacima Uprave za zatvorski sustav najčešći oblik suicida u zatvorima je vješanje. Primjerice, sva tri samoubojstva u 2005. počinjena su na takav način.</p>
<p> U prvoj polovici prošle godine zabilježeno je 12 pokušaja samoubojstva i u srpnju jedno samoubojstvo u splitskom zatvoru. </p>
<p> Prije nekoliko godina zabilježeno je jedno predoziranje tabletama, te unazad deset godina dvije smrti predoziranja opojnim sredstvima.</p>
<p> Za razliku od mnogih europskih zatvora, u hrvatskim zatvorima ne bilježe se ubojstva među zatvorenicima. Posljednji slučaj zabilježen je prije 10-ak godina u zatvoru u Lepoglavi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svećenik i domar ščepali 22-godišnjeg lopova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija u srijedu popodne privela je muškarca koji je iz soba Nadbiskupske klasične gimnazije u Voćarskoj cesti (Sjemenište) ukrao dvjestotinjak eura i oko 2500 kuna. Doznajemo da je riječ o 22-godišnjem Nikoli V., koji je policiji otprije poznat, uglavnom po brojnim krađama. </p>
<p>Prema prvim informacijama mladića koji je »operirao« po sobama primijetio je jedan od svećenika, ali spretni »dugoprstaš« brzo se snašao i skrio u jednu od njih. Svećenik je pozvao domara, koji je uspio uhvatiti kradljivca. Ubrzo je stigla i policija. Doznajemo da su se policiji zasad javila tri oštećenika, kao i to da je »uljez« uspio pretražiti veći broj soba. Unatoč pokušajima, nažalost nismo uspjeli doći do svećenika Gimnazije u kojoj se krađa dogodila. [A. Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Za hice u nevjernu suprugu dvije i pol godine</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Ivica Miletić (36) iz Zlatara nepravomoćno je osuđen na dvije i pol godine zatvora zbog pokušaja ubojstva supruge Meri (33). Vijeće suca Tomislava Ivande na Županijskome sudu u Zlataru proglasilo ga je krivim da je 14. studenoga 2005., u obiteljskoj kući u središtu Zlatara, pucao u supruga iz pištolja ručne izrade. Iako je suprugu pogodio više puta, Meri je uspjela istrčati iz kuće i potražiti pomoć u susjednoj kući Ivičine majke. Time je barem u prvome stupnju sudovanja završena tragična priča obitelji Miletić u kojoj su godinama vladali ne baš skladni odnosi. O tome su na sudu svjedočili ne samo supružnici, već i njihova najbliža rodbina. Miletići ukupno imaju šestoro djece: svatko ima po dvoje iz prethodnih brakova, jedno zajedničko, a za jedno se kasnije otkrilo da je iz Merine romanse s njihovim radnikom u obiteljskoj staklarnici. Upravo je očinstvo nad najmlađim djetetom bilo »kamen spoticanja« u obitelji i najviše je ražestilo Ivicu. Meri mu je, naime, tog kobnog popodnevna rekla da djevojčica nije njegova. Na tragediju Miletićevih nadovezuju se i skoro nevjerojatna događanja u obitelji Merina ljubavnika Ilije Trčka čija se nevjenčana supruga, najvjerojatnije zbog suprugova preljuba s Meri, zapalila u dvorištu kuće u Maču i na mjestu izgorjela.</p>
<p> Danas Meri živi s Ilijom, Ivica je navodno našao novu ljubav, dok djece žive na sve strane, što kod bivših Miletićevih supružnika, što u domovima; najstarija kći se udala, a dva sina su ostala s ocem. Meri je uzela najmlađu kćer, no i sudbina tog djeteta je neizvjesna, jer je nesavjesna majka lani na Općinskome sudu u Zlataru nepravomoćno osuđena na 4 godine i 10 mjesci zatvora zbog zanemarivanja i zlostavljanja vlastite djece. [Z. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Sestri i liječnici po 18 mjeseci zatvora</p>
<p>KRIŽEVCI</p>
<p> - Općinski sud u Križevcima u srijedu je nepravomoćno na po godinu i pol zatvora osudio sestru Nedeljku Turčinović i liječnicu Dubravku Puljević koje su u službi u Hitnoj pomoći bile 27. listopada prošle godine, kad je od napadaja astme umrla jedanaestogodišnja Tena Šurina.</p>
<p>Medicinska sestra i liječnica osuđene su za nepružanje pravodobne medicinske pomoći, jer nisu poslale automobil Hitne pomoći iz Križevaca do sela Raščana na poziv majke djevojčice, koja je imala težak napadaj astme. Djevojčica je nakon toga umrla u Općoj bolnici u Koprivnici.</p>
<p>Sutkinja Mirjana Nemec je, donoseći presudu, rekla kako sud vjeruje djevojčičinoj majci, tj. njezinu opisu događaja. Ona je, naime, rekla kako joj je sestra Turčinović kazala da ponovi terapiju i odbila je izlazak na intervenciju čak dva puta, nakon čega je majka sama prevezla djevojčicu u Hitnu, ali bilo je prekasno. Obrazlažući presudu za liječnicu Puljević, sutkinja je rekla kako je sud uzeo u obzir da ju sestra nije obavijestila o razgovoru s majkom niti je zatražila njezino mišljenje o intervenciji. No, sutkinja smatra da je liječnica morala znati za poziv. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Novac čeka hrvatske poduzetnike</p>
<p>Na raspolaganju će biti 138,5 milijuna eura iz fondova programa Ipa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska će u 2007. godini na raspolaganju imati 138,5 milijuna eura iz fondova programa Ipa koji zamjenjuje dosadašnje programe Phare, Ispa i Sapard, s ciljem financijske i tehničke pomoći zemljama kandidatkinjama u procesu priprema za punopravno članstvo u EU. No kolika je stvarna zainteresiranost hrvatskih poduzetnika za ta sredstva?</p>
<p>Natječaji programa Sapard predviđali su stotinu projekata, a prijavljen je tek 51, od čega je odobreno njih deset. </p>
<p>Prema istraživanjima koje je tvrtka Hendal napravila za Hrvatsku udrugu poslodavaca, čak 64,3 posto poduzeća uopće nije zainteresirano za sudjelovanje u javnim natječajima Europske unije, 19,5 posto izjavilo je kako nema dovoljno informacija, 11,7 posto prati natječaje, ali se ne prijavljuje, a samo 4,5 posto koristi mogućnost prijave na ovakve natječaje. S druge strane stalno se čuju upozorenja kako naši gospodarstvenici neće biti spremni na dolazak globalne konkurencije i tržišne utakmice kada uđemo u Uniju. Sličnu situaciju imali su i naši susjedi Mađari, koji su iskoristili manje od tri posto sredstava iz pretpristupnih fondova u područjima gdje sad imaju najviše problema, na primjer u nekim poljoprivrednim granama.</p>
<p>Osim nezainteresiranosti poduzetnika, mali broj prijava rezultat je i strogih kriterija i složene dokumentacije koju treba priložiti za natječaj. Prema riječima voditeljice EU deska Erste banke Goranke Crnković, program Sapard konkretno je namijenjen onim tvrtkama koje bi uz određena ulaganja mogle uspješno poslovati na tržištu EU kad Hrvatska onamo uđe. Drugim riječima, nije za početnike i male tvrtke. Kod prijave za Sapard natječaj koji je namijenjen za jačanje poljoprivrednog sektora poduzetnik mora imati sve potrebne dozvole (građevinsku, lokacijsku, i slično), mora u potpunosti podmiriti sva dugovanje prema državi, te predstaviti konkretan održivi plan. Poduzetnik također mora dokazati da ima osigurano tržište za svoje proizvode, i dobiti pozitivno mišljenje o studiji utjecaja na okoliš, što je bila jedna od glavnih prepreka prijavljenima na natječaj. Tvrtke moraju biti u potpunosti privatne, što je u startu eliminiralo one koji imaju i minimalni udio državnog vlasništva.</p>
<p>Prošlotjedno potpisivanje sporazuma o suradnji Erste banke i Hrvatske udruge poslodavaca samo je jedan u nizu projekata koji bi trebali pomoći poduzetnicima da se u cijeloj priči lakše snađu. Osim Erste banke, koja u svom djelovanju pronalazi poduzetnike s programima koji mogu ostvariti sredstva iz fondova EU i pomaže im na tom putu informacijama, ali i povoljnim kreditima. Slično radi i Raiffeisen Consulting koji kroz konzultantske usluge pomaže kandidatima da se prijave na natječaj, kvalitetno naprave projekt i pravilnu prijavu, obavještavaju ga o specifičnostima potpore, te također nude sredstva potpore u zatvaranju financijske konstrukcije. Slične službe i informacijske punktove imaju i druge banke, a njihova bi se aktivnost u vremenu koje slijedi trebale još više pojačati. U svakom slučaju ne bismo smjeli dopustiti da novac koji je namijenjen jačanju hrvatskog gospodarstva i prilagodbi europskom tržištu ostane neiskorišten i umjesto bespovratnih potpora bude bespovratno bačen u vjetar.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>TLM za jednu kunu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u srijedu javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju 1.475.683 ili 80,2 posto dionica šibenske Tvornice lakih metala po posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune, a rok za podnošenje ponuda istječe 12. ožujka u 14 sati.</p>
<p>Novost u ovom natječaju je mogućnost da ponuditelji sami predlože popust za kupnju svih dospjelih obveza tvrtke prema Ministarstvu financija, s osnova neplaćenih poreza i doprinosa, protestiranih i plaćenih jamstava i slično, a koje ukupno iznose više od 375 milijuna kuna.</p>
<p>Ujedno, ponuditelji trebaju predložiti i program podmirenja nedospjelih obveza TLM-a prema komercijalnim bankama pokrivenih državnim garancijama. Riječ je o oko 430 milijuna kuna glavnice te gotovo 64 milijuna kuna ugovorenih kamata.</p>
<p>Ponude bi trebale sadržavati i ponudu popusta za kupnju dospjelih obveza TLM-a prema ostalim državnim vjerovnicima, poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, a koje iznose više od 86 milijuna kuna.</p>
<p>Pritom se navodi kako »svi ponuđeni popusti moraju biti apsolutno nužni za ponovnu uspostavu dugoročne isplativosti društva u predloženom roku«.</p>
<p>Ponuditelji bi trebali preuzeti i obvezu da će u potpunosti podmiriti sve ostale obveze TLM-a prema ostalim vjerovnicima, a koje su u rujnu lani iznosile više od 80 milijuna kuna.</p>
<p>Uz uobičajene uvjete, poput zadržavanja osnovne djelatnosti TLM-a i podnošenja petogodišnjeg poslovnog plana, ponuditelji bi se trebali obvezati i da će 1400 od trenutačnih 1593 zaposlenika TLM-a zadržati na rok od najmanje dvije godine od preuzimanja društva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Skok cijena energetskih i industrijskih dionica</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Uzlet cijena nafte potaknuo je u utorak na Wall Streetu rast cijena energetskih dionica, a visoka dobit United Technologiesa dala je ulagačima razlog za kupovine i dionica industrijskih kompanija.</p>
<p>U takvim uvjetima newyorški Dow Jones indeks porastao je 0,5 posto, na 12.534 boda. Tehnološki Nasdaq ojačao je tek 0,01 posto, na 2431 bod.</p>
<p>Cijena barela sirove nafte u utorak je poskočila 4,7 posto, na 55,04 dolara. Razlog tako oštrom poskupljenju bila je izjava američkog ministra energetike Sama Bodmana da vlada planira popuniti strateške rezerve nafte.</p>
<p>To je potaknulo kupovine dionica energetskih kompanija. Pritom je dionica Exxon Mobila poskupjela 2,2 posto, te ujedno bila jednom od najvećih dobitnica među dionicama sadržanima u indeksu Dow Jones.</p>
<p>Nadalje, poslovni rezultati United Technologiesa, potaknuti potražnjom zrakoplovnih i građevinskih kompanija, premašili su očekivanja ulagača. Dionice te kompanije poskočile su 3,2 posto.</p>
<p>»Zrakoplovni sektor je bez sumnje snažan i spreman na velika ulaganja. Također smo svjedoci malog oporavka energetskih dionica obzirom da su njihove cijene sada prilično niske«, ocijenio je Benjamin Halliburton, izvršni direktor Tradition Capital Managementa.</p>
<p>Tehnološke dionice gotovo i nisu bilježile promjene kako ulagači oprezno iščekuju poslovna izvješća brojnih velikih tehnoloških imena poput Microsofta i Qualcomma. Prošloga tjedna, naime, razočarala su iz izvješća o poslovanju i procjene dobiti iz Intela i Applea. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Ograničiti iznos koji može biti predmetom ovrhe</p>
<p>Ivo Sanader u srijedu je najavio mogućnost izmjena Ovršnog zakona kojima bi se spriječilo vjerovnike da pod ovrhu mogu staviti cijeli iznos plaće ili mirovine dužnika</p>
<p>Premijer Ivo Sanader je u srijedu u Hrvatskom saboru najavio mogućnost izmjena Ovršnog zakona kojima bi se spriječilo vjerovnike da pod ovrhu mogu staviti cijeli iznos plaće ili mirovine. Premijer je u Aktualnom prijepodnevu rekao da će Vlada razmotriti takvu inicijativu, koju je iznio Silvano Hrelja (HSU) i upozorio da sve više umirovljenika ostaje bez mirovina jer, zbog nemogućnosti isplate rata kredita, pristaju na ovrhu cijele mirovine. Zatražio je stoga da se Ovršni zakon izmijeni na način da se ograniči iznos plaće ili mirovine koja se može staviti pod ovrhu, kako bi se, kaže, spriječilo dužničko ropstvo.</p>
<p>Ističući da su se ljudi, kojima se ovršuje cijela plaća ili mirovina, u takvu situaciju doveli svojevoljno, potpisujući izjavu kojom pristaju na takvu ovrhu, Sanader je rekao da će razmotriti mogućnost da se ograniči iznos kojeg se netko može odreći.</p>
<p>Vlada se još prije dvije i pol godine oštro suprotstavila planu Republike Srpske o projektu »Gornji horizonti« i o tome obavijestila vladu BiH, kazao je Sanader, odgovarajući na pitanje Ivice Pančića (SDP). Time je počela prva saborska sjednica u posljednjoj godini mandata ovog saziva, a pitanja oporbe i odgovori Vlade bili su obilježeni polemičnim tonovima. Pančić je Vladi poručio da skriva informacije i da je opčinjena projektom »Gornji horizonti« koji će »dolinu Neretve pretvoriti u slanu pustinju«. </p>
<p>»Vi ste stručnjak za zaštitu okoliša, kao što ste bili i za branitelje. Bojim se, ako biste postali ministar, uništili zaštitu okoliša kao što ste uništili i prava branitelja. Sukladno praksi SDP-a klevećete vladu, a mi smo opčinjeni samo glupošću nekih ljudi«, kazao mu je Sanader.</p>
<p>»Gornji horizonti« zanimali su i Franu Matušića (HDZ), koji je kazao da »SDP-ova tvornica laži pokušava plasirati još jednu lažnu aferu i naškoditi interesima Hrvatske«, a ministar poljoprivrede Petar Čobanković odgovorio je da Vlada u ovom slučaju vodi računa o nacionalnim interesima. »Nacionalno vijeće za vode negativno se izjasnilo o 'Gornjim horizontima'. Hrvatska strana zatražila je kompletnu vodnu dokumentaciju, pažljivo prati sve što se događa i neće pristati na nešto što nije u interesu Hrvatske«, istaknuo je. </p>
<p>Polemično je prošao i »sraz« Sanadera i Nenada Stazića (SDP), koji je pitao kad će smijeniti ministre »koji ne ispunjavaju kriterij imovinskog cenzusa«. Stazić je citirao izjavu glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka da se visokom politikom ne bi smjeli baviti ljudi bez kuće, dva auta i najmanje 50.000 eura ušteđevine. »To zapravo znači: sirotinjo, bijedo hrvatska, pa nećeš se valjda ti baviti politikom, ili- nije politika za vas koji ste krvarili u ratu dok smo mi u Austriji stjecali bogatstva«, kazao je Stazić. Sanader mu je uzvratio da je »vjeran svojoj maštovitoj formi, koja pridonosi veselijoj i relaksiranijoj atmosferi u Saboru«, istaknuvši da Maček nije izrekao navedenu izjavu. </p>
<p>»Bilo bi mi draže da ste se za branitelje zalagali onda kad ste napustili Sabor, kad je trebalo dići ruku za Hrvatsku koju su branitelji onda branili. Nemojte liti krokodilske suze nad braniteljima nego učinite nešto konkretno za njih«, rekao je Sanader. </p>
<p>Ratka Gajicu (SDSS) zanimalo je rješavanje problema povrata imovine izbjeglim Srbima. »Pravna država se mora poštivati, a privatno vlasništvo je neupitno bez obzira o kome se radi i to će institucije poštovati«, odgovorio je Sanader. Na pitanje Peje Trgovčevića (HSP) o problemu zagađenosti zraka u Sisku, Sanader je kazao da je Vlada zatražila očitovanje Ine i najavio modernizaciju sisačke Rafinerije u roku nekoliko godina. </p>
<p>»Nisam znala za nalog Jadranke Cigelj za sigurnosne provjere članova Savjeta za razvoj civilnog društva. Za mene je to nedopustivo i skandalozno i čim sam za to doznala, reagirala sam iste sekunde«, kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor odgovarajući Milanki Opačić (SDP). Istaknula je da Vlada želi razvijati partnerski odnos s udrugama, bez obzira čime se one bavile, te da ta načela ne mogu biti narušena takvim incidentom. Neprihvatljivima je nazvala i ranije izjave Jadranke Cigelj da se srami većine udruga jer su veleizdajničke. Opačić je pitala Kosor do kada će drugi plaćati zbog njezinih pogrešaka i predbacila joj odredbe Zakona o branitelja o upisu braniteljske djece na fakultete koje je Ustavni sud proglasio neustavnima. »Na te odredbe nije bilo primjedaba akademske zajednice, a vi ste kod glasanja izašli iz dvorane. Podsjećam vas da je i u zakonu koji ste vi donijeli 2001. bila odredba o ovom istom upisu, no tada nitko nije dizao ustavne tužbe. Unatoč odluci Ustavnog suda koju moramo poštovati, dogovaramo modalitete kako pomoći toj djeci«, rekla je Kosor. </p>
<p>Vjerojatno najneobičnije pitanje ikad na Aktualnom prijepodnevu postavio je Antun Kapraljević (HNS), koji je premijera pitao koliko je sati. »Po saborskom satu točno je 12 i 15«, odgovorio je Sanader.</p>
<p>Jarnjak: To su laži koje mogu doći samo iz SDP-a</p>
<p>»Već mjesecima ljudi iz obavještajnih službi njuškaju po našim životima kako bi iznosili neistine o nama, a zbog političkih obračuna«, ustvrdila je potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić tijekom Aktualnog prijepodneva, replicirajući potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor. U izjavi Vjesniku Opačić je pojasnila da već nekoliko tjedana u stranci imaju spoznaje kako tajne službe prate SDP-ovce, među kojima su i ona osobno, predsjednik stranke Ivica Račan, potpredsjednica Željka Antunović, te Zoran Milanović. </p>
<p>SDP će tražiti da se to ispita, ali je problem kome to prijaviti, kazala je, jer je Vijeću za građanski nadzor sigurnosnih službi uskoro istječe mandat. »To su najteže laži koje mogu doći samo iz redova SDP-a, koji time već sada stvara alibi za gubitak izbora«, izjavio je na to glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak. Dodao je da će kao čelnik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražiti od Vijeća za nadzor te Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost provjeru tih navoda.</p>
<p> »Da se službe koriste za političke obračune, to bi bilo nešto najteže«, zaključio je Jarnjak.</p>
<p>Marijan Lipovac/S. O. I.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U »Rovinjskom suncu« i seksualno zlostavljanje?</p>
<p>Istarska policija tvrdi da nisu zaprimljene prijave u vezi sa seksualnim zlostavljanjem</p>
<p>Iako je policija u srijedu ujutro opovrgavala tvrdnje da je tijekom istrage u Domu za zlostavljanje žene i djecu-žrtve »Rovinjsko sunce« došla do podataka koji ukazuju da je u ustanovi bilo i seksualnog uznemiravanja, jedna od štićenica ustanove (čiji je identitet poznat redakciji) u razgovoru s novinarima izjavila je da je Romeo Mesić, sin predsjednice Upravnog vijeća Nevenke Mesić, štićenice seksualno uznemiravao i da je to ispričala policiji.</p>
<p>»Ulazio nam je pod tuš i pipao nas. Nekad nas je u odjeći povaljivao u krevet i tražio od nas seks kad djeca nisu kod kuće«, kazala je štićenica. </p>
<p>Osim toga iskaza, prema nepotvrđenim informacijama sličnu je priču, navodno, krim-policiji ispričala još jedna štićenica ustanove »Rovinjsko sunce«.</p>
<p>Također, kako se doznaje u razgovoru s korisnicama ustanove, Nevenka Mesić im se u srijedu u očaju obratila riječima: »Zašto ste mi to napravile, traže mi dokumentaciju (financijsku) unatrag deset godina, ostat ću bez vezica na cipelama!«. </p>
<p>Unatoč činjenici da su u »Rovinjsko sunce« istodobno ušle dvije inspekcije - Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i porezne uprave, te krim-policija, štićenice su, kako kažu, još u strahu. Preko novinara poručuju da se boje što će se u Domu dogoditi nakon što se inspekcije povuku. </p>
<p>U srijedu poslijepodne održat će se zajednički sastanak svih inspekcija i policije s predstavnicima nadležnog Državnog odvjetništva, nakon čega bi se trebalo barem otprilike znati u kojem će se smjeru dalje odvijati stvari.</p>
<p>Inspektorica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Jasenka Hanzeln izjavila je da inspekcijski nadzor u »Rovinjskom suncu« i dalje traje. Rezultati će biti objavljeni u četvrtak, a nakon zajedničkog sastanka inspekcije u Puli sa Županijskim državnim odvjetništvom i policijom.</p>
<p>Glasnogovornica PU istarske Nataša Rogić kaže da nisu zaprimljene prijave u vezi s navodnim seksualnim zlostavljanjem u »Rovinjskom suncu«. </p>
<p>Branka ValentićSaša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Važnost DIP-a nije shvaćena dovoljno ozbiljno</p>
<p>»Dopisno glasovanje otvorilo bi mogućnosti za izborne prijevare«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Udruga GONG smatra da bi mogućnost uvođenja dopisnoga glasovanja, koju je, kako tvrdi, najavio predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks s posebnim naglaskom na birače iz dijaspore, u sadašnjim uvjetima nesređenih biračkih popisa »otvorilo mogućnosti za izborne prijevare kakvima smo bili svjedoci i na predsjedničkim izborima 2005. godine«.</p>
<p>U priopćenju za javnost GONG podsjeća da je u posljednjih nekoliko godina u više navrata upozoravao na nesređenost popisa birača u inozemstvu u kojima se i dalje nalazi velik broj umrlih osoba i postojanja slučajeva osoba s dvostrukim prebivalištima.</p>
<p>Također upozorava i da nakon gotovo godinu dana od donošenja Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), on još nije konstituiran, odnosno njegovi članovi nisu izabrani, što ukazuje na činjenicu da važnost te institucije koja postoji u većini demokratskih zemalja nije shvaćena dovoljno ozbiljno. U situaciji »5 do 12«, s približavanjem rokova za izbore, Vlada već odlučuje mijenjati Zakon koji još nije ni zaživio tako da u DIP, kako tvrde, vraća dio članova »starog« DIP-a, strahujući da novi možda ne bi bio u mogućnosti organizirati i provesti sljedeće parlamentarne izbore. </p>
<p>No, unatoč Zakonu i konstituiranju DIP-a kao stalnog tijela, u GONG-u procjenjuju da će i u ovom slučaju DIP biti konstituiran neposredno pred izbore, odnosno u vrijeme koje već zahtijeva puni angažman njegovih članova, te se na taj način zapravo ponavlja situacija kakva se događala prije svih dosadašnjih izbora kad je DIP bio »ad hoc« tijelo, a koja je trebala biti spriječena upravo spomenutim zakonom i konstituiranjem DIP-a kao stalnog tijela.</p>
<p>Nakon izbora 2005., odnosno prije točno dvije godine, Šeks je najavio izbornu reformu, podsjećaju iz GONG-a. No, nakon dvije godine, DIP još nije konstituiran, a već se najavljuju izmjene Zakona o DIP-u, zatim novi zakon o popisima birača još nije donesen, a svaki dan odgađanja ugrožava njegovu implementaciju, a financiranje izbornih kampanja nije regulirano niti posebnim zakonom, niti novim prijedlogom zakona o financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja, ističu u GONG-u. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pliva tuži Hanfu Upravnom sudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pliva namjerava Upravnom sudu podnijeti tužbu protiv Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a nastavno na obavijest od 22. siječnja ove godine o Rješenju Hanfe u kojem se navodi da u razdoblju od 13. do 17. ožujka 2006. Pliva nije dioničare upoznala s cjenovno osjetljivim informacijama, objavljeno je u srijedu iz Plive. Hanfa je početkom tjedna objavila rješenje u kojem navodi kako smatra da je Pliva bez odgode morala izvijestiti javnost i tadašnje dioničare o dopisu islandskog Actavisa iz ožujka 2006., u kojem je Actavis izložio osnovne elemente neobvezujuće ponude za preuzimanje Plive.</p>
<p>U priopćenju stoji da ta tvrtka »ne odstupa od čvrstog stava da je postupala u skladu s relevantnim pravilima Zagrebačke i Londonske burze, a u najboljem interesu svojih dioničara, zaposlenika i šire zajednice«, te da se Pliva tijekom cijele transakcije u cijelosti pridržavala zakona o preuzimanju dioničkih društava te o tržištu vrijednosnih papira, burzovnih i ostalih propisa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sveučilišni profesori dobili 593 kune višu plaću</p>
<p>Sada obrazovanje za gospodarstvom u plaćama zaostaje 11,6 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čelnici Vertikale sindikata obrazovanja zadovoljni su učinkom Sporazuma o rastu plaća. Ukinuto je zaostajanje rasta plaća u obrazovanju, a prvu povišicu od šest posto, koja je trebala stići u veljači, prosvjetari su dobili u siječnju.</p>
<p>»Zaostajanje plaća u obrazovanju za plaćama u gospodarstvu prije potpisivanja Sporazuma iznosilo je 19,2 posto. Sada, nakon prve isplate, za gospodarstvom zaostajemo 11,6 posto«, rekao je Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti. </p>
<p>»Za tri godine plaće bi zaostajale 34 posto. Zahvaljujući Sporazumu, tijekom ove godine plaće u prosvjeti rast će brže od plaća u gospodarstvu«, tvrdi Ribić. </p>
<p>Prema podacima Vertikale, nastavnik početnik u siječnju je dobio 210 kuna višu plaću, nastavnik pred mirovinom 277, a čistačica 127. Redovitom sveučilišnom profesoru plaća je veća za 593 kune nego u prosincu, a asistentu 228 kuna. Sljedeća povišica bit će u kolovozu, kada će osnovica rasti dva posto. Ukupno će rast plaća u prosvjeti tijekom ove godine biti 8,1 posto. Ribić je zaključio da je riječ o najboljem sporazumu koji su sindikati potpisali nakon ijednog štrajka. </p>
<p>Komentirajući raspoloženje prosvjetara, Zvonimir Laktašić iz Sindikata učitelja tvrdi da više nema prigovora unatoč pokušaju manjinskih sindikata da peticijom sruše Sporazum. </p>
<p>»Ljudi u zbornicama logično su zaključili: ako nas pozivaju na rušenje Sporazuma, onda valjda nude nešto bolje. No, boljega nema«, kaže Laktašić. </p>
<p>U Vertikali ne vjeruju da su manjinski sindikati, predvođeni »Preporodom«, uspjeli skupiti više od 9000 potpisa po školama, a Ribić misli da više neće skupiti ni jedan. Smatrajući peticiju nevažećom jer sadrži samo potpis zaposlenika, poručuje da je sadržaj aktivnosti Sindikata »Preporod« sveden na borbu protiv većinskih sindikata, što je, zaključio je Ribić, tragedija za zaposlenike u obrazovanju. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Moguće izbacivanje Jadranke Cigelj iz HDZ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivša predstojnica Vladina ureda za udruge Jadranka Cigelj mogla bi zbog teških optužbi na račun zamjenice predsjednika HDZ-a Jadranke Kosor biti isključena iz stranke. Prema Statutu HDZ-a, odluku o tome trebao bi donijeti njezin temeljni ogranak, onaj na zagrebačkoj Pešćenici, a, kako doznajemo, prijedloga za isključenje bilo je u redovima Gradskog odbora HDZ-a. Glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak kazao je da ne želi temeljnom ogranku sugerirati odluku, no dodao je da je Jadranka Cigelj svojim izjavama učinila štetu HDZ-u koji na to mora odgovoriti. </p>
<p>Hrvatska kulturna zaklada (HKZ) podržala je u srijedu Jadranku Cigelj, ocjenjujući da je ona žrtva promjene HDZ-ove politike te da je njezino postupanje bilo zakonito. Cigelj je pak izjavila da je protiv Jadranke Kosor već podnijela dvije tužbe zbog njezinih objeda i radi obeštećenja. »Ovo je istup protiv Kosor za koju smatram da je tsunami koji se dogodio za Republiku Hrvatsku njenim dolaskom na političku scenu«, rekla je. [Ma. L., Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070125].
|
