NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070623].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127920 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U svemir za »samo« 1,5 milijuna kuna </p>
<p>Europljani grade letjelicu za orbitalni let koja će putnike odvesti stotinjak kilometara iznad Zemlje. </p>
<p>Europski svemirski gigant EADS, čini se, ulazi u posao stoljeća</p>
<p> - svemirski turizam. U jednoj od njegovih tvrtki - Astriumu, planiraju graditi svemirski zrakoplov kojim će putnici moći iskusiti orbitalni let na visini od stotinjak kilometara iznad planeta. Letjelica će polijetati iz obične zračne luke i pružit će putnicima do pet minuta doživljaja bestežinskog stanja na samom vrhu svog uspona. Karte će koštati oko 1,5 milijuna kuna (200 tisuća eura), a prvi letovi predviđeni su do 2012. godine. </p>
<p>Astrium je daleko najveća svemirska tvrtka u Europi, stoga je i svojevrsni stručnjak u tom području. Gradi poznate svemirske rakete Ariane koje nose većinu svjetskih komercijalnih satelita. No njihov svemirski zrakoplov predstavlja potpuno drukčiji koncept. Naime, nova letjelica nalik je običnom zrakoplovu, ali inženjeri tvrde da je revolucionarna. Proizvedeni model koristit će klasične motore zrakoplova za polijetanje i dostizanje visine od 12 kilometara. Iz te će točke raketni motor odbaciti letjelicu uvis - 60 kilometara u samo 80 sekundi. Do vremena kad će se raketni motor ugasiti, letjelica će već imati dovoljnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vinuti se u svemir, stotinjak kilometara iznad Zemlje. Pri povratku pilot će koristiti malene lovce da bi kontrolirao visinu spuštajući letjelicu u atmosferu, odakle će koristiti motore zrakoplova pri spuštanju u zračnu luku. Putovanje će trajati oko sat i pol.</p>
<p>Mjesta će biti za četiri putnika. Dok se letjelica bude penjala prema krajnjoj točki, putnici će moći slobodno lebdjeti u kabini i kroz velike prozore gledati planet ispod. Iz Astriuma predlažu različita tehnička rješenja britanskom milijarderu Richardu Bransonu i njegovoj tvrtki Virgin Galactic. Bransonova operacija - čiji je početak planiran 2009. - temelji letjelice na raketnom avionu SpaceShipOne koji je prva privatna svemirska letjelica izgrađena 2004. godine. </p>
<p>Unutrašnjost zrakoplova dizajnirat će Australac Marc Newson. Naglasak će biti na sjedalima koja će biti viseće mreže visoke tehnologije te na prozorima da bi doživljaj leta bio što dojmljiviji. Prozori će biti vrlo slični prozorima običnog putničkog aviona, ali 30 posto veći, a bit će ih 15 na samo četiri putnika kako bi se iz raznih perspektiva mogao promatrati svemir. Zemlju će se moći vidjeti kao sferični objekt, a sve uokolo bit će crno. </p>
<p>U Astriumu kažu da će za razvoj projekta trebati još mnogo novca. Tijekom sljedeće godine tražit će se financijski i industrijski partneri. Ako se s radom počne 2008. godine, smatraju stručnjaci, prvi komercijalni letovi mogu se očekivati 2012. Razvitak takve letjelice pridonijet će održavanju, ali i pojačanju kompetencije Europe u temeljnim tehnologijama za svemirski transport.</p>
<p>Izgleda da je počela budućnost putovanja kakvu su nekoć zamišljali vrsni autori znanstveno-fantastičnih romana. Kako sada stvari stoje, budući će turisti umjesto bućkanja u moru uživati u posjetima podvodnom svijetu, razgledavanju Zemljine panorame iz orbite ili će odsjedati u svemirskim postajama preuređenim u tzv. cyber hotele. To više nisu puke tlapnje nego sasvim mogući izgled putovanja u 21. stoljeću. Mnogi vjeruju da će civilni letovi u svemir napokon postati uobičajena stvar. Jedan od elemenata koji će biti ključni za razvoj turizma budućnosti je i razvoj nasljednika francuskog Concordea - Cosmoplane - koji bi trebao biti dovršen do 2024. te će omogućiti avanturistima da putuju brže i dalje. </p>
<p>Znanstvenici predviđaju da će do 2020. godine svemirski turizam poprimiti masovnije razmjere. Već i danas ljudi rado isprobavaju različite stvari, od raftinga, padobranstva, do promatranja divljih životinja u njihovom prirodnom okruženju. </p>
<p>Svemirski je turizam već počeo prvim milijarderima koji su se vinuli u svemir. A svemir je, kako kažu, fascinantan - od zapanjujućeg pogleda na Zemlju do bestežinskog osjećaja. Danas je taj turizam već dosegao razinu posve novog segmenta tržišta. Privatne kompanije iz Rusije, Europe i SAD-a natječu se da postanu vodeće na tom području. No i uz analitičarska predviđanja da će svemirski turizam postajati sve popularniji, razvojni tijek je vrlo spor. Znanstvenici tvrde da su hoteli postaje na vidiku, ali dok svemirska putovanja ne postanu pristupačnija neće biti pravog tržišta. </p>
<p>Zračne luke za svemirske letjelice otvaraju se u brojnim američkim državama - Kaliforniji, Oklahomi, Novom Meksiku, Floridi, Virginiji, Aljasci - te u Švedskoj, Singapuru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, približavajući svemir ciljanim skupinama. Marketinški potezi gotovo da nisu potrebni - ruska svemirska agencija prebukirana je sve do 2010. godine...</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>600 milijuna novih podataka </p>
<p>Projekt Encode pokušava razumjeti genom u cijelosti i sagledati sve njegove dubioze. Znanstvenici su se usredotočili na jedan posto sekvence genoma, obavivši 80 različitih tipova pokusa koji su rezultirali s više od 600 milijuna novih podataka</p>
<p>Nastavak istraživanja ljudskog genoma koji je spektakularno objavljen 2001. godine, donosi dosad nepredvidive novosti. Naime, pogled izbliza na ljudski genom otkriva da je daleko kompleksniji nego što se isprva mislilo. Studija koja je nedavno provedena na samo jedan posto koda DNK pobija stajalište da geni igraju glavnu ulogu u ustroju naše biokemije. Utvrđeno je da geni, takozvana otpadna DNK i drugi elementi, zajedno pletu kompleksnu kontrolnu mrežu.</p>
<p>Rad objavljen prošlog tjedna u časopisima Nature i Genome Research obogatit će znanje o ostatku genoma. Studija nazvana Enciklopedija elemenata DNK (Encode) predstavlja zajednički napor 80 znanstvenih organizacija iz cijelog svijeta, koje su nakon spektakularnog objavljivanja prvih rezultata očitanja ljudskog genoma 2001. godine nastavili s radom. Predstavlja korak dalje od prvotnog projekta ljudskog genoma koji je osigurao sekvence za sve DNK koje čine biokemijsku knjigu života ljudskih vrsta.</p>
<p>Ugledni britanski znanstvenik Ewan Birney iz laboratorija za molekularnu biologiju Europskog bioinformatičkog instituta vodio je analizu Encodea i tvrdi da je veliki projekt ljudskog genoma dao tek slova genoma, ali ne i spoznaju o njemu samome. Projekt Encode stoga pokušava razumjeti genom u cijelosti i sagledati sve njegove dubioze. </p>
<p>Znanstvenici su se usredotočili na jedan posto sekvence genoma, obavivši 80 različitih tipova pokusa koji su rezultirali s više od 600 milijuna podataka, što zapravo mijenja znanstveno stajalište o samoj građi genoma.</p>
<p>Naime, dosadašnji podaci o genomu manje-više su objavljeni. Dvostruko uvijena molekula DNK drži se zajedno pomoću kemijskih komponenti nazvanih baze. Tako se adenin (A) veže s timinom (T), citozin (C) s gvaninom (G), odnosno grupe tih slova čine tzv. kôd života koji je gotovo univerzalan za sve organizme na Zemlji. U molekulu DNK upisani su geni koje stanice koriste kao početne obrasce za stvaranje proteina, a te sofisticirane molekule grade i održavaju naše tijelo. Prije se o genomskoj aktivnosti razmišljalo kao o 22 tisuće gena koji sadrže informacije za sintezu proteina -građevnog materijala naših stanica - zajedno s dijelovima DNK koji kontroliraju ili reguliraju gene.</p>
<p>Ostalih 97 posto genoma nazivalo se tzv. otpadnom DNK jer nije bila poznata biološka funkcija. Sad su znanstvenici uvidjeli da je glavnina ostatka genoma također aktivna. Također su otkrili da se ta otpadna DNK kopira u RNK - aktivnu molekulu koja prenosi informaciju iz DNK do staničnog sustava djelovanja. </p>
<p>To je jedno od ključnih znanstvenih otkrića u proteklih pet godina, budući da je većina znanstvenika prije tvrdila da se samo djelić genoma kopira. Mnoge molekule RNK kopiraju sekvence DNK koje se preklapaju. Genom sad predstavlja daleko više od mreže kopija RNK. Sva ta saznanja dovode do puno kompleksnije slike o ljudskim genima uopće. </p>
<p>Znanstvenici se nadaju da će im povećani trud omogućiti promatranje ostalih 99 posto genoma te da će uvidom u njegovo djelovanje poboljšati razumijevanje mehanizama određenih bolesti, što je i glavni razlog proučavanja genoma. U budućnosti znanost će moći udružiti dio otkrića s nekim širim studijama koje ispituju gene za koje je poznato da su povezani s određenim bolesnim stanjima u ljudi i na taj način otvoriti novi put u liječenju najtežih bolesti današnjice. Ljudski genom sadrži otprilike jedan gigabajt informacija, drugim riječima cijela karta ljudskog genoma može se bez problema smjestiti na hard disk jednog računala. Da je pak riječ o knjizi, i da možemo pročitati 10 slova u sekundi, bilo bi nam potrebno oko 11 godina da prijeđemo kompletan materijal. Pa, čak i da možemo posvetiti 11 godina čitanju te knjige samo raspoznavanje slova nam ne može pružiti ključ rješenja za cjelinu koja omogućava ljudski život. U »muzici tijela« samo jedna jedina pogrešna nota može razbiti kompletnu harmoniju melodije i od prijatnog ugođaja proizvesti kakofoniju. Kada je, pak riječ o genima, ovakva greška, kažu znanstvenici može biti uzrok teških i po život opasnih oboljenja. </p>
<p>Svake godine samo u Americi svako se 4000. dijete rađa s cističnom fibrozom, najučestalijim nasljednim smrtonosnim oboljenjem među pripadnicima bijele rase. Više od polovice umire prije 31. godine života. Znanstvenici su otkrili kako je uzrok oboljenju defektan gen na sedmom kromosomu. Ovakva oštećenja bilo kojeg pojedinačnog gena mogu biti uzrok od 3000 do 4000 drugih nasljednih oboljenja. Veliki broj oboljenja, uključujući i ona smrtonosna kao što su rak i srčana oboljenja, proizvod su poremećaja u interakciji među određenim genima, kao i odnosu gena s vanjskim životnim okolnostima.</p>
<p>I pored činjenice da je ključni faktor na genima kao uzročnicima bolesti, ne treba zaboraviti da je dešifriranje ljudskog genoma recept za život a ne smrt, kažu znanstvenici. U genima svakog od nas leže neotkrivene tajne do najminucioznijih detalja - zašto netko voli ribu, a netko pak svinjetinu, kojom brzinom funkcionira nečiji metabolizam, za.to netko ima plave, a netko zelene oči, zašto nosi razdjeljak na ovoj, a ne na drugoj strani, zašto više voli roniti nego skijati.</p>
<p>Geni su nesumnjivo u velikoj mjeri zaslužni i za naše ponašanje, socijalizaciju, naše individualne karakteristike, izgled i sve što nam padne na pamet, pokazala su dosadašnja istraživanja. U pitanju nisu samo pojedinačne genske note, već kompleksne genetske kompozicije. No, usprkos velikom oduševljenju u početku, rukopis ljudskog genoma uzrok je velikog broja polemika oko etičkih problema što u velikoj mjeri otežava brzinu istraživanja. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Ono malo što znaju o seksu naučili su na internetu </p>
<p>Prema istraživanjima, većina adolescenata ulazi u spolni odnos u prvih mjesec dana poznanstva. Najveća je predrasuda da mladi znaju sve o seksu</p>
<p>Prosječna dob stupanja u seksualne odnose u Hrvatskoj je 16 godina. Istraživanja pokazuju da većina adolescenata u spolne odnose ulazi u prvih mjesec dana poznanstva. Pritom je jedna od najvećih predrasuda da mladi znaju sve o seksu. Naprotiv, mladi Hrvati su kad je o spolnosti i svemu što ona nosi riječ, više-manje neznalice. </p>
<p>Među ispitanicima mlađim od šesnaest godina najučestaliji izvor informacija o seksualnom odgoju je internet, pokazuju rezultati Durexova on-line istraživanja seksualnog ponašanja. Čak 41 posto mladih informacije koje ih zanimaju o stupanju u seksualne odnose, načinima kontracepcije i spolno prenosivim bolestima dobivaju upravo on-line. Roditeljska uloga u seksualnom odgoju među mlađima od 16 godina vrlo je slaba, što pokazuje da su roditelji najneskloniji dijeljenju savjeta, ali i informacija o spolnosti. O seksualnosti se najčešće priča među vršnjacima istog spola, a načini i sadržaji razgovora bitno se razlikuju što ovisi upravo o spolu. Dok se djevojke više savjetuju i pričaju ozbiljnije, dečki međusobno ne pričaju tako otvoreno već drže stvari za sebe. Komunikacija je često neozbiljna, puna vulgarnosti, hvaljenja i pretjerivanja. Prema istraživanjima, vrlo slaba ili nikakva komunikacija između mladića i djevojaka o spolnosti rezultira nerazumijevanjem i nesporazumima u međusobnim vezama. Upravo tema seksualnosti i kontracepcije u adolescentskim vezama izvor je brojnih komunikacijskih problema. </p>
<p> »Mladi ne znaju razgovarati s osobom s kojom su u vezi o zaštiti. Dečki misle da time rade pritisak na djevojku, a djevojke pak smatraju da takvim pitanjem stvaraju sebi lošu reputaciju«, objašnjava Nataša Bijelić, sociologinja u udruzi CESI - Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. </p>
<p>Prema istraživanju koje je provela zajedno s kolegom u udruzi, sociologom Amirom Hodžićem, i djevojke i mladići jasno izražavaju potrebu za informacijama i savjetima o seksualnosti. A da im je to prijeko potrebno, svjedoči podatak da čak 22 posto adolescenata ne rabi nikakvu zaštitu u spolnim odnosima. Ili, kad je riječ o prvom spolnom odnosu, čak 62 posto ispitanika koji su prvo seksualno iskustvo doživjeli u ozbiljnoj vezi izjavili su da nisu upotrijebili kondom. </p>
<p>Istraživanje iz 2000. godine koje su između ostalih proveli Aleksandar Štulhofer, Vesna Jureša i Maja Mamula, pokazalo je da je 46 posto adolescenata bilo zadovoljno svojim prvim seksualnim odnosom, njih 42 posto nije koristilo kontracepciju za vrijeme prvog odnosa, a 90 posto je imalo barem jedno iskustvo seksualno rizične aktivnosti. Redovito upotrebljava prezervativ 34 posto mladih, a svega ih 27 posto zna o osobnom riziku od seksualno prenosivih infekcija uključujući HIV/AIDS.</p>
<p>Upravo stoga što im se učinilo da su mladi gladni relevantnih informacija o spolnosti koje teško uspijevaju pronaći put do njih, udruga CESI još je 2002. godine pokrenula web portal SeZaM - seksualna edukacija mladih (www.sezamweb.net). Tamo mladi mogu anonimno postaviti pitanja vezana uz seksualnost, kontracepciju, spolno zdravlje, ali i pročitati niz tema i srodnih linkova poput toga kada je najbolje započeti seksualni život, što ako dođe do trudnoće, kako se nositi s različitim osjećajima, koja seksualna prava postoje i slično. </p>
<p>Da su u postavljanju svog projekta uspjeli, u udruzi su dobili potvrdu na festivalu »Mediji i zdravlje« koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva organizirala Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« i na kojem je SeZaM proglašen najboljim u kategoriji web stranica koje se bave zdravljem. Ta je stranica ocijenjena vizualno privlačnim izvorom pozitivnih, jasnih i točnih informacija o seksualnosti i odnosima među spolovima namijenjenih adolescentima i adolescenticama. </p>
<p> Više od 100.000 posjeta stranici koliko ih je zabilježeno samo tijekom 2006.godine i mjesečno pedesetak pitanja na koja odgovaraju stručne osobe iz CESI-ja ili liječnica, pokazatelj su da nisu pogriješili i da su mladi željni informacija. </p>
<p>»Željeli smo informacije o seksu i reproduktivnom zdravlju nadopuniti pa tako naše web stranice pokrivaju širi aspekt seksualnosti. Imamo i kutak za roditelje, govorimo i o rodnoj ravnopravnosti, o emocionalnoj strani seksualnosti i slično«, objašnjavaju Nataša Bijelić i Amir Hodžić, sociolozi koji u CESI-ju rade na edukaciji i istraživanjima i koji većinom odgovaraju na pitanja mladih.</p>
<p>Odgovore na postavljena pitanja mladi dobivaju odmah ili najkasnije u roku od dan, dva. »Za njih je ta brza povratna informacija jako važna, pogotovo kad imaju pitanja o kontracepciji«, kažu u udruzi. </p>
<p>Najčešća su pitanja vezana uz reproduktivno zdravlje može li djevojka zatrudnjeti ako je imala spolni odnos za vrijeme menstruacije. Slijede pitanja o spolno prenosivim infekcijama, o trudnoći i korištenju kontracepcijskih pilula. Tu su i teme vezane uz emocionalnu stranu seksualnosti, poput one da se djevojci nakon što je spavala s mladićem, on više ne javlja. Mlade interesira i kako pristupiti nekome tko im se sviđa. Javljaju se i djevojke koje su iskusile nasilje u adolescentskoj vezi pa pitaju za savjet. Ima i pitanja koja odražavaju totalno neznanje u stilu je li migrena spolno prenosiva bolest. </p>
<p>»Mi sva pitanja doživljavamo ozbiljno, niti jedno ne tretiramo kao zezanciju. Ono što iz većine pitanja iščitavamo je potreba za savjetovalištima u kojima bi mladi mogli dobiti informacije. U Zagrebu još i ima takvih savjetovališta - u Klaićevoj i Petrovoj bolnici, ali ne i u manjim sredinama. Tamo je problem i u tome što djevojke ne žele otići na ginekološki pregled jer je to ujedno ginekolog ili ginekologinja njihove majke. Također, u manjim sredinama stavovi o seksualnosti mladih rigidniji su nego u većim sredinama«, ističe Bijelić. </p>
<p>Hodžić drži da bi spolni odgoj u školama oko čijeg se uvođenja podiglo dosta galame, trebao biti posebni program koji bi u ključnim adolescentskim godinama bio pojačan i davao konkretne informacije mladima, te govorio o nenasilju i uvažavanju različitih seksualnih orijentacija.</p>
<p> »U nas se stalno priča o dva programa - jednom jako liberalnom, a drugom konzervativnom. No, nama se čini da svi moraju dobiti relevantne informacije i da je u tome bit. Nerealno je očekivati da mladi neće u današnje vrijeme stupiti prije braka u spolne odnose«, dodaje Hodžić. </p>
<p>Prema riječima njegove kolegice, pitanja koja dobivaju na web stranici SeZaM ilustriraju neznanje i zbunjenost pa je vidljivo da bi edukacija o spolnosti u školi jako pomogla mladima. »Budući da su najčešći izvori informacija o spolnosti mladima mediji i prijatelji, roditelji snažno podupiru uvođenje spolnog odgoja u škole jer im je samima neugodno razgovarati s djecom o tim pitanjima«, napominje sociologinja Bijelić. </p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Veliki i mali</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Da je demokracija često mukotrpno, teško i neizvjesno dogovaranje, dokaz su protekli mjeseci i dani unutar europske obitelji. Koliko je samo truda uložila njemačka kancelarka Angela Merkel da se dođe do kompromisa oko ustavnog ugovora - beskrajni sati telefoniranja s europskim liderima, strpljivo diplomatsko »peglanje«, uvjeravanja. </p>
<p>Iako je najveći kočničar ustavnom ugovoru bila Poljska, koja je tek nedavno ušla u Uniju, koju se podržavale i Češka i Rumunjska, stare i »velike« članice pokazale su maksimalnu strpljivost. Čak i pozivale sve druge unutar Unije da svoju ljutnju zbog poljske blokade ne reflektiraju na tu zemlju.</p>
<p>Demokracija jednostavno nije ni lak ni jednostavan proces. Iziskuje da često i oni koji su u pravu stisnu zube i pokažu prilagodljivost i strpljivost. U protivnom, pale bi teške riječi, a onda se zna kamo to vodi.</p>
<p>Bit je demokracije u Europi - ne bi trebalo biti samo u njoj, naravno - upravo u toleranciji, koja možda mnoge ostavlja s gorčinom, ali bez popuštanja i kompromisa nema ni napretka. To je jednostavno tako.</p>
<p>Ali, u demokraciji je važno biti i vjerodostojan i ispuniti obećanja. A jedno od obećanja koje je Europa dala je i to da će Hrvatska ući u Europsku uniju kada završi proces pregovaranja. Sama Angela Merkel, u jeku neizvjesnosti oko ustavnog ugovora, javno se upitala što će se dogoditi ako Hrvatska ispuni svoje obvezu, a Europa neće moći ispuniti svoje obećanje, ne dođe li do ustavnog ugovora.</p>
<p> Jer, za Europljane riječ je riječ i očito je da će Europa izvršiti svoje obećanje ako Hrvatska napravi što se od nje traži. Pa će se i za taj slučaj naći rješenje. Jer, ispunjenje obećanja je važnije i od formalnosti.</p>
<p>U svemu tome je i bit demokracije. Možda usuglašavanje traje duže nego što se mnogi nadaju, možda je proces usuglašavanja teži i kompliciraniji, možda veliki i jaki moraju više osluškivati stavove malih, ali to je jedini put da na kraju svi budu zadovoljni. Europa će imati budućnost samo ako bude poštivala filozofiju kompromisa, usuglašavanja i tolerancije. U protivnom, ni Europska unija ne bi imala smisla.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Posluga i bankomati</p>
<p>Dok je djeci dosta škole, autoriteta i roditeljskih pitanja, roditeljima je, uglavnom, dosta života</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Dvije lijepe maloljetne djevojke prošloga su tjedna nestale iz rodnoga Splita, otisnuvši se u ljetnu avanturu na Brač. Policija ih je, nakon preuranjenog ljetovanja, pronašla na splitskim Pujankama, potpuno mirne. Doduše, javile su se telefonom unezvjerenim »starcima« kad su se vidjele na naslovnici Slobodne Dalmacije, ali nisu žurile kući, nego polako, »vrag odnija prišu«. </p>
<p>Jedan od očajnih očeva, koji je na plus 40 punih dvanaest dana pokušavao pronaći svoju kćer, obrušio se na institucije sustava. Te kriva je policija, kriva je škola, kriva je država. Mala, pak, misli da je za sve kriv »ćaća«, a »ćaća« tvrdi da je krivnja na baki koja je maloj i njezinu bratu previše puštala.</p>
<p>Kad god mogu, pišem priče u kojima stajem na stranu djece, a protiv policije, škole, odvjetništva, roditelja. Ali da je roditeljima lako - bome nije! Jasno je da klincima fali štošta, a najviše odgoja i roditeljskog vremena, jasno je da im je teško odrastati u svijetu u kojemu se svakoga dana mora imati više, a znati manje, u kojem je važnije biti mršav nego načitan, u kojemu se ne pita odakle lova, nego zašto se love nema. </p>
<p>No, činjenica je da su životi roditelja u Hrvatskoj dosegnuli kritičnu točku. Dijete se ne treba kažnjavati, na dječje izbore ne treba utjecati, ponavljaju kao mantru pedagozi, psiholozi i svi drugi »ozi«. Za djecu treba imati razumijevanja, isto kao i za šefa, direktora, ženu, muža, ministra, vlasti i oporbu.</p>
<p>Djecu treba pustiti da slobodno odrastaju, ali im za to omogućiti sve potrebne uvjete. Što su uvjeti, ne zna nitko. Je li uvjet mobitel od tisuću ili dvije kuna? Koliko je pari tenisica godišnje uvjet za dobro roditeljstvo da se dijete ne osjeti izgnano, različito, drukčije? </p>
<p>Treba li klincima preko vikenda ostaviti prazan stan i pun frižider i pustiti ih da pozovu svoje male ulične horde ili ih svakoga dana treba razvoziti na tri izvanškolske aktivnosti kao da sami nemaju noge? Je li izvanškolskih aktivnosti bilo i u naše vrijeme i jesu li naši »starci« bili loši roditelji zato što nas nisu razvažali, što smo ih se ponekad bojali i što nismo mislili da kad god žele, mogu otići na banku i uzeti koliko nam treba.</p>
<p>Jer, većina roditelja koje poznajem uglavnom se osjećaju kao dio hotelskog servisa i bankomati kojima se, za razliku od pravih, ne smije dogoditi da ostanu bez novca.</p>
<p>I dok je djeci dosta škole, autoriteta i roditeljskih pitanja, roditeljima je, uglavnom, dosta života. Jedini se spas nazire u tome da ih na neko vrijeme pošaljemo na more. A i zato nam opet treba lova.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Marunin pravopis</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Kada je riječ o »ozakonjenju« pravopisa ili jezika jednostavno se ne radi o odnosu većine i manjine u društvu, već i stoga što promjene koje se s tim u vezi događaju ovise uvijek više o manjini nego o većini</p>
<p>Među najljepše i meni najdraže pa time i najvrednije literarne dokumente koje posjedujem ide mali spis naslovljen »Povijest koju izjavljuje potpisani kako je sprovodijo svoje žalosne dane«, a napisao ga je poslije povratka iz prvog svjetskog rata moj djed. Već prema tome što je napisao prozni zapis koji zahtijeva određenu koncepciju i kompoziciju, nekakve stilske odmake i interpunkciju može se zaključiti da je bio pismen. Škola u kojoj je stekao poduku o pismenosti radila je prema instrukcijama Dalmatinskoga sabora, odnosno njegove zemaljske vlade u Zadru, svijest o tome da je hrvatski kulturni prostor praktično donedavno, sve do spomenutoga teksta, pa onda na drugi način i dalje bio podijeljen nije u onoj mjeri koliko se to javno misli dio implicitnoga iskustva zajednice, odnosno kolektivnoga pamćenja. Različiti pravopisni priručnici za austrijske zemlje Dalmaciju, odnosno Hrvatsku i Slavoniju, pa onda Bosnu i Hercegovinu izraz su uglavnom suprotnog pristupa od dojma kako je primjerice aneksija Bosne i Hercegovine početkom prošloga stoljeća bila europeizacija dijela matičnoga prostora na hrvatski način. Pravopisni standardi koji su se pripremali u Zadru, Zagrebu ili Sarajevu razlikovali su se doista u nijansama, ako i utoliko, pri čemu su bitne dvije okolnosti, da je na malim razlikama mnogo lakše nego s velikima i očitima držati disciplinu pravilnika o obveznim razlikama, te da za pravilnike o razlikama razlike nisu ni nužne, ako ih nema ne mora ih se ni kreirati, samo postojanje različitih pravilnika je dovoljno da ih se podrazumijeva.</p>
<p>Pisac male ratničke povijesti imao je naravno ozbiljnih pravopisnih poteškoća koje nikako ne idu u red nijansi. Mučio se s malim i velikim slovom, Veliko Zlo su i pravi pisci iz tog vremena pisali velikim početnim slovima, ali je teško pretpostaviti zašto su njemu imenice Doma ili Vlak bile u tom smislu važne, dok bi prezimena ostavio zapisana malim slovom, jedino što je očito kako nije riječ o improvizaciji, primjenjivao je neki, ne osobito dosljedan, ali ipak vlastiti sustav, držao se vlastitoga pravopisa. Teže bi to bilo reći za odvojeno i sastavljeno pisanje riječi, ne samo što je 'neću' nego i gotovo sva srastanja pomoćnih glagola pisao sastavljeno - kakoje, mije, nijemi - na čemu se ne bi zaustavljao pa je sastavljao i broj s godinom - 'petgodina'. Isti je 'pisac' u manje zanimljivim i mnogo opsežnijim deseteračkim sastavcima bio znatno pravopisno koncentriraniji, ritam stiha i obveza rime daju tim tekstovima s moderne točke gledišta veću preglednost, premda i u njima, upravo za potrebe metra ima odstupanja, o kojima bi se pak moglo govoriti kao o dopuštenima ili poželjnima, kad bi u tom tipu zapisa doista bilo riječ o kreaciji. Kako god bilo, svaki oblik stručne kritike pravopisnoga postava toga teksta bio bi neumjestan, njegova nepravopisnost izraz je njegova stanja, nenamjeran ali srastao dio ekspresije.</p>
<p>Konvencije se mijenjaju i dorađuju, pa i način pisanja i govorenja, u smislu prigode gdje je, kada i što umjesno govoriti i u smislu načina kako se što kada piše. Prije desetak godina vraćao sam se kasno navečer s pravim hrvatskim piscem, pjesnikom Borisom Marunom iz Međimurja, gdje smo kao Matičini odbornici bili na proslavi dugogodišnjeg djelovanja te stare kulturne ustanove u Prelogu. Prema dogovoru, hoće reći konvenciji ja sam na svečanosti govorio, a za samu stvar je bilo dovoljno što je Maruna prisutan, gostima, odnosno svečanosti samoj je pjesnik svojim dolaskom davao neki smisao. Na povratku smo, kako to već bude, razgovarali o priredbi, čekao nas je razmjerno dug put, autoceste još nije bilo, pa iako je mjesečina usjecima između bregova davala preglednost, nije nam se žurilo. Maruna je pomalo ironizirao ono što sam govorio u Prelogu, ne toliko sadržaj, koliko potrebu da se na takav način uopće više govori. Nije mi bio stran njegov pristup, niti me uvrijedio svojom opaskom, Boris Maruna bio je od soja onih rijetkih govornika hrvatskoga čije se riječi stapaju u poruku prožetu skepsom koja nije razorila onoga tko govori pa ne može ni onoga kome je upućena, ali sam mu oponirao u prilog konvencije.</p>
<p>Vidiš, dragi Maruna, kazao sam mu, oko nas je mjesečina, tipično pjesničko stanje, vrlo konvencionalno, antologija mjesečina zapremala bi u svim jezicima tisuće stihova, a disertacije o tim stihovima čitave knjižnice. Pa ako je tome tako, onda mjesec zapravo ne postoji, riječ je o prividu, tvome pjesničkom doživljaju kojim ste uvjerili društvo da s mjesečinom živi kao nečim dogovorenim. Do Zagreba smo vrlo koncentrirano raspravljali o mjesečini, pjesnik je zastupao gledište kako je mjesec tamo gdje se misli da jest i gdje u enciklopedijama piše da su ljudi bili te prvi od njih pritom izrekao prilično loš i konvencionalan stih, a ja sam mu, za potrebu rasprave koja mi se ni sada ne čini nimalo akademska ili još gore dokolica, oponirao metaforom da je mjesečina doživljaj koji je poezija preuzela iz potrebe čovjeka da rastumači i uredi pojavne oblike na održiv način, na način koji se neće mijenjati bez dogovorene potrebe, a to što s mjesečinom ide lakše nego s drugim prividnim pojavama je samo zato što je mjesečina neutralnija od sunčeva svjetla ili vjetra.</p>
<p>Kada je Boris Maruna predao Vinku Nikoliću za Hrvatsku reviju svoje prve pjesme urednik nije mijenjao njihov pravopis, premda je mogao naći jezikoslovce koji bi branili potrebu za razlikom. Nikolićeva Revija i Marunina Daljina bile su 'mjesečina' koje su se onda jednom mogle stopiti s govorom iz kojega su potekle. To naravno nije pravopisno, pa ako se hoće ni jezično pitanje uopće, ali nije ni političko, osim ako se pretpostavi da je put na mjesec doista politika. Kada je riječ o »ozakonjenju« pravopisa ili jezika ne radi se o odnosu većine i manjine u društvu, već i stoga što promjene koje se s tim u vezi događaju ovise uvijek više o manjini nego o većini, uvijek je mnogo manje onih kojima je pravopis potreban, zato što znaju da im je potreban ili zato što misle da znaju kako nije potreban uopće.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Politički ciklus suverene Hrvatske</p>
<p>U nekim procesima izgradnje demokracije Hrvatska je kasnila za najuspješnijim tranzicijskim državama, ali je konsolidacija nekih institucija provedena kvalitetnije nego u nekima od tih najuspješnijih uzora</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Ove se godine na Dan državnosti zaključuje četvrti četverogodišnji politički ciklus od proglašenja samostalnosti Hrvatske. Ta četiri ciklusa predstavljaju razdoblje u kome je Hrvatska prošla prilično dugačak put konsolidacije demokracije. Obavljene su i 'druga' i 'treća' smjena vlasti. Ugledni njemački sociolog Ralph Dahrendorf još je na početku tranzicije postkomunističkih država drugu smjenu vlasti definirao kao događaj od iznimne važnosti za konsolidaciju demokracije i uspostavu autonomne javne uprave. U nekim procesima izgradnje demokracije Hrvatska je kasnila za najuspješnijim tranzicijskim državama, ali je konsolidacija nekih demokratskih institucija u njoj provedena kvalitetnije nego u nekima od tih najuspješnijih uzora. </p>
<p>Hrvatska ima konsolidiranu stranačku arenu i biračko tijelo koje je uglavnom vjerno svojim stranačkim preferencijama, a istovremeno društvo nije obilježeno dubokim rasjedima i 'blokovskom podjelama', koje nažalost još do neke mjere obilježavaju parlamentarni život. Prevladavanje te 'blokovske isključivosti' mogao bi biti najveći politički izazov idućega mandatnog razdoblja. Uspije li se uskoro u tome, hrvatska bi stranačka arena više nalikovala, na primjer, stabilnoj njemačkoj, nego li onoj u većini novih demokracija u kojima se nakon svakih izbora ili temeljito mijenja stranački reljef ili se uobičajilo da prethodna vlast, bez obzira na uspješnost svoga mandata, biva poražena i politički delegitimirana. </p>
<p>Hrvatska je izgradila harmoničan odnos ustuka i ravnoteže među nosiocima vlasti. Kohabitacija liberalnog predsjednika i konzervativne vlade, odnosno premijera, nije samo posljedica vještine i političke umjerenosti ove dvojice aktera, nego govori i o dobroj modeliranosti sustava. Do sada su već uspostavljeni politički presedani i stvorena tradicija i politička kultura, što će obvezivati sve buduće aktere na tim položajima. Promatramo li procese u susjedstvu, na primjer, u Sloveniji, koja je u neovisnost zakoračila istovremeno s Hrvatskom i dugo djelovala kao razvijenija i konsolidiranija demokracija, a čiji su ugled u međunarodnim odnosima, ali i unutarnjepolitička arena, koja se nekoć činila harmoničnom, danas ugroženi zbog sukoba premijera i predsjednika države, vidjet ćemo koliko su važni harmonično ustavno rješenje, dobri običaji i uspostavljena politička kultura. </p>
<p>Aktualna snažna antikorupcijska akcija efikasan je hrvatski odgovor na jednu od zadnjih ozbiljnih političkih primjedbi Europske unije u procesu pridruživanja. Njome će se dodatno ojačati vrijednost načela vladavine prava i pravna sigurnost, a ubrzat će se izgradnja i konsolidacija kompetentne i neovisne sudbene vlasti.</p>
<p>U spomenuta četiri politička ciklusa Hrvatska se afirmirala kao zona stabilnosti i političke sigurnosti, što ju je učinilo važnim akterom politike zapadnih demokracija prema zapadnom Balkanu. U hrvatskoj politici uspostavljen je temeljni konsenzus o vanjskoj politici i to ne samo o politici pristupanja Europskoj uniji i euroatlantskim sigurnosnim i političkim strukturama, nego i o politici prema zemljama regije, prije svega o odnosu prema Bosni i Hercegovini. Nažalost, taj nacionalni konsenzus više se podrazumijeva nego što je definiran, a glavna mu je manifestacija ponovna usklađenost djelovanja predsjednika i Vlade, koji su ustavni sukreatori vanjske politike. Jasnije prezentirano postojanje toga nacionalnog konsenzusa omogućilo bi Hrvatskoj da učini još jedan potreban korak - da za svoje koncepte konsolidacije zapadnoga Balkana efikasno pridobiva potporu u Europskom parlamentu i globalnoj političkoj areni pa da tako odradi neke poslove koje druge europske države ne bi mogle obaviti. </p>
<p>Međutim, tek ju čeka proces ozbiljna učenja. Iako je njena europska perspektiva danas sigurnija nego ikada (koristi nam i uspostavljena nova njemačko-francuska osovina, a definitivno smo izdvojeni u posebnu pregovaračku skupinu), čini se da javnost i politika u Hrvatskoj premalo pozornosti posvećuju procesima koji se odvijaju unutar EU-a. Osim što rasprava u budućem ustrojstvu Unije prolazi na marginama njene pozornosti, hrvatska javnost kao da ne primjećuje niti trenutačne međunarodne prioritete Unije, a u državi se malo vodi računa o uklapanju u njih. </p>
<p>Politička ofenziva njemačke kancelarke Angele Merkel (koja će Uniju de facto voditi još godinu dana - za portugalskoga i slovenskog predsjedništva - do preuzimanja predsjedništva od njezinog političkog saveznika, francuskoga predsjednika Sarkozyja) smanjila je nerazumijevanje između Unije i SAD-a, a njen drugi prioritet - uspostavljanje jedinstvene europske politike prema Rusiji, čiji predsjednik Putin vješto bježi od dijaloga s Bruxellesom parcijalnim bilateralnim političkim, a prije svega ekonomskim (energetskim) sporazumima sa zemljama članicama Unije - ostaje na dnevnom redu u idućim mjesecima. Želi li biti uspješna članica Unije i prihvaćena kao ozbiljan politički partner, Hrvatska mora već sada svoju vanjsku, razvojnu, energetsku i sigurnosnu politiku strukturirati tako da istovremeno štiti svoje nacionalne interese i da se ujedno uklapa u europske političke prioritete. To je jedan od izazova na koji će morati naučiti odgovarati i to već u idućem četverogodišnjem političkom ciklusu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>»I prosila bih, samo da Ivanu bude bolje!«</p>
<p>Obitelj je slabijih platežnih mogućnosti te nije sigurna hoće li dječaku moći priuštiti skupu i riskantnu operaciju</p>
<p>Iako je šestogodišnji Ivan Ilić iz Vukovine, pokraj Velike Gorice, na prvi pogled zdrav, taj hiperaktivni dječačić ozbiljno je bolestan i hitno mu treba operacija. Posljednja dva tjedna prije rođenja, Ivanu je dijagnosticiran hidrocefalus ili vodena glava. </p>
<p>U dobi od mjesec dana, u KBC-u Rebro ugrađena mu je pumpica koja drenira višak tekućine iz mozga. Poslije toga se Ivan svaka dva do tri mjeseca, vraćao u bolnicu, kaže za Vjesnik njegova majka. Prvi epileptični napad dobio je s tri godine u bolničkoj čekaonici. Do danas je Ivan na lijekovima, od kojih većinu njegov organizam odbacuje ili ga čine razdražljivim i agresivnim. U međuvremenu, pumpica za drenažu je srasla s mozgom, a Ivanu je dijagnosticiran i kiar 1, bolest sužavanja mozga. </p>
<p>»Na Staru godinu, čitav dan je imao napade. Odveden je u bolnicu, gdje je ostao 15-ak dana. Stanje mu se stalno pogoršavalo, približio se komi i imao halucinacije. Svaki čas čekali smo da vijest da je Ivan umro« prisjeća se gospođa Julija. No, on se oporavio, ali mu je stanje i dalje loše. Čak se i Lucija, minutu mlađa od Ivana, zaštitnički ponaša prema bratu. </p>
<p>Operacija pumpice vrlo je riskantna i za Ivana može biti smrtonosna. Zbog toga se preporučuje ugradnja tzv. »vage«, koja bi spriječila pritisak velikog na mali mozak u slučaju pretjeranog crpenja tekućine. Obitelj Ilić trebala je, u dogovoru s dr. Nelom Sršen, dovesti Ivana u Italiju, ali odgovor za termin operacije još nije stigao pa su Ilići odlučili poći u Volgtarentlich blizu Munchena. </p>
<p>Nove pretrage pokazat će kakve su mogućnosti i rizici operacije. Odgovor iz Njemačke trebao bi stići za dva, tri tjedna, a Ivanova majka do tada će danonoćno bdjeti nad sinom. Kako su slabijeg imovinskog stanja, obitelj ne zna hoće li Ivanu moći priuštiti operaciju. Otac Anto pokušava svojim obrtom namaknuti novac, ali to nije dovoljno. </p>
<p>Ipak, dobri ljudi nude pomoć, a s Ivanovom pričom ih je, preko e-maila, upoznala Ivanka Karlović, koju je Julija Ilić upoznala u bolnici. »Zbilja ne znam što bismo učinili bez nje«, priča sa suzama u očima gospođa Julija. Građani mogu dati novčani prilog za Ivanovu operaciju na žiro-račun 2360000-12000000013.</p>
<p>Marina Bencun</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Građani pobjegli od užarenog asfalta</p>
<p>Na temperaturi iznad 30 stupnjeva Celzija, u središtu grada su se zatekli samo građani koji to, zbog nekog razloga, nisu uspjeli izbjeći </p>
<p>Zahvaljujući praznicima, produženom vikendu i tropskim vremenskim (ne)prilikama, središte Zagreba u petak je zjapilo prazno. </p>
<p>Za dnevne zapare, na ulicama su se našli samo oni građani, koji zbog nekog razloga, nisu mogli izbjeći odlazak u središte grada, na užareni asfalt. I u usporedbi s prošlim danima, vidljiv je manjak ljudi na ulicama jer su mnogi građani otputovali u raznim smjerovima.</p>
<p>»Odmah se vidi da je praznik jer je malo ljudi na Trgu bana Jelačića, gdje je obično najveća gužva. Danas se stvarno slabo prodaje«, rekao je Ledov sladoledar pokraj hotela Dubrovnik. Njegovo radno vrijeme je od 11 do 20 sati, kao i obično, a od vrućine se štiti suncobranom. </p>
<p>Iako je na Trgu bilo samo nekoliko prolaznika, većina kafića je imala dobar dan.</p>
<p>»Velika je gužva jer oni koji nisu otišli na more, uživaju u pivu i kavici u kafićima. Gužva je jednaka kao i radnim danima, a očekuje se i u nastavku vikenda«, rekao je konobar Ronald iz Tkalčićeve. On smatra da se svakako treba spasiti od užasnih vrućina. Oni koji nisu zauzeli mjesto u kafićima, osvježenje su kupovali na kioscima na tramvajskoj stanici. </p>
<p>»Ljudi kupuju najviše vodu i sokove. Ima i onih koji posegnu za pivom. Moglo bi se reći da se pića trenutno najbolje prodaju«, ispričala je prodavačica u kiosku.</p>
<p>Ispred Dolca je nekoliko prodavača cvijeća zauzelo svoja stara mjesta i odolijevalo vrućini. »Moram raditi jer sam sirotinja. I ako dobijem 10 kuna, mnogo mi znači. Zasad sam toliko i zaradila jer uopće nema prolaznika«, požalila se gospođa koja je došla iz Markuševca. </p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kazna od 15 tisuća kuna za bešćutne vlasnike koji ostave psa </p>
<p>Okrutnost prema životinjama opća je pojava, bez obzira na zakone i sve veće kazne. Prijatelji životinja, u nastavku kampanje »Obitelj na more, a pas na ulicu«, u suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo, upozoravaju vlasnike pasa da kazne za napuštanje kućnog ljubimca iznose i do 15 tisuća kuna. </p>
<p>No unatoč tome, građani jednako kao i prije demonstriraju svoj stav prema životinjama tako da ih prije odlaska na godišnji odmor bešćutno izbace na ulicu i ne osvrćući se. »Ako nisu spremni prihvatiti obveze, molimo građane da ne nabavljaju životinje, a osobito da ih ne kupuju, nego neka udomljavaju napuštene pse i mačke i spase im život«.</p>
<p>No, istovremeno upozoravaju da bi Zakon o zaštiti životinja trebalo dopuniti obvezom o mikročipiranju svih pasa. Trenutno se mikročipovi ugrađuju samo psima koji su se oštenili poslije 1. listopada 2004. U svakom čipu nalaze se podaci o psu i vlasniku, koji omogućuju nalaženje i kažnjavanje vlasnika napuštene životinje. </p>
<p>Međutim, i dalje je previše napuštenih životinja nema čipove pa se ne može ući u trag ni vlasnicima koji su svoje dugogodišnje ljubimce ostavili da gladuje ili završi pod kotačima nepoznatog automobila. </p>
<p>Da sustav ne funkcionira, pokazuje i premalo kažnjenih. »Napuštanje životinja je zlostavljanje jer povlači za sobom namjerno izlaganje gladi, žeđi, ranjavanju i drugim nedaćama«, zaključuju u Udruzi koja se bavi zaštitom životinjskih prava.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Stižu novi okusi sira »Dragec«</p>
<p>Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivanke i Zlatka Bakara iz Tučenika, Općina Gradec, proizvelo je najbolji sir u Zagrebačkoj županiji. </p>
<p>Njihov dimljeni kravlji sir je, na 4. županijskom ocjenjivanju, dobio maksimalan broj bodova Zavoda za mljekarstvo zagrebačkoga Agronomskog fakulteta. Priznanja najboljim proizvođačima sira od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, kao i drugih mliječnih proizvoda, uručena su u četvrtak u Zelini. </p>
<p>Obitelj Bakar proizvodi dimljeni sir s ljutom paprikom i škripavac posljednje dvije godine, otkako su supružnici Ivanka i Zlatko ostali bez posla i posvetili se poljoprivredi. »Lakše je samo prodati mlijeko, nego proizvoditi sir. S njim je više posla, ali je i veća zarada«, kaže Zlatko. </p>
<p>U obiteljskoj je staji 12 krava, a pri kraju je i gradnja mini sirane. </p>
<p>»Moja je hranidba i dimljenje, a žena brine o mužnji i kakvoći sira«, dodaje Zlatko. </p>
<p>Zlatno priznanje za tradicijski dimljeni kravlji sir »Dragec«, robnu marku Zagrebačke županije, dobila je mljekara Euro-milk iz Bedenice, koja je u Zelini promovirala nove okuse toga sira - s crvenom paprikom, zelenim paprom i češnjakom. </p>
<p>Božidar Kuzmić, suvlasnik Euro-milka, kaže da o kvaliteti 'Drageca' najbolje svjedoče brojke - prije tri godine proizvedene su tri, lani 14, a u prvih pet mjeseci 2007. deset tona. </p>
<p>Osim za »Dragec« i »Kriško«, Županija će uskoro dobiti još jednu robnu marku za kozji sir »Manda«. On će se proizvoditi na gospodarstvu obitelji Ladašić u Stankovu, koja je u Zelini dobila tri zlata - za kozji sir, polutvrdi kozji sir i dimljeni kozji sir. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Uveden paušal, a vode nema</p>
<p>IVANIĆ GRAD</p>
<p> - Stanovnici Kloštra i Križa dva su dana bez vode. Područja Ivanića, Graberja i Novoselca opskrbljena su samo sa 40 posto vode, dojavio je u petak gradski centar 112. Niska razina vode u crpilištu Sobočani i nemoIne-Naftaplin da isporuči željenu kvantitetu vode iz crplišta u Prerovcu, velik je problem za visokih temperatura. Distributer Ivakop ne zna kada će kvar biti otklonjen, ali se na vrijeme osigurao paušalom kojeg će građani platiti bez obzira imali vodu ili ne. Voda s tog područja jedna je od najlošijih u Hrvatskoj. [V.Babić]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Promet u centru za Dan državnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog obilježavanja i proslave Dana državnosti na Trgu bana Jelačića u ponedjeljak, 25. lipnja, uvest će se posebna regulacija prometa. Zabranjen će biti sav promet Ilicom od Republike Austrije preko Trga bana Jelačića, Jurišićevom, Praškom od Glavnog kolodvora do Jelačićeva trga od 8 do 14 sati. Od 6 do 14 sati bit će zabranjen promet i parkiranje za sva vozila u Bakačevoj i Cesarčevoj (od Bakačeve do Vlaške), na spojnoj cesti Cesarčeve i Vlaške, te u Ulici Pod zidom. U Bakačevoj ulici od 8 do 14 sati neće biti autotaksi stajališta. [vj]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Dramatično spašavanje na 2.500 metara</p>
<p>QUITO</p>
<p> - Treći po veličini ekvadorski grad Cuencu, smješetnom na gotovo 2.500 metara nadmorske visine zahvatile su strahovite poplave. Vodena bujica odnosila je kuće i prometnice, a kako nedostaje spasilačkih službi, strahuje se kako će broj žrtava rasti iz sata u sat. Djevojku s fotografije nakon višesatne borbe uspjela su, pak, spasiti dva člana ekipa za spašavanje. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sudar na vijugavoj alpskoj cesti</p>
<p>BEČ</p>
<p> - U austrijskom gradiću Reutteu u Tirolu u petak rano ujutro dogodila se stravična prometna nesreća u kojoj je poginuo jedan putnik, a njih tridesetak je teško ozlijeđeno. Do nesreće je došlo nakon što se autobus s njemačkim turistima na vijugavoj planinskoj cesti sudario s kamionom. Uslijed udara, autobus je sletio sa ceste i prevrnuo se nekoliko puta. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na doping kontrolu s očevim urinom</p>
<p>BUKUREŠT</p>
<p> - Rumunjskom dizaču utega zabranjeno je natjecanje dvije godine nakon što je otkriveno da je pokušao lažirati doping kontrolu koristeći se urinom svog oca koji je prenosio u kondomu. Victor Alexandru Pretori se pojavio na doping kontroli na jednom natjecanju s namjerom da iskoristi očev urin umjesto svog i tako prevari kontrolore, izjavio je glasnogovornik rumunjske antidopinške agencije (ANAD). Sumnju kontrolora je izazvalo Pretoijevo nervozno ponašanje te su ga podvrgnuli dodatnom pregledu i tako otkrili pokušaj prijevare. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog oluja prenoćili na aerodromu</p>
<p>FRANKFURT</p>
<p> - Stotine putnika provele su noć u zračnoj luci u Frankfurtu jer su zbog snažnih oluja odgođeni brojni letovi. Glasnogovornik aerodroma Wolf-Diether Schaller rekao je da su na terminalima postavljene vreće za spavanje kako bi se putnicima pružio kakav-takav komfor, dok su neki zračni prijevoznici platili noćenje u hotelima. Zbog munja i gromova je odgođeno 123 odlazaka i 119 dolazaka u zračnu luku, čime je izravno oštećeno 30.000 putnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Travolta pohvalio novi Airbus A380</p>
<p>LE BOURGET</p>
<p> - Američki glumac John Travolta, koji je slavu stekao disko-plesom i visokobudžetnim filmovima, posjetio je zrakoplovni sajam u Le Bourgetu pokraj Pariza, gdje je pohvalio tehničke značajke Airbusova superzrakoplova A380 kojim je imao prigodu upravljati. »Bio sam prvi civilni pilot koji je upravljao A380 u Australiji, prije godinu i pol. Bio je to povijesni trenutak. Bilo je fantastično, tim je zrakoplovom veoma lako upravljati«, rekla je novinarima zvijezda filmova »Pakleni šund« i »Groznica subotnje večeri«. Travolta je položio ispit za pilota s 19 godina i koji ima više od 5000 sati leta. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zabavni centar kod Biograda</p>
<p>BIOGRAD</p>
<p> - Gradsko vijeće Biograda usvojilo je plan uređenja zabavnoga centra koje će se izgraditi u blizini turističkog naselja Crvena luka. Na terenu od 46.000 četvornih metara južno od Jadranske magistrale trebalo bi se izgraditi nekoliko turističkih sadržaja. Zasad ima deset zainteresiranih investitora, a najbolji će se izabrati na natječaju. Prostor je u vlasništvu države, a ako ga ona ustupi Biogradu morat će se izdvajiti iz šumskoga područja. [Lj. I. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Piscima tantijemi za knjige posuđene u knjižnicama?</p>
<p>Zasad je najvjerojatnije da će brigu o naplati posuđivanja knjiga u knjižnicama preuzeti ZAMP</p>
<p>Hoće li hrvatski pisci dobivati novčanu naknadu za svaku svoju knjigu posuđenu u knjižnici? Prihvati li hrvatska Vlada prijedlog Društva hrvatskih književnika, koji se upravo priprema u našoj najstarijoj književničkoj udruzi, to će se i dogoditi od 1. siječnja iduće godine. Domaći bi pisci, ali i strani autori, prema tom prijedlogu za svaki posuđeni primjerak svoje knjige dobivali tantijeme, a sredstva za to trebala bi, po uzoru na europsku praksu, osigurati Vlada.</p>
<p>Hrvatsko društvo pisaca šalje ovih dana na adrese svojih, ali i članova Društva hrvatskih književnika te Društva hrvatskih književnih prevodilaca pismo u kojemu se traži punomoć za pravo javne posudbe. Do sada je, kako je za Vjesnik rekao Velimir Visković, predsjednik HDP-a, prikupljeno oko 150 punomoći pisaca i prevoditelja.</p>
<p>Već godinama takav oblik autorske zaštite vrlo ozbiljno provode glazbenici, i to pod okriljem ZAMP-a, agencije osnovane pri Hrvatskom društvu skladatelja koju je registrirao Državni zavod za zaštitu intelektualnoga vlasništva. ZAMP je zasad jedina profesionalna agencije u Hrvatskoj koja se brine o takvim pravima. No HDP će se, također u dogovoru sa Zavodom za zaštitu intelektualnog vlasništva, kako nam je rekao Visković, natjecati za dobivanje koncesije za ostvarivanje i štićenje autorskih prava javne posudbe.</p>
<p>»Zasad smo najbliži opciji da brigu oko naplate prepustimo ZAMP-u, a naše posredovanje u tome neće nam donijeti neku veliku materijalnu korist. Briga za unaprjeđenje i inače katastrofalno podcijenjenoga književnoga rada i prava pisaca nam je najvažnija«, istaknuo je Visković.</p>
<p>Ministarstvo kulture, koje financira knjižnice, podupire ona rješenja koja afirmiraju autore, što se odnosi i na pravo javne posudbe, a osnovalo je i povjerenstvo koje brine o tome.</p>
<p>Nakon što Vlada donese uredbu kojom bi zaživjelo pravo javne posudbe i u našoj zemlji, Ministarstvo kulture, ali i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (ukoliko u cijelu priču budu uključeni i udžbenici te stručna literatura) trebali bi ponuditi svoja rješenja. A onda će tek trebati definirati cijeli niz pitanja poput visine naknade za posuđene primjerke, potom vidjeti hoće li se one razlikovati s obzirom na to je li riječ o knjizi domaćeg ili stranog pisca i kako će se, primjerice, domaće uspješnice nositi u utrci s inozemnim mega-hitovima poput onih koje piše Dan Brown i slični autori.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvatski i srpski dva su različita povijesna jezika</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - U Opatiji je u petak počeo 12. međunarodni skup slavista na kojem sudjeluje oko 140 znanstvenika i stručnjaka iz cijele Europe.</p>
<p>Organizator skupa je profesor Milan Nosić s Filozofskog fakulteta u Rijeci. U uvodnom predavanju Mario Grčević sa zagrebačkog sveučilišta analizirao je razloge odvajanja hrvatskog i srpskog kao dva zasebna jezika. Ustvrdio je da je jedan jezik zaseban u odnosu na druge ukoliko je povijesni jezik, odnosno onaj koji je nastajao u dužem vremenskom razdoblju te pripada određenoj kulturi. »Po tome«, rekao je, »hrvatski jezik se ubraja među povijesne jezike jer se njegova izgradnja može pratiti stoljećima unatrag«.</p>
<p>»Hrvatski i srpski jezik se ne mogu smatrati istim jezicima zbog njihove sličnosti ili međusobne razumljivosti jer je riječ o dva povijesna jezika«, kazao je.</p>
<p>Njihova sličnost, dodao je, proizlazi iz činjenice da se u Austro-ugarskoj Monarhiji nastojalo prilagoditi srpski jezik zapadnom kulturnom krugu, uklanjanjem elemenata koji su ga povezivali s ruskim.</p>
<p>»To se provodilo u političkom cilju približavanja Srbije zapadnom kulturnom krugu i katoličanstvu te suprotstavljanja Rusiji«, naveo je Grčević. Približavanje dva jezika nastavljeno je tijekom dvaju Jugoslavija, iz istog etatističkog cilja, lakšeg vladanja s jednim jezikom ili dva zamjenjiva kao podlogom, naveo je.</p>
<p>Skup traje do ponedjeljka, 25. lipnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Od Marqueza do Šalkovića</p>
<p>Hrvatski i svjetski bestseleri prodavat će se ovoga ljeta na kioscima i u knjižarama po cijenama od 39 do 69 kuna</p>
<p>Izdavačka kuća V. B. Z. priredila je u srijedu na večer u zagrebačkom baru »Škola« party na kojem je predstavila svoju ljetnu biblioteku. Osam hrvatskih i svjetskih bestselera prodavat će se tijekom ljetnih mjeseci na kioscima, u knjižarama i trgovačkim centrima diljem Hrvatske po cijenama od 39 do 69 kuna.</p>
<p>Biblioteku je otvorila nova knjiga pobjednika V. B. Z.-ova natječaja za najbolji neobjavljeni roman protekle godine – »Zec na mjesecu« Hrvoja Šalkovića. </p>
<p>S obzirom na to da je Šalković pokupio našu najizdašniju književnu nagradu za roman »Pravi se da ovo nisi vidio«, njegova će se nova knjiga čitati pod povećalom, širom otvorenih očiju. No bude li poštenja u ovoj sredini i pomalo zakrvavljenoj književnoj javnosti, Šalković će biti pri vrhu ili barem u gornjem domu prostora koji se u nas još nije artikulirao, a može ga se nazvati šaljivom, vedrom prozom – rekao je urednik knjige Ervin Jahić.</p>
<p>»Zec na mjesecu« priča je o Teu Medeniću, bageristu i vlasniku građevinske tvrtke s diplomom komparatista književnosti, koji je prodao firmu u želji da postane pisac.</p>
<p> Taj neostvareni književnik piše sladunjavu priču o Zagrebu i njegovim glamuroznim mjestima, o zagrebačkoj špici, gradskim šminkericama i o djevojkama koje nikada ne dočekaju svoje prinčeve, a ujedno otkriva i sebe kao nesigurnog muškarca koji, iako pred ulaskom u bračnu luku, bježi od braka k'o vrag od tamjana. »Zec na mjesecu« priča je i o muškoj vjernosti, muškome prijateljstvu i o tome kako se dečki zabavljaju na momačkim večerima.</p>
<p>I po mišljenju književne kritičarke i spisateljice Julijane Matanović, Šalković je napisao zabavan, filmičan tekst, u kojemu se isprepleću elementi ljubavnoga, generacijskoga i pornografsko-društvenog romana, knjigu koja po njezinoj ocjeni u sebi skriva neke veće vrijednosti.</p>
<p>U domaćem nizu ove ljetne biblioteke naći će se još dvije knjige – »Mediteranski brevijar« Predraga Matvejevića, koja je do sada objavljena na 22 jezika, te zbirka priča Borisa Dežulovića »Poglavnikova bakterija«.</p>
<p> Nadalje, u biblioteci će se pojaviti, od kojih neke i prvi put u izdanju te nakladničke kuće, i knjige najčitanijih svjetskih pisaca – »Velika obmana« i »Digitalna tvrđava« (1. kolovoza) Dana Browna, »Zahir« i »Vještica iz Portobella« Paula Coelha te klasik Gabriela Garcije Marqueza »Sto godina samoće« u novome prijevodu (8. kolovoza). V. B. Z. u istome literarnome nizu priprema tiskati i posebno iznenađenje, a koja će to knjiga biti, doznat ćemo 13. kolovoza.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Federerov dnevni boravak</p>
<p>Bez Marija Ančića, koji je u petak i definitivno otkazao Wimbledon, ne možemo očekivati bombastične vijest iz All England Cluba. Ljubičić nije jamstvo istih...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednji poraz u Wimbledonu Roger Federer doživio je davne 2002. godine. Brzo i elegantno, nakon samo tri seta, Mario Ančić je Švicarcu pokazao izlazna vrata. No, dok je u petak Mario Ančić i definitivno otkazao Wimbledon zbog višemjesečne pauze, Roger Federer je sve ostale pozvao na dolazak u njegov - dnevni boravak. Tako se može prikazati Wimbledon, gdje je nakon spomenute 2002. godine nanizao 28 pobjeda i četiri trofeja. Peti izgleda kao logičan slijed... </p>
<p>Pete Sampras je nekad marširao londonskom travom, a briljantno ga ovih godina oponaša Roger Federer. U te je četiri godine Švicarac izgubio samo pet setova i nikad nije morao igrati meč u pet setova. </p>
<p>»Zabavno je vraćati se u Wimbledon«, kaže Federer. </p>
<p>Nakon poraza u Roland Garrosu od čovjeka kojeg ne voli vidjeti »preko nišana« (Rafaela Nadala), Federer je zbog iscrpljenosti preskočio Halle, što je raritet u njegovoj karijeri. I odlučio se za potpunu pauzu prije Wimbledona. </p>
<p>Prošle ga je godine dočekalo iznenađenje u finalu (Nadal), jer Španjolca nitko nije mogao povezati s travom. No, još je prošle godine trava bila »spora ka' blato«, a za ovu su godinu organizatori obećali draže uvjete serverima i igračima voleja. Mi se ne bismo bunili protiv Nadala u drugom tjednu, jer je to, navodno, jamstvo kako će krajem srpnja doći u - Umag. </p>
<p>Kod djevojaka trofej brani Amelie Mauresmo, no brojne ozljede prije Wimbledona ne jamče da ćemo je vidjeti tako daleko ove sezone. U posljednjih su sedam godina čak pet puta drugu subotu pobjednički dočekale sestre Williams - tri puta Venus i dva puta Serena. U ovom trenutku ne izgledaju previše inspirativno - mnogo bolje kotira Justine Henin (koja bi baš ove godine mogla uzeti premijerni naslov u Londonu), pa dvije Srpkinje Jelena Janković i Ana Ivanović. </p>
<p>S obzirom na odustajanje Marija Ančića od Wimbledona, možemo reći kako se nemamo pravo nadati bombastičnim vijestima iz Londona. Ivan Ljubičić unatoč dobrom rezultatu u Hertogenboschu nikad nije volio travu, Marin Čilić je napravio sjajan rezultat u Queensu, ali je još uvijek na početku profesionalnog puta. Ivo Karlović je uvijek tu negdje, dovoljno blizu, ali i pretjerano daleko... Kod tenisačica je situacija daleko gora. Jelena Kostanić-Tošić statist je na svim Grand Slam turnirima, a Nika Ožegović je već napravila golem posao prošavši tri kola kvalifikacija. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Šivolija i Đipalo osigurali medalje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski boksači Mario Šivolija i Vedran Đipalo osigurali su najmanje brončane medalje na V. prvenstvu zemalja Europske unije u Dublinu. Do polufinalnih borbi od sedmero hrvatskih reprezentativaca probili su se samo Šivolija i Đipalo. Šivolija je četvrtfinalu kategorije do 81 kg pobijedio Nizozemca Daniela Kooya sa 17-13, no boksač sa Krka najvjerovatnije neće boksati u polufinalu s Ircem Kennethom Eganom. Naime, Šivolija je dobio nezgodan udarac u lice od Nizozemca i preporuka liječnika je otkazivanje borbe. Vedran Đipalo je u teškoj kategoriji u četvrtfinalu pobijedio Rumunja Petrisora Gananau, nakon što je ovaj zaradio diskvalificirajuće tri opomene - dvije za držanje, a jednu za nedopušteno spuštanje glave. Đipalo će u polufinalu boksati sa Grkom Heliasom Pavlidisom, koji ima srebro sa OI u Ateni. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pudar s Hajdukom nije napravio pomak </p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Pudar realizirati najave o dominaciji »bijelih« ili će zaraditi etiketu običnog »bombardera« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hajduk će dominirati Ligom već u sljedećoj sezoni, Hajduk će u Europi proći bolje nego Dinamo, što su »plavi« dosad »jamili - jamili su«... Ovakav serijal izjava, kakve u posljednje vrijeme lansira vidno raspoloženi Hajdukov trener Ivan Pudar, još ne izazivaju ozbiljniju reakciju u Maksimiru. Štoviše, Dinamovi čelnici sa smiješkom prvo pogled svrnu prema ljestvici, potom prema Pudarovim izjavama, pa onda prema Hajdukovim europskim nastupima u posljednje vrijeme, potom opet prema Pudarovim izjavama... </p>
<p>Vidljiv je nesrazmjer u bombarderskim najavama Hajdukova trenera i onime što je Hajduk u posljednje vrijeme pokazao na borilištu. No, i mi smo dojma da su pred splitskom momčadi doista vedri dani. Uostalom, tko kaže da Pudar neće biti u pravu pa Hajduk osvoji naslov prvaka, a na europskoj sceni bude bolji od svoga maksimirskog rivala? Zašto Hajduk ne bi uvjerljivo mogao osvojiti naslov prvaka i zašto, naposlijetku, ne bi na europskoj sceni mogao doista biti uspješniji od svoga maksimirskog rivala? Te prognoze imaju određenog temelja, pogotovo zato što nam se čini da bi se splitska momčad na krilima darovitoga napadačkog dvojca Kalinić-Rukavina mogla pretvoriti u hit hrvatskoga nogometa i biti zapažena i u europskim razmjerima. i barem podsjetiti na proslavljenu Hajdukovu generaciju, koja je blistava i u Ligi prvaka 1994. godine. Pudarov će Hajduk, istina, na Ligu prvaka pričekati još koju godinu, no niti pokušaj u Kupu Uefe nije »za baciti«. </p>
<p>Dolazak Rumunja Florina Cernata iz kijevskog Dinama, povratak Igora Tudora, uz starosjedioce Borisa Živkovića i Darija Damjanovića, čine dopadljivu momčad koja je sposobna za visoke domete. Možda je baš na ove segmente mislio i sam Pudar. </p>
<p>Ipak, sve te lijepe projekcije još uvijek pripadaju samo - futuru. Sadašnjost i bliska prošlost pokazuju da Pudar s »bijelima« nije načinio nikakav pomak. Njegov prethodnik Zoran Vulić odstupio je nakon 25 kola, pri čemu je za Dinamom zaostao 11 bodova. A Pudar je u preostalih osam kola zaostatak »podebljao« za devet bodova. Tako je Dinamo sezonu zaključio s čak 20 bodova »viška« u odnosu na Splićane, uz bitnu napomenu da Vulićev Hajduk nije pokazao ni približno onako bezglavo izdanje u odnosu na Dinamo kao što je to kasnije predstavila Pudarova momčad. </p>
<p>Upravo se stoga u Maksimiru čude učestalim »verbalnim ekshibicijama« aktualnoga Hajdukova trenera, a ovakve su Pudarove opservacije, nakon sezone u kojoj je Hajduk zaostao 20 bodova za prvakom te uopće nije igrao u Europi, u najmanju ruku neumjesne. I to ponajprije prema Hajdukovim navijačima i simpatizerima. Uostalom, Dinamovo vodstvo ni struka nisu bili ni približno »verbalno gromoviti« nakon sezone u kojoj su ispali u Ligu za ostanak. Kasnije su doista dominirali u ligi, što se možda dogodi i Hajduku, ali vidljiva je razlika u javnom diskursu. </p>
<p>Što se prijelaznoga roka tiče, doista možemo reći da je Dinamo »jamio« nešto manje nego Hajduk. »Plavi« su još proljetos angažirali Tomu Šokotu te mu ovog ljeta pridodali i darovitog vezista s Obale Bjelokosti Francka Mangu Guelu. Hajduk je, pak, vratio Igora Tudora, doveo Rumunja Florina Cernata, s posudbe povukao Nikolu Kalinića i već to je sasvim dobar posao. Ipak, najveći je Dinamov potez spuštanje rampe udarnom trojcu iz reprezentacije - Eduardu, Modriću i Ćorluki. </p>
<p>U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti hoće li Pudar realizirati gromke najave o dominaciji »bijelih« ili će biti jedini vratar s etiketom običnog »bombardera«. Taj su nadimak mediji obično lijepili uz igrače snažnog udarca, no nekad proslavljeni splitski vratar, a sada trener, takvu bi si etiketu priskrbio zahvaljujući »snažnim« oratorskim (ne)sposobnostima.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Za prolaz dovoljno i 2-0 </p>
<p>Čelništvo Zagreba nagradit će svoje igrače sa po 15.000 kuna prođu li u drugo kolo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Koliko je Zagrebovu čelništvu važno da momčad u subotu u Kranjčevićevoj (17.30 sati) stekne opipljivu prednost u prvoj utakmici 1. kola Intertoto kupa protiv albanske Vllaznije svjedoče neuobičajene premije, čak 15.000 svakom igraču za prolazak u drugi krug, koje će rasti sukladno plasmanu. </p>
<p>No, trener Miroslav Blažević premije ne smatra presudnima za Zagrebov dugo iščekivani izlazak u Europu. Više ga ohrabruje odlučnost i želja igrača, što je uočio i na treninzima. Unatoč svemu, usudi se prognozirati ishod prvog dvoboja protiv trećeplasirane momčadi albanskog prvenstva: </p>
<p>»Nepisano je pravilo na početku takvih natjecanja da je prva utakmica uvijek neizvjesna, jer o suparniku ne znaš gotovo ništa. Rezultat koji bi me zadovoljio naša je pobjeda s barem 2-0.« </p>
<p>Iako se nema običaj pravdati na nečije neigranje, Blažević ne zaboravlja istaknuti težinu izostanaka ozlijeđenog Ivice Vrdoljaka. </p>
<p>»Iako će se osjetiti i Ivankovićev izostanak, Vrdoljak je ipak nešto drugo. No, vjerujem da će ga Lajtman dostojno zamijeniti«, kazao je Blažević, koji nije ni pokušao hendikepom nazvati Brkljačin izostanak, dodavši da je to problem za neko drugo mjesto i vrijeme. </p>
<p>O Albancima se iz prve ruke informirao od svoga kolege Otta Barića te saznao da silno žele proći barem u 2. kolo i ondje doseći jednu od boljih turskih momčadi - Trabzonspor. Zbog toga su se, shodno albanskim običajima, pojačali s nekoliko igrača koji će se nakon eventualnog ispadanja vratiti u svoje klubove. No, pitanje je hoće li ih voditi Mirel Josa, jedan od najboljih albanskih trenera, koji čak najavljuje juriš na naslov prvaka, budući da mu navodno prijeti šestomjesečna suspenzija. </p>
<p>Zagrebov sastav: Stojkić - Labudović, Nadarević, Čutura - Mujdža, Lajtman, Ibričić, Parlov, Pejić - Lovrek, Mandžukić. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Rakitić još dva dana do odluke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Napravljen je prvi korak koji bi 19-godišnjeg Ivana Rakitića trebao približiti »vatrenima«. Potpisom unosnog ugovora za njemački Schalke, jedan od mogućih budućih spasitelja hrvatske nogometne reprezentacije, riješio se osnovnog problema kada je klub u pitanju. Slijedi nastavak vaganja između Hrvatske i Švicarske, a jezičac na vagi navodno je ipak na strani Bilićeve vrste. </p>
<p>Rakitić je rekao da će odgovor znati čim će biti poznato na čemu je s jednim od najboljih njemačkih klubova, koji je za njega platio pet milijuna eura. A za osnovne informacije valja ponajprije kontaktirati glavnog tajnika HNS-a Zorislava Srebrića, koji je začetnik ideje o Rakitićevoj kooptaciji za Hrvatsku, kao i još nekih igrača (braća Kovač, Šimunić, Didulica, Babić, Šerić...). Uobičajeno oprezan, Rakitićevo izjašnjavanje najavio je za najmanje dva dana. </p>
<p>»Njemu i njegovim roditeljima treba ostaviti mogućnost dodatnog promišljanja. Iako sve vuče prema Hrvatskoj, dok nemamo crno na bijelo ne želim prejudicirati«, zaključio je Srebrić, ne krijući optimizam. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U Zenicu po prvu ligu</p>
<p>Bit će zanimljivo promatrati individualne dosege, primjerice može li Vanja Perišić do norme za SP u Osaki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatske će atletske reprezentacije ovaj vikend u Zenici pokušati izboriti povratak u 1. ligu Kupa Europe »Bruno Zauli«. Naša je muška vrsta, podsjetimo, prošle godine ispala iz prve lige, odnosno drugog razreda europske atletike, dok su žene i lani pokušavale pobjeći iz druge lige, ali im to nije uspjelo. </p>
<p>Sad je situacija bitno drugačija, obje su naše reprezentacije u istom rangu natjecanja, ali i obje su favoriti za plasman u kvalitetniji razred. Protivnici našim vrstama bit će reprezentacija malih europskih država, Albanija, Armenija, Azerbajdžan, BiH, Gruzija, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldova, Crna Gora i Turska te Cipar kod atletičara i Švicarska kod atletičarki. Budući da će u prvu ligu dvije prvoplasirane ekipe, bilo bi doista iznenađenje da naši ne uspiju plasirati. Pogotovo kad se uzmu u obzir iznimno kvalitetni rezultati koje su hrvatski atletičari postigli u dosadašnjem tijeku sezone.</p>
<p>Upravo će zbog toga možda i biti zanimljivije biti promatrati individualne dosege naših predstavnika. Vanja Perišić, primjerice, na 800 metara još uvijek lovi potvrdu norme za Svjetsko prvenstvo u Osaki. Na Sveticama je u srijedu dva kruga istrčala za 2:01.39 minuta, devet stotinki do spomenute norme. Možda je Zenica prilika da to »ispravi«. Istina, konkurencija joj, kao i većini naših najboljih atletičara, neće biti jaka, ali izbornik Siniša Ergotić tvrdi da Dugopoljka »u nogama« ima i rezultat ispod dvije minute, tako da je sve moguće. </p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti i može li Maja Golub na 100 metara ponoviti neočekivani pothvat s Dinamova mitinga (11.56), kada je ostala samo stotinku do 33 godine starog rekorda Jelice Pavličić. Blanka Vlašić i Ivana Brkljačić ne bi trebale imati nikakvih problema na putu do pobjede, pitanje je samo hoće li se zadovoljiti s maksimalnim brojem bodova za reprezentaciju ili će nam pokloniti još jedan odličan rezultat ove sezone. </p>
<p>Gomila bodova očekuje se i od Danijele Grgić, koja će trčati i na 200 i na 400 metara. Kod atletičara će najviše pažnje biti usmjereno bacačima. Nedžad Mulabegović je u srijedu nakon tri godine ponovno bacio kuglu preko 20 metara (20.01), potvrdivši tako normu za Osaku, a vidjet ćemo može li u Zenici otići još korak dalje. Kladivaš Andras Haklits će se, pak, pokušati približiti granici od 80 metara.</p>
<p>Dodajmo da se ovaj vikend održava i natjecanje u Superligi. Domaćin je München, a naslove brane Ruskinje i Francuzi.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Barceloni i Viborgu poziv za Ligu prvaka </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ždrijeb rukometne Lige prvaka održat će se 29. lipnja. Među osam najjačih momčadi je i zagrebačko Croatia osiguranje, a tu su još Kiel, Ciudad Real, Szeged, Celje PL, Ivry, Gudme i Čehovski medvedi. </p>
<p>U drugoj jakosnoj skupini su Portland SA, Hamburg, Veszprem, Velenje, Montpellier, Astrahan, Ademar Leon i Flensburg, u trećoj su Gummersbach, Zaporožje, Hammarby, Prešov, Bosna Sarajevo, Banik Karvina, Zaglebje Lubin i Schaffhausen (Švi). No, još 16 klubova tek treba izboriti nastup u Ligi prvaka. </p>
<p>Zanimljivo je da su se među kvalifikantima našli Barcelona i Viborg. Naime, svojim plasmanom u španjolskom, odnosno danskom prvenstvu Barcelona i Viborg nisu dosegli Ligu prvaka. No kako su se iz kvalifikacija povukli prvak Grčke (Panellinios) i Luksemburga (Handball Esch), Europski rukometni savez odlučio je popuniti mjesta pozvavši ta dva poznata rukometna kluba. </p>
<p>To znači da će Barcelona sa svojim zvijezdama i velikim motivom osvajanja trofeja nakon neuspješne sezone prijetiti iz posljednje jakosne skupine. A to nikome nije drago čuti... [I. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Sarkozyjevi noćni sastanci za budućnost Europe</p>
<p>Odgađanje usvajanja ustavnog ugovora bilo bi loše rješenje za Europu</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Rijetko je koji summit Europske unije imao tako napet i dramatičan tijek s neizvjesnim finalem kao sastanak na vrhu europskih lidera na kojem se raspravljalo o novom ustavnom ugovoru.</p>
<p>Već uoči summita bilo je posve jasno da će blokade Poljske i Velike Britanije kojima su se pridružile Nizozemska i Češka biti dosad najveći test za ujedinjenu Europu. </p>
<p>Stari tekst ustava, nakon referendumskog »ne« u Francuskoj i Nizozemskoj svi su ostavili po strani, a njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenula je inicijativu za novi ustavni ugovor koju je svesrdno podržao i novi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.</p>
<p> Uz Merkel, Sarkozy je imao niz sastanaka u noći na petak u Bruxellesu s ciljem da se dođe do kompromisa kako bi ustavni ugovor bio prihvaćen.</p>
<p>Međutim, Poljaci su bili nezadovoljni načinom glasovanja pri donošenju odluka, a bit je zamjerka »velikima« unutar Unije da će zbog većeg broja stanovnika biti u prednosti prilikom glasovanja. S druge strane, Britanci su vrlo kategorični u zahtjevu da Povelja o temeljnim pravima nema pravno obvezujući karakter, a protive se povećanju ovlasti Unije na području vanjske politike, pravosuđa i unutarnjih poslova.</p>
<p>Merkel je uložila ogroman napor da uoči summita pomiri suprotstavljene strane. »Blizu smo, ali još treba raditi«, rekla je njemačka kancelarka u petak ujutro kada je i zakazan radni ručak premijera i predsjednika.</p>
<p>U slučaju da ugovor ne bude usvojen, Europska unija bi imala velikih problema oko proširenja, usprkos proklamiranoj politici da se treba širiti i na jugoistok. I ovaj summit počeo je u četvrtak navečer radnom večerom europskih lidera. Kada su kasno u noći Angela Merkel i José Manuel Barroso izašli pred novinare, bilo je jasno da dogovora o ustavnom ugovoru i dalje nema. </p>
<p>Na radnoj večeri poljski je predsjednik Lech Kaczynski inzistirao na stavovima Poljske oko načina glasovanja i donošenja odluka.</p>
<p> Nije mnogo pomogao ni sastanak održan u noći na petak kad su se susreli Kaczynski i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Poslije sastanka je Kaczynski izjavio kako nije preveliki optimist. </p>
<p>Angela Merkel je samo mogla konstatirati da se »naporno radi« i najavila je za petak bilateralne susrete s poljskim predsjednikom, britanskim premijerom Tonyjem Blairom, češkim premijerom Mirekom Topolanekom, te nizozemskim premijerom Jan-Peterom Balkenendeom. Te četiri zemlje imale su i najviše prigovora na ustavni ugovor. </p>
<p> U petak ujutro nastavljeni su intenzivni diplomatski kontakti europskih lidera u potrazi za kompromisom. Svima je jasno, ako se sada u Bruxellesu ne nađe rješenje, da će Portugalci i Slovenci ostaviti Francuzima novi pokušaj donošenja ustavnog ugovora, a to znači godinu dana mirovanja, što bi bilo loše rješenje za Europu.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Bijela kuća zatvara Guantanamo </p>
<p>Navodno zatvaranje Guantanama traži i njegov najveći zagovornik Dick Cheney</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Busheva administracija nalazi se pred odlukom da zatvori vojni zatvor na Guantanamu. </p>
<p>To su u četvrtak uvečer javili gotovo svi glavni elektronski mediji. TV mreža MSNBC je navela da bi se sastanak u Bijeloj kući, na kome bi se mogli dogovoriti svi detalji, mogao održati preko vikenda. Gitmo, kako nazivaju zatvor za osumnjičene za terorizam, mogao bi biti ukinut jer je na predsjednika proteklih dana navodno, izvršen izravni pritisak od njegovih najbližih suradnika. </p>
<p>Već je poznato da se za zatvaranje Guantanama na kome je još oko 370 osumnjičenika javno založio šef Pentagona Robert Gates. No, komentator MSNBC-a Keith Olbermann u razgovoru sa profesorom ustavnog prava sa sveučilišta »George Washington« Jonathanom Turleyem nagovijestio čak da zatvaranje Gitmoa sad traži čak i njegov najveći zagovornik potpredsjednik Richard Cheney.</p>
<p>Bijela kuća je u petak demantirala održavanje bilo kakvog sastanka koji bi na dnevnom redu imao zatvaranje Gunatanama. No i pored demantija, sad gotovo svi vjeruju da je u Washingtonu ipak pala strateška odluka da se Gitmo zatvori što prije jer već dugo šteti ugledu Amerike. </p>
<p>Profesor Turley je izjavio da će administracija sad morati podizati redovne sudske tužbe protiv onih zatvorenika koje ne oslobodi, već ih prebaci u američke zatvore. Problem je međutim u tome, izjavio je Turley na MSNBC, što bi se ova administracija mogla odlučiti na »otvaranje stotinu malih i tajnih Gitmoa« koji će operirati izvan domašaja javnosti i koji neće biti razvikani kao Guantanamo.</p>
<p>Prema navodima iz Pentagona koje prenose ovdašnji elektronski mediji, doista je samo mali broj zatvorenika na Guantanamu za koje bi administracija bila spremna podići optužnice znajući da može dokazati njihovu eventualnu krivicu za terorizam. </p>
<p>Mnogo je više onih protiv kojih se takva optužba ne bi mogla lako dokazati. Problem je i u tome što Washington ne zna što će s takvima. Ako ih pusti da odu u matične zemlje, gotovo sigurno je da će SAD iznova doći na udar organizacija za zaštitu ljudskih prava. Jer, zemlje iz kojih dolaze zatočenici uglavnom ne poštuju kodeks ljudskih prava i primjenjuju zatvorsku torturu. Mnogi zatočenici iz Gitmoa mogu se nadati takvoj domicilnoj »pravdi«. </p>
<p>Ako se pak, zatočenici prebace u američke baze u nekoj od saveznih država, njihov »dom« mogli bi biti neki objekti Pentagona. Prije svega »maksimalno sigurni« vojni zatvor u Fort Leavenworthu, u Kanzasu, gdje bi im se čak moglo i suditi. </p>
<p>I pored demantija iz Bijele kuće, AP navodi da su »tri visoka dužnosnika, pod uvjetom anonimnosti govorila (s novinarima) o internim diskusijama«: Hoće li ili neće, Guantanamo biti zatvoren? Netko bi već i to mogao protumačiti kao da je taj proces zatvaranja, zapravo već započeo.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobunjenici u borbi do smrti</p>
<p>BAQUBA</p>
<p> - Američki vojnici koji sudjeluju u ofenzivi sjeverno od Bagdada suočavaju se sa žestokim otporom boraca Al Qaide koji su spremni na borbu do smrti, izjavio je u petak američki general. »Riječ je o borbi za svaku kuću, četvrt i ulicu«, rekao je brigadni general Mick Bednarek iz 25. pješačke divizije američke vojske. </p>
<p> Militanti te terorističke mreže drže položaje u i oko iračkog grada Baqube, 65 kilometara sjeverno od Bagdada, gdje su američke snage u četvrtak pokrenule jednu od najvećih vojnih operacija od početka rata 2003. godine. Američki dužnosnici optužuju sunitske islamiste da napadima autobombama i drugim sredstvima pokušavaju uvući Irak u građanski rat širih razmjera. Bednarek je procijenio da se u Baqubi nalazi nekoliko stotina boraca Al Qaide čije će protjerivanje iz grada biti težak posao za američke vojnike. »Oni neće napustiti grad, borit će se do smrti«, naglasio je američki general. Baquba je glavni grad provincije Diyala, uporišta Al Qaide čiji su pripadnici tamo našli utočište nakon velike operacije združenih američko-iračkih snaga izbacivanja terorista iz Bagdada. Riječ je o ofenzivi u kojoj deseci tisuća američkih i iračkih snaga provode operacije u Bagdadu i područjima južno i zapadno od iračke prijestolnice. Žestoke borbe očekuju se u idućih 45 do 60 dana, najavljuju američki dužnosnici otkrivajući tako približne rokove za kraj operacija. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pogibija brojnih civila </p>
<p>KANDAHAR</p>
<p> - U zračnom napadu koalicijskih snaga u južnoj provinciji Afganistana Helmandu poginulo je 25 civila - među kojima i 12 pripadnika jedne obitelji - te 20 talibanskih pobunjenika. Napad je izveden u četvrtak navečer u sklopu operacije protiv talibanskih boraca. »U bombardiranju je poginulo devet žena i troje djece iz jedne obitelji«, rekao je vojni dužnosnik. NATO je izveo zračni napad nakon što su se njegove snage našle na udaru pobunjenika. »Zabrinuti smo zbog informacija da je tijekom napada živote možda izgubilo nekoliko civila«, rekao je potpukovnik Mike Smith. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blair prelazi u katolike </p>
<p>Susret Blaira s Papom u sklopu priprema za preobraćenje </p>
<p>Britanski premijer Tony Blair priprema se obratiti na katoličku vjeru. To tvrdi ugledni britanski dnevnik »Guardian« koji navodi da će Blair u skorom susretu s Papom Benediktom XVI. obaviti posljednje pripreme za svoje preobraćenje. </p>
<p>Pokažu li se točnim navodi britanskog dnevnika to je odluka koja bi mogla imati i goleme političke posljedice. Naime, u Velikoj Britaniji po ustavu engleska Crkva je državna, a broji nešto više od 27 milijuna vjernika. Britanci su raskinuli veze s Rimom i odbacili Papin primat u vjerskim pitanjima još u doba kralja Henrika VIII. Od tada su u Britaniji katolici religija druga po broju vjernika - danas ih ima oko devet milijuna. Premda je Velika Britanija desetljećima već zemlja izrazite vjerske tolerancije, prelazak na katolicizam osobe koja je gotovo 12 godina bila čelna politička figura, svakako će utjecati na raspoloženje dijela javnosti spram Laburističke stranke koju je Tony Blair vodio više od 12 godina. </p>
<p>Teško je proniknuti u razloge Blairovog prelaza iz anglikanske crkve u katoličku. No, mnogi tvrde da su razlozi isključivo osobne, obiteljske prirode. Znano je, naime, da su Blairova supruga i četvero djece kršteni kao katolici i to nije predstavljalo nikakav politički problem u vrijeme kada se Tony Blair uspinjao političkom ljestvicom prema vrhu. Međutim, kada bivši premijer promijeni vjeru, to izaziva pozornost a hoće li se odraziti i na položaj Laburističke stranke u cjelini, tek će se vidjeti. </p>
<p>U svakom slučaju, Tony Blair nastoji ovaj korak prikazati kao osobnu odluku koja nema nikakvu političku pozadinu i treba mu vjerovati. No, kako je riječ o političkoj osobi broj 1, njegova odluka ima i političke dimenzije. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Više od ikone</p>
<p>Pjevačica krhke tjelesne građe, snažnoga glasa i neizmjerna dara, nije mogla živjeti bez pjesme i ljubavi</p>
<p>Dok se donedavno u našim kinima najavljivao film »Život u ružičastom«, milijuni europskih i američkih gledatelja naveliko su hvalili filmsku priču o legendarnoj francuskoj pjevačici Edith Piaf. Ekranizirana biografija počinje njezinim newyorškim nastupom 1959. kad je obasjanu svjetlima reflektora na pozornici utjelovljuje Marion Cotillard. No zbog napada čira i iscrpljenosti pjevačica se sruši i koncert je prekinut. Tim događajem počinje posljednja etapa burna života kraljice šansone, glumice i skladateljice koja je umrla četiri godine poslije. Iako je od njezine smrti prošlo više od četiri desetljeća, Edith Piaf nastavlja inspirirati skladatelje, pjevače, pisce i redatelje. Stoga su joj uz biografski hit film »Život u ružičastom« posvećeni i ranije snimljeni »Piaf« i »Edith i Marcel«, a glavni je lik popularne glazbene drame »Piaf« i nekoliko knjiga. </p>
<p>Zbog neugledne pojave, visine od 147 centimetara i krhke tjelesne građe, darovita se umjetnica na prvi pogled doimala nemoćnom. No samo dok nije stala iza mikrofona i pokazala da se u njoj skriva nevjerojatna snaga. Prodornim glasom opčinjavala je Francuze i osvojila svijet, a kad su se ugasili reflektori opet se činila nemoćnom, razočaranom i u vječnoj potrazi za ljubavi. Nimalo čudno, jer je često govorila kako se od djetinjstva osjeća nevoljenom i odbačenom.</p>
<p>Iako je Parizom dugo kružila priča da je rođena na pločniku, ispod svjetiljke u ulici Belleville, dokumenti odaju da je 19. prosinca 1915. na svijet došla u bolnici kao Edith Giovanna Gassion koju je majka Annetta Maillard nakon nekoliko mjeseci povjerila na čuvanje i odgoj baki Aichei. Malenu je ostavila zbog pjevanja na sajmovima i ulicama, pa je sitna djevojčica rasla uz staricu koja o njoj nije brinula. Stoga je otac Louis Alphonse Gassiona ratne 1917. odvodi svojoj majci Louise u gradić Bernay, u Normandiju. Edithina baka bila je vlasnica bordela, pa su o njoj majčinski brinule prostitutke. Pogotovo kad je oboljela od keratitisa i zamalo oslijepila. Ozdravila je nakon hodočašća u Lisieux i od tada je za sebe govorila da je istinska vjernica. No dolaskom oca prekinuto je odrastanje u seoskoj idili, pa se djevojčica vraća u siromašnu parišku četvrt. Kad se razbolio i prestao zarađivati kao ulični akrobat i zabavljač, potaknuo je Edith da francusku himnu zapjeva na ulici i zarađuje za život. Oca je izdržavala do 15. godine kad počinje raditi kao kućna pomoćnica. U društvu prijateljice Simone Berteaut nastavlja pjevati na gradskim ulicama, jer je u teško poratno doba nedostajalo hrane i ogrijeva. No ne i ljubavi, pa se Edith kao 18-godišnjakinja zaljubila u zidara Louisa Duponta, udala za njega i rodila kćer Marcelle.</p>
<p>U majčinstvu kratko uživa, jer i ona, kao i njezina majka nju, kćer ostavlja mužu i s prijateljicom pjeva na pariškim ulicama. Kad se u drugoj godini Marcelle razboljela i umrla, Edith se prostituirala da bi skupila novac za njezin pogreb.</p>
<p>Snažnim je glasom nastavila osvajati trgove i kafiće oko ulice Belleville, a potom je kruh počela zarađivati pjevajući na Pigalleu. Dok je hladnog i vjetrovitog poslijepodneva izvodila pjesmu »Comme un moineau« (poput vrapčića) čuo ju je Louis Leplee, vlasnik kabareta »Gerny« na Champs Elysees i angažirao za 40 franaka po večeri. Iako se publici predstavljala kao Tania, Denise Jay i Huguette Halias, zbog pjesme je prozvana »Vrapčić s Pigallea«. Otad joj je zaštitni znak crna haljina u kojoj je stalno nastupala. Uz pomoć promućurnog Lepleea nakon godinu je dana potpisala ugovor s Polydorom i snimila nekoliko pjesama. Ipak joj je karijera u usponu prekinuta njegovim ubojstvom, a njoj se spočitavalo da se druži s mogućim ubojicama. Poput Feniksa preživjela je skandal i nastupala s harmonikašem i skladateljem Raymondom Assom. Bio je to početak i njihove strastvene ljubavi, a koncerti u pariškom Bobinu i provinciji osigurali su joj status nacionalne zvijezde. Udvoje su dočekali Drugi svjetski rat, a kad se Edith pjevajući u »L’Amiralu« zaljubila u naočitog pjevača i glumca Paula Meurisea prekinuli su vezu. S novim dečkom niže glazbene nastupe, a uz njega je debitirala i kao kazališna glumica. Potom se okušala i ispred kamera u filmu »Montmartre-sur-Seine«, a o književnosti i umjetnosti učila je družeći se s piscem i redateljem Jeanom Cocteauom. Iako je s Paulom Meuriseaom dijelila stan, par je živio od njezinih honorara. No samo do bučne svađe, nakon koje se tješila vezama s oženjenim novinarom Henrijem Contetom, pa glazbenikom Norbertom Glanzbergom. Budući da ni te veze nisu potrajale, razočarana se žalila da je ružna i kako je muškarci vole samo zato što je Edith Piaf.</p>
<p>Vjerojatno je takvim smatrala i bliski odnos s mlađahnim pjevačem Yvesom Montandom, podrijetlom iz Marseillea. Upoznala ga je u ljeto 1944. ne mogavši odoljeti njegovu šarmu. U toj si je vezi dodijelila ulogu Pygmalliona i zanemarila karijeru. Uspjela je nagovoriti bivšeg ljubavnika Contenta da za Montanda napiše pjesme koje su ga proslavile. S vremenom je pjevač kaubojskih hitova na Edithin nagovor zapjevao šansone i zauvijek im ostao vjeran. No i ta se ljubavna vatra ubrzo ugasila, a ostavljena je pjevačica počela skladati. U listopadu 1946. nastupala je u klubu »L’Etoile« i izvela svoju šansonu »La vie en rose« (Život u ružičastom). Pljesak i ovacije gostiju odale su da će to biti još jedan hit, a osobno joj je na pjesmi čestitala oduševljena glumica Marlene Dietrich. Postale su prijateljice i zbližile se za Edithina boravka u SAD-u. Tada je pjevačica u New Yorku srela francuskog prvaka u boksu Marcela Cerdana, kojeg je prije upoznala u Parizu. Bio je to sudbonosan susret, jer se opet zaljubila. Nimalo joj nije smetalo što je oženjen, pa opijena novom ljubavi nije tragično tumačila svoj neuspješan nastup u elegantnom kabaretu »Versaillese« na Manhattanu. Publici se nije svidio njezin melodramatičan stil, ali je uporna Edith odlučila uspjeti. Učila je engleski i pomno se pripremala za trijumfalan povratak na pozornicu »Versaillesa«. Sretna i zaljubljena s boksačem se nastavila viđati po povratku u Francusku i odlučuju zajedno živjeti. Umjetnica je zračila srećom, a prijateljima je povjerila da je prvi put u vezi s muškarcem kojeg ne mora uzdržavati i nije joj poslovna konkurencija. No vezu iz snova prekinula je boksačeva smrt u avionskoj nesreći iznad Azora dok je putovao Edith u New York.</p>
<p>Smrt voljenog Marcela Cerdana ju je dotukla, pa je u »Versalleiu« u njegovu spomen nadahnuto otpjevala šansonu »Himna ljubavi«. No to je bilo nedovoljno da bi zaliječila bol, pa se tješila drogom i alkoholom. Predbacivala si je da je kriva za Marcelovu smrt, a spokoj ne pronalazi ni u kratkoj vezi s Eddijem Constantineom. Nastupali su u kazališnoj glazbenoj komediji »La petite Lili«, a spuštanje zastora bio je znak i za kraj njihove ljubavi. Zanimljivo je da joj ljubavnikom nije želio postati jedino mladi pjevač i skladatelj Charles Aznavour, koji je inzistirao da ostanu prijatelji. Dok se probijao u svijetu estrade radio je kao njezin tajnik, vozač i savjetnik. Budući da Edith Piaf nije mogla živjeti bez ljubavi, novi joj je dečko postao pjevač Jacques Pills. Par se 1952. vjenčao u Parizu i bračne zavjete potvrdio glamuroznim crkvenim obredom u New Yorku. Kuma joj je bila Marlene Dietrich, koja joj je darovala lančić s dijamantnim križem. Bračni je par burno živio, pa 1954. Edith podnosi zahtjev za razvod. Svakodnevno se drogira i opija, a trpi i bolove zadobivene u nekoliko automobilskih nesreća. Kad joj je bilo bolje nastavila je pjevati i zaljubila se u mladog skladatelja Georgesa Moustakija, koji je za nju 1959. napisao popularnu šansonu »Milord« što ju je s nestrpljenjem iščekivala publika za nastupa u New Yorku. Nakon liječenja i već vidno iscrpljena Edith Piaf pjeva hit »Je ne griette rien« (Ne žalim ni za čim), a na koncertu se zbog bolesti i neuredna života doimala staricom. Ipak je uspjela osvojiti 20 godina mlađeg frizera Theofanisa Lamboukasa s kojim se vjenčala i ostala nerazdvojna do svoje smrti u Saint-Jean-Cap Ferratuna na jugu Francuske. Iako je zarađivala milijune, ostavila je za sobom dugove koje je nakon pogreba morao vraćati njezin treći suprug.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kretnje i ponašanje sve govore</p>
<p>Svi možemo »razgovarati« sa svojim ljubimcima, samo trebamo biti dovoljno pažljivi i strpljivi </p>
<p>Mnogi se sjećaju filma »Doktor Dolittle« u kojem doktor medicine može razgovarati sa životinjama. I ma koliko se ta priča činila nestvarnom, zapravo je vrlo moguća. Ako naučimo prepoznati što nam žele poručiti svojim pogledom, ušima, repom, svi možemo komunicirati sa svojim ljubimcima. </p>
<p>»Kada je moja kavalirska španijelka princa Charlesa Twyla uzbuđena vrti se u krug na stražnjim nogama. Kada je pak željna pozornosti gleda u mene, zatim u posudu u kojoj su njeni omiljeni kolačići, a zatim ponovno u mene. Kada je sretna, otvori usta koja izgledaju kao da se smije. Kada želi ići van, stane ispred i šapom pogrebe vrata. Uvijek znam što mi želi poručiti. Iako ne može govoriti, odličan je komunikator«, rekla je Kim Campbell Thornton, koja se bavi i piše o psima i njihovu ponašanju.</p>
<p>Njezina priča slična je pričama većini vlasnika, koji vrlo jasno prepoznaju signale koje im upućuju njihovi ljubimci. To samo potvrđuje da ljudi uistinu mogu komunicirati sa životinjama promatranjem njihova ponašanja i vrlo lako odrediti što nam žele poručiti. </p>
<p>Primjerice rep, kako je nedavno otkriveno, odličan je pokazatelj psećih emocija. Ako je tijekom mahanja više okrenut nadesno, to znači da pas ima pozitivne emocije prema osobi ili određenom predmetu, a kada rep ide ulijevo emocije su negativne. </p>
<p>Isto tako treba paziti na način kako maše repom, primjerice, sporim mahanjem, iako je rep ukočen, pas vas upozorava da mu se ne približavate. </p>
<p>Većina vlasnika zna da samopouzdani psi hodaju podignuta repa, dok oni nesigurni spuštena. Uši također otkrivaju mnogo tajni. Psi i mace načule uši prema unaprijed kako bi pokazali interes, a spuste ih kada su uplašeni. </p>
<p>Kako kaže trenerica pasa Mary R. Burch, svaki novi vlasnik trebao bi ljubimcu posvetiti dovoljno pozornosti, a kako bi upoznao svog psića najbolje je to učiniti kroz igru i treniranje. Burch se također dosjetila i zgode sa svojim Wynom.</p>
<p>»Dok bismo suprug John i ja ručali, on bi uvijek pristojno sjedio i gledao, nikad ne moleći hranu. No jednoga dana Wyn je silno želio komadić piletine od mog supruga. Kako bi dobio hranu donio je Johnu najdražu lopticu i stavio mu je u krilo. Tada sam Johnu rekla da Wyn želi zamijeniti svoju lopticu za hranu, pa mu je suprug dao komad piletine«, prisjetila se Burch. Nakon toga svaki put kada Wyn želi nešto dobiti donese im lopticu koja mu služi poput kreditne kartice. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Liječenje mišlju</p>
<p>Nov pristup podrazumijeva kombinaciju filozofije, psihoanalize i liječničkih metoda </p>
<p>Slavna rečenica Renea Descartesa »Mislim, dakle jesam« poznata je većini ljudi, ali nedavno su se neki psiholozi potrudili iz nje izvući terapeutsku pouku. Naime novi je trend suočavanja s problemima i rješavanja tjeskobe – terapija filozofijom. Mnogi će reći da je takav pristup u najmanju ruku čudan, jer se ta disciplina već stoljećima smatra pomalo apstraktnom, neprimjenjivom u svakodnevnom životu. Njeno je područje vrlo široko te seže sve do fundamentalnih pitanja poput onih tko smo, zašto smo ovdje, odakle smo došli i kamo idemo, a malo tko će i pomisliti da bi mu odgovori na njih mogli ublažiti depresiju ili slične tegobe, jer smo danas uglavnom usmjereni na mnogo prizemnije stvari poput brige o tome kako preživjeti od prvog do prvog u mjesecu i slično. No čini se da filozofski pristup životu u sebi krije mnogo više, jer se u svijetu počinje razvijati sasvim nova profesija koja pokriva novu disciplinu, tzv. neterapiju. Ona obuhvaća umjetnost, praktičnu filozofiju i istraživanje i prakticiranje duhovne tradicije, a sve su to međusobno alternativne, a ne suprotne komponente. U svijetu u kojemu smo usmjereni isključivo na sebe, svoje življenje, posao, djecu, održavanje zdravlja i ostalo, sve nam je nužniji kritički pogled koji će nam pomoći da shvatimo kaos u kojemu živimo te pronađemo put da mirnije i lakše prebrodimo probleme s kojima se suočavamo u svim svakodnevnim situacijama. Neterapijom se, kažu oni koji je primjenjuju, postiže samorealizacija popraćena strašću i užitkom nasuprot svim onim negativnim osjećajima što nam ih donosi svakodnevna bitka za preživljavanjem uvjetovana suvremenim materijalizmom.</p>
<p>»Anksioznost i tjeskoba dio su ljudske prirode«, kaže psihologinja Selene Calloni, predsjednica udruge neterapeuta. Citirajući Dalaj Lamu koji je kazao da dok istočnjaci imaju izvanredno znanje o duši, zapadnjaci mnogo više znaju o ljudskoj psihologiji te da bi se ta znanja trebala udružiti za boljitak čovječanstva, Calloni kaže kako su neterapeuti zapravo liječnici, filozofi i psiholozi istodobno. No kako neterapija zagovara tezu da i tjeskoba može biti izvor ozdravljenja, osnovno je pitanje kako je to zapravo moguće. »Nitko od nas sebe ne vidi onakvim kakav dosta jest, naša je vizija obojena diktatima običaja. Pokušavamo o sebi misliti na različite načine, ali ipak ne vidimo pogreške i potrebe. To nas je ohrabrilo da otvorimo misli te napokon dođemo do novih spoznaja i nove snage«, kaže Calloni.</p>
<p>Profesor filozofije na newyorškom gradskom koledžu Kanađanin Lou Marinoff sa svojim se bestselerom »Plato not Prozac!« potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća svrstao u pionire filozofske terapije. Prema njegovu mišljenju, bolje je ponovno probuditi vlastito biće nego se povući u svakodnevne brige. »Živimo u kulturi terapije gdje aktivnosti podrške postaju obveza«, kaže Pier Aldo Rovatti, predavač suvremene filozofije na tršćanskome sveučilištu i autor knjige »La filosofia pue essere una cura?« (Može li filozofija biti lijekom?). »Zapravo, svjedoci smo procesa ‘psihologizacije’ života, u kojoj koristimo prednost činjenice da smo često izgubljeni i pod stresom te stoga ‘moramo’ potražiti pomoć«, dodaje on i zaključuje da u takvu stanju opće ranjivosti filozofija pomaže da uvidimo da postoje i drugi načini življenja.</p>
<p>»Možete naučiti živjeti s vlastitim suprotnostima. U tome ste slučaju manje potrebiti za vanjskom potporom te postajete sposobni sami preuzeti ponajprije odgovornost a onda i zasluge za ono što činite sa svojim životom«, pojašnjava Rovatti. No nije dovoljno ponoviti znanje o Sokratovu djelu te početi živjeti tradicionalna etička postignuća. Nužno je primijeniti stvarna, konkretna pomagala. Filozofija nam, primjerice, kada je u pitanju neki međuljudski odnos, može pomoći da svladamo trenutačne reakcije te emocije smjestimo izvan trenutka i to na način da počnemo prakticirati otvoren um, postanemo prijemčivi za nove poglede na život i nove perspektive. Ponovno otkrivanje dvojbi služi istome cilju jer nam sumnja omogućuje da shvatimo kako za svaku situaciju postoji više mogućnosti. U svakoj fazi života možemo požnjeti blagodati sumnje i reći ‘Od sada vjerujem u to i to, ali ne mora tako i ostati. Sada mogu promijeniti i usporediti druga područja života«, poručuje nova neterapijska metoda. U tom smislu, riječ je zapravo o samopomoći koja u ovome slučaju znači sposobnost da sami sebe preispitujemo i otkrivamo nove vrijednosti koje će nam pomoći da se promijenimo i osjećamo bolje, jače i samopouzdanije.</p>
<p>Što više neterapija uzima maha, mnogi se pitaju znači li to da ćemo uskoro psihologe ili psihijatre koji nam u osjetljivim stanjima psihe i duha olakšavaju probleme zamijeniti filozofima. »Velik dio teorije psihoanalize danas je neprimjenjiv, ne zbog toga što je pogrešan, nego jednostavno zbog toga što se kontekst primjene izmijenio«, kaže Romano Madera, filozof i psihoanalitičar te osnivač škole filozofske prakse »Philo« i dodaje kako nas danas uglavnom zaokuplja briga o vlastitoj sigurnosti kako u materijalnom tako i u fizičkom i svakom drugom smislu. Po njemu, filozofija nudi praktične vježbe. »Razmišljanje o smrti, primjerice, pomaže u vrednovanju života, dok prakticiranje ‘gledanja odozgo’ nudi spasonosnu distancu od događaja. Klasično preispitivanje savjesti vodi nas prema preuzimanju moralne odgovornosti«, objašnjava Madera zaključujući kako filozofija nije rješenje za sebe, ali ako se filozofski pristup kombinira s biografskom analizom, otkrivaju se područja gdje se sami možemo suočiti s onim dijelovima sebe koje u drugim okolnostima ne bismo željeli ni vidjeti.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>»Pao« diler s pola kilograma heroina</p>
<p>Narkotici su pronađeni u osobnom automobilu te u dvije kuće </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pretragom dviju obiteljskih kuća i »audija 80« Mladena K. (43), policija je pronašla gotovo pola kilograma heroina, 10 komada heptanona, digitalnu vagu s tragovima heroina, 22.050 kuna, 340 grama tvari za miješanje sa heroinom, trotilski metak, detonatorska kapisla i sporogoreći štapin. </p>
<p>Akcija je započela u srijedu, poslije podne, kada su policajci na području Centra uhitili Tatjanu K.Č. (29) kod koje su pronašli 1,9 grama heroina. </p>
<p>Istragom je utvrđeno da je drogu kupila od 43-godišnjeg Mladena K. iz Dubrave. Sljedećeg dana policija je pretražila njegovu obiteljsku kuću gdje je pronađena digitalna vaga s tragovima heroina, 340 grama smjese za miješanje s heroinom te 22.050 kuna za koje se sumnja da je pribavljan preprodajom droge. </p>
<p>Osim droge, pronađen je i trotilski metak težine 185 grama, 4,5 metra sporogorećeg štapina i detonatorska kapisla. </p>
<p>U Mladenovu »audiju 80« pronađeno je 10 originalno zapakiranih tableta heptanona. Kasnijom istragom utvrđeno da Mladen K. posjeduje i drugu obiteljsku kuću u neposrednoj blizini stanovanja. Tamo je pronađeno ukupno 488,10 grama heroina, koji je bio pakiran u 8 paketića. Vrijednost zaplijenjene droge na ilegalnom tržištu dosegla bi vrijednost od 200.000 kuna. </p>
<p>Osumnjičena 29-godišnjakinja Tatjana K.Č. do sada nije evidentirana kao počiniteljica kaznenih djela, a protiv nje će biti podnijeta prekršajna prijava. </p>
<p>Mladen K. do sada je evidentiran zbog nekoliko imovinskih kaznenih djela, a nakon kriminalističke obrade, biti će odveden u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Požar na vagonima podmetnut? </p>
<p>NOVSKA</p>
<p> - Zbog požara koji je u petak izbio u dva teretna vagona puna hrastovih trupaca na sat je vremena u petak bio obustavljen promet putničkih i teretnih vlakova na relaciji Novska - Okučani i obrnuto.</p>
<p>Naime, da bi odvojili dva teretna vagona puna hrastovih trupaca koji su iz Našica vožena za pilanu u Lipovljanima i spriječili teže posljedice, željezničari željezničke stanice Novska isključili su kompletnu elektro-mrežu od Novske do Okučana. Tek kad je nestalo napona u elektro-mreži, pristupilo se odvajanju vagona od teretne kompozicije, a potom su članovi DVD-a započeli s gašenjem i vađenjem trupaca iz vagona u kojima se rasplamsala vatra. </p>
<p>U željezničkoj stanici Novska zamjenik šefa Antun Pauk Vjesniku je izjavio:</p>
<p>»U 11.56 sati iz željezničke stanice Okučani javljeno nam je da iz dva teretna vagona radnog vlaka, koji se kretao iz pravca Slavonskog Broda za Zagreb. izbija vatra i dim. Stigavši u Novsku u 12.11 vagoni su izdvojeni, a članovi DVD-a Novske počeli su s gašenjem i vađenjem nagorjelih trupaca«. </p>
<p>Odgovor na pitanje kako je došlo do požara dat će istraga, no tijekom petka u Slavoniji su vladale velike temperature koje su oko podneva dosezale 35 stupnjeva Celzijusa. </p>
<p>Međutim, nije isključena ni mogućnost podmetanja požara koji se tijekom kretanja vlaka razbuktao. </p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Sa spomenika NOB-a skinuta petokraka zvijezda</p>
<p>PULA</p>
<p> - Unatoč obilježavanju praznika Dana antifašističke borbe, u četvrtak je u krugu Opće bolnice Pula oskvrnavljen spomenik NOB-a podignut u čast poginulih liječnika i medicinskog osoblja te bolnice u vrijeme NOB-a. </p>
<p> »U Istri je nakon demokratskih promjena oskvrnavljeno 54 spomenika i spomen obilježja NOB-a i sve smo ih obnovili, renovirali, čak i neke nove smo postavili. Ekstremne desne mračne strukture, koliko god željele opravdati vlastite zločine i prebaciti odgovornost za svoja počinjena zlodjela na našu antifašističku borbu, neće uspjeti. Nema te snage koja će slomiti naš časni antifašistički pokret. Mi ćemo uvijek postaviti više antifašističkih spomenika«, prokomentirao je tajnik saveza antifašističkih boraca Istarske županije Tomislav Ravnić.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Udarali ga šakama, barskim stolcem i bocama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema tvrdnja policije, Kristijana D. (31) su u četvrtak, oko 21 sat, u Importanne centru, bez ikakva razloga napali šakama i izrezali bocom, Vladimir B. (24) , Ivan N. (25) i 22-godišnjak za kojim policija još uvijek traga, no prema trenutno dostupnim podacima očekuju da će uskoro i on biti priveden. U četvrtak, oko 20.20 sati, Kristijan je krenuo po dnevni utržak trgovine u kojoj je zaposlen. Dok je prolazio pored restorana brze prehrane, bez ikakvog razloga napala su ga trojica muškaraca, od kojih je uspio pobjeći. Uskoro se vratio s dvojicom zaštitara, a tada su Kristijana sva trojica ponovno počeli tući barskim stolcem, staklenom bocom i šakama, nakon čega su pobjegli. Ubrzo su uhićeni Vladimir B. i Ivan N. kojima slijedi prekršajna i kriminalistička obrada. Liječnička pomoć lakše ozlijeđenom Kristijanu D. pružena je u Klinici za traumatologiju. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="42">
<p>Presudit će 'last minute' i gostoljubivost </p>
<p>U Njemačkoj se aranžmani za špicu sezone jednako loše prodaju i nama i Turcima, Španjolcima i Grcima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Još uvijek se ne zna kako će Nijemci i Talijani, naši tradicionalno najbrojniji gosti, reagirati na špicu sezone iako srpanj, uz kolovoz najvažniji turistički mjesec, nastupa za nekoliko dana. </p>
<p>Zlatko Deželjin, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu, tvrdi kako je automobilski program prema ovdašnjim odredištima u dosadašnjem dijelu sezone bio vrlo dobar i vjeruje kako će se to nastaviti i u špici. S druge strane, podbacuje avionski program prema dvije najjužnije županije. Posebno je kritično u Dubrovačko-neretvanskoj. </p>
<p>»Dubrovčani će ove godine sigurno imati manje Nijemaca nego obično. Sami moraju promisliti zašto im se to događa«, kaže Deželjin. </p>
<p>Za razliku od juga države, Kvarner i Istra, ako se nastavi dosadašnji trend, ne bi trebali imati problema niti u srcu sezone.</p>
<p> Nijemci, istina, čekaju last minute cijene tako da najatraktivnije razdoblje sezone još nije prodano. Prodaja aranžmana, tvrdi, ide korektno, različito od regije do regije, odnosno od turoperatora do turoperatora. </p>
<p>S druge strane Selimir Ognjenović, direktor münchenskog turoperatora I.D.Riva toursa, naglašava kako mu je dosadašnji tijek godine petnaest posto slabiji od lanjskog. Nije optimist ni za nastavak sezone. Dodaje da su u sličnoj situaciji sve zemlje Mediterana. </p>
<p>»Svima se aranžmani za špicu jednako loše prodaju - i Turcima i Španjolcima i Grcima. Razdoblje je najvećih predbilježaba, a one više-manje stoje. Nijemci definitivno mijenjaju navike - sve više biraju i čekaju tko će im ponuditi povoljniji aranžman. Više im nije imperativ u srpnju ili kolovozu ići dva tjedna na more«, istaknuo nam je Ognjenović. </p>
<p>Osim njihovih navika mijenjaju se i vremenske prilike - nekada su Nijemci u Hrvatsku, odnosno Mediteran, dolazili zbog sunca, sada ga dovoljno imaju i vlastitoj državi. I ovdje treba potražiti dio problema kasnog bukinga. </p>
<p>Ognjenović kaže kako su sve opcije otvorene, samo što u ovom trenutku ne može procijeniti kakvu ćemo sezonu imati s toga tržišta. </p>
<p>U Italiji je situacija stabilnija. Talijanski turoperatori imaju od tri do 20 posto više prodanih aranžmana za Hrvatsku. Zadovoljni su prodajom, hrvatski turistički proizvod smatraju kvalitetnim jer je posljednjih godina dosta ulagano u objekte.</p>
<p>No tek dvadesetak posto Talijana na naš dio Jadrana dolazi organizirano, 80 posto su individualci, a oni će, poput Nijemaca, još malo pričekati dok ne donesu konačnu odluku. </p>
<p> Za razliku od organizatora putovanja, individualni gosti imaju pokoju primjedbu. Klaudio Stojnić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu, tvrdi kako se individualci žale na cijene hrvatskih kampova koji su cjenovno dostigli kvalitetnije talijanske. Imaju pritužbi i na ponašanje ovdašnjih iznajmljivača u špici sezone jer im, navodno, otkazuju ili skuplje prodaju već dogovorene rezervacije. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Prihodi od turizma od 1993. do 2006. povećani šest puta</p>
<p>Plaće u turizmu su do 20 posto niže od prosječne plaće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako hrvatski turistički sektor zadnjih nekoliko godina ostvaruje odlične rezultate u vidu svakogodišnjeg porasta prihoda, zaposlenosti, produktivnosti rada te smanjenjem jediničnog troška rada, još uvijek nije dosegao predratnu razinu aktivnosti zbog nedovoljne razine investicija, izrazite sezonalnosti te previsokih cijena proizvoda i usluga u usporedbi s konkurencijom.</p>
<p>Neki su to od zaključka studije o turizmu u Hrvatskoj izneseni na okruglom stolu o stanju i budućnosti hrvatskoga turizma, kojega su organizirali Sindikat turizma i usluga Hrvatske, zagrebački ured međunarodne sindikalne asocijacija ICEM-IUF te zagrebački ured Zaklade Friedrich Ebert. Studiju su za potrebe sindikata izradile Maruška Vizek i Ljubomira Lončar sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.</p>
<p>Analizirajući stanje i razvoj hrvatskoga turizma u zadnjih deset godina autorice su se bazirale na podacima za djelatnost hotela i restorana Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je ta djelatnost rasla iznimno brzo, ali još uvijek manje nego u drugim mediteranskim zemljama.</p>
<p>Vizek je posebno naglasila kako je pritom u toj djelatnosti prisutna natprosječna stopa rasta zaposlenosti uz istodobno konstantno niže plaće za 15 do 20 posto od prosječne neto plaće na razini države. Ta je razlika u Hrvatskoj veća nego u većini mediteranskih zemalja.</p>
<p>Istaknula je i da su nedovoljne investicije u turizmu dovele do loše strukture smještajnih kapaciteta, odnosno povećanja postelja u privatnom smještaju te stagnacije ili smanjenja postelja u hotelima, što onemogućava kvalitetno produljenje sezone.</p>
<p>Ipak, prihodi od turizma su se od 1993. do 2006. ušesterostručili, prihodi tvrtki rastu nešto brže od rashoda, a time se iz godine u godinu smanjuju i gubici.</p>
<p>Ako se nastave dosadašnji trendovi u smislu neznačajnih razina investicija, i uz pretpostavku da će se potražnja za Hrvatskom u idućih pet godina nastaviti ritmom kao u zadnjih pet godina, Hrvatska bi od turizma 2011. mogla ostvariti oko 9,2 milijarde eura prihoda ili oko tri milijarde više nego 2006. Isto tako, noćenja bi prema projekcijama studije 2011. moglo biti oko 70 milijuna ili oko 20 milijuna više nego 2006. Broj postelja bi porastao s oko 936.000 na oko 1,08 milijuna. Prosječne neto plaće zaposlenih bi do tada trebale porasti s 4600 kuna na 6032 kune, a zaposlenih bi bilo više za oko 10.000 ili ukupno oko 97.000. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Stopa nezaposlenosti za svibanj 15,1 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stopa registrirane nezaposlenosti za svibanj ove godine u Hrvatskoj iznosi 15,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku,</p>
<p>To je daljnje smanjenje te stope, budući da je stopa registrirane nezaposlenosti za travanj iznosila 15,9 posto, a za ožujak 16,6 posto.</p>
<p> Na godišnjoj razini pak ta je stopa smanjena za 1,6 postotnih bodova, budući da je stopa registrirane nezaposlenosti za svibanj prošle godine iznosila 16,7 posto. </p>
<p> Stopa registrirane nezaposlenosti izračunata je kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu.</p>
<p>Potkraj svibnja ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 263.357 nezaposlenih osoba, što je za 15.027 osoba ili za 5,4 posto manje nego prethodnoga mjeseca, te 23.926 osoba ili za 8,3 posto manje nego istoga mjeseca 2006. godine.</p>
<p>Tijekom svibnja 2007. ulasci u registriranu nezaposlenost (12.415 osoba) bili su kudikamo manji od izlazaka iz nezaposlenosti (27.442 osobe), navode iz HZZ-a.</p>
<p>To je rezultiralo značajnim mjesečnim smanjenjem evidentiranoga broja nezaposlenih osoba, a nastavljena je i tendencija smanjenja evidentirane nezaposlenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine i to na relativno visokoj razini od 8,3 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="45">
<p>Počela turistička sezona, gužve na cestama</p>
<p>Zbog kolona na cestama, dugih i do pet kilometara, uvedena zabrana prometa za teretna vozila iznad 7,5 tona od petka do ponedjeljka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S početkom nove turističke sezone dolazi i vrijeme godišnjih odmora i putovanja na ljetovanje na Jadran te se i ove godine mogu očekivati velike prometne gužve na gotovo svim smjerovima iz unutrašnjosti zemlje prema moru.</p>
<p>Kako je izvijestio Hrvatski autoklub (HAK), u petak ujutro na autocesti Zagreb-Karlovac stvorila se kolona vozila duga dva do tri kilometra pred naplatom Lučko sa zagrebačke obilaznice, a na autocesti Zagreb-Split u smjeru mora kolona je kod tunela Mala Kapela bila duga oko 5,5 kilometara. Stoga je zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona u petak vrijedila od 14 do 23 sata. U subotu zabrana vrijedi od 4 do 14 sati, u nedjelju od 12 do 23 sata, te na Dan državnosti, 25. lipnja, od 14 do 23 sata. Zabrane vrijede na važnijim državnim cestama, ali ne i na autocestama.</p>
<p>Kako se i ove godine očekuje više od deset milijuna turista, pitanje je koliko je zadovoljavajuće informiranje vozača o stanju na cestama te korištenju alternativnih pravaca.</p>
<p>O tome se u Hrvatskoj brine Informativni centar Hrvatskog autokluba, koji prikuplja informacije o stanju u prometu iz raznih izvora te ih distribuira građanima putem kontakt telefona, drugog programa Hrvatskog radija i još šezdesetak radio-postaja, raznih medija, internetskih stranica HAK-a, dok su snimke nadzornih kamera građanima dostupne i putem T-mobileovog MMS-a. Tu je i nadzor prometa zrakoplovima koji se obavlja u špici sezone. No, mnogo je onih koji nisu zadovoljni trenutačnim stanjem i koji govore da, kad upadnu u prometni čep, nisu znali za njega te ga nisu ni mogli izbjeći. »Svaki puta kada informiramo vozače o stanju na cestama, ukoliko su velike gužve na pojedinim pravcima, obavještavamo ih i upućujemo na korištenje alternativnih pravaca«, rekao je Darko Brozović, voditelj Alarm centrale HAK-a. </p>
<p>Kako bi vidjeli koliko su vozači zadovoljni informiranjem HAK je lani proveo anketu među vozačima. »Utvrđeno je da su 85 posto vozača stranci te da su zadovoljni jer je njima važna samo točna i pravovremena informacija«, kaže Brozović. Javljanja na hrvatskom jeziku u drugi program Hrvatskog radija predviđena su svakih pola sata u najopterećenijim vikendima, od 6.30 do 23 sata, a dogovoreno je i izravno interventno javljanje.</p>
<p>Izvješćivanje na stranim jezicima ove godine ide od 15. lipnja do 15. rujna na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, svakodnevno od 7 do 20.30 sati na frekvencijama Drugog programa hrvatskog radija, Hrvatskog katoličkog radija, Radio Dalmacije i Radio Broda. Korisnik sustava informiranja je i Operativni centar MUP-a, kao i 21 nacionalni autoklub europskih država, preko sustava ERIC, kojim HAK izvještava i europske vozače u njihovim zemljama o stanju na hrvatskim prometnicama.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Proslavljen Dan antifašističke borbe</p>
<p>Predsjednica SAB-a Vesna Čulinović-Konstatinović izrazila je zadovoljstvo što su na proslavi i pripadnici Hrvatske vojske</p>
<p>BREZOVICA</p>
<p> - Kod spomenika Prvom partizanskom odredu u Spomen-parku antifašističke borbe »Vlado Janjić Capo« u šumi Brezovici, u blizini Siska, u petak je održana središnja proslava Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj, kojim se obilježena 66. obljetnica osnutka prvog antifašističkog odreda u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>U ime preživjelih boraca Prvog partizanskog odreda i boraca Narodnooslobodilačkog rata, predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Vesna Čulinović-Konstatinović podsjetila je da je na današnji dan godine 1941. na tom povijesnom mjestu u šumi Brezovici skupina od 77 domoljuba osnovala Prvi partizanski odred, na čelu s komandantom Vladom Janićem Capom. </p>
<p>Istaknula je da partizani »većinom nisu bili komunisti, ali su bili antifašisti, koji su željeli mir, a ne ubijanje ljudi druge vjere, nacije i ideologije«. Također je podsjetila da su od boraca Prvog partizanskog odreda danas živi samo Vera i Krešo Majer.</p>
<p>Kazala je kako je moralna obaveza čuvati antifašističke tekovine i ideje koje nas svrstavaju u demokratski svijet.</p>
<p>»Moramo biti svjesni da su antifašistički borci prije šezdesetak godina dali mladost za svoju domovinu Hrvatsku, a da je 50 godina poslije to isto, u Domovinskom ratu, učinila druga mlada generacija, te se danas u Brezovici odaje poštovanje njihovim žrtvama«, dodala je Čulinović-Konstatinović.</p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević, kao izaslanik premijera Ive Sanadera, rekao je da se 66 godina nakon pristupanja antifašističkoj koaliciji i 17 godina od pobjede u Domovinskom ratu »moderna Hrvatska temelji na načelima pravednosti, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, socijalno-tržišnom gospodarstvu i toleranciji, odbacujući ekstremizam, slijedeći antifašizam kao civilizacijsko opredjeljenje ugrađeno u temelje samostalne i demokratske Hrvatske«.</p>
<p>Na svečanosti su govorili potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović, savjetnik predsjednika Republike Siniša Tatalović i sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić.</p>
<p>Vijence su kod spomenika u Brezovici položila državna, stranačka i ostala izaslanstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Budućnost možemo gledati s optimizmom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uputio je čestitku građanima Hrvatske i svim hrvatskim državljanima u povodu državnog blagdana – Dana državnosti Republike Hrvatske.</p>
<p>Podsjetivši da je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske, predsjednik Sabora naglašava: »Te povijesne odluke predstavljaju ustavno-pravni temelj samostalne, slobodne i suverene Republike Hrvatske i ostvarenje stoljetne težnje hrvatskoga naroda da samostalno i slobodno kroji vlastitu sudbinu i odlučuje o vlastitoj budućnosti. Međutim, te bi povijesne političke odluke ostale bezvrijedno slovo na papiru da nisu potvrđene životima i žrtvama hrvatskoga naroda, hrvatskih branitelja i konačnom pobjedom u pravednom i obrambenom Domovinskom ratu.«</p>
<p>U čestitci se ističe kako je Dan državnosti prigoda da se prisjetimo svih onih koji su pali na putu prema slobodi i da trajno zahvalimo i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. »Želim podsjetiti i na izniman doprinos brojnih naraštaja domovinske i iseljene Hrvatske, posebno u obrani od agresije i stvaranju hrvatske države, zbog čega im i ovom prigodom odajemo zahvalnost«, navodi Šeks.</p>
<p>Predsjednik Sabora također ističe kako je u proteklim godinama Hrvatska »ostvarila visoke demokratske standarde, podigla ljestvicu vrijednosti i polučila vrijedne rezultate na mnogim područjima društvenog života«. »To nam govori da u budućnost možemo gledati s optimizmom koji ima pokriće«, stoji, uz ostalo, u čestitci. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Javnost neće dugo čekati na ishod drugih operacija</p>
<p>Trenutačno provjeravamo veći broj institucija, međutim zbog interesa daljnje istrage ne mogu ih sve imenovati</p>
<p>Ravnatelj policije Marijan Benko za Vjesnik govori o akciji »Maestro«, potvrđuje tvrdnje državnog čelništva o paralelnim operacijama i sudionicima korupcijskih afera poručuje da će koristiti sve instrumente kako bi ih zaustavili.</p>
<p>• Možete li komentirati medijske tvrdnje da su pod istragom brokeri, Zagrebačka burza i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje?</p>
<p>- Kad su u pitanju velike kriminalističke obrade, kao što je ova kodnog naziva »Maestro«, i kad su u pitanju koruptivna kaznena djela razumljivo je da se provjere provode u brojnim direktno ili indirektno vezanim institucijama. Sve to radimo kako bismo utvrdili tokove novca i financijske aktivnosti onih osoba koje su obuhvaćene kriminalističkom obradom. Trenutačno provjeravamo znatno veći broj institucija od onog koji ste naveli, međutim zbog interesa daljnje istrage ne mogu ih imenovati.</p>
<p>• Državno vodstvo je potvrdilo da se u ovom trenutku odvija nekoliko paralelnih sličnih akcija sličnih »Maestru«. Ne očekujem da mi kažete koje su, ali možete li reći u kojoj su fazi, odnosno kada bi se javnost mogla upoznati s njihovim rezultatima?</p>
<p>- Sama najava i potvrda o sličnim akcijama da naslutiti kako smo već u završnoj fazi, odnosno blizu realizacije, međutim kriminalističke obrade svojevrstan su istraživački rad i teško je precizno odrediti kada će biti u potpunosti dovršene i predstavljene javnosti. Ipak vjerujem da na to nećete dugo čekati.</p>
<p>• Objavljeno je da su tajni agenti zamku namještali generalu Zagorcu. Možete li to komentirati?</p>
<p>- Ne mogu. Kao što znate, obavještajne službe nisu pod nadležnošću Ravnateljstva policije tako da nisam pozvan komentirati njihov rad i angažman njihovih službenika.</p>
<p>• U akciju »Maestro« bilo je uključeno tridesetak osoba. Koliko ih je još pod istragom ili je priča s kriminalom u HFP-u ovim uhićenjima uglavnom završena?</p>
<p>- U svim ranijim izjavama vezano za obradu u Fondu za privatizaciju rečeno je kako je još prerano govoriti o zaključivanju liste imena osoba uključenih u kriminalne aktivnosti jer još moramo sve obraditi i provjeriti, a nakon toga će se vidjeti koga će sve to obuhvatiti.</p>
<p>• Pojavila se teza da je Ivan Gotovac na mjestu potpredsjednika Fonda ostao jer je već bio sumnjiv, odnosno jer se nad njim već provodila istraga. Možete li to potvrditi ili odbaciti?</p>
<p>- Mogu vam reći da nitko tko je umješan u kriminalne aktivnosti ne može biti i ostati sačuvan, a u ovoj fazi obrade prijavljeni su i privedeni svi oni za koje su postojali čvrsti elementi za podnošenje prijave.</p>
<p>• Je li za Svjetlanom Stanićem raspisana tjeralica ili je u kontaktu s policijom?</p>
<p>- Sada vam već mogu potvrditi da je za Stanićem raspisana tjeralica, jer je to objavljeno u više medija. Njegove eventualne kontakte s policijom ne želim komentirati, ali mogu reći da ćemo, ako u idućih nekoliko dana ne bude pronađen ili se sam ne javi policiji, zatražiti međunarodnu policijsku pomoć radi njegova nalaženja.</p>
<p>• Jeste li od naziva akcije »Tri tenora« odustali zato jer očekujete da će im se pridružiti više glasova?</p>
<p>- Na neki način to bi se moglo i tako reći, ali ipak smo se za naziv »Maestro« odlučili jer nam se učinio primjerenijim i slikovitijim.</p>
<p>• Vlada tvrdi da ministri nisu odgovorni. Jesu li oni bili pod istragom?</p>
<p>- Ne, nitko od članova Vlade nije bio pod istragom jer za to nisu postojali razlozi.</p>
<p>• Uhićeni su ostali u pritvoru. Jeste li se pribojavali mogućnosti da sudac neće odrediti dugotrajni pritvor?</p>
<p>- Prema Zakonu o kaznenom postupku određen im je pritvor od mjesec dana, i mogu vam reći da niti u jednom trenutku nisam dvojio hoće li za tako ozbiljna kaznena djela biti određen pritvor.</p>
<p>• Što se, osim »Dalmacijavina«, stavlja na teret Ivanu Gotovcu?</p>
<p>- O sadržaju kaznene prijave ne želim govoriti, osobito zato što je već otvorena istraga, a nakon što bude dovršena jasno će se znati što se osumnjičenicima stavlja na teret.</p>
<p>• Policija je razotkrila pljačku na autocestama. O kojim je iznosima riječ i ima li uhićenih?</p>
<p>- Ovog trenutka teško je govoriti o ukupnom iznosu za koji su oštećene Hrvatske autoceste prilikom prijevara u plaćanju cestarina. Pobliži iznos znat ćemo tek kada se provjeri kompletna dokumentacija oduzeta kod 139 pravnih osoba. Do sada još nismo ni protiv koga podnijeli kaznenu prijavu i one će se podnositi onom dinamikom kojom će se dovršavati provjera dokumentacije i poslovnih knjiga.</p>
<p>• Što kao ravnatelj policije poručujete svima sudionicima ove i sličnih afera?</p>
<p>- Očekujem da će svi akteri ovakvih i sličnih afera biti otkriveni i da će se kroz učinkovit institut oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi smanjiti broj slučajeva korupcije u Hrvatskoj. Mi imamo instrumente za učinkovito otkrivanje svih koruptivnih kaznenih djela i poručujem da ćemo ono što nam stoji na raspolaganju intenzivno koristiti.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pripremamo najveću promociju vojnih škola</p>
<p>Na svečanosti u Vukovaru diplome će dobiti 610 polaznika, dočasnika i časnika HV-a, svih razina izobrazbe u Oružanim snagama</p>
<p>Na Dan državnosti, 25. lipnja u Vukovaru će se svečano obilježiti završetak izobrazbe svih vojnih škola Oružanih snaga. General-bojnik Mirko Šundov, zapovjednik Zapovjedništva za združenu izobrazbu i obuku »Petar Zrinski« (ZZIO-a) otkriva u razgovoru za Vjesnik kako se priprema dosad najveća promocija polaznika koji su završili izobrazbu za potrebe Oružanih snaga.</p>
<p>»Riječ je o logistički zahtjevnom projektu, događaju u kojem zajedno s polaznicima sudjeluje više od tisuću ljudi. Posebno bih istaknuo potporu Hrvatske kopnene vojske i njezinih sastavnica u provedbi ove svečanosti«, ističe Šundov.</p>
<p>Svečanost će se održati u vukovarskoj vojarni »204. vukovarske brigade HV-a«, trajat će dva dana, a diplome o završenom školovanju dobit će 610 polaznika.</p>
<p>»Prvog dana, 24. lipnja, promovirat ćemo dočasnike i časnike svih razina izobrazbe, uključujući i polaznike Zapovjedno-stožerne škole »Blago Zadro«, inače najviše razine naše vojno-stručne izobrazbe. Prvi put, časnici kojima se dodjeljuje prvi časnički čin dobit će časnički bodež, što će ubuduće biti redovita praksa, ističe zapovjednik ZZIO-a.</p>
<p>Prvog dana upriličit će se prezentacija vukovarske bitke, čime će se polaznicima dati ključne informacije o tome što se u Vukovaru događalo 1991. godine. Kao i svake godine predviđeno je polaganje vijenca na Memorijalnom groblju u Vukovaru te na spomen-obilježju na Ovčari.</p>
<p>Središnja svečanost bit će 25. lipnja, a program će početi služenjem svete mise zahvalnice. Uslijedit će mimohod kroz Vukovar te polaganje vijenaca ispred Središnjeg križa na Dunavu.</p>
<p>»U poslijepodnevnim satima, na završnom činu promocije očekujemo dolazak predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskog sabora te po prvi put i predsjednika Vlade. Svečanosti će prisustvovati i brojni drugi uzvanici i gosti«, kaže Šundov, dodajući kako će uz njihovu nazočnost biti promovirani polaznici Ratne škole te novi piloti.</p>
<p>Zapovjednik ZZIO-a podsjeća kako je ideja da promocije novih naraštaja organiziraju u Vukovaru nastala prije četiri godine.</p>
<p>»Od tada prisegu kadeta organiziramo u Kninu, a promociju polaznika svih vojnih škola u Vukovaru. Tako povezujemo Knin, simbol trajanja hrvatske državnosti i naše pobjede u Domovinskom ratu, s Vukovarom - gradom simbolom otpora hrvatskog naroda u borbi za slobodu i opstojnost«, zaključuje Šundov.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bjelolasica postaje elitno odredište za 'team-building'</p>
<p>BJELOLASICA</p>
<p> - Zahvaljujući dobroj popunjenosti izvan glavne sezone, Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica donekle je nadoknadio minuse koje im je protekle zime prouzročio nedostatak snijega.</p>
<p>»Imamo konstantnu 70-postotnu popunjenost kapaciteta, što je iznad naših očikavanja, i jako smo zadovoljni. S punjenjem kreveta nemamo problema, s manjkom snijega smo ih imali i previše«, rekla nam je Jasna Bratulić, direktorica Direkcije za tržišne komunikacije HOC-a.</p>
<p>U prosincu prošle godine dovršena je 12,2 milijuna kuna vrijedna skijaška staza Vrelo. No, prema stručnjacima jedna od najljepših pista u ovom dijelu Europe još uvijek nije »okusila« prve skijaše. U sezoni 2006./2007. Bjelolasica naime nije imala niti jedan skijaški dan. Sustav za umjetno zasnježivanje još nije postavljen, no pitanje je koliko bi i on pomogao protekle, pretople zime.</p>
<p>No, umjesto da privlači vrhunske sportaše, Bjelolasica je postala popularna za organizaciju seminara, kongresa, poslovnih sastanaka, team buildinga i team treninga. Nema značajnijeg poduzeća u Hrvatskoj koje svoje djelatnike nije dovelo na Bjelolasicu. </p>
<p>»Dobri smo jer sve programe nudimo po sistemu 'ključ u ruke'. Imamo svoje trenere i animatore, odradit ćemo sve što klijenti traže i požele, od postavljanja šatora za posebne prigode do organizacije vrhunskih sportskih doživljaja. Gosti nam se vraćaju, što znači da su zadovoljni«, naglašava Jasna Bratulić.</p>
<p>Bez obzira na sve, Bjelolasici treba modernizacija. Prvotni, po nama vrlo dobro skrojen projekt kojim bi Bjelolasica nalikovala najboljim slovenskim i talijanskim zimskim odmorištima, odbačen je kao preraskošan. Na žalost, još se ne gradi ni kasnije prihvaćena spartanska inačica Bjelolasice. Vrhunski sportaši i dalje se uglavnom pripremaju u inozemstvu.</p>
<p>Istodobno je autocesta Zagreb-Split, kojom je olakšan put do naše najpoznatije planine, bitno podigla vrijednost okolnog zemljišta. Vlasnici vikendica u podnožju Bjelolasice otkrili su nam kako je cijena zemljišta povećana i pet puta nakon prolaska autoceste. Primjerice, do prije nekoliko godina metar građevinskog zemljišta mogao se kupiti za od 19 eura, danas vlasnici nerijetko traže i 100 eura za najelitnije zone. [Davor Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Uvedene dodatne autobusne i željezničke linije</p>
<p>Autobusne, željezničke i zrakoplovne karte unaprijed rasprodane </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sve rezervacije putničkih linija za petak prema moru bile su rasprodane danima prije. Autobusni kolodvor u Zagrebu uveo je pet dodatnih linija prema Jadranu. Ranim jutrom vozila su tri puna autobusa prema Zadru te jedan za Split, Makarsku i Imotski, dok je dodatni autobus vozio i prema Rabu.</p>
<p>Slično je bilo i sa željezničkim prometom koji je u praznički petak uveo dodatne vagone za sve linije. Počele su voziti i dodatne sezonske turističke linije prema većim gradovima, jedan od njih od Beograda preko Rijeke do Splita. Kako doznajemo od službenika na Željezničkom kolodvoru u Zagrebu, svi vlakovi u petak su bili dupkom puni, a tražila se i karta više.</p>
<p>Čini se da su svi iskoristili produljeni vikend zbog praznika i krenuli prema moru, pa su i svi čarter letovi s aerodroma Pleso bili rasprodani, no nisu se uvodile dodatne linije. Croatia Airlines ovaj vikend očekuje oko 15.000 putnika što je oko 30 posto više nego tijekom zime. Ksenija Žlof iz odnosa s javnošću Croatia Airlinesa rekla je da turistička sezona već tradicionalno povećava popunjenost zrakoplova, no da zbog produženog vikenda ne namjeravaju uvoditi nove letove. [K. D. H.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070623].
|
