NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070523].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 114689 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Lani u fondovima čak 25 milijardi kuna!</p>
<p>Najdinamičniji razvoj i rast u sljedećih nekoliko godina u Hrvatskoj doživjet će investicijski fondovi, ističe Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta</p>
<p>Hrvatsko financijsko tržište trenutačno je na početku snažnog rasta fondovske industrije. Točnije, 1998. godine u investicijske fondove u Hrvatskoj uložena su samo tri milijuna kuna, a krajem prošle godine uloženo je čak 25 milijardi kuna. Takav rast velik je posebice posljednje dvije godine.</p>
<p>Prema riječima Ivana Lovrinovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, brojčani pokazatelji upućuju na zaključak da investicijski fondovi postaju nova sila financijskog tržišta i da je na sceni proces razgradnje staroga klasičnog bankocentričnog sustava u kojem su banke u cijelosti, u socijalizmu, kontrolirale financijski sustav. Sada je na snazi policentrični sustav u kojem snažnu ulogu igraju osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi. Prema Lovirnovićevim procjenama, najdinamičniji razvoj i rast u sljedećih nekoliko godina upravo će doživjeti investicijski fondovi. Riječ je o pojavi koje su prošle sve zemlje razvijenih financijskih tržišta od SAD-a do zemalja Europske unije. </p>
<p>Stanovništvo kao najvažniji izvor novčanih viškova mijenja svoje investicijske navike i ne ulaže novac samo u banke nego gleda gdje će ostvariti veći prinos. Tako se, kaže Lovrinović, novac investira u mirovinske fondove, osiguravajuća društva i tržište dionica, odnosno u investicijske fondove. Trenutačno na domaćem tržištu postoje dionički, mješoviti, obveznički fondovi i fondovi za ulaganje u nekretnine, koji su među posljednjima pokrenuti, a prvi je osnovan prije nekoliko godina, dodaje Lovrinović. Stanovništvo će se sve više okretati investicijskim fondovima, jer građani nisu specijalisti za investiranje te svoju brigu o višku novca prepuštaju ljudima koji su obrazovani za to da oplode novac na tržištu, smatra Lovrinović.</p>
<p>Fondovi ugrožavaju banke</p>
<p>U EU su različite preferencije ulaganja u investicijske fondove. Tako je mlađi dio populacije tih zemalja skloniji rizičnijem ulaganju, dok su stariji skloniji nižim prinosima, uz sigurnost i stabilnost. Po opsegu su nakon banaka i 'leasing' kuća na trećem mjestu investicijski fondovi, koji će brzo prestići 'leasing' kuće.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Split spreman za rušenje rekorda</p>
<p>Trenutačni rekorder po rastu broja putnika je Pula s 25.755 putnika ili čak 277,5 posto putnika više nego u prva četiri mjeseca 2006.</p>
<p>Nakon uspješnog prošlog ljeta, hrvatske zračne luke ove turističke sezone očekuju još veći broj putnika. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, do kraja travnja prošle godine zračne luke imale su 729.700 putnika, a u prva četiri mjeseca ove godine kroz domaće aerodrome prošlo je 858.109 putnika, što je povećanje od 16,9 posto. Za veliki rast prometa na hrvatskima aerodromima najzaslužniji je dolazak novih prijevoznika, osobito niskotarifnih.</p>
<p>Zračna luka Split do kraja travnja primila je 132. 087 putnika, odnosno 7,7 posto više nego u prva četiri mjeseca 2006., u Zagrebu je bilo 19 posto više putnika, a u Dubrovniku 8,41 posto. Rekorder po rastu broja putnika je Pula s 25.755 putnika ili čak 277,5 posto više nego u prva četiri mjeseca 2006. Zračna luka Pula do kraja godine očekuje povećanje broja putnika s prošlogodišnjih 256.000 na 400.000. U vrhu po broju putnika je i zadarska luka u kojoj je zabilježeno 96 posto više putnika. Jedini pad bilježi riječka zračna luka, s 14.156 putnika, odnosno 28,8 posto manje u odnosu na razdoblje od početka siječnja do kraja travnja prošle godine. Zračna luke Split očekuje ove godine 1,17 milijuna putnika, čime bi se premašila rekordna 1987. kada je na Resniku bilo 1,12 milijuna putnika. Kako je ukupni kapacitet aerodroma 1,3 milijuna putnika, na jesen će se u Zračnoj luci Split započeti s radovima na proširenju stajanke kako bi u idućih godina bili spremni na prihvat novih putnika. Troškovi se procjenjuju na 10 milijuna eura, a iduće godine započele bi pripreme za 40 milijuna eura vrijedno proširenje terminala. Trenutačno se izrađuju projekti, a predviđa se da će za realizaciju trebati oko pet godina.</p>
<p>I aerodrom u Dubrovniku u prva četiri mjeseca primio je više putnika od planiranoga, a cilj im je povećati kapacitet na dva milijuna putnika uz ulaganje 30 milijuna eura.</p>
<p>Niskotarifne aviokompanije</p>
<p>U zadarskom Zemuniku do kraja godine očekuju 110.000 putnika, 80 posto više nego u 2006. Naime, Županija i Grad sklopili su s Ryanairom ugovor za održavanje linije prema Londonu, a na jesen se planira linija za Dublin. Očekuje se da će Ryanair do kraja godine dovesti 25.000 putnika. Za Zadar lete još i Sky Europa i Germanwings. U Zračnoj luci Zadar dovršena je dogradnja terminala za međunarodne dolaske od 2100 četvornih metara i proširena stajanka, tako da sada ima kapacitet za 500.000 putnika. U planu je sređivanje terminala za međunarodne odlaske preko parkinga, prostora za rent-a-car do gradnje hangara sa stajankom, a dugoročno se razmišlja i o produljenju piste.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Bum ovčarstva i buteljiranog vina</p>
<p>Brač se stočarstva, unatoč turističkom uzletu, nikad nije odrekao, a sada će zaštititi svoju ovcu pramenku</p>
<p>SUPETAR</p>
<p> - Od vremena trojanskih ratova, preko vremena u kojem je Vladimir Nazor napisao »Pastira Lodu«, do danas, život Bračana isprepleten je stočarstvom i vinogradarstvom kao najvažnijim gospodarskim granama. </p>
<p>Brač se stočarstva, unatoč turističkom uzletu, nikad nije odrekao, a danas ima čak 30.000 ovaca, što je najviše u posljednjih 100 godina. </p>
<p>Ponosni na svoju autohtonu vrstu - ovcu pramenku, koja je opstala na tlu neizdašnom vodom i hranom - Bračani su je odlučili zaštititi. Kako doznajemo, upravo traje postupak za njezinu zaštitu.</p>
<p>Od škrtog tla Bračani su stoljećima otkidali svaki grumen zemlje kako bi u njega zasadili vinovu lozu. Brač je 1900. godine imao čak 24.000 stanovnika, te je proizvodio po 900 vagona maslinova ulja i vina. Osamdesetak godina kasnije broj stanovnika se prepolovio, a proizvodnja drastično opala. Danas 15.000 Bračana proizvode 80 vagona ulja i 100 vagona vina.</p>
<p>Posljednjih desetak godina, sir i vino su revalorizirani na otoku, a mnoga domaćinstva su obnovila svoja poljoprivredno-stočarska dobra i okrenula se proizvodnji autohtonih proizvoda, uglavnom zbog njihova dobra plasmana kroz turizam. Bračanke danas ne mogu napraviti dovoljno kozjeg sira i škute, u kojima je dvostruko veća koncentracija kalcija nego, na primjer, u kravljem siru, koliko bi ih zainteresirani od njih otkupili. Posljednjih petnaestak godina otočani su i u vinogradarstvu napravili velik iskorak.</p>
<p>»U doba austrijske vladavine Brač je bio najveći izvoznik vina na Sredozemlju. To bi trebao biti poticaj i podsjetnik na činjenicu da imamo mogućnosti i prostora za mnogo bolje, jer se danas na otoku proizvodi samo 10 posto tadašnje količine vina. Do prije desetak godina na Braču je postojala samo opća imenica - vino, a ono se pilo iz žmula, a ne iz vinskih čaša. Sada je trenutak da krenemo dalje. Primorski dio Hrvatske može se podičiti svjetski vrijednim sortama vinove loze«, kaže Frane Matulić, vlasnik konobe Crkveno - Dol, koji je, uz Poljoprivrednu zadrugu Bol i podrum Hrvoja Bakovića, jedini mali proizvođač vina na cijelom otoku.</p>
<p>Matulić ističe da se od proizvodnje vina ne može živjeti ako se proizvodi manje od 70.000 butelja, zbog čega manji proizvođači svoje mjesto pronalaze pod okriljem poljoprivredne zadruge. Uz plavac, kao krunsku sortu, Bračani imaju i pošip, koji su nedavno zaštitili, a kojeg na tom otoku nije bilo do prije 15 godina.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>More »za pet«</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Osim prekrasnih planina, ravnica, obale i otoka, posebno smo ponosni i na čisto more. Stručnjaci kažu kako je cjelovito ekološko stanje Jadrana veoma pozitivno, a raznolikost biljnog i životinjskog svijeta vrlo je visoka, dok se čistoća mora nalazi u svjetskom vrhu. Bogatstvo je to koje će svake godine novi gosti ponovno otkrivati. Međutim, stručnjaci ističu kako klimatske promjene utječu i na Jadran, te se tako učestalije cvjetanje mora posljednjih desetljeća pripisuje upravo klimatskim promjenama, ali i otpadnim vodama i njihovom utjecaju koje je izraženije u sjevernom Jadranu. No, čisto i bistro more izborilo je mjesto u samom svjetskom vrhu, a pjesma Hrvatske turističke zajednice »Lijepa naša Hrvatska.... i čisto plavo more« koju često čujemo na malim ekranima trebala bi nas podsjećati na bogatstvo koje imamo, ali i na odgovornost.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Uspješna privatizacija </p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Prodajom 67 posto dionica konzorciju Ina-Mol konačno je dobro završila višegodišnja trakavica oko privatizacije posrnulog sarajevskog Energopetrola, najveće naftne tvrtke u BiH, koja je zbog raznih igara zamalo završila u stečaju, a 1059 zaposlenih na cesti. </p>
<p>Iako su se neki političari i privatni naftaši iz BiH svojski trudili minirati nastojanja vlade Federacije BiH da što kvalitetnije privatizira tu državnu tvrtku, na kraju je ipak sve ispalo dobro za sve uključene u taj posao. Federalna vlada dobila je pouzdanog partnera koji je već sa 31 milijun eura platio velike dugove Energopetrola, a u sljedeće tri godine će u modernizaciju tvrtke uložiti 75-100 milijuna eura kako bi tržištu ponudio proizvode i usluge europske kakvoće. Osim toga, dvostruko će zaraditi. Ne samo prodajom dionica nego i boljim punjenjem državnog proračuna zbog boljeg poslovanja Energopetrola, kojem je još nedavno prijetila likvidacija.</p>
<p>S druge strane, svih 1059 zaposlenih sačuvat će radna mjesta i dobiti bolje radne uvjete, što im je od svih prijavljenih na međunarodni natječaj ponudio samo konzorcij Ina - Mol. Na kraju Ina će u suradnji s Molom sačuvati i proširiti svoje najveće izvozno tržište koje ima veliki potencijal za povećanje prodaje.</p>
<p> Zanimljivo je da će korist od privatizacije Energopetrola osjetiti i tisuće zaposlenih u drugim tvrtkama u BiH jer je Federalna vlada najavila da će dobiveni novac u tom poslu iskoristiti za pokretanje Agrokomerca, Krivaje i drugih tamošnjih tvrtki.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ostati ravnatelj</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Treba li ravnatelj škole biti menadžer i može li njegov mandat trajati vječno ili, kao šefu Vlade, četiri godine, pitanja su kojima se školstvo lopta godinama. Sadašnja praksa po kojoj se ravnatelj bira četiri godine, ali s beskrajnom mogućnošću ponavljanja, dovela je do toga da u glavnoj školskoj fotelji čovjek sjedi po 20, 30 godina. Zanemarimo li iznimke, često biva da direktor iz onoga sistema u kojemu se tvrdilo da je batina potekla iz raja, pucketalo šibom po stražnjici, mlataralo po ušima i koješta drugo radilo, »izrastao« u nešto što bi danas trebalo biti menadžer škole. </p>
<p>Iako po prirodi mnogima ta funkcija nije legla, ljudi se ipak ne daju iz fotelja jer im nikakav zakon ne jamči povratak na (pra)staro mjesto nastavnika. Praktički je moguće da ravnatelj, ne bude li opet izabran od školskoga odbora (ŠO), završi na cesti. E sad, da ga to ne pogodi, čovjek mora misliti unaprijed i biti dobar sa svima u ŠO. A to su, osim predstavnika nastavnika i roditelja, gospoda iz lokalne zajednice koja također sjede u ŠO. </p>
<p> Mnoge su škole prijašnjih godina baš zbog takve, što bi se reklo, životne potrebe za ulizivanjem, bile slika i prilika koristoljublja. Da bi političar digao u ŠO ruku za ravnatelja, ovaj u školi treba zaposliti nekoga od njegovih. I miran je još četiri godine. Sada se mijenja Zakon o školstvu i razmišlja o nečem kod nas posve novom - licencama koje bi morali pribavljati prosvjetari svakih pet godina, skupljajući bodove na stručnim usavršavanjima. Iako se većina slaže da je to dobra stvar, problem vide u činjenici da je stručnih usavršavanja još uvijek premalo. Razlog je što za takve seminare škole nemaju novaca. Posao nastavnika ne smije ovisiti o tome ima li škola novaca ili nema - bune se sindikalci, ne shvaćajući tko se u trenutku kada su neke škole još uvijek u financijskim blokadama zbog starih dugova, sjetio uvesti obvezu odlaska na seminare koje treba platiti. </p>
<p>Vratimo se na ravnatelje, koje muči još jedna stvar: što bi ravnatelj škole potpisivao ugovor na određeno vrijeme, a čime bi bivši školski direktor zapravo bio sveden na konobara ili turističkog vodiča, ili budimo obuhvatniji, sezonskog radnika, kategoriju koja najčešće potpisuje takve ugovore. No, ravnatelji mogu barem s time biti mirni. Upućeni tvrde da predloženi ugovor na određeno pada u vodu jer je u suprotnosti sa Zakonom o radu. Znači, ravnatelji neće biti sezonci, što ne znači da im ne bi bilo dobro da postanu menadžeri. Ne bi li zaradili da plate sebi i nastavnicima seminare, dobiju licencije i ostanu još neko vrijeme na svojim radnim mjestima.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Podrška </p>
<p>Podrška Hrvata za NATO raste. Do 2008. za očekivati je da će još više hrvatskih građana podržavati ulazak Hrvatske u vojni savez koji znači mir na našim granicama</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Prvo pitanje koje je američki predsjednik George Bush postavio 17. listopada 2006. u Ovalnom salonu premijeru Ivi Sanaderu bilo je »Čujem da imate problema s javnim mnijenjem oko NATO-a«. Očito je bio izviješćen u posljednji trenutak prije dolaska gosta iz Hrvatske, jer su ankete objavljene baš tih dana pokazivale da Hrvati ne podržavaju ulazak u vojni savez. Bush je to shvatio. »Pa ne možete 'prodavati' nešto čega nemate«, rekao je premijeru Sanaderu i tako je došlo i do Bushova obećanja da će se zauzeti da Hrvatska bude pozvana u članstvo u NATO 2008. </p>
<p>Ako je suditi po najnovijim anketama, mijenja se situacija - sve veći broj građana želi ulazak u vojni savez. Razloga za tu promjenu je mnogo. Prije svega, u pravu je bio predsjednik Bush tvrdeći da nije moguće konkretno govoriti o ulasku u NATO dok nema i konkretnog datuma. Kada se barata uopćenim frazama, bez jasno utvrđenog datuma, građani nemaju pravi osjećaj ni oko opredjeljenja za tu asocijaciju. Sada, kada znamo da ćemo ući u NATO, situacija se promijenila, a do sljedeće godine podrška će biti i veća.</p>
<p>I događaji u našem susjedstvu pridonijeli su da se raspoloženje Hrvata oko NATO-a izmijeni. Show s radikalima u Srbiji je pokazao da prikrivena opasnost iz toga dijela Europe i dalje prijeti, možda ne više onom snagom kao prije petnaestak godina, ali prijeti. Destabilizacija regije s tom i takvom Srbijom uvijek je moguća, a posljedice bi mogla osjetiti i Hrvatska. S NATO-om na granicama to se neće i ne može dogoditi. Nikakvi radikali, četnici i slične karikature iz Srbije više ne mogu ugroziti Hrvatsku kada pristupi vojnom savezu. I to hrvatski građani znaju i zato daju sve veću i jaču podršku NATO-u. Sve ono što smo prošli dovoljno je ostalo u sjećanju naših ljudi, dovoljno nas traumatizira i danas. Pogotovu sve nevjerodostojnije haaško tužiteljstvo, koje na optuženičku klupu stavlja i mrtve hrvatske generale, dok se živi srbijanski generali, koji su počeli zlo i učinili najveće zlo, mirno šeću s odlikovanjima i povlasticama bivše vojske. One iste koja je granatirala Vukovar, Dubrovnik i ostale hrvatske gradove.</p>
<p>Isto tako, hrvatski građani znaju da prvo treba ući u NATO, a nakon toga u Europsku uniju. To je bio put za sve zemlje, pa će tako biti i s Hrvatskom. Vojni savez nije samo vojna organizacija, on promiče i demokraciju, zauzima se za ljudska prava, pa je i po tome prva stepenica za EU. Očito, ako je NATO procijenio da smo po mnogim standardima zadovoljili kriterije, to je dobar signal i za Bruxelles.</p>
<p>Još se prije nekoliko godina samo načelno govorilo o ulasku Hrvatske u EU i NATO, a sada je to gotova stvar. Ali, da nismo poduzeli reforme u zemlji, ništa ne bi bilo ni s NATO-om, ni s europskim integracijama.</p>
<p>Kada je predsjednik Bush govorio o spremnosti Amerike da podrži Hrvatsku za ulazak u NATO, premijer Sanader je kazao da je hrvatski narod, kao uostalom i američki narod, ponosan i ako mu se ne pošalje signal da je negdje dobrodošao, neće tamo ni ići. Ali, ako osjeti da je pozvan, kao što je to Bush učinio oko NATO-a, Sanader je izrazio uvjerenje da će se situacija s podrškom promijeniti. Tako je i bilo. Podrška Hrvata za NATO raste. Do 2008. za očekivati je da će još više hrvatskih građana podržavati ulazak u savez koji znači mir na našim granicama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Ako smo i »penzići«, nismo debili </p>
<p>Jedino što je sigurno i što su umirovljenici osjetili jest pošteni povrat duga koji čini ova Vlada</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Što su izbori bliže, svi se udvaraju umirovljenicima. Razumljivo, to je sve odrasla čeljad, koja u najvećem broju i izlazi na izbore. Kad se u kalkulaciju uzme i podatak da nas je više od jednog milijuna, to je čisto zlato (jasno, s ograničenim trajanjem). Ako ništa drugo, ipak nisu nama samo novci važni, važnije od toga nam je poštovanje kao onih koji su vaši roditelji, vaši djedovi i bake, dakle onih zbog kojih svi mi jesmo. I drugo, sve ono što sada rasprodajemo, sve ono što smo otuđili, sve ono po čemu hodamo i u velikom broju i živimo i radimo, netko je morao stvoriti prije nas i vas. Eto, tomu se treba pokloniti i tako se treba ponašati.</p>
<p>Među nama umirovljenicima ima i onih koji su proživjeli tri rata (dva svjetska i Domovinski), ali najviše onih koji su prošli Drugi svjetski rat i prema svojim fizičkim ili umnim sposobnostima sudjelovali i u Domovinskom ratu. Ako nikako drukčije, onda srcem i molitvom. Taj prilog je stvarao atmosferu, a ta je u ratu važna kao i brojne pjesme posvećene domovini tijekom rata, koje su silno dizale emocije i moral. Nikad mi nije jasno što skladatelje, pa i izvođače tih pjesama, nitko nije odlikovao (a zaslužili su). </p>
<p>S koje god strane gledali na sadašnju »treću dob«, oni su proživljavali pakao naše povijesti. Oni koji su bili u partizanima, imali su golgotu po šumama i brdima, progonjeni kao divljač. Da ne spominjem žrtve. Oni koji su ostali u gradovima, bili su izloženi totalnom gladovanju, nesigurnosti za živote, mobilizacijom u domobranske jedinice i sl.</p>
<p> Jedan drugi dio Hrvata koji su u NDH vidjeli ostvarenje prastarog sna o vlastitoj domovini, a koji je to »sljepački« slijedio i bez ikakve vlastite koristi, nastradao je nakon 1945. godine. Toga su svjesni i oni koji su preživjeli (ali ne i zaboravili) križne putove, logore, maltretiranja i ubijanja. I nota bene, kao i uvijek, protagonisti sistema na vrijeme su pobjegli, a ona manje-više zastrašena masa naroda samim je bijegom proglašena krivom.</p>
<p> Ukratko, raspolućeni hrvatski puk stradavao je na objema stranama, i to vam je danas ta »treća dob« vrijedna poštovanja s koje god strane gledali. Napokon, osim svih stradanja, treba im odati i priznanje za dugogodišnji predani rad gdje su mnogi »ostavili« zdravlje i podizali vas, koji sada o njima odlučujete.</p>
<p>Govoreći sasvim smireno i realno, većina neškolovanih i slabo školovanih ljudi bila je na slabo plaćenim radnim mjestima uvijek. Njihove uplate u mirovinski fond bile su, naravno, primjerene plaćama. Budući da je broj umirovljenika prevelik u odnosu na one koji sada stvaraju dohodak, navedeni su ljudi, a njih je najviše, ugroženi niskim mirovinama.</p>
<p> Njihov je pogled (ništa novo) uprt u one koji dobivaju više, ali poglavito na one koji dobivaju »privilegirane« mirovine. Koji put se povlastice stječu i kad nitko nije odgovarao za učinjene promašaje. Opravdano su ljuti oni umirovljenici koji su odradili cijeli radni staž, i imaju ispunjen i drugi uvjet, godine života. Njih je samo 16 posto, uplaćivali su 40 godina u mirovinski fond, a tretiraju se po šabloni solidarnosti s onima kojima iz socijalnih razloga treba dati više, dakle oštećeni su u svojim stečenim pravima.</p>
<p>Umirovljenici po prirodi stvari umiru u daleko većem postotku od ostalih, i sad ih ovo malo što žive, svi nastoje potkupiti kao glasače. Stvarno je degutantno. Gospodo, okrenite se mladima i njih osvajajte kao svoje glasače, a umirovljenici su svoja uvjerenja stekli zauvijek i uvijek će jednako glasovati. Uvijek ima i onih koje je moguće zavesti »lijepim pjevom«, ali ne možete na tome graditi budućnost zemlje.</p>
<p>Koliko god se gospodin Davorko Vidović trudio tvrdeći da su za mandata vlade u kojoj je on bio ministar umirovljenici glede duga isplaćeni (samo što to nisu osjetili), toliko su još nestvarnija obećanja koja predizborno daje. Prelijevanjem sredstava, kako to tvrdi profesor Jurčić, ne govori ništa konkretno. </p>
<p>Sjećam se primjera kad je zbog deficita u jednoj bivšoj ustanovi smijenjen šef računovodstva, i kad nas je taj novi sve obradovao, kazavši da smo u suficitu. Prelijevanjem. On je, naime, amortizaciju obračunao kao prihod, pa smo jedno vrijeme (»jeli ormare, stolice i drugo«) dok to nismo pojeli, a on je odveden nekamo. Nazdravlje. Jedino što je sigurno i što su umirovljenici osjetili jest pošteni povrat duga koji čini ova Vlada. I točka. </p>
<p>Autor je redoviti sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Maksimirska potjera za princezama</p>
<p>Odavno ne vjerujem u bajke o princezama i prinčevima, ali moja četverogodišnja djevojčica je silno željela ići na Proljetni bal princeza, najavljenog u časopisu Princeza, nakladnika Egmonta d.o.o, pa sam odlučila udovoljiti joj i odvesti je u Maksimir. Najviše se veselila vožnji u kočijama.</p>
<p>S djevojčicom ušla sam na ulaz sa strane vidikovca u Maksimir i tamo zatekla kočiju iz koje se iskrcalo nekoliko djevojčica-princeza. Bila sam sretna što je i moja našla mjesto, ni više ni manje, odmah do kočijaša, s kojim će napraviti krug po Maksimiru.</p>
<p> Čarolija je počela. S foto-aparatom u ruci željno sam iščekivala povratak svoje kćeri, kada se na moj užas, kočija vratila s drugom djevojčicom pokraj kočijaša. Čarolija se raspršila i počele su se nizati scene kao u horor filmovima. Na upit gdje mi je dijete, kočijaš mi je uporno pokazivao drugo-kao moje, riječima »Pa, tu je mišić!«</p>
<p> Nakon minute objašnjavanja shvatila sam da kočije na jednom kraju Maksimira uzimaju djecu, a na drugome ih iskrcavaju. Organizator, tvrtka MPG d.o.o., postavila je animatora koji to ponavlja roditeljima na glavnom ulazu, ali na drugom kraju Maksimira ispod vidikovca nije stavila nikoga tko bi to rekao roditeljima. </p>
<p>Kočija vozi cestom gdje se šeće gomila male djece, a roditelji s malom djecom u rukama, bake i djedovi s dušom u nosu, na 30 stupnjeva, u polukasu trče za kočijom s jedne na drugu stranu Maksimira.</p>
<p>Shvativši o čemu se radi, sumanuto sam potrčala na glavni ulaz u Maksimiru, uzvikujući djetetovo ime, a pri tome su mi glavom prolazile stvari koje ne bih poželjela ni jednom roditelju. Na kraju puta vidjela sam scenu koju nikada neću zaboraviti, moju princezu kako sama čuči skrušeno pod drvetom. Plačući sam je zagrlila, a ona je ponavljala »Ja sam kočijašu rekla da me tu ne može ostaviti jer nema mame i tate, ali on me nije slušao!«</p>
<p>Vrhunac cijele priče je trenutak dok smo kočijašu, koji nije znao niti tko je organizator (nismo zapamtili ime, ali ga možete vidjeti u ovogodišnjem 4. broju časopisa Princeza), objašnjavali da djecu ne može ostavljati kao vreće i da ako neće djecu vratiti tamo gdje ih je uzeo, to mora reći roditeljima.</p>
<p> Tada su se dvije mame kojima je cijela ta priča išla na živce, jer su njihove djevojčice nervozno čekale ukrcaj u kočiju, obrušile na mene da sam ja to morala pitati. Moram priznati nije mi palo na pamet! Jeste li ikada išli brodicom na izlet na drugu stranu otoka ili još bolje na otok, pa su vas tamo iskrcali i ostavili? Otišli smo i do vidikovca ne bismo li još propustili nešto od Proljetnjeg bala princeza. Svakih nekoliko minuta »Trnoružica« s pozornice je bezbrižnim i veselim glasićem tražila po imenu neku od izgubljenih princeza. Od organizatora nisam čula riječi isprike, misle i dalje da sam ja kriva, no uvjeravaju me da se to neće ponoviti. Što se nas tiče, neće biti prilike.</p>
<p>Dr. Greta Gunek Mačukat, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Skrivanje </p>
<p>Prije nekoliko dana, ne sjećam se više datuma, objavila je u Vjesniku gospođa, čijeg se prezimena također više ne sjećam, članak »Tuđmanu spomenik u Gornji grad«. To što ta gospođa koja tvrdi da je dipl. ing. arh. očito ne voli Tuđmana ne bi bio grijeh. To je njezino uvjerenje na koje ona ima pravo. Druga je stvar što je članak tendenciozan i uvredljiv. Ona bi Tuđmanov spomenik strpala u gusto stijenje i uske ulice Gornjega grada gdje bi se izgubio i ne bi se uočio. </p>
<p>Mirko Sunić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Neistinite tvrdnje</p>
<p>Dana 12. i 13. svibnja 2007. godine u Vjesniku, u članku »Kako se spasila«, stoji i ovo: »Penić ne spori da mu se na teret stavlja pokušaj silovanja nad malodobnim djetetom i da je on temeljem tog djela osuđen, ali mu presuda još nije pravomoćna.« Navedeno ne odgovara istini, stoga molim da objavite sljedeće: Ja, Mijo Penić, nisam nikada optužen za silovanje niti pokušaj silovanja nad malodobnim djetetom. Dana 29. lipnja 2006. nepravomoćno sam osuđen da sam dana 26. travnja 1997. pokušao silovati tadašnju 25-godišnjakinju-kolegicu s posla. </p>
<p>Mijo Penić, Krašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Vrućina - alarm za starije!</p>
<p>Od 10 do 17 sati treba izbjegavati sunce, zaštititi glavu šeširom ili kapom i dnevno uzimati dvije litre tekućine</p>
<p>Starije osobe teško podnose visoke temperature, koje su zabilježene posljednjih nekoliko dana, a osobito kronični i srčani bolesnici. »Čak 87 posto starijih od 65 godina umire od srčanih bolesti«, kaže prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo, koji je ujedno i Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba. </p>
<p>Doktorica Tomek-Roksandić kaže da je ta populacija najranjivija i treba se pridržavati mjera zaštite od visokih temperatura. Osnovna preporuka je neizlaganje suncu, od 10 do 17 sati, osobito srčani i gerijatrijski bolesnici sa šećernom bolesti. </p>
<p>»Potrebno je glavu zaštititi šeširom, maramom ili kapom, kao i uzimati dvije litre tekućine (voda, juha, variva ili čajevi) dnevno«, stoji u preporukama Centra za gerontologiju. Također treba izbjegavati pržena, slatka i jako začinjena jela, jesti sezonsko voće i povrće.</p>
<p>Znak za uzbunu su glavobolja, mučnina, vrtoglavica i dehidracija. U tom slučaju, potrebno se javiti liječniku ili hitnoj pomoći. Za visokih temperatura treba, uz pridržavanje uputa o liječenju i lijekovima, češće kontrolirati krvni tlak, a obitelj, prijatelji i susjedi češće posjećivati starije same osobe. Ako se nađu u izvan kuće, važno je da starije osobe uza se imaju osobne podatke, adresu i broj telefona kontakt osobe.</p>
<p>»Mi pratimo i negativno ponašanje, čiji je osnovni kriterij nepridržavanje uputa ili neredovito uzimanje propisanih lijekova«, kaže primarijus Tomek-Roksandić. Vrućina je velika opasnost za starije i bolesne, a važna je primarna prevencija. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Okupljanje na Trgu, fešta na Jarunu</p>
<p>Norijada počinje u 11 sati, a očekuje se 4500 maturanata</p>
<p>Zagrebački maturanti svoj će dan (norijadu) obilježiti u četvrtak 24. svibnja. Okupljanje je u 11 sati na Trgu bana Jelačića, a očekuje se oko 4500 maturanata. Nestašna povorka, predvođena gradonačelnikom Milanom Bandićem, točno u podne kreće prema Jarunu. </p>
<p>Uoči polaska za maturante, njihove profesore, razrednike i ravnatelje na središnjem zagrebačkom trgu bit će priređen glazbeni program dobrodošlice. </p>
<p>Povorku će do Jaruna pratiti glazba s kamiona, zdravstvene ekipe i prometna policija, kažu u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport. Dodaju da će se maturanti s Trga do Športsko-rekreativnog centra Jarun kretati Ilicom, Frankopanskom, Savskom, Horvaćanskom i Hrgovićima. »Na Jarunu je predviđen program za oko deset tisuća maturanata, a učenici neće smjeti unositi alkoholna pića niti staklenu ambalažu«, ističu u Uredu za obrazovanje. Napominju kako će učenici po dolasku na Jarun dobiti sokove, vodu i peciva, a ondje će biti postavljeni i štandovi s hranom i bezalkoholnim pićima. »Kod velikog jezera bit će postavljen šator s pozornicom, a glazbeni dio programa trajat će od 14 do 22 sata«, kažu u Uredu. Glazbene sastave koji će nastupiti odabrali su predstavnici maturanata, a neki od izvođača su Vatra, Lot Lav, Dado Topić, Bare i Majke, Jura Stublić i Film te Prljavo kazalište, koje će staviti točku na i glazbenoga programa. </p>
<p>U Uredu ističu kako će radi sigurnosti i uspješnog obilježavanja Dana maturanata, cijelo vrijeme programa tamo biti dežurna zdravstvena ekipa, vatrogasci, spasioci i redari. »Kako bi olakšali povratak učenika kućama, ZET će pojačati linije gradskoga prijevoza«, ističu u Uredu te dodaju kako je za organizaciju manifestacije osigurano pola milijuna kuna. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Zagrebu maturanti plesali regularno!</p>
<p>Službenu potvrdu dobit ćemo za mjesec dana, kada iz Londona stignu službeni rezultati Guinnessove knjige rekorda, dodao je voditelj plesa zagrebačkih maturanata</p>
<p>Plesni savez Slovenije optužio je ljubljansku Plesnu školu Urška da je krivotvorila podatke o broju sudionika, koji su prošli petak pokušali oboriti Guinnessov rekord u istodobnom deset-minutnom plesu. Sudjelovali su i zagrebački maturanti, kojih je, prema podacima organizatora, bilo 1960. </p>
<p>Tomislav Valdec iz Plesnog studija Spin, koordinatora zagrebačke plesne izvedbe, kaže da Plesni savez Slovenije želi diskreditirati organizatore, ali je, unatoč međusobnom sporu dviju frakcija u Sloveniji, u Zagrebu sve bilo regularno. </p>
<p>»Ne mogu govoriti o događanjima u Sloveniji, niti o podacima ostalih šest gradova u Hrvatskoj, koji su sudjelovali u obaranju rekorda. U Zagrebu je sve bilo regularno i potvrđen je broj plesača, među kojima su se neki maturanti registrirali na Trgu u posljednji trenutak«, rekao je Tomislav Valdec tvrdeći da obaranje rekorda nije upitno. </p>
<p>»Službenu potvrdu dobit ćemo za mjesec dana, kada iz Londona stignu službeni rezultati Guinnessove knjige rekorda«, dodao je voditelj plesa zagrebačkih maturanata.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Maks zadao smrtni ugriz partnerici Ireni</p>
<p>Ženka zaštićenog snježnog leoparda Irena u petak je podlegla infekciji od ugrizne rane, zadobivene (u travnja) u sukobu s partnerom Maksom, u kavezu Zoološkog vrta. Petnaestogodišnja Irena je, poslije ugriza dvije godine mlađeg partnera, nekoliko puta uspavana i premještena u ambulantu. No, njezine su patnje okončane poslije mjesec dana. </p>
<p>»Među leopardima se događa da jedan partner ugrize drugoga, ali ovaj put je bilo kobno za ženku«, kaže Davorka Maljković, direktorica ZOO-a. Obdukcijski nalazi ženke s dokumentacijom i izvještajima bit će poslani u sjedište Europskog programa za razmnožavanje ugroženih vrsta u Finskoj, a zatim će biti poznato kada će Maks dobiti novu družicu. »Ako ima slobodnih životinja, postoji mogućnost da brzo dobijemo ženku. No, vjerojatnija je solucija da će Maksova nova partnerica stići 2008., nakon skupnih izvještaja i preporuka udruženih zooloških vrtova«, kaže Maljković. Program trenutno vodi brigu o 170 zaštićenih životinjskih vrsta, od kojih je 15-tak moguće vidjeti u zagrebačkom zvjerinjaku. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Plin i biodizel - novi pokretači Holdinga</p>
<p>Dva autobusa na plin u utorak su, iz garaže u Dubravi, probno puštena u javni gradski promet, gdje će 15 dana na različitim linijama prevoziti ZET-ove putnike. »Mi smo prva javnoprijevoznička tvrtka koja uvodi autobuse na plin i biodizel«, rekao je Ivan Tolić, direktor ZET-a, napominjući da u Madridu, Barceloni i Rimu javni gradski autobusi voze isključivo na plin i biodizel, što osim ušteda, doprinosi smanjenju zagađenja.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić je rekao da će Zagreb uvođenjem novih energenata u gradski prijevoz spremno dočekati hrvatski ulazak u EU, prihvatiti njezine obveza i zakone. »Tri su odrednice ovoga projekta - sigurnost putnika, zaštita okoliša i ekonomičnost«, kazao je Bandić.</p>
<p>Autobusi marke MAN i Mercedes imaju rezervoare za plin na krovu, a zasad se mogu puniti u Radničkoj cesti, punionici Gradske plinare Zagreb, u suradnji s kojom je ostvaren projekt. Što se tiče prilagodbe postojećih autobusa, direktor Tolić kaže da je to moguće, ali ne i financijski isplativo. »Budući novi autobusi imat će najprije plinski, a potom pogon na biodizel«, zaključio je Tolić. Za nabavu takvih autobusa, naravno, raspisat će se natječaj.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Za uređenje sobe do 15 tisuća kuna</p>
<p>Zagrebačka županija će s milijun kuna pomoći vlasnicima hotela, motela, pansiona i kampova u gradnji i opremanju soba za smještaj gostiju. Poglavarstvo je, na sjednici u utorak, podržalo raspisivanje javnoga natječaja za dodjelu bespovratnih potpora tvrtkama i obrtnicima koji se bave turizmom. Za svaku novoizgrađenu, odnosno novouređenu sobu, poduzetnici mogu dobiti do 15 tisuća kuna, a potpora maksimalno može iznositi do 100 tisuća kuna. </p>
<p>»Studija razvoja turizma u Zagrebačkoj županiji upozorava na nedostatak smještajnih kapaciteta, što je ograničavajući faktor jačeg i bržeg razvoja turizma«, kaže mr. Krunoslav Pilko, županijski pročelnik za gospodarstvo. Lani je Županija sufinancirala gradnju i opremu 102 sobe.</p>
<p>Županija će, odlučilo je Poglavarstvo, sudjelovati u projektu »Info točke - informacije o tržištu radne snage, obrazovnim programima i profesionalno informiranje«. </p>
<p>Prihvaćenim zaključkom, Županija će ispostavama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u osam županijskih gradova donirati računala, a Područna služba HZZ-a Zagreb urediti prostorije i osposobiti voditelje Info točaka. »Nezaposlenima će biti na raspolaganju internet, koji će ih dodatno aktivirati u traženju posla«, rečeno je za sjednice Poglavarstva. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Žene su nevažne, a muškarci priglupi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladino povjerenstvo za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima priopćilo je u utorak da je zgroženo promidžbenom praksom Zagrebačke pivovare koja vrijeđa potrošače, te je pozvalo Upravu Pivovare, kao i medije koji objavljuju njihove reklame, da to prekinu i ispričaju se građanima.</p>
<p>Zagrebačka pivovara, kako ističu, provodi propagandnu kampanju utemeljenu na vulgarnim rodnim stereotipima. Ne vrijeđajaju se samo žene, čija je jedina uloga u životu muškarcima dostavljati pivu, nego i muškarce jer ih prikazuju kao priglupe i lijene potrošače kojima je ispijanje tog piva najvažnija životna djelatnost.</p>
<p>Gordana Lukač-Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova preporučila je i Zagrebačkoj pivovari i HRT da povuku reklamu. </p>
<p>U Zagrebačkoj pivovari kažu da nisu namjeravali nikoga uvrijediti jer im to nije u interesu. </p>
<p>»Uoči emitiranja spota napravili smo istraživanje tržišta koja su pak pokazala vrlo dobre rezultate. Zapravo su upravo žene reklamu proglasile duhovitom i zabavnom«, objasnila je Vjesniku Tina Puhalo-Grladinović, menadžerica korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare. [Vera Pfaff/ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nevrijeme na istoku Brodsko-posavske županije</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Poslije 15 sati nevrijeme praćeno obilnom kišom i tučom zahvatilo je istočni dio Brodsko-posavske županije. Led veličine lješnjaka koji je oko pola sata padao u općini Velika Kopanica i dijelu općine Vrpolje prema prvim informacijama nanio je štete na ratarskim kulturama te povrću, a obilna kiša napunila je lokalne kanale. Šteta će se znati nakon nekoliko dana, ali općinski načelnik Velike Kopanice Zvonimir Šimunović kaže kako će nakon sazivanja sjednice Općinskoga vijeća od Županije tražiti proglašenje elementarne nepogode za to područje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Umanjeni Kineski zid u zabavnom parku</p>
<p>PEKING</p>
<p> - U najbrže rastućem kineskom gradu Shenzhenu tamošnje gradske vlasti otvorile su u utorak zabavni park s mnoštvo atrakcija. U nizu zabavnih sadržaja posebno se ističe umanjena verzija poznatog Kineskog zida dugačkog nekoliko desetaka metara. Gradske vlasti najavile su kako će zbog sve većeg broja turista u parku postaviti još nekoliko replika poznatih svjetskih građevina. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>45 milijuna glasova za »svjetska čuda«</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Više od 45 milijuna osoba glasovalo je dosad na Internetu odabirući sedam »novih« svjetskih čuda među 21 zdanjem ili spomenikom odabranima za finale, objavili su organizatori tog natjecanja. Inicijativi je cilj stvoriti globalno pamćenje po prvi put: sedam simbola globalnog jedinstva, sedam simbola podijeljenog globalnog naslijeđa. Natjecanje završava početkom srpnja, a prema rezultatima vode 10 znamenitosti: Akropola u Ateni, nekadašnji grad Maja Chichen-Itza u Meksiku, Kolosej u Rimu, Eiffelov toranj u Parizu, Kineski zid, ruševine Inka Machu Picchu u Peruu, Petra u Jordanu, skulpture s Uskršnjih otoka, Stonehenge u V. Britaniji te mauzolej Taj Mahal u Indiji. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Povijesni pothvat na »krovu svijeta«</p>
<p>KATMANDU</p>
<p> - Britanski alpinist ostvario je povijesni pothvat na vrhu Everesta telefonirajući mobitelom. »Pothvat« Roda Babera tehnički je omogućen zahvaljujući tvrtki China Telecom koja je postavila odašiljač u bazu na sjevernoj strani Everesta, najviše planine na svijetu (8848 metara visine), smještenoj između Nepala i Kine. »Hladno je, fantastično je, himalajski lanac je posvuda«, kazao je u ponedjeljak na mobitel Baber, prema snimci emitiranoj na njegovu internetskom blogu. 3067 puta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Australci neće dirati japansku podmornicu</p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - Tijela dvojice japanskih mornara koji su poginuli 1942. godine bit će ostavljena u olupini njihove mini podmornice koja leži na dnu nedaleko Sydneya. Ronioci australske mornarice uzeli su uzorke pijeska pokraj olupine podmornice koji će kao uspomena biti predani rodbini Katsuhishe Bana i Mamore Ashibe, poginulih u podmornici M24 31. svibnja 1942. godine. Nije jasno što se dogodilo zašto je podmornica potonula, a australske vlasti odlučile su da mjesto potonuća proglase ratnim spomenikom i grobnicom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ulica Sezam u Indoneziji</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Televizijski program za djecu »Ulica Sezam« svečano je promoviran u utorak u Džakarti predstavljanjem scenografije i lutaka, za tu priliku prilagođenih Indoneziji. Mladi Indonežani moći će, poput stotine milijuna djece u svijetu prije njih, uskoro pratiti »Jalan Sesama« u mjesnoj ulici obrubljenoj stablima banana i tradicionalnih kuća od crijepa i bambusa. Serija stara više od 30 godina, utemeljena u SAD-u, emitirat će se na televiziji, ali se još pregovara o programu. Neki likovi zamijenjeni su lutkama bliskijima Indonežanima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Širi se ptičja gripa</p>
<p>HANOJ</p>
<p> - Šest novih žarišta virusa ptičje gripe H5N1 zabilježeno je od nedjelje u uzgajalištima u četiri pokrajine na sjeveru i jugu Vijetnama, gdje je uginulo 2000 necijepljenih pataka, objavile su vijetnamske vlasti. U pokušaju zaustavljanja virusa, približno 6000 ostale peradi usmrćeno je u uzgajalištima u pokrajinama Quang Ninh, Son La i Nam Dinh na sjeveru te Can Tho u delti Mekonga na jugu, prema izvješću objavljenom na stranici Odjela za zdravlje životinja pri Ministarstvu poljoprivrede. »To nije iznenađenje«, prokomentirao je predstavnik FAO-a u Vijetnamu Andrew Speedy, uvjeren da je virus sada prisutan gotovo u cijeloj zemlji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Studenti poginuli u šangajskoj fontani</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Par studenata iz Južne Koreje poginuo je u Šangaju nakon što su se pokušali osvježiti u fontani. Fontana je bila osvijetljena instalacijom pod površinom vode, ali je očito došlo do pucanja izolacije i voda je bila pod naponom. Djevojka (21) je prišla fontani da bi se osvježila, ali kad se nagnula i rukom pokušala zagrabiti vodu »stresla« ju je struja i ona je upala u fontanu. Njezin partner (19) je stradao pokušavajući je spasiti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dobitnici Srećko Božičević i Emilio Menđušić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nagradu »Ivo Horvat«, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za izvanredna dostignuća u zaštiti prirode, dobili su u utorak Srećko Božićević i Emilio Menđušić.</p>
<p>Geolog dr. Srećko Božičević nagradu »Ivo Horvat« dobio je za životno djelo, a predsjednik Udruge sokolarski centar iz Dubrave kod Šibenika Emilio Menđušić dobio je godišnju nagradu »Ivo Horvat« za 2006.</p>
<p>Nagradu, koja se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira Mataušića) i novčane svote od 60.000 kuna (za životno djelo), odnosno 30.000 kuna (godišnja nagrada), uručio im je ministar kulture Božo Biškupić.</p>
<p>Ministarstvo kulture nagradu »Ivo Horvat« dodjeljuje drugu godinu. Nagrada se dodjeljuje 22. svibnja, na Dan zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodni dan biološke raznolikosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Tisuću i pol djece i 129 programa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dizanjem festivalske zastave 23. lipnja Šibenik će do 8. srpnja po 47. put živjeti u znaku domaćega i inozemnoga stvaralaštva za djecu i dječjega stvaralaštva. U sklopu iznimno bogatog i kvalitetnog programa Međunarodnoga dječjeg festivala održat će se 129 lutkarskih, plesnih, glazbenih, dramskih, literarnih, filmskih i radioničkih programa u kojim će sudjelovati 1500 djece iz 18 zemalja i više od 600 polaznika radionica, kako su na konferenciji za novinare u utorak izvijestili Živana Podrug, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika, Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture i član festivalskog odbora, Dragan Zlatović, ravnatelj Šibenskoga kazališta i MDF-a, te Goran Zrilić, direktor Solaris Holiday Resorta, s kojim je festival potpisao ugovor o dugoročnoj suradnji. </p>
<p>Festival se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, tradicionalno ga podržavaju Unicef i Unesco, a suorganizatori su uz gradove Šibenik, Zagreb i HRT čak četiri ministarstva - kulture, zatim obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, znanosti, obrazovanja i športa, te vanjskih poslova i europskih integracija. Vjesnik je medijski pokrovitelj.</p>
<p>Velik postotak programa čine međunarodni gosti: ansambli i umjetnici iz Italije, Danske, Turske, Pakistana, Češke, Bosne i Hercegovine, Španjolske, Njemačke, SAD-a, Francuske i Poljske. U likovnom programu predstavit će se španjolski umjetnik Cristobal Gabarron, mladi hrvatski umjetnici Petar Dolić i Denis Krašković te Tatjana Politeo. Moći će se razgledati izložba dječjih radova Pinakoteke Kraljica Sofija iz Španjolske. Središnja imena literarnog programa su Paulo Maar, Christopher Paolini, Sanja Pilić i Zvonimir Balog. Nakon Ive Pogorelića i Maksima Mrvice, Festival će promovirati novog mladog glazbenog umjetnika - pijanista Antonija Macana.</p>
<p>Novost ovogodišnje manifestacije je Prvi sajam dječje knjige u Hrvatskoj. U suradnji Grupacije nakladnika hrvatske dječje knjige i MDF-a predstavit će se 18 izdavača za djecu i mlade.</p>
<p>Festival će u skladu s aktualnom godinom biti obilježen podsjećanjem na Dušana Vukotića i Astrid Lindgren, a promovirat će, među ostalim, i tradicijsku kulturu. [Barbara Vujanović]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Plodan povjesničar i utjecajan pedagog </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Posebno sam ponosan što sam imao prilike odgojiti generacije studenata. Mislim da su mi upravo ti studenti bili temeljna motivacija za rad, a često žustre seminarske diskusije nerijetko su rađale ideje za nova čitanja hrvatske književnosti, jer povijest književnosti jednoga naroda slika je duhovnog identiteta toga naroda. Odatle i odgovornost književnoga povjesničara da odgovori na neka bitna pitanja.«</p>
<p>To je rekao akademik Miroslav Šicel na svečanost priređenoj u čast njegova 80. rođendana i pola stoljeća što ih je proveo radeći na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, u utorak u vijećnici toga fakulteta.</p>
<p>Tom je prigodom predstavljen i zbornik »Osmišljavanja«, koji je priredio prof. dr. Vinko Brešić, a u kojem su skupljeni radovi 40-ero domaćih i inozemnih stručnjaka. Uz to, uvrštene su i dvije pjesme – soneti Milorada Stojevića i kajkavski stihovi Ernesta Fišera, posvećeni Miroslavu Šicelu, koje je tom prigodom pročitala dramska umjetnica Marija Borić.</p>
<p>Stipe Botica, pročelnik Odsjeka za kroatistiku, naveo je tri temeljne Šicelove osobine – njegovu visoku stručnost, iznimnu ljudskost i nadasve silnu kolegijalnost, a prodekan Fakulteta prof. dr. Dalibor Blažina istaknuo je kako je Šicel jedan od najzaslužnijih oblikovatelja ukupne slike o književnosti u Hrvata.</p>
<p>Bivši Šicelov student, profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost Vinko Brešić podsjetio je, među ostalim, da je akademik Šicel predavao i na brojnim inozemnim sveučilištima, te da je za svoj rad primio ugledna priznanja. Naročiti interes, nastavio je Brešić, razvio je za književnu povijest. Opus toga plodnoga književno-znanstvenoga djelatnika i utjecajnoga pedagoga, zaključio je, zaprema biblioteku od 20-ak knjiga i stotine rasprava. [S.V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tarantino u dobroj formi</p>
<p>Tarantinova brutalna estetika pretjeranog nasilja u filmu »Neuništivi« stvara gotovo komične asocijacije, osobito u raspletu filma</p>
<p>CANNES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Nakon niza slavnih redatelja koji su prikazali filmovi ispod prosjeka svojih prijašnjih ostvarenja, Quentin Tarantino je opravdao očekivanja, pa čak i ugodno iznenadio. </p>
<p>Njegov novi film »Death Proof« (kojemu bi najbolje odgovarao prijevod »Neuništivi«) snimljen je u cijelosti u retro stilu sedamdesetih: slika je zrnata, boje malo izblijedjele (jedan dio je čak i bez boje), a vrpca ima namjernih oštećenja, pa čak i kratkih odrezanih dijelova, kao da se radi o staroj izlizanoj kopiji.</p>
<p> Od slova na početnoj i odjavnoj špici do glazbe ideja je provedena dosljedno, s iznimkom mobitela, koji vrijeme radnje ipak smješta u sadašnjost ili nedavnu prošlost. </p>
<p> Tematski se također radi o retro-filmu, o muškarcu srednjih godina (Kurt Russel) koji svojim moćnim crnim automobilom na cesti progoni nedužnu skupinu lijepih djevojaka. U prvom dijelu on se naslađuje idejom da ih likvidira, a drugom dijelu slijedi osvetnički pohod. </p>
<p>Spori ritam prvih dviju trećina ovog filma Tarantino obilno nadoknađuje neumornom jurnjavom u zadnjoj trećini, u stilu Spielbergova »Dvoboja«. </p>
<p>Tarantinova brutalna estetika pretjeranog nasilja u ovom filmu stvara gotovo komične asocijacije, osobito u raspletu filma. Nema nikakve sumnje da je riječ o ostvarenju koje će među Tarantinovim poklonicama vrlo brzo steći kultni status. </p>
<p>Razočarao je pak Abel Ferrara, koji je filmom »Go Go Tales«, prikazanim izvan konkurencije, pokazao da je posve izgubio nadahnuće. Riječ je o posljednjem u nizu promašaja ovog nekad perspektivnog i dojmljivog autora.</p>
<p> Priča o klubu s noćnim plesačicama kojemu zbog financijskih problema prijeti zatvaranje obiluje tolikim klišejima i banalnostima da je natjerala brojne kritičare da napuste projekciju prije kraja filma.</p>
<p> Willem Defoe i Bob Hoskins nisu uspjeli pomoći Ferrari da se izvuče iz narativnog labirinta, a humorne scene su potpuno neuspjele. Erotičnost plesačica pak nije sama po sebi dovoljna da spasi film takve tematike.</p>
<p>Michael Winterbottom svojim novim filmom »Moćno srce« (»A Mighty Heart«) kao da je odlučio prikazati drugu stranu medalje terorizma, s obzirom na to da se u »Putu u Guantanamo« bavio nedužnim žrtvama antiterorističke paranoje.</p>
<p> S istinitom pričom o američkom novinaru židovskog porijekla koji biva otet, a u konačnici i likvidiran prilikom pokušaja intervjuiranja jednoga islamskog vođe, Winterbottom ipak nije uspio donijeti nešto osobito novo ili zanimljivo. </p>
<p>Uvjerljiva Angelina Jolie, koju je kao producent podržao njezin partner Brad Pitt, unatoč uvjerljivoj glumi nije uspjela pridonijeti uspjehu ovog ostvarenja. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Sandra Paović dvostruko uspješna</p>
<p>Uspješna je bila Sandra Paović, makar je teže od očekivanog slomila Grkinju Fili, a do pobjede je došla i u paru s Vaidom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sandra Paović priznala je prije početka Svjetskog stolnoteniskog prvenstva u Zagrebu da se pred domaćom publikom često zna blokirati. Na trenutke se činilo da će joj se to dogoditi i u prvom kolu pojedinačnog dijela natjecanja protiv Grkinje Christine Fili, no priča je ipak imala sretan završetak za drugu hrvatsku stolnotenisačicu na svjetskoj ljestvici.</p>
<p>Sandra je uspjela svladati nervozu i u šest setova slomiti 273. igračicu svijeta koja je u glavni turnir ušla kroz kvalifikacije. Prva je četiri seta naša stolnotenisačica odigrala na mahove. Na trenutke je igrala sjajno, a na trenutke joj je Fili stvarala velike probleme.</p>
<p>»Slala mi je poluduge lopte na forhend što mi nikako nije odgovaralo. U prva sam dva seta samo stajala i čekala da ona promaši, a to nije išlo. Nisam previše zadovoljna svojom igrom, ali bila sam mirna za razliku od nekih prijašnjih mečeva kad me znala uhvatiti panika ako mi nije išlo«, kazala je Sandra koju u 2. kolu u srijedu u 19.30 očekuje znatno teže iskušenje, dvoboj protiv 30. igračice svijeta, Hongkonžanke Lau Sui Fei.</p>
<p>»Volim igrati protiv 'penholderašica'. Lau ima kvalitetan servis i ako ga budem uspijevala dobro primiti, siguna sam da će šanse biti 50-50«, optimistično je poručila 56. svjetska stolnotenisačica.</p>
<p>Uspješan dan Paović je upotpunila i pobjedom u prvom kolu parova. U kombinaciji s Cornelijom Vaidom lako je svladala australske Kineskinje Miao Miao i Xu Sang. Druga dva hrvatska para, Bakula i Vugrinec te Pauković i Knežević, zaustavljena su već na prvoj prepreci. Zoran Primorac i Tan Ruiwu dosad nikad nisu igrali zajedno u paru, no uspjeli su uspostaviti »kemiju« i nadigrati Slovake Keinatha i Seredu. Pravi im ispit, međutim, slijedi u srijedu kada igraju protiv Singapuraca Yang Zija i Gao Ninga.</p>
<p>Ženske kvalifikacije nisu Hrvatskoj donijele dodatne predstavnice u glavnom turniru. Ivana Knežević je ispala već u skupini, a Sunčica Vugrinec u eliminacijskom meču. Tako će nakon Sandre Paović, u srijedu u prvom kolu igrati Tamara Boroš protiv Slovenke Todorovič (13 sati), Andrea Bakula protiv Tajvanke Huang Hwa (13), Sanja Pauković protiv Kineskinje Peng Luyang (13) te Cornelija Vaida protiv Poljakinje Golote (13.45). Kod stolnotenisača, na teren će Primorac protiv Korejca Lee Jung Sama (14.30), Tan protiv Ri Chol Guka iz Sjeverne Koreje (14.30), Roko Tošić protiv Španjolca Carnerosa (14.30) i Ronald Ređep protiv Kineza Chen Qija (15.15).</p>
<p>Prvo je kolo muškog turnira donijelo i prvo veliko iznenađenje. Slovak Lubomir Pistej je izbacio svjetskog prvaka iz 2003. Wernera Schlagera.</p>
<p>• Rezultati, stolnotenisačice, 1. kolo: PAOVIĆ - Fili (Grč) 4-2; parovi, 1. kolo: PAOVIĆ/VAIDA - Miao Miao/Xu Sang (Aus) 4-0, BAKULA/VUGRINEC - Gao Jun/Wang Chen (SAD) 0-4, KNEŽEVIĆ/PAUKOVIĆ - Negrisoli/Wang Yu (Ita) 1-4;</p>
<p>• Stolnotenisači, parovi 1. kolo: PRIMORAC/TAN - Keinath/Sereda (Svk) 4-2, GAĆINA/TOŠIĆ - Maze/Tugwell 2-4. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nadam se da ću poremetiti planove Kinezima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najveći europski adut u obračunu s Azijatima, Nijemac Timo Boll, čeka srijedu i početak svoga puta prema svjetskom vrhu. U međuvremenu je svratio do press centra kako bi produžio ugovor s dugogodišnjim sponzorom Butterflyjom do 2015. godine. </p>
<p>Čuli smo gomilu uobičajenih riječi u takvim prigodama, ali novinare je, dakako, više zanimalo mišljenje najboljeg europskog igrača o izgledima da pokvari kineske planove o potpunoj dominaciji u Zagrebu. Najmnogoljudnija nacija svijeta, naime, najavljuje kako u glavnom hrvatskom gradu namjerava »reprizirati« doseg s posljednjeg SP-a, kada su naslovi u svih pet kategorija završili u njihovu vlasništvu. Nijemac, međutim, nije bio previše raspoložen za bilo kakve teme osim potpisivanja sponzorskog ugovora.</p>
<p>»Mislio sam da je ova konferencija za novinare posvećena isključivo mome novom potpisu za Butterfly«, kazao je 26-godišnji Nijemac i ipak iz sebe »iščupao« odgovor, istina ne previše originalan. </p>
<p>»Dat ću sve od sebe da poremetim kineske planove. Kinezi imaju vrlo jaku reprezentaciju, ali i ja sam u dobroj formi i nadam se da ću im biti prava konkurencija«, bilo je sve što je htio reći na tu temu. </p>
<p>Nadajmo se da će na terenu ipak biti u boljoj formi nego pred mikrofonom, jer organizatori u njega polažu najviše nade da će održati natjecanje zanimljivim i u Dom sportova privući veći broj gledatelja. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Guela potpisao na četiri godine </p>
<p>»Guela je ofenzivni vezni igrač, polušpica. Ljevak je, ali može igrati i na lijevoj i na desnoj strani«, kaže Dinamov trener Branko Ivanković </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Napokon je neki hrvatski klub uspio angažirati pravoga: Mangu. Nogometaš iz Obale Bjelokosti, 20-godišnji Manga Frank Guela, novi je igrač Dinama. U utorak je s »plavima« potpisao ugovor na četiri godine, a zasjest će u ulogu lijevoga veznog igrača. Dvaput je dobio i poziv za reprezentaciju, ali ga njegov tadašnji klub, grčka Kerkyra, nije pustio. Kerkyra je, pak, prije desetak dana ispala u drugu ligu, a ondje ju je »potjerao« - Igor Bišćan. Gulein je klub mogao sačuvati prvoligaški status da je u posljednjem kolu svladao Panathinaikos, no upravo je Bišćan zatresao mrežu izjednačivši na 2-2... </p>
<p>U Obali Bjelokosti je službeni jezik francuski, pa se prezime novoga maksimirskog pojačanja izgovara Gela, no na dresu je rado otisnuo i nadimak - Did'dy. </p>
<p>»Guela je ofenzivni vezni igrač, polušpica. Ljevak je, ali može igrati i na lijevoj i na desnoj strani. Inzistirao sam na njegovu angažmanu«, istaknuo je Dinamov trener Branko Ivanković. </p>
<p> Sam je Guela bio vrlo rječit i vidljivo dobro raspoložen. Tko zna, možda je razlog i to što možda misli da će na većini maksimirskih utakmica ambijent biti kao u subotu, kad je i sam uživo promatrao derbi Dinama i Hajduka. </p>
<p>»Izabrao sam dolazak u Dinamo, jer ga smatram velikim klubom, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi i svijetu. Dopredsjednik Mamić želi izgraditi ne samo momčad, već i 'obitelj' i ovo mi je doista lijepa prilika. Dolazim u mladu i sjajnu momčad i nadam se da ću ovdje još više napredovati, ali i učiti. Želio bih da trener od mene napravi igrača kakvog želi«, naglasio je Guela. </p>
<p> Na upit koja mu pozicija u momčadi najviše odgovara, kratko je uzvratio:</p>
<p> »Ofenzivni vezni, ali to je na treneru da odluči. Možda i klupa, ha, ha, ha...«</p>
<p>O Guelinim vrlinama nešto je više govorio sam Ivanković. </p>
<p>»Ima <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, jak je u situacijama jedan na jedan u ofenzivnom dijelu. Vrlo je često u prilikama za pogodak, a vrlo često ih i - realizira. Po profilu je najbliži Mihaelu Mikiću«, dodao je Ivanković. </p>
<p> Sljedeći Dinamov korak je pokušaj angažmana Roberta Kovača. Na »radaru« je, dakako, i vratar visoke međunarodne klase, no ni u samom klubu još nisu do kraja sigurni koga angažirati. Prva je opcija Joe Didulica, no njegov je angažman pod upitnikom, s obzirom na to da je još u statusu oporavljenika nakon što ga je njegov prijatelj i nogometaš PSV Eindhovena Jason Culina jesenas tako snažno pogodio loptom u glavu da je pao u nesvijest. S obzirom na to da u klubu tvrde da je Didulica zapravo jedini hrvatski vratar uz kojeg se veže mogućnost dolaska u Dinamo, ostaje ispitati kojim to inozemnim vratarima međunarodne klase uskoro ističe ugovor.</p>
<p> Toj kategoriji, primjerice, pripadaju Austrijanac Alexander Manninger, bivši vratar londonskog Arsenala, a sada član talijanske Siene, potom estonski čuvar mreže Mart Poom, također član Arsenala, ali ne bivši, već sadašnji, te Talijan Cristiano Lupatelli, vratar Fiorentine na posudbi u Palermu. </p>
<p> Zasad je nadomak Dinamu i brazilski napadač, član Fluminensea iz Rio de Janeira, 20-godišnji Osmar. </p>
<p>U Dinamu očito žele stvoriti pravi ambijent uoči europskih iskušenja, a posebno su ponosni na subotnji spektakl proslave naslova prvaka.</p>
<p>»Na podršci posebno zahvaljujemo potpredsjednici Vlade RH Jadranki Kosor, ministru financija Ivanu Šukeru, ministru znanosti, obrazovanja i sporta Draganu Primorcu te Nadbiskupskom duhovnom stolu«, istaknuo je glasnogovornik Neven Cvijanović. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Eduardo ili Kocsis </p>
<p>Ako je Wölfl efikasniji od Eduarda, onda je najbolji strijelac SP Kocsis, a ne Fontaine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Eduardo da Silva ili Franjo Mara Wölfl? Tko je od njih dvojice Dinamov rekorder po broju pogodaka u jednoj sezoni? Koji god odgovor izaberemo - točan je. Eduardo je postigao najviše pogodaka, 34. Međutim, Wölfl ima najbolji prosjek, jer je u 24 nastupa postigao 28 golova. I što sada gledati - prosjek ili jednostavno ukupni broj pogodaka? </p>
<p>Poneki su mediji prilično oštro reagirali, pa čak na neki način i optužili voditelja subotnjeg programa na maksimirskom stadionu, jer nije ustvrdio da je zapravo Wölfl najefikasniji strijelac u Dinamovoj povijesti. Smeta ih i napomena da je Eduardo ovime izjednačio rekord Makedonca Darka Pančeva iz lige bivše države. Doduše, ne vidimo razlog zašto ne bismo spomenuli rekord obiju liga u kojima je taj Dinamo igrao ili igra, pogotovo u trenutku kad je Eduardo rekorde nadmašio ili barem dostigao. Štoviše, podatak o Eduardu kao najboljem strijelcu nazvali su čak i - povijesnom pogreškom. </p>
<p> Ovakva je kritika suviše oštra i doista nepotrebna. Svakako je jasno da u ovakvim prigodama valja isticati sjajan učinak proslavljenoga Franje Wölfla, koji je u sezoni 1946./1947. postigao 28 pogodaka u 24 nastupa, što je u prosjeku 1,16. Eduardo je s 34 gola u 33 utakmice dosegnuo prosjek 1,03. </p>
<p> No, prihvatimo li takve kriterije, onda i sama svjetska nogometna organizacija Fifa - prekraja povijest i »maše« podatkom koji je »povijesna pogreška«! Posegnemo li za takvim obrascem, onda rekorder po broju pogodaka na jednom SP-u nije Francuz Just Fontaine nego - Mađar Sandor Kocsis! Fontaine je 1958. na SP-u u Švedskoj postigao 13 golova u šest utakmica, a Kocsis četiri godine ranije u Švicarskoj 11 pogodaka u pet nastupa. Dakle, Fontaineov je prosjek 2,16, a Kocsisov 2,20! </p>
<p> Zaronimo li još dublje u ovu tematiku, mogli bismo srušiti još neke povijesne »pogreške«. Treba li možda »redizajnirati« i ljestvicu strijelaca HNL-a, pa umjesto broja pogodaka uvesti kolonu - prosjek pogodaka? Možemo, dakako, naći razloge »za« i »protiv« oba kriterija i onda je posve jasno da nema razloga nikoga napadati. Umjesto polemičkih bi tonova najbolje bilo slaviti obojicu - i Wölfla i Eduarda.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vlasnici ulažu 85 milijuna eura </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bez obzira na ishod atenskog finala, trener Rafael Benitez najavio čistku: »Za budućnost Liverpoola potrebna su neka nova lica u svlačionici. Dugoročno gledano, glavni izazov je osvajanje Premier lige.« Novi vlasnici Liverpoola George Gillett i Tom Hicks spremni su na utrošiti 85 milijuna eura. [I.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sandri Šarić svjetska bronca </p>
<p>PEKING</p>
<p> – Posljednjeg dana Svjetskog prvenstva u tekvondou Hrvatska je osvojila još jednu medalju. Nakon što je u ponedjeljak Filip Grgić osvojio naslov svjetskog prvaka u kategoriji do 62 kg, u utorak se broncom okitila naša tekvondoistica Sandra Šarić. U 1. je kolu bila slobodna, a potom je nanizala tri pobjede, do poraza u polufinalu. Ovo je treća medalja Hrvatske na SP-u, nakon srebra Ane Zaninović i Grgićeva zlata. Od hrvatskih predstavnika u utorak su na borilišta izašli još Luka Vlašić i Iskra Knežević. Vlašić je poražen u 3. kolu, a Knežević je izgubila u 2. kolu. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Opet poraz Ivana Ljubičića</p>
<p>POERTSCHACH</p>
<p> – Ivan Ljubičić je sa iznimno lošom formom dočekao početak Roland Garrosa. I u Poertschachu je Ljubičić izdržao samo do drugog kola. Makar je Peruanac Luis Horna imao jako loše rezultate posljednjih tjedana protiv Ljubičića je uspio pobijediti. Prvi set je mnogo toga odredio, a dobio ga je Horna u »tie-breaku« (8-6). Nakon toga drugi set (6-4) kao da je došao po inerciji. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pobjeda Čilića, poraz Karanušića</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Hrvatski tenisač Marin Čilić prošao je prvo kolo kvalifikacija na Roland Garrosu. Čilić je postavljen za desetog nositelja, a na premijeri u Parizu je pobijedio Francuza Adriana Mannarina 6-2, 6-3. Jednako uspješan nije bio Roko Karanušić koji je imao zahtjevnijeg suparnika, Rainera Schüttlera. Nijemac je pobijedio 7-5, 7-5. U drugom kolu Čilićev suparnik je Argentinac Maxim Gonzalez. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Cleveland prokockao priliku za pobjedu</p>
<p>DETROIT</p>
<p> – Košarkaši Detroita pobjedom sa 79-76 obranili su domaći teren i poveli s 1-0 u finalu Istočne konferencije protiv Clevelanda. Odigrana je čudna utakmica, u kojoj je LeBron James »sveden« na svega 10 poena (uz 10 skokova i devet asistencija, niti jednom nije stao na crtu slobodnih bacanja). Isto tako, njegova je momčad imala osjetnu prednost u skoku, osvojenim loptama, baš kao i u manjem broju izgubljenih lopti i prednost od šest poena na poluvremenu, a sve je to bilo premalo da se dođe do prvog »breaka«. Pitanje je hoće li se takva prilika Clevelandu ponovno ukazati. </p>
<p>Richard Hamilton ubacio je 24 koša, podijelio sedam asistencija i u pravom smislu riječi vodio svoju momčad do pobjede. Kada mu se pridruži »sigurnost pod košem« zvana Rasheed Wallace (15 poena, 12 skokova, sedam asistencija), nije niti čudno što je Detroit utakmicu uspio privesti kraju u svoju korist. </p>
<p>Ipak, zadnji napad imala je gostujuća momčad. LeBron James imao je loptu iza crte za tri poena i kada su svi očekivali pokušaj »pogađanja« produžetka, on je loptu dodao Donyellu Marshalu, čiji je neometani pokušaj ostao nedorečen. </p>
<p>»Dodao sam loptu suigraču koji je bio otvoren na šutu. Na meni su bila dva protivnička igrača i ja sam pronašao rješenje. Vrlo jednostavno«, objasnio je James zašto on nije preuzeo odgovornost. </p>
<p>U poraženoj je momčadi najbolji bio Zydrunas Ilgauskas s 22 koša i 13 skokova. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Agent Lugovoj optužen za smrt Litvinenka</p>
<p>Britansko tužiteljstvo tražit će od Rusije izručenje Andreja Lugovoja</p>
<p>Ravnatelj Javnog tužilaštva u Londonu, sir Ken Macdonald, optužio je u utorak ruskog špijuna Andreja Lugovoja da je kriv za ubojstvo Aleksandra Litvinenka. Bivši agent KGB-a Litvinenko ubijen je u Velikoj Britaniji, pod nikad do kraja razjašnjenim okolnostima, nakon trovanja radioaktivnim polonijem 210. Britanske su vlasti odmah nakon smrti Litvinenka započele široku istragu, koja je sada rezultirala tragom koji vodi do Moskve. Britanija će zatražiti od Rusije izručenje agenta Lugovoja, kako bi mu se sudilo, ali je pitanje hoće li Moskva na to pristati jer su nakon izbijanja afere zahlađeni odnosi s Londonom.</p>
<p>»Presudio sam da su dosad prikupljeni policijski dokazi dostatni za podizanje optužnice protiv Andreja Lugovoja za smrt Aleksandra Litvinenka zbog namjernog trovanja«, rekao je u Londonu na konferenciji za novinare Ken Macdonald. Ravnatelj Javnog tužiteljstva je obavijestio novinare da je predložio Kraljevskoj tužiteljskoj službi da se odmah poduzmu neophodni koraci kako bi se Lugovoj izručio Britaniji i kako bi odgovarao pred londonskim sudom. Ken Macdonald je rekao da je riječ o »izvanredno teškom zločinu«. Britanski istražitelji pomno su ispitali sve detalje o kretanju Litvinenka, te s kim se, kada i gdje, susreo. Tako su utvrdili da su se Lugvoj i Litvinenko sreli neposredno prije nego je bivši agent KGB-a počeo imati teške zdravstvene probleme. Britanski su istražitelji utvrdili da su u kontaktu s Litvinenkom bili i Dimitrij Kovtun i Vjačeslav Sokolenko i da su se njih dvojica, u društvu s Lugovojem, susreli s Litvinenkom 1. studenog u londonskom hotelu »Millenium«. Odmah poslije tog susreta Litvinenko je počeo osjećati zdravstvene tegobe.</p>
<p>S Kovtunom i Lugovojem su britanski istražitelji razgovarali u prosincu u Moskvi, ali su oba poricali bilo kakvu umiješanost u taj slučaj. Do Sokolenka nisu uspjeli doći. Lugovoj i Kovtun su tvrdili da im se stavlja na teret ono s čime nemaju veze i da su žrtve zavjere. Ipak, tragovi su demantirali njihove riječi, jer je radioaktivni polonij 210 pronađen i u stanu Kovtunove bivše supruge i njene majke u Hamburgu. </p>
<p>Isto tako polonij je pronađen na još mnogo drugih mjesta, u tri zrakoplova, u jednom finskom zrakoplovu i na raznim lokacijama u Londonu. Ova prvorazredna špijunska afera sada dobiva novi zaplet, a sigurno je da će dodatno zakomplicirati odnose Londona i Moskve. Litvinenko je u ljeto 1998. javno rekao da su mu u Rusiji naredili da ubije jednog od najbogatijih Rusa, Borisa Berezovskog, koji živi u emigraciji. Objavio je i knjigu u kojoj je tvrdio da su Rusi sami postavljali bombe koje su usmrtile brojne ljude, a nakon toga su Rusi, po tvrdnjama Litvinenka, lažno optužili Čečene. Bio je to i povod velike ofenzive protiv Čečena, koju su nakon tih optužbi poduzeli. Litvinenko je tvrdio da su Rusi znali i detalje uoči napada Al Qaide na Sjedinjene Države, a pred smrt je prešao na islam.</p>
<p>Britanija očekuje od Rusije punu suradnju </p>
<p>LONDON - Velika Britanija je u utorak objavila da očekuje punu suradnju Moskve nakon što su britanski tužitelji najavili da će bivšeg agenta KGB-a Andreja Lugovoja optužiti za ubojstvo bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinenka. »To je bio ozbiljan zločin. Tražimo i očekujemo punu suradnju ruskih vlasti kako bi se počinitelji našli pred licem britanskog pravosuđa«, stoji u priopćenju britanske ministrice vanjskih poslova Margaret Beckett. To stajalište Londona preneseno je i ruskom veleposlaniku u Londonu. </p>
<p>Jurica Körbler/ Reuters/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otkazan Putinov intervju za austrijsku tv</p>
<p>Izvještaji ORF-a uoči Putinova dolaska proglašeni »neprijateljskim«</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Austrijska javna televizija ORF priopćila je u ponedjeljak da je otkazan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom uoči njegova dolaska u Austriju, te je optužila Kremlj za »neprihvatljive« pritiske.</p>
<p>»Službeno je razlog otkaza, koji je predan diplomatskim kanalima, neprijateljsko izvještavanje ORF-a uoči Putinova državnog posjeta«, piše u priopćenju ORF-a. Kremlj je izrazio nezadovoljstvo zato što je ta tv-mreža ovih dana objavila snimke rata u Čečeniji i zatražio je da se tekst ispod snimka izbaci ili promijeni, navodi ORF. »ORF je odbio pokušaj da se cenzurira program«, ističe uprava televizije koja se poziva na vjerodostojnost te »neovisnost i objektivnost svog izvješćivanja iz inozemstva, poglavito iz Rusije«. Intervju koji se trebao upriličiti u ponedjeljak u Moskvi s novinarima tv-mreže RTL i listova Die Presse i Profil, a trebao se objaviti u utorak, otkazan je, izvijestio je glasnogovornik ORF-a Michael Krause.</p>
<p>Kako piše ruski dnevni list Kommersant, slučaj bi mogao stvoriti neugodnosti Rusiji koja je »jako računala s tim Putinovim putovanjem« kako bi »Austriju, članicu EU-a koja nije u NATO-u, pridobila kao mogućeg lobista za ruske interese u Europi«, napose kada je riječ o američkom projektu proturaketnog štita. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Libanon - korak do pravog rata</p>
<p>Prekid vatre u utorak prije podne više je predah nego korak prema smirivanju</p>
<p>Žestoki oružani sukobi između libanonske vojske i islamista Fataha al islama oko logora palestinskih izbjeglica u Nahr al Baredu u potpunosti su prekinuti u utorak prijepodne. »Već sat vremena ne čuje se pucnjava oko logora«, izvijestio je fotograf novinske agencije AFP. </p>
<p> U sukobima koji su trajali i u utorak ujutro poginulo je najmanje je 20 islamističkih aktivista, 32 vojnika i 27 civila. U pokušaju da uđu u izbjeglički kamp Nahr al Bared, libanonski vojnici naišli su na snažan oružani otpor pripadnika te islamističke skupine. </p>
<p>Prema sporazumu sklopljenom još 1970. godine između tadašnje libanonske vlade i vodstva Palestinske oslobodilačke organizacije, libanonske snage sigurnosti ne mogu ulaziti u palestinske izbjegličke kampove na području Libanona. Pokušaj ulaska libanonskih vojnika u izbjeglički kamp koji se nalazi 15 kilometara od drugog po veličini libanonskog grada Tripolija, na sjeveru zemlje, bio je potaknut namjerom da se otkriju i uhite pripadnici terorističke skupine Al Qaida.</p>
<p>Fatah al islam je u utorak najavio borbu do »posljednje kapi krvi« ako vojska nastavi s napadima. »Na potezu je vojska, oni su počeli sukobe i oni će ih morati prekinuti«, izjavio je njihov glasnogovornik Abu Salim Taha. Upitan o broju žrtava u redovima skupine, odgovorio je: »To nije problem, problem je što civili to više ne mogu dugo trpjeti«.</p>
<p>Promatrači u Bejrutu tvrde da iza svega stoji Sirija jer, prema njihovoj procjeni, Fatah al islam je organizacija koja uživa novčanu i svaku drugu potporu službenog Damaska. Libanonci strahuju da bi najnoviji sukob njihove vojske i naoružanih Palestinaca mogao prerasti u pravi rat, kao što se to zbilo 1975. godine. Tada je u sukob naoružanih Palestinaca i pripadnika falangističke milicije uvučena i libanonska vojska, ali i naoružane skupine političkih stranaka, a građanski rat u Libanonu završen je tek 1990. godine.</p>
<p>Najnoviji sukobi u Libanonu izazvali su zabrinutost i u međunarodnim krugovima. Sjedinjene Američke Države izrazile su punu potporu libanonskom premijeru Fuadu Siniori, a potpora je stigla i iz Europske unije dokSirija odlučno odbacuje povezanost s oružanom skupinom Fatah al islam i terorističkom skupinom Al Qaida. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Odobreno prvo cjepivo protiv raka maternice</p>
<p>Cervarix je testiran na više od 40.000 žena i pokazao je visoku djelotvornost u prevenciji prekanceroznih lezija izazvanih HPV-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Australska agencija za lijekove prva je u svijetu odobrila prodaju cjepiva Cervarix, za prevenciju raka vrata maternice i prekanceroznih lezija povezanih s najčešćim onkogenim tipovima HPV-a, objavio je u utorak proizvođač, tvrtka GlaxoSmithKline (GSK). To je prvo cjepivo protiv raka vrata maternice namijenjeno ženama od deset do 45 godina, ujedno prvo takve vrste koje mogu koristiti i žene starije od 26 godina.</p>
<p>Cervarix, testiran na više od 40.000 žena, pokazao je visoku djelotvornost u prevenciji prekanceroznih lezija izazvanih HPV-om tipa 16 i 18. U tom smislu vrlo ga važnim smatra i dr. Ante Čorušić, pročelnik ginekološke onkologije u Petrovoj, referalnog centra Ministarstva zdravstva za rak vrata maternice koji je pokrenuo i nacionalni program probira koji počinje s jeseni. Kao ginekološki onkolog Čorušić pridaje veću važnost Cervarixu, ali ističe važnost i konkurentskog cjepiva, koje je također u postupku puštanja u promet, Gardasila (MSD), ali više u eliminaciji tipova virusa odgovornih za genitalne bradavice, kondilome koji nemaju tako dramatične posljedice kao što je rak i od kojih pobolijeva jedan posto spolno aktivnog stanovništva.</p>
<p>U predstavništvu GSK u Zagrebu očekuju da će njihovo cjepivo Europska agencija za lijekove (EMEA) odobriti u kolovozu, nakon čega će zatražiti registraciju i u Hrvatskoj agenciji za lijekove te je puštanje u promet u Hrvatskoj moguće već početkom iduće godine. Hoće li ući i u program redovitog cijepljenja ovisi o planovima zdravstvenih vlasti, ali podsjećaju da je ministar zdravstva Neven Ljubičić najavio da ćemo primjenjivati europske smjernice.</p>
<p>Rak vrata maternice je drugi po učestalosti rak u žena do 45. godine starosti i uzrokuje 275.000 smrti godišnje širom svijeta. To se događa kad infekcija onkogenim HPV tipom postane trajna i progredira u rak. [Hina, B. Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Krema kožu čuva </p>
<p>U sklopu Dana borbe protiv melanoma u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica organiziraju se i besplatni pregledi </p>
<p>Zbog sve češće pojave melanoma potrebno je ojačati svijest o opasnosti od sunca. Kako bi upozorili na potrebnu prevenciju Avéne Sun i Oktal pharma zajedno s Hrvatskom ligom protiv raka i KB Sestara milosrdnica ovih su dana organizirali Dane borbe protiv melanoma u čijem su sklopu organizirani besplatni pregledi za građane. </p>
<p>Stručnjaci su istaknuli kako je važno voditi brigu o svim promjenama na madežima i izbjegavati dugotrajno izlaganje suncu. </p>
<p>»Važno je kakav tko ima tip kože i kako ona reagira na Sunčevo svjetlo. Najosjetljivije su osobe svjetlije puti i kose. Osim toga je važno ima li netko slučajeve melanoma u obitelji«, pojašnjava nam prof. dr. sc. Mirna Šitum, predstojnica Klinike za spolne i kožne bolesti u KB Sestara milosrdnica. </p>
<p>Do 50 posto melanoma razvija se iz madeža, te je važno educirati javnost o rizičnim madežima. Primjerice osobe koje ih imaju mnogo trebaju biti više na oprezu. Osobito treba pripaziti na atipične, displastične madeže koji su nepravilna oblika, u više boja. Boje koje pozivaju na odlazak liječniku su crna i sivoplava. Čim madež promijeni boju ili oblik treba se savjetovati s liječnikom. Jednako tako treba paziti na one madeže koji su na takvu mjestu da ih svakodnevno iritira grudnjak ili, na primjer, rub hlača. Među kasnije znakove koji mogu signalizirati melanom spadaju pak izdignutost madeža, krvarenje, bolnost i svrbež. Također treba pripaziti na nastanak opeklina i staračke pjege. </p>
<p>Dr. Šitum je napomenula da treba mijenjati primitivne stavove kako madeže ne treba dirati. Liječnik treba procijeniti koji bi se madeži trebali operativno odstraniti. </p>
<p>Do kraja kolovoza od svih prodanih proizvoda Avene Sun, koji na sebi imaju logotip Hrvatske lige protiv raka, bit će donirana kuna za ligu. Lani je tako prikupljeno 13.000 kuna. </p>
<p>Prevencija </p>
<p>1. Izbjegavati odlazak na sunce od 10 do 16 sati</p>
<p>2. Korištenje krema za zaštitu od sunca s visokim faktorom koje treba nanositi na kožu svaka dva sata </p>
<p>3. Na suncu je potrebno nositi naočale i šešir</p>
<p>4. Paziti se i zaštititi kožu i tijekom oblačna vremena</p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zatvorenica u kući</p>
<p>Službenica Jane Brooks jedna je od nesretnih žrtava suludih promatrača koji im život pretvaraju u pakao</p>
<p>Kad je Jane Brooks, službenica iz južnog dijela Birminghama, jednog jutra 1999. u četiri sata i 30 minuta snenim pozdravom iz kreveta ispratila na posao zaručnika Stevea, nije ni slutila da će joj život postati patnjom. Najavila ga je zvonjava telefona i potom muški glas: »Znam da si sama, jer je tvoj strojovođa upravo otišao. Kako mi to možeš činiti, Jane?». Tada 29-godišnja Jane Brooks prepoznala je glas Johna, mehaničara kojeg je slučajno sretala kao zaposlenica u kontroli željezničke postaje. Potom je uslijedilo snažno udaranje na ulaznim vratima, pa se iz spavaonice na prvom katu sjurila u prizemlje. Na podu hodnika ugledala je poštansku omotnicu, a u njoj ljubavno pismo kojim joj John poručuje da će se vjenčati i kako ne može podnijeti da krevet dijeli s drugim muškarcem. Posebno su je prestrašile krišom snimljene fotografije dok izlazi iz frizerskog salona, ispred škole čeka kćer ili ide na posao. Istog ga je jutra prijavila policiji, ali nije znala da joj neće moći pomoći. Dodijavanje se nastavilo, a Jane je postala svjesna da je Johnova žrtva. Zbog sigurnosti sedmogodišnju je kćer preselila rođacima, a svakidašnjica joj je postala jednaka onoj promatranih i uznemiravanih popularnih pjevača ili glumaca.</p>
<p> Bojala se da je promatrač ne ubije kao što je 1980. glazbenika Johna Lennona. Svijet se tek tada zainteresira za žrtve promatranja, iako istraživanja Sveučilišta Leicester upozoravaju da im je na meti jedna od pet Engleskinja i jedan od 20 muškaraca. Zbog toga se žrtve razbolijevaju, trećina je izgubila posao, raskinula veze ili se preselila u inozemstvo. Iako bi ti podaci trebali potaknuti policiju da ozbiljnije razmotri svaku prijavu promatranih žrtava, često to ne čini. Prije dvije godine očito nije ozbiljno razmotrila pritužbe 22-godišnje Clare Bernal, prodavačice u robnoj kući Harvey Nichols koju je na poslu ubio promatrač i bivši dečko. U slučaju Jean Brook policija se iskazala postavivši prislušni uređaj na telefon. Tako kad joj je prijetio ubojstvom uhitili su ga u telefonskoj govornici, pa je noć proveo u zatvoru i nakon plaćene kazne od 50 funti opet bio slobodan.</p>
<p>»Smirila bih se samo kad je Steve bio sa mnom, a najteže mi je bilo noću samoj u kući. Bojala sam se upaliti svjetlo, kupati se, a kad bih večerala uvijek mi je bilo zlo. Živci su mi popustili i završila sam na 18-mjesečnom bolovanju i zato smo planirali prodati kuću. No to se ne može učiniti u tajnosti i bilo mi je jasno da ću ostati promatračevom igračkom. Nitko mi nije mogao pomoći, ali sve se riješilo jedne večeri kad je Steve bio na poslu. John mi je telefonirao i prijetećim glasom rekao da će me ubiti, ako me ne može imati. Znala sam da policija prisluškuje razgovor, pa sam ga pozvala u kuću i rekla da to učini. Nakon nekoliko minuta pojavio se u kuhinji s golemim nožem i navalio je na mene. Borili smo se i ranio me. Policija ga je ubrzo uhitila i u njegovu domu našla stotine mojih fotografija. Bio je to dio Johnova tajnog života koji je skrivao od supruge i četvero djece«, rekla je Jane Brooks koja se nije smirila ni kad je 2000. osuđen na četverogodišnju zatvorsku kaznu.</p>
<p>Stari su se strahovi vratili kad je doznala da je promatrač John godinu dana prije isteka kazne pušten na slobodu. Navodno je potpisao da joj se više neće približiti. No Jane Brooks je zauvijek ostala ranjena i žrtva mentalne torture, jer njezine rane uzrokovane stalnim maltretiranjem i prikradanjem nikad neće posve zacijeliti.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zvjezdani biseri</p>
<p>Festival na Azurnoj obali, osim premijera novih filmova, omogućuje i drukčiji pogled na najpoznatije glumce današnjice</p>
<p>Dolaskom na canneski festival najpoznatiji je filmsko-ljubavni par današnjice, Angelina Jolie i Brad Pitt, izazvao veliku pozornost fotoreportera koji su ih pratili u stopu. Povod je njihovu pojavljivanju pred festivalskom dvoranom premijera Jolienina posljednjeg filma »A Mighty Heart«. Slavnom se paru na projekciji filma pridružila i udovica američkog novinara Daniela Pearla, Marianne, koju Jolie igra u tom filmu. Taj film, redatelja Michaela Winterbottoma, govori o Pearlovoj otmici i ubojstvu u Pakistanu prije pet godina. Marianne je potom napisala knjigu »A Mighty Heart: The Brave Life and Death of My Husband Danny Pearl«. Tada je bila trudna šest mjeseci i knjigu je, kaže, napisala kako bi njezin sin barem putem njezinih riječi upoznao oca. </p>
<p>Dolazak Angeline i Pitta na crveni sag izazvao je uistinu veliko oduševljenje i mnogi su uočili Pittovu frizuru, koja je filmske obožavatelje podsjetila na Roberta Redforda u doba kada je glumio u »Velikom Gatsbyju« 1974. Par je u Cannes stigao s djecom i odsjeo u ekskluzivnu hotelu sa pet zvjezdica »Du Cap«. </p>
<p>Najveća filmska premijera Cannesa očekuje se u četvrtak kada će Pitt promovirati svoj novi film »Oceanovih 13«. </p>
<p>Brad i Angelina su među 200 gostiju koji su platili 100.000 funti ulaznice za dobrotvornu zabavu Warner Brothersa koji prihodom od tog događaja pomaže okončanju genocida u Sudanu. </p>
<p>U središtu se festivalske pozornosti našla i Eva, supruga talijanskog dizajnera Roberta Cavallija. Za zabavu na jednoj jahti u Cannesu, Eva je odjenula laganu bijelu suknju koja joj je skliznula s bokova. Eva je tako fotoreporterima pokazala kakvo donje rublje nosi, te se popela na jahtu gdje se pridružila drugim gostima - Sharon Stone, Mischi Barton i Minnie Driver. Čini se da u ludim provodima uživa i Sharon Stone koja je canneske vrućine odlučila izliječiti velikim količinama rashlađena vina. No kao da je zaboravila da ne treba miješati različita pića pa su je nakon nekoliko sati fotoreporteri ovjekovječili - zajapurenu i pripitu. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ured za flert</p>
<p>Tražite li partnera, velika je vjerojatnost da ćete ga naći u poslovnom okruženju. Tako barem tvrde rezultati istraživanja koje je proveo časopis »New Woman«. U istraživanju su sudjelovale žene prosječne starosti 28 godina. Naime 61 posto ispitanica reklo je da je njihova veza započela na poslu. Trećina je tih žena priznala da su imale intimne odnose u uredu, dok je četvrtina žena koje su bile u vezi ili braku priznala da je prevarila partnera s kolegom. Čini se da je flert omiljen uredski hobi, jer se njime »bavi« čak 94 posto žena, dok ih pola završi i u krevetu. Osam od deset žena priznaje da je barem jednom maštalo o nekom kolegi. Elektronička je pošta pak najomiljenije sredstvo komuniciranja kojem pribjegava 63 posto zaposlenih. Ispitivanje se dotaknulo i uznemiravanja na poslu. Iako je devet od deset žena reklo da im se udvarao kolega, samo njih dva posto zbog toga se požalilo. Njih 47 bilo je polaskano, 33 posto smatralo je to zabavnim, a 18 posto ih je ubrzo dogovorilo čvenk. Urednica Lauren Libbert objašnjava da je ured dobro mjesto za polagano upoznavanje. »Momak s druge strane stola možda nije kao iz reklame, ali s vremenom vam uđe pod kožu«, tvrdi Libbert. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nastup nakon 7 godina</p>
<p>Pjevačica Tina Turner ovih je dana pokazala da unatoč godinama i dalje fenomenalno pjeva i odlično izgleda. Nakon sedam je godina naime nastupila pred obožavateljima na stadionu Wembleyju. Ta se 67-godišnjakinja vratila iz mirovine samo na jednu večer, i to zbog humanitarnog razloga. </p>
<p>»Osjećam da me očekuje još mnogo toga posebnog u životu. Tako ću se osjećati i sa 90 ili 100 godina. No kada se osvrnem, vrlo sam zadovoljna postignutim«, izjavila je Tina. </p>
<p>Ta je ekskluzivna zabava bila organizirana kako bi se skupila sredstva za zakladu Caudwell Children, koja pomaže bolesnoj djeci. Domaćin večeri bio je voditelj »Top Geara« Richard Hammond, a cijena stolova bila je oko 15.000 funti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U 24 sata troje poginulih</p>
<p>Kod Varaždina je poginuo motociklist, kod Belog Manastira vozač teretnog vozila, a kod Kutine suvozač u osobnom automobilu </p>
<p>POPOVAC</p>
<p> - Jedna je osoba poginula, a jedna je teško ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak, oko 20 sati, na državnoj cesti D-7, između Belog Manastira i državne granice s Mađarskom, kod skretanja za mjesto Popovac. Do nesreće je došlo kada se Manfred Muter (31) iz Kneževa, kretao teretnim vozilom marke »vw transporter«, registracijskih oznaka SB 145-AV, županijskom cestom 4019 iz smjera Popovca prema državnoj cesti D-7. </p>
<p>Dolaskom do raskrižja županijske ceste s državnom, Muter je bio dužan zaustaviti se i propustiti sva vozila, te se potom priključiti na državnu cestu na koju je namjeravao skrenuti lijevo, jer se zaputio prema obližnjem Kneževu. Vidjevši da vozilo, koje se kretalo iz pravca juga prema sjeveru, odnosno iz smjera Belog Manastira prema granici, ima uključen desni žmigavac te da namjerava skrenuti desno na cestu prema Popovcu, Muter je započeo sa skretanjem lijevo na državnu cestu. </p>
<p>Međutim, u tom je trenutku, iza vozila koje je skretalo na cestu prema Popovcu, nailazio i automobil marke »vw passat«, te ga je u punoj brzini započelo obilaziti. </p>
<p>Kako je Muter svojim vozilom izletio pred njega, »passat« se svom silinom zaletio u »transporter«, odguravši ga čak dvadeset metara. Nakon toga, »transporter« se okrenuo i zaustavio u lijevom prometnom traku, dok je »passat« sletio u odvodni kanal uz desni rub kolnika. </p>
<p>Od siline udarca Muter je na mjestu preminuo, dok je Mario Dominić (28) iz Petlovca, koji je vozio »passat« lakše ozlijeđen. </p>
<p>Iako je vozač »passata« počinio prometni prekršaj jer je obilazio pred raskrižjem preko »pune linije«, prometnu je nesreću skrivio Muter jer mu je oduzeo prednost prolaska. Na mjestu događaja ubrzo su se okupili mještani Kneževa i Popovca od kojih smo doznali kako je poginuli Muter otac dviju djevojčica od godinu i tri godine. Kobne je večeri, kao i inače, teretnim vozilom, koje je u vlasništvu tvrtke »Projektgradnja« iz Slavonskog Broda za koju je radio, odvezao svoje radne kolege u Petlovac, nakon čega se sam vraćao u Kneževo. </p>
<p>Jedan poginuli i četvero ozlijeđenih</p>
<p> KUTINA - Jedna je osoba poginula, a četiri su ozlijeđene u sudaru dvaju automobila i teretnoga vozila na 90. kilometru autoceste Bregana - Lipovac kod motela »Stari hrastovi«, priopćila je sisačko-moslavačka Policijska uprava. Nesreća se dogodila u 12.45 sati, a policija na mjestu nesreće obavlja očevid, utvrđuje uzroke sudara i identitet poginule osobe i ozlijeđenih. Prema dosadašnjim saznanjima, poginuo je muškarac u automobilu kutinskih registracijskih oznaka. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poginulog motociklista našli u jarku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U mjestu Beletincu, u ponedjeljak oko ponoći, s ceste u jarak sletio je i poginuo 41-godišnji motociklist, a njegovo tijelo ostalo je ležati u vodi sve do jutra, kad ga je pronašla mještanka i o tome obavijestila policiju. Ona je policiji javila da u jarku za oborinske vode između Varaždina i Novog Marofa leži muškarac, koji je najvjerojatnije mrtav. Policija je utvrdila da je riječ o A. M. iz Novog Marofa koji je iz još neutvrđenih razloga mopedom u zavoju skrenuo s kolnika i sletio u jarak. Utvrđeno je da je 41-godišnjak, koji je bez kacige vozio moped, poginuo na mjestu nesreće. Pregledom mjesta nesreće i tijela poginulog nisu pronađeni tragovi dodira s drugim vozilom ni znakovi nasilne smrti, kažu u varaždinskoj policiji. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ubio trojicu pa pucao na policiju</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - U utorak je na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu počelo suđenje Draženu Kozmanu (23) iz Gornjih Bogićevaca, koji je u studenom prošle godine u Okučanima ubio tri, a ranio šest osoba. Podsjetimo, početkom studenoga, nešto iza 21 sat navečer, Kozman je ušao u ugostiteljski objekt »As« u Okučanima (vlasništvo Kate Jurić) te nakon nekog vremena počeo pucati iz automatskog oružja. </p>
<p>Pritom je ubio Marka Maroša (50), Mladena Belinu (36) i Dragu Došlića (48) te ranio šest osoba. Nakon toga je otišao u ugostiteljski objekt »Pinokio« na suprotnoj strani ulice gdje je također nastavio svoj »krvavi pir«, ali na svu sreću, bez tragičnih posljedica. Nakon izlaska iz tog kafića, Kozman je i na djelatnike Interventne policije PU brodsko-posavske te policajce PP Okučani zapucao i bacio dvije ručne bombe, ali na sreću nitko nije bio ranjen. </p>
<p>Nešto kasnije iste večeri Kozman je uhićen i otpravljen na saslušanje. Prema optužnici, Kozmana se tereti za trostruko ubojstvo te šest pokušaja ubojstva. Saslušani svjedoci, među kojima je bila i Kata Jurić, opovrgnuli su iskaz koji je Kozman dao ranije, a prema kojem tvrdi da je bio izazvan.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Istukli ga u parku i oteli mu mobitele i novac </p>
<p>PULA</p>
<p> - Djelatnici PU istarske tijekom kriminalističke obrade došli su do saznanja da su Ređep K. (53) iz Pule i Senad B. (44), državljanin BiH (policija dala samo inicijale), u subotu navečer počinili razbojništvo nad 32-godišnjim E. H. iz Pule. Incident se dogodio u Parku kralja Petra Krešimira, kada su dvojica nasilnika E. H. izudarali po tijelu i otuđili mu iz džepa dva mobitela i nekoliko stotina kuna. Dvojac je u ponedjeljak priveden u Istražni centar Županijskoga suda u Puli. [P.A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Plaće veće nego kod Todorića</p>
<p>Vlasnik »Ecocorteca« Boris Mikšić najavljuje zapošljavanje 50 odnosno u konačnici 200 radnika</p>
<p>BELI MANASTIR</p>
<p> – »Ovo je najmodernija tvornica biorazgradive plastike na svijetu koju smo sami osmislili i dizajnirali te izgradili uz pomoć lokalnih kooperanata«, istaknuo je u utorak Boris Mikšić, vlasnik tvrtke »Ecocortec« i investitor, najavivši kako će u petak, nakon šest mjeseci kašnjenja, ova tvornica u Belom Manastiru konačno početi s probnom proizvodnjom. </p>
<p>»Ecocortec« danas zapošljava 20 djelatnika, a Mikšić najavljuje kako će, čim počnu s punom proizvodnjom, broj zaposlenih povećati na 50, dok im je krajnji cilj, kada budu radili punim kapacitetima, zaposliti 200 osoba. </p>
<p>Već planiraju proširenje, jer rezervirali su 5000 metara četvornih zemlje uz tvornicu, gdje će širiti proizvodnju, a Mikšić naglašava da će plaće njegovih radnika »biti veće nego kod Todorića«. </p>
<p>»Probna proizvodnja trajat će 60 dana, a nakon toga krećemo u punu proizvodnju koja će iznositi 2,5 milijuna kilograma godišnje. Dvije su osnovne linije koje će se proizvoditi u Belom Manastiru - biorazgradiva ambalaža i antikorozivna ambalaža. Čak 90 posto proizvoda izvozit ćemo na tržište Europske unije i Amerike, a interes pokazuju Kina i Japan, dok će 10 posto ostajati u Hrvatskoj«, kazao je Mikšić. </p>
<p>Već su postignuti dogovori s tvrtkama Mercedes, Volvo i Renault koji će u belomanastirsku eko-ambalažu pakirati rezervne dijelove automobila, ali i s MORH-om za koje će raditi proizvode za zaštitu vojnih materijala. </p>
<p>»Biorazgradiva ambalaža ima budućnost i u širokoj potrošnji kako se sve više pozornosti posvećuje ekologiji i izbacivanju plastike iz uporabe«, ustvrdio je Mikšić, dodavši da se biorazgradiva plastika iz njegove tvornice razgrađuje za samo šest tjedana. </p>
<p>»Moje tvrdnje potvrđuje i činjenica da je ova tvornica, iako još nije počela s proizvodnjom, prošli tjedan u Chicagu dobila World Star nagradu za najbolji ambalažni proizvod u konkurenciji s proizvodima iz 35 zemalja svijeta«, pohvalio se Mikšić. </p>
<p>Govoreći o gradnji belomanastirske tvornice, u koju je uložio pet milijuna eura, Mikšić se osvrnuo i na spor s Erstesteiermärkische bankom koja je obustavila isplatu kredita za investiciju i blokirala mu račun tvrtke. </p>
<p>»Srećom, to nije imalo nikakvih posljedica na proizvodnju jer sam svojim sredstvima podmirio sve dugove prema izvođačima. Erste banka je nesuvislim obrazloženjem i bez ikakva konkretna razloga odlučila stopirati isplatu kredita, a mi smo pokrenuli spor na sudu koji bi trebao biti okončan sljedeći tjedan«, kazao je Mikšić. </p>
<p>Član Gradskog poglavarstva Belog Manastira Josip Kompanović istaknuo je da je Grad ovome projektu cijelo vrijeme davao potporu, jer tvornica će zaposliti 200 radnika, što je jedna trećina nezaposlenog stanovništva Belog Manastira. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Tek 20 posto štedi za mirovinu</p>
<p>Čak 60 posto zaposlenih očekuje da će u mirovini imati dva i više izvora prihoda</p>
<p>Čak 90 posto ispitanika iz ankete koju je za AZ mirovinske fondove napravila agencija Puls, tvrdi kako planira svoju budućnost i posvećuje pozornost realizaciji tih planova. No, većina planova za idućih pet godina vezana je uz odgoj i obrazovanje djece, napredovanje u poslu i usavršavanje, odnosno kupnju novog stana i automobila. Samo 20 posto ispitanika već sada štedi za mirovinu (u toj su skupini u većini ispitanici između 30 i 45 godina i oni višeg profesionalnog statusa i plaće), još 60 posto njih to planira započeti u idućih pet godina, dok 33 posto ispitanika ne štedi, niti namjerava u idućih deset godina. </p>
<p>Riječ je uglavnom o radnicima s nižim prosječnim primanjima, rečeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja »Stavovi o mirovini«. </p>
<p>Oko 56 posto građana optimistično gleda na mirovinu, no 37 njih je pesimistično. Među njima su u većini oni iznad 56 godina, kojima je mirovina bliže. Čak 48 posto njih u mirovini očekuje niži standard u odnosu na sadašnji te u odnosu na sadašnje umirovljenike. Zanimljivo je da čak 60 posto sada zaposlenih očekuje da će u mirovini imati dva i više izvora prihoda, pri čemu čak 56 posto građana računa na honorarne poslove. Još 30 posto ispitanika očekuje pomoć od djece i obitelji, a 25 posto računa na prihode od životnog osiguranja te 20 posto na bankovnu štednju. Za razliku od tog razmišljanja, oko 60 posto sadašnjih umirovljenika kaže da ima samo prihode od mirovine, dok samo 12 posto njih honorarno radi te još toliko - 12 posto - koristi bankovnu štednju. Čak 18 posto umirovljenika iskazuje kako im prihodi nisu dostatni za život, 26 posto kaže da jesu samo jednim dijelom, a 43 posto da im prihodi donekle zadovoljavaju potrebe. Samo 11 posto današnjih umirovljenika iskazuje da ima prihode dostatne za kvalitetan život.</p>
<p>Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Az mirovinskog fonda, naglasio je kako se od prvog stupa može očekivati da će mirovine biti sve manje, odnosno da s vremenom postanu iste za sve osiguranike, dok bi buduću mirovinu određivao dio koji je kapitaliziran na računu osiguranika. Ekonomist Danijel Nestić s Ekonomskog instituta upozorio je da projekcije pokazuju kako bi mirovine iz prvog stupa nakon 2020. godine mogle pasti ispod 30, a nakon 2040. godine ispod 20 posto prosječne plaće, dok bismo do 2050. godine mogli imati 1,1 zaposlenog na jednog umirovljenika. </p>
<p>»Uz sadašnju stopu doprinosa mirovine iz drugog stupa gotovo sigurno neće moći nadomjestiti pad relativnih mirovina isplaćenih iz prvog stupa«, upozorio je Nestić. Dodao je kako se bez sumnje mora pronaći rješenje za nove umirovljenike, kroz promjenu faktora za izračun mirovine ili povećanje obračunskog razdoblja za izračun mirovine. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Španjolcima Hrvatska 'in', dobre najave iz Švicarske </p>
<p>U prosjeku bogati Švicarci pohvalit će ovdašnje prirodne ljepote, ukusnu hranu i zadovoljavajući odnos vrijednosti za novac a smeta im nedovoljna uslužnost u hotelima</p>
<p>Poremećaj velikog emitivnog tržišta itekako se osjeti u završnoj statistici receptivne zemlje. Primarna su tržišta od iznimne važnosti i zato zaslužuju da im potencijalni domaćin posveti veću pažnju i veći promidžbeni proračun. Izgubiti, na primjer, desetak posto Nijemaca ili Talijana jednako je gubljenju cijelog švicarskog, španjolskog ili belgijskog prometa. Međutim, prema utjecaju na ovdašnji turizam i manja tržišta pletu mrežu turističkog uspjeha, a neizostavna su i pri kreiranju pozitivnog imidža neke države. </p>
<p> Postoje, doduše, nepisana pravila - kad ste 'in', onda ste 'in' u cijeloj Europi, a kad vas izbjegavaju, onda vas zaobilaze i veliki i mali. Sjetimo se rata i poraća, kosovske 1999. kad su nas turisti masovno zaobilazili. Prekretnica je bila 2000. otkad rastu turistički dolasci i noćenja. Mala tržišta, o kojima se relativno malo piše, igraju znatnu ulogu na tom putu. </p>
<p>Ovih smo dana dobili informaciju o stanju prodaje na pojedinim emitivnim tržištima od sekundarne važnosti za hrvatski turizam, o tome kako nas doživljavaju tamošnji turisti. Svim tim zemljama zajedničko je što nude još mnogo prostora za napredovanje turističke Hrvatske. U prosjeku bogati Švicarci pohvalit će ovdašnje prirodne ljepote, ukusnu hranu i zadovoljavajući odnos vrijednosti za novac. Smeta im nedovoljna uslužnost u hotelima - žele osmijeh hotelskog osoblja i povrh toga tvrde kako neki ovdašnji hoteli ne odgovaraju standardima čistoće. Švicarci su nedavno doznali i ono što češći gosti Jadrana odavno znaju - trajekt je preskup, nema dovoljno garaža, loš je lokalni prijevoz. Postavljaju i za svoj standard normalno pitanje - zašto vozni red lokalnih prijevoznika ne postoji na internetu? </p>
<p>Na švicarskom tržištu treba poraditi i zbog toga što ti gosti na putovanjima u prosjeku dnevno troše 141 švicarski franak, neusporedivo više nego neki njihovi susjedi. Lani ih je u Hrvatskoj bilo 129.000, za ovu se sezonu najavljuje porast od 15 posto. U Španjolskoj su u modi odredišta Nove Europe, kako percipiraju i nas. Iako je to jaka receptivna zemlja, deset milijuna Španjolaca godišnje putuje na odmor u inozemstvo. Imaju gotovo nevjerojatnih 9000 agencija, među kojima tek pedesetak većih u svojim programima nudi Hrvatsku. Prednost je što smo tamo novo odredište. Španjolci, upoznati s navikama dijela svojih državljana, iznimno cijene i to što smo sigurna država. Španjolac je također dobar gost - tijekom odmora dnevno troši 107 eura, lani ih je ovdje bilo 114.000, čak trećinu više nego godinu prije, a za ovu se godinu predviđa porast od novih petnaestak posto. </p>
<p> »Znate li gdje je slovačko more? Naravno, u Hrvatskoj.« Dugogodišnje postojanje tog slogana unaprijed uklanja svaku raspravu o našem imidžu u toj zemlji. Sedmu godinu za redom Hrvatska je u Slovačkoj odredište broj jedan. Na naš dio Jadrana doputuje trećina svih Slovaka koji odmor traže u inozemstvu. Hvale se kako vole Jadran jer tamo gotovo da nemaju jezičnu barijeru. Lani nas je posjetilo 217.000 Slovaka, ove godine očekuje se 8000 više. Glavni hendikep? Hrvatska je na slovačkom tržištu postala jedno od najskupljih odredišta. To bi mogao biti problem i Nizozemcima, vjerojatno najštedljivijem europskom narodu, pa je Bugarska, jedna od najjeftinijih receptivnih država Starog kontinenta, ovogodišnji hit. Slijede Turska, Egipat i Grčka. Izuzev Grčke, riječ je o znatno jeftinijim odredištima nego što su naša. </p>
<p>Nizozemci mijenjaju navike - do lani 80 posto dolazaka ostvarivano je u Istri, prvenstveno u velikim kampovima, sada se okreću prema nešto jeftinijim područjima, Kvarneru i Dalmaciji. Trenutačne predbilježbe su na razini očekivanja, posjet bi također mogao biti petnaestak posto bolji od lanjskog. </p>
<p>Njihove prve susjede Belgijance, s kojima baš nemaju previše zajedničkih karakteristika, također smetaju cijene. Doduše, samo dubrovačke, što se vidi i po tome da ih je sada doputovalo između 10 i 20 posto manje u tamošnju zračnu luku, dok istodobno jako raste promet prema jeftinijem Splitu. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Dukat predstavio nove proizvode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dukatov sektor razvoja i novih funkcionalnih proizvoda predstavio je dva nova proizvoda za očuvanje zdravlja: trajno mlijeko Omega 3 i trajno mlijeko kalcij+.</p>
<p>Direktor razvoja proizvoda Dukata Stjepan Mahnet kazao je da Dukat ostaje vodeći otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 42 posto i 16.000 kooperanta. Dodao je kako Dukat već dugo ne uvozi mlijeko, već izvozi mlijeko i mliječne proizvode.</p>
<p>»Nužno je povećati proizvodnju mlijeka zbog EU kvota. Dukat ima EU broj i može izvoziti mlijeko na tržište EU-a«, kazao je Mahnet. Rukovoditeljica razvoja proizvoda Inga Kesner Koren kazala je da Dukat ima novu generaciju funkcionalnih mliječnih proizvoda. Naglasak je, kaže, na proizvodima koji pozitivno utječu na zdravlje potrošača, a prema mišljenju Ministarstva zdravstva smanjuju rizik bolesti srca i kardiovaskularnog sustava. Naime, snimanjem stanja prehrambenih navika stanovništva Hrvatske, uočena je na premala potrošnja mlijeka. Osim toga, pokazalo se kako u organizam unosimo previše masne hrane, a premalo kalcija i 'dobrih' masnoća.</p>
<p>»Omega 3 masne kiseline nalaze se u zdravoj mediteranskoj prehrani. Njihovo djelovanje smanjuje trigliceride, rizik stvaranja krvnih ugrušaka, kao i smanjenje povišenog krvnog tlaka«, kazala je Inga Kesner Koren.</p>
<p>Mahner je kazao da je proizvodna cijena novih funkcionalnih proizvoda ista kao i drugog trajnog mlijeka. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatskoj 98 'superbrandova' </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je 98 robnih marki dobilo status i znak superbranda koji kao počast prepoznatljivim robnim markama dodjeljuje Međunarodna organizacija Superbrands. U prvoj hrvatskoj Superbrands knjizi 2006./07., predstavljenoj u utorak, opisan je 41 proizvod. Knjigu je izdala tvrtka Superbrands Adriatic, hrvatska podružnica Međunarodne organizacije Superbrands, koja postoji od 1994., a trenutačno je aktivna u 60 zemalja svijeta i surađuje s proizvođačima 2400 robnih marki. Direktor tvrtke Superbrands Adriatic Borut Zemljić istaknuo je da znak i status superbranda dobivaju proizvodi koji su visoko cijenjeni i odlikuje ih izvrsnost u svakom pogledu, od kvalitete, preko dizajna do omiljenosti kod potrošača.</p>
<p>Jedan od najpoznatijih brandova, rečeno je, je Podravkina Vegeta. </p>
<p>U Hrvatskoj je između 15 tisuća proizvoda izdvojeno 700 finalista, od kojih su status i znak superbranda dobile 98. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić istaknuo je kako više kvalitetnih i konkurentnih hrvatskih robnih marki i brandova znači i više uspjeha na tržištu. [I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>UN podržava hrvatski put prema EU</p>
<p>Predsjednik Mesić i premijer Sanader poručili su da Hrvatska želi biti ravnopravan član međunarodne zajednice i sudjelovati u rješavanju globalnih izazova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu 15. obljetnice primanja Hrvatske u Ujedinjene narode, u utorak se na Pantovčaku na svečanom prijemu, u organizaciji predsjednika države Stjepana Mesića, okupio državni vrh, dužnosnici, predstavnici diplomatskog zbora, institucija, organizacija i udruga.</p>
<p>Predstavnici države i Vlade, Stjepan Mesić i Ivo Sanader, te potpredsjednik Sabora Luka Bebić okupljenim su stranim i domaćim uzvanicima poručili da Hrvatska želi biti ravnopravna članica međunarodne zajednice i sudjelovati u rješavanju problema koji dolaze s globalnim izazovima.</p>
<p>Prisjećajući se što je sve Hrvatska prošla u proteklih 15 godina, šef države istaknuo je da se od tada mnogo toga promijenilo kako kod nas, tako u regiji i svijetu. </p>
<p>»Danas je Hrvatska čvrsto i nepovratno opredijeljena za demokraciju i pravnu državu koja je, unatoč tome što je neki i dalje nastoje izigrati, sve prisutnija«, ustvrdio je predsjednik Mesić.</p>
<p>I premijer Sanader, i potpredsjednik Sabora Bebić poručili su da je naša zemlja, iako teži članstvu u Europsku uniju i NATO-u, svjesna svoje uloge na jugoistoku Europe i potrebne izgradnje dobrosusjedskih odnosa. </p>
<p>»U našem jugoistočnom susjedstvu ima još nerazjašnjenih problema za međunarodnu zajednicu i Hrvatska je spremna sudjelovati u pronalaženju rješenja«, rekao je premijer Sanader dodajući kako je uloga Hrvatske pružiti potporu zemljama i narodima jugoistočne Europe. »Mi ćemo to i učiniti«, obećao je predsjednik Vlade. </p>
<p>Jurij Afanasijev, stalni predstavnik UN-a za Hrvatsku, pohvalio je sudjelovanje hrvatskih vojnih snaga u mirovnim misijama UN-a, te zaključio: »Hrvatska je prošla dugi put, no njezina je preobrazba danas izvanredna«. </p>
<p>Organizacija UN-a podržava hrvatski put prema EU, dodao je napominjući da će nas podupirati i ubuduće, sve dok to bude u skladu s našim željama i potrebama.</p>
<p>S hrvatskom budućnošću u EU svi su se govornici složili, a predsjednik Mesić ponovio je kako to ne žele samo okorjeli euroskeptici koji su »tvrdi i tvrdoglave pristaše nacionalne izolacije«.</p>
<p>»Ništa više nije kao prije 15 godina«, rekao je predsjednik Mesić zauzevši se u svom govoru za to da se Hrvatska ponaša kao »država koja će konstruktivnim djelovanjem opravdati i svoje mjesto u UN-u«.</p>
<p>Predsjednik Vlade Sanader je, govoreći o europskoj budućnosti naše zemlje, ali i gradnji dobrosusjednih odnosa, otklonio mogućnost pristupa EU u bilo kakvom paketu.</p>
<p>»Svaku će se zemlju ocjenjivati prema vlastitim individualnim postignućima i nijedna zemlja ne smije biti talac neke druge zemlje«, smatra hrvatski premijer.</p>
<p>Da Hrvatska od početka podupire načela UN-a potvrdio je i saborski potpredsjednik Sabora Bebić rekavši da će i ubuduće, u skladu s odlukama Sabora, Vlade i predsjednika države, sudjelovati u očuvanju mira diljem svijeta, gdje god to bude potrebno.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Spotovima podići svijest i prometnu kulturu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Trima audio i video-spotovima, koji su se u utorak počeli emitirati na televizijskim i radijskim postajama u sklopu višemjesečne medijske kampanje, počela je promocija sigurnosti i podizanja svijesti vozača kako bi se ostvarili ciljevi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, rečeno je na konferenciji za novinare u utorak u Ravnateljstvu policije u Zagrebu. </p>
<p>Emitirat će se spotovi o djeci u prometu i njihovoj sigurnosti, pješacima, invalidima i biciklistima, kao najosjetljivijim skupinama u prometu, te najrizičnijoj skupini vozača - mladima. Kampanja vrijedna 16 milijuna kuna zajednički je projekt Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i MUP-a.</p>
<p>Ministar Božidar Kalmeta istaknuo je da se ove godine očekuje više od 10 milijuna turista, a 80 posto njih će doći vozilima, zbog čega je bitna sigurnost na cestama. Važno je stoga i 37 novih kilometara autoceste koji će na relaciji Dugopolje-Šestanovac 1. srpnja biti pušteni u promet. </p>
<p>Ministar Ivica Kirin istaknuo je da spotovima nisu htjeli izazvati šok gledatelja, te su izbjegavali šokantne scene, jer je namjera bila promicati sigurnost prometa i izgradnja prometne kulture. »U prometu imamo svi ista prava i obveze i svi moramo jednako utjecati na sigurnost«, istaknuo je Kirin i dodao da će policija tijekom sezone učiniti sve kako bi se turisti osjećali sigurno u dolasku, boravku te odlasku iz Hrvatske. Ministar je najavio i da će se pojačati edukacija svih skupina građana, pa tako i djece u vrtićima, jer smo »svi potencijalne žrtve u prometu«.</p>
<p>U prva četiri mjeseca ove godine u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem dogodilo se sedam posto više nesreća, a za isti je postotak i više poginulih osoba. Gotovo 16 posto je više prometnih nesreća pod utjecajem alkohola, a 19 posto više onih koje su izazvali mladi vozači. [Mladen Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatska želi da ICC sudi za kaznena djela agresije </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministrica pravosuđa Ana Lovrin sastala se u utorak s predsjednikom Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) Phillipeom Kirschom, koji će za dvodnevnog boravka u Hrvatskoj posjetiti i Vrhovni sud i Ministarstvo vanjskih poslova te održati predavanje na Pravnom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>»Razgovarali smo o odnosima Hrvatske i Međunarodnoga kaznenog suda, tražeći mogućnost da se znanja i sposobnosti hrvatskih stručnjaka stave na raspolaganje toj instituciji, posebno u području forenzike«, izjavila je ministrica Lovrin. Naglasila je pokušaj Hrvatske da u popis kaznenih djela o kojima odlučuje stalni sud u Haagu bude uvršteno i novo - kazneno djelo agresije. »Hrvatska je posebno zainteresirana da se to kazneno djelo sudi u nadležnosti međunarodnih sudskih institucija jer je sama platila iskustvo agresije brojnim žrtvama«, naglasila je ministrica. Phillipe Kirsch je odbio mogućnost da stalni kazneni sud preuzme bilo koji od predmeta ad hoc suda za bivšu Jugoslaviju, Haaškog suda. »Mi smo počeli raditi 2002. i možemo suditi samo za kaznena djela koja su nastala nakon tog datuma«, rekao je Kirsch. [V. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Budući gotovinski centar ostat će u vlasništvu države</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U financijskom svijetu promijenili su se pogledi na Hrvatsku, jer se strani krediti sada mogu dobiti bez državnih jamstava, kazao je u utorak Ivan Šuker, ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Fine, na potpisivanju ugovora Konzuma i Fine o nastavku suradnje.</p>
<p>Dodao je kako to nije samo zasluga Vlade nego i domaćega gospodarstva, odnosno »hrvatske pameti« te da hrvatska ne može biti zemlja jeftine radne snage, jer nitko zbog toga neće doći ulagati u Hrvatsku, nego će doći zbog know howa.</p>
<p>Prema Šukerovom riječima, potpisivanjem ovog ugovora poslana je jasna poruka kako država želi da budući gotovinski centar ostane u vlasništvu hrvatske države.</p>
<p>»Ali Hrvatska ne može podnijeti više od jednoga gotovinskog centra, jer bi onda usluge bile preskupe. Na primjer, Austrija ima jedan gotovinski centar«, kazao je ministar. Ivica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor, istaknuo je da je Fina u vlasništvu države te kako se nalazi na udaru razvijenog bankarskog sustava gdje joj prijeti opasnost da izgubi dio značajnog posla manipulacije gotovinom.</p>
<p>»Svi su lobirali da preuzmu 'keš' od Konzuma, a suradnjom s Finom povećat ćemo vrijednost državnoga kapitala«, kazao je Todorić. </p>
<p>Odgovarajući na upite, Todorić je kazao da ovaj ugovor Konzumu donosi uštedu od nekoliko stotina tisuća eura. Također, Todorić je najavio da će se Agrokor ozbiljnom ponudom javiti na novi natječaj za privatizaciju Vupika. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Razmjena iskustva u skrbi za veterane </p>
<p>Ministrica će se sastati s ministrom Jamesom R. Nicholsonom, članovima odbora za veterane u Kongresu i posjetiti vojnu bolnicu </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor doputovala je u ponedjeljak navečer u Washington u dvodnevni službeni posjet SAD-u tijekom kojeg će se sastati s ministrom za veterane Jamesom R. Nicholsonom, članovima odbora za veterane u Kongresu i posjetiti središnju vojnu bolnicu »Walter Reed«. »Razlog mog posjeta je susret s mojim kolegom, ministrom Nicholsonom, zakazan za srijedu. Vjerujem da je to početak dobre suradnje između naših ministarstva, jer smo mi kao zemlja zainteresirani za što brže rješavanje problema veterana, branitelja, s obzirom na njihov velik broj u odnosu na ukupni broj stanovnika u Hrvatskoj - više od 10 posto«, izjavila je Jadranka Kosor u razgovoru s hrvatskim novinarima u Washingtonu. Potpredsjednica Vlade je najavila da će s američkim kolegom Nicholsonom razmijeniti iskustva u skrbi za veterane i predložiti sporazum o suradnji, te da će u razgovorima posebnu pozornost posvetiti brizi za invalide i oboljele od PTSP-a. Ministrica Kosor u utorak će posjetiti vojnu bolnicu »Walter Reed« u Washingtonu i sastati se s nekoliko američkih kongresnika, članova odbora za pitanja veterana i vojnog osoblja u Predstavničkog domu. </p>
<p>Nakon sastanka s ministrom Nicholsonom u srijedu, za ministricu Kosor i članove hrvatskog izaslanstva bit će priređeno više prezentacija na kojima će se upoznati sa sustavom skrbi za oko 26 milijuna veterana u SAD-u. Hrvatska, koja ima oko 480.000 branitelja, ostvaruje visoke standarde u skrbi o njima, kazala je potpredsjednica Vlade, ističući priznanje koje je nedavno primila od Svjetske veteranske organizacije, za rješenja novog zakona o invalidima. Potpredsjednica Vlade je istaknula da se u Hrvatskoj posebni naporu ulažu u liječenje oboljelih od PTSP-a i uklanjanje drugih uzroka samoubojstva među braniteljima, kojih je od 1991. zabilježeno oko 1700. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatsko izaslanstvo u Oslu</p>
<p>Šeks je norveškog ministra upoznao s tri stupa hrvatske vanjske politike - približavanjem EU, NATO-u te suradnjom u regiji</p>
<p>OSLO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Norveška snažno podupire hrvatski put prema Europskoj uniji, a osobito prema NATO-u, izjavio je u utorak u Oslu predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks nakon sastanka s norveškim ministrom vanjskih poslova Jonasom Gahreom Storeom. Predsjednik Sabora je naglasio da je norveškog šefa diplomacije upoznao s tri stupa hrvatske vanjske politike - približavanjem Europskoj uniji, Sjevernoatlantskom savezu te suradnjom u regiji i razvijanjem dobrosusjedskih odnosa. </p>
<p>Prema Šeksovim riječima, na sastanku je bilo riječi i o gospodarskim pokazateljima u Hrvatskoj koji, kako je rekao Šeks, podupiru šanse Hrvatske za ulazak u EU.</p>
<p> Jonas Gahre Store je pak naglasio da je Hrvatska za Norvešku atraktivan partner u Europi ističući kako je trgovačka razmjena između dvije zemlje u porastu, a da se broj norveških turista koji putuju u Hrvatsku popeo na 70.000. </p>
<p>»Hrvatski gospodarski rast je 45 posto na godinu, što Hrvatsku čini vrlo atraktivnom. Želimo vidjeti stabilnu i naprednu Hrvatsku u stabilnoj regiji. Želimo uskoro vidjeti dan kada će nam Hrvatska postati partner u NATO-u, partner s kojim ćemo tijesno surađivati u gospodarskim i međunarodnim poslovima«, zaključio je norveški ministar vanjskih poslova. </p>
<p>Inače, predsjednik Sabora susreo se u ponedjeljak s norveškim kraljem Haraldom V. te s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Oslu. Najvažniji sastanak bio je pak u ponedjeljak kada se susreo s predsjednikom norveškog parlamenta Thorbjornom Jaglandom koji je kazao kako Norveška snažno podupire Hrvatsku kandidaturu za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a. [Dada Zečić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070523].
|
