NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070322].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129932 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Godišnje se baci 80.000 računala i televizora</p>
<p>Još ne postoji cjeloviti pogon za reciklažu, pa se elektronički otpad izvozi ili baca na odlagališta otpada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon brojnih propisa o zaštiti zraka i gospodarenju otpadom, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bi za 10 do 15 dana moglo donijeti i pravilnike o gospodarenju elektroničkim i medicinskom otpadu, izjavila je Vjesniku ministrica Marina Matulović Dropulić.</p>
<p>»Još ne mogu govoriti o naknadama kojima će se financirati sustav skupljanja elektroničkog otpada ali već je mnogo tvrtki zainteresirano za uključivanje u taj posao pa ćemo na natječaju najboljima dodijeliti koncesije«, kaže ministrica i napominje da i tu očekuje dobre rezultate kakvi su već postignuti u gospodarenju drugim vrstama otpada.</p>
<p>Pravilnik o gospodarenju elektroničkim otpadom osobito je važan zbog sve veće količine tog otpada i opasnih sastojaka takvih uređaja. Zato elektronički otpad spada u opasni otpad jer uređaji kao što su televizori, osobna računala, pisači, radioprijamnici, audio i video-uređaji, fiksni i mobilni telefoni, telefaksi i dlanovnici - sadrže niz štetnih kemijskih tvari poput silicija, kadmija, arsena, polikloriranih bifenila, olova i žive te njihovih spojeva koji su, ako nisu ispravno reciklirani i odloženi, veliki zagađivači okoliša te zdravlja ljudi i životinja. </p>
<p>Dražen Rogan iz Osječkih Zelenih upozorava da u Hrvatskoj zasad samo jedna tvrtka (zagrebačka Unija Meteor Eko) zbrinjava takav otpad ali ona prikupi samo 250 do 300 tona na godinu, što je samo 0,75 posto ukupnog elektroničkog otpada. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva, u Hrvatskoj godišnje u otpadu završi oko 40.000 komada »bijele tehnike« te otprilike isti broj televizora i sličnih uređaja. Organizacija sustava za njihovo zbrinjavanje nije jednostavna jer za svaku vrstu opasnog otpada iz takvih uređaja treba posebna tehnologija, pa je to najsloženiji problem u gospodarenju posebnim vrstama otpada, ističu u Ministarstvu.</p>
<p>Problem je i u tome što još ne postoji cjelovit pogon za reciklažu takvog otpada, pa se elektronički otpad izvozi ili baca na odlagališta otpada. Međutim, očekuje se gradnja takvog pogona jer postoji interes domaćih i stranih tvrtki za uključivanje u taj posao.</p>
<p>Inače, cilj Ministarstva je da se godišnje skupi četiri kilograma elektroničkog otpada po stanovniku, što znači oko 18.000 tona, kaže Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša.</p>
<p>Velik posao</p>
<p>»Dosadašnji rezultati u gospodarenju ambalažnim otpadom te otpadnim uljima, baterijama, akumulatorima i vozilima pokazuju da smo napravili velik posao s jako dobrim rezultatima. Na primjer, za samo godinu dana od početka primjene pravilnika o ambalažnom otpadu skupljeno je gotovo milijardu komada takvog otpada, neusporedivo više nego ranije«, kaže ministrica. Prema riječima Vinka Mladinea, direktora Fonda za zaštitu okoliša, već je skupljeno 12.000 tona otpadnih guma, a u mjesec dana od početka primjene Pravilnika prikupljeno je više od 1000 otpadnih vozila. Zahvaljujući dosad donesenim pravilnicima o gospodarenju otpadom, već je otvoreno više od 2000 radnih mjesta, ističe Mladineo.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Most će biti gotov najkasnije za šest godina </p>
<p>Za dva mjeseca imat ćemo dovršen glavni projekt na osnovi kojeg ćemo predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Početak radova moguć je već do kraja ove godine, kaže Jure Radić</p>
<p>Nakon višegodišnjih pregovora između vlada Hrvatske i BiH o konačnom izgledu mosta za Pelješac, nedavno je postignut i dogovor. Tim smo povodom razgovarali s jednim od glavnih projektanata pelješkog mosta i direktorom Instituta građevinarstva Hrvatske Jurom Radićem.</p>
<p>• Kakav most Hrvatska napokon gradi? </p>
<p>- Između Komarne i poluotoka Pelješca gradit će se ovješeni most koji ima središnji, dakle, glavni otvor od 568 metara te niz raspona u slijedu. Prvi raspon je 100 metara, potom idu tri raspona po 132 metra, pa jedan od 160, jedan od 230 te najveći - od 568 metara, a nakon njega slijedi opet jedan od 230 metara, pa od 160 metara, tri po 132 metra i jedan od 100. Riječ je, dakle, o simetričnoj strukturi koja je po veličini drugi raspon ovješenog mosta u Europi, odmah iza mosta Normandija u Francuskoj. Po dimenzijama, ulazit će među 10 najvećih takvih mostova u svijetu. </p>
<p>• Koji je bio osnovni prometni zahtjev BiH?</p>
<p>- Zahtijevali su da imamo slobodni profil visine 55 metara, što je i ostvareno, te da most ima barem 200 metara širine raspona, što je sada mnogo više jer je raspon 568 metara. Razlog za to nije, međutim, plovidbeni nego konstrukcijski. Osim toga, most ima dva pilona koji se uzdižu 118 metara iznad kolnika te 177 metara iznad mora. Dubina temeljenja, dakle ispod razine tla, iznosi 80 metara.</p>
<p>• Kolika će biti širina i dužina mosta?</p>
<p>- Planira se da će most biti širok točno 22 metra. U prvoj fazi je namijenjen za dvotračnu cestu, ali omogućava promet i četverotračne ceste koja bi danas-sutra išla prema Dubrovniku. Zamišljen je kao stvarno velika struktura jer ukupna površina morske prepreke iznosi 2140 metara, a na razini ceste 2380 metara, što je zapravo ukupna dužina mosta.</p>
<p>• U kojoj je fazi projekt?</p>
<p>- Predali smo materijal, pa se može raspisati tender za izvođače radova. Za dva mjeseca ćemo imati dovršen glavni projekt na temelju kojeg ćemo predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Početak radova moguć je već do kraja ove godine.</p>
<p>• Zna li se konačna cijena izgradnje?</p>
<p>- Cijena će se znati nakon provedenog natječaja za izvođače radova. Mislim da će u natječaju sudjelovati mnogo kandidata iz Hrvatske, ali i cijelog svijeta, što će dati i najbolju cijenu. Zato pričekajmo taj rok od dva mjeseca kada će se znati točna i konačna cijena. Ipak, mogu reći da je most moguće ostvarenje. Most za Pelješac stoji otprilike koliko jedan Airbus 380. Da, to će sigurno biti velik novac, ali se uvijek postavlja pitanje u što država u razvojnom smislu ulaže. Na sreću, stav je ove vlade da je most za Pelješac Hrvatskoj prijeko potreban, a nadam se da će se ostvariti u kratkom roku.</p>
<p>• Što će most, nakon izgradnje, donijeti Hrvatskoj?</p>
<p>- Taj most konačno integrira cijeli hrvatski državni prostor kojim ćemo moći čvrstom vezom kroz Hrvatsku do svih njezinih krajeva. On povezuje dijelove dubrovačkoga kraja sa svima, a da se ne mora prolaziti kroz drugu državu. On usto znatno skraćuje putovanje, ali i razvija sve naše južne otoke te poloutok Pelješac. Most stavlja te prostore u drukčiju razvojnu razinu. Znatno bolje razvija sve elemente gospodarstva, ponajprije turizam. Uz to, most će omogućiti razvoj kvalitetnije ceste prema Dubrovniku, jer pitanje je kad će se nastaviti graditi Jadransko-jonska cesta od Ploča prema jugu.</p>
<p>• Budući da je riječ o vrlo dugačkom mostu, kako će se riješiti problem udara jakih vjetrova?</p>
<p>- Provedena su prethodna ispitivanja učestalosti djelovanja vjetra na lokaciji mosta i utvrđeno je da je na tom području dominantan vjetar jugo, a ne bura. Dakle, jači udari i jači intenzitet, ali i češće djelovanje juga. No, u 99,99 posto slučajeva to djelovanje vjetra nije takvo da može ometati promet. Samo bi se u iznimnim orkanskim nevremenima moglo dogoditi da bude smetnja prometu, ali tada bi takav vjetar bio smetnja u prometu i izvan mosta. Zato nema potrebe na mostu imati neku dodatnu zaštitu u odnosu na onu na cesti.</p>
<p> Ipak, most će imati klasične vrlo čvrste i kvalitetne odbojne ograde koje štite od izlijetanja vozila ne samo zbog vjetra nego i zbog nesreća i incidenata. S prometom neće biti problema, ali s obzirom na činjenicu da je riječ o mostu s vrlo visokim pilonima i osjetljivim sustavima na vjetar, slično kao i s Dubrovačkim mostom, predvidjeli smo ugradnju prigušivača titranja zatega već u početnoj gradnji. Predviđeno je i da se provede ispitivanje mosta u zračnom tunelu.</p>
<p>• Koliko će trajati gradnja?</p>
<p>- Postoje razne varijante. Most se može sagraditi u roku tri do četiri godine, ali sve ovisi o planiranom dotoku sredstava, pa je moguće da će se graditi i šest godina. Nije riječ o konstrukcijskom optimumu nego o gospodarskoj konstrukciji. No, za šest ćemo se godina sigurno voziti tim mostom.</p>
<p>• Je li most isplativ projekt?</p>
<p>- Te je kriterije teško vrednovati, pogotovo ako se govori samo o izravnoj isplativosti, jer isto je pitanje je li isplativa autocesta Zagreb-Split. Pitanje je što pritom računate. Tvrdim da se ona u jednoj godini isplatila ako uključite sve dobitke koje je donijela. Samo njezinom izgradnjom vrijednost četvornog metra zemljišta na zadarskom području utrostručena je, što je također neka korist. Gleda li se pak samo naplata cestarine, onda ona još nije isplativa. Tako treba gledati i most. Sagledamo li sve dobitke koje donosi gospodarstvu cijele Hrvatske, dubrovačkoga kraja i naših otoka, onda je on po svim pokazateljima vrlo isplativ projekt. Ako bismo gledali koliko će vozila preko njega prijeći, pa kad bi pritom bilo naplate - a neće je biti jer je jedina veza između dijelova Hrvatske - onda bismo teško došli do brojke koja bi bila isplativa. Prometnu isplativost građevine treba gledati na drugoj razini, a ne onu najbanalniju. Njezin je dobitak znatno veći od onoga što se na prvi pogled može iskazati brojkom.</p>
<p>• Mogu li hrvatske tvrtke iznjedriti tako velik projekt?</p>
<p>- Mogu. Napravili smo takav projekt da u njemu nema ničega što ne mogu napraviti hrvatski građevinari. Čvrsto vjerujem da će oni dati dobru ponudu i želio bih da most grade hrvatske tvrtke. Velik je to hrvatski zadatak i naravno da treba pobijediti u međunarodnoj konkurenciji. Hrvatske tvrtke imaju brojne prednosti, ali je teško sada kalkulirati. I strane tvrtke imaju određene prednosti jer ih njihove vlade dodatno stimuliraju. No, što se tiče same mostogradnje, Hrvatska je u europskom vrhu. Tu nema nikakve dvojbe, a naše tvrtke spremne su uhvatiti se u koštac s tako velikim projektom.</p>
<p>• Koja je vjerojatnost gradnje mostova Pelješac-Korčula i mosta za Pašman koje ste i vi u nekoliko navrata spomenuli?</p>
<p>- Što se tiče mosta Korčula-Pelješac, nadam se da ćemo ga doživjeti. Mnoge zemlje koje imaju otoke kao Hrvatska grade prometne sustave. Recimo, Južna Koreja ulaže 15,5 milijardi dolara u povezivanje svojih otoka s kopnom. Razvojni potencijali naših otoka su veliki i neki od njih su toliko blizu kopnu da se mogu spojiti. Recimo, most Pašman je sigurno sljedeći projekt. To je manji most od pelješkoga, znatno manje zahtjevan, te bi se mogao sagraditi vrlo brzo ostvariti, i to ne iz stotine investicija nego iz razlike u vrijednosti dobara na otoku. Dakle, gradnju takvog mosta može podnijeti neki turistički kompleks. Naši će otoci sasvim sigurno u budućnosti imati važnu ulogu u daljnjem razvoju Hrvatske.</p>
<p> </p>
<p>Mostovi u gradskom ambijentu</p>
<p>• U Zagrebu je vaš projekt nedavno pobijedio na natječaju za projekt budućeg mosta Jarun, a pripremate se i za natječaj za most Bundek. O kakvim je mostovima riječ?</p>
<p>- Za razliku od mosta za Pelješac, koji je grandiozan projekt, zagrebački mostovi su gradski mostovi koji u sebi moraju sadržavati sve odlike uklapanja u gradski ambijent. Oni su puno širi jer imaju po šest traka za cestu i središnji trak za budući metro ili brzu gradsku željeznicu.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Ratni zločin ne zastarijeva</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ </p>
<p>Odluka londonskog suda da Milan Španović ne bude izručen Hrvatskoj uz obrazloženje da je zločin za koji ga se tereti počinjen davno i da postoji sumnja u pošteno suđenje u Hrvatskoj – skandalozna je s pravnoga i uvredljiva s moralnoga gledišta.</p>
<p> Španović je tijekom 1991. počinio ratne zločine protiv civila u Glini i okolici, za što je u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora. Na suđenju pred Županijskim sudom u Sisku izneseni su brojni dokazi o njegovim zlodjelima. Međutim, unatoč međunarodnom nalogu za uhićenje, Španović je dobio dozvolu neograničenog boravka u Velikoj Britaniji, a tamošnje su mu vlasti dodijelile i državni stan, iako su znale za što ga se u Hrvatskoj tereti.</p>
<p>Pravno je neprihvatljivo stajalište britanskog suda o protoku vremena od počinjenja zločina, jer ratni zločin je kažnjivo djelo koje ne zastaruje i za njega se sudi počiniteljima kad god se njihova krivica utvrdi. Moralno je neprihvatljiva sumnja u pravednost ponovljenog suđenja u Hrvatskoj, jer za takvo stajalište britanskog suda doista nema osnova. Uvredljivo je to i za žrtve Španovićevih zlodjela. No, bez obzira na odluku londonskog suda, za Hrvatsku i njezine građane pravni položaj Milana Španovića ostaje nepromijenjen – on je ratni zločinac čiju krivicu procijenio hrvatski sud.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Plin u Splitu već 2009. </p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Nakon što je dovršenjem magistralnog plinovoda Pula-Rijeka-Zagreb-Slavonski Brod Hrvatska dobila pravu »plinsku kralježnicu«, sada je na redu gradnja najvažnijeg »rebra«, magistralnog plinovoda prema Splitu. Kod toga će državna tvrtka Plinacro, zadužena za gradnju i korištenje magistralnih plinovoda, još jedanput morati rušiti rekorde u brzini gradnje. Naime, prvotno je bilo planirano da plinovod do Splita dođe do 2011. Potom je premijer Ivo Sanader zatražio skraćivanje tog roka na 2010., a sada je Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i predsjednica Nadzornog odbora Plinacroa, najavila da bi gradnja toga važnog plinovoda mogla početi već krajem ove godine kako bi završila krajem 2009. </p>
<p>Iako će im to otežati posao jer treba, uz ostalo, riješiti zamršene imovinsko-pravne odnose i kroz težak krški teren izgraditi 290 kilometara plinovoda velikog kapaciteta, Plinacro je već dokazao da je sposoban riješiti i takve teške zadatke. </p>
<p>Naime, istarski župan Ivan Jakovčić je na puštanju u rad magistralnog plinovoda Pula-Karlovac s razlogom istaknuo da bi ga zbog brzine gradnje trebalo uvrstiti u Guinnessovu knjigu rekorda. Jer stručnjaci kažu da je prema svjetskim normativima uobičajeno da se u 12 mjeseci izgradi stotinjak kilometara plinovoda pa se predviđalo da će gradnja toga 191 kilometar dugog plinovoda, posebno zbog teškog terena te imovinsko-pravnih poteškoća, potrajati najmanje dvije godine. Posao je dovršiti u vrlo kratkom roku - od šest do osam mjeseci koji je zadala Vlada kako bi se što prije osigurale dodatne količine plina za zimi puno veću potrošnju. </p>
<p>Plinacro ponoviti već prokušani recept kako bi uspješno odradili još jedan težak zadatak i ubrzali gradnju - trasu podijeliti na nekoliko dionica, kako one nesporne ne bi morale čekati rješavanje poteškoća koje bi se mogle pojaviti na nekoj drugoj dionici. Gradnja bi prvo mogla početi na dionici Bosiljevo - Gospić, gdje će plinovod djelomice ići trasom autoceste, što će smanjiti kod takvih infrastrukturnih projekata česte i velike probleme s rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. </p>
<p>Ali »udarnički« ritam morat će slijediti i županije i gradovi uzduž trase plinovoda, kako se ne bi ponovio slučaj Karlovca, do kojeg je izgrađen magistralni plinovod, ali je godinama stajao nekorisno jer nije bilo distributivne mreže.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Trgovac oružjem</p>
<p>Mohammed al Fayed bio je jedan od pet najsposobnijih nezaobilaznih svjetskih krijumčara svih vrsta oružja</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Za njega se ne može reći da ima »pogled konjokradice«. Do svoga vanjskog izgleda toliko drži da se brije dva puta dnevno (tada mijenja i košulje), a šiša svakih pet dana. Osobito pazi na odijela: ona moraju biti besprijekorna. Kao poslovni čovjek vodi računa o vremenu pa svaki dan ima novi skupocjeni ručni sat kojeg se ne bi postidjeli niti najbogatiji šeici.</p>
<p>Kao da je srastao s osobnim laptopom, a mobitele (dakako najskuplje) zamjenjuje svaka dva tjedna iz »sigurnosnih razloga« (vjeruje da ga tajne službe temeljito nadziru). Unatoč tomu djeluje hladnokrvno u svakoj prilici. Čak kada u njemu iznutra vrije, nastoji zadržati vanjsku mirnoću. To mu kod podređenih zaposlenika i suradnika donosi značajan autoritet. Pa kada nekoga pohvali, svi znaju da je promaknuće sretnika na vidiku. Kada nekoga pokudi ili ga samo okrzne kakvom ciničnom primjedbom, nesretnik se počne pakirati i prije nego što dobije otkaz. </p>
<p>Svuda oko njega luksuz mora biti vidljiv – i u poslovnom i u privatnom ambijentu. Neka svi vide simbole njegova uspjeha, pa makar mu bili i zavidni. Njegov menadžment zna kada mora šutjeti i trpjeti: prekinuti gazdu kada se na službenim sastancima raspriča o svom sinu jednako je strašno kao i postaviti mu makar i najbezazlenije pitanje o njegovoj prošlosti. Nju ljubomorno čuva.</p>
<p> Oduvijek je tvrdio da pametni i bogati poduzetnici ne izbjegavaju pozornost javnosti jer je to uvijek korisno s poslovnog stanovišta, ali da pri tome moraju dobro paziti na dvije stvari: da o njima ne ispliva nešto doista neugodno vezano uz početke karijere i da ih ne sruši veličina vlastitog ega.</p>
<p>Takav oprez je logičan, osobito kada je riječ o nekadašnjem trgovcu oružjem krupnog kalibra. Tajne dobave oružja, obvezatno utrostručavanje vlastite zarade od svakoga prodanog komada vojne opreme, pobiranje »masnih« provizija, osobna škrtost (nikomu nikada ne plaća ni kavu ni piće jer uvijek svi časte njega) – omogućili su Mohammedu al Fayedu da stvori kapital s kojim je Englezima ispred nosa lako kupio jedan od njihovih tradicionalnih simbola: luksuznu robnu kuću Harrods, što je bila daleko bolja investicija nego da je postao vlasnik nogometnog kluba Chelsea.</p>
<p>Taj lukavi Egipćanin bio je jedan od pet najsposobnijih nezaobilaznih svjetskih krijumčara svih vrsta oružja u svim uvjetima (pod embargom, međunarodnim sankcijama, u vrijeme rata, nakon sklapanja mira). Skupiti gotovinu od milijardu dolara ili funti za njega je lakše nego nastupiti na kakvoj dobrotvornoj priredbi. Iako se pravi da o tome ne zna ništa, Fayed najviše voli kada ga osoblje Harrodsa potajice naziva »faraonom«. </p>
<p>Svog sina Dodija nikada nije prežalio. Njegovu tragičnu smrt u prometnoj nezgodi zajedno s princezom Dianom (prije deset godina u Parizu) pripisuje sprezi kraljevske kuće Windsor i britanskih tajnih službi, protiv kojih se upušta i u pravi medijski i pravni rat ne žaleći novac i vrijeme.</p>
<p>Mohammed al Fayed dijeli sudbinu svih trgovaca oružjem. Javnost ih jednostavno ne voli smatrajući da je njihovo bogaćenje krajnje nemoralno. Opći stav britanskoga političkog i pravnog establishmenta na tu temu je znakovit:</p>
<p> »Mohammed Fayed može dobiti svašta. Može i uvećati svoje bogatstvo. Može glumiti elitu. Ali nikada ne može dobiti britansko državljanstvo iako u Londonu živi pola svoga života. Zašto? Zato što ga ne volimo. I to jako!«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Fundamentalizam kao radikalna protumoderna</p>
<p>Akteri sekularnoga fundamentalizma, kao svjetovne religije, također se pozivaju na svoje temeljne knjige</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Nije fundamentalizam kao radikalna protumoderna nešto posvema novo kao što bi se, naprečac, moglo pomisliti. Kad se danas spomene fundamentalizam, odmah se misli na suvremeni islamski. No, je li tomu tako? Njegova pojava poklapa se s nastavkom prve moderne, tj. svršetkom devetnaestog i početkom dvadesetoga stoljeća. </p>
<p>Javio se on tako u različitim vidovima. Najprije kao religijski, a onda sekularni, pod kojim mislim na totalitarne pokrete i ideologije dvadesetoga stoljeća, nadasve fašizam, nacionalsocijalizam i boljševizam. </p>
<p> Njegova preoblika /transformacija u kontekstu novog duha vremena druge moderne zbiva se krajem dvadesetoga i početkom dvadeset i prvog stoljeća. Riječ je o drugom valu fundamentalizma ili regresije u valovima modernizacije svijeta. </p>
<p> Akteri fundamentalizma pripadnici su radikalnih antimodernizacijskih konzervativnih pokreta i stranaka koji se ne mire s pluralizacijom svijeta života, trivijalnostima postmoderne, gubitkom smisla života, porastom kulture smrti, hedonizma i rastakanja sastavnica društvovnosti, društvom rizika, spektakla i potrošačkim društvom. </p>
<p>Gubeći tlo pod nogama u društvu rizika, kvače se oni tako za temelje ili fundamente religija, ideologija, politika i znanosti, odnosno za neki čvrst oslonac. Svatko po vlastitu izboru poseže za, naglašujem, svojim fundamentalističkim štapom, radi potrebe hodanja po već sada razorenim utabanim stazama, nadajući se nekoj novoj utabanosti ili konstrukciji neke nove sigurnosti. U globalnom društvu rizika, dakle, ništa više nije sigurno i izvjesno. Otuda egzistencijalni strah, gubitak samopouzdanja, kriza smisla i sve nedaće ovoga svijeta ukalupljene u pesimističnu sliku svijeta fundamentalističkih ideologija. Ili možda realističnu, jerbo je sam realizam tako surov da se možda pojavljuje kao čisti pesimizam? </p>
<p>Održavanje egzistencije na tržištu rada, svakodnevno preživljavanje, terorizam, ratovi, netolerantni sekularni fundamentalizam kao novi tip jednoumlja ukinute tolerancije, ismijavanje religije, sumnjičenje znanosti od strane religije, instrumentalizacija i zloporaba znanosti – izazivaju fundamentalističke reakcije u svim suvremenim društvima, u kojima se snižava prag tolerancije spram drugih, drugačijih mišljenja, ideja i koncepcija.</p>
<p> Čini se, sve je dovedeno u pitanje, i ništa više nije izvjesno. Od svakodnevnoga preživljavanja do biološke sigurnosti uslijed širenja različitih bolesti i poremećene ekološke ravnoteže. </p>
<p>Cjelovita poljuljanost svijeta potiče povratak temeljima ili fundamentima svetih i sekularnih knjiga koje bi trebale spasiti čovjeka, svijet i kulture od cjelovita propadanja ili samouništenja. Teži se izvjesnosti, neupitnosti, novom mesijanizmu te autentičnosti. Fundamentalizam se upreže u postupak dokazivanja i uvjeravanja vlastite autentičnosti. Autentičnost crpi u temeljnim svetim knjigama (religijski fundamentalizmi) i pozivanjem na Božju riječ.</p>
<p>Akteri sekularnoga fundamentalizma, kao svjetovne religije, također se pozivaju na svoje temeljne knjige, dogmatskog marksizma i lenjinizma, nacionalsocijalizma i radikalnog neoliberalizma. </p>
<p>Fundamentalizam se, nadalje, prepoznaje po onome protiv čega se bori i izjašnjuje (E. Gellner). Onaj različitih religijskih podrijetla ustaje protiv izopačivanja svijeta pod utjecajem modernizacijskih tijekova i kulturnih promjena, koje uvelike ljuljaju ustaljene društvene strukture i dovode u pitanje zasade na kojima su one uspostavljene. Uključujući i sekularne, fundamentalizmi su neprijateljski nastrojeni spram prosvjetiteljstva, liberalizma i sekularizma i pluralizma kao ontološke koncepcije.</p>
<p> U nekim tipovima sekularizma i sam radikalni liberalizam pojavljuje se kao novi fundamentalizam ili novo jednoumlje, tj. nova svjetovna religija. </p>
<p>U sociološkom smislu fundamentalizam je zatvorena struktura ili zatvoreni sustav vrijednosti, svjetonazor i dogmatsko vjerovanje. Socijalno psihološki promatran, fundamentalizam gaji bunkerski mentalitet.</p>
<p> Mentalitet fundamentalizma je, primjećuje Sim, »mentalitet opsade« ili opsadnog stanja koje nastaje poradi percepcije rastakanja sakralnih vrijednosti, institucija, tradicije i ukidanja sigurnosti. On povlači jasnu razdjelnicu između »mi« i »oni«, a društvo i svijet gleda manihejskim kategorijama »dobra« i »zla«.</p>
<p> Filozofski taj ustanik protiv druge moderne operira stanovitim istinama, dogmama ili dogmatskim mišljenjem, pa ga Stuart Sim već u naslovu svoje knjige »Svijet fundamentalizma. Novo mračno doba« određuje kao »novo mračno doba dogme«. </p>
<p>Kao nova dogma zauzima taj radikalac dosta širok prostor u različitim ideologijama, religijama, ekonomskim doktrinama, pa čak i u ideologijama koje promiču modernizaciju, što se može učiniti nevjerojatnim na prvi pogled. </p>
<p>Premda je ukorijenjen u lokalne kulture, fundamentalizam, kako ističe Frank. J. Lechner, ima »globalnu dimenziju«, koja nije ništa drugo već radikalni odgovor na drugu modernu ili globalizaciju. Ili kako Wiliam Raeper i Linda Smith ističu, fundamentalizam je tek puka »obrambena reakcija na globalizaciju«, »snažna reakcija na upravo postmodernu kulturu«. Pa se kao takav obrambenjak može motriti u obliku antiglobalizacijske ideologije s lijeva i desna ili pak zagovorničke ideologije neoliberalističkog tržišnog fundamentalizma. </p>
<p>Prema Manuelu Castelsu, fundamentalizam je samo tip »obrambene reakcije« na globalizaciju i dekonstrukciju institucija prve moderne, gubitak autonomije potonjih, pojavu umreženoga društva izvan kontrole, krizu identiteta, a na mikrosociološoj razini odgovor je na krizu i rastakanje patrijarhalne obitelji. </p>
<p>Fundamentalizam se može pojaviti i kao tip »identiteta otpora« u tipologiji identiteta i kao potraga za izgubljenim smislom života te kao pokušaj obnove smisla u skladu s načelima religijske ili sekularne doktrine. </p>
<p> Kao radikalni tip protumodernosti fudamentalizam se služi subverzivnim tehnikama potkopavanja te druge modernosti. Kritizira ju i ismijava njezine vrijednosti, a uz pomoć modernističke tehnike i tehnologije nameće vlastite istine i protuodgovore na izazove modernizacije.</p>
<p>U kritici modernosti ne odbacuje, dakle, njezine tehničke i tehnološke dosege. Al Qaida kao »baza« i »mreža« upotrebljava mrežu svih mreža u »svetom ratu« protiv Amerike kao svjetskoga modernizacijskoga središta i druge modernizacije odnosno pozapadnjenja svijeta.</p>
<p>Koliko god se protivili mreži svih mreža koja je omogućila taj tip globalizacije, u fundamentalista je to protivljenje ograničena dosega, jer se kao antimodernisti služe blagodatima druge moderne, instrumentalizirajući ju za vlastite ciljeve. </p>
<p> Subverzivni karakter fundamentalizma prepoznaje se možda više po lukavosti fundamentalističkoga uma u prihvaćanju dosega druge moderne, ali s bitnom nakanom njezine demontaže, koji posao demontaže ima značiti kočenje, zaustavljanje ili prekidanje modernizacije, s različitim razvojnim posljedicama, s možebiti cvjetanjem novih fundamentalizama, jer jedni kao »braća po materi« potiču druge, koji opet međusobno ratuju za svoje ciljeve. </p>
<p>Borba fundamentalizama podrazumijeva borbu za jednu istinu, jedan sustav vrijednosti i obranu vlastitih temelja neke religije, filozofije, znanosti, ideologije i politike, dakle, borbu do »posljednjeg daha«, do »konačne istine«. I to je ona loša strana svekolikih fundamentalizama koja isključuje sve koji o »konačnoj istini« imaju loše mišljenje.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Učilište je do 2006. plaćalo sve režije</p>
<p>Poštovani, ponukani objavljenim neistinama i grubim podmetanjima u članku »Učilište samo isključilo grijanje« iz broja 2453 od 14. ožujka 2007., a temeljem članka 30. Zakona o javnom priopćavanju, zahtijevamo objavu naše izjave: </p>
<p>»Pučko otvoreno učilište Zagreb je javna ustanova kojoj su osnivači Grad Zagreb i Republika Hrvatska u jednakim dijelovima koje se samo financira, bez redovitog financiranja iz proračuna. Učilište je do 2006. plaćalo sve režije, energiju i održavanje zgrade, ali od sada je spremno snositi svoj dio troškova očekujući da svatko snosi svoje troškove. Apsurdno je da bismo isključivanjem grijanja svoje polaznike doveli u loše uvjete.</p>
<p>Većina ostalih korisnika ne želi niti potpisati ugovor o korištenju prostora te su neredoviti platiše. Hrvatski studiji nemaju valjani ugovor, pa nemaju niti osnova za korištenje prostora, već su prema prijašnjim izjavama na Borongaju. Čudi briga Hrvatskih studija za CEKAO Zagreb, gradsku ustanovu koja im iznajmljuje dio prostora, a od 1994. ne plaća ni svoje troškove. Veseli nas činjenica da su korisnici prostora shvatili kako je potrebo snositi troškove, pa bi i ZIRS, čiji direktor protupravno koristi klima-uređaje, trebao plaćati stvarne troškove za prostor koji koristi. CEKAO Zagreb traži većinu zgrade u kojoj živi besplatno, novac dobiva iz proračuna, a u zgradu je uselio OTV (i njegove satelite), od koga sudskim putem traži naplatu zakupnine. Poseban je problem noćni klub Boogaloo, koji je uzurpirao oko 1500 metra kvadratnih prostora uz blagoslov Gradskog ureda za gospodarstvo, veliki je potrošač, a ne plaća ni kunu.</p>
<p>Poštovanim polaznicima želimo se zahvaliti na razumijevanju i izraziti našu odlučnost da cijeli taj slučaj riješimo uz potporu naših osnivača, bez podmetanja sa strane i na korist građana našega grada kojemu ustanova sa stoljetnom tradicijom u obrazovanju odraslih na putu prema društvu znanja neophodno treba«.</p>
<p>Zoran Vlašić, ravnatelj Pučkoga otvorenog učilišta</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Novac na računu, računi neplaćeni!</p>
<p>Krivac za posljednje događaje morat će odgovoriti na pitanje je li incident isprovocirao namjerno i zašto, tim više što novca ima</p>
<p>Inspekcija Upravnog vijeća Pučkoga otvorenog učilišta, koju su tražili predstavnici Hrvatskih studija, otkrila je da se na žiro računu te ustanove nalazi pozamašna svota novca, režije nisu plaćene. Kako u srijedu ravnatelj Zoran Vlašić nije bio dostupan, cijela ta financijska zavrzlama, koja je prošli ponedjeljak kulminirala zatvaranjem ulaza studentima Hrvatskih studija, mogla bi se uskoro razriješiti.</p>
<p>Iznenada proradilo</p>
<p>No, tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak rekao nam je u srijedu, da je grijanje u zgradi u utorak iznenada proradilo uz »garanciju nekoga iz Grada«, ali da računi sigurno još nisu podmireni te da je i dalje otvorena mogućnost da zgrada ostane i bez struje i vode. »Otkrili smo također da Hrvatski studiji i Institut za arheologiju i povijest plaćaju troškove režija za 90 posto zgrade, a koriste samo 20 posto prostora«, istakao je Šišak.</p>
<p>Polako se, očito, raspliće klupko i uskoro će se znati tko je zamutio vodu u Vukovarskoj, čime danima punilo novinske stupce. No, krivac za sve, morat će svakako odgovoriti na pitanje je li incident namjerno isprovociran i zbog čega, tim više što novca ima, a dugovi se ne podmiruju.</p>
<p>Peticija za Bandića</p>
<p>Istodobno, Studentski zbor studenata Hrvatskih studija potpisuje novu peticiju za smjenjivanje ravnatelja Zorana Vlašića. Peticiju namjeravaju poslati gradonačelniku Milanu Bandiću i ministru Draganu Primorcu. Nazadovoljni su tim više što se jedan na fakultetu smrzavaju, a drugi nađu zaključana vrata. Peticiju će u hodniku Pučkog učilišta moći potpisati svi studenti koji su za to zainteresirani. </p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Stanari zbog troškova ne daju suglasnost za rampu</p>
<p>»Živim na trećem katu, a kako zgrada nema dizalo ne mogu sama u invalidskim kolicima niz stepenice«, tuži se gospođa Šarić</p>
<p>Stanarka zgrade u Ulici Milovana Gavazzija u Dubravi Dragica Šarić Dropučić požalila se Vjesniku na svoje susjede. Ona, naime, ne može dobiti suglasnost stanara za to da invalidska kolica, bez kojih ne može izaći iz stana, ostavlja u prizemlju u zajedničkoj prostoriji! Ogorčena je i jer joj stanari dijela zgrade u kojoj živi ne žele dati ni suglasnost za postavljanje pokretne rampe na stubište: zgrada nema dizalo, a ona se vrlo teško kreće. »Živim na trećem katu, a kako zgrada nema dizalo ne mogu sama u invalidskim kolicima, niz stepenice«, kaže Šarić. </p>
<p>Milica Ivanković, predsjednica suvlasnika demantira tvrdnje o korištenju zajedničke prostorije i kaže kako Šarić na tu prostoriju ima pravo kao i drugi stanari. </p>
<p>»U prostoriji ima dovoljno mjesta i za susjedov motor i za invalidska kolica«, kaže predstavnica stanara i dodaje kako bi za postavljanje rampe trebalo prikupiti suglasnost stanara te da stanarka Šarić nije jedina koja se otežano kreće u zgradi. </p>
<p>Gospođa Šarić kaže kako ne može izlaziti, a lijekove i hranu joj dostavljaju. »Izlazim jedino kad Hitna dođe po mene, ili uz pomoć susjeda«, ističe Šarić dodajući kako bez njih ništa ne bi mogla obaviti. »Pisala sam na bezbroj adresa, ali nisam dobila odgovor. Bilo bi mi puno lakše kad bi se susjedi složili da se postavi rampa, da mogu sama izlaziti«, kaže Dragica Šarić. </p>
<p>Zgradom upravlja tvrtka Hrvatski poslovni centar - Stambeno poslovno gospodarstvo. U Upravi kažu da su primili molbu gospođe Šarić, ali za postavljanje pokretne rampe potrebna je suglasnost natpolovične većine stanara. »Ukoliko na računu zgrade nema dovoljno novca, postoji mogućnost kreditiranja i postavljanja pokretne rampe iz sredstava pričuve, ali tada bi mjesečna pričuva svim stanarima porasla. Smatramo kako je upravo to razlog neslaganja stanara s postavljanjem rampe«, kažu u Centru. Dodaju kako bi osim financiranja postavljanja rampe stanari morali platiti i troškove izrade projekta. </p>
<p>Promjena stana - najbolje rješenje</p>
<p>Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo kaže: »Na žalost, Grad Zagreb ne može riješiti problem Dragice Šarić, jer nema ovlasti da bilo što učini po pitanju ugradnje lifta. Kad bi s tim krenuli otvorili bi Pandorinu kutiju, jer ima puno sličnih problema, a malo novca. Nerazuman mi je stav stanara pa je u tom slučaju možda najbolje rješenje da stanarka promijeni stan. Ako je moguće u novogradnji, jer sve nove zgrade po zakonu moraju zadovoljavati potrebe osoba s invaliditetom, kada je riječ o pristupačnosti objekta.« </p>
<p>Anita Končar /S.R.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Sjeverna tangenta i tunel skupa su i neprihvatljiva rješenja za grad</p>
<p>HSLS-ovci su istaknuli kako su nedavna poskupljenja komunalnih naklada u Zagrebu nepotrebna, ukinuli bi ih čim bi došli na vlast</p>
<p>Zagreb nema razvojnu strategiju, već interesnu strategiju podređenu snazi utjecaja krupnog kapitala. Ona se provodi ili koruptivnim djelovanjem odgovornih za provođenje osmišljenog i ravnomjernog razvoja ili političkim utjecajem snažnih pojedinaca i stranaka, na štetu svih građana grada Zagreba - istaknuo je u srijedu na konferenciji za novinare gradske organizacije HSLS-a Josip Kereta, zastupnik u Gradskoj skupštini. »Zagreb ima razrađenu prometnu viziju koja je ugrađena u zagrebački Prostorni plan, koji je usvojen 2001. Ali ta se vizija prešućuje i ne realizira već devastira i razgrađuje. To je nerazumno ponašanje, u interesu je samo male grupe ljudi, a ne šire zajednice«, rekao je Kereta. </p>
<p>Zlatko Peršić, pročelnik Zavoda za urbanizam 2001., ističe kako su sadašnja prometna rješenja - sjeverna tangenta i tunel, investicijski preskupa, jer se ne vodi računa o uklapanju u okoliš planirane trase i popratne infrastrukture, što znatno poskupljuje cijenu izrade od planiranih 350 milijuna eura. »Projekti su urbanistički neprihvatljivi, jer mijenjaju karakter mirne stambene zone u zonu prejake prometnice sa svojim velikim koridorom. Idealnije je rješenje iz 2001., koje je predviđalo brzu prometnicu koja bi Malešnicu preko Novog Zagreba spajala s podsljemenskom zonom«, kaže Peršić.</p>
<p>HSLS-ovci su ustvrdili kako su nedavna poskupljenja komunalnih naklada nepotrebna, te zaključili kako bi poskupljenja bila ukinuta s prvim danom njihova dolaska na vlast u Zagrebu. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebački 'Big Brother' u stopu prati građane!</p>
<p>»Grozan je osjećaj nelagode kad znate da vas netko uvijek može promatrati«, kažu radnici i tvrde da ih poslodavci mogu nadzirati i od kuće</p>
<p>Posljednjih godinu dana Zagreb je postao pravi »Big Brother«. Kamere su postavljene u banke, pošte, trgovine, privatne tvrtke, hotele, restorane, kafiće pa i na fasade. Iako se poslodavci na taj način žele zaštititi od mogućih provalnika-kradljivaca, a neki čak i od samih zaposlenika, nitko ne razmišlja o tomu kakav učinak nadzor ima na same radnike, pa i prolaznike i kupce, koji osjećaju neku vrstu nelagode, jer im je narušena privatnost.</p>
<p>Konobarica, koja je željela ostati anonimna, radi u restoranu u kojemu su nedavno postavljene kamere za video nadzor. Poslodavac nju i njezine kolege može promatrati i od kuće - u bilo kojemu trenutku. »Grozan je osjećaj kad znate da vas netko uvijek može promatrati, ne zbog toga jer radimo nešto protupropisno, nego jednostavno jer to stvara osjećaj nelagode«, ističe ona. U tvrtki »Genius« d.o.o., koja prodaje i postavlja uređaje za video nadzor, kažu kako svi oni koji se bave tim poslom moraju samo od MUP-a tražiti licencu za obavljanje tog posla. </p>
<p>Vlado Matek voditelj je prodaje u tvrtki »AVC« koja nudi opremu za video nadzor, a ujedno sa suprugom ima nekoliko trgovina dječjom opremom. On kaže kako je promet u njihovim trgovinama, otkako su postavili video kamere, veći za 30 posto.</p>
<p> »Promet nam je naglo porastao, jer su naše prodavačice postale puno ljubaznije i uslužnije otkako znaju da ih možemo vidjeti«, ističe Matek i dodaje kako je to rezultiralo i većim plaćama zaposlenicama. Matek kaže kako je postavljanje kamera »u svijetu« najnormalnija stvar. »Nedavno sam bio u Engleskoj i cijeli London je pod video nadzorom - tamo su kamere prava pošast! U Blackbourneu, primjerice, ne možete sjesti u pub koji nema kameru« - ističe Matek.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Riješen problem životnog prostora</p>
<p>Bandić je obećao da će za mjesec dana dobiti i grijanje, tuš i kuhinju</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u srijedu je, u Cilićevoj ulici, svečano otvorio prostorije Udruge za sindrom Down Zagreb. Grad im je poklonio prostor od 65 četvornih metara s prostorijama za logopedske vježbe, radionice i igraonice, a Bandić je obećao da će za mjesec dana dobiti grijanje i tuš te opremiti kuhinju. Zrinka Minčir Sabolčec, predsjednica Udruge za sindrom Down Zagreb, rekla je da im je sada riješen problem životnog prostora. </p>
<p>»Grad nam je dao prostor, koji smo mi roditelji uredili s 19 tisuća kuna, a pomogli su nam i prijatelji«, kaže Sabolčec, čija je sedmogodišnja Nika, koja ima Downov sindrom, uz pomoć gradonačelnika prerezala vrpcu na otvorenju i sretna je što se sada s može igrati u tim prostorijama s drugom djecom. </p>
<p>Zrinka Minčir Sabolčec kaže da na radionice dolazi 70-ero djece, od njih ukupno 110. »Prije smo se nalazili u Sloboštini ili jedni kod drugih, a sada napokon imamo prostorije, zbog kojih se isplatilo biti strpljiv«, rekla je ona. Roditeljima djece s Downovim sindromom cilj je uključiti djecu u redovne vrtiće koji mogu pratiti njihov razvoj. Međutim, ona, zbog intelektualnog hendikepa, ne mogu ići u redovne škole, iako u Zagrebu OŠ Grigor Vitez i Ivanićgradska primaju djecu s Downom. </p>
<p>»U poslu nam pomažu volonteri i dok se oni bave djecom, mi roditelji pijemo kavu i družimo se«, kaže Zrinka najavljujući Dan osoba s Down sindromom, prvi dan proljeća, a i osoba koja se rađa s tim sindromom na 21. paru ima tri kromosoma umjesto dva.</p>
<p>Na otvorenje prostorija, stigli su im i prijatelji iz Pule. Branka Butorac, predsjednica je prvog Down sindrom centra Hrvatska, sa sjedištem u Puli. »Drago mi je da smo danas ovdje, a ljubav između Zagreba i Pule rodila se prošle godine, otkad se redovito posjećujemo«.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Čokoladne delicije u Ilici 15</p>
<p>Mogu se kušati čokoladni biseri od naranče, košarice od bijele čokolade, razni slatki kokteli...</p>
<p>Čokoladni biseri od naranče, poslastice oplemenjene konjakom i lavandom, košarice od bijele čokolade, raznovrsni slatki kokteli i čokoladni napici, od srijede se mogu kušati u novom Kraševom Čoko baru, Ilica 15. Prema riječima Nadana Vidoševića, predsjednika Uprave, modernizirat će se sve Kraševe trgovine, a Čoko bar će, osim Zagreba, dobiti Opatija i Rijeka. U standardizirani Čoko shop preuredit će se i bonbonniera na Trgu bana Jelačića. Uz uobičajenu ponudu Kraševih proizvoda, u Čoko baru poslužuju 30 novih, ručno rađenih deserata, koji se ukrašavaju po želji kupaca, a sladokusci mogu uživati u raznovrsnoj ponudi čokoladnih koktela, slatkih plata i torti. Na svečanom otvorenju gradonačelnik Milan Bandić je poručio građanima da »treba jesti slatkiše, ali i kretati se«. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Općine ne žele novu registarsku oznaku za grad!</p>
<p>Odluka gradonačelnika Grada Velike Gorice Tonina Picule da provede u djelo inicijativu o registarskim tablicama s oznakom VG, nije oduševila načelnike susjednih općina Kravarskog, Pokupskog i Orla. Naime, Picula je nedavno poslao ministru Ivici Kirinu dopis kojim traži uvođenje tablica VG za čitavo područje grada i triju pripadajućih općina. Naime, Gorica zajedno s općinama ima više od 30 tisuća registriranih vozila i najjače je gospodarsko područje Zagrebačke županije. U srijedu su se, međutim, javili predstavnici općina tvrdeći da nisu zadovoljni prijedlogom, nego upravo suprotno, tvrde. Općine su rezignirane jer ih nitko nije upoznao s inicijativom.</p>
<p>»Da su nas pitali, znali bi da se s prijedlogom o goričkim tablicama ne slažemo jer pripadamo zagrebačkoj regiji, što će se i ozakoniti«, rekao je načelnik općine Pokupsko Božidar Škrinjarić. Dodao je da bi čitava procedura građanima samo oduzela vrijeme i stvorila nepotrebne troškove. Škrinjarićev stav, doznajemo, podržali su načelnici Orla i Kravarskog. </p>
<p>Ana Katulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Dvojica poginula u britanskoj nuklearnoj podmornici </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Dvojica mornara poginula su u srijedu u nesreći britanske nuklearne podmornice HMS »Tireless«, priopćilo je u Londonu britansko ministarstvo obrane. Ministarstvo nije preciziralo o kakvoj se nesreći radilo, ali iz vojnih izvora se doznaje da se radilo o incidentu s uređajem za pročišćavanje zraka u pramcu podmornice. Podmornica koja je krstarila Arktikom »nije bila u opasnosti, njezin nuklearni reaktor nije oštećen i brzo je izronila na površinu«, preciziralo je Ministarstvo. »Tireless« ne prenosi nikakvu nuklearnu raketu, dodalo je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zadarska Gaženica kao buduće središte Sredozemlja</p>
<p>Tvrtka »Carneval cruises«, jedna od najvećih na svijetu, htjela bi da joj luka u Gaženici bude tzv. home port, dolazna i odlazna luka za sve njihove brodove na kružnim putovanjima</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Jedna od najvećih cruiserskih tvrtki, američka »Carneval cruises«, zainteresirana je da joj luka u zadarskoj Gaženici bude tzv. home port, dolazna i odlazna luka za njihove brodove na kružnim putovanjima. Otkriveno je to tijekom »Seatradea«, najveće svjetske smotre industrije brodova na kružnim putovanjima, koja se ovih dana održava u američkome Miamiju.</p>
<p>Prema Izvješću Instituta za turizam podnesenom na Danima hrvatskog turizma, Zadar je grad u kojemu gosti s cruisera dnevno potroše najviše, bez obzira što u njemu ne pristaje toliko mnogo cruisera kao u Dubrovniku. Otkad je izgrađena luka na vrhu Poluotoka, brodovi na kružnim putovanjima po Sredozemlju pristaju i u Zadru na dan-dva. Već su počeli stizati i ove godine pa su tako zadnjih dana pristali cruiseri »Dalmacija« i »Monet« koji u Zadru pristane više puta godišnje, a za cijelu je godinu već najavljeno 107 dolazaka cruisera.</p>
<p>Luka za odlazna i dolazna pristajanja cruisera ne znači samo luku za tvrtku »Carneval cruises« koja ima pedesetak brodova vrijednih oko 18 milijardi dolara, već bi to značilo i dodatne poslove za obližnju zračnu luku zbog dolaska gostiju koji se ukrcavaju na cruisere, kao i za druge prometne kapacitete, ali i za hotele, opskrbu brodova...</p>
<p>Velik je projekt gradnje trajektno-putničke luke u Gaženici u tijeku, upravo se gradi spojna cesta luka - autocesta. Sama luka s gatovima i terminalima stajat će i više od 150 milijuna eura, a traže se i kreditori. Nedavno su u Zadru boravili predstavnici Europske investicijske banke i upoznali se s cijelim projektom.</p>
<p>Gradnjom luke u Gaženici zaokružit će se veliki zadarski projekt. Najprije je na Poluotoku izgrađena luka za cruisere, a sad se uređuju Liburnska i Istarska obala. Završetkom toga posla doći će do preregulacije prometa na Poluotoku, a s dovršetkom luke u Gaženici trajekti će se preseliti u tu luku. Time će se gradska jezgra osloboditi gustog automobilskog i kamionskog prometa, što će odteretiti i luku.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Vladin zrakoplov za bolesnu djevojčicu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zrakopolov u vlasništvu Republike Hrvatske u srijedu poslijepodne prevezao je teško bolesno dijete iz Splita u Zagreb, doznajemo u Vladi. Naime, jedanaestomjesečnu Emu Slišković iz Širokog Brijega trebalo je prevesti na operaciju u Zagreb, a u splitsku bolnicu primljena je nakon moždanog udara. [J. Kö.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbog neopreznog vozača vlak iskočio iz tračnica</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Neoprezni vozač osobnog automobila u četvrtak je poslijepodne u blizini češkog grada Melnika prelazio obilježeni željeznički prijelaz u trenutku kada je nailazio ekspresni putnički vlak koji je prometovao na liniji Prag-Usti nad Labem. Kako bi izbjegao izravni sudar s automobilom, strojovođa je počeo kočiti, no već je bilo kasno, pa je vlak iskočio iz tračnica, dok je automobil odbačen u stranu. Srećom, nitko nije ozlijeđen. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Nestašica vode mogla bi se utrostručiti</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Nestašica vode, koju osjeća već milijardi ljudi, mogla bi se utrostručiti pod učinkom globalnog zatopljenja. UNESCO u povodu Svjetskog dana vode upozorava da 40 posto svjetskog stanovništva nema pristup pitkoj vodi. Međuvladina skupina stručnjaka za klimatske promjene predviđa porast s 1,8 na četiri stupnja Celzijeva prosječne planetarne temperature do 2100.godine. U ovom stadiju znanstvenici smatraju prilično izglednim da će se povišenjem od dva stupnja izvori vode smanjiti, dok će se povećati potrebe za navodnjavanjem, a suše će vjerojatno biti češće. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>WWF: Svjetske rijeke su ugrožene</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Najveće svjetske rijeke, o kojima ovisi 870 milijuna ljudi, nalazi se na popisu deset najugroženijih svjetskih bazena, tvrdi Svjetska zaklada za zaštitu prirode (WWF). Među najugroženijima su Rio Grande, Ganges, Ind, Nil, Mekong, Jangce, Rio de la Plata, Dunav i Salween i to zbog pretjeranog korištenja vode za poljoprivredu i piće, otopanja ledenjaka, porasta temperature, pretjeranog izlova i industrijalizacije. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Demokršćani za čišćenje jezika od tuđica</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Vladajuća demokršćanska Unija CDU/CSU pokrenula je inicijativu za zaštitu njemačkog jezika od učestalih tuđica, posebice iz engleskog jezika. »Nama je stalo da zaštite potrošača koji često stoje pred natpisima na engleskom jeziku na kolodvorima i zračnim lukama i ne znaju što oni znače«, stoji u priopćenju koje je zajednički izdala skupina demokršćanskih zastupnika u Bundestagu. Skupina zastupnika, među kojima su i nekadašnji glavni tajnik Kršćansko demokratske unije (CDU) Laurenz Meyer i predsjednica sporne Udruge protjeranih Nijemaca Erika Steinbach, smatra da je potrebno postići da se građani koji vladaju isključivo njemačkim jezikom mogu snaći u svakodnevnici, što trenutno nije slučaj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ministrima voće umjesto čokolade</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Tijekom sastanaka u norveškim ministarstvima posluživat će se voće i povrće, umjesto kolača i čokolade, prema novoj preporuci kabineta norveškog premijera Jensa Stoltenberga. »Tijekom stresnog dana lako se poseže za prvim raspoloživim zalogajem. Osoblje mora jamčiti da ponuda donosi zdravu opciju«, objasnila je Stoletenbergova glasnogovornica. Stajališta ministara su podijeljena. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>81-godišnji biciklist ulovio lopova</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Osamdesetjednogodišnji Nizozemac na biciklu ugledao je lopova kako bježi iz supermarketa u Haagu, dostigao ga i zaletio se u njega kako bi ga zaustavio. Starac je primijetio dvojicu zaposlenika supermarketa kako trče za dvadesetdevetogodišnjim lopovom. Kod lopova je pronađena ukradena kozmetika u vrijednosti od 122 eura, a hitri biciklist završio je kod liječnika zbog ozljede ruke i brade. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Osluškivanje ljudske patnje </p>
<p>Goranov vijenac primio Mile Stojić za cjelokupni pjesnički opus</p>
<p>LUKOVDOL</p>
<p> – Nisam očekivao ovako veliku čast, nositi priznanje s Goranovim imenom znači zastupati narod Abelov. Ja za to nisam imao snage, ali sam zato osluškivao ljude oko sebe, ljude koji su patili i zato se usuđujem primiti Goranov lovorov vijenac na svoja krhka pleća, rekao je Mile Stojić, primajući u srijedu u Lukovdolu, rodnome mjestu Ivana Gorana Kovačića, Goranov vijenac za 2007. godinu za cjelokupni pjesnički opus i ukupni prinos hrvatskoj književnosti. </p>
<p>Mile Stojić, pjesnik, esejist, antologičar i prevodilac, dodao je kako poezija ne može rehabilitirati svijet, ali ga može učiniti prihvatljivijim, barem na čas. </p>
<p>Obrazlažući odluku žirija o dodjeli najdugovječnije hrvatske pjesničke nagrade, koja se sastoji od rada akademskog kipara Vojina Bakića, diplome i iznosa od 20.000 kuna, predsjednik žirija Krešimir Bagić istaknuo je kako je riječ o autoru jednoga od najprovokativnijih i najzanimljivijih opusa suvremenog hrvatskog i bosanskohercegovačkog pjesništva. </p>
<p>»Mile Stojić je pjesnik koji svijetu neprestano pokušava govoriti istinu, ogoljavati ga, spašavati i harmonizirati, ali i pjesnik koji je – dok govori – duboko svjestan da je njegov napor uzaludan jer put do konačne istine zapravo ne postoji«, kazao je Bagić. </p>
<p>Uvertira najvećoj hrvatskoj pjesničkoj svečanosti, koja čuva uspomenu na pjesnika proroka Gorana Kovačića, 44. po redu Goranovu proljeću, bila je izložba svih laureata najstarije Vjesnikove nagrade za kulturu, one što se već 41 godinu dodjeljuje za najbolja literarna postignuća, a koja nosi ime Ivana Gorana Kovačića. Izložbu fotografskih portreta Vjesnikovih laureata, od najstarijega, Petra Šegedina, do prošlogodišnje dobitnice Ivane Sajko, priredila je Nives Gajdobranski, likovno ju je osmislio Josip Vaništa, a u Memorijalnome muzeju Ivana Gorana Kovačića otvorio ju je predsjednik Goranova proljeća Branko Čegec, uz čitanje stihova Jure Kaštelana u interpretaciji dramske umjetnice Nade Subotić. </p>
<p>Nagradu Goran, koja se već tri desetljeća dodjeljuje darovitim mladim pjesnicima do 30. godine na ovome je Proljeću, pak, ponijela Marija Andrijašević iz Splita, čija je poezija, po sudu žirija, naglašeno ispovjednog tona, pri čemu se autorica nije pretjerano trudila oponašati neke pjesničke postupke da bi se eventualno dodvorila žiriju. </p>
<p> Minutom šutnje pjesnici koji su na ovu svečanost stigli iz cijele Hrvatske i inozemstva odali su počast nedavno preminulom akademiku Slavku Mihaliću. </p>
<p>Završna svečanost Goranova proljeća bit će održana krajem svibnja u Brodu na Kupi. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Na europskim iskustvima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrijeme za kulturu ove je srijede u Ministarstvu kulture bilo posvećeno Prijedlogu Zakona o audiovizualnim djelatnostima, koji su predstavili državni tajnik Jadran Antolović i pomoćnik ministra Srećko Šestan. Načinjeni tekst prijedloga upravo kreće u službenu proceduru. Naime, na idućoj sjednici Vlade prijedlog će biti potvrđen i proslijeđen u saborski postupak prvoga čitanja. </p>
<p>Antolović je naglasio kako su se konačno posložile sve okolnosti za oblikovanje ovakvoga zakona. Zakon bi trebao rezultirati aktivnijim i pozitivnijim odnosom prema hrvatskom audiovizualnom stvaralaštvu, distribuciji i prikazivalaštvu te sveukupnu djelatnost postaviti u pravne okvire načinjene na temelju preuzimanja provjereno najboljih elemenata europske prakse. Okosnicu stvaranja audiovizualne politike preuzet će Hrvatski audiovizualni centar, čije će Vijeće činiti predstavnici iz svih područja vezanih uz audiovizualne djelatnosti. Na taj način Centar će preuzeti dosadašnje zadatke Ministarstva te postaviti cilj umrežavanja na europskoj i svjetskoj razini. </p>
<p>Posebnu pozornost Antolović je uputio pitanju financiranja, koje je još predmet usuglašavanja. Iako će većina sredstava biti osigurana iz državnog proračuna, krajnji je cilj usmjeriti deset posto ukupnoga prihoda svih pravnih i fizičkih osoba koje upotrebljavaju audiovizualna djela izravno na Centar. A time prihod od nezavisne produkcije usmjeriti na domaće snage. </p>
<p>Prijedlog, naravno, nije konačan, već je državni tajnik pozvao na daljnju javnu raspravu. [M. Špoljarić]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>O Bleiburgu ništa novo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Knjiga »Britanski pogled na Hrvatsku 1945. - 1948.« povjesničarke Katarine Spehnjak omogućila je zaokruženu sliku raznih aspekata britansko-hrvatskog odnosa u poslijeratnom periodu. Njen je rad tim cjenjeniji kada se zna da suvremena historiografija ne obiluje radovima o hrvatsko-britanskim odnosima, što je dijelom posljedica toga što su znanstvena proučavanja do hrvatske samostalnosti bila usmjerena na diplomatsku povijest Jugoslavije. Knjigu je objavio Golden marketing - Tehnička knjiga, a predstavljena je u utorak u Hrvatskom institutu za povijest, u okviru čijeg je istraživačkog programa autorica i radila na toj temi. Recenzentica knjige Nada Kisić Kolanović predstavila je njen sadržaj, podijeljen na tri veće cjeline: prva je posvećena britanskoj vojnoj i političkoj suradnji s NOB-om za vrijeme Drugoga svjetskog rata, drugom se pokrivaju sva važnija politička, privredna i kulturna pitanja britansko-jugoslavenskih odnosa od 1945. do 1948., a treća cjelina je usmjerena na analizu britanskih pogleda na Hrvatsku. Što se tiče britanskog pogleda na komunističku Jugoslaviju, autorica je u diplomatskim izvješćima pronašla da ju se kvalificira kao »diktatorsku« i netolerantnu prema svakoj drugoj vrsti političkog mišljenja. Međutim, »autoričina sintagma 'kolotečina obostranog nezadovoljstva' vjerojatno najbolje ocrtava bit britansko-jugoslavenskih odnosa između 1945. i 1948«, rekla je Nada Kisić Kolanović, izdvojivši autoričin pristup »sine ira et studio« kao jednu od vrlina knjige. Zdenko Radelić, pak, pohvalio je autoričin stil, a sama je autorica, među ostalim, rekla da u knjizi nema spektakularnih novosti o Bleiburgu, jer joj građa kojom bi se mogle osvijetliti okolnosti te tragedije sada nije bila dostupna. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Libertas« premijerno prikazan u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Film »Libertas« redatelja Veljka Bulajića, čiji se scenarij temelji na životu i stvaralaštvu velikoga hrvatskoga renesansnog književnika Marina Držića, premijerno je prikazan u utorak u kinu Broadway Tkalča.</p>
<p>Projekcija je istodobno održana u čak tri kinodvorane, a uz pomoć izravna prijenosa slike u sve su tri dvorane bili predstavljeni glumci i autori filma. Glumačka je ekipa bila predvođena Svenom Medvešekom u ulozi Marina Držića te Goranom Grgićem, Žarkom Potočnjakom, Vanjom Drach, Uršom Raukar, Livijom Badurinom, Andrijom Tunjićem i drugima.</p>
<p>Talijanska glumica Sandra Ceccarelli, koja je za ulogu Deše Zamanje dobila nagradu na festivalu u Veneciji, također je prisustvovala premijeri.</p>
<p>Premijeri su nazočili i predsjednik Republike Stjepan Mesić te predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader, a nakon premijere čestitali su glumačkoj i autorskoj ekipi. Premijer Sanader izjavio je kako je očekivao da će Bulajić napraviti dobar film. »Bulajić je još jednom potvrdio ugled velikog filmskog redatelja«, istaknuo je premijer. Predsjednik Mesić, pohvalivši Bulajićevo redateljsko ostvarenje, kazao je kako film ima političke poruke iz kojih se mogu iščitati međudržavni odnosi. </p>
<p>Film je prva hrvatsko-talijanska koprodukcija, a sufinancirala su ga ministarstava kulture Hrvatske, Italije i Crne Gore. [T. Novak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Protiv Makedonije ipak bez Petrića </p>
<p>Mladen Petrić će ostati na terapiji s reprezentacijom te pogledati utakmicu u subotu. No, Bilić ne želi reći tko bi mogao zaigrati u napadu u paru s Eduardom </p>
<p>ČATEŠKE TOPLICE</p>
<p> – »Čekali smo ga, željeli smo ga, ali na njega nećemo moći računati. Nakon što je dr. Boris Nemec, liječnik reprezentacije, pregledao Mladena Petrića, pojavio se optimizam da će napadač Basela ipak moći zaigrati u subotu. Međutim, u srijedu ujutro na treningu je osjetio jaku bol u zglobu te je sada izvjesno da neće biti u punoj spremi, pa ga nećemo koristiti u subotu protiv Makedonije«, započeo je razgovor s novinarima izbornik hrvatske reprezentacije Slaven Bilić. Pripreme naše nogometne vrste za kvalifikacijski ogled protiv Makedonije time nisu poremećene, tvrdi Bilić, ističući da se od početka okupljanja postavio kao da Petrića neće biti, ali ga se ipak čekalo. Na pitanje nije li neračunanje na Petrića produkt Baselova zahtjeva za njegovim neigranjem kako se ozljeda ne bi zakomplicirala, Bilić odrješito odgovara: </p>
<p>»Basel nema nikakve veze s time. Uostalom, i naš stav je isti, ne želimo riskirati težu ozljedu, jer je potreban i nama i Baselu. Svi želimo da se oporavi. Priznajem, bilo je teško očekivati da će biti potpuno spreman.« </p>
<p>Dodajmo da će Petrić ostati na terapiji s reprezentacijom te pogledati utakmicu u subotu. No, izbornik ne želi spominjati tko bi mogao zaigrati u napadu u paru s Eduardom. </p>
<p>»Ne mogu reći hoće li to biti Balaban, kako mi se sugerira pitanjima. Uz njega, u formi su Olić i Budan. Gledao sam ih na treninzima, kao i cijelu momčad. Čini mi se da smo baš moćni, radi se izvrsno i svi se osjećaju jako dobro«, rekao je dobro raspoloženi izbornik. </p>
<p>Dodao je da od ostalih igrača nitko nije ozbiljnije ozlijeđen, objašnjavajući kako vratar Runje već tjednima ima problema s ramenom, na koje je već navikao. Ni Šimunićevu bol u zglobu ne svrstava pod opasnosti, iako je stasiti stoper u srijedu u Zagrebu napravio magnetsku rezonancu. </p>
<p>»To je učinio više kako bi se psihički smirio, Šimunić je zdrav«, uzvraća Bilić. </p>
<p>Budući da isti dan u našoj kvalifikacijskoj skupini igraju Izrael i Engleska u Tel Avivu, Bilić je ustvrdio da bi u toj utakmici najviše želio neodlučen rezultat: </p>
<p>»Neće ondje Englezima biti lako. Nakon naše pobjede sa 4-3, mnogi su pomislili da je Izrael neorganizirana momčad, što nije istina. Na tu utakmicu nitko neće otputovati kako bi nam prenio dojmove, odlučili smo se poslati Gorana Vučevića i Krunu Jurčića na dvoboj Estonije i Rusije, naših sljedećih suparnika, to nam je u ovom trenutku važnije. Vučević je već dva puta pratio Ruse, a Estonce će podrobno skautirati Jurčić.« </p>
<p>Na novinarske dvojbe koji će igrač iz trojca Kranjčar-Rapaić-Srna otpasti, Bilić nije reagirao, kratko kazavši: </p>
<p>»Nije potrebno odgovarati, bitno je imati jaku klupu, a ne samo prvu momčad.« </p>
<p>Podsjetimo, Bilić je dosad forsirao Kranjčara na lijevoj strani, a Rapaića na desnoj u sredini u formaciji 4-4-2. Hoće li i sada biti tako, nakon što se Srna vratio u punu formu? </p>
<p>Šimić: Kao da igramo protiv svjetskih prvaka </p>
<p>»Najbolje poznajem Pandeva, napadača Lazija. Bez krzmanja mogu reći da se radi o sjajnom i opasnom napadaču koji je strelovito napredovao u Italiji. Igrač koji se u tom natjecanju dokaže kao napadač može biti sve samo ne slab«, tvrdi Dario Šimić, koji će u subotu odigrati 88. utakmicu za hrvatsku reprezentaciju, po čemu je apsolutni rekorder, iza Šimića je Jarni s 81 utakmicom za Hrvatsku. </p>
<p>»Dobro poznajem i Gocu Sedloskog još iz Dinamovih dana. I on je sjajan igrač. Ostale Makedonce znam tek površno, no ono što sam vidio daje mi za pravo da kažem da su sve samo ne ugodni. Takve je utakmice, kada si favorit, najteže igrati. Ipak, znamo zašto moramo pobijediti, usredotočeni smo na ovu utakmicu, kao da igramo protiv svjetskih prvaka«, dodaje Šimić. </p>
<p>Najbolji strijelac hrvatske lige i hrvatske reprezentacije Eduardo ne brine zbog izjava makedonskog vratara Nikoloskog iz Slavena Belupa, koji tvrdi da ga Brazilac još nikad nije svladao: »Svaki vratar ima svoj dan pa tako i Nikoloski. To uopće nije bitno, tko može jamčiti da će i u subotu imati svoj dan?«, tvrdi Eduardo.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vardar i Varteks za povijest</p>
<p>Dolazak Ringova 1983. jedan je od zvučnijih Dinamovih transfera. Srečko Katanec je kasnije prešao put »od Triglava pa do Vardara« - od Olimpije, preko Dinama, Partizana do Makedonije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Goce Sedloski jedini je makedonski nogometaš u povijesti koji je igrao i za Hajduk i za Dinamo. To je tek manja od brojnih crtica koje su kroz povijest povezivale hrvatski i makedonski sport. U predvečerje njihova međusobnoga maksimirskog okršaja u kvalifikacijama za EP zanimljivo je malo proputovati »vremeplovom« i prisjetiti se sličnih spona. Pritom ćemo »u sjenu« gurnuti aktualne priče poput makedonskih nogometaša, košarkaša ili rukometaša u hrvatskoj ligi kao što su vratar Nikoloski u Slavenu Belupu, Saško Pandev u Dinamu, Gečevski u Zadru ili nedavno Lazarov, Markovski, Majnov, Stoilov i Angleovski u RK Zagreb... Najzvučnije su, dakako, nogometne veze. </p>
<p>Srečko Katanec: Prešao je put »od Triglava pa do Vardara« - od Olimpije, preko Dinama, Partizana do Makedonije. Sadašnji je izbornik makedonske reprezentacije u ljeto 1985. došao u Dinamo. Pod Ćirinim vodstvom nije blistao, ali je kasnije sjajno igrao za Partizan, Stuttgart i Sampdoriju. </p>
<p>Vasil Ringov: Predstavlja jedan od zvučnijih transfera u Dinamovoj povijesti. Došao je u ljeto 1983. i zadržao se nepunu sezonu. Uz Darka Pančeva najveća Vardarova zvijezda u povijesti. </p>
<p>Čedomir Janevski: Branič u Vardarovoj generaciji iz vremena Ringova i kasnije Pančeva. Danas je trener Bošku Balabanu i Ivanu Leki u belgijskom Bruggeu. </p>
<p>Bobani: U mladoj reprezentaciji bivše Jugoslavije, koja je 1987. osvojila naslov svjetskog prvaka, i Hrvatska i Makedonija imale su svog Bobana. Uz našeg Zvonimira, tu je bio i Boban Babunski, jedini makedonski igrač u tom naraštaju. Babunski je kasnije bio i izbornik makedonske reprezentacije. </p>
<p>Vardar - Varteks: Jedini trofej u Jugoslaviji skopski je Vardar osvojio 1961. kad je u finalu Kupa pobijedio varaždinski Varteks s 2-1. Objema je momčadima to bio jedini nastup u finalu jugoslavenskoga Kupa. </p>
<p>Old Trafford: Među zvučnije rezultate Makedonije spada i nedavnih 0-0 na Old Traffordu u kvalifikacijskoj utakmici protiv Engleske. Isti stadion i isti rezultat krase i povijest Dinama, koji je u Ligi prvaka 1999. remizirao s tada aktualnim europskim prvakom Manchester Unitedom. </p>
<p>Tomislav Ivić: U svome prvom povijesnom nastupu u Kupu europskih prvaka Vardar je 1987. u 1. kolu poražen od Porta. U obje je utakmice bilo 3-0, a Porto je s klupe predvodio Ivić. </p>
<p>Goran Slavkovski: Još je nejasno zašto ni Hrvatski nogometni savez niti ijedan hrvatski klub ne krenu u akciju dovođenja darovitog tinejdžera iz milanskog Intera. Šveđanin makedonskih korijena želi igrati za Hrvatsku, no za pravo nastupa bi barem dvije sezone morao provesti u HNL-u.</p>
<p>Mirko Petrov: Nekadašnji Hajdukov igrač ponajviše ostaje zapamćen po velikoj aferi. Došao je 1981. iz Teteksa, zaigrao za Hajduk protiv Veleža bez valjane dokumentacije. Mostarci su pobijedili »za zelenim stolom«, a Petrov je suspendiran do kraja sezone. </p>
<p>Teteks: Momčad iz Tetova samo je jednu sezonu igrala u prvoj jugoslavenskoj ligi, i to 1981./1982. kad je naslov prvaka pripao Dinamu. U Zagrebu je bilo 4-0, a u Tetovu 4-1 za Dinamo. </p>
<p>NK Zagreb: Jedini je dvoboj hrvatskih i makedonskih klubova u europskim kupovima onaj između Zagreba i skopske Sloge Jugomagnat u pretkolu Kupa pobjednika kupova ujesen 1997. Zagreb je u Skopju slavio s 2-1, a u Kranjčevićevoj s 2-0.</p>
<p>Kostelić u Pelisteru </p>
<p>Vasil Tupurkovski: Predsjednik Košarkaškog saveza Jugoslavije u vrijeme farse koja je obilježila finale doigravanja 1983. između Šibenke i Bosne. Tupurkovski je prvo zlatne medalje dijelio igračima Šibenke, a potom i Bosne.</p>
<p>Petar Naumoski: Ponajboji makedonski košarkaš u povijesti još je kao tinejdžer nastupao za Jugoplastiku. Bio je u sastavu u sezoni 1990./'91. kad su »žuti« treći put zaredom postali europski prvaci. </p>
<p>Damir Voloder: Jedan od rijetkih hrvatskih košarkaša koji su igrali i za makedonski klub. Potkraj 80-ih nastupao je za MZT. Svojedobno je za Rabotnički igrao Vinkovčanin Sanjin Kalaica, a za Strumicu Amerikanac hrvatskih korijena John Sikirić. </p>
<p>Aleksandar Ugrinoski: Još je kao kadet došao u Cibonu, jedini je Makedonac koji je nastupio za »vukove«. Još nema ni 20, ali sad igra za austrijsku Arkadiju Traiskirchen. </p>
<p>Ante Kostelić: Popularni je Gips krajem 80-ih trenirao rukometaše Pelistera. </p>
<p>Nataša Kolega: Naša je proslavljena rukometašica igrala i za Kometal. </p>
<p>Marina Naukovič: Ruska rukometašica je svojedobno, pri dolasku u Podravku, izrazila želju za nastupom za Hrvatsku. Kasnije je, prijelazom u Kometal, poželjela igrati za Makedoniju. Jesenas se teško ozlijedila prilikom pada s balkona i upitan joj je nastavak karijere.</p>
<p>Kasim Kamenica: S rukometašima Zagreba postao prvak Jugoslavije 1991. godine i nekako je u to vrijeme počeo pravi uzlet zagrebaša. U Zagreb je došao iz Pelistera iz Bitolja. Kasnije je bio i makedonski izbornik.</p>
<p> Ace Rusevski: Nakon odlaska Mate Parova u profesionalce, postao prvo ime jugoslavenskog boksa. Parlov je osvojio zlatnu olimpijsku medalju 1972. u Münchenu, a Rusevski dohvatio olimpijsku broncu četiri godine kasnije u Montrealu. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Petrović krenuo pobjedom</p>
<p>Bili smo svjesni važnosti ove utakmice, koju smo dobili samo srcem, kazao je trener Zadra Aleksandar Petrović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premijere na kormilu Zadra Aleksandar Petrović sjećat će se sa smiješkom. Naime, u prvoj trenerskoj utakmici na klupi Zadra njegova je momčad upisala pobjedu 82-77 protiv neugodnog domaćina Zagreba, čime je momčad iz Jazina uhvatila pozitivan omjer u Ligi za prvaka. S druge strane, nakon ovog poraza u 3. kolu, Zagrebov omjer iznosi 1-2.</p>
<p>Utakmica je odigrana u gotovo do kraja popunjenoj dvorani. Za atmosferu su se brinili pripadnici navijačke skupine Tornado, a za šou na parketu odlično raspoloženi Carl English. Upravo je kanadski košarkaški reprezentativac bio glavni krivac za poraz domaće momčadi. Svojih 26 poena uz vrlo dobrih 10-12 iz igre ovjenčao je s osam uhvaćenih lopti i bio je nerješiva zagonetka za »mrave«. </p>
<p>Kod Zagreba su se igrom istaknuli Dwayne Broyles (17, sjajna obrana na Stipčeviću), te centar Ante Tomić s 21 košem i 12 skokova. Jednako tako dobar bio je i Zadrov centar Jure Lalić s 16 poena, ali i nizom od pet koševa i blokadom na Josipu Sesaru kada je domaća momčad stizala vodstvo.</p>
<p>»Već 20 dana ne igramo dobro. Zahtijevao sam igru pod košem, budući da je Todor Gečevski bio 'nakrcan' osobnim pogreška. Nismo uspjeli u tom planu i pobjeda Zadra je u potpunosti zaslužena«, kazao je nakon utakmice trener poražene momčadi Zdravko Radulović.</p>
<p>»Još prije par dana nisam niti znao da ću biti trener Zadra. Bili smo svjesni važnosti ove utakmice, koju smo dobili samo srcem. Hrabra i jaka obrana doveli su nas do dva vrijedna boda«, isijavao je zadovoljstvom Petrović.</p>
<p>Nakon slavlja protiv Zadra u prošlom kolu Borik Puntamika došla je do nove pobjede svladavši nakon dodatnih pet minuta igre Kvarner Novi Resort (95-86).</p>
<p>ZAGREB – ZADAR 77-82 (22-17, 37-39, 54-63)</p>
<p>Dvorana u Trnskom</p>
<p>ZAGREB: Tomić 21 (5-8), BROYLES 17 (0-2), BABIĆ 5 (2-2), Simon, Papac, ZADRAVEC 9 (2-2), Garma, Rubin, Vrsaljko 4, SESAR 10 (2-3), ALIHODŽIĆ, TAYLOR 11.</p>
<p>ZADAR: Vladović 6 (4-4), STIPČEVIĆ, Barać 3 (1-2), JOHNSON 15 (0-2), Filipović, GEČEVSKI 9, Čolak, LALIĆ 16 (7-8), Đugum, Perinčić 7 (1-2), ENGLISH 26 (2-4), Oršulić.</p>
<p>SUCI: Radović, Vovk, Perlić. GLEDATELJA: 1600.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Carl ENGLISH</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Plivam dobro dok me nitko iz Hrvatske ne gleda« </p>
<p>Prijave su napravljene prije NCAA finala i ne mogu se mijenjati, pa će Barbić, uz štafetne utrke, plivati samo 50 slobodno, ali ne i dvostruko dužu dionicu </p>
<p>Sjajni rezultati hrvatskog plivača Brune Barbića s NCAA finala prošlog vikenda, naravno »ponovljeni« u prugama montažnog bazena u Rod Laver Areni, trebali bi nas natjerati da prestanemo misliti kako na Svjetskom prvenstvu u hrvatskoj reprezentaciji nema Duje Draganje, Gordana Kožulja i Alekseja Puninskog. Dan nakon dolaska u Melbourne, Barbić je polako hvatao australski ritam. </p>
<p>»U ovom trenutku najveći mi je problem umor. Sezona je bila naporna, nadam se da mi je za SP ostala trunčica snage«, kazao je Bruno Barbić, dok je s kolegom s fakulteta, bugarskim plivačem Mihailom Aleskandrovim, kretao u šetnju središtem Melbournea. </p>
<p>Nakon dvije godine na sveučilištu Washington Barbić je prošle godine prešao na čikaški Northwestern. </p>
<p>»Konkurencija na fakultetu je mnogo jača i tjera me da svaki trening radim maksimalno. Puno sam radio ove sezone, kao nikad u životu. Isplatilo se sve u Minneapolisu, prezadovoljan sam«, pričao nam je Bruno, posebno hvaleći svog trenera Boba Grosetha: </p>
<p>»Svojim pristupom nas opušta, što je jako važno za psihološku pripremu plivača.« </p>
<p>A da se rad doista isplatio, pokazuju sjajni Barbićevi rezultati iz Minneapolisa, koji preračunati u metre, podsjećamo, vrijede 22.71 na 50 m i 49.58 na 100 m slobodno. Rezultati u obje discipline guraju 21-godišnjeg Zagrepčanina u polufinale, no već sada možemo kazati da na 100 slobodno Barbić neće plivati! Prijave su već napravljene (prije NCAA finala) i ne mogu se mijenjati, a hrvatski plivač koji je po rezultatima drugi u Hrvatskoj iza Draganje, pliva samo »pedeseticu«, ali ne i dvostruko dulju dionicu. U toj su disciplini prijavljeni Igor Čerenšek (osobni rekord 50.93) koji je na NCAA finalu bio, preračunato u metre, na razini svoga najboljeg rezultata (50.58), te Mario Delač (osobni rekord 50.20), koji je u Minneapolisu plivao nešto slabije. </p>
<p>»Tako je odlučeno i ja se ne opterećujem. Prijavljen sam za obje štafete te se nadam da ćemo na 4x100 biti među 12 i ispuniti normu za Peking. Štafeta je ipak kockanje«, kazao je Barbić, koji je u štafeti Nortwesterna na 400 mješovito srušio rekord Texasa iz 2003. godine, u kojoj su plivala tri svjetska rekordera - Aaron Peirsol, Ian Crocker i Brendan Hansen. </p>
<p>Za razliku od nekih plivača koji su imali rezultate i prije nego što su postali američki studenti, punu je afirmaciju doživio u SAD-u. »Daleko od očiju«, Barbićevi rezultati nisu zabljesnuli u hrvatskoj javnosti. Svjestan je toga i mladi plivač, a pomalo ga smeta što njegovi uspjesi nisu valorizirani kod kuće. </p>
<p>»Plivam dobro dok me nitko iz Hrvatske ne gleda«, jedva je izustio Barbić. </p>
<p>»Nadam se da ću dobiti priliku više nastupati na međunarodnim natjecanjima, da se pokažem u pravom svjetlu. Teško mi pada kada zbog obveza na fakultetu, pred Božić, ne mogu otići, recimo, na EP u malim bazenima«, kazao je Barbić.</p>
<p>Iz Melbournea: Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kinezima zlato i srebro </p>
<p>Kinez Luo Yutong osvojio je naslov svjetskog prvaka u skokovima u vodu s daske visine jednog metra na SP-u u Melbourneu. Bio je najbolji s ukupnim zbrojem bodova 477,40, čime je Kini osigurao već treće zlato na ovogodišnjem SP-u u vodenim sportovima. Srebro je osvojio još jedan Kinez, He Chong, sa 469,85 bodova, a bronca je pripala Talijanu Cristopheru Sacchinu sa 441,40 bodova. </p>
<p>• Poredak: 1. Luo Yutong (Kin) 477,40, 2. He Chong (Kin) 469,85, 3. Cristopher Sacchin (Ita) 441,40, 4. Chris Colwill (SAD) 432,10, 5. Ilja Kvaša (Ukr) 414,90... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Lazarić nije završio utrku </p>
<p>U utrci na deset kilometara hrvatski plivač Marin Lazarić nije okončao utrku. Nije riječ o odustajanju, već se, prema Fininim pravilima, utrka prekida kada prođe 30 minuta od vremena pobjednika, a čamcima se skupljaju preostali natjecatelji. Mladom, 17-godišnjem Riječaninu u trenutku prekida nedostajalo je 400 metara do kraja. »Žao mi je što nisam završio utrku. Ovo mi je prvo veliko natjecanje u životu, dragocjeno iskustvo. Valovi su bili veliki i dosta su mi smetali. Opet je bilo meduza, ali valovi su bili najveći problem«, kazao je Lazarić. Pobjednika je odlučivao fotofiniš u kojem je Rus Jevgenij Djačin uzvratio Nijemcu Thomasu Lurtzu za poraz na upola kraćoj dionici. O zlatnoj medalji odlučivale su stotinke, u najneizvjesnijem finalu u povijest SP-a Djačin je slavio sa šest stotinki prednosti (1:55.32.52) pred Lurtzom (1:55.32.58). Ruski plivač osvojio je svoj drugi naslov svjetskog prvaka nakon 2003. godine. »Ne mogu objasniti, ali osjetio sam tih šest stotinki. Prvo je mora ruka dotaknula cilj, a onda Lurtzova«, kazao je Djačin.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>I bez Tamare u borbu za medalju</p>
<p>U subotu će biti poznato hoće li Tamara za stol u ekipnom dijelu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najzanimljivije pitanje za hrvatski stolni tenis prije nedjeljnog početka Europskog prvenstva u Beogradu i dalje je bez odgovora. Hoće li Tamara Boroš moći pomoći hrvatskoj reprezentaciji u lovu na treću uzastopnu medalju na europskim smotrama bit će poznato tek u subotu, dan prije početka natjecanja. </p>
<p>Tamara je nakon mjeseci borbe s bolešću još uvijek daleko od prave forme, tako da će izbornik Neven Cegnar u posljednji trenutak odlučiti isplati li mu se više, uz Sandru Paović i Corneliju Vaidu za stol poslati našu najbolju stolnotenisačicu ili će se u njezinoj ulozi naći Andrea Bakula. Sigurno je samo da bi prvu prepreku, reprezentaciju Belgije, Hrvatska morala preskočiti i bez većih problema, a onda vjerojatno slijede Talijanke u meču čiji će pobjednik osigurati jedno od odličja.</p>
<p>»Odradili smo vrlo uspješne pripreme, posljednjih 11 dana smo se pripremali s Njemicama, Austrijankama i Bjeloruskinjama. Ne računajući Tamaru, ostatak reprezentacije je 20-30 posto jači nego ikad«, kazao je Cegnar, a složila se i Tamara: </p>
<p>»Jako mi je žao što nisam zdrava, jer bismo u tom slučaju bili favoriti za medalju, a i nešto više.« </p>
<p> I dok o nastupu u ekipnom natjecanju još uvijek razmišlja, prva dama hrvatskog »pingića« u pojedinačnom će dijelu sigurno igrati.</p>
<p>»Igrati hoću, ali pitanje je kako. Trebat će mi mečeva i turnira da se vratim u staru formu, ali najbitnije je da budem spremna za Peking.«</p>
<p> Sa sličnim ambicijama kao i djevojke, u četvrtak u Beograd putuju i naši stolnotenisači. Njihov je prvi protivnik ipak teži, Nizozemci imaju dvojicu »top 100« igrača, Trinka Keena i Dannyja Heistera. No, Zoran Primorac, Tan Ruiwu i Roko Tošić u kvalifikacijama su iza sebe ostavili i znatno jače reprezentacije. </p>
<p>»Njemačka je izraziti favorit, a ostalih među ostalih 15 reprezentacija može svaka pobijediti svaku«, kazao je izbornik Zlatko Novaković, koji je unatoč prethodnim riječima, ipak već pogledao prema četvrtfinalu i borbi za medalju. </p>
<p>»Nastojat ćemo se revanširati Česima za poraz u Courmayeuru prije četiri godine«, poručio je izbornik. </p>
<p>EP počinje u nedjelju kad obje naše reprezentacije igraju mečeve 1. kola i eventualni četvrtfinale. Dakle, odgovor na pitanje o osvajačima medalja nećemo morati dugo čekati.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Još se čeka strateška odluka Teherana</p>
<p>SAD želi konsenzus o sankcijama Iranu kako bi Teheranu mogao »pokazati zube«</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zapad još ne zna što je strateška odluka Teherana. Hoće li, bez obzira na prijetnje sankcijama, pa i vojnom silom, Iran nastaviti s nuklearnim programom izvan dopuštenih okvira? </p>
<p>Zato je teško predvidjeti što će se u sljedećim mjesecima dogoditi, rekao je veleposlanik Njemačke u Ujedinjenim narodima, Thomas Matussek. Njemački diplomat je, obraćajući se Udruzi akreditiranih novinara u UN-u, (UNCA), na zatvorenom brifingu još kazao da su u odnosu na Iran doista sve opcije na stolu, iako bi svi, naravno, željeli vidjeti mirno razrješenje ove krize. </p>
<p>Matussekovo obraćanje novinarima dogodilo se dan uoči formalnih konzultacija Vijeća sigurnosti, kojima je u srijedu započela diplomatska razmjena mišljenja o novoj rezoluciji o Iranu. »Iran je kao najvažnija zemlja u regiji mogao slijediti njemački put, razvijajući gospodarstvo i pružajući više ekonomskog blagostanja svojim građanima i bez nuklearne energije«, rekao je Matussek. </p>
<p>Riječi njemačkog veleposlanika u Palači naroda, poklopile su se s najavama, gotovo neočekivane suradnje Berlina i Pekinga koji su, prema njemačkim medijskim izvorima, u utorak zauzeli stav, da Vijeće sigurnosti treba što prije usvojiti novu rezoluciju o sankcijama Iranu. </p>
<p>No, u toj diplomatskoj jednadžbi i dalje ostaje nepoznanica, kako će se prema iranskoj rezoluciji ponijeti službena Moskva. Rusi su navodno, demantirali pisanje New York Timesa da više neće osiguravati gorivo za iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>Ne zna se kako će rezolucija biti primljena niti od strane devet nestalnih članova Vijeća sigurnosti. Iznenađujuće, Južna Afrika je predložila mnogo mekšu varijantu sankcija od onih za koje se zalažu Amerika, Francuska, Velika Britanija i, po najavama iz Berlina, najvjerojatnije i Kina. Osim zahtjeva za trenutačnim prestankom obogaćivanja urana, nova rezolucija predlaže embargo na izvoz iranskog oružja, te zamrzavanje sredstava 28 osoba, skupina i kompanija, koje se dovode u vezu s iranskim nuklearnim programom. </p>
<p>Rezolucija se može usvojiti i bez podrške Južne Afrike, pa čak i Rusije, ako ova druga ne uloži veto, što je malo vjerojatno. Amerika i drugi sponzori novog paketa sankcija za Teheran ne kriju želju da se rezolucija usvoji jednoglasno. To bi otvorilo put Washingtonu da pokaže zube Teheranu jer bi iza sebe imalo konsenzus međunarodne zajednice. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kaos na ulicama Mogadishua</p>
<p>Pobunjenici najčešće napadaju etiopsku vojsku koja još nije napustila Somaliju</p>
<p>U dosad najžešćim sukobima u Somaliji otkako je prijelazna vlada uz potporu etiopske vojske preuzela kontrolu u zemlji poginulo je najmanje 14 osoba. Kako javljaju svjetske novinske agencije, sukobi su izbili u somalijskoj prijestolnici Mogadishuu nedaleko od sjedišta vlade kad su pobunjenici zapucali na etiopske tenkove, a vojnici uzvratili vatru. </p>
<p>Iako je prijelazna vlada preuzela kontrolu u zemlji krajem prošle godine, pobunjenički napadi nisu prestali. Oni su najčešće usmjereni upravo protiv etiopske vojske koja se još uvijek nije povukla iz zemlje i tek postepeno predaje ovlasti snagama Afričke unije koje su stigle u Somaliju početkom ožujka. </p>
<p>Ipak, 1500 vojnika koji su stigli iz Ugande nisu uspjeli osigurati miran život u zemlji u kojoj kaos i anarhija vladaju više od 15 godina. General mirovnih snaga Afričke unije Levy Karuhanga rekao je u srijedu da nema dovoljno vojnika na raspolaganju kako bi suzbio oružane napade u zemlji i da su potrebne dodatne snage u glavnom gradu Mogadishuu te lučkom gradu Kismayu na jugu zemlje. </p>
<p>U isto vrijeme jedna od vodećih udruga za zaštitu ljudskih prava izvijestila je da je Somalija trenutno najopasnije mjesto na zemlji za manjinske skupine. »Osjeća se povratak klanovskog nasilja, a skupine koje su podržavale bivšu vlast sada su u velikoj opasnosti«, tvrdi Mark Lattimer, direktor Međunarodne udruge za prava manjina.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>McElhaney: BiH se ne raspada</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki veleposlanik u BiH Douglas McElhaney kazao je da se Bosna i Hercegovina neće raspasti: »Postoji mnogo retorike, mnogo ljudi priča o svemu i svačemu. No, vrijeme je da se takva retorika smanji i da se počne raditi. U suprotnom, ništa se neće postići. Ne mislim da itko ovdje želi vidjeti da je država BiH ugrožena zbog političke retorike«, izjavio je McElhaney u razgovoru za sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>On se založio za nastavak razgovora o reformama ustava BiH, pojasnivši kako nedavna izjava američkog državnog podtajnika Nicholasa Burnsa u kojoj je ovaj kazao da »Daytonski mirovni sporazum ne može biti način na koji će se BiH organizirati u idućih deset godina« zapravo zapravo predstavlja poticaj za ponovno pokretanje procesa pregovora o ustavnim promjenama.</p>
<p>Američki veleposlanik kritizirao je aktualne prijedloge o uspostavljanju trećeg, hrvatskog entiteta u BiH, kao i zahtjev premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika o federalizaciji države. [Alenko Zornija]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Libertas« premijerno prikazan u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Film »Libertas« redatelja Veljka Bulajića, čiji se scenarij temelji na životu i stvaralaštvu velikoga hrvatskoga renesansnog književnika Marina Držića, premijerno je prikazan u utorak u kinu Broadway Tkalča.</p>
<p>Projekcija je istodobno održana u čak tri kinodvorane, a uz pomoć izravna prijenosa slike u sve su tri dvorane bili predstavljeni glumci i autori filma. Glumačka je ekipa bila predvođena Svenom Medvešekom u ulozi Marina Držića te Goranom Grgićem, Žarkom Potočnjakom, Vanjom Drach, Uršom Raukar, Livijom Badurinom, Andrijom Tunjićem i drugima.</p>
<p>Talijanska glumica Sandra Ceccarelli, koja je za ulogu Deše Zamanje dobila nagradu na festivalu u Veneciji, također je prisustvovala premijeri.</p>
<p>Premijeri su nazočili i predsjednik Republike Stjepan Mesić te predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader, a nakon premijere čestitali su glumačkoj i autorskoj ekipi. Premijer Sanader izjavio je kako je očekivao da će Bulajić napraviti dobar film. »Bulajić je još jednom potvrdio ugled velikog filmskog redatelja«, istaknuo je premijer. Predsjednik Mesić, pohvalivši Bulajićevo redateljsko ostvarenje, kazao je kako film ima političke poruke iz kojih se mogu iščitati međudržavni odnosi. </p>
<p>Film je prva hrvatsko-talijanska koprodukcija, a sufinancirala su ga ministarstava kulture Hrvatske, Italije i Crne Gore. [T. Novak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Bez vode nema života</p>
<p>Iako pokriva 71 posto Zemljine površine, stručnjaci upozoravaju na veliku potrošnju, zagađivanje i sve veći nedostatak vode za piće </p>
<p>Da će voda postati središnjim problemom i izazovom novoga milenija naslutili su znanstvenici sedamdesetih godina prošlog stoljeća i potom alarmantnim rezultatima različitih istraživanja zasipali Ujedinjene narode. Upozorili su ih da će povećanje stanovništva, porast životna standarda i promjena dotad uobičajenih navika, ubrzana industrijalizacija i modernizacija poljoprivredne proizvodnje uzrokovati drastično smanjenje voda na Zemlji. Diplomatima su očito bili dovoljno uvjerljivi, jer su Ujedinjeni narodi 1977. u argentinskoj Mar del Plati organizirali konferenciju o problemu voda i vodenih resursa. Potom su prvi put zabrinutost sagledanu na globalnoj razini sročili u preporuke i rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1993. odlučili 22. ožujka proglasiti Svjetskim danom voda. Toga se dana dodatno skreće pozornost na trenutačne i buduće probleme zbog sve većeg nedostatka voda. No uvijek s drugim motom, pa 2007. glasi »Kako se nositi s oskudicom«.</p>
<p>To nimalo ne čudi, jer u nekim dijelovima svijeta, samo tri desetljeća od prvoga službenoga upozorenja Ujedinjenih naroda, na dan umire 3800 djece. Procjene odaju i kako danas 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, dok ih 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Istodobno se drugdje voda uludo troši, pogotovo u velikim gradovima - prosječno po osobi 100 do 150 litara (samo tri do četiri litre potroši se na pripremu jela i za piće). Otud razlozi za sve veću zabrinutost i upozorenja da pitku vodu zagađujemo otpadnim i opasnim kemikalijama korištenim u poljoprivredi. Ako se tome pribroje i promjene klime nastale globalnim zatopljenjem, nameću se odgovori na pitanja zbog čega neke zemlje kao što su Kina, Izrael ili Turska imaju problema s opskrbom pitke vode. Znanstvenici predviđaju da će do 2025. taj problem osjetiti sve više država, pa će vjerojatno nedostatak vode biti uzrok mogućih ratnih sukoba. Hrvatska se, na sreću, ubraja u dijelove svijeta bogate vodom, pa godišnje trenutačno potroši 26 milijardi kubika. No zbog toga prirodnoga bogatstva ne trebamo se ponašati rastrošno, pogotovo što bi naša voda u predviđenoj općoj nestašici mogla postati izvoznim proizvodom kao što je danas Arapima nafta.</p>
<p>Voda je od davnina od posebne važnosti za ljudski rod, a čovjek se od početaka čovječanstva uvjerava u njenu snagu i činjenicu da bez nje nema života. Zbog toga ima važnu ulogu u mnogim legendama i mitovima, a u različitim su kulturama nastali i njegovali se rituali poštovanja boga vode. Otud i općeprihvaćen zaključak kako je čista i bistra voda božji dar koji je našem organizmu potreban kao zrak i hrana. Liječnici i stručnjaci za prehranu neumorno ponavljaju da na dan trebamo popiti dvije litre vode, ali ne isključivo da bismo utažili žeđ. Najbolje je odmah nakon ustajanja popiti čašu i do 18 sati još litru i pol. Voda sudjeluje u svim metaboličkim procesima organizma, pročišćava ga, prenosi hranjive tvari, razgrađuje i smanjuje osjećaj gladi. No istraživanja ipak pokazuju da 90 posto ljudi ne pije dovoljno vode. Zbog toga se osjećaju umorno, a zbog nedostatka vode mogu imati i zdravstvenih tegoba.</p>
<p>Ona nije ljudskom organizmu samo potreban hranjiv sastojak nego i lijek. Pravilan unos tekućine potiče probavu, živčani sustav, jača srce, krvožilni sustav i smanjuje osjetljivost na stres, podiže radnu sposobnost, koncentraciju, kožu čini svjetlijom i elastičnom. </p>
<p>Dok je čovjeku za piće najbolja izvorska i mineralna voda, istodobno morsku i termalnu koristi za liječenje i tjelesnu rekreaciju. Budući da su te vode bogate mineralima preporučuju se za masažu i kao terapija za prevenciju i liječenje različitih bolesti. Posljednjih su godina njihove prednosti otkrili i proizvođači kozmetike, pa neke termalne i morsku vodu koriste kao sirovinu u proizvodnji preparata za usporavanje starenja, učvršćivanje i obnavljanje stanica kože.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zagrepčanin najbolji pokeraš</p>
<p>Branimir Brunović, zagrebački odvjetnički pripravnik, pobjednik je Spring Poker Festivala održanog u bečkom Concord Card Casinu od 7. do 18. ožujka. Za natjecanje se 32-godišnji Branimir kvalificirao putem interneta, a u finalnom maratonskom meču pobijedio je profesionalnog kartaša Andreasa Krausea iz Stuttgarta. Pobjeda na tom natjecanju donijela mu je gotovo 90.000 eura, a fond cijelog natjecanja bio je oko 600.000 eura. Taj je uspjeh još veći zna li se da je Branimir na natjecanju za protivnike imao prave profesionalce koji žive od kartanja, dok je on pravnik koji se kartanjem bavi amaterski desetak godina.</p>
<p>»Kartam na turnirima na koje stignem, ali ovo je moje nabolje iskustvo do sada i najvažnija pobjeda koju sam ostvario. S obzirom na to da sam pripravnik ovako zarađen novac će mi itekako dobro doći«, rekao je nakon pobjede Brunović, koji je jedan od trojice kartaša iz istočne Europe koji su uspjeli ući u finale. </p>
<p>Nakon partije dodao je da »poker ima veliku budućnost u Hrvatskoj te se razvija iz dana u dan«. Poker igra već godinama baš kao i njegov brat. </p>
<p>»Najprije se igralo prijateljski, onda u sitan novac. Slijedili su turniri u Sloveniji, na internetu itd.«, pojašnjava Branimir. </p>
<p>Na pitanje koliko je riječ o ovisnosti, Brunović odgovara kako se »ovisnici o kocki ne mogu time baviti« dodajući da je u pokeru sreća manji dio te da su za igru itekako važni matematika, strpljenje i brojni drugi elementi. </p>
<p>»Turnirski poker je nadmetanje koje se događa danima i nema zarade na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pa pravi ovisnici o kocki tamo nemaju što tražiti«.</p>
<p>Uz Brunovića na natjecanju su odlično prošli i ostali istočnoeuropski kartaši. Mediji su stoga izvještaje o natjecanju uglavnom počinjali riječima o nadmoći pokeraša iz istočne Europe. Treće je mjesto osvojio Mađar Peter Gelencser, a sedmo Litvanac Kondreatas Aruydas. [D. Vukoja]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ptice roboti</p>
<p>Liverpoolska gradska vlast odlučila je stati na kraj golubovima koji konstantno nagrđuju središte grada. U tu su svrhu odlučili kupiti deset »robopsa«, ptica robota napravljenih od fiberglasa, opremljenih elektronskim pomagalima koja im omogućuju da okreću glavom, mašu krilima i ispuštaju zvukove.</p>
<p>U Liverpoolu su odlučili postaviti deset »robopsa«, kako bi zaštitili najvažnije povijesne građevine, i tako dobili status europske prijestolnice kulture za sljedeću godinu. Iako »robopsi« nisu previše uvjerljivi ljudskom oku, proizvođači smatraju da su dovoljno realistični da zadrže golubove na sigurnoj udaljenosti. Mnogi su već prigovorili da je cijena od 1800 funti po komadu previsoka, ali kada se zna da gradska vlast troši godišnje 160 tisuća funti na čišćenje golubljeg izmeta, onda se i to rješenje čini prihvatljivim. [M. Br.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Dečko iz Vodnjana</p>
<p>Iako su mu tek 23 godine Sandi Chiavalon već je jedan od najboljih maslinara u Hrvatskoj</p>
<p>Koliko god bili upozoreni da je maslinar Sandi Chiavalon vrlo mlad te da se o njemu govori kao o »dečku iz Vodnjana«, teško je bilo očekivati da jedan od najboljih maslinara u Hrvatskoj, pa i u svijetu, ima samo 23 godine. S obzirom na to da drvu masline treba dobrih deset godina da dostigne pravu plodnost, ispada da je Sandi Chiavalon u »posao« krenuo sa svega 13 godina. Tada je zasadio prvih stotinu stabala i prvi put poslao ulje na natjecanje. Odonda je posadio još 1100 stabala, a medalje s lokalnih maslinarskih natjecanja pretvorile su se u međunarodna priznanja. Njegovo ekstra djevičansko maslinovo ulje »Ex Albis« u svjetskom je katalogu »L’Extravergine« (poznatom i kao »Biblija maslinovih ulja«) i jedno je od 300 najboljih ulja na svijetu. Chiavalonove autohtone masline rastu u dobroj zemlji i u dobrim klimatskim uvjetima. </p>
<p>Prava revolucija </p>
<p>Ipak priznaje da je uzgajanje maslina vrlo složen proces te da u masliniku ima posla cijele godine. </p>
<p>»Trenutačno je, primjerice, u tijeku rezidba. Zatim maslinike treba pognojiti i redovito obrađivati tlo«, nabraja Chiavalon te spominje još i prihranu preko lista, borbu protiv nametnika i, na posljetku, berbu. Ona je, dakako, najnapetiji trenutak u maslinarskoj godini. Chiavalon kaže da tih desetak dana berbe radi od sedam ujutro do tri u noći i spava svega tri sata na dan. Tajna dobra ulja, kaže, je u tome da se maslina odmah nakon berbe i obradi. I sam trenutak berbe ključan je za stvaranje vrhunskog maslinova ulja, a u tom je pogledu Chiavalon napravio pravu revoluciju. Naime svi su istarski maslinari od pamtivijeka masline brali tek u studenom, jer tada maslina daje najviše ulja. Beru li se masline ranije, ulja će biti manje, ali će biti ukusnije. »Kada sam prvi put tražio uljaru da se samo za mene otvori već 1. listopada svi su mislili da sam poludio, ali brojne su nagrade pokazale da sam imao pravo«, prisjeća se Sandi Chiavalon. Danas mu se više nitko ne smije, nego, naprotiv, svi maslinari kreću u berbu tek kada krene i Sandi.</p>
<p>Ulaganje u posao</p>
<p>Zdravo promišljanje budućnosti koje je Sandi Chiavalon imao kada je zasadio svoje prve masline, nije ga napustilo. Završava Agronomski fakultet u Zagrebu jer, kaže, tek će ga s diplomom kolege shvaćati ozbiljno. </p>
<p>Mnogo uči i iz knjiga, i napominje kako nema knjige o maslinarstvu koju nije pročitao. Niti kune koju je do sada zaradio maslinarstvom nije potrošio nego stalno ulaže u posao. »Proizvodnja je uistinu skupa. Mladica stoji svega 30 kuna, ali zato, primjerice, traktor 35.000 eura. A drvo masline tek u šestoj godini počinje rađati toliko da pokrije trošak vlastita održavanja«, objašnjava Chiavalon. Napominje da od maslinarstva ne očekuje bogatstvo, nego da se time bavi jer jednostavno obožava maslinovo ulje. Njegova ga obitelj potroši čak 200 litara na godinu. On pak pojašnjava da je to zato jer je strogo zabranio korištenje bijeloga ulja pa sve kuhaju na maslinovu. Chiavalon voli izlaziti i družiti se s prijateljima te za sebe tvrdi da je sasvim običan »apsolvent«. Ipak nakon kušanja njegova nagrađivana maslinova ulja teško je u to povjerovati.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Otmičaru određen pritvor</p>
<p>Otmičara su pripadnici specijalne policije pratili te ga presreli na benzinskoj crpki INA u Trpimirovoj ulici gdje su ga u munjevitoj akciji razoružali i lišili slobode</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nakon provedene kriminalističke obrade, djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave u srijedu su u prijepodnevnim satima u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku priveli Viktora Tolja zvanog Vito (50), protiv kojega je podnesena kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela otmice.</p>
<p>Kako doznajemo od Miroslava Rošca, glasnogovornika Županijskog suda, osumnjičenik se kod istražnog suca branio šutnjom, te mu je određeno zadržavanje u pritvoru u trajanju od 48 sati. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, Tolj je u utorak pod prijetnjom pištoljem i sa zahtjevom za većom svotom eura tri sata kao taoca držao Vjenceslava Arambašića (32) u uredu njegova oca, poznatog osječkog odvjetnika Radoslava Arambašića. </p>
<p>Naime, Tolj je oko 10 sati ujutro došao u Arambašićev odvjetnički ured u Ulici Kralja Zvonimira 17 gdje su se u tome trenutku zatekli Vjenceslav, koji je prije nekoliko dana položio pravosudni ispit te njegov prijatelj. Naoružani muškarac zatočio ih je u uredu gdje je postavio zahtjev da mu se preda iznos od 18.500 eura pod prijetnjom da će ih ubiti. </p>
<p>Iako je prvo rekao da će ih pustiti tek kada dobije 18.500 eura otkupnine, nakon pola sata je Arambašićevog prijatelja ipak pustio zbog zdravstvenih tegoba. Međutim, postavio mu je uvjet da ode kod obitelji Arambašić, te od njih zatraži da mu donesu novce u roku od dva sata uz ozbiljnu prijetnju da će, ako tako ne postupi, ubiti Vjenceslava. </p>
<p>Ubrzo se spomenuti Arambašićev prijatelj vratio u ured sa novcem, nakon čega je Tolj oslobodio zatočenog Vjenceslava, te pobjegao. Međutim, u međuvremenu je o svemu obaviještena policija, pa su pripadnici Specijalne jedinice policije Osijek pričekali naoružanog otmičara da sa novcem izađe iz zgrade. </p>
<p>Kada je Tolj oko 13 sati izišao iz zgrade u kojoj se nalazi Arambašićev ured, pripadnici specijalne policije su ga pratili te ga presreli na benzinskoj crpki INA u Trpimirovoj ulici gdje su ga u munjevitoj akciji razoružali i lišili slobode, tako da nije niti stigao pružiti otpor. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ravnatelja optužuju da pije sa štićenicima</p>
<p>Ravnatelj Aleksandar Tašić kazao je da je kontaktirao pomoćnika Ministra, Dragutina Kesericu, te odbacio sve optužbe. »Tu se radi o jednostavnoj borbi za vlast«, naglašava</p>
<p>PULA</p>
<p> - Nakon dvije godine, u Domu za djecu i mladež u Puli, ponovo su se uzburkali duhovi. Naime, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, upućena je još jedna anonimna dojava o navodnim nepravilnostima u radu sa djecom.</p>
<p> Predstavka je nadležnom Ministarstvu poslana još u siječnju, a ravnatelj Doma, Aleksandar Tašić, kojeg se optužuje za konzumiranje alkohola sa maloljetnicima i novčane malverzacije, odbacuje sve optužbe i izričito tvrdi da iza predstavke, za koju je on saznao na nedavno održanom Vijeću, stoji sedam nezadovoljnih radnika koji ga žele smijeniti.</p>
<p> Razlog tomu su narušeni međuljudski odnosa među djelatnicima Doma, a kako mu 31. svibnja ističe četverogodišnji mandat, Tašić misli da je to dodatni povod. </p>
<p>»Tu se radi o jednostavnoj borbi za vlast«, naglašava. »U Domu je zaposleno 25 osoba, od čega 18 stručnih, odgajatelja, a upravo se oni bune«, dodaje Tašić. </p>
<p>U vrijeme dok smo razgovarali sa ravnateljem, u Domu je provođen nadzor, a za nekoliko bi dana Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi trebalo poslati očitovanje. Aleksandar Tašić kazao je da je kontaktirao pomoćnika Ministra, Dragutina Kesericu, te odbacio sve optužbe. </p>
<p>Ovo je već četvrti put u zadnjih pet godina, da u Domu za djecu i mladež u Puli, »gostuje« inspekcija. No, svaki je put sve bilo regularno i nisu pronađene nikakve nepravilnosti, osim sitnih, vezanih za administraciju. </p>
<p>»Zlostavljanja u Domu ima, ali samo među našim štićenicima, što i nije tako čudno, jer se ipak radi o problematičnoj djeci, ali sa njima rade profesionalci, a po potrebi intervenira i policija«, rekao je Tašić na kraju razgovora. U Domu u Puli boravi 30-tero djece, u dobi od 11 do 19 godina. </p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Policajci »propustili« sumnjive mobitele</p>
<p>Povod postupku bila je »afera« s oduzimanjem 430 mobitela od Zorana Hrona u ljeto 2000. Zbog sumnjiva podrijetla zaplijenjenih aparata, policajci su trebali provesti kriminalističku obradu, no to nisu učinili</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protiv nekadašnjeg načelnika trešnjevačke policijske postaje Zdravka Đukeza, voditelja Odjela za suzbijanje imovinskog kriminaliteta iste postaje Fehima Grošića, i policajca Danijela Gluhinića prije nekoliko su dana odbačene optužbe za zloporabu položaja. Do takve odluke zagrebačkog Županijskog suda, kojom je pobijena osuđujuća prvostupanjska, došlo je zbog nastupanja apsolutne zastare za djela iz 2000. Da se to nije dogodilo, doznajemo, jedino bi Đukezeva žalba na nepravomoćnu odluku o osmomjesečnom zatvoru, imala »prolaz« iako su se na nju žalila i ostala dvojica optuženih. Podsjetimo, povod postupku protiv policajaca bila je »afera« s oduzimanjem 430 mobitela od Zorana Hrona u ljeto 2000. Zbog sumnjiva podrijetla zaplijenjenih aparata, policajci su trebali provesti kriminalističku obradu, no to nisu učinili.</p>
<p> Trebali su, osim toga, od Hrona tražiti i »papire« o legalnom posjedovanju, no umjesto toga, Gluhinić osobno, kako se navodilo u optužbi, aparate i procesore za njihove prepravke, »uredno je vratio« Hronu.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Britancima godinu dana uvjetno i izgon iz Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Desetogodišnji izgon iz Hrvatske i godina dana uvjetnog zatvora, kazna je koju je zagrebački Općinski sud u srijedu izrekao dvojici Britanaca koje je zagrebačka policija početkom ožujka uhitila sa 88 krivotvorenih bankovnih kartica. Osuđeni »računalni« krivotvoritelji, Ferron Daniel Morris (29) i Sumair Saeed (27) nakon objavljene su presude, pušteni iz remetinečkog pritvora i prema riječima Morrisova branitelja Marka Ujevića, spremni su za napuštanje zemlje. Olakotna okolnost muškarcima bila je dosadašnja neosuđivanost u Hrvatskoj, ali i priznanje Morrisa, dok je Saeeda koji je krivnju uporno nijekao, »pokopala« činjenica da je u policiji ipak potpisao potvrdu o oduzimanju kartica, odnosno izjavu da je s njima zatečen. Riječ je o dvojici od tri Britanca u čijoj je hotelskoj sobi u hotelu »Pallace« policija nedavno pronašla 88 plastificiranih kartica sa zlatnim magnetnim trakama i brojevima PIN-a. Kartice su, kako ih se teretilo, nabavili od nekoliko osoba čija su imena i nakon sudskog postupka nepoznata. S dvojcem je ulovljen još jedan muškarac, 37-godišnji Aslam Rajah protiv kojeg je također bio podnijet optužni prijedlog, no od njegova progona tužiteljstvo je naposljetku odustalo. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dvije žene poginule, tri teško ozlijeđene </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Dvije su mlade žene poginule, a tri su teško ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se u noći na srijedu, negdje oko ponoći, dogodila u Kaštel Štafiliću na raskrižju magistrale i ceste za Rudine.</p>
<p> »Opel astrom« splitskih registracija upravljala je 37-godišnjakinja iz Kaštel Lukšića, koja se izlazeći iz Rudina na magistralu nije zaustavila na znak »stop« te se sudarila s »fiatom punto«, splitskih registracija, kojim je iz smjera Splita prema Trogiru upravljala 22-godišnjakinja iz Kaštel Starog. </p>
<p> Vozačica »opel astre« na mjestu je poginula, dok je 22-godišnja suputnica iz »fiata« preminula u splitskoj bolnici sat vremena nakon nesreće.</p>
<p> Teške ozljede zadobile su 22-godišnja vozačica »fiata« i 20-godišnja suputnica u »fiatu«, te 27-godišnjakinja suputnica iz »opel astre«. Liječnici se još bore za njihove živote. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Hrvatska po obnovljivim zalihama vode peta u Europi</p>
<p>Najsigurniju vodu piju oni koji imaju priključak na javne vodovodne sustave, što obuhvaća 3,35 milijuna stanovnika Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na petom mjestu u Europi i 42. u svijetu, a možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek, za razliku od drugih država, u najvećem dijelu zemlje pijemo vodu iz slavine, ističu u Hrvatskim vodama.</p>
<p>To potvrđuje da je kakvoća vode u vodoopskrbi uglavnom dobra. Najsigurniju vodu piju oni koji imaju priključak na javne vodovodne sustave (oko 76 posto stanovništva što znači oko 3,35 milijuna stanovnika) i to one veće, zbog strožeg režima kontrole vode. Lošija je situacija u nekim manjim nerijetko nedovoljno kontroliranim sustavima, a posebno u privatnim bunarima.</p>
<p>U Hrvatskim vodama upozoravaju da je, za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda nezadovoljavajuće, pa u nekim priobalnim mjestima onečišćenje mora i podzemnih voda predstavlja ozbiljan problem. Onečišćenje voda pogađa neke od glavnih gradskih središta - Rijeku, Zadar i Šibenik. Samo 40 posto kućanstava i 40 posto industrije priključeno je na kanalizacijske sustave, a pročišćava se manje od 12 posto svih prikupljenih otpadnih voda, ističu u Hrvatskim vodama.</p>
<p>Iako priroda posjeduje mehanizme samočišćenja, vode postaju smetišta u koja se odlažu i vrlo opasne tvari, poput pesticida i teških metala. Pogoršanje kakvoće morske vode u nekim dijelovima Hrvatske, kao posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u okoliš, već je dovelo do vidljivih problema, uključujući eutrofikaciju i cvjetanje fitoplanktona na pojedinim lokacijama, kao i manje vidljivo onečišćenje morskog života organskim i anorganskim mikro tvarima.</p>
<p>Zato su Hrvatske vode u suradnji s Vladom uz zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj prije tri godine započele veliki projekt zaštite voda na priobalnom području od onečišćenja. U njegovu provedbu će s jedinicama lokalne samouprave uložiti 280 milijuna eura.</p>
<p>Prva faza traje do 2008., u njoj će biti investirano 80 milijuna eura i obuhvaća područja Opatije, Biograda, Rijeke, Zadra, Lovrana, Matulja, Pakoštana i Svetog Filipa i Jakova. Planirano je da se u prvu fazu uključe i Pula, Novigrad, Makarska, Omiš, Opuzen, Koručula, Dugi rat i Rogoznica. Do kraja prve faze bit će izgrađeno i rekonstruirano 47 sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda koja će obuhvatiti 480 naselja s 309.000 stanovnika, doznajemo u Hrvatskim vodama.</p>
<p>Zahvaljujući tom projektu, na većem će se dijelu jadranske obale za sljedećih nekoliko desetljeća riješiti problemi s pročišćavanjem i odvodnjom pa će se poboljšati kakvoća vode i mora koja se koristi za piće, kupanje, lov ribe i uzgoj školjki.</p>
<p>Inače, ove se godine Svjetski dan voda, 22. ožujka obilježava pod geslom »Kako se nositi s nestašicom vode«, što dovoljno govori o stanju svjetskih vodnih zaliha, prvenstveno pitke vode. Jer iako čak 71 posto našeg planeta zauzima voda, manje od jedan posto ukupne vode je dobro za piće. Potrošnja vode neprestano raste i nema nikakve sumnje da će upravo voda vrlo brzo postati jedan od najvažnijih resursa ovoga stoljeća, mnogo važnija od nafte. Naime, prema podacima UN-a, više od milijardu ljudi nema stalan pristup pitkoj vodi.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Oracle: Pola milijuna eura za prilagodbu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Informatička tvrtka Oracle predstavila je na konferenciji pod nazivom »Business Unlimited Day« novosti u svojoj ponudi poslovnih aplikacija te iskustva sadašnjih korisnika koji poslovnim procesima upravljaju uz pomoć Oracleovih softverskih rješenja.</p>
<p>Direktor Oraclea Hrvatska Marin Tadić kazao je da su hrvatske tvrtke već daleko odmaknule u stupnju korištenja poslovnog softvera, posebice u nekim djelatnostima, kao što su financijska industrija, telekomunikacije i trgovina. Dodao je da su Oraclove aplikacije razvijene u više domaćih tvrtki, a osim u Hrvatskoj, koriste se u Srbiji i BiH. No, problem su, kako kaže, česte izmjene gospodarske zakonske regulative u Hrvatskoj zbog čega je Oracle u pet godina imao troškove od pola milijuna eura. Predsjednik HGK Nadan Vidošević kazao je da napredna softverska rješenja unaprjeđuju ukupnu poslovnu izvedbu tvrtki i omogućuju im da se izbore za mjesto na tržištu Hrvatske i regije. Tvrtka Oracle jedna je od najvećih svjetskih softverskih korporacija. Zapošljava 55.000 ljudi i ostvaruje godišnji promet od 15 milijardi dolara. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mirex za veljaču 1,24 posto</p>
<p>Vodeći je AZ obvezni mirovinski fond, s 40,41 posto tržišnoga udjela</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prosječan prinos obaveznih mirovinskih fondova (mirex) u veljači je iznosio 1,24 posto, objavila je Hanfa u svom redovnom izvještaju za veljaču. Ukupna imovina mirovinskih fondova premašila je 17,4 milijarde kuna.</p>
<p>Naime, neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova u veljači je premašila 16,9 milijardi kuna, što je 3,11 posto više nego zadnjeg dana siječnja. Udjeli imovine pojedinih fondova i dalje se nisu značajnije mijenjali: vodeći je AZ obvezni mirovinski fond, s 40,41 posto tržišnoga udjela, Raiffeisen mirovinski fond držao je krajem veljače 31,33 posto, PBZ CO 17,06 posto, a Erste Plavi fond 11,2 posto imovine. </p>
<p>Inače, 92,6 posto imovine obveznih mirovinskih fondova krajem veljače bilo je uloženo na domaćem tržištu, a nešto manje od 70 posto tog dijela portfelja u državne obveznice. Udio dionica kretao se oko 5,9 posto, dok je 2,4 posto imovine bilo uloženo u korporativne obveznice. Najveći dio inozemne imovine alociran je pak u papire otvorenih investicijskih fondova (4,71 posto), dionice (1,71 posto) i obveznice (1,12 posto). Obvezni mirovinski fondovi završili su veljaču sa 6892 člana više nego u siječnju.</p>
<p>Istodobno, imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova bila je nešto veća od 438 milijuna kuna (4,55 posto više nego zadnjeg dana siječnja). Najveći udio u imovini i dalje ima Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond (51,95 posto imovine svih fondova), zatim AZ profit (28,22 posto), Croatia osiguranje (7,73 posto), AZ benefit (7,52 posto), Erste Plavi Expert (3,48 posto) te Erste Plavi Protect (1,11 posto).</p>
<p>Prosječan prinos otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova za veljaču kretao se od 0,94 do 2,42 posto. Otvoreni dobrovoljni fondovi ulagali su uglavnom u domaću imovinu (čak 97,75 posto portfelja), od čega je 54,2 posto imovine uloženo u državne obveznice, a 10,8 posto imovine u domaće dionice. Još 8,9 posto domaćeg portfelja bilo je uloženo u korporativne obveznice. Od 2,25 posto inozemnog portfelja, dva posto imovine uloženo je u otvorene investicijske fondove. Inače, interes građana za dobrovoljnom mirovinskom štednjom i dalje raste. Tako su otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi u veljači upisali 2597 novih članova.</p>
<p>Deset zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova raspolagalo je s približno 67 milijuna kuna neto imovine i 136 članova više nego što ih je bilo zadnjeg dana siječnja. Prinosi zatvorenih mirovinskih fondova za veljaču kreću se od 1,64 do 2,2 posto.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatska od Austrije zatražila izručenje Vladimira Zagorca</p>
<p>Umirovljeni general, koji se nije pojavio na konferenciji za novinare, žalit će se Europskom sudu za ljudska prava</p>
<p>BEČ/ZAGREB (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa zatražilo je u srijedu od austrijskih vlasti izručenje umirovljenog generala Vladimira Zagorca. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin potpisala je u srijedu molbu za izručenjem, nakon čega je molba upućena austrijskom Saveznom ministarstvu pravosuđa Vladimir Zagorec će se žaliti Europskom sudu za ljudska prava jer smatra kako dosadašnji postupci tijela kaznenog progona Hrvatske ukazuju da mu se u Hrvatskoj ne bi pravedno sudilo, najavili su u srijedu Gabriel Lansky i Gerald Ganzer, odvjetnici umirovljenoga generala na konferenciji za novinare održanoj u hotelu »De France« u Beču. Odvjetnici, koji su kazneni progon svojega klijenta okarakterizirali kao politički, smatraju da se postupak protiv Zagorca montira zbog nepovoljnih ocjena koje na račun hrvatskog pravnog sustava stižu iz Europe. »'Slučaj Zagorec' postao je slučaj zbog izborne godine u Hrvatskoj«, ustvrdili su, ali i zbog spora u kojemu Hrvatska može izgubiti 200 milijuna dolara. »Cilj je bio i diskreditirati Zagorca i prikazati ga kao neuvjerljivog svjedoka u postupku koji se vodi u Zagrebu zbog isplate raketnog sustava S-300«, rekao je Lansky. Unatoč spekulacijama da bi se Zagorec mogao pojaviti na konferenciji za novinare, to se nije dogodilo. »Gospodinu Zagorcu treba vremena da pripremi odgovor u kojem će odbaciti sve optužbe«, rekao je Ganzer, odbacivši i spekulacije da je Zagorec zatražio austrijsko državljanstvo ili pak politički azil. Odvjetnici su ustvrdili da je kazneni progon njihova klijenta utemeljen isključivo na iskazima Hrvoja Petrača i Snježane Šiprak, bivše Zagorčeve suradnice. Dodali da su njih dvoje u intimnim i poslovnim vezama. Na upit zar smatraju da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske postupak iniciralo tek na iskazima dvoje svjedoka, te jesu li upoznati s dokumentacijom MORH-a koja je priložena spisu, odvjetnici su odgovorili kako su jedini materijalni dokazi s kojima su upoznati sporne kutijice za čuvanje dragulja.Odvjetnik Lansky je apostrofirao tjednik Nacional, za koji je izjavio kako mu je suvlasnik Hrvoje Petrač, a to mu je reako njegov klijent.</p>
<p>Dovoljno elemenata za istragu protiv Zagorca</p>
<p>Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu u srijedu je odbilo žalbu na pokretanje istrage protiv umirovljenog generala Vladimira Zagorca koju je uložio njegov odvjetnik Krešimir Krsnik, dok o žalbi na pritvor nije odlučivalo. Rješenje o istrazi postalo je pravomoćno. »Žalba na istragu odbijena je zbog neosnovanosti jer postoji dovoljno elemenata za provođenje istrage protiv Zagorca», izjavio je Krešimir Devčić, glasnogovornik suda. Zagorca se tereti da je prisvojio dragulje koje mu je kao jamstvo za nabavu oružja dao njemački trgovac oružjem Josef Rothaichner, čime je državni proračun oštetio za pet milijuna dolara. Istražno ročište protiv Zagorca zakazano je na zagrebačkom Županijskom sudu 27. ožujka. </p>
<p>Marin Dešković /B. B.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ponovo saslušani okrivljenici</p>
<p>Nakon obdukcije, nalaz i mišljenje vještaka dostavit će se Državnom odvjetništvu koje će odlučiti o izmjeni kaznenog djela</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Karlovcu istražna sutkinja Jasminka Jerinić Mušnjak u srijedu je ponovo ispitivala četvero okrivljenika, djelatnika Karlovačke pivovare, koji su saslušani prije podnošenja istražnog zahtjeva zbog curenja ugljičnog dioksida iz Karlovačke pivovare 23. veljače u potok Grabica u karlovačkoj četvrti Dubovac. Također je saslušan i predstavnik Karlovačke pivovare, koja je okrivljena kao pravna osoba. </p>
<p>U tom je incidentu, naime, teško stradao Karlovčanin Zdravko Martinović koji je nakon toga pao u komu te 24 dana kasnije, u ponedjeljak, preminuo u karlovačkoj općoj bolnici. </p>
<p>Uz ponovno ispitivanje osumnjičenika, istražna sutkinja je zatražila i nalaz i mišljenje vještaka Centra za kriminalistička vještačenja u Zagrebu, nalaz Hrvatskog veterinarskog instituta o uzrocima uginuća psa Zdravka Martinovića te nalaze inspekcijskih službi obavljenih tijekom nadzora neposredno nakon Martinovićeva stradavanja.</p>
<p>U nazočnosti obitelji, rodbine, prijatelja i brojnih Karlovčana, preminuli Zdravko Martinović u srijedu je pokopan na gradskom groblju Jamadol. </p>
<p>Njegovo tijelo je po nalogu istražne sutkinje bilo poslano na obdukciju u zagrebački zavod za sudsku medicinu. Rezultati analize mogu se očekivati za desetak dana. Nakon obdukcije, nalaz i mišljenje vještaka dostavit će se Državnom odvjetništvu koje će eventualno odlučiti o izmjeni kaznenog djela. U srijedu je obitelj Martinović posjetio i Ivica Horvat, karlovački župan, koji im je izrazio sućut te obećao pomoć od 10.000 kuna. Još u utorak, za posjeta obitelji Martinović, gradonačelnik Karlovca Miro Škrgatić je obitelji u ime grada pomogao s 10.000 kuna, a obećao je da će Grad snositi i troškove pogreba.</p>
<p>Zdenko Živčić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Interpol raspisuje tjeralicu za Veljkom Kadijevićem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je MUP prošli petak zaprimio zahtjev Policijske uprave vukovarsko-srijemske, u kojem je nalog Županijskog suda u Vukovaru za raspisivanje međunarodne tjeralice za generalom bivše JNA Veljkom Kadijevićem, zatražilo je suglasnost Ministarstva pravosuđa, koje je u srijedu i službeno odobreno, doznajemo od načelnika Ureda ravnatelja hrvatske policije Dubravka Novaka. </p>
<p>»Očekujemo da će Interpol navečer raspisati međunarodnu tjeralicu koja će biti objavljena na službenoj internetskoj stranici Interpola i koja time postaje obvezujuća za sve zemlje koje po njoj trebaju postupiti zateknu li traženu osobu na svom teritoriju«, objasnio je Novak i dodao kako procedura svake zemlje ovisi o njihovim sudovima.</p>
<p>PU vukovarsko-srijemska zaprimila je nalog istražnog suca Županijskog suda u Vukovaru Nikole Bešenskog o raspisivanju međunarodne tjeralice za Kadijevićem, te je nalog s popratnom dokumentacijom poslan u MUP-u na postupanje. Protiv Kadijevića i još devetorice optuženika vukovarski je županijski sud optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva zaprimio u ožujku 2004. godine, dok je Županijski sud u Osijeku tjeralicu na području Hrvatske raspisao još 2000. godine. Sudac Bešenski je u izjavi za Hinu istaknuo kako je, nakon što tjeralica iz Osijeka nije dala rezultate, odlučio raspisati nalog za raspisivanje i međunarodne tjeralice. [M. Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sanader na proslavi Genscherova rođendana</p>
<p>Hans Dietrich Genscher je na čelu njemačke diplomacije bio 18 godina, bio je i jedan od najzaslužnijih političara za međunarodno priznanje Hrvatske</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - U svom prepoznatljivom žutom puloveru jedan od najpoznatijih njemačkih političara Hans Dietrich Genscher proslavio je u društvu tisuću i šesto gostiju osamdeseti rođendan. U srijedu navečer u tri postavljena šatora okupili su se brojni političari iz cijeloga svijeta, bio je to prvorazredni politički događaj i spektakl. </p>
<p>Za centralnim stolom uz Genschera sjedio je i hrvatski premijer Ivo Sanader i njegova supruga Mirjana, njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši kancelar Gerhard Schröder, te Henry Kissinger, Roland Dumas, Eduard Ševarnadze, Gyula Horn, Guido Westerwelle. Proslavi je nazočio i Klaus Kinkel, koji je bio ministar vanjskih poslova poslije Genschera, te prvaci svih njemačkih stranaka.</p>
<p>Hrvatski premijer uoči proslave susreo se s Genscherom i poklonio mu skulpturu koju je izradio akademski kipar Kruno Bošnjak, a koja prikazuje njemačkog političara. Sanader se u ime hrvatske vlade zahvalio Genscheru za sve što je učinio za Hrvatsku, a bivši njemački ministar vanjskih poslova kazao je da i dalje prati sve što se s Hrvatskom događa na njenom putu u Europsku uniju. Sanader je kratko razgovarao i s Angelom Merkel, te Gerhardom Schröderom.</p>
<p>Središnja proslava počela je u srijedu navečer, a mnogi su nosili žuti pulover, zaštitni znak Hansa Dietricha Genshera. U izuzetno dobroj fizičkoj kondiciji slavni njemački političar obilazio je goste, koji su mu čestitali rođendan. Genscher je još uvijek nazočan u politici, a vodi i odvjetnički ured u Berlinu.</p>
<p>Za proslavu Genscherova rođendana, koji se pretvorio u prvorazredni događaj u Njemačkoj, vladao je veliki interes, pa su organizatori morali izvršiti veliku selekciju i među akreditiranim novinarima. Sigurnosne provjere, zbog visokih gostiju, bile su vrlo rigorozne. Političari koji su došli na proslavu istaknuli su da je Genscher ostavio neizbrisiv trag u europskoj politici i da je svojim poštenim i otvorenim držanjem bio ponos i uzor za sve koji se bave politikom.</p>
<p>Genscher je punih osamnaest godina bio na čelu njemačke diplomacije i sudjelovao je u povijesnim događajima oko ujedinjenja Njemačke. Inače je rođen u Istočnoj Njemačkoj, a u Zapadnu Njemačku došao je 1952. godine. Bio je jedan od najzaslužnijih političara za brzo priznanje Hrvatske, a iz aktivne politike povukao se 1992. godine.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader: Za članstvo u NATO-u referendum nije obvezan</p>
<p>Vlada će Saboru do 15. srpnja predstaviti zakon koji će regulirati jaz između starih i novih umirovljenika, najavio je premijer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne postoji obveza provođenja referenduma o ulasku Hrvatske u NATO jer se time ne prenosi dio suvereniteta«, izjavio je u srijedu premijer Ivo Sanader u stanci Aktualnog prijepodneva, kojim je Sabor počeo svoju 25. sjednicu. Dodao je da bi po svim indicijama i izjavama političkih čelnika, među njima i američkog predsjednika Georgea W. Busha, Hrvatska pozivnicu za NATO trebala dobiti na summitu Saveza u proljeće 2008., nakon čega bi ulazak ovisio o tehničkoj proceduri. Sanader smatra da ulazak u NATO neće biti predizborna tema, jer o tome postoji politički konsenzus svih stranaka. </p>
<p>»Pitanje je, međutim, kako doći do toga da većina građana podrži ulazak u NATO, što će ovisiti o komunikacijskoj strategiji. S njom ne kasnimo, ali NATO je zbog EU-a do sada bio u drugom planu, dok sada dolazi u prvi. Ako uračunamo i neopredijeljene građane, većina ih, prema istraživanjima, podržava ulazak u NATO i mislim da će ta podrška rasti iz dana u dan što se više bude razgovaralo o tome«, rekao je Sanader. Odbacio je i tvrdnje da članstvo u NATO-u znači automatsku suglasnost za slanje hrvatskih vojnika u Afganistan ili Irak, istaknuvši kako svi vojnici u misije odlaze dragovoljno te da traže da se smanji rok od dvije godine, koliko moraju provesti kod kuće nakon što se vrate iz međunarodne misije.</p>
<p>Premijer je na Aktualnom prijepodnevu najavio i da će do 15. srpnja Vlada Saboru predstaviti zakon koji će regulirati jaz između starih i novih umirovljenika. </p>
<p>Izražavajući sućut obitelji Zdravka Martinovića koji je preminuo nakon incidenta u Karlovačkoj pivovari, premijer je istaknuo da pravosudna tijela provode istragu nakon koje će Vlada razmotriti i moguće sankcije za odgovorne inspektore. </p>
<p>Odgovarajući Milanki Opačić (SDP), rekao je da je inspekcija zabranila provođenje fermentacije dok se ne dobije uporabna dozvola za pogon za rekuperaciju. </p>
<p>»Ako do tada Pivovara ne ishodi uporabnu dozvolu za pogon za rekuperaciju, zabranit će joj se rad«, rekao je Sanader. </p>
<p>Odgovarajući nezavisnom zastupniku Ivi Bancu na pitanje o projektu »Gornji horizonti«, premijer je najavio da će to biti jedna od tema razgovora za njegova posjeta Sarajevu idućeg tjedna. </p>
<p>Na pitanje Silvana Hrelje (HSU) kako će Vlada riješiti problem diskriminiranja bivših nositelja stanarskih prava koji žive u nacionaliziranim stanovima, odgovorio je da bi najbolje rješenje bio dogovor zaštićenih najmoprimaca s vlasnicima stanova. »Vlada je završila stečajni postupak brodogradilišta Viktor Lenac jer njezina politika nije slanje u stečaj nego stvaranje uvjeta da tvrtke i kompanije u Hrvatskoj mogu poslovati normalno«, rekao je ministar gospodarstva Branko Vukelić odgovarajući Ivanu Vučiću (HDZ). »Danas Lenac ima šansu i perspektivu jer su se Tankerska plovidba i Uljanik kao novi vlasnici obvezali da pet godina zadrže sve zaposlene i ulože novac u tehnologiju«, dodao je Vukelić. </p>
<p>Odgovarajući Mariji Bajt (HDZ), izrazio je uvjerenje da će se primjenom zakona o poticanju ulaganja smanjiti nezaposlenost.</p>
<p>»Ulagači bi u županijama sa stupnjem nezaposlenosti do 10 posto dobivali naknadu od 1500 eura po novom radnom mjestu, u županijama s 10 do 20 posto nezaposlenosti ta bi naknada bila 2000 eura, a s više od 20 posto nezaposlenih 3000 eura. U županijama gdje je nezaposlenost viša od 20 posto ulagači bi mogli ostvariti i pravo na 1,5 milijuna eura bespovratnih poticaja otvore li pogon sa 100 i više radnih mjesta ili ponude višemilijunska ulaganja«, rekao je Vukelić.</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker je pak, govoreći o fazi u kojoj se nalazi regulativa za izradu jedinstvenog poreznog broja, kazao da je prijedlog zakona praktički gotov i uskoro će biti u proceduri. </p>
<p>»Riječ je o jednom od najdjelotvornijih instrumenata u borbi protiv korupcije, koji će Poreznoj upravi omogućiti praćenje svih transakcija te uvid u promet dionicama i leasing pokretnina i nekretnina. To će uvesti reda i u davanje socijalnih naknada jer socijalna pomoć ići će samo onima koji ne mogu preživjeti, a ne i onima s velikom imovinom«, zaključio je.</p>
<p>Tijekom popodnevnog zasijedanja Sabor je raspravljao o prijedlogu Zakona o Muzejima Ivana Meštrovića, pri čemu su se zastupnici složili da se o nasljeđu našeg najvećeg kipara 20. stoljeća treba konačno povesti odgovarajuća briga. Zastupnici su podržali prijedlog HSP-a o suzbijanju opojnih drogate konačni prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za projekt riječke obilaznice. </p>
<p>HSS i HSLS za referendum o NATO-u </p>
<p>Koalicija HSS-HSLS priopćenjem je u srijedu podsjetila javnost kako su obje stranke u više navrata javno tražile referendum o ulasku Hrvatske u NATO. U svom usklađenom programu ističu kako je ulazak Hrvatske u NATO gospodarski, politički i kulturološki interes Hrvatske, ali o tome ponajprije treba odlučiti većina građana Hrvatske na referendumu. HSS i HSLS pitanje referenduma ne smatraju ustavno- pravnim, već političkim pitanjem te će biti protiv ulaska u NATO ako takva odluka neće proći na referendumu. Dapače, koalicija HSS-HSLS drži da ako sve relevantne političke stranke u Hrvatskoj nisu sposobne uvjeriti građane da u većini glasuju za ulazak u NATO, onda u njega ne treba ni ulaziti. Smatraju kako je proteklih godina trebalo puno opširnije i preciznije upoznati hrvatske građane s prednostima i manama ulaska u NATO, kako bi sami građani mogli pravilno odvagnuti za i protiv. </p>
<p>Marijan Lipovac /M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Swoboda: Hrvatska i Slovenija idućih mjeseci trebaju postići dogovor </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenija i Hrvatska trebale bi idućih mjeseci postići dogovor o proceduri rješavanja graničnih pitanja, kako to ne bi opterećivalo vrijeme pred hrvatske parlamentarne izbore i razdoblje kad Slovenija preuzima predsjedavanje EU-om, iznio je u srijedu u razgovoru za slovensku tiskovnu konferenciju STA austrijski socijalist Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu. On je i u razgovoru za STA ponovio da svoj amandman o mogućnosti međunarodne arbitraže neće povući i da »poziv objema državama da riješe otvorena pitanja pomoću treće strane ostaje u tekstu Izvješća o napretku Hrvatske«. Također je, odbijajući neke sugestije iz Slovenije, kazao kako neće praviti razliku u statusu dviju država s obzirom na članstvo u EU. »Nisam spreman uvažiti želju Slovenije da poziv (za rješenje graničnih pitanja) bude namijenjen samo Hrvatskoj - pomak moraju učiniti obje strane«, ustvrdio je Swoboda. Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u srijedu u Kopru da Sloveniji, ni u slučaju međunarodne arbitraže o granici s Hrvatskom, ne može biti priznato manje od onoga što je određeno u već postignutim dogovorima, pri čemu je mislio na tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan iz 2001., javila je u srijedu agencija STA prenoseći Janšin intervju za koparski studio RTV Slovenije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Colston zadovoljan hrvatskim pripremama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vrlo sam zadovoljan hrvatskim napretkom u ispunjavanju standarda u pripremama za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu«, poručio je u srijedu pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambenu politiku i planiranje John Colston nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Kazao je da je s NATO-ovim stručnim timom došao u Zagreb kako bi utvrdio napredak koji je Hrvatska ostvarila u pripremama za članstvo u Savezu te da bi pomogao u njezinim pripremama za potencijalno članstvo u sklopu MAP-a. Podsjetivši na poruke sa summita NATO-a u Rigi u studenome 2006., kada su šefovi zemalja članica ohrabrili hrvatske aspiracije za članstvo, Colston je dodao kako je »zahvalio predsjedniku Mesiću na velikom doprinosu Hrvatske u NATO-ovoj operaciji u Afganistanu i pohvalio pozitivnu ulogu koju Hrvatska ima u regiji«. </p>
<p>Colstonom se sastao i s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom te s premijerom Ivom Sanaderom. [M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Šumeći Andol C neisplativ! </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Šumeći Andol C do daljnjega se neće proizvoditi jer smo imali određenih problema s dobavljačima robe koji nisu zadovoljavali visoke standarde kvalitete koju traži Pliva«, rekla je Vjesniku Tamara Pečarević-Sušanj, glasnogovornica Plive, i time i službeno potvrdila nestašicu tog lijeka u ljekarnama. Dodala je da su s tim u vezi u tijeku još neke aktivnosti o kojima će javnost biti pravodobno obaviještena. Šumećeg Andola C u ljekarnama nema od početka godine kada su dobile obavijest iz Plive da se povlači s tržišta jer im je neisplativa njegova proizvodnja. Zamjena tom Plivinom šumećem analgetiku i antipiretiku s vitaminom C za skidanje temeprature je šumeći Aspirin C, koji je prvotno i bio plasiran na tržište lijekova. Šumeći Andol C zapravo je bio generik, lijek istih svojstava kao Aspirin, ali plasiran pod drugim komercijalnim imenom. Bio je poput šumećeg Aspirina C sačinjen od acetilsalicilne kiseline, a ponajviše su ga tražile mlađe osobe. U nekim se privatnim ljekarnama Andol C još može nabaviti. Razlog što se taj lijek više ne proizvodi povezuje se sa cijenama sirovina, ali i preustrojem Plive. [S. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Natječaj i gradnja u potpunosti su zakoniti</p>
<p>Kalmeta je izmišljotinama nazvao tvrdnje Ivice Pančića (SDP) da su troškovi gradnje s planiranih 250 milijuna kuna porasli na 450</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u srijedu je bezočnim lažima i obmanama nazvao tvrdnje SDP-ovca Ivice Pančića o navodnim nepravilnostima u javnim natječajima za gradnju državne ceste Gaženica-Zadar 2, istaknuvši da su natječaj i gradnja u potpunosti zakoniti i na dobrobit žitelja Zadra i zaleđa. </p>
<p>Pančić je na Aktualnom prijepodnevu premijera Ivu Sanadera pitao tko je uzeo oko 200 milijuna kuna, koliko se, kako je rekao, išlo iznad dogovorene cijene za gradnju ceste prema provedenom natječaju.</p>
<p>»Indikativno je da je to pitanje postavio Pančić, koji nikad nije bio u Škabrnji, za Škabrnju je čuo samo zbog zločina, a ne znam je li ikad bio u Zadru«, rekao je Kalmeta, koji činjenicu da je Pančić o gradnji ceste pitao premijera, a ne njega kao resornog ministra, tumači politiziranjem kako bi SDP u javnost plasirao još jednu lažnu aferu.</p>
<p>»Namjera je da se dobar projekt, koji nailazi na veliko odobravanje svih žitelja Zadarske županije, ocrni i na njega baci sjena, i to zato što je SDP za svog mandata propustio to napraviti jer su nesposobni«, rekao je. Odbacio je prozivke da je gradnja ceste HDZ-ov izborni adut, rekavši da je gradnja počela 2005. te najavivši da bi cesta, koja će Zadar povezati s autocestom, a zadarsko zaleđe sa Zadrom, trebala biti otvorena na ljeto.</p>
<p>Izmišljotinama je nazvao Pančićeve tvrdnje da su troškovi gradnje ceste s planiranih 250 milijuna kuna porasli na 450 milijuna, naglasivši da su Hrvatske ceste između šest ponuda na natječaju odabrale najjeftiniju, onu tvrtke Vijadukt, vrijednu 446,3 milijuna kuna. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070322].
|
