NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070120].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 126180 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vodom u osvajanje europskog tržišta</p>
<p>Statistički podaci govore o tome da se posljednjih godina bilježi rast izvoza izvorske vode iz Hrvatske na područje SAD-a te nekih arapskih zemalja</p>
<p>Globalno zatopljenje u 21. stoljeću, prema najavama znanstvenika, najviše će pogoditi Sredozemlje i alpska područja. Nestašica vode jedan je od većih problema s kojim će se susresti čovječanstvo. Hrvatska, mala zemlja gledajući njezinu površinu, osim iznimnih prirodnih i kulturnih ljepota posjeduje veliko bogatstvo u vodi. Rijetka smo zemlja u Europi gdje čak 75 posto stanovništva vodu može piti iz slavine. </p>
<p>Često se, uz prirodne ljepote svih hrvatskih regija, kao glavni atribut spominje i bogatstvo vodom te šumama. Kakva je situacija zapravo u Hrvatskoj u pogledu pitke vode, izvora i koncesija!? U Hrvatskoj je sve više pokazatelja da se svijest o vrijednosti vode, kao prirodnog resursa, budi. I ne samo to, nego bi voda mogla postati i jedan od važnijih segmenata izvoza i na europsko tržište. Ovoga su se tjedna u Koprivnici predstavnici proizvođača i distributera vode u galonima za vodomate udružili u Zajednicu proizvođača i distributera kako bi zajedničkim snagama nastupali na hrvatskom te se pripremili za nastup na europskom tržištu.</p>
<p>Naime, osnivačka sjednica održana je u prostorima Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Koprivnica, a Zajednica je registrirana u Koprivnici. Odluke će se provoditi putem mjerodavnih odjela Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Trenutačno u Hrvatskoj vodu u galonima proizvodi sedam proizvođača (Aquaviva, Sveti Rok, Bistra, Aqua Sana, Studena, Cetina i Unique). U kućanstva i urede po Hrvatskoj vodu distribuira oko 40 proizvođača.</p>
<p>Novoizabrani predsjednik Zajednice Marin Pucar, direktor Podravkinog Sektora za piće za područje Hrvatske, naglašava da je jedan od ciljeva udruživanja povezivanje s istovrsnim europskim udrugama kako bi domaći proizvođači i distributeri mogli iskoristiti njihov »know-how«. Statistički podaci govore o tome da se posljednjih godina bilježi rast izvoza izvorske vode na područje SAD-a te nekih arapskih zemalja.</p>
<p>Što se tiče koncesija u Hrvatskoj, podaci od početka prošle godine pokazuju da je od 30 koncesija izdanih za zahvaćanje vode radi prodaje na tržištu njih čak 16 bilo»mrtvo« slovo na papiru, jer proizvodnja nije bila pokrenuta. Točnije, od ukupno koncesijom dopuštenih 1,25 milijuna prostornih metara, godišnje se zahvati nešto manje od pola (589.770 prostornih metara). </p>
<p>Podaci od lani govore da su najveći koncesionari Coca-Cola s 200.000 prostornih metara godišnje i Jamnica s isto toliko, a slijedi Podravka sa 130.000 prostornih metara vode. Među još neiskorištenim koncesijama po veličini se izdvaja Franckova na 150.000 prostornih metara godišnje u Lici, dok Prima ima koncesiju na 120.000 prostornih metara na izvoru rijeke Dretulje. Ostale još neiskorištene koncesije uglavnom su manje od 10.000 prostornih metara, a brojne su one na samo tisuću ili dvije kubika.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatski izvozni aduti su brodogradnja i poljoprivreda</p>
<p>Važno je da Hrvatska podiže razinu konkurentnosti ne samo zbog međunarodnog natjecanja nego i zbog jačanja vlastite pozicije. Jer, kad postane članica Unije, okruženje će postati još zahtjevnije</p>
<p>Iako danas izvozimo tek polovicu ukupnog uvoza, Hrvatska ima svoje izvozne adute. Iz godine u godinu sve je bolje pozicionirana u svjetskim istraživanjima konkurentnosti. Istodobno, Hrvatsku očekuje niz reformi koje će ubrzati približavanje Europskoj uniji. O svemu tome, te o problemima vezanim uz izvoz i uvođenju novih proizvodnih tehnologija za Vjesnik govori dr. Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku na Pravnom fakultetu u Zagrebu, član Nacionalnog vijeća za konkurentnost i predsjednik Stručnog vijeća Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.</p>
<p>• Najnovije istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma govori da Hrvatska ima gospodarstvo koje je konkurentnije od drugih zemalja kandidatkinja za EU. Iz domaće perspektive to se ne čini uvijek tako? </p>
<p>– Trenutno smo bolje pozicionirani od novih članica Unije. Jer, kad je istraživanje provođeno, Rumunjska i Bugarska još nisu bile dio Unije, a Hrvatska je po nizu parametara od njih bila povoljnije pozicionirana. U istom istraživanju Hrvatska je prošla bolje i od Poljske. No naša pozicija unutar tranzicijskih zemalja istodobno zaostaje za skupinom vodećih, a to su prvenstveno pribaltičke zemlje i Slovenija, a Turska nam je vrlo blizu. No, najvažnija je činjenica da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina napredovala. To se prvenstveno odnosi na učinkovitost javne uprave, vođenje zemljišnih knjiga, pristup dokumentaciji, informacijske tehnologije i sektor financijskih usluga. U pojedinim područjima ipak bitno zaostajemo. A važno je da Hrvatska podiže razinu konkurentnosti ne samo zbog međunarodnog natjecanja, nego i zbog jačanja vlastite pozicije. Jer, kad postane članica Unije, okruženje će postati još zahtjevnije. Svi igraju ozbiljno i da bi naša ekonomija i poduzeća mogli opstati, moraju jednostavno biti sve bolji. Zbog podizanja životnog standarda stanovništva te zbog neminovnosti procesa globalizacije koji pritišće i koji sve tjera naprijed. Iako novi rezultati potiču, nema stajanja i samozadovoljstva.</p>
<p>• Tjeraju na reforme?</p>
<p>– Da, jer predrasuda je da se reforme vežu isključivo uz tranzicijske zemlje. Napredne zemlje provode i do četiri puta više prilagodbi nego tranzicijske zemlje. To govori da nitko ne može stati i da se, bez obzira na to koliko ste dobri, morate stalno mijenjati i ići naprijed. Jer, ako jednom zastanete, drugi će vas preteći, a često i - pregaziti. Proces reformi, odnosno trajna prilagodba, nešto je od čega nitko u svijetu ne može pobjeći. To su životne činjenice današnjeg doba. </p>
<p>• Hrvatska se suočava sa sve većim trgovinskim deficitom. Izvoz je prošle godine pao ispod polovice uvoza?</p>
<p>– Pokrivenost uvoza izvozom negdje je između 47 i 50 posto. Ukratko, svake godine uvezemo dvostruko više roba nego što izvezemo. Razlika se pokriva dijelom iz nerobnih priljeva, a to je ponajprije turizam, te ostatak deviznim doznakama radnika i zaduženjima u inozemstvu. Hrvatska se stoga mora okrenuti većoj proizvodnji i izvozu. Sve zemlje koje su ostvarile trajan i stabilan rast ostvarile su ga na većim, vanjskim tržištima. Naše domaće tržište je usko i plitko i nije moguće samo na njemu opstati. Pravi je primjer turizam. Domaći su gosti dobrodošli, ali nekoliko milijardi eura ne može se ostvariti samo na domaćem prometu. Studija koju je prije nekoliko godina izradila Svjetska banka pokazala je da je jedini trajan rast osobnih dohodaka, pa i zaposlenosti, u zemljama koje su istodobno ostvarivale i veći izvoz. </p>
<p>• Koji su hrvatski izvozni aduti? </p>
<p>– Brodogradnja, primjerice. Potrebna je i mora se učiniti sve da postane i učinkovita. Jer, ako je u drugim dijelovima svijeta proizvodnja brodova profitabilna, onda je pravo pitanje zna li to Hrvatska učiniti, a ne može li se to učiniti. U svijetu postoji izuzetna potražnja za brodskim prostorom i važno je pozicionirati se i proizvoditi brodove s velikom dodatnom vrijednosti, recimo cruisere. Ako smo ih mogli proizvoditi prije petnaest godina u ratnim okolnostima - osobno sam, tada kao potpredsjednik Vlade RH, u Splitu bio nazočan porinuću jednog takvog cruisera za švedskog naručitelja - onda nema razloga da se to ne čini i danas.</p>
<p>Nadalje, imamo potencijala za izvoz i u agraru. Hrvatska sa svojim mediteranskim i kontinentalnim kulturama ima sve pretpostavke za to. Tu je i priča oko biodizela. Hrvatska će, približavajući se Uniji, morati osigurati dio alternativnih izvora energije. Apsurd bi bio da budemo uvoznici biodizela umjesto da izvoznici. Jer, kad razne europske delegacije dođu i gledaju naša prostranstva, čude se što su zemljišta u velikom dijelu neobrađena. Kroz vladinu izvoznu ofenzivu ta se područja trebaju locirati, a onda i potaknuti na proizvodnju i izvoz.</p>
<p>• Na policama trgovačkih lanaca sve je teže pronaći voće i povrće iz Hrvatske. Teško ih je, dakle, plasirati i na domaće tržište. Istodobno, cijeli svijet seli proizvodne pogone u azijske zemlje. Nije li prekasno za izvoznu ofenzivu?</p>
<p>– Nije prekasno. U funkciji predsjednika Stručnog vijeća unutar Agencije za promociju i investiranje često sam u kontaktu s potencijalnim vanjskim ulagačima. Na naša vrata kuca zanimljiv spektar ulagača spremnih započeti proizvodnju od nanotehnologije do agrara. Pitanje je kako im pomoći u administrativnom i provedbenom smislu, a ne ima li njih ili nema. Što se pak tiče domaćih proizvođača, naravno da netko tko njeguje ekološku proizvodnju mora ući i na police u vlastitoj kući. Činjenica je da to svi trgovački lanci u Hrvatskoj i žele u svojoj ponudi. No, to nije dovoljno. Ti proizvođači moraju ući i na police trgovina u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj... Jer, ako je normalno da u trgovini vidite suhe šljive koje su iz Kalifornije doputovale u Hrvatsku, ili breskve iz Španjolske i grožđe iz Čilea, mora biti isto tako normalno da proizvodi slične kategorije otputuju iz Hrvatske. Naravno, Hrvatska u cijeloj toj priči može supstituirati i nepotreban uvoz. Ne može netko reći da smo jaka turistička zemlja, a onda usred sezone umjesto da prodajemo rajčice iz Kaštela ili Ravnih Kotara, prodajemo gotovo samo one iz uvoza. Ne možemo biti uspješna turistička zemlja dok naši proizvođači muku muče s otkupom, a istodobno sa sjevera Europe uvozimo meso. I to često ono kojemu je prema propisima EU-a istekao rok trajanja, a kod nas još nekoliko mjeseci može biti na tržištu. To su apsurdi i deficiti ekonomske politike, ali oni ujedno pružaju prostor za pozitivne promjene.</p>
<p>• Ali zašto se oni iz godine u godinu stalno ponavljaju. Detektiramo ih, pišemo o njima i ništa se ne događa? Je li uopće moguće tome stati na kraj?</p>
<p>– Moguće je, ali nije lako. Teško je boriti se protiv inercije. Stvari idu svojim tijekom, odnosi su uspostavljeni, ali su isto tako uspostavljeni interesi. Neusporedivo je lakše uvesti, naplatiti svoju maržu - čak se pri tome naplati i porez - nego kod kuće nešto proizvesti. Mnogo ste manje rizični kad dođete u banku i kažete da hoćete kupiti automobil nego kad kažete da se želite baviti ekološkim uzgojem. No, može se i mora uložiti aktivni napor i problemi se tada počinju rješavati. Ne možete sudjelovati u utakmici tijekom koje svi trče na terenu, a vi sjedite u hladovini. Za Hrvatsku je baš zato nužan što skoriji ulazak u EU, jer će nas to natjerati na daljnje procese promjena - u korist nas svih.</p>
<p>• Analize pokazuju da je domaći visokoškolski sustav konkurentan u stvaranju svjetski relevantnog znanja, no zaostajemo u inovacijama i novim tehnološkim rješenjima? Zašto?</p>
<p>– U tri četvrtine slučajeva, kad je riječ o investicijama koje su ušle u Hrvatsku, radi se o kupovanju postojećih tvrtki i tehnologije (financijski sektor, telekomunikacije, turizam i energetika...) te očuvanju monopola na tržištu. U drugim tranzicijskim zemljama bilo je 80 posto novih investicija. To znači nova tehnološka rješenja, ulaganje u obrazovane ljude, širila se tehnološka baza... U Hrvatskoj je sektor proizvodnje bio u drugom planu, nije bilo domaćih i vanjskih ulaganja, došlo je do pada izvoza... I tako redom do vanjskog duga.</p>
<p>Ne bavimo se dovoljno potencijalima koje imamo</p>
<p>• U 2005. Hrvatska je registrirala samo 12 patenata, Nizozemska 993, a SAD 82.585?</p>
<p>– Iza njih stoji snažna proizvodna baza. U Uniji je 80 posto inovacija i istraživanja, ali i sredstava koja se za njih troše, vezano uz industriju - proizvodnju i izvoz. Kad je sajam automobila, čitav naš narod pohrli diviti se novim tehnološkim i dizajnerskim rješenjima. To je netko stvorio, a prije toga istraživao i istraživao. </p>
<p>Mislim da je u Hrvatskoj jedan od sektora tih mogućnosti brodogradnja. Ona mora biti zainteresirana za nova tehnološka rješenja. Ako smo u toj industrijskoj grani među prvih pet, šest na svijetu po kapacitetima, moramo biti i među prvima u inovacijama. Mi se ne bavimo dovoljno potencijalima koje imamo, a to je suština konkurencije. Nizozemska ima 60 posto površine Hrvatske, a izvozi robe vrijedne desetke milijardi eura. Nakon pada željezne zavjese, Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska mogle su plakati i pitati se kad će sustići zemlje Unije koje su bile i pedeset godina ispred. No, zasukale su rukave i počele ići naprijed. Slovenija je danas, prema nekim pokazateljima, bolja od tri, četiri zemlje »stare« Unije. Važno je krenuti i imati brzinu koja će biti ista ili nešto brža od prosjeka. Za pet do deset godina uhvatit ćemo i mi korak i priključak. Ako smo si 15 godina mogli dozvoliti luksuz da zaostajemo, sad moramo ispružiti korak i stići. To je itekako potrebno, i što je još važnije - moguće.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto ulagačima, poslovne dozvole radnicima</p>
<p>Strani radnici često nemaju potrebna znanja i vještine, a nisu osposobljeni ni za zaštitu na radu</p>
<p>U Hrvatskoj, slažu se analitičari, tisuće stranih radnika rade na crno. Lani je legalno izdano oko 10.000 radnih dozvola stranim državljanima, ali to nije zadovoljilo potrebe za strancima na tržištu rada. Ta je potreba posebno vidljiva na području graditeljstva, gdje inspektori učestalo »hvataju« strane radnike bez dozvole. Posljednji i medijski eksponiran slučaj stranih radnika koji su radili na crno u obnovi zgrade Ministarstva vanjskih poslova možda najbolje pokazuje koliko je problem raširen. I sindikati i poslodavci slažu se da treba uvesti više reda. Nitko ne spori da su strani radnici potrebni, ali se zalažu za precizne kvote koje neće ugrožavati domaću radnu snagu i koje će odgovarati stvarnim potrebama. »Problem rada na crno je velik. Iako rada na crno ima i u velikim sustavima, čini mi se da je on mnogo rašireniji kod malih poslodavaca koji se pojavljuju kao kooperanti«, kaže poslovna tajnica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukušić. Kad je riječ o strancima, ističe nerealne i visoke kvote za radne dozvole. »Nismo protiv uvoza radne snage, država mora imati kontrolne mehanizme, jer se jedino tako može osigurati uređeno tržište. Ne može se preko jeftinije radne snage iz inozemstva 'skidati' cijena našim radnicima«, kaže Vukšić. </p>
<p>Osim toga, naglašava da je mnogo kompleksniji problem izdavanje tzv. poslovnih dozvola. One bi se trebale izdavati tvrtkama i investitorima u Hrvatskoj. No zbog zakonske nedorečenosti čest je slučaj da se one izdaju - radnicima! Tako je lani izdano oko 5000 poslovnih dozvola, od čega je njih oko 2400 izdano državljanima BiH. Teško je povjerovati da je lani toliko investitora iz BiH investiralo u Hrvatsku. Osim njih, poslovne dozvole u Hrvatskoj ima 327 Makedonaca, 242 Kineza, 209 Slovaka i 116 Slovenaca. Da na tom tržištu vlada nered slaže se i Udruga poslodavaca u graditeljstvu. </p>
<p>Direktor udruge Zdenko Karakaš kaže da na taj način od države radimo ruglo. »Zna se tko može dobiti poslovnu vizu i nedopustivo je da je zbog zakonskih rupa dobiva svaki zanatlija«, ističe. Upravo zato udruga već dvije godine od Vlade traži da se to riješi. </p>
<p>»Takvi radnici su nelojalna konkurencija i tražimo da se taj problem riješi na način kako je to već desetljećima riješeno u zemljama EU-a, i na način kako naša poduzeća rade vani - putem kontingenata«, pojašnjava. Predlaže da se s BiH sklopi bilateralni ugovor jer bi to bio interes za obje zemlje: »Mi bismo dobili radnu snagu, a njihovi bi radnici u BiH imali plaćene doprinose«. Kad je riječ o uvozu radne snage, kao problem se nameće i to što se strani radnici uvoze bez ikakvih stručnih kriterija. Jasenka Vukšić kaže kako je čest slučaj da radnici nemaju potrebna znanja i vještine i nisu osposobljeni za zaštitu na radu. Prema podacima iz Vladinog Prijedloga migracijske strategije za 2007. i 2008. u kojoj se analiziraju i podaci o stranim radnicima u prošloj godini, u Hrvatskoj je od 10.000 stranih državljana koji su radili uz radne dozvole njih oko 2000 bilo s nižom ili nikakvom stručnom spremom. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Na 3014 mjesta više od 4000 zatvorenika</p>
<p>Nastave li se dosadašnji trendovi, u Hrvatskoj bi do 2010. godine moglo biti 5000 zatvorenika</p>
<p>Manjak mjesta u zatvorima i kaznionicama u Hrvatskoj predstavlja sve veći problem koji bi, ne počne li se rješavati, mogao postati mnogo izraženiji. Lani je broj zatvorenika prvi put premašio brojku od 4000, a mjesta ima samo za njih 3014. Broj zatvorenika svake godine raste za oko devet posto. Uočljiv je i nedostatak zatvorskog osoblja - manjka oko 400 djelatnika, uglavnom pravosudnih policajaca, zatvorska zdanja su dotrajala, higijenski uvjeti često loši... </p>
<p>Unatoč tomu, Uprava za zatvorski sustav stanje u tom sustavu ne ocjenjuje alarmantnim, jer nevesele brojke »kompenziraju« određeni povoljni pokazatelji, pa i kad se uspoređujemo sa zemljama Europske unije.</p>
<p>»S obzirom na prebukiranost, nedostatak ljudi i derutnost opreme koja nam treba u svakodnevnom radu, rezultati koje postižemo u zatvorskom sustavu su izvrsni«, kaže Ivan Damjanović, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav.</p>
<p>Izražava zadovoljstvo nizom pozitivnih trendova: svake se godine smanjuje broj bjegova iz zatvora, samoozljeđivanja i napada na osoblje, te učestalost fizičkih obračuna među njima i štrajkova glađu. Primjerice, zadnji raspoloživi podaci ukazuju na to da je u Hrvatskoj pobjegao jedan zatvorenik na 10.000 stanovnika, dok Slovenija ima 10 bjegova, a Austrija 34. Lani je bilo 419 slučajeva koji se opisuju kao odbijanje hrane i jedan slučaj štrajka glađu, dok je 2002. godine bilo 729 takvih slučajeva, a u zatvorima je bilo 1000 zatvorenika manje. </p>
<p>»Štrajk glađu jedan je od uobičajenih načina izražavanja nezadovoljstva zatvorenika, a najčešće štrajkaju pritvorenici, uglavnom zbog dugog boravka u pritvoru, no o tome odlučuje sud. Tu nema ničeg alarmantnog«, napominje Damjanović koji je zadovoljan postupanjem u zatvorskoj bolnici u slučaju štrajka glađu Branimira Glavaša jer smatra da su profesionalno i prema međunarodnim standardima obavili taj posao. </p>
<p>Najviše mjesta nedostaje u smještaju zatvorenog tipa, odnosno u 14 zatvora, kaznionicama u Glini i Lepoglavi te u zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj u Zagrebu. U tim objektima ima 2274 mjesta, a zatvorenika je 3356. Tome se pokušalo doskočiti prenamjenom pojedinih zatvorskih prostora, kao što su radionice, prostorija za individualni i grupni rad te TV-dvorana, u spavaonice. U Varaždinu, gdje je prebukiranost najizraženija, čak su i garsonijere namijenjene pravosudnim policajcima pretvorene u smještaj za zatvorenike.</p>
<p>Damjanović kaže da se iscrpljuju takve mogućnosti povećanja zatvorskih kapaciteta, te da bi jedino pravo rješenje bila izgradnja novih zatvora i dogradnja postojećih, ponajprije u Dalmaciji. Priprema se izgradnja zatvora i kaznionice u Šibeniku koji bi se trebali prostirati na milijun četvornih metara i gdje bi se moglo smjestiti oko 400 zatvorenika te 200 pritvorenika. U Glini se, pored dogradnje postojećih, planira gradnja novog objekta za smještaj 240 zatvorenika, a u Varaždinu bi se zatvor iz središta grada izmjestio na periferiju i izgradio novi objekt za najmanje 200 zatvorenika. Prioritet je i zatvorska bolnica u Zagrebu, gdje bi se izgradila nova zgrada za oko 100 zatvorenika, a renovirat će se i postojeći objekt. </p>
<p>Izmjene Kaznenog zakona kojima su pooštrene zatvorske kazne, te učinkovitiji rad policije i Državnog odvjetništva, rezultiraju povećanjem broja zatvorenika, tumači Damjanović. No, Hrvatska ima najmanju stopu broja zatvorenika u odnosu na broj stanovnika u drugim tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj je 81 zatvorenik na 100.000 stanovnika, u Češkoj 186, Slovačkoj 165, Mađarskoj 163 i Bugarskoj 143. Nastave li se dosadašnji trendovi, u Hrvatskoj bi se do 2010. godine broj zatvorenika mogao popeti na 5000, pa je jasno da se zatvorski kapaciteti moraju proširiti, pojašnjava Damjanović. </p>
<p>Na izdržavanje kazne trenutno čeka 385 osuđenih osoba, među njima 230 »prekršajaca«. Zbog popunjenosti zatvora razmišlja se o uvođenju sustava odgode izdržavanja kazne. S odlaskom u zatvor, objašnjava Damjanović, pričekale bi osobe kojima je u prekršajnom postupka novčana kazna zamijenjena zatvorskom, selektivno bi se primali osuđeni na zatvorsku kaznu zbog prekršaja, osim zbog nasilja u obitelji, te osuđeni na zatvorske kazne do šest mjeseci. </p>
<p>Mobiteli u zatvoru</p>
<p>Praktički je nemoguće spriječiti unošenje nedopuštenih predmeta u zatvor, pa i mobitela, komentira Damjanović pronalazak mobitela kod Vlade Zeca u pritvoru u Požegi. Inače, pritvorenici mogu legalno komunicirati telefonom iz zatvora, osim s brojevima koje zabrani sud, ali ne i mobitelom. Kazna za Zeca zbog posjedovanja mobitela može biti samo ograničenje posjeta i dopisivanja, ali ne i s njegovim braniteljima. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Suzbijanje sivog tržišta pod morem</p>
<p>Tijekom 2006. godine u tom je učilištu osposobljeno prvih 45 profesionalnih ronilaca. Dobili su certifikate i kao profesionalci mogu raditi bilo gdje u svijetu</p>
<p>Iako hrvatski obrazovni sustav još od samostalnosti države u svojim programima predviđa obavljanje ronilačkih zvanja i zanimanja, taj projekt do današnjih dana nije saživio u pravoj mjeri. Naime, do 2002. zakon je dozvoljavao da trgovačka društva, organizacije i pravne osobe imaju pravo prijaviti srednjoškolski program obrazovanja za potrebe rada i gospodarstva, a unaprjeđenjem obrazovnog sustava država je iste godine promijenila zakon o srednjem školstvu i dala mogućnost srednjoškolskim ustanovama da vrše obrazovanje za potrebe rada i gospodarstva za bilo koje struke.</p>
<p>S obzirom na to da ronilačka struka ni u jednoj ustanovi nije saživjela kao program koji se stvarno provodio, već se sve svodilo na interne kvalifikacije, u školskom sustavu nije postojala mogućnost da se stekne javna isprava koja bi vrijedila za potrebe rada i gospodarstva. Ministarstva gospodarstva te znanosti, obrazovanja i športa 2004. ukazala su na taj problem, a rješenje su, na inicijativu tih ministarstava, pronašla braća Zoran i Goran Ergović iz Splita, koji su osnovali Hrvatsko ronilačko učilište.</p>
<p>Ergovići su pokupili iskustva svih svjetskih organizacija za školovanje profesionalnih ronilaca i upoznali se sa zakonima EU-a i svim međunarodnim konvencijama koje je Hrvatska potpisala. Izradili su sustav od šest obrazovnih programa, usvajanjem kojih polaznici HRU-a dobivaju certifikate i kao profesionalci mogu raditi bilo gdje u svijetu, što dosad nije bilo moguće. Tijekom 2006. osposobljeno je prvih 45 profesionalnih ronilaca, od kojih je većina došla radi ispunjavanja radnih uvjeta.</p>
<p>S obzirom na novonastalu situaciju, nameće se pitanje što će se dogoditi sa stotinama onih koji se profesionalnim ronilaštvom bave godinama i nemaju primjerenu naobrazbu. Ravnatelj HRU-a Zoran Ergović ističe da se zakoni moraju poštivati, a oni koji rade bez prethodnog stručnog usavršavanja ne ispunjavaju uvjete za obavljanje ronilačkih poslova.</p>
<p>»Nije cilj onemogućiti rad takvim osobama i kazniti ih. Zadaća nam je da zakonski uredimo obavljanje djelatnosti rada u gospodarstvu, uključujući i javne službe. Osobe koje obavljaju posao pod vodom, bilo da je riječ o snimanju, razgledavanju, nadzoru ili teškim fizičkim radovima u hidrogradnji, morat će se stručno osposobiti«, ističe Zoran Ergović.</p>
<p> HRU vrši edukaciju u svim područjima ronilačkih aktivnosti - od marikulture i hidrogradnje do stručnog usavršavanja djelatnika državne uprave koji rade na podvodnim znanstvenim istraživanjima. Edukacija je namijenjena i interventnim postrojbama, vatrogasnim zajednicama i drugim djelatnostima. Za Hrvatsku je od posebne važnosti ronilački turizam, djelatnost kojom se bavi veliki broj ljudi, obavljajući poslove voditelja ili instruktora ronjenja.</p>
<p>»U Hrvatsku dolaze mnogi strani poduzetnici, a zapošljavanjem svojih sunarodnjaka pokušavaju pronaći rupe u zakonu koje bi im omogućile bržu zaradu i odljev novca u njihove države. Cilj nam je zaštititi hrvatske interese, omogućiti našim profesionalcima pošteni rad, te ukloniti nelojalnu konkurenciju na tržištu rada i suzbiti sivo tržište. Strani poduzetnici dolaze u obzir samo ako će ispunjavati uvjete kojima podliježu i Hrvati«, napominje Ergović ističući da Hrvatska mora iskoristiti sve zakone, te usklađivanjem s direktivama EU-a zaštiti ronilačku struku na europskom slobodnom tržištu rada. </p>
<p>U Hrvatskoj se hidrogradnjom bavi stotinjak tvrtki i obrtnika te dvjestotinjak tvrtki koje se bave ronilačkim turizmom, što znači da se nešto više od 1000 ljudi bavi ronilačkim poslovima. Svi oni moraju proći stručno osposobljavanje kako bi se izbjegle neželjene nezgode ili tragične posljedice. Voditelj strukovne nastave u HRU-u Goran Ergović upozorava da svaka osoba koja je zaposlena na radnom mjestu voditelja i instruktora ronjenja mora biti profesionalac u dijelu posla koji obavlja.</p>
<p>»Nije važna težina ronilačkog posla nego uvjeti obavljanja. Kad netko kaže da je u pitanju novi zakon u vezi ronjenja, on zapravo demonstrira svoje neznanje. Onaj tko kaže da već godinama radi kao ronilac i ne vidi razlog za stručno usavršavanje, podastire svoj prekršaj star 22 godine«, tvrdi Goran Ergović. Navodi da HRU omogućuje brzo rješavanje problema, što se ponajprije odnosi na ljude s dugogodišnjim iskustvom u ronjenju. Temeljni teorijski i praktični program traje 136 školskih sati, no uskoro će se povećati na 200, što znači da će biti identičan programima četrdesetak svjetskih ronilačkih akademija i koledža.</p>
<p>»Tko završi našu školu može bilo gdje u svijetu obavljati ronilačke poslove, ali i iz svijeta doći u Hrvatsku, nostrificirati svjedodžbu i obavljati iste poslove. To je ono što je u Hrvatskoj nedostajalo. Naime, naši ljudi koji su odlazili roniti u Nizozemsku, Alžir ili Maltu susretali su se s problemom nostrifikacije svjedodžbe jer imaoci sportskih kategorija nisu mogli obavljati gospodarske djelatnosti«, napominje Goran Ergović. </p>
<p>»Hrvatska može dočekati ulazak u Uniju s iznimno dobro izgrađenim sustavom obrazovanja ronilaca koji Europa još nije u cijelosti izgradila. Moramo biti ispred Europe da bismo se mogli nositi s njom«, zaključuju braća Ergović. </p>
<p>Nekoliko instruktora jedva prošlo testove</p>
<p>Ronilačka struktura u Hrvatskoj rasla je na pogrešnim temeljima jer se razvijala iz rekreacije i sasvim neopravdano ubacivala u sektor gospodarstva. Time se stvaralo plodno tlo za brojne probleme, poput tragičnih stradavanja ronilaca za koje se kasnije ispostavilo da nemaju ronilačku naobrazbu. »Kad polaznici Hrvatskog ronilačkog učilišta sjednu u klupe iznenade se koliko su toga zaboravili i za koliko toga nikad nisu čuli. Nekoliko rekreativnih instruktora ronjenja jedva je prošlo pismene testove«, kaže Goran Ergović. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Sam predlaže, sam odustaje</p>
<p>DARKO DRAVINSKI</p>
<p>Bandić predlaže, dogovara i onda odustaje. U ime Zagreba i Zagrepčana, mimo svih gradskih tijela. Sam. A predložio je model gradnje rukometnih arena i Vlada se složila. Predložila zakon, a onda se on povukao, jer neće više ubrzani postupak. Neće izravne pogodbe koje bi ubrzale gradnju od kakvih dosad nije bio imun. On hoće javni poziv za posao i samo on zna koga će izabrati. I nakon svega, ni s kim ne želi polemizirati. On je svoje rekao. </p>
<p>Očito je da je previše ovlasti u rukama gradskog čelnika koji može u pitanje dovesti i Svjetsko prvenstvo, kojeg bez dvorana neće biti. Kao što ni Crvenog spusta ne bi bilo da nije napravljena umjetna podloga koja se nakon što su se ugasili reflektori, otopila. I nikom ništa. Na Sljemenu od silnih milijuna nije ostalo ništa.</p>
<p>Bandić ima u rukama i glavu pročelnika Šostara, koji mu ju je sam predao. Gradonačelnik će odlučiti o sudbini čuvara gradskog zdravlja i čuvara blagajne socijalne pomoći. Kada, ne zna se. Makar je o onim slikama s rođendana znao tri mjeseca prije. </p>
<p>Šostar se ispričao svima, ali Bandić će odlučiti. Kad se slegne prašina. »I bit će manje odmora i zabava, a više rada«, kaže. Jer riječ je o gradonačelnikovom timu koji mora slušati i s kojim gradonačelnik ima problema, pa ih hrani jednom žličicom. Ili pak čeka da se mjerodavni očituju prijete li oni svojim ženama ili plaćaju li oni alimentaciju. Težak neki timski život u kojem se ne zna granica između privatnosti i javnog života, jer uvijek postoji netko tko će sve zataškati. Zbog tima, a ne zbog Zagrepčana.</p>
<p>Sliježe se prašina i nad Cvjetnim trgom. Sad se pokušava progurati teza da je netko protiv uređenja grada. Dao Bog nama što više Horvatinčića! Ali da im se uredno pripremi zakonska podloga za ulaganja i svi će biti zadovoljni, makar dovodi promet u centar. </p>
<p>A nije ni Bandiću lako, jer gradi svjetsku metropolu. Hoće tunele, željeznicu iznad i ispod zemlje, hoće izvući promet iz grada, pa poskupljuju parkiranja kao nigdje u svijetu. Vozači će mu izaći na ionako krcate ulice kako bi prosvjedovali, a ne parkirali se. Vozačka prijetnja gradonačelniku, a on ni da trepne.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bajka o sportskoj televiziji</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Čelnici Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske radiotelevizije potpisali su 27. prosinca prošle godine ugovor o zajedničkoj suradnji HOO-a i HRT-a u realizaciji Programa Plus Hrvatske televizije. Tom prigodom ravnatelj HRT-a Mirko Galić ustvrdio je da HRT kao jedna od europskih javnih televizija sportu poklanja veliku pozornost jer je svjesna odgovornosti prema društvu, a s namjerom promicanja hrvatskog sporta i populariziranja manje poznatih i zastupljenih sportova.</p>
<p>Spomenuti sporazum odnosi se, naime, na postupno pretvaranje satelitskog i kodiranog HRT+ kanala, trenutačno dostupnog vrlo malom broju gledatelja, u svojevrsnu sportsku televiziju, ono što je nekad bio među sportskim zaljubljenicima nikad prežaljeni HTV3. Iako se o toj ideji govori već nekoliko godina, proteći će još mnogo vode Savom pokraj sjedišta HRT-a dok sportska televizija ne postane stvarnost. I svima dostupna, dakako. Dok se to ne dogodi, HTV bi nam trebala svakodnevno pokazivati da je uistinu javna televizija kojoj je cilj promicanje i populariziranje hrvatskog sporta, kako je to lijepo rekao Mirko Galić. Trenutačno, naime, ne samo da ta njegova izjava ne odgovara istini nego svakodnevno svjedočimo upravo suprotnom ponašanju uredničke ekipe HTV-a kada je o sportu riječ.</p>
<p>Uzmimo, primjerice, četvrtak, 18. siječnja, dan koji je bio krcat važnim i zanimljivim sportskim događajima. Jelena Kostanić je, tako, pomalo iznenađujuće prošla u 3. kolo Australian Opena, u Zagrebu je počeo najjači stolnoteniski turnir svih vremena - svojevrsna simulacija Svjetskog stolnoteniskog prvenstva koje će biti održano u svibnju – a košarkaši Cibone igrali su u Tel Avivu utakmicu Eurolige. No, od svega toga »normalni« gledatelji HTV-a nisu mogli vidjeti - ništa! Televizija za koju njezini čelnici vole reći da je glavni promicatelj sporta u Hrvatskoj »servirala« je Jelenu Kostanić na kanal HRT+, u dvorani u kojoj je Zoran Primorac odigrao dva odlična meča protiv kineskih stolnotenisača bila su tek prazna postolja s natpisom »HRT«, dok su oni koji u petak nisu morali ići na posao snimku Cibonine utakmice mogli gledati debelo iza ponoći.</p>
<p>Ne treba stoga zamjeriti nikome tko se cinično nasmije na spomen HTV-a kao javne televizije kojoj je cilj »promicanje hrvatskog sporta i populariziranje manje poznatih i zastupljenih sportova«. To vam je otprilike isto kao kad bi se ceh drvosječa proglasio udrugom kojoj je cilj zaštita zelenila. Ili kad bi netko organizirao nogometnu utakmicu tako što bi u šesnaesterac zabio tablu s natpisom »Ne gazi travu!«</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vijeće sigurnosti je šansa za Hrvatsku</p>
<p>Potpora europskih zemalja za hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti potpora je kontinuitetu hrvatske europske i regionalne politike</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Još donedavno kandidatura Hrvatske za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a činila se optimističnom diplomatskom akcijom bez mnogo šanse za uspjeh. Činjenica da je u konkurenciji s Češkom, članicom Europske unije, ostavljala je dojam kako nema mnogo izgleda da Hrvatska za svoju ambiciju dobije potporu članica Unije. Danas, posebno nakon posjeta grčkoga premijera Hrvatskoj, stvari izgledaju drukčije. Grčka je prva zemlja članica EU-a koja je najavila svoj glas u korist Hrvatske, čime je definitivno otpala bojazan kako bi hrvatska kandidatura mogla biti shvaćena kao nešto suprotno zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Unije. </p>
<p>Osim što dolazi od stare članice EU-a, grčka je potpora važna i zato što je najavljuje zemlja koja je, kao i Hrvatska, zainteresirana za stabilizaciju jugoistočne Europe i isto je tako, kao i ona, uporište političke stabilnosti uz rub nestabilnoga balkanskog područja. Osiguravanje potpore za članstvo u regiji jugoistočne Europe neupitan je hrvatski diplomatski uspjeh. Razdoblje za koje se Hrvatska kandidirala za članstvo u Vijeću sigurnosti bit će pak vrijeme u kome bi trebao biti definiran koncept konačne konsolidacije političkih odnosa na Balkanu. </p>
<p>Politika SAD-a već se pokrenula i nakon izbora u Srbiji započet će »kosovsku ofenzivu«, koja će vjerojatno završiti uvjetovanom i međunarodno kontroliranom neovisnošću te bivše jugoslavenske pokrajine, koja je bila i dio Republike Srbije, ali i konstitutivni element federacije za koju je Badinterova komisija još 1991. utvrdila da se raspala, pa konstitutivne članice imaju pravo na samostalnost. Nakon prošlogodišnjeg neuspjeha, u ovom će razdoblju ponovo doći na red i usvajanje konačnoga ustavnog rješenja za samoodrživu postdaytonsku Bosnu i Hercegovinu. Već sada su prepoznatljiva dva koncepta rješavanja bosansko-hercegovačkoga pitanja. Politički predstavnici bosanskohercegovačkih Srba, uz potporu Beograda, zagovaraju »trodiobu« Bosne i Hercegovine, koja bi učvrstila prije svega ratnu stečevinu poznatu kao Republika Srpska, a u toj političkoj akciji pokušavaju pridobiti naklonost i dijela hrvatskoga političkog tijela. </p>
<p>Suprotno tome, hrvatska službena politika, uz visoku suglasnost parlamentarnih stranaka, zagovara takav koncept ustavne reforme BiH koji bi osigurao održivost, fleksibilne odnose triju konstitutivnih naroda i demokratsku konsolidaciju države s nepromijenjenim vanjskim granicama. Dobro je kad je vanjska politika načelna i dosljedna, a nacionalni se interesi definiraju tako da poštivanje tih načela ujedno optimalno štiti državne i nacionalne interese. Država koja tako postupa ima šansu za međunarodnu afirmaciju.</p>
<p>Članstvo u Vijeću sigurnosti nosi i »rizike«, pogotovo zato što će ono koincidirati i s procesom reforme sustava Ujedinjenih naroda. Članice Vijeća sigurnosti moraju »jasnije definirati« svoj stav i o reformskim procesima i o onim međunarodnim procesima koji se izravno ne tiču njezinih nacionalnih interesa. Kroz to se »brusi« nacionalna diplomatska mreža, a povećava se i razina odgovornosti diplomacije. Riječ je o procesu koji, ako je diplomacija za nj dobro pripremljena, može donijeti koristi, a ako nije, može štetiti zemlji i njezinoj vanjskoj politici.</p>
<p>Razdoblje 2008.-2009. bit će ključno i za hrvatsko pristupanje Europskoj uniji. Članstvo u Vijeću sigurnosti, doduše, samo po sebi ne može olakšati pristupanje Uniji. Naime, kriteriji za punopravno članstvo neće biti ublaženi, niti će pregovori brže teći samo zato što bi Hrvatska bila članica Vijeća sigurnosti. Međutim, ona dobiva šansu da se u odlučnom razdoblju svoga pristupanja Uniji unaprijed dokaže kao uspješna sukreatorica i provoditeljica zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike. Kao mala zemlja s ruba Unije, ona može imati utjecaj na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku nerazmjerno veći od svoje veličine, ali samo ako se afirmira kao europski »specijalist« za regiju. </p>
<p>Sposobnost hrvatske diplomacije i aktualne izvršne vlasti da se za kandidaturu u Vijeću sigurnosti prikupi regionalna potpora, i to upravo u vrijeme kad će regija jugoistočne Europe biti jedan od političkih fokusa međunarodne zajednice, govori o sposobnosti Hrvatske da primjenjuje načela europske vanjske politike i da funkcionira kao spona koja će stabilizacijski i konsolidacijski utjecati na regiju. Potpora europskih zemalja za hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti tako je i potpora kontinuitetu takve hrvatske europske i regionalne politike, a članstvo u Vijeću sigurnosti, neposredno pred ulazak u Uniju, Hrvatskoj bi omogućilo da svoje punopravno članstvo u EU započne kao već afirmirani akter europske zajedničke vanjske i sigurnosne politike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Mantra privatizacije</p>
<p>Hrvati se mnogo radije i pouzdanije određuju po onome što nisu, nego po jasnom osjećaju i prepoznavanju vlastitih vrijednosti i posebnosti</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>Milijarde dolara što ih je prema prigodnome sjećanju Kire Gligorova Europska komisija početkom devedesetih godina prošloga stoljeća bila pripravna priložiti proračunu psihijatrijskoga stišavanja Slobodana Miloševića kako bi se dobilo na vremenu postjugoslavenske anamneze, teško više mogu pokrenuti čak i nostalgičarsku maštu, pa i na poslovično siromašnim postajama balkanske trase Orient expressa. </p>
<p>Za proteklih je petnaest godina, naime, i široj, neupućenoj javnosti postalo očito kako se Europa na Istoku istrošila barem tisuću puta više, od tirinških dvorišta do pretpristupnih fondova za prilagodbu varšavskih pravnih i poslovnih magli, sve to s prilično nesigurnim prolaznim vremenom i rezultatom a da bi netko ovdje osjećao grižnju savjesti što joj je pomrsio strateške raščlambe i dobre želje. Postalo je isto tako jasno da je u europskom prijedlogu bilo sadržano malo pa ništa više od dugogodišnjega krpanja jugoslavenskoga proračuna sitnišem fiktivnih kredita euroatlantskih institucija, što je za posljedicu imalo privid u jugoslavenskih masa, kako se tada nazivala javnost, da im ide bolje nego drugdje na Orijentu.</p>
<p>Kada je, dakle, Franjo Tuđman, sudeći po tom sjećanju, vjerojatno na svoj nabusiti i netaktični način odbrusio šefu bruxelleske vlade da nije riječ o proračunskoj nego državnoj krizi, koja se onda ne može rješavati nikakvim novcem a ni političkim ulozima, imao je s tadašnjega hrvatskoga gledišta nedvojbeno pravo. Cijena koju je tada najveći dio hrvatskih građana bio spreman podnijeti za državno osamostaljenje mjerila se vrijednostima, koja se god metoda rekonstrukcije toga raspoloženja primijenila, koje su nadilazile bilo kakvu zamislivu materijalnu žrtvu. Sasvim je drugo i uvijek naknadno pitanje kako i zašto pojedinac i zajednica dospiju u usporediva raspoloženja i ima li tko suvremen, osim nasljednoga mita, pritom neke utvrdive odgovornosti, no, bilo kako bilo, nisu Hrvati nimalo, pa ni u europskom okruženju, ekskluzivni ni ekstremni u zastupanju te čežnje. Sam je aktualni i u toj stvari suzdržani Papa primijetio da je bila riječ o gotovo ultimativnom traženju svih hrvatskih naraštaja. </p>
<p>No kad je riječ o tome što je taj hrvatski naraštaj, koji je prije petnaest godina bez mnogo rasprave i gorčine podnio neposrednu prognaničku i žrtvu u krvi za državotvorni ideal, zamišljao kao vlastitu društvenu perspektivu, bit će to mnogo teže odrediti. Sudeći po modelima perpetuiranja povijesnoga iskustva, Hrvati i inače sebe mnogo radije i pouzdanije određuju po onome što nisu nego po jasnom osjećaju i prepoznavanju vlastitih vrijednosti i posebnosti. Tako se i u trenutku posljednjega i konačnoga razlaza mnogo više mislilo i govorilo o onome što se neće ili ne smije, nego o onome što se hoće i kako bi trebalo. Ako se za to teško i nesigurno vrijeme još i mogu naći razlozi ili opravdanja herojskomu optimizmu, danas je barem besmisleno ako ne i cinično kalkulirati s time je li hrvatska javnost dobila onakvu Hrvatsku kakvu je očekivala. </p>
<p>Pritom se dakako ne želi reći da bi usporedbe načina i razine života prije dvadeset godina i danas bile nedopuštene, da hrvatsko društvo sredinom osamdesetih godina nije bilo razvijeno i organizirano, suverenistički bi projekt ako ne nemoguć podrazumijevao mnogo veće i neposrednije žrtve. Primjetna je, međutim, druga vrsta lakovjernosti, koja se više ne može prevaliti ni na Tuđmanova leđa a ni na leđa političke elite uopće. </p>
<p>Nema nikakve sumnje da su upravo političari, počevši upravo s epikom pečenih volova, širili euforiju o komparativnim prednostima hrvatskih gospodarskih mogućnosti, o tome kako je zapravo nemoguće da u tako bogatoj zemlji ne budemo prosperitetni barem kao Danci. Način na koji je taj igrokaz izvođen gori je od demagogije i lažnih obećanja, u njega su kao statisti uvlačeni gotovo svi, onom vrstom emocionalne ucjene kojom se od bližnjega traži da ne izdaje obiteljsko sjećanje. Ta vrsta prilagodbe društvenih vrijednosti kontrolirana je usporedno s »privatizacijom« materijalne osnove društva, mantrično prenemaganje oko privatizacijske pljačke utoliko je posve neobvezujuće, jer dok se figura ne potroši ne može naići na kriznu točku: svi u njemu sudjeluju.</p>
<p>Da je tome doista tako, pokazuju recimo javni iskazi sindikalne šefice, koja poput Šime Đodana prije petnaest godina uspoređuje Hrvatsku i Norvešku. Kaže da su ondje plaće višestruko veće te da bi i nama moglo biti slično. Norveški je društveni proizvod po glavi stanovnika, kojih ima koliko i Hrvatska, međutim, osam puta veći nego u nas. A da nije riječ tek o nafti, pokazuje struktura toga proizvoda, za divno čudo opet vrlo slična onoj hrvatskoj. Omjer poljoprivrede i industrije nešto se razlikuje, ali se oba gospodarstva, i to s više od šezdeset posto, temelje na uslugama. S razlikom u efikasnosti od deset puta. Umjesto da napokon shvatimo kako u toj hamletovskoj norveškoj priči koja može biti i danska priča brodogradilišta na potpori inače prebogatoga proračuna ne bi trajala ni pet mjeseci a ne petnaest godina, mi i dalje svoju sindikalnu ravnotežu tražimo u lirici: u brodove se ulaže više nego vrijede a za prazne je košarice uvijek iznova odgovorna vlast i apstraktna privatizacija, koja u brodogradilištima, pazi dobro, uopće nije ni provedena, jer je svakoj vlasti o tome unaprijed utjeran strah u kosti predaka.</p>
<p>Norveški je društveni proizvod prije dvadeset godina bio još superiorniji hrvatskomu, a hrvatski su radnici trpjeli drugu vrstu ograničenja, takvu koju je bilo lakše definirati. Društveni rast svake zajednice, poput zbilja usporedive norveške, podrazumijeva duga, naraštajna ulaganja kakva se mogu i ne moraju nazivati žrtvom, to je već pitanje kulture. Sudeći prema neumoljivim statistikama ili pokazateljima, u Hrvatskoj nema pravih bogataša, jer za to naravno ne postoje uvjeti: nekoliko brodica serijske proizvodnje medijski glume raskošne jahte, mi očito još pišemo svoje prave Glembajeve, problem je kada se osvrnemo, kao ovih dana, tek u tome što smo i kao društvo i kao pojedinci svjesni toga procesa, jer živimo u doba različito od onoga predaka u tome što se sve i nadaleko vidi.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nastavak bitke s narkomafijom</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
<p>Najopasniji hrvatski bjegunac, kako ga je MUP označio, osumnjičeni korčulanski narkobos Cvik, uhvaćen je nakon polugodišnjeg bijega. Splitski policajci su ga slavodobitno »prošetali« ispred tv-kamera i objektiva fotoreportera svih naših novina, a doznalo se i da je već nekoliko mjeseci bio pod nadzorom. U cijeloj priči ohrabruje i izjava načelnika Odjela za droge MUP-a Darka Žižeka da se policijska akcija nastavlja te je najavio daljnja uhićenja dilerovih suradnika.</p>
<p> Policiji je pomogla i obavještajna agencija, koja je, očito u suradnji s kolegama iz susjednih država u kojima se Cvik također skrivao, pokazala da se ne bavi samo provjerama na temelju »ironičnih upitnika«. Uskok je već blokirao imovinu za koju se sumnja da je stečena prodajom droge, a sumnja se da je dilerska skupina u posljednje tri godine zaradila najmanje 10 milijuna kuna. </p>
<p>Uza sve dosadašnje uspjehe policije, u daljnjoj istrazi i eventualnom sudskom postupku ključna će biti pomoć žrtava »Cvikove mafije«, a to su mladi ovisnici i njihovi roditelji. Istaknula je to saborska zastupnica Ruža Tomašić, nakon čijeg je angažmana i pokrenuta akcija protiv korčulanske narkomafije.</p>
<p> Ona poziva roditelje ovisnika na veću suradnju i naglašava da bi se i u drugim hrvatskim sredinama mogao primijeniti sličan model borbe protiv narkomanije. Uza sve pohvale policiji, javnost mora od MUP-a zatražiti odgovore na neka neodgovorena pitanja. Jedno do njih je i zbog čega su »amnestirana« i na posao vraćena dvojica policajaca kojima je Cvik prije šest mjeseci pobjegao.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Finale Svjetskog prvenstva u Blatu</p>
<p>Gradnja polivalentne dvorane mora početi najkasnije do 15. svibnja 2007.</p>
<p>Polivalentna dvorana za 18 tisuća gledalaca, u kojoj će se igrati finale SP-a u rukometu 2009., gradit će se u Blatu, istočno od Sveučilišne bolnice. Krajnji rok početka gradnje je 15. svibanj ove godine.</p>
<p>Društvo arhitekata Zagreb je, u suradnji s Poglavarstvom, raspisalo pozivni natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje rukometne arene, a kako je u petak rekao njegov predsjednik Hrvoje Hrabak, »tu je lokaciju Grad ponudio kao predložak za izradu natječaja«. »Za izradu projekta izabrali smo 10 arhitekata, a natječaj će biti završen do ožujka«, kaže Hrabak.</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić rekao je, u razgovoru za Vjesnik, da »ta lokacija zadovoljava sve organizacijske uvjete«, ali još nije želio potvrditi da je to konačna lokacija buduće dvorane. »Gradnja dvorane mora početi do sredine svibnja, a sve je izvjesnije da ćemo za gradnju izabrati model javno-privatnog partnerstva«, objašnjava Jelušić naglašavajući da će najviše problema biti s pribavljanjem lokacijske i građevinske dozvole.</p>
<p>Ako Grad želi spreman dočekati 2009. kada počinje prvenstvo, nakon što završi pozivni arhitektonski natječaj, imat će dva mjeseca za sređivanje »papira«. Postupak će olakšati činjenica da se gradi na gradskom zemljištu. Međutim, ostaje upitno kako će to Grad izvesti. Naime, vlada je u četvrtak povukla prijedlog »rukometnog zakona«, koji bi gradovima domaćinima prvenstva omogućio ubrzano pribavljanje dokumentacije za gradnju dvorane. Predsjednik Vlade Ivo Sanader je opovrgao tvrdnje gradonačelnika Milana Bandića da će Grad i Vlada financiranje gradnje dvorane podijeliti popola. </p>
<p>Među pozvanim arhitektima za projektiranje dvorane su: Otto Barić, Branko Kincl, Marjan Videc, Hildegard auf Franić, Lea Pelivan, Ante Krešimir Jagić, Nenad Kondža, Mladen Kirin, Vladimir Kasun i Mladen Ivanko. »Grad nam je zadao da projekt napravimo za lokaciju Blata«, potvrdio je za Vjesnik profesor Branko Kincl.</p>
<p>Pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek rekao je »da ona neće služiti samo rukometu, nego i atletici, gimnastici, košarci, odbojci, tenisu i drugim dvoranskim sportovima«.</p>
<p>Rukometni dom Svetice</p>
<p>Na križanju Svetica i Budakove ulice, do sredine 2007. počinje gradnja rukometnog doma, koji su projektirali arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina. Za gradnju te dvorane Grad je osigurao potreban novac. Kapacitet dvorane je 5000 gledatelja, a arhitekti su je zamislili kao višefunkcionalni kompleks. Bit će ukopana, a na krovu će imati otvorene sportske terene.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dio radnika nije imao mogućnost izbora</p>
<p>SSSH upozorio da je ZET zanemario obvezu zbrinjavanja</p>
<p>Nakon što se dio radnika »Vodoopskrbe i odvodnje« ovih dana pobunio zbog razlika koje je Uprava stvorila među radnicima rješavajući se dijela radnika u odnosu na pravila koja se primjenjuju u drugim poduzećima Zagrebačkog holdinga, u istoj su situaciji i bivši radnici ZET-a. Vjesniku se javila nekolicina radnika koji smatraju da ih Uprava nije na vrijeme informirala o dvije mogućnosti kod napuštanja posla i ponudila im izbor one koju osobno smatraju povoljnijom, čime su kod umirovljenja stvorene različite posljedice. Neki od naših sugovornika zbog toga čak najavljuju i mogućnost tužbe.</p>
<p>Naime, nakon što je Uprava krajem prošle godine radnicima koji su stekli uvjete za prijevremenu mirovinu ponudila dokup mirovine i dodatnu otpremninu, na tu je ponudu odgovorilo 39 radnika. Prema dogovoru s Upravom i Royal mirovinskim osiguranjem, društvom koje nudi program dokupa (kroz koji se radnicima namiruje onaj dio mirovine koji će izgubiti slijedom njenoga umanjenja zbog ranijeg umirovljenja), Royal je za svakoga od njih izračunao iznos koji Uprava treba uplatiti kako bi ostvarili to pravo. Uz to je - svima jednako - ponuđeno i 73.000 kuna dodatne otpremnine. No, dok su oni rješavali »papirologiju« i spremali se za mirovinu, Uprava je počela predstavljati nešto što je nazvano ZET-ovim modelom umirovljenja. </p>
<p>Zapravo je riječ je o »modelu« po kojemu se radnicima dijele osobno uvjetovani otkazi, uz otpremnine koje u prosjeku iznose 188.716,13 kuna, ali bez prava na dokup mirovine. Pritom Ivan Tolić, direktor ZET-a, ističe kako je i tim radnicima prije otkazivanja bio ponuđen model dokupa sa 73.000 kuna otpremnine, što znači da je Uprava radnicima koji taj model nisu prihvatili odlučila osigurati drukčije uvjete, s ciljem da ih se riješi.</p>
<p>Iako je osobno uvjetovani otkaz kategorija koju poslodavac radniku ne može ponuditi, nego ga daje zbog točno određenih razloga (po Zakonu o radu, osobno uvjetovani otkaz poslodavac može dati ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti), 170 osobno uvjetovanih otkaza u ZET-u prošlo je bez suprostavljanja sindikata, kažu naši sugovornici, koji su htjeli ostati anonimni. </p>
<p>Također, dosad je jedino SSSH upozorio na činjenicu da je u ZET-u zanemarena obveza poslodavca koji otkazuje više od 20 ugovora o radu da pripremi program zbrinjavanja viška radnika, u sklopu kojega se moglo razgovarati o mogućnostima da se zadrže spomenuta radna mjesta. Potvrdila nam je to Jagoda Milidrag Šmit, savjetnica za socijalna pitanja u SSSH-u, neposredno nakon razgovora s Upravom ZET-a.</p>
<p>Na pitanje uz koje obrazloženje su spomenuti otkazi podijeljeni, Ivan Tolić kaže kako je riječ o »otkazima zbog trajnih osobnih svojstava - reducirane radne sposobnosti zbog koje ne ostvaruju odgovarajuće rezultate rada, uslijed godina starosti ili invalidnosti«. </p>
<p>Zanimljivo, ali ne i neočekivano, radnici koji su uz tako obrazloženi otkaz dobili u prosjeku oko 72.000 kuna više »na ruke«, odrekli su se prava na otkazni rok, iako bi - s obzirom na godine staža - neki od njih sigurno još šest mjeseci mogli primati plaću. </p>
<p>Ivanković: »Nije bilo otkaza«</p>
<p>»Nije točno da je u ZET-u podijeljeno 170 otkaza. Riječ je o tome da je oko 530 zaposlenika na razini Holdinga steklo ujete za prijevremenu mirovinu i njima su ponuđena dva modela za umirovljenje. Jedan je Royalov dokup mirovine uz otpremninu, a drugi je model po kojemu radnici na ruke dobiju veću otpremninu«, kaže Nenad Ivanković, glasnogovornik Zagrebačkog holdinga. Na pitanje kako je moguće da dijelu radnika ZET-a bude ponuđena samo jedna mogućnost, kaže kako je »ZET-ov model relativno kasno pripremljen«. »Ne vjerujem da će biti tužbi, jer postoji sporazum između poslodavca i radnika. Žao nam je što je nastao taj problem, oni koji su ga skrivili možda trebaju snositi određenu vrstu odgovornosti, no da li je ima, to je još otvoreno pitanje«, zaključuje Ivanković. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Joga i razgibavanje za umirovljenike</p>
<p>»Gerontološki centri odličan su projekt za starije osobe. Trudim održavati kondiciju koliko god je moguće. Sa Zvijezde, gdje živim, odlazim dvaput tjedno na razgibavanje u Dom umirovljenika na Iblerovom trgu.</p>
<p> Osjećam se izvrsno«, kaže umirovljena profesorica Ema De Rosi (80). Ona u tom domu vježba jogu, razgibava se i isteže mišiće. </p>
<p>Polaznike treće dobi posjetili smo u toj ustanovi kako bismo doznali kako se podržavaju projekti izvaninstitucionalne skrbi za stariju populaciju. »Nude nam se sadržaji, primjereni našoj dobi, kardiološki programi i medicinska rehabilitacija, a imamo i informatičke grupe«, kaže zadovoljna polaznica De Rosi, koja, otkako vježba, dobiva pohvale svoga liječnika zbog poboljšanja gustoće kostiju.</p>
<p>Prema riječima ravnateljice Doma Medveščak Krasanke Glamuzine, Gerontološki projekti skrbi o umirovljenicima iznjedrili su u Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje koji ih i financira. Kako u Zagrebu, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, živi veći postotak starijih ljudi (više od 10 posto), grad im je osmislio programe za ispunjeniji život. </p>
<p>U područnim centrima domova za stare i nemoćne, korisnicima je na raspolaganju savjetovalište, gdje će dobiti stručno mišljenje. Voditeljica rekreativnih grupa u Medveščaku prof. Tatjana Dijaković kaže da su se programi koje provode pokazali korisni za psihofizičko zdravlje umirovljenika. »Održavamo vježbe joge, klasične gimnastiku, istezanja i pravilnog disanja. Kardio-programu uključuje lagano hodanje na mjestu, a na satu fitnessa jačamo cijelo tijelo«, kaže prof. Dijaković. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>U olujama u Europi poginule 44 osobe</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Orkan koji od četvrtka hara dijelom Europe usmrtio je najmanje 44 osobe i ozbiljno poremetio zračni i željeznički promet. U petak ujutro bilo je najmanje 13 mrtvih u Velikoj Britaniji, 11 u Njemačkoj, po šest u Nizozemskoj i Poljskoj, troje u Češkoj i Francuskoj te dvoje u Belgiji. U Britaniji vjetrovi koji su dostizali 160 km/h prouzročili su smrt najmanje 13 osoba od čega jednog dvogodišnjeg djeteta, većinom žrtava pada drveća ili zidova. U Njemačkoj, gdje su naleti dosegli 170 km/h, 11 osoba, među kojima 18-mjesečna beba, smrtno je stradalo u padu drveća, zidova ili vratiju. U Nizozemskoj, orkan je usmrtio šest osoba, među kojima su četiri žrtve pada drveća. Krizna ćelija vlade pozvala je stanovništvo da ne izlazi iz domova. U Češkoj su tri osobe smrtno stradale u padu drveća, a u Francuskoj tri su osobe smrtno stradale na sjeveru. Šestero smrtno stradalih zabilježeno je i u Poljskoj gdje je tijekom noći došlo do kvara električne energije i poremećaja željezničkog prometa. Upozorenja su odaslana i u Kaliningradu, a vjetar će puhati i do središnjeg dijela Rusije, popraćen obilnim padalinama. Poljska, Austrija i Mađarska također su uputile upozorenja koja vrijede do petka popodne. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Troje mrtvih u sudaru kamiona i »lancie«</p>
<p>DELNICE</p>
<p> - Teška prometna nesreća u kojoj su tri osobe poginule, a jedno dijete teško ozlijeđeno, dogodila se u petak oko 16 sati na poluautocesti Rijeka-Zagreb, na ulazu u tunel Javorova kosa s riječke strane. Sudarila su se dva osobna automobila i teretno vozilo. Do nesreće je došlo kad je osobno vozilo marke »lancia dedra« pulske registracije prešlo na lijevi prometni trak i sudarilo se s kamionom, također pulske registracije. U strahovitom sudaru smrtno su stradali putnici iz »lancie«, a neslužbene informacije kažu kako je riječ o obitelji iz Labina. Očevid na mjestu nesreće uz djelatnike policije obavila je Ksenija Zorc, istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda. Promet je za vrijeme očevida bio u prekidu i odvijao se zaobilaznim pravcima. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pronađen »zaboravni« vlasnik 5.000 eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U četvratk, u črnomerečkoj policijskoj postaji pojavio se Ivan Čalić, vlasnik pronađenog novca u prodavaonici »Turbo Sport« u trgovačkom centru City Centar One. Čalić se istog dana, kada je i izgubio novac, raspitivao kod prodavačice, no tada još nije bio pronađen. Obavijest o pronađenoj kuverti s većom količinom strane valute objavljena je prije dva dana u dnevnom tisku, iz kojeg je sretni vlasnik i doznao da ga izgubljeno čeka u policiji, a kao nagradu prodavačici koja je pronašla i prijavila pronalazak, dao je 10 posto. Nakon objave u medijima, policiji se javilo više »vlasnika«, a kako doznajemo pozivi ne prestaju i dan nakon što je novac vraćen. [Z. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Doživotni zatvor zbog preljuba?</p>
<p>TRAVERSE CITY</p>
<p> - Ljudi koji varaju svoje supružnike znaju kako za to mogu gadno platiti, ako budu uhvaćeni. Ali da to bude doživotni zatvor ? To je moguće u američkoj saveznoj državi Michigan, mada ipak nije vjerojatno. U fusnoti presude u slučaju droga-za-seks, jedan michiganski prizivni sud napisao je kako ukoliko bi zakonik ove savezne države bio primijenjen doslovce preljubnici bi mogli biti zatvoreni doživotno. Brakolomstvo je prema michiganskom zakoniku još uvijek zločin kažnjiv zatvorskom kaznom, ali od 1971. nitko za to nije bio kazneno gonjen. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Završava se dogradnja karlovačke gradske knjižnice</p>
<p>Za nadogradnju knjižnice Ministarstvo kulture i Grad Karlovac osigurali su 10 milijuna kuna te za opremanje još šest milijuna kuna</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Ministar kulture Božo Biškupić posjetio je Karlovačku županiju, gdje se susreo sa županom Ivicom Horvatom, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i načelnicima te ravnateljima kulturnih ustanova s područja Karlovačke županije.</p>
<p>Ministar je obišao i neke objekate u Karlovcu, čiju izgradnju odnosno obnovu financira Ministarstvo kulture. Tako je posjetio karlovačku Gradsku knjižnicu »Ivan Goran Kovačić« čiju dogradnju financiraju Ministarstvo kulture i Grad Karlovac. Na dogradnju knjižnice koja je počela protekle godine čekalo se punih 30 godina i žudilo za novih dvije tisuće četvronih metara prostora. Objekt će biti završen ove godine, a za nadogradnju knjižnice osigurano je 10 milijuna kuna, dok je za opremanje izdvojeno još šest milijuna kuna.</p>
<p>Ministar Biškupić uvjerio se i u tijek radova na obnovi Pavlinskoga samostana i crkve Majke Božje Snježne u karlovačkom naselju Kamensko koji su teško stradali za vrijeme okupacije tih prostora. U proteklih 11 godina Ministarstvo kulture izdvaja značajna sredstva za obnovu tih dvaju sakralnih objekata iznimne spomeničke i kulturne vrijednosti. Samo protekle godine za građevinske i konzervatorske radove Ministarstvo je izdvojilo dva milijuna kuna, a tome treba dodati i 150 tisuća kuna iz karlovačke gradske blagajne. </p>
<p>U večernjim satima ministar Biškupić je sa suradnicima u karlovačkoj Gradskoj vijećnici održao javnu tribinu »Otvoreno o Ministarstvu kulture«. [Zdenko Živčić]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dostojanstvo po(r)uke</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tko smo, kamo idemo? Ako se taj sklop pitanja primijeni na domaći dizajn, odgovor je: hrvatski dizajneri cijene se na međunarodnoj sceni, a njihova kvaliteta i uspjeh kreću se prema vrhu. Da to nije preoptimistična tvrdnja, dokazuje i godišnja izložba Art Directors Cluba (ADC) iz New Yorka otvorena u četvrtak u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, u organizaciji VIZUM-a pod naslovom »84. godišnja izložba nagrađenih radova (84th Annual Awards ADC NY) s područja vizualnih komunikacija«. Godišnja nagrada Art Directors Cluba NY je najstarije (prvi ADC je održan 1921. godine) i najveće natjecanje u području oglašavanja i grafičkog dizajna u Sjedinjenim Američkim Državama, a izložba (koja nakon što se otvori u Velikoj Jabuci putuje po svijetu) donosi više od stotinu najuspješnijih radova iz područja dizajna, oglašavanja, fotografije, ilustracije i novih medija, globalnih marketinških agencija i pojedinačnih dizajnera.</p>
<p> U konkurenciji više od 10.000 prijavljenih radova iz 47 zemalja posebnim priznanjem nagrađeno je djelo mlade hrvatske dizajnerice Line Kovačević plakat za Filmski festival o ljudskim pravima. </p>
<p> Razvidan je među izlošcima visoki stupanj političke i društvene svjesnosti. Mnogi se radovi odnose na američku politiku, tragediju beskućnika koji umiru od smrzavanja na velegradskim ulicama i ratne užase u zemljama Trećega svijeta.</p>
<p> Doista, čak i ako se iznimna vizualna kakvoća, jasnoća poruke i kreativnost ostave po strani, ostaje dirljiva humanost kojom dizajneri (Lina Kovačević također) i fotografi upozoravaju na ključne probleme našega vremena.</p>
<p> Vremena u kojem smo zaglušeni, pogotovo u blagdanskom i poslijeblagdanskom razdoblju rasprodaja, agresivnim, neinventivnim i glupim reklamama. Ovi radovi ukazuju da neki autori ipak njeguju umjetnost i dostojanstvo po(r)uke. Izložba se može pogledati do 31. siječnja. [Barbara Vujanović]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mala djeca, veliki ljudi</p>
<p>Nikša Butijer, Lana Gojak, Dražen Čuček i Lana Barić uvjerljivo su ispričali priču o odrastanju </p>
<p>Vidjeti sebe na sceni u nekoj predstavi onako kako nas vide djeca, baš i nije povlastica, prije je to kazna, pokora. Još gore od toga samo je spoznaja da djeca bolje vide i osjećaju ono što ne vide odrasli, što odrasli u svojem egoizmu zanemaruju ili svjesno odbacuju kao suvišno u komunikaciji s djecom i u njihovu odgoju, u njihovu viđenju i doživljavanju svijeta odraslih. </p>
<p>Problemi odrastanja tema je najnovije predstave »Bum Tomica«, koju je za zagrebačko kazalište Mala scena po dosadašnjim trima knjigama »Bum Tomica« Silvije Šesto Stipaničić dramatizirao i režirao Ladislav Vindakijević. Glavni lik Bum Tomica (Nikša Butijer), njegova sestra Onči (Lana Gojak), brat Piksi (Dražen Čuček) i mama Benka (Lana Barić) uvjerljivo su nam ispričali priču o dječjem odrastanju i problemima koji djecu u odrastanju prate. Ponudili su nam svoje priče i doživljaje o zaljubljivanju, o pisanju školskih zadaća, o dječjim ljubomorama, pokazali su nam kako doživljavaju histerije i frustracije majke koja čeka oca koji se ne vraća sa službenoga puta, općenito, svega onoga što su mali gledatelji prepoznali kao svoje. Ladislav Vindakijević, i kao autor dramatizacije i kao redatelj, uspio je osmisliti i razigrati tekst, koji baš i ne nudi neke osobite dramske mogućnosti, u zanimljivu i uvjerljivu predstavu. Zajedno s autoricom teksta, glumcima i ostalim suradnicima uspio je stvoriti predstavu u kojoj su mali gledatelji vidjeli sebe, a njihovi roditelji sve ono zbog čega im se djeca često čude jer ih ne razumiju. </p>
<p>Scenografiju su kreirale Dinka Jeričević i Marta Crnobrnja, kostime Danica Dedijer i Tajana Meštrović, a glazbu Adriana Kramarić.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kronika jezične standardizacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izdavačka kuća Disput predstavila je ovih dana u Matici hrvatskoj u Zagrebu dva vrijedna jezikoslovna naslova. Knjigu prof. dr. Ive Pranjkovića »Filološki vjekopisi« i djelo dr. Krešimira Mićanovića »Hrvatski s naglaskom«. </p>
<p>»'Filološki vjekopisi' objedinjuju 21 tekst nastao između 1985. i 2005. godine, a svi se tiču hrvatske filologije, najviše njezine povijesti, ali i sadašnjosti«, rekao je akademik Stjepan Damjanović, dodajući kako je riječ o lijepo pisanoj knjizi u kojoj je poznata Pranjkovićeva polemičnost suzdržana.</p>
<p>U Pranjkovićevoj knjizi rasprava i ogleda prepleću se znanstvene sudbine poznatih hrvatskih filologa poput Relkovića, Tkalčevića, Šuleka, Jagića i Ivšića, ali i onih manje poznatih kao što je, primjerice, bio Nikola Voršak, te znanstveni problemi kojima su se oni bavili. U središtu su autorova zanimanja pak problemi gramatičkoga i leksičkoga ustroja hrvatskoga jezika od 18. stoljeća (u koje novija standardologija stavlja početke modernoga hrvatskoga jezičnog standarda) do naših dana.</p>
<p>Dr. Bernardina Petrović izdvojila je, među inima, tekst posvećen Matiji Antunu Relkoviću kao jednu od ponajboljih rasprava o gramatici toga jezikoslovca, a zanimljivima i dojmljivima ocijenila je i studije o Stjepanu Ivšiću i Zlatku Vinceu. </p>
<p> »Ne poznajem sličan opsežan, a opet stisnutiji rad na hrvatskom jeziku koji bi zahvatio ovako široko u međunarodnu literaturu o standardizaciji jezika«, istaknuo je, govoreći o Mićanovićevoj znanstvenoj monografiji »Hrvatski s naglaskom«, dr. Damir Kalogjera.</p>
<p>U Mićanovićevoj knjizi, koja nosi podnaslov »Standard i jezični varijeteti«, utvrđuje se da je jezik prostor varijeteta, a autor govori i o standardizaciji, jezičnom planiranju i jezičnoj politici, o odnosu između jezika i dijalekta, posebno o odnosu između štokavskoga, kajkavskoga i čakavskoga.</p>
<p>O knjigama su govorili i Ivo Žanić te nakladnik Josip Pandurić. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Za zlato i za Peking</p>
<p>Prvak ide na OI direktno, sljedeće tri momčadi bit će domaćini kvalifikacijskih turnira, a još tri idu u interkontinentalne kvalifikacije</p>
<p>Počinje XX. svjetsko prvenstvo rukometaša, na kojem će se 24 reprezentacije svijeta natjecati u deset njemačkih gradova. Skupina A će igrati u Wetzlaru, skupina B u Magdeburgu, skupina C će biti u Berlinu i Halleu (jer je u toj skupini Njemačka), skupina D u Bremenu, skupina E u Kielu, a skupina F, u kojoj su i hrvatski rukometaši, igrat će u Stuttgartu. Nakon toga, Hrvati sele u Mannheim, a na kraju u Hamburg i(li) Köln.</p>
<p>Njemačka je rukometna zemlja i jasno je da će to biti spektakl - s novitetima, velikim dvoranama, među najvećima dosad, s najviše gradova domaćina i još većim ulaganjima.</p>
<p>Od te 24 momčadi deset ih sanja svjetsko zlato, ali među favorite se mogu svrstati samo četiri-pet reprezentacija. I Hrvatska je jedna od njih. Uz branitelja naslova Španjolsku, europskog prvaka Francusku, domaćina Njemačku, možda pokoje iznenađenje, poput Danske, Tunisa, Mađarske...</p>
<p>Ali, u Njemačkoj neće biti borba samo za naslov prvaka, već i za plasman na Olimpijske igre 2008. u Pekingu. Direktan plasman u Peking izborit će samo svjetski prvak. No, nije zgoreg biti drugi, treći i četvrti. Oni će, naime, biti domaćini kvalifikacijskih turnira za OI. Šansu će imati i peta, šesta i sedma reprezentacija svijeta, ali će igrati interkontinentalne kvalifikacije. Tko ne uspije, može čekati priliku na EP-u 2008. u Norveškoj. Uz to, prvak iz Njemačke plasirat će se i na Svjetsko prvenstvo za dvije godine, u Hrvatskoj. Ostali idu u kvalifikacije.</p>
<p>Za one koji vrh gledaju od ispod, ovaj će se put igrati i Predsjednički kup. Tamo će reprezentacije razigravati od 13. do 18. mjesta, te od 19. do 24. Dakle, za svakog ponešto. Na dobitku su igrači, ali i domaćini.</p>
<p>Odigrat će se ukupno 102 utakmice, a da bi osvojila medalju, reprezentacija treba odigrati deset utakmica u 14 dana. Nije idealno, ali pomaka naprijed ima. Doduše, mnogi sumnjičavo vrte glavom na spomen sustava natjecanja, u kojem je četvrtfinale biti ili ne biti. Taj je sustav (kao) stvoren za švercanje. Jer, reprezentacija može imati sedam pobjeda zaredom i ispasti u četvrtfinalu, a isto tako može imati i tri poraza u skupinama i otići do zlata. No, ako je pravde, tu će se prepoznati tko je dovoljno istrenirao i tijelo i glavu.</p>
<p>Eto, njemački su okršaji počeli. Prvi korak prema Pekingu i Hrvatskoj. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ančić »provozao« Domina</p>
<p>Super Mario nije mogao zamisliti bolju uvertiru u dvoboj osmine finala protiv Amerikanca Andyja Roddicka </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Još od prvog posjeta Australian Openu 2003. godine Mario Ančić nije vidio osminu finala prvoga Grand Slama sezone. Zreliji i iskusniji Super Mario četiri je godine kasnije u trećem kolu odigrao svoj najbolji meč u Melbourneu i sa 6-3, 6-2, 6-1 pobijedio Dominika Hrbatyja. Slovak nije imao nikakve šanse, deveti je nositelj pogodio sve što je zamislio i za 103 minute izborio četvrto kolo, gdje ga očekuje Andy Roddick. Mario nije mogao zamisliti bolju uvertiru u dvoboj protiv preporođenog Amerikanca, koji je u trećem kolu nadigrao Marata Safina. </p>
<p>U prethodnih šest dvoboja Ančića i Hrbatyja uvijek su odlučivale sitnice. Iako je Ančić vodio sa 4-2, uoči meča je rekao da obojica ulaze na teren s istim izgledima za pobjedu. Ali, vjerojatno ni sam nije računao na briljantno izdanje, koje je zaključio s 13 asova i 76 posto ubačenoga prvog servisa, dok Hrbaty nije servirao niti jedan as. Koliko je superioran bio Ančić govori i sedam oduzetih servisa, nije iskoristio samo jednu »break« priliku. </p>
<p>S druge strane, Hrbaty je imao šest prilika, ali samo jedan »break«. I to na početku drugog seta, kad je Ančić nakratko stao. Zapravo je točnije reći da je Ančić Hrbatyju poklonio servis, a ne da je Slovak svojom zaslugom oduzeo servis suparniku. Nakon toga se vratio serijama »winnera« s osnovne crte, kojih je na kraju skupio 34, odnosno 16 više od Hrbatyja. »Šetao« ga je s lijeve na desnu stranu, »zvao« ga je na mrežu, pa probijao, izluđivao ga servisom i reternom. Podjednako ugodno i sigurno osjećao se i na mreži, gdje je od 20 izlazaka »zaradio« 16 poena. </p>
<p>Iza Roddicka i Ančića su četiri dvoboja i četiri pobjede 24-godišnjeg Amerikanca. Najviše boli poraz u polufinalu Wimbledona 2004. godine, a tjedan ranije Roddick je slavio i u Queensu. Prije dvije godine Roddick je nadigrao Ančića u Lyonu i Davis kupu. </p>
<p>Nakon kriznog razdoblja, Roddick sada ponovno pokazuje formu iz dana kada je bio »broj jedan«, što je dostojno prezentirao u pobjedi protiv Safina sa 7-6 (2), 2-6, 6-4, 7-6 (2). Istina, Rus je pomogao sa svojim živcima. A niti Ančić nije onaj »mali Goran« kakvog smo gledali u Wimbledonu 2004. godine. Od tada je osvojio Davis kup, Svjetski kup, tri ATP turnira. Sada je vrijeme za pobjedu protiv »top 10« tenisača na velikoj pozornici. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>3. kolo, tenisači: Roddick (6) – Safin (26) 7-6 (2), 2-6, 6-4, 7-6 (2), Robredo – Querrey 6-4, 6-7 (5), 6-2, 6-1, ANČIĆ (9) – Hrbaty (22) 6-3, 6-2, 6-1, Ferrer (16) – Štepanek (20) 6-7 (5), 4-6, 6-0, 6-4, 6-3, Gasquet (18) – Monfils 6-0, 4-6, 7-5, 6-3, Federer (1) – Južnji (25) 6-3, 6-3, 7-6 (5), Fish – Arthurs 3-0 predaja, Đoković (14) – Udomchoke 6-3, 6-4, 5-7, 6-1; </p>
<p>tenisačice: Peer (16) – Golovin (20) 3-6, 7-5, 7-5, Vaidisova (10) – Srebotnik (21) 6-4, 6-4, Dementijeva (7) – Camerin 6-1, 6-3, Jankovic (11) – Azarenka 6-3, 6-4, Safarova – Jakimova 6-3 predaja, Mauresmo (2) – Birnerova 6-3, 6-1, Kuznjecova (3) – Kiriljenko 6-1, 6-4, S. Williams – Petrova (5) 1-6, 7-5, 6-3. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Primorac: Uvjeti u dvorani su malo čudni </p>
<p>Rasvjeta je u nekim dijelovima loša, a dosta se igrača žali i na odskok loptice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Čim je objavljeno da će na ovogodišnjem Zagreb Openu igrati 29 od 30 najboljih svjetskih stolnotenisača, uz vrlo sličnu sliku i u ženskom dijelu turnira, postalo je jasno da će naši predstavnici teško do pamtljivog rezultata. U središtu pažnje bio je, dakako, Zoran Primorac, no naš najbolji stolnotenisač nikako ne može pronaći pravu kemiju sa zagrebačkim turnirom. Doduše, ni ždrijeb mu nije bio previše naklonjen, ali u tako jakoj konkurenciji teško je i mogao biti bolji. </p>
<p>»U prvom kolu Tajvanac, u drugom Kinez, da sam uspio proći, opet bih išao na Kineza. I do kraja turnira bih sigurno igrao sam s Azijatima«, požalio se Primorac, koji nije bio zadovoljan uvjetima u Ledenoj dvorani Doma sportova, koja će za četiri mjeseca biti domaćin Svjetskom prvenstvu. </p>
<p>»Uvjeti u dvorani su malo čudni. U nekim je dijelovima rasvjeta prilično loša, a dosta se igrača žali i na odskok loptice. Trebat će malo bolje namjestiti stolove do SP-a«, poručio je prvi hrvatski »reket«, uz dodatak da u tim nedostacima nikako ne traži alibi za poraz protiv Hao Shuaija. </p>
<p>Najviše plusova za nastup na Zagreb Openu od hrvatskih predstavnika svakako ide Corneliju Vaidi. I ona je zapela u drugom kolu, ali protivnica joj je bila šesta svjetska igračica Tie Yana, pa prolaz nije ni bilo realno očekivati. Međutim, Vaidina je igra ponovno u uzlaznoj putanji, nakon godine u kojoj nije imala puno razloga za zadovoljstvo. </p>
<p>»Ponovno volim lopticu, dobro se osjećam za stolom. Bitno je da sam prošla prvo kolo, jer mi to već dugo nije uspjelo«, pričala je Vaida.</p>
<p>Europsko-kineski dvoboji</p>
<p>U polufinalu Zagreb Opena gledat ćemo dva europsko-kineska dvoboja. Europske će boje braniti peterostruki pobjednik Zagreba Vladimir Samsonov i Rus Aleksej Smirnov. Samsonov će za finale igrati protiv Ma Longa, koji je u osmini finala izbacio svjetskog prvaka i prvog igrača svijeta Wang Liqina. Smirnov će, pak, do finala pokušati doći preko Hao Shuaija, koji je na svome putu preskočio drugog nositelja Ma Lina. Kod stolnotenisačica su u polufinalu četiri Kineskinje (jedna s američkim državljanstvom), ali ne i najbolja svjetska igračica Zhang Yining koja je ispala u osmini finala. Vrijedi istaknuti i uspjeh naše Sanje Pauković koja je dogurala do polufinala turnira za igračice do 21 godine.</p>
<p>• Parovi polufinala, stolnotenisači: Samsonov - Ma Long (11.30 sati), Smirnov - Hao Shuai (12.15), finale je u 18 sati; stolnotenisačice: Guo Yue - Gao Jun (10), Wang Nan - Guo Yan (10.45), finale je u 17 sati. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ispao i Šibenik Jolly JBS </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je već u šesnaestini finala ostala bez predstavnica u košarkaškom Fiba kupu. Nakon Gospića, poražene su i igračice Šibenika Jolly JBS. Nakon +8 iz prve utakmice igračice trenera Željka Ciglara poražene su na gostovanju od Taranta sa 60-71, a odlučujući je poen, tricu sa zvukom sirenom s centra igrališta postigla Zimerle. Kod Šibenčanki su najviše poena postigle Mandir (13) i Ivanković (12), dok su Jelavić i Abrlić postigle samo sedam, odnosno šest poena. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Feyenoord izbačen iz Kupa Uefe</p>
<p>NYON</p>
<p> - Komisija za žalbe Europske nogometne federacije (UEFA) izbacila je Feyenoord iz Kupa UEFA zbog divljanja nizozemskih navijača tijekom utakmice protiv Nancya. Početkom prosinca prošle godine Uefa je kaznila Feyenoord sa 125.000 eura, te uvjetno sa dvije utakmice igranja pred praznim tribinama. Nizozemci su se žalili na ovu odluku, a Uefa se umjesto smanjivanja kazne odlučila na izbacivanje nizozemskog kluba iz Kupa Uefe. Feyenoord je u 16-ini finala trebao igrati protiv engleskog premierligaša Tottenhama. </p>
<p> Navijači Feyenoorda izazvali su velike nerede i prekid utakmice u francuskom Nancyu tijekom susreta B skupine najmasovnijeg europskog natjecanja. U Nancy je došlo oko 2.000 pristalica Feyenoorda, među kojima je bilo oko 600 huligana koji su stigli sa isključivom namjerom stvaranja nereda. Već na početku utakmice su probili ogradu od pleksiglasa, a potom nastavili sa kidanjem sjedalica i bacanjem u igralište. Do prekida je došlo u 80. minuti utakmice zbog nereda na tribini. U velikoj gužvi koja je nastala netko je bacio suzavac na teren zbog čega je sudac obje momčadi poslao u svlačionicu. Utakmica je nastavljena pola sata kasnije, a na stadionu su ostali jedino navijači nizozemske momčadi. </p>
<p> »Nakon što proučimo UEFA-ine argumente donijet ćemo odluku hoćemo li se žaliti Međunarodnom arbitražnom sudu u Laussani,« kazao je financijski direktor Feyenoorda Ono Jacobs. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Arezzo - Milan 1-0 </p>
<p>RIM</p>
<p> – Nogometaši Milana plasirali su se u polufinale Talijanskoga kupa, iako su u uzvratnoj utakmici poraženi u gostima kod drugoligaša Arezza s 0-1 pogotkom Floresa (54). U prvoj utakmici Milan je na San Siru slavio s 2-0. U polufinalu su, osim Milana, još Sampdoria, AS Roma i Inter. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ekvador - Švedska 2-1 </p>
<p>QUITO</p>
<p> – U pripremnom nogometnom susretu u Cuenci reprezentacija Ekvadora svladala je Švedsku s 2-1. Pogotke su za domaćina dali Eder Vaca (16) i Carlos Tenorio (32), dok je strijelac za Šveđane bio Rade Prica (90). Susret je odigran na 2900 metara nadmorske visine, a Šveđani su na južnoameričku turneju došli s nogometašima koji igraju u nacionalnoj ligi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mancuso slavila u superveleslalomu</p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO</p>
<p> - Amerikanka Julia Mancuso pobjednica je superveleslaloma Svjetskog kupa skijašica koji je održan u petak u Cortini d'Ampezzo. Druga je bila Austrijanka Nicole Hosp koja je zaostala 33 stotinke, dok je treće mjesto pripalo njezinoj sunarodnjakinji Renati Götschl (+0,34). Austrijanka Marlies Schild nije završila utrku, no zadržala je vodeću poziciju u ukupnom poretku sa 881 bodom. Druga je Hosp (828), a treća Mancuso (634). U poretku superveleslaloma vodi Renate Götschl (260) ispred Hosp (196) i Kildow (130). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šestero Hrvata u Miamiju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od 21. do 27. siječnja u Miamiju se održava iznimno jaka regata olimpijskih klasa najviše kategorije, na kojoj će nastupiti i šestero hrvatskih jedriličara. U klasi laser jedrit će Milan Vujasinović (Labud, Split) i Daniel Mihelić (Galeb, Kostrena), u laser radialu Tina Mihelić (Galeb) i Mateja Petronijević (Uljanik plovidba, Pula) i u klasi zvijezda posada Lovrović/Mikuličić (3. maj, Rijeka). Zasad je u klasi laser prijavljeno 111 kormilara, u laser radialu 69 kormilarki, a u klasi zvijezda 65 posada. Prvi dan jedrenja je 22. siječnja, a nakon pet dana natjecanja deset najboljih u svakoj klasi ući će u plov za odličja, koji je na rasporedu 27. siječnja. U kalendaru Svjetskoga jedriličarskog saveza ima sedam regata najviše kategorije na kojima se sve olimpijske klase natječu istodobno. U siječnju su Sail Melbourne (Australija) i Rolex Miami (SAD), u veljači Sail Auckland (Novi Zeland), u travnju Semaine Olympique Francaise (Francuska), u svibnju Holland regatta (Nizozemska) te u lipnju Kiel Week (Njemačka). [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Kina pokrenula »rat zvijezda« </p>
<p>Kineski meteorološki satelit Feng Yun 1C, lansiran 1999., uništen je raketom ispaljenom iz Svemirskog centra Xichang </p>
<p>Bijela kuća izrazila je svoju zabrinutost Kini nakon što je ta zemlja uspješno izvela pokus kojim je balističkim projektilom uništen satelit u svemiru, što je prvi takav pokus u posljednjih dvadeset godina. </p>
<p> Pokus je Kina izvela 11. siječnja, a o njemu je prvi izvijestio specijalizirani tjednik Aviation Week and Space Technology. List je naveo da je kineski meteorološki satelit Feng Yun 1C, lansiran 1999., uništen raketom ispaljenom iz Svemirskog centra Xichang u pokrajini Sichuan. </p>
<p>Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Gordon Johndroe novinarima je rekao da je Kina balističkom raketom srednjeg dometa lansiranom sa Zemlje uništila zastarjeli satelit na visini od 865 kilometara iznad zemlje, putem »kinetičkog sudara«, odnosno udara u satelit. </p>
<p>»SAD smatra da kineski razvoj i testiranje takvog oružja nije u skladu s duhom suradnje u civilnoj upotrebi svemira kojoj teže obje zemlje«, upozorio je Johndroe. SAD je od protusatelitskih pokusa odustao 1985., zbog zabrinutosti da bi krhotine mogle oštetiti vojne i civilne satelite o čijem funkcioniranju ovisi niz sustava. No Pentagon je nastavio eksperimentirati s oružjem za uništavanje satelita koristeći lasere koji sa zemlje mogu onesposobiti, omesti ili uništiti satelit. Johndroe je dodao da su zabrinutost službenom Pekingu izrazile i druge zemlje: Australija, Kanada i Velika Britanija. </p>
<p>Kineski pokus, napominju analitičari, izveden je u trenutku kada u administraciji predsjednika Georgea W. Busha raste bojazan od mogućnosti da se neprijateljske države ili terorističke skupine domognu tehnologije kojom mogu uništiti ključne svemirske sustave SAD-a o kojima ovisi obrambena sposobnost vojske. </p>
<p>Mogućnost preciznog uništavanja satelita koju su demonstrirali Kinezi mogla bi ugroziti nacionalni sustav proturaketne obrane (NMD) - mrežu satelita, računala i presretača raketa - koji bi trebao zaštititi Ameriku i njezine saveznike od nuklearnog napada. Stoga će kineski potez će, tvrdi londonski Times, pojačati strah od nove utrke u naoružanju u svemiru. </p>
<p>Testiranje će osim toga pojačati napetosti u odnosima Pekinga i Washingtona koji se međusobno natječu za strateški utjecaj na Pacifiku. Amerikanci već dulje vrijeme s velikom zabrinutošću prate naoružavanje Kine koja je u razdoblju od 1997. do 2003. više nego udvostručila svoj vojni budžet i sada je po postotku izdvajanja za vojsku odmah iza SAD-a. Najveći dio sredstava Peking ulaže u razvoj mornarice, što Amerikanci smatraju potencijalnom prijetnjom Tajvanu i izazovom njihovoj vojnoj premoći na Dalekom istoku. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mrtva trka vodećih stranaka</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbijanski će birači u nedjelju 21. siječnja odlučivati o sastavu novog parlamenta, trećeg poslije demokratskih promjena. Na izborima raspisanim u skladu sa Zakonom o provedbi ustava, potvrđenog na nacionalnom referendumu krajem listopada 2006. godine, pravo glasa imat će 6.653.851 građana, uključujući i 31.370 registriranih izvan zemlje. Oni će birati 250 zastupnika, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se vodi mrtva trka između Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije. Izborne liste predalo je 14 stranaka i koalicija te šest stranaka nacionalnih manjina. Kandidati Demokratske zajednice Hrvata u Vojvodini nalaze se na listi Demokratske stranke. Očekuje se da će odaziv birača biti 60 posto ili oko četiri milijuna. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tvrtke traže od Busha hitne mjere protiv klimatskih promjena</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Najveće korporacije pridružile su se grupama za zaštitu okoliša kako bi pritisnule američkog predsjednika Georgea W. Busha i Kongres da ubrzaju nastojanja na rješavanju pitanja klimatskih promjena. Koalicija koju čine kompanije Alcoa, General Electric, DuPont i Duke Energy, namjerava svojim preporukama dati publicitet u ponedjeljak, samo dan prije predsjednikovog godišnjeg govora o stanju nacije, piše Wall Street Journal.</p>
<p>Prema pisanju New York Timesa, u toj skupini još se nalaze Caterpillar, PG, FPL Group, PNM Resources, BP i Lehman Brothers.</p>
<p>Poznata po nazivu United States Climate Acton Partnership, ta će grupa zatražiti uvođenje čvrste gornje granice za emisije ugljičnih dioksida diljem SAD-a, čime bi se dovelo do smanjenja emisije od 10 do 30 posto tijekom idućih 15 godina, piše NYT. </p>
<p>Kako navodi Journal, koalicija će obeshrabrivati izgradnju konvencionalnih elektrana na ugljen te se zalagati za ograničenje emisija stakleničkih plinova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ubijen tursko-armenski novinar </p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Turski novinski urednik armenskog podrijetla Hrant Dink, koji je bio zbog pisanja o Armencima osuđen za vrijeđanje identiteta Turske, ustrijeljen je u petak ispred svoje redakcije u Istanbulu. Bio je urednik dvojezičnoga tursko-armenskoga tjednika Agosa. »To je napad na sve nas, na naše jedinstvo i stabilnost. To je napad na slobodu izražavanja i naš demokratski način života«, izjavio je turski premijer Recep Tayyip Erdogan osuđujući ubojstvo. Rekao je da je dao zadaću ministrima pravosuđa i unutrašnjih poslova da »rasvijetle« sve okolnosti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Marinci pomažu djeci s teškoćama u razvoju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Dvadesetak članova posade američkog ratnog broda »USS The Sullivan«, koji je do 22. siječnja u posjetu Splitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici, u petak su posjetili splitski Centar za odgoj i obrazovanje djece »Juraj Bonaći«, gdje su uređivali dvorište u kojem će biti sagrađen zabavno-rekreacijski park. </p>
<p>Mladi mornari poravnali su 500 metara četvornih zemljišta, uklonili smeće i drveće, te oslobodili prostor za gradnju zabavnog parka. Među američkim dragovoljcima bio je i 28-godišnji Andye Woods iz Texasa, koji na razaraču »The Sullivan« radi dvije godine na mjestu kontrolora lansiranja raketa. »U mornarici radim deset godina, a ovo je moj prvi posjet Hrvatskoj. Split je prekrasan grad, pun vrijedne spomeničke baštine i gostoljubivih ljudi. Želja mi je ponovo se vratiti u Hrvatsku«, kaže Woods, On je napomenuo da mu je iznimno drago što može pomoći štićenicima Juraja Bonaćija i s njima zaigrati košarku. </p>
<p>Splitski Centar skrbi za 360 djece s višestrukim poteškoćama u razvoju i mentalnom retardacijom. Osnovnu školu Centra pohađaju djeca u dobi od osme do 21. godine, a stariji se obrazuju u dnevnom centru Kliničke bolnice na Firulama. Štićenici splitske ustanove već su imali prigodu upoznati članove američke posade »The Sullivana«, koji su u dogovoru s američkim veleposlanstvom u Hrvatskoj prije dvije godine bojali zidove Centra i pomagali u uređenju okoliša. </p>
<p>Naime, s posadama američkih brodova koji su u posjetu Splitu, veleposlanstvo tradicionalno dogovara volonterske poslove u brojnim gradskim ustanovama. , što članica posade »The Sullivana«, četrdesetogodišnja Martha Call iz Californije zdušno podupire. </p>
<p>»Bila sam oduševljena kad sam čula da ću imati prigodu pomoći splitskim mališanima. U dvorištu koje poravnamo otvorit će rekreacijski park i tako poboljšati kvalitetu života«, kaže Martha. Ona je više od 10 godina vjerna američkoj mornarici, a na ratnom brodu boravi već tri godine. Njezin posao je održavanje računalnog sustava na ratnom razaraču. Iako na brodu provodi od dva do šest mjeseci godišnje, zbog čega se rijetko viđa sa suprugom i dvjema malodobnim kćerima, Martha voli mornarički život koji joj, kaže, pruža iste mogućnosti kao i muškom dijelu posade. U Splitu joj se najviše svidjela ukusna mediteranska hrana. </p>
<p>»The Sullivan« je osamnaesti od ukupno 28 američkih razarača iz klase »Arleigh Burke« na kojem živi 300 članova posade. Dužina mu je oko 154 metra, a širina 21 metar. U Split je doplovio u sklopu provedbe bilateralne vojne suradnje, a nakon isplovljavanja iz Sjeverne luke ostaje u mediteranskim vodama. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvatice polaze na »krov svijeta« </p>
<p>Na 7500 metara nadmorske visine granica je smrti koju će za čak 700 metara pokušati premašiti prva hrvatska ženska ekspedicija na Himalaju </p>
<p>Prva hrvatska ženska ekspedicija sprema se na osvajanje Himalaje, točnije tibetanskog vrha Cho Oyu (Tirkizna božica). Šesti po visini vrh na svijetu visok je 8201 metar, 650 metara niži od Mount Everesta. Osamtisućnjak, kako ga alpinisti zovu, nikada nije prešla niti jedna Hrvatica, a sada se za taj pothvat intenzivno priprema njih dvadesetak. Inicijatorica projekta koji je Hrvatskom planinarskom savezu najvažniji ove godine je Ana Marija Bojko, tridesetdvogodišnja Zagrepčanka koja se može pohvaliti usponima na Dolomite, Slovenske Alpe i trekingom u Pakistanu. </p>
<p>»Osjetila sam da je vrijeme za taj pothvat koji već dugo priželjkujem, posebno da to naprave isključivo žene«, govori Ana Marija koja se u planinarenje zaljubila 2000. nakon što je upisala alpinističku školu. Oduvijek je voljela prirodu, penjanje i brda, a kao mala većinu je vremena provodila u vikendici u Zagorju. Izviđači, izletništva, trekinzi, usponi na visoka gorja doveli su je i pred ispunjenje najveće želje, osvajanje Himalaje. Odziv ju je oduševio i zasad se 22 žene intenzivno pripremaju za to. </p>
<p>»Većinu cura znam i znam gdje su djelovale, te kako se ponašaju u prirodi. Počele su zajedničke pripreme, ali ipak se ne možemo baš svi uvijek skupiti na jednom treningu. Ali bit će tu mnogo zajedničkih izleta kako bi se što bolje upoznale i vidjele kako zajednički djelujemo«, kaže Ana Marija i napominje kako je, osim odlične kondicije i fizičke pripreme, vrlo važan i psihički moment. Na tako visokim nadmorskim visinama gdje je zrak mnogo rjeđi tijelo se ponaša drukčije, ali se i drukčije rezonira, te se mijenja ponašanje. »Najviše me je strah kako ćemo se prihvatiti i kako ćemo funkcionirati. U takvim uvjetima čovjek sigurno najviše misli na sebe, a opet moramo djelovati kao tim«, kaže Ana Marija. Upravo tu moramo pokazati svoju izdržljivost i snagu stoga je važno da se što bolje upoznamo. </p>
<p>Osim psihičke pripremljenosti, vrlo su važne tehničke pripreme i cjelokupna organizacija puta za koju se brine naš najiskusniji Darko Berljak, koji je već 28 puta bio vođa ekspedicija na Himalaju.</p>
<p>»Uvijek su to bile muško-ženske ekspedicije, stoga mi je izazov voditi jedinstvenu žensku ekspediciju. U povijesti su do sada postojale samo tri cjelovite ženske ekipe koje su išle iznad 8000 metara, i to dvije iz SAD-a i jedna iz Kine«, priča Berljak i dodaje kako je curama tehnički savjetnik koji će im pomoći oko organizacije u Nepalu i Tibetu. Kako bi sve bilo u redu, treba dobro poznavati zakone tih zemalja, od tipa goriva koje možete koristiti pa do carinskih zakona i mnogo drugih stvari. Berljak je vodio čak osam ekipa na vrhove više od 8000 metara, a oko 300 ljudi iz deset država je vodio na najviše svjetske vrhove. </p>
<p>I on će, kao i Ana Marija, biti zadovoljan ako samo jedna cura dođe na vrh. Naime, samo dva puta na godinu se otvara prozor na vrh planine, a 350 dana traju oluje i pušu vjetrovi. Takvi će uvjeti pratiti i djevojke do sama vrha. Monsuni, klizišta, pukotine prekrivene snijegom, temperature i do minus 50 i vjetrovi otežavat će im put. Na tako visokim nadmorskim visinama, osim s prirodom morat će se boriti i sa svojim tijelom, jer su svakodnevne mučnine, glavobolje i povraćanja normalni u takvim uvjetima.</p>
<p>»Zrak je rjeđi, krv se zgrušava i ne dolazi do kapilara pa su češća smrzavanja. Uvijek vam je hladno i osjećate se loše, stoga je jako važno uočiti kada dođete do granice s koje više nema povratka«, priča iskusan alpinist. </p>
<p>Zbog toga se odlična kondicija i fizička spremnost podrazumijevaju, a to sve djevojke, kaže Berljak, imaju. Jedna članica može u 30 sati može pretrčati Velebit od Paklenice do Senja, druga je prošla 550 kilometara dugačku pustolovnu utrku u Južnoj Americi, a u svom timu imaju i Janu Mijailović, prvu Hrvaticu na vrhu Sjeverne Amerike, koja je dosegla 7100 metara. </p>
<p> No iznimno je važna i psihička snaga. Za samo jedan korak na toj visini trebaju vam tri udaha, unosite dvostruko manje kalorija u tijelo od potrebnoga, a kada prijeđete 7500 metra, nakon svakog obroka povraćate. Cure će stoga trebati uložiti nadljudski napor kako bi pobijedile vrijeme, planinu i same sebe. Da će u tome uspjeti, Ana Marija nimalo ne sumnja. </p>
<p>»Muški jesu fizički jači, ali su žene izdržljivije i fizički i psihički. Rađamo, i kao majke imamo i jači nagon za preživljavanje«, srčano pripovijeda Ana Marija kojoj su u cijeloj priči velika podrška i roditelji. Iako nisu uvijek blagonaklono gledali na njezine pustolovne izlete, sada su joj bezuvjetna podrška. </p>
<p>»Uvijek ih je strah kada nekamo idem, jer znaju kakve sve opasnosti vrebaju, ali me ovaj put nisu pokušali odgovoriti i bezrezervna su mi podrška. Tata mi je čak dao i neke kontakte«, kaže Bojko i napominje kako ju je mama, prvi put kada je čula ideju za ekspedicije na Himalaje, zamolila da joj ništa ne govori kako bi se manje bojala. Svjesni da ju ne mogu odgovoriti da ostvari svoju najveću želju, sada stoje čvrsto iza nje. </p>
<p>Osim Ane Marije Bojko hrabru žensku ekipu čine inženjerke, glazbenice, profesorice, novinarke, članice Gorske službe spašavanja, obrtnice, koje će na pustolovinu života poći 26. kolovoza, a nakon 46 dana, 10. listopada, vraćaju se u Zagreb. Cijena troškova po osobi je oko 5000 dolara, pa se sada najviše brinu kako naći sponzore da bi što lakše organizirale put i pošle u pustolovinu života. </p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ples me oborio s nogu</p>
<p>Pjevačica koja je osvojila mnoge gledatelje svojim plesnim umijećem kaže da bi se rado okušala u mjuziklu, a s jednom televizijom pregovara o voditeljskoj ulozi</p>
<p>Ples me potpuno zarazio«, kaže pjevačica Maja Šuput koja je mjesecima izazivala oduševljenje svojim plesnim nastupima u HRT-ovom showu »Ples sa zvijezdama«. Iako se Maja sa svojim plesnim partnerom Ištvanom Vargom neće boriti u finalu, ne žali jer, kaže, prošle će mjesece pamtiti do kraja života. A osim što je ona oduševljena plesom, uspjela je zaraziti i svoje prijatelje koji sada razmišljaju u upisu u plesnu školu. </p>
<p>»I najtvrdokorniji su neplesači pokleknuli pred tim showom«, kroz smijeh kaže Maja i prisjeća se proteklih mjeseci u kojima je svaki slobodan trenutak provodila vježbajući plesne korake.</p>
<p>»Kada su me pozvali da sudjelujem, smatrala sam da će biti lako, ali tek kada sam pristala vidjela sam BBC-jevu verziju showa i prepala se. Bila sam uvjerena da se to ne može naučiti u tako kratkom roku«, prisjeća se Maja i dodaje kako je ipak sama sebi dokazala suprotno. Kao što se i vidjelo na malim ekranima, njezin plesni partner Ištvan nije je štedio.</p>
<p>»Kako smo dobili prve dobre ocjene, prionuli smo. Ištvan je shvatio da mi ples ide, tako da su plesni koraci bili sve teži i teži, a vremena je bilo sve manje. Uistinu, bio je to lud tempo«, kaže Maja i otkriva kako joj je mnogo ljudi reklo da bi se trebala nastaviti baviti plesom. Jedan od njih je i Dinko Bogdanić koji joj je u prošloj emisiji rekao da bi se definitivno morala okušati u mjuziklu. </p>
<p>»Oni koji ga poznaju rekli su mi da je škrt na riječima i da to ne bih trebala olako shvatiti. Da se mene pita, rado bih nastavila s plesom, ali nisam zasad dobila nikakvu ponudu«, kaže Maja i priznaje da je, iako nije tremašica, svaki put prije subotnjeg izlaska na pozornicu osjećala nemir. No to bi netragom nestalo sa desetkama žirija, a s njima su nestajale i sumnje u trud i bolovi u tijelu. A bolova je uistinu bilo i Maja ističe da je cijela plesna ekipa trošila bogatstvo na lijekove protiv bolova i na masaže. »Prvi je mjesec uistinu bilo najgore, dok se tijelo nije priviknulo na tri sata plesnog treninga na dan«, otkriva Maja i priznaje da je bila iznenađena kada su Ištvan i ona ispali u prošloj emisiji. </p>
<p>»Znali smo da postoji mogućnost da ne prođemo, ali nekako smo vjerovali da ćemo ući u finale. No drago mi je da su svi nakon našeg ispadanja tako dobro reagirali i govore nam da smo trebali biti u finalu. To mi je drago čuti«, kaže Maja koja nema favorita i navija za oba plesna para. Od plesova koje je naučila, posebno joj je drag jive, ali je zanimljivo da je baš standarne plesove, koji su joj u početku bili toliko mrski, svladala najbolje. No ples koji će Maja i Ištvan najviše pamtiti i čiji će dio ponoviti u finalu je paso doble.</p>
<p>Maja će od riječi žirija pamtiti najviše onaj Davora Bilmana koji je nakon Majina i Ištvanova valcera izjavio da mu je drago da Maja nije plesala u vrijeme kada se on natjecao. Isto tako pjevačica će pamtiti Bogdanićevu usporedbu s Fredom Astaireom i Ginger Rogers, a ono što ju je posebno iznenadilo tolik je pozitivan stav publike. </p>
<p>»Ne znam koji je razlog za to. Uvijek sam jednako iskrena, otvorena i pozitivna, tako da me je začudilo da su svi komentirali moju osobnost kao da sam prvi put na televiziji«, čudi se Maja koja je ovih dana snimila spot za novu pjesmu »Nemam koga volim najviše.</p>
<p>Otkrila nam je da joj je prodaja albuma naglo porasla, a ovih je dana i na dodjeli HRT Top 20 dobila nagradu, prema izboru slušatelja, za pjevačicu godine u zabavnoj kategoriji. </p>
<p>Također je trenutačno u pregovorima za posao voditeljice za jedan zabavni show na jednoj televiziji. No usprkos brojnim obvezama, Maja se samo u rijetkim trenucima odriče tradicije da se jednom na tjedan nađe sa svojim prijateljicama i da uz večeru protresu brojne ženske teme. A ovih je dana Maja okrenula i novu stranicu u privatnom životu, te nakon raskida veze s Markom Pericom uživa u samačkom životu i ističe da nove ljubavi nema na vidiku. </p>
<p>»Na vidiku je samo novi krevet i preuređenje stana«, šali se Maja koja nakon razlaska s dečkom odlučila svoj stan vratiti u stanje, kako ona kaže, prijašnjeg Disneylanda. Stan joj je, kaže, prepun fotografija s putovanja za kojima je jednostavno luda. Sa svakog putovanja donosi okvir za slike u koji smješta jednu od fotografija s tog mjesta kako bi se u svakom trenutku mogla prisjetiti lijepih trenutaka. Što se tiče putovanja, Maja kaže da je pravi manijak koji voli organizirati svaku sitnicu, a dom joj je prepun kataloga raznih turističkih agencija. Nakon mjeseci napornih plesnih treninga uživa u slobodnim trenucima uz filmove i igri sa svojim maltezerom Bondijem, te nadoknađuje glazbene gaže.</p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Privedene 24 osobe zbog dječje pornografije</p>
<p>Policija je tijekom akcije oduzela veći broj računalne opreme te više od 3300 CD-a i DVD-a</p>
<p>Zajedničkom akcijom policijskih djelatnika iz 11 policijskih uprava u Hrvatskoj, te policijskih djelatnika iz Njemačke, Nizozemske i Austrije, a na inicijativu Interpola, u policijske je postaje na obavijesne razgovore privedene su 24 osobe zbog sumnje u posjedovanje i distribuciju dječje pornografije na Internetu.</p>
<p>Tijekom petomjesečne pripreme operativne akcije »Čistilište 7«, policija je 18. siječnja temeljem obavijesti policija Njemačke, Nizozemske i Austrije, kao i operativnim radom hrvatske policije, identificirala osobe za koje se sumnja da posjeduju i distribuiraju dječju pornografiju, dok je pretragom 28 stanova i prostorija koje osumnjičene osobe koriste pronađeno i zaplijenjeno 33 osobnih računala, šest prijenosnih računala, sedam hard diskova, 3308 komada CD-a i DVD-a pornografskog sadržaja, 65 disketa, sedam memorijskih kartica, devet mobitela, četiri fotoaparata i jedna kamera. Pretragom je također pronađeno i oduzeto 34 komada streljiva te gram marihuane.</p>
<p>»Najviše je računalne opreme i medijskog sadržaja pronađeno na području zagrebačke PU, koprivničko-križevačke te dubrovačko-neretvanske PU, dok je zasad jedna osoba s područja vukovarsko-srijemske PU uhićena i privedena u policiju. Nakon pregleda računala te medijskog sadržaja, a radi pronalaženja dječje pornografije, provest će se kriminalističke obrade nad osumnjičenima, te će se - ako se utvrdi osnovanost sumnje u počinjenje kaznenog djela opisanog u članku 197. a Kaznenog zakona, odnosno 'Dječje pornografije na računalnom sustavu ili mreži' - osobe uhititi i podnijet će se odgovarajuće kaznene prijava«, istaknuo je Načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a Darko Dundović. </p>
<p>Napomenuo je kako se akcija te obrada nastavlja i na druge osobe, za koje postoji sumnja da su bili povezani s privedenim osobama. Nastavlja se i suradnja sa stranim policijama zbog mogućnosti da se osobe povezane s dječjom pornografijom te privedenim osobama nalaze na njihovom području. </p>
<p>Od 2004. kada je kazneno djelo »dječje pornografije na Internetu ili mreži«, odnosno 197. a uvedeno u Kazneni zakon, ravnateljstvo policije je u 2005. podnijelo 12 kaznenih prijava, a prošle godine 25. </p>
<p>»Riječ je o globalnim akcijama koje je nemoguće provesti bez međunarodne suradnje«, objasnio je Dundović inicijativu Interpola i suradnju susjednih policija. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uhićen osumnjičenik za ubojstvo starice</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Primorsko-goranska Policijska uprava priopćila je da je uhićen 26-godišnjak iz Brega iznad Opatije pod osnovanom sumnjom da je 17. siječnja u Bregima ubio 85-godišnju Anu Putnik. U priopćenju stoji da je taj hrvatski državljanin sproveden u opatijsku Policijsku postaju i nad njim se pod izravnom koordinacijom Županijskoga državnog odvjetništva obavlja kriminalistička obradba. Uhićen je noćas u 2,15 sati na Glavnom željezničkom kolodvoru u Zagrebu. Po rezultatima dosadašnjih policijskih izvida taj je mladić 17. siječnja preko balkonskih vrata ušao u stan Ane Putnik i usmrtio ju gušenjem te udarcima rukama i nogama, navodi se u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Starac priznao da je zbog ručka ubio ženu </p>
<p>Ivan P. (92) najstariji je hrvatski osumnjičenik za ubojstvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je smrt Vide Miletić (55) iz Harmice kod Brdovca, prvotno smatrana nesretnim slučajem, kobnim padom sa gotovo tri metra visokog štaglja u utorak, ipak je riječ o ubojstvu, nalaz je vještačenja izrađenog u petak poslijepodne kojim je utvrđeno da je na vazi, pronađenoj na mjestu događaja, ženina krv. </p>
<p>Glavni osumnjičenik za smrt nesretne žene, njezin je, gotovo 40 godina stariji nevjenčani suprug, 92-godišnji Ivan P. kojeg je zagrebačka policija privela već u srijedu, odmah nakon obavljene obdukcije nad tijelom 55-godišnjakinje, koja je potvrdila da je umrla zbog iščašenja vratne kralješnice, a ne pada.</p>
<p> Najstariji hrvatski osumnjičenik za ubojstvo, istinu je odlučio reći, neslužbeno doznajemo, tek nakon što ga je »izdala« vaza kojom je žrtvu »zatukao« po glavi, jer se tijekom trodnevne kriminalističke obrade, branio uglavnom šutnjom i nijekao ubojstvo.</p>
<p> Povod zločinu, naveo je starac u priznanju, jutarnja je svađa supružnika koja je izbila nakon što mu je žena odbila za ručak skuhati jelo koje je tražio.</p>
<p> U »afektu« je, rekao je, zgrabio vazu i lupio je po glavi, a kasnije je u glavi razradio »scenarij« za policiju i susjede. Brojne nelogičnosti u starčevu ponašanju od samog su početka upućivale na sumnjivu smrt žene s kojim je živio u svom domu u Brdovečkoj ulici, ali sumnjiv je i službeno postao tek nakon što je obdukcijom utvrđeno kako je uzrok ženine smrti iščašenje kralješnice vrata, a ne pad sa štaglja. Osim toga, starčić nije sam prijavio smrt supruge, već su to napravili susjedi, gotovo četiri sata nakon njezine smrti, u utorak oko 10.30 sati. On je tada, policiji ispričao kako je čuo zapomaganje supruge koja je pala na betonsku podlogu u blizini obiteljske kuće dok je prikupljala kukuruz u štaglju Priskočio joj je, tvrdio je, odmah u pomoć, unio je u kuću te stavljao na glavu hladne obloge, no bilo je prekasno te mu je izdahnula na rukama. Policija je međutim, nakon što je obdukcijom utvrđeno koje su ozlijede točno uzrokovale smrt, ponovno obavila očevid u njihovoj kući i tamo, između ostaloga, pronašla i vazu. Starac je u petak poslijepodne doveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Trojici krivotvoritelja ukupno 15 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda Vlatko Šušak je u petak osuđen na 4, Đorđe Škero na 5, a Vuko Nikolić na šest godina zatvora zbog krivotvorenja 1,2 milijuna eura, koji su u srpnju prošle godine zaplijenjeni u Zagrebu tijekom zajedničke akcije hrvatske i austrijske policije. Svoj trojici je također produljen pritvor, a Škeri i Nikoliću, koji nemaju hrvatsko državljanstvo je, osim toga, izrečena i mjera 10 godišnjeg izgona iz Hrvatske. Vijeće je oslobodilo svu trojicu okrivljenika po točki optužnice koja ih je teretila za udruživanje u zločinačku skupinu, jer prema mišljenju vijeća to nije dokazano. Podsjetimo, osim za krivotvorenje, Uskok je spomenutu trojicu optužio i da su trajno namjeravali na području EU-a, distribuirati krivotvorene eure. Krivotvorine bi prema toj inkriminaciji nabavljao Vuko Nikolić, dok bi Škero i Šušak tražili kupce. »Djelo udruživanja u zločinačku skupinu nije jednokratne naravi već ono mora imati elemente trajnosti, što ne prolazi iz utvrđenih činjenica«, obrazložio je, predsjednik vijeća, sudac Marijan Garac, oslobađajući dio presude. Šušak, Škero i Nikolić uhićeni su nakon što su u srpnju prošle godine u jednome hotelu u Zagrebu sa trojicom prikrivenih istražitelja austrijske policije i jednim hrvatskim dogovorili prodaju 1,2 milijuna krivotvorenih eura za 17 posto njihove nominalne cijene. Krivotvorine su trebale biti plaćane u Zagrebu, a zatim prebačene u Austriju gdje bi bile puštene u opticaj. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Uhvaćeni pljačkaši pošte</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon pljačke pošte, koja se dogodila u srijedu, u Portoroškoj ulici, policija je brzom akcijom istog dana u kasnim večernjim satima uspjela, uz pomoć očevidaca, pronaći i privesti Hrvoja M. (22) i Viktora K. (23), za koje se sumnja da su počinili tu pljačku. Kriminalističkom obradom došlo se i do saznanja da je uhićeni dvojac, 13. siječnja ove godine opljačkao i poslovnicu sportske kladionice »Super sport« na Sveticama. U četvrtak su na području Resnika, u grmlju, pronađeni »vectra«, kojim su pljačkaši bježali, plinski pištolj, fantomke, jakne i veća količina novca. Osim automobila, sve pronađeno bilo je djelomično ukopanu i prekriveno lišćem. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Za privatizaciju, ali ne po svaku cijenu </p>
<p>TLM može sačuvati proizvodnju samo ako ga privatizira netko tko se već bavi ovakvom djelatnošću, smatraju sindikalci </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Predstavnici TLM-ove podružnice Sindikata metalaca Hrvatske Branko Petrić i Ivan Svraka kojima se pridružio i Vedran Dragičević, dopredsjednik SMH, te Svetislav Džale, županijski povjerenik SSSH, održali su u Šibeniku konferenciju za novinare na kojoj su istakli kako drugi privatizacijski krug TLM-a nije bio jasan te inzistiraju da daljnji tijek privatizacije to bude. Od HFP će i pismeno zatražiti obrazloženje odbijanja ponude koju su u drugom krugu dostavili Litvanci jer na njihove dosadašnje usmene upite »nije bilo odgovora«. Kažu kako su za privatizaciju TLM- a, ali ne po svaku cijenu. Pitaju se zašto se šibenski aluminijaš ne bi mogao privatizirati po budućem Zakonu o privatizaciji preostalog državnog portfelja ili, primjerice po obrascu Sunčanog Hvara. </p>
<p>»TLM može sačuvati proizvodnju samo ako ga privatizira netko tko se već bavi ovakvom djelatnošću, a ne tamo neki trgovci i slični zainteresirani«, rekao je sindikalist Branko Petrić aludirajući na Hrvatski konzorcij koji je bio zainteresiran za kupnju TLM-a ali se na dosadašnja dva natječaja za prodaju nije javio. </p>
<p>Ivan Svraka ističe kako danas u Europi postoje 333 prešaonice i sve uspješno posluju pa smatra da tako uspješna može biti i šibenska Tvornica prešanih proizvoda koja je dio TLM-a. Sindikalisti su istakli kako nisu za obnavljanje elektrolize u Šibeniku ali ne bi imali ništa protiv da se ona instalira negdje u šibenskom zaleđu. </p>
<p> Ovaj će Sindikat novom vlasniku TLM-a ponuditi ugovor o suradnji koji će sadržavati bolje elemente za zaposlenike - tri godine zadržavanja 1400 radnih mjesta i kvalitetniji Kolektivni ugovor, rečeno je. Podružnica SMH u TLM-u broji 400 članova, a najveći tvornički sindikat HUS podržava natječajem utvrdjene privatizacijske uvjete.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Efikasnije korištenje europskih fondova</p>
<p>Sporazumom se žele pojačati aktivnosti koje bi trebale potaknuti hrvatska poduzeća u korištenju fondova EU-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suradnja između Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Erste banke u godinama koje slijede pojačat će informiranje, edukaciju, stručna savjetovanja te omogućiti specijalizirane financijske proizvode u obliku kredita i garantnih shema koji poduzetnicima zainteresiranim za natječaje Europske unije omogućuju zatvaranje financijske konstrukcije projekata, naglasili su prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji na području programa EU za razdoblje od 2007. do 2013. Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a, i Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke.</p>
<p>Hrvatska će u idućem razdoblju koristiti novi pretpristupni fond IPA (Instrument for Pre-Acession Assistance), koji objedinjuje dosadašnje programe PHARE, ISPA i SAPARD. Prema objavljenom prijedlogu Europske komisije, Hrvatskoj će u 2007. godini na raspolaganju biti sredstva od 138,5 milijuna eura, a program će se sastojati od pet komponenti: tranzicija i izgradnja institucija, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Suradnja HUP-a i Erste banke trebala bi na tom području dati doprinos većoj apsorpcijskoj moći Hrvatske za iskorištavanje sredstava pretpristupnih fondova EU, koja dijelom predstavlja ispunjenje gospodarskih kriterija pri ulasku Hrvatske u EU, istaknuto je na potpisivanju sporazuma.</p>
<p>Cilj programa je pomoći državama kandidatkinjama za članstvo da se prilagode standardima EU-a i pripreme za korištenje financijskih instrumenata dostupnih samo članicama, kao što su instrumenti kohezijske politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski ribarski fond. Od nadležnih se državnih institucija očekuju informacije o strateškoj orijentaciji i operativnoj spremnosti za provedbu programa. </p>
<p>Prema najavama iz Erste banke u tu svrhu ponuđeni su namjenski plavo-zeleni krediti. Osim poljoprivrednog sektora, Sedmim okvirnim programom Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine predviđeno je 53,2 milijardi eura za istraživanje i razvoj te 3,2 milijarde eura za programe konkurentnosti i inovacije s dvije potkomponente podrška malim i srednjim poduzetnicima i jačanje informacijske i komunikacijske tehnologije. Nadležne hrvatske institucije najavile su interes za sudjelovanje u tim programima. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najavljen seminar o japanskim ulaganjima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Seminar Japanska ulaganja u Hrvatsku održat će se 1. veljače u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Veleposlanstva Japana u Hrvatskoj, najavljeno je u petak.</p>
<p> Na seminaru će biti predstavljena dosadašnja suradnja gospodarstvenika iz dviju zemalja te mogućnosti za povećanje japanskih ulaganja u Hrvatsku, izvijestila je potpredsjednica HGK-a za međunarodne odnose Dunja Konjevod.</p>
<p> Prema njezinim riječima, potencijali gospodarske suradnje između Hrvatske i Japana nisu ni izbliza iskorišteni, pa će seminar biti prilika da se takvo stanje popravi. Savjetnik u Japanskom veleposlanstvu Koichi Miyoshi smatra da je niska razina japanskih ulaganja u Hrvatsku rezultat slike koju o Hrvatskoj imaju japanski gospodarstvenici, koji ju, kako je rekao, još uvijek smatraju zemljom rizičnom za ulaganja, a takva slika je posljedica rata.</p>
<p> Područjem najpogodnijim za razvoj gospodarskih veza Hrvatske i Japana, Miyoshi smatra korištenje hrvatskih jadranskih luka i druge prometne infrastrukture u plasmanu japanskih proizvoda na europsko tržište.</p>
<p> Najavio je da će na seminaru, uz druge japanske predstavnike, sudjelovati službenici Japanske vanjskotrgovinske organizacije (JETRO-Japan External Trade Organization) te predstavnici uglednih japanskih tvrtki kao što su Toyota i Mitsubishi.</p>
<p> Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost robne razmjene Hrvatske i Japana za 2005. godinu, iznosila je 313 milijuna dolara, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine 353,14 milijuna dolara. Hrvatski izvoz u Japan u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci pritom iznosi 61,02 milijuna dolara, a uvoz 292,11 milijuna, pa Hrvatska s Japanom u tom razdoblju bilježi deficit u robnoj razmjeni od 231,08 milijuna dolara.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Podravka dodijelila deset stipendija i sedam potpora</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Podravka je treću godinu zaredom dodijelila studentima dodiplomskih i poslijediplomskih studija stipendije i potpore iz Zaklade Zlata Bartl. One su namijenjene posebno darovitim studentima s prosjecima ocjena višim od 4,5, koji se žele baviti znanstvenim radom, ili u tome već imaju određenih rezultata. Za školsku godinu 2006. - 2007. podijeljeno deset stipendija i sedam potpora, za što će Zaklada ukupno izdvojiti 188.470 kuna, u rasponu od 5000 do 50.000 kuna. Dobitnici stipendija na dodiplomskom studiju su Vesna Zoričić, Martina Aleksić i Goran Hanžek s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ljiljana Morvaj s PMF-a te Lula Stipasnović s FER-a. Stipendije na poslijediplomskom studiju dobit će Tomislav Kuliš (Medicinski fakultet), Ivan Milotić (Pravni fakultet), Jelena Jarić (PMF), Saša Kresojević (Filozofski fakultet) te Lucijana Lucić koja odlazi sveučilište u Oxfordu. Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac je napomenuo da je ulaganje u obrazovanje i stjecanje novh znanja najisplativije i najkorisnije ulaganje. Podravka će, zaključio je, nastaviti s dobrom praksom poticanja stvaralačkog i inovativnog rada među mladim i visokoobrazovanim ljudima.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Hrvatski eko-propisi uskoro usklađeni s europskim</p>
<p>EU je u izvješću o zaštiti okoliša zaključio da je Hrvatska postigla visoku razinu usklađenosti zakonodavstva, ali treba poboljšati jelotvornost, pogotovo kod procjene utjecaja na okoliš</p>
<p>Izaslanstvo Europske komisije u Hrvatskoj u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, predstavilo je u petak rezultate projekta Cards 2003. »Procjena utjecaja na okoliš (PUO) - Smjernice i obuka«.</p>
<p>Cilj projekta bio je poboljšati i unaprijediti korištenje postupka PUO-a raznih investicija te povećati znanje o njemu i svim pratećim postupcima u skladu sa standardima Europske unije i dobrom međunarodnom praksom. Projekt je sa 700.000 eura financirala Europska unija kroz program Cards za Hrvatsku, a proveden je od srpnja 2005. do siječnja 2007.</p>
<p>»Projekt je dio usklađivanja hrvatskih propisa o zaštiti okoliša s europskim. I dosad je bio visok stupanj usklađenosti zakonodavstava i prakse, ali neke razlike još postoje. No, zakonodavstva će biti usklađena ove godine nakon donošenja novog zakona o zaštiti okoliša«, najavio je Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu.</p>
<p>Mojca Starc, voditeljica projekata zaštite okoliša u Izaslanstvu EK, istaknula je da je EU u izvješću o zaštiti okoliša zaključio da je Hrvatska postigla visoku razinu usklađenosti zakonodavstva, ali treba poboljšati djelotvornost, pogotovo kod procjene utjecaja na okoliš. A procjena sukladna europskim direktivama jedan je od uvjeta za sufinanciranje infrastrukturnih projekata, napomenula je. </p>
<p>Nenad Mikulić iz Ministarstva je rekao da Hrvatska ima dobru infrastrukturu i druge preduvjete da procjene, koje su uvjet za lokacijsku dozvolu, provodi na svjetskoj razini. Istaknuo je da se u PUO-u uvode tri bitne novine koje prethode postojećem postupku: utvrđivanje obveze PUO-a, određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš i dodatno uključivanje javnosti kroz obavještavanje o namjeravanom zahvatu u okolišu u ranoj fazi projekta. </p>
<p>To bi trebalo poboljšati djelotvornost postupka i smanjiti troškove, jer svako naknadno zaustavljanje planirane investicije donosi velike štete. </p>
<p>U sklopu projekta su o PUO-u i novostima koje donosi usklađivanje s europskim propisima educirana nadležna državna i županijska tijela, nositelji zahvata u okolišu, stručne institucije koje rade studije utjecaja na okoliš, nevladine organizacije i svi ostali uključeni u PUO. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sloboda medija nije anarhija i destrukcija</p>
<p>»Svoj posao radite tako da oni koji čitaju novine, slušaju radio ili gledaju televiziju u vašim novinarskim radovima prepoznaju stvarni i pravi život«, rekao je Mesić</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić priredio je u petak tradicionalni novogodišnji prijam za predstavnike medija. Kao i svake godine, i ovom je prigodom istaknuo da je uloga medija iznimno važna, zbog čega novinari i urednici imaju i veliku odgovornost za svaku napisanu i izgovorenu riječ.</p>
<p>»Mediji su spona između svega što se događa u društvu i pojedinaca koji ga čine, i njihova je najvažnija zadaća informiranje, koja je posebno važna otkad smo se opredijelili za izgradnju demokratskog društva«, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Sloboda medija je, naglasio je Predsjednik, jedan od temelja na kojima počiva demokracija. Upozorio je ujedno da sloboda medija nije anarhija, destrukcija i uništavanje, upozorivši kako u nekim medijima neki misle da trebaju izmišljati događaje zbog bolje prodaje. Novinare i medije pozvao je stoga da pronalaze sami događaje, te da nauče prepoznavati što je vijest i novost, te izvještavati o tome.</p>
<p>Zbog zakona tržišta ne smije se zaboraviti profesionalnost i etika profesije, jer cilj svakog novinara mora biti samo istina, ali ne o bilo čemu i bilo kome, nego relevantna i čije objavljivanje služi interesima zajednice, a ne senzacionalizmu, smatra Predsjednik. </p>
<p>»Svoj posao radite tako da oni koji čitaju novine, slušaju radio ili gledaju televiziju u vašim novinarskim radovima prepoznaju stvarni i pravi život, a ne život što se te ga vi kreirali, i čuvajte dostojanstvo profesije«, poručio je na kraju obraćanja mnoštvu okupljenih uzvanika, zaželjevši svim predstavnicima sedme sile i njihovim obiteljima sve najbolje u ovoj godini.</p>
<p>Uzvratio mu je dobrim željama predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić Luce. Podsjetio je da je prošla godina u hrvatskom medijskom prostoru bila prilično burna i obilježena ponekim pokušajima da političke strukture ovladaju nekim medijima, osobito javnim, posebice pritom spomenuvši Hrvatsku radioteleviziju i Hrvatsku izvještajnu novinsku agenciju - Hinu, te neuspjelim pokušajem donošenja po hitnom postupku zakona o elektroničkim medijima.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Potrgani dalekovodi, električni stupovi i stabla</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom četvrtka Županijski centri 112 proslijedili su žurnim i stručnim gradskim službama, te gradonačelnicima i županima upozorenje kojim se sustav zaštite i spašavanja stavlja u stanje pripravnosti zbog nadolazećeg nevremena. Mjere su bile posebno izražene na području sjeverozapadne Hrvatske, gdje je olujni vjetar dosezao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od oko 100 kilometara na sat. U Međimurskoj, Varaždinskoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji olujno nevrijeme prouzročilo je mnoga oštećenja, ponajviše su ispadali dalekovodi, električni stupovi niskonaponske mreže, a srušena su mnoga stabla zbog čega je dosta kućanstava ostalo bez električne energije. Tako je u Međimurskoj županiji nakon ispada dalekovoda bez struje ostalo oko 100 kućanstava. No, osim manjih šteta na krovovima kuća i polomljenih grana stabala koje su odmah uklonjene, ozbiljnijih posljedica nije bilo. U Varaždinskoj županiji je zbog ispada dalekovoda bez struje ostalo osam sela. Inače, upozorenje iz sustava 112, koji se brine o sigurnosti i potrebnim mjerama opreza, izazvalo je zabrinutost građanstva, posebno kod stanovnika Zagreba. No, operateri zagrebačkog centra 112 pojasnili su građanima da nema razloga za uzbunjivanje. »Službe su djelovale odmah po dojavama, pa su posljedice sanirane i u najkraćem roku život je normaliziran na pogođenim područjima. Nije bilo ozlijeđenih niti nastradalih osoba, kao ni potrebe za angažiranjem organiziranih snaga zaštite i spašavanja«, stoji u priopćenju centra 112. [B. Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Cigelj najavljuje tužbe zbog klevete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivša predstojnica Vladina ureda za udruge Jadranka Cigelj, koju je Vlada u četvrtak smijenila po hitnom postupku, najavila je u petak da će radi klevete tužiti sve koji su obmanuli premijera i Vladu. Ona smatra da je razriješena zbog »šaljivog upitnika«, koji su sastavili nevladine organizacije, a ne zato što je tražila sigurnosnu provjeru kandidata za Savjet za razvoj civilnog društva. »Ja sam čovjek koji poštuje hijerahiju i propise i meni je nadređena Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti. Dobila sam nalog za sve svoje postupke, što se odnosi i na sigurnosnu provjeru«, rekla je. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor je u priopćenju za javnost naglasila da »najenergičnije odbacuje neistinite izjave« te da vjerodostojnosti izjava Jadranke Cigelj svjedoče njezine izjave od četvrtka, »kojima je potvrdila da je upravo ona osobno uputila zahtjev sigurnosnim službama«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sanader: Do kraja 2008. završit ćemo pregovore s EU-om</p>
<p>VIROVITICA</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader otvorio je u petak 12. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede »Viro Expo 2007.«, na kojem će se u tri dana predstaviti 441 izlagač iz 15 zemalja. Premijer je kazao da mu je veliko zadovoljstvo što u roku od godinu dana vidi velik napredak virovitičkog sajma. Dodao je da je nova sajamska dvorana sagrađena samo u 70 dana, što pokazuje da elan i volja mogu biti presudne kad se nešto hoće napraviti.</p>
<p>Osim toga, važna je pozitivna atmosfera, kazao je Sanader, koja se osjeća u Virovitičko-podravskoj županiji, »a ja sam ovdje često, tako da ćemo učiniti sve da, ako to budu htjeli birači, i dogodine budem ovdje«. </p>
<p>Govoreći o aktualnoj gospodarskoj situaciji Hrvatske, premijer je kazao da je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2006. bio 25 posto veći u odnosu na 2005., te da je Hrvatska prvi put izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti većoj od milijardu eura. To je dobar pokazatelj, kaže on, za sve naše izvoznike. I drugi pokazatelji su dobri, kao i dobra opća atmosfera u hrvatskom gospodarstvu, a bit ćemo potpuno zadovoljni kada izvoz bude sasvim pokrivao uvoz i kad nezaposlenost bude manja. </p>
<p>Premijer je najavio da će se u ponedjeljak predstaviti velika hrvatska izvozna ofenziva na europska i svjetska tržišta. Osim toga, kazao je da moramo biti društvo znanja, jer je to preduvjet za konkurentnost Hrvatske na globalnom tržištu. Isto to čine i zemlje Europske unije. </p>
<p>Hrvatska će, kazao je Sanader, ove godine pregovarati s Europskom unijom o nizu pregovaračkih poglavlja, i za vrijeme predsjedavanja EU-om Njemačke i Portugala, ali i Slovenije dogodine. Cilj je da do kraja 2008. završe pregovori, kada slijedi referendum u Hrvatskoj. To je posebno važno za gospodarstvo odnosno njegove izvoznike.</p>
<p>Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, kazao je da je sve veća pokrivenost uvoza izvozom. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Čak 90 posto roditelja nema utjecaja na odluke u školi</p>
<p>Većinu roditelja nastavnici zovu tek kad dijete ima problem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Istraživanje među 673 roditelja koje je provela Udruga roditelja Korak po korak u suradnji s udrugama Roda (Roditelji u akciji) i Idem (Udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama), pokazalo je da je u većini škola komunikacija između roditelja i učitelja svedena isključivo na uobičajeni ritam odlazaka na informacije i roditeljske sastanke, a stvarna suradnja većinom ne postoji.</p>
<p>Naime, više od polovice roditelja izjavljuje da ih učitelj odnosno razrednik osobno kontaktira samo kad se pojavi problem vezan uz dijete. Više od 90 posto roditelja procjenjuje da nema nikakva utjecaja na donošenja odluka u školi, a isto toliko nikad ih nije sudjelovalo u aktivnostima vezanim uz suradnju škole i lokalne zajednice ili pokušalo ostvariti kontakte s važnim institucijama koje školi mogu pružiti konkretnu pomoć. Većina roditelja nikad nije prisustvovala nastavi svoga djeteta, a dvije trećine roditelja smatra da imaju premalo mogućnosti sudjelovati u donošenju odluka u školi. </p>
<p>Gotovo trećina majki i očeva smatra vlastitu suradnju sa školom nedovoljnom. Osim nedostatka vremena, najčešći razlog za to je što ne znaju kako bi mogli više pridonijeti školi. Udruge su stoga pokrenule projekt »Škola otvorena roditeljima«, s namjerom promoviranja partnerstva roditelja i škole. Strana praksa pokazuje da djeca čiji su roditelji na različite načine uključeni u rad škole - bilo kao partner učitelju u nastavi ili kao pomagač škole u nabavi potrebnih materijala - postižu bolji uspjeh i motiviranija su za učenje. </p>
<p>Prema riječima Vlatke Domović s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, istraživanje među studentima završnih godina toga fakulteta pokazuje da čak 40 posto njih ne bi znalo što bi radilo u ulozi razrednika(!). Isti postotak ih nema pojma kako organizirati roditeljski sastanak niti kako uspostaviti suradnju s roditeljima. </p>
<p>»Promjene u sustavu obrazovanja nastavnika su nužne«, smatra Domović, sugerirajući da se u studij uvrsti kolegij koji bi se bavio suradnjom učitelja s lokalnom zajednicom i školama. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070120].
|
