NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070119].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 126292 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uvozni proizvodi i dalje nekvalitetniji nego u EU</p>
<p>Javljaju se vlasnici koji su shvatili da njihov »ljubimac« nije sklopljen u zemlji iz koje potječe marka automobila</p>
<p>Proizvodi na policama hrvatskih dućana nisu jednake kvalitete kao i istoimeni s polica trgovina u zemljama članicama Europske unije. Tako barem tvrde članovi udruga za zaštitu potrošača. </p>
<p>Ilija Rkman, predsjednik udruge »Potrošač«, kaže kako se već po deklaraciji na hrvatskom jeziku vidi da su proizvodi posebno pakirani za ovaj dio Europe. Kao predstavnik hrvatskih potrošača Rkman mnogo putuje te u svakoj od europskih metropola kupi nekoliko proizvoda opće uporabe, te ih uspoređuje s istoimenima na hrvatskom tržištu. Kaže da je deklaracija primjerice na deterdžentu za strojno pranje posuđa kupljenom u Njemačkoj točno onakva kakvu zakon propisuje: istinita, jasna i čitka. »Slabo vidim pa svejedno mogu s metra udaljenosti pročitati i uputu za uporabu i upozorenja, dok mi za iščitavanje deklaracije s hrvatske verzije proizvoda treba povećalo«, tumači Rkman. </p>
<p>Kaže da njemačka deklaracija sadrži i kartu Njemačke s iznosom tvrdoće vode u pojedinim regijama te tablicu o količini deterdženta koja se sukladno s tvrdoćom treba koristiti. »Na istom tom proizvodu kupljenom u Hrvatskoj deklaracija je na čak 14 jezika, pa naravno ne stanu sve te korisne informacije«, rekao je Rkman.</p>
<p>Kaže da ni kvaliteta proizvode nije jednaka, te da se na to potrošači najčešće i žale. Hrvati mnogo putuju, kaže Rkman, pa se lako mogu uvjeriti da šamponi, sapuni i deterdženti kupljeni u Parizu ili Bruxellesu nisi isti kao i oni kupljeni u Kninu ili Varaždinu. </p>
<p>Također napominje da Hrvatska ima dva milijuna korisnika Interneta koji mogu doći do informacija o svojstvima pojedinih proizvoda. Kaže pak da dvostruki standard ne vrijedi samo za zemlje izvan Europske unije, nego i unutar nje. Iako bi Europa trebala biti jedno tržište, nove članice žale se da su proizvodi u njihovim zemljama manje kvalitetni od onih u starim članicama.</p>
<p>Ana Kelečić iz tvrtke Protector & Gamble, koja pak stoji iz imena poznatih 'brandova' poput Ariela, Jara ili Alwaysa, kaže da su njihovi proizvodi na cijelom tržištu iste kvalitete. »Proizvodi za hrvatsko tržište proizvode se u Sjedinjenim Američkim Državama i članicama Europske unije. Tvornice u svakoj zemlji rade pod najvišim svjetskim proizvodnim standardima i ne postoji razlika u pristupu kvaliteti za pojedina tržišta«, objašnjava Kelečić. Ipak dodaje da su proizvodi razvijeni na osnovama znanstvenih istraživanja te potrebama potrošača, koji se pak razlikuju od regije do regije.</p>
<p>Rkman kaže da je problem najrašireniji u tehničkoj robi te automobilima. Napominje da im se često javljaju novi vlasnici automobila koji su tek nakon kupnje shvatili da njihov »Nijemac« ili »Francuz« uopće nije sklopljen u zemlji iz koje potječe marka automobila. Kaže da bi građani prije kupnje automobila, ali i mobitela te ostale tehničke robe trebali dobro proučiti proizvod. Sličnih slučajeva ima i s odjećom i obućom.</p>
<p>Predstavnik tvrtke »Auro Par« opovrgnuo je tvrdnje Ilije Rkmana, barem što se tiče Peugeotovih automobila. »Svi su automobili proizvedeni u Francuskoj te su identični u cijeloj Europi. Samo se model 107 proizvodi u Poljskoj, no oni se također prodaju u cijeloj Europi, a ne samo u Hrvatskoj«, objašnjava predstavnik.</p>
<p>Rkman napominje da bi proizvođačima trebalo biti u interesu da očuvaju dobar ugled te bi trebali svugdje nuditi robu jednake kvalitete. Naposljetku, kaže Rkman, Hrvatska je turistička zemlja pa te proizvode koriste i strani državljani.</p>
<p>Kao dobar primjer dao je domaće proizvođače koji izvoze samo robu vrhunske kvalitete s jasnim i opširnim deklaracijama. </p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za nove kilometre dvije milijarde kuna</p>
<p>Do kraja 2007. godine HAC će imati 807 sagrađenih kilometara autocesta</p>
<p>Hrvatske autoceste (HAC) u 2007. godini planiraju raspolagati s 4,76 milijardi kuna. Od cestarina, nafte i ostalih prihoda očekuju 2,75 milijardi kuna, a preostale dvije milijarde kuna osigurat će se kreditima.</p>
<p>»Tih gotovo pet milijardi kuna potrebno je za ulaganje u autoceste, upravljanje i održavanje autocesta te podmirivanje obveza po kreditnim zaduženjima«, kažu nam u HAC-u.</p>
<p>Tako se za nove kilometre autocesta na svim pravcima planiraju potrošiti dvije milijarde kuna, a za sanaciju i izvanredno održavanje 179 milijuna kuna.</p>
<p>S druge strane, za upravljanje i redovno održavanje autocesta HAC ove godine namjerava izdvojiti oko 664 milijuna kuna.</p>
<p>»Osim toga, uložit ćemo i 300 milijuna kuna u sufinanciranje projekata Hrvatskih cesta i Vodoprivrede za gradnju županijskih lokalnih i nerazvrstanih cesta na područjima gradnje autocesta«, tvrde u HAC-u. </p>
<p>Ove će se godine nastaviti gradnja novih kilometara autocesta na svim pravcima, a glavnina radova bit će na pravcima Beli Manastir-Osijek-granica s BiH i Split-Ploče. U promet će se pustiti dvije dionice na autocesti Split-Ploče, i to 12 kilometara duga dionica od Dugopolja do Biska te 25 kilometara od Biska do Šestanovca.</p>
<p>Također, ove se godine očekuje i puštanje u promet 22 kilometra duge dionice Đakovo-Sredanci autoceste Beli Manastir-Svilaj na koridoru 5c.</p>
<p>»Očekujemo i završetak gradnje čvora Velika Gorica jug s dijelom obilaznice Velike Gorice i putnim prijelazom Kolareva na autocesti A11 Zagreb-Sisak«, rekli su nam u HAC-u. Također, na autocesti A3 završit će se i prometni čvorovi Križ i Kosnica. </p>
<p>HAC za ovu godinu planira i rekonstrukciju kolnika i pripadajućih objekata, prometne signalizacije, pratećih uslužnih objekata i centara za kontrolu prometa. Nastavljaju se radovi na izvanrednom održavanju, odnosno sanaciji Krčkog mosta. </p>
<p>»Nedavne informacije o gradnji novoga Krčkog mosta nisu istinite. Dakle, ne gradimo novi most«, rekli su u HAC-u.</p>
<p>Do kraja 2007. godine HAC će imati 807 sagrađenih kilometara autocesta.</p>
<p>Uz izgradnju i održavanje autocesta, u HAC-u tvrde da se bave mnogim drugim aktivnostima kojima žele poboljšati kvalitetu i sigurnost prometa.</p>
<p>»Razvoj sustava elektroničke naplate cestarine, nadogradnja svjetleće prometne signalizacije cestarinskih prolaza, pogodnosti za korisnike, projekti regulacije prometa, nadzora i upravljanja prometom te proširenje dopunskih sadržaja na lokacijama odmorišta samo su neke od tih aktivnosti«, zaključuju u HAC-u.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Najbolje da anketiraju sami</p>
<p>IVKA BAČIĆ </p>
<p>Ispitivanja javnog mišljenja, što ih svakog mjeseca po narudžbi provode za to specijalizirane agencije, možda i nisu najbolji pokazatelj rejtinga naših stranaka. Možda se koriste »čudne« metode ispitivanja, možda im i uzorak ispitanika nije najreprezentativniji. Zato su možda u pravu oni stranački lideri koji na rezultate takvih anketa nonšalantno odmahnu rukom, tvrdeći da su nepouzdane, nevjerodostojne i, najvažnije, da su ih naručili njihovi politički protivnici.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da kritike na račun anketara, još više naručitelja, redovno uslijede samo onda kada ispitivanja pokažu osjetan pad popularnosti neke stranke. Kada im ankete pak idu u prilog, kada postotci potpore građana lete u nebo, kritike redovito izostaju. Umjesto njih, zaredaju komentari o tome kako su rezultati najbolja potvrda njihova predana rada i političke vjerodostojnosti, što su, naravno, građani prepoznali i izdašno honorirali.</p>
<p>Sličnu sudbinu doživjelo je i prvo ovogodišnje ispitivanje po kojem su, u borbi za treće mjesto, pravaši i narodnjaci izjednačeni, dok »seljaci« znatno zaostaju. Ni u Friščićevu HSS-u, pogotovo u Đapićevu HSP-u, nisu anketu prigrlili. Naprotiv, nemilice su je šutnuli, poručujući da takva ispitivanja nikome, ponajmanje njima, nisu potrebna, jer da oni imaju svoja koja - dakako, pouzdano - svjedoče da su uvjerljivo treći s 15 posto glasova (HSP), odnosno 10 posto (HSS). </p>
<p>Tko zna, možda je najbolje da mediji ubuduće objavljuju samo stranačka ispitivanja javnog mišljenja. Problem je jedino tko će u njihove rezultate vjerovati.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Eko-trajekti </p>
<p>LJUBICA IVIĆEV-BALEN </p>
<p>U sklopu nacionalne strategije u zbrinjavanju otpada s otoka, zadarski otoci dobivaju eko-trajekt koji će na kopno prevoziti otpad. Napokon putnici neće morati trpjeti smrad koji se iz kamiona znao širiti cijelim trajektom jer su se i putnici i otpad prevozili istim brodom. Najgore je bilo tijekom turističke sezone, kada su trajekti puni turista. Zadrani su već napravili velike korake u zbrinjavanju otpada na svojim otocima jer su sanirana divlja odlagališta sustavom prešanja velikog otpada, koji je potom odvožen na odlagališta na kopnu. Očito je da se u akciji za što čistije otoke radi mnogo, ali i dalje ostaje problem jahtaša koji smećem zagađuju mnoge uvale. No, i tome bi se većim kontrolama i kaznama moglo stati na kraj.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Mrtva utrka</p>
<p>Eventualna pobjeda »demokratskog bloka« ne znači da će u Srbiji na vlast doći snage koje će se potpuno otkloniti od nekadašnje velikosrpske politike</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Srbijanski birači u nedjelju će izići na parlamentarne izbore. Mrtva utrka, kako upućuje većina analiza, vodit će se između dva tabora. S jedne strane su srpski radikali i socijalisti koji svoj program temelje na političkoj ostavštini Slobodana Miloševića, dok je s druge grupacija stranaka predvođena srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem i premijerom Vojislavom Koštunicom koji govore da zastupaju demokratske i europske vrijednosti. </p>
<p>Većina analitičara tvrdi da su ovi izbori za Srbiju biranje između prošlosti i budućnosti. Svojim porukama u predizbornu kampanju uključili su se i mnogi europski lideri ali i ruski predsjednik Vladimir Putin. I SAD i EU učinili su velik ustupak tom bloku kada su, suprotno prijašnjim nakanama, odgodili donošenje odluke o konačnom statusu Kosova, za razdoblje nakon srbijanskih parlamentarnih izbora. Pritom je Srbija na nedavnom NATO-ovu summitu u Rigi dobila pozivnicu za članstvo u Partnerstvu za mir, iako nije izručila Ratka Mladića, osumnjičenog za najteže ratne zločine. </p>
<p>Svi ti potezi kao i obećanja o financijskoj pomoći te brzom nastavku procesa uključivanja Srbije u euroatlantske integracije zapravo su vrlo jasni signali kojima i SAD i EU poručuju tamošnjim biračima koja je politička opcija za njih prihvatljiva, a koja nije. Od njih, pak, zauzvrat, kada formiraju vlast, među ostalim očekuju veću fleksibilnost u prihvaćanju odluke o konačnom statusu Kosova, s obzirom da će ona najvjerojatnije biti uvjetna neovisnost te pokrajine. </p>
<p>To bi na kraju moglo značiti da su ovo prvi parlamentarni izbori koje Srbija održava sama bez Crne Gore (s kojom je u raznim oblicima državnog zajedništva bila skoro 85 godina) ali i zadnji srbijanski izbori koji se barem formalno održavaju i na Kosovu. Svoju, kako govore, europsku budućnost, ako pobijede na izborima, Tadić i Koštunica vjerojatno će morati graditi na teritoriju Srbije koji neće obuhvaćati tu pokrajinu. </p>
<p>Čini se, međutim, da bi i u vezi s tim moglo doći do razmimoilaženja između njih dvojice. Tadić je, naime, skloniji, iako sa žaljenjem, prihvatiti tu realnost, dok Koštunica u vezi s Kosovom, ali i kada je riječ o BiH, nerijetko voli zaigrati na kartu politike, vrlo blizu onoj što ju je provodio Milošević. Takvo njegovo ponašanje, dakako, i ne čudi bolje poznavatelje njegove političke karijere koji ga se sjećaju još iz razdoblja u kojem je s kalašnjikovom paradirao po Kosovu ili iz posjeta Karadžiću na Pale u vrijeme granatiranja Sarajeva. </p>
<p>Upravo stoga mnogi upozoravaju da eventualna pobjeda »demokratskog bloka« nad grupacijom radikala i socijalista, ne znači da će u Srbiji na vlast doći snage koje će u potpunosti i bez ostatka napraviti otklon od nekadašnje velikosrpske politike. S Koštunicom u toj vlasti, njihovo je uvjerenje, Srbija će i nadalje imati »figu u džepu« kada je riječ o Kosovu, Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori. Hrvatska je, pak, kada je riječ o takvim pretenzijama, u bitno povoljnijoj situaciji s obzirom da je ona najprije vojno »Bljeskom« i »Olujom«, a potom i diplomatski kroz mirnu reintegraciju Podunavlja, potpuno porazila takvu Miloševićevu politiku. </p>
<p>Zbog svega toga, u upućenim krugovima nema prevelikih očekivanja od predstojećih srbijanskih parlamentarnih izbora kada je riječ o mogućem političkom iskoraku te zemlje i eventualnoj stabilizaciji prilika na jugoistoku Europe. Za takvo što očito ćemo još morati pričekati.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Ekonomske slobode</p>
<p>Čitana među redovima, poruka svjetskih monetarnih hramova bila bi da u Hrvatskoj treba smanjiti radna i socijalna prava radnicima</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Početkom godine američka konzervativna zaklada »The Heritage Foundation« i istraživački tim The Wall Street Journala objavljuju globalni indeks ekonomskih sloboda država svijeta za tekuću godinu.</p>
<p>Hrvatska je na najnovijoj ljestvici svrstana u neslobodne ekonomije svijeta, te je s 55. pala na 109. mjesto od 157 zemalja na globalnoj ljestvici. I na europskoj razini Hrvatska je pri dnu - od 41 zemlje zauzima 37 mjesto. Razlozi takvom hrvatskom rejtingu, kako naglašava indeks, su i dalje visoka razina korupcije, visoki troškovi zapošljavanja radnika, skupo otpuštanje, kao i visok trošak bruto plaća, te strogo radno zakonodavstvo koje koči poslovne aktivnosti.</p>
<p>Krivnja za svrstavanje Hrvatske u neslobodne ekonomije svijeta želi se prebaciti na hrvatsko tržište rada i na radnička prava. Čitana među redovima, poruka svjetskih monetarnih hramova bila bi da u Hrvatskoj treba liberalizirati područje rada, a to bi, prevedeno u našu praksu, značilo smanjiti radna i socijalna prava radnicima.</p>
<p>Na prvi pogled objavljeni rezultati indeksa izgledaju bombastično i nepovoljno za politiku Hrvatske, ali kada se zagrebe malo dublje, nije teško otkriti tko i zašto Hrvatsku svrstava tako nisko, naglašavajući problem prava radne snage i nedovoljno izjednačavanje stranaca s domicilnim stanovništvom Hrvatske.</p>
<p>Hrvatska je mali raj u ovom dijelu Europe, ali nas je Bog kaznio - da od tako dobro geopolitički pozicionirane države sa svim prirodnim bogatstvima ne možemo uz malo političke mudrosti, poštenja i stručnosti stvoriti državu koja ne bi toliko ovisila o europskim i svjetskim mecenama i ne bi imala takve gospodarske i socijalne probleme kakve imamo. Znam da mnogima, zbog njihove nesposobnosti, rat kroz koji smo prošli služi samo kao dobar izgovor.</p>
<p>Kako smo tu gdje jesmo, moramo, često poniženo, slušati i čitati izvješća i procjene Svjetske banke, MMF-a i raznih konzervativnih zaklada koje, uz savjete svjetskih monetarnih moćnika, napadaju za nas najranjivija područja, a za sebe otvaraju sve veće područje ulaska kapitala i, uz našu jeftinu radnu snagu i nisku cijenu vrijednosti, žele višestruko zaraditi preko noći. Kreatori objavljenog izvješća o indeksu ekonomskih sloboda za 2007. i rendgenskog pogleda na Hrvatsku, koriste podatke Svjetske banke iz ne tako davne studije u kojoj su kao najbolje zemlje za poslovanje ocijenjene one koje najmanje štite radnička prava. Za njih su državice u Tihom oceanu bolje od Hrvatske, jer u njima u gotovo da i nema nikakve zakonske zaštite radnika. Radni tjedan tako traje sedam dana, a radno vrijeme od jutra do sutra - ali, kako nisu članice Međunarodne organizacije rada - nisu obvezne primjenjivati ni njezine konvencije. </p>
<p>Iako smo već davno »pročitali« misiju Svjetske banke koja, uz olako zaduživanje siromašnih tranzicijskih država, otvara put stranom kapitalu koji želi »sve po sedam kuna« od Hrvatske; radnu snagu u bescjenje, naravno nezaštićenu i pravno i socijalno ovisnu; tvornice i zemlju u bescjenje i koji u srcu Europe želi imati svoj rezervat iz kojeg će sve što vrijedi iskoristiti kako bi višestruko povećali svoju dobit i kako bi bogati bili još bogatiji, a sirotinja sve siromašnija.</p>
<p>Moram poručiti tim svjetskim monetarnim moćnicima - hramovima, a i našim političarima - ne grizite uzalud jer hrvatski radnici su tvrd orah - polomit ćete zube prije nego nas svedete pod robovlasničke uvjete. </p>
<p>Sindikati neće dopustiti diranje u prava radnika ako ih netko ima namjeru smanjivati jer smatram da je i sadašnja razina prava većine radnika u Hrvatskoj preniska i nedovoljna za pristojan standard. Uz 300.000 nezaposlenih, 85 posto novozaposlenih na određeno vrijeme, uz plaću od 1600 do 2000 kuna neto koju prima više od 200.000 zaposlenih, uz korpus siromašnih umirovljenika, te približno dvije trećine građana koji žive na rubu socijalne izdržljivosti - svako daljnje ugnjetavanje je nedopustivo.</p>
<p>Primimo se svi svog posla, proizvodimo i izvozimo što više, obračunajmo se s domaćim gospodarskim i svakim drugim kriminalom, stvorimo veću pravnu i socijalnu sigurnost radnicima i poduzetništvu, a svjetski monetarni hodočasnici neka hodočaste i »pomažu« državama koje su mnogo siromašnije od Hrvatske.</p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najvrjednije spomenike obnoviti i zatim iskoristiti</p>
<p>U Vjesniku od 5. siječnja 2007. godine objavljen je članak »Ulaze li bageri u Dioklecijanovu palaču?« Općenito o obnovi Dioklecijanove palače, kao i o obnovi Rive ispred palače bilo je mnogo rasprava, članaka, pa i protesta građana na Rivi. Slažem se s podnaslovom u tom članku da je Dioklecijanova palača najvredniji hrvatski spomenik, a ja bih k tome još dodao i naš najveći kulturno-povijesni spomenik. Nažalost, mogućnost koju taj grandiozan spomenik pruža razvoju našeg turizma kao i razvoju naše privrede uopće do sada je vrlo malo iskorištena. Osnovna zadaća trebala bi biti da se Dioklecijanova palača što prije i cjelovitije restaurira i zaštititi od propadanja. S južne strane, tj. prema Rivi, treba ukloniti sve zgrade koje su naslonjene na palaču, ako nemaju neku značajnu kulturno-arhitektonsku vrijednost, kako bi se turistima koji dolaze u Split brodovima ili krstare po Jadranu omogućio prekrasan pogled na velebnu palaču, kojoj gotovo da nema ravne u svijetu. Impresija koju bi stvorio pogled na palaču s broda prilikom ulaska u Split bila bi nezaboravna.</p>
<p>Današnji je turist sve više tzv. kulturni turist, kojeg zanimaju kulturno-povijesne znamenitosti naše zemlje. Zato te naše znamenitosti, a među kojima je na prvom mjestu Dioklecijanova palača, treba sačuvati i na najbolji mogući način ih prezentirati turistima. Za prezentaciju takove znamenitosti najveću ulogu igraju školovani i talentirani turistički vodiči, koji znaju tako animirati turiste da će im boravak s njima ostati u dugom sjećanju.</p>
<p>Prošle godine boravio sam u Provenci u Francuskoj i posjetio niz starih dvoraca i utvrda. Na primjer, dvorac Tarascon je izvanredno sačuvan, ali u njemu nema nikakvog namještaja, slika niti drugih umjetničkih djela, već su ostali samo goli zidovi. Međutim, turistički vodič je oveću grupu turista vodio kroz dvorac dulje od sata s izvanrednim opisom građevine, njegove, kao i povijesti njegovih vlasnika, tako da je šetnja kroz dvorac i sve njegove katove (visina dvorca je 48 metara) prošla kao tren, iako je nekima mogla biti zamorna.</p>
<p>U neposrednoj blizini Splita ostaci su rimske Salone, koji sadrže gotovo sve što je nekada činilo kulturni rimski grad i ujedno glavni grad velike rimske provincije Dalmacije. Neshvatljivo je i nedopustivo kako je Salona sada zapuštena i gotovo »zaboravljena«, a turistima nepoznata i nepristupačna.</p>
<p>Profesor Filozofskog fakulteta Radovan Ivančević objavio je u Vjesniku u tadašnjoj Panorami subotom izvanredan članak pod nazivom »Obilaznica ili proburaznica«, u kojem opisuje značaj Salone te osuđuje gradnju obilaznice preko arheoloških ostataka Salone. Njegov je članak još uvijek toliko aktualan za našu zemlju koja pretendira biti turističkom, da bi Vjesnik dobro učinio da ga ponovo objavi. Citirat ću samo jednu njegovu rečenicu: »Salona je po nizu svojstava kulturno-povijesno jedinstveni antički grad u Europi«.</p>
<p>Svakako da uređenje Dioklecijanove palače te Salone iziskuje mnogo novca, ali za tako značajne kulturno-povijesne i, što je naročito značajno, turističke pothvate uz dobru organizaciju i prave ljude ne bi trebalo biti problema da se ti ciljevi ostvare. Za te projekte vitalno bi morali biti zainteresirani prije svega grad Split te Splitska županija, a zatim Republika Hrvatska te UNESCO. Uz prave projekte i programe sigurno bi se našli i privatni investitori.</p>
<p>ZLATKO KRSTIĆ, VARAŽDIN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zakopano blago Zagreba</p>
<p>Poglavarstvo mora odrediti što se smije graditi u pojedinom bloku</p>
<p>Dvadesetak donjogradskih stambenih blokova velik su razvojni potencijal Zagreba, ali nedostaje strateški plan revitalizacije, koji bi odredio sadržaj koji bi se smjestio u pojedinom bloku. Tako misli predsjednik Društva arhitekata Zagreba Hrvoje Hrabak, koji je s Vjesnikovim reporterima u četvrtak obišao tri bloka. »Kada bi Grad postavio jasne kriterije, ne bi dolazilo do pobune javnosti i stanara susjednih zgrada, kao u slučaju bloka kina Zagreb, koji svakako treba obnovu«, napominje Hrabak. Najprije smo obišli blok Trg bana Jelačića - hotel Dubrovnik - Praška. </p>
<p>»Ogorčeni smo politikom Grada prema našem dvorištu!«, ljuti se predstavnik suvlasnika Darko Bednjanec. »Naš blok Grad želi probiti i spojiti s Marićevim prolazom, ali o toj ideji nitko nije pitao 14 stanara, vlasnike toga prostora! Ulazna zgrada i dvorište, zamišljeno kao perivoj, projektirao je arhitekt Felbinger pa nas Zavod za zaštitu spomenika kulture 'maltretira' i za najmanju obnovu, a vrata jednog prostora koji pripada Gradu, napravljena su od PVC-a i nikom ništa!«, ogorčen je Bednjanec, koji želi da se obnovi zapušteno dvorište, puno rupa, u skladu s izvornim nacrtima. </p>
<p>»Hotel Dubrovnik želi ispod bloka graditi podzemnu garažu i srušiti jednu unutarnju zgradu. To je neprihvatljivo!«, kaže Bednjanec. »Ondje se treba urediti parter u duhu izvornih nacrta i smjestiti komercijalne sadržaje, koji neće smetati stanarima«, kaže Hrvoje Hrabak. Tako će taj blok, jedan od nebrušenih gradskih bisera, postati privlačan turistima. Krenuli smo prema »zelenom« bloku u Patačičkinoj, koji je »dom« Vodoopskrbe i odvodnje. Taj se blok prije nekoliko mjeseci našao na meti aktivista Zelene akcije, nakon što je to trgovačko društvo »istraživalo« mogućnost gradnje stambeno-poslovnog bloka sa šest etaža i podzemnim garažama. »Tim bi projektom nestao perivoj i uništila bi se zelena oaza u centru grada, a to nismo mogli dopustiti«, kaže arhitektica Vera Petrinjak Šimek. </p>
<p>Hrabak kaže da je sudbina tog bloka u rukama Grada. »Blok treba sačuvati kao zelenu oazu, kako su ga arhitekti i zamislili. Unutar njega bi se uklopili turistički i ugostiteljski sadržaji, a ispod površine garaža«, smatra Hrabak.</p>
<p>»Blok Petrinjska - Đorđićeva - Palmotićeva - Boškovićeva primjer je odlične prostorne politike Grada, ali je previše zapušten«, kaže Hrabak. Unutar bloka je vrtić s dječjim igralištem i zelenilom. Njegovi minusi su oronula pročelja i automobili, koji se djelomično parkiraju oko stabla. »To je dobar primjer uređenja bloka za javne potrebe«, ocjenjuje Hrabak.</p>
<p> </p>
<p>Vrednovanje povijesne cjeline Zagreba</p>
<p>»Uskoro bi trebali završiti valorizaciju prostora Gornjeg i Donjeg grada te Kaptola«, kaže pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Doris Kažimir. Time će Zagreb dobiti detaljan konzervatorski dosje, koji će precizno odrediti što se u povijesnoj urbanoj cjelini mora sačuvati, a što se može mijenjati. »Ako investitor bude želio obnoviti neki donjogradski građevniski blok, u dosjeu će imati sve smjernice«, objašnjava Doris Kažimir. Zaposlenici Zavoda već tri godine obilaze 2800 kuća, popisuju njihovo stanje, katnost, namjenu, zelenilo na čestici, tip građevine i razdoblje gradnje, arhitekte koji su ih projektirali, itd. Primjerice, za unutrašnjost bloka kina Zagreb utvrđeno je da nema bitno povijesno značenje u strukturi Donjeg grada. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prostor za žrtve nasilja gotov na proljeće </p>
<p>U tom će se gradskom skloništu moći smjestiti 18 osoba, uključujući troje djece predškolskog uzrasta i četvero školaraca</p>
<p>Nakon brojnih zavrzlama i javnih negodovanja stanara Dom za djecu i odrasle »Duga-Zagreb« u Hrgovićima 93b na Jarunu mogao bi već na proljeće otvoriti svoja vrata. U tom će se gradskom skloništu moći smjestiti 18 osoba, uključujući troje djece predškolskog uzrasta i četvero školaraca nad kojima je počinjen neki oblik nasilja. </p>
<p>Prostor od 350 kvadrata - četiri stana na dva ulaza - još treba osigurati tihim alarmom povezanim s dojavnim centrom policije, video nadzorom i blindiranim staklima koja su neprobojna i za metke iz automata. Instalirat će se i dojavljivači dima u dnevnom boravku i spavaćim sobama. </p>
<p>Prema riječima mr. Željke Barić, privremene ravnateljice Doma, ustanova će korisnicima osigurati stručnu skrb psihologa i socijalnih radnika s iskustvom obiteljske problematike. Potonji će onima koji zatraže njihovu pomoć, uz ostalo, rješavati prijavu boravka, kontakte s policijom, ako je potrebno upućivati ih kod liječnika i drugih stručnjaka, a najmlađima će osigura(va)ti pohađanje vrtića... Jednom tjedno pružit će im usluge odvjetnika koji se bavi obiteljskim, kaznenim i zakonom iz podučja imovinsko-pravnih odnosa. </p>
<p>U javnosti je bilo dosta žučnih tonova, jer je objavljena adresa Doma. Posebice su bili glasni stanari koji strahuju od zlostavljača. </p>
<p>Mr. Barić rečeno komentira pitanjem - zašto raditi ustanove gdje će se zlostavljana osoba i (na)dalje skrivati, pogotovo kad znamo da joj moramo (o)jačati samopouzdanje i odvažnost da sama krene u neki novi život? </p>
<p>»Nije dobro ako su zlostavljani stalno u strahu, ali istodobno nisam ni protivnik tajnih skloništa. Zlostavljana osoba treba sama odlučiti na koji će se način i gdje skloniti. I takva skloništa mogu postojati - jer što je javno ili tajno« - ističe mr. Barić i dodaje: »Znalo se događati, da žene koje se sklone od nasilnika na neko vrijeme iznova s njim uspostave vezu i mobitelom jave gdje su i kako da dođu po njih... «. </p>
<p>U skloništu se prosječno ostaje tri mjeseca, iako zakon dopušta godinu dana. U Zagrebu je »Duga-Zagreb« jedino gradsko sklonište, ističe mr. Barić i dodaje da Grad financira i »Autonomnu žensku kuću«, »B.a.b.e« i »Žensku pomoć sada«. </p>
<p>»Cilj našeg rada je zaštiti i osnažiti žrtvu, promijeniti neprihvatljivo ponašanje i uspostaviti kvalitetne odnose među suprotstavljenim stranama koliko je to moguće«. Osobe koje dođu u Dom neće plaćati smještaj, jer će se (po)raditi na tome da nađu neki posao i uštede novac kako bi se financijski osamostalile. </p>
<p>To više, jer kad je riječ o ženama čak 90 posto njih živi u brakovima gdje se imovina vodi na muža. U gradskom Savjetovalištu u Sesvetama žene koje dolaze uglavnom se raspituju za imovinsko-pravne odnose te što i kako mogu riješiti ako pokrenu razvod braka, kako će se dijeliti imovina, što će biti s djecom... Savjetovalište radi srijedom i petkom od 16 do 19 sati. U 2006., kaže Barić, tu je ustanovu pohodilo 227 korisnika - među kojima je bilo i deset zlostavljanih muškaraca - sedam fizički, troje psihički. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Poljoprivrednike plaše temperature</p>
<p>Najveći je problem, kažu stručnjaci, što ni u prosincu nije bilo prave zime </p>
<p>Potkraj idućega tjedna, najavljuju sinoptičari, temperature će se spustiti ispod nule. Rekli bismo, napokon prava zima! No, poljoprivrednici se pribojavaju da bi, s obzirom na trenutno neuobičajeno toplo vrijeme, moglo doći do naglih temperaturnih razlika, koje su pogubne za višegodišnje nasade i usjeve. </p>
<p>»Ovako toplo vrijeme može biti katastrofalno za poljoprivredu. Trideset godina pratim prirodu, bilo je dana s natprosječnim temperaturama u siječnju, ali ne pamtim ovako dugo razdoblje toploga vremena«, kaže Dragica Režek, voditeljica rasadničarske proizvodnje u Mladini i predsjednica Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Grada Jastrebarskoga. Dodaje da je najveći problem što ni u prosincu »nije bilo zime«. »Toplo vrijeme je 'probudilo' biljke. Prereže li se, primjerice, mladica loze, vidi se da mijenja boju. To znači da njezini sokovi ne miruju i da su krenuli iz korijena«, kaže gospođa Režek dodajući da je dobro što su jutarnje temperature »ipak malo niže«. »Moramo biti strpljivi. Nadam se da će zahladiti, ali ne naglo, da ne dođe do oštećenja loze«, kaže gospođa Režek. </p>
<p>»Loza još uvijek miruje«, kaže zelinski vinar Stjepan Jarec dodajući da njegova obitelj neće orezivati trsje prije ožujka. »Neki su ga već orezali. Lijepo je vrijeme pa su to učinili da bi u proljeće imali manje posla. No, zbog mogućega mraza bolje je to učiniti što kasnije«, kaže Jarec. Josip Braje, s Plešivice, kaže da je svakodnevno u vinogradu, da je loza poprimila svjetliju boju, karakterističnu za početak vegetacije, ali nije primjetio »kolanje sokova«. </p>
<p>Franjo Meštrović, voditelj Odsjeka Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zagrebačkoj županiji, napominje da bi postupno zahlađenje moglo »smiriti sokove« loze i voćaka. »Kod nekih voćaka, poput japanske šljive ili ranijih sorata breskve, vegetacija je krenula, ali domaće sorte još uvijek miruju«, kaže Meštrović. Kod jabuka, dodaje, »nema značajnijega kretanja sokova«, ali toplo vrijeme do sada je naštetilo pšenici. Naime, Meštrović kaže da se pojavljuju uši koje mogu izazvati različita virusna oboljenja. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Izborne akrobacije lijepe naše nacije«</p>
<p>Na Fašniku od 9. do 20 veljače nastupit će Zvonko Bogdan, Hladno pivo, Kićo, Colonija..., a za djecu je organizirana fašnička olimpijada</p>
<p>Specijalna delegacija Fašničke Republike, predvođena Princom Fašnikom, Srakom, Štefom Fiškalom i Sudcom u četvrtak je doputovala u Zagreb najaviti 181. Samoborski fašnik. Ove godine jedan od najpoznatijih fašnika u Hrvatskoj počinje 9. i završava 20. veljače. »Budući da nam predstoje izbori, tema ovogodišnjeg fašnika su 'Izborne akrobacije lijepe naše nacije'. Pozivamo sve Zagrepčanke i Zagrepčane da nam se pridruže i uživaju u vrhunskoj zabavi« - poručio je Princ Fašnik. </p>
<p>Otvorenje je u petak u 18 sati. Antun Dubravko Filipec, gradonačelnik Samobora mirnim će putem predati ključeve grada i uslijedit će svečano proglašenje Slobodne Fašničke Republike. Za trajanja Fašnika svake večeri u 21 i 30 sati u fašničkom šatoru birat će se najbolje maske. </p>
<p>Svake večeri nastupit će netko od estradnjaka, a na samom otvorenju goste će zabavljati Zvonko Bogdan. Svakog jutra od 10 sati bit će organiziran program za djecu. U subotu, 10. veljače, održat će se Dječje fašničke olimpijske igre, a djeca će moći sudjelovati i u radionicama - izrađivat će maske od spužvi, papira i tkanina. U Fašničkom šatoru od 20 sati nastupat će Zippo band, a posjetitelje te večeri u 22 sata čeka posebno iznenađenje, koje organizator manifestacije - Pučko otvoreno učilište - nije želio otkriti. </p>
<p>U nedjelju će se zabavni program odvijati i u Fašničkom šatoru i na pozornici na Trgu kralja Tomislava; navečer će sve prisutne zabavljati Baruni. U petak, 16. veljače, program će biti sličan onom iz prethodnog vikenda, a za večernji koncert zadužena je Maja Šuput. </p>
<p>U subotu, 17. veljače, svi ljubitelji grupe Hladno pivo moći će uživati u njihovom koncertu, koji počinje u 22 sata. Dan kasnije, nastupit će Lampaši i Krunoslav Kićo Slabinac. U utorak, 20. veljače, završnog i najposjećenijeg dana Fašnika, u 19 sati počinje program proglašenja najbolje maske, te suđenja i spaljivanja Fašnika. Nakon vatrometa goste će zabavljati Colonia.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Raste broj žrtava olujnoga vjetra u Europi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najmanje je 20 ljudi poginulo u četvrtak u olujnom nevremenu koje je zahvatilo nekoliko zemalja zapadne Europe i uzrokovalo veliku materijalnu štetu i prometni kaos, javljaju strane agencije. Najteže je bila pogođena Velika Britanija, gdje je desetero ljudi poginulo. Većina ih je stradala u prometnim nesrećama izazvanim vjetrom koji je puhao brzinom od 160 km/h i padanjem drveća na motocikle i automobile. </p>
<p>U Njemačkoj je živote izgubilo troje ljudi, uključujući i 18-mjesečno dijete koje su prignječila vrata izbačena iz ležišta zbog jakog vjetra. Deutsche Bahn je zbog nevremena prvi put u povijesti potpuno obustavio promet vlakova. Troje ljudi poginulo je u Nizozemskoj. Zbog vjetra koji je puhao brzinom većom od 100 km/h uz jaku kišu otkazani su letovi u zračnim lukama, vlakovi ne voze, škole su zatvorene. U Češkoj je u nevremenu poginulo troje ljudi, u Francuskoj je vozačica automobila poginula kad je na nju pao električni stup. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ispod stotinjak tona betona izvukli živu staricu</p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> - Gotovo tjedan dana nakon što se urušila postaja podzemne željeznice u brazilskom Sao Paulu, spasilačke službe su u srijedu izvukli stariju žensku osobu koja je davala znakove života. U urušenom području još se nalazi jedan autobus, a spasilačke službe ne gube nadu kako bi se mnoglo izvući još mogućih pet osoba koje su već nekolio dana zarobljene ispod stotinjak tona betona. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pet minuta do sudnjeg dana</p>
<p>»Opasnost koja prijeti od klimatskih promjena gotovo je jednako strašna kao i ona od nuklearnog oružja«, upozoravaju znanstvenici </p>
<p>Udruga američkih znanstvenika odlučila je pomaknuti sat sudnjeg dana dvije minute naprijed, što znači da nas, slikovito, od kraja civilizacije dijeli samo pet minuta na satu. Znanstvenici upozoravaju na čak 27.000 komada nuklearnog oružja na Zemlji, od čega je njih 2000 spremno na lansiranje, te na klimatske promijene koje zbog neodgovornog ponašanja ljudi prijete opstanku čovječanstva.</p>
<p>»Opasnost koja prijeti od klimatskih promjena gotovo je jednako strašna kao i ona od nuklearnog oružja. Njezine posljedice kratkoročno možda nisu toliko dramatične poput nuklearnih, no u sljedećih trideset do četrdeset godina klimatske promjene mogle bi učiniti nenadoknadivu štetu za ljudski opstanak«, stoji u izvješću američkih znanstvenika.</p>
<p>Stephen Hawking, profesor matematike na Cambridgeu izjavio je da ljudske aktivnosti i tehnologija utječu na klimatske promjene koje bi zauvijek mogle promijeniti život na Zemlji. </p>
<p>»Kao stanovnici svijeta imamo obavezu upozoriti javnost na bespotrebne rizike s kojima živimo svaki dan i opasnost koja nam prijeti ako vlade i društvo ne poduzmu određene mjere i unište nuklearno oružje te spriječe daljnje klimatske promijene«, obratio se Hawking skupini znanstvenika. Da bi upozorili na potrebu hitnog djelovanja u procesu globalnog zagrijavanja koje prijeti čovječanstvu, američki znanstvenici i čelnici američkog evangeličkog pokreta poslali su pismo američkom predsjedniku Georgeu Bushu, demokratskoj predsjednici američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi i drugim političkim dužnosnicima te znanstvenim i vjerskim udrugama. </p>
<p>»Okoliš nije republikanski, ni demokratski, ni konzervativni, vjerski niti laički, svi udišemo isti zrak i pijemo istu vodu«, rekao je Nobelovac Eric Chivian i direktor Centra za istraživanje zdravstvenog stanja i okoliša pri Sveučilištu Harvard u Massachusettsu. </p>
<p>Neki skeptici smatraju da je globalno zatopljenje normalan prirodni ciklus, te da ljudske djelatnosti nemaju veze s tim. Ipak, stručnjaci tvrde da razina ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferi previše raste da bi se mogla pripisati prirodnim učincima. Heidi Cullen, jedna od najuglednijih američkih meteorologinja smatra da bi onim prognostičarima koji negiraju ljudski faktor u globalnom zatopljenju trebalo oduzeti znanstveni certifikat.</p>
<p>Sat sudnjeg dana već se osamnaest puta mijenjao u posljednjih 60 godina. Najbliže je bio dvije minute do katastrofe, 1953. godine kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez testirali hidrogensku bombu, da bi se 1991., završetkom Hladnog rata, sat pomaknuo 17 minuta do ponoći. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Desetero otpušteno zbog vode</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Jedna je kalifornijska radijska postaja otpustila je desetero radnika nakon što je od previše popijene vode jedna žena umrla u nagradnoj igri za novu Nintendovu igraću konzolu Wii. Jennifer Strange, 28-godišnja majka troje djece sudjelovala je u igri nazvanoj »Nemojte piškiti i osvojite Wii« koju je organizirala jutarnja emisija postaje KDND-FM u Sacramentu. Natjecatelji su morali popiti što više vode i izdržati bez odlaska na zahod. Da bi osvojila Wii za svoju djecu, Jennifer Strange navodno je popila šest i pol litara vode i umrla je od prekomjerne konzumacije vode. U nagradnoj je igri bila druga, a nakon natjecanja javila je na posao da je bolesna. Pet sati poslije našli su je mrtvu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Američki razarač u splitskoj luci</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U Sjevernu luku u četvrtak je uplovio američki ratni brod »USS The Sullivans« koji će do 22. siječnja biti u posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici i gradu Splitu. Riječ je o je brodu dugom 154 metra, širokom 21 metara, deplasmana od 6731 tone, a na njemu je oko 300 članova posade. Razarač je doplovio u sklopu provedbe bilateralne vojne suradnje. Zapovjednika, kapetana fregate Antonyja J. Parisijana i ostale visoke časnike primili su gradonačelnik Zvonimir Puljić i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader. [M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Medvjeda ubilo zatopljenje </p>
<p>MARINIĆI</p>
<p> - U azilu za napuštene životinje na Marinićima, uginuo je 16-godišnji medvjed Miško, koji je tu dopremljen prije čak desetak godina iz Zagreba, jer ga je tadašnji vlasnik držao kao kućnog ljubimca. Više od 300 kilograma teški Miško uginuo je zbog srčanih problema, najvjerojatnije izazvanih previsokim temperaturama. U azilu su sad ostale medvjedice Nina i Dada, obje stare 23 godine, koje su tu dopremljene prije 15 godina s Velebita. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Računalo najstarijoj 'surferici'</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proizvođač računala i prateće opreme Končar-INEM donirao je u četvrtak računalo 88-godišnjoj štićenici Doma za starije i nemoćne osobe Centar Bibijani Kovačević, najstarijoj hrvatskoj 'surferici', priopćeno je iz te tvrtke. Bibijana Kovačević je primjer kako i osobe starije dobi mogu biti tehnološki osviještene i odlično se služiti internetskim tehnologijama, rečeno je prigodom uručenja donacije. Osim što redovito 'surfa' Internetom, Bibijana Kovačević ima i vlastiti blog, svakodnevno komunicira s rodbinom u Americi putem internetske telefonije, te razmjenjuje e-mail poruke i fotografije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stranka za životinje zabranila mišji otrov </p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Nizozemska stranka za zaštitu životinja koja je u studenome prošle godine prvi put ušla u parlament zabranila je stavljanje otrova protiv miševa u svoje urede u parlamentu. Ta se stranka zalaže za prava životinja i human uzgoj, a u onome krilu parlamenta u kojem su njezine prostorije dopustit će postavljanje samo »humanih mišolovki«, odnosno onih koje omogućuju ulovljenim miševima da ostanu neozlijeđeni. Nizozemski parlament Binnenhof u srednjovjekovnim je zgradama pa ima stalan problem s miševima i drugim štetočinama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pacijent sam popravio nefrološki uređaj</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Pacijent Slobodan Močević (56) iz Istočnog Sarajeva, u očaju nakon što u bolnici nije mogao dobiti uslugu kojom bi bili otklonjeni strašni bolovi uzrokovani bubrežnim kamencem, odlučio je liječnicima ponuditi da sam pokuša popraviti skupocjeni uređaj koji je mjesecima prije toga bio pokvaren. Iako su liječnici u prvi mah pomislili da je «skrenuo s pameti» zbog bolova, naposljetku su mu dopustili da pokuša - i uređaj je proradio! »Da me bolovi u bubrezima nisu natjerali da se obratim liječnicima u Kasindolu, ne bih znao da već godinu dana u ovoj bolnici ne radi aparat za dijagnostiku i razbijanje kamenca u urinarnom traktu. Bolnica nije imala novca kako bi zvala servisera iz Njemačke, jer bi to stajalo nekoliko tisuća eura. Kako sam kao elektroinženjer popravljao medicinske aparate, zamolio sam medicinare da mi dozvole da ga probam popraviti, izajvio je Močević. [A. Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Satira primljena s ovacijama </p>
<p>Pulsko gledalište pozorno pratilo satiričnu dramu apsurda u režiji Dine Mustafića </p>
<p>Na zaboravljenoj željezničkoj postaji zaboravljeni ljudi, beskućnici, prosjaci, Meto (Goran Navojec), Ljupka (Czila Barath Bastajić/Lucija Šerbedžija), Prodan (Nikola Ivošević), Hari (Borko Perić) i Doko (Aleksandar Seksan) čekaju vlak, koji nikako da se zaustavi...</p>
<p>Kroz godišnja doba planiraju kako će zaustaviti vlak i ukrcati se na njega, te otići u bolju budućnost, to je njihov cilj, ali ako ga ostvare, više neće imati cilja. Svi su se oni našli na krivoj strani života, dok su na onoj drugoj svi ostali, te im putnici iz vlaka, s one druge strane života, svakog puta bacaju otpatke prolazeći pored njihove željezničke postaje. </p>
<p>Tako je jedan vlak jednom izbacio golemi kovčeg s Harijem Hudinijem, koji im nudi iluziju za spas. Oko njega se okupljaju kriminalac Meto, fingirana trudnica Ljupka, bivši željezničar Prodan i Doko, krotitelj mečke, koja je umrla od gladi, jer je on zapio sav novac. </p>
<p>»Tako Bojčev postbecketovskom dramaturgijom dozvoljava ponovo rađanje nade na smetlištu. Tamo gdje su različiti. Drugačiji. Vraća imperativ utopije koja nam je danas uskraćena. I tako nam omogućava da ipak čujemo glazbu s potonulog broda. Makar tiho«, napisala je Željka Udovičić dramaturginja i prevoditeljica drame »Orkestar Titanic« bugarskog dramatičara Hriste Bojčeva, najavljujući predstavu u režiji Dine Mustafića, koja je doživjela hrvatsku praizvedbu u srijedu u pulskome INK.</p>
<p> Pulsko gledalište dupkom se napunilo i pozorno pratilo satiričnu dramu apsurda, te je ansambl na kraju nagradili ovacijama. I sam autor teksta Hristo Bojčev tijekom predstave glasno se smijao, dijelom, a dijelom ozbiljno i pozorno pratio situaciju na sceni, osjećajući se ugodno kao gost sarajevskog redatelja na posudbi u Puli Dina Mustafića i INK. </p>
<p>Na samom kraju tek se doznaje kako je sve san, koji jedan duh samo sanja. U pulskome INK još jedna premijera predstave izvedena je u četvrtak, a najavljene su i izvedbe krajem mjeseca, 25. i 26. te 30. i 31. siječnja. Na predstavi je radila i impresivna autorska ekipa.</p>
<p> Tamara Obrovac skladala je glazbu, Marina Štembergar osmislila je kostime, a rasvjeta je djelo Darija Družete. Scenograf je Dragutin Broz, a suradnica za scenski pokret Aleksandra Mišić. </p>
<p>Saša Brnobić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Puhači stvorili sjajnu atmosferu</p>
<p>Publika oduševljena programom na kojem se našla i tema iz filma o Bondu </p>
<p>Puhački sastav »Ad gloriam brass« pružio je posjetiteljima Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu u srijedu na večer pravi glazbeni doživljaj. U suradnji s brojnom publikom, i to svih generacija i glazbenih ukusa, sastav je stvorio veselu atmosferu kakva se rijetko viđa na koncertima klasične glazbe.</p>
<p> Vjerojatno i zato što se u srijedu u HGZ-u nije održao koncert isključivo klasičnog repertoara, već su puhači cijeli drugi dio koncerta svirali jazz te filmsku glazbu.</p>
<p>»Ad gloriam brass« publici je poznat gotovo isključivo po izvođenju barokne i renesansne glazbe. U deset godina, koliko već djeluje, sastav je nastupao na brojnim baroknim festivalima u Hrvatskoj pa je stoga repertoar koncerta u HGZ-u bio vrlo neuobičajen. </p>
<p>I sam je Stjepan Filipić, osnivač, umjetnički voditelj te prvi trubač ansambla, priznao da su jedva dočekali koncert na kojemu »smiju« svirati što god požele. Koncert je priredila Udruga za unapređivanje glazbene kulture »Euterpa«.</p>
<p>Sa šarolikim programom, na kojem su se osim skladbi Bacha i Handela nalazili i hitovi poput »Swing low, sweet chariot« ili pak tema iz filmova o Jamesu Bondu, publika je bila oduševljena. Između svake se dvije skladbe dvoranom zaorio dugotrajan pljesak, a ansambl se nakon koncerta još tri puta morao vraćati na bis.</p>
<p>»Ad gloriam brass« svirao je vrlo suvereno, s punoćom mnogo većeg ansambla. Članova je, naime, samo šestero, a zvuče poput pravog puhaćeg orkestra: žestoko i glasno. Također, kako ansambl čine iskusni članovi orkestra Opere HNK-a, Simfonijskog orkestra te Zagrebačke filharmonije, »Ad gloriam brass« svira sa sjajnim osjećajem i za ritam i za interpretaciju.</p>
<p> Samo je tu i tamo koncentracija glazbenika popustila te bi se u interpretaciji osjetilo malo praznoga hoda, no taj su nedostatak nadoknađivali golemom pozitivnom energijom kojom su svirali. </p>
<p>Iako sastav nema toliko iskustva u jazzu koliko ima u baroknoj glazbi, sasvim su se dobro snašli i u ritmu swinga. Ponajviše zahvaljujući mlađim članovima sastava, trombonistu Mariju Šinceku i trubaču Igoru Hrusteku. Kao gost, puhačima se pridružio i udaraljkaš Robert Jambrušić.</p>
<p>Koncert možda, ni repertoarom ni svirkom, nije bio vrhunac umjetničkog dostignuća, no svakako je bio vrlo veselo glazbeno slavlje.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Harold Pinter dobio odličje Legije časti</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Britanskog dramatičara Harolda Pintera proglasio je vitezom Legije časti francuski premijer Dominique de Villepin u Londonu. De Villepin je objasnio utjecaj pisca na njegovo vlastito razmišljanje. »Vaše riječi izražavaju tjeskobu i hirovitost ljudskog života«, kazao je on. Svečanost je održana u srijedu na večer u rezidenciji francuskog veleposlanika. Harold Pinter (76) dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2005. Boluje od raka jednjaka od 2002., a trenutno je jedan od najizvođenijih autora u svijetu. [Hina/AFP]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Valentina Fijačko solistica splitskog HNK-a</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Sopranistica Valentina Fijačko u srijedu je sa splitskim Hrvatskim narodnim kazalištem potpisala ugovor o radu i postala solistica u stalnom angažmanu Opere, priopćili su iz HNK. Tridesetogodišnja Valentina Fijačko rođena je u Varaždinu, a pjevanje je diplomirala na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji 2002. godine. Dobitnica je brojnih uglednih nagrada, a najviše nastupa ostvarila je u zagrebačkom i osječkom HNK, gdje je radila posljednje tri godine.</p>
<p> Ravnatelj HNK Milan Štrljić je naveo kako je dolazak Valentine Fijačko nastavak ostvarivanja plana o popunjavanju opernog ansambla vrhunskim mladim solističkim imenima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Raspad Cibone u drugom poluvremenu</p>
<p>Odličan je bio Nikola Vujčić. Postigao je 29 poena, te imao sedam skokova, šest asistencija, dvije blokade... Razigrao je u nastavku cijelu momčad Maccabija</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Cibona je imala prvu meč loptu za drugi krug, ali ostala je, očekivano, neiskorištena. Makar... Maccabi je u 12. kolu skupine B Eurolige pobijedio Zagrepčane 91-83, ali je Cibona cijelo prvo poluvrijeme letjela parketom, vodila, nabijala ritam, u određenim trenucima bila i na plus šesnaest. Ali, zloglasne »crne rupe« ponovno su se dogodile. U nastavku...</p>
<p>Bez ozlijeđenog Badera pod koševima je bio lagani propuh, makar ga je sjajno zatvorio na startu utakmice Lukša Andrić. Cijelo prvo poluvrijeme Cibona je odigrala, uistinu, sjajno. Wisniewskog je ponovno bilo svugdje (promašio je jedan šut u prvom dijelu), Warren raspucan, Kus vrlo dobar. Uostalom, Cibona je do 15. minute pogodila šest od osam trica (obje je promašio Kus). Napadački su reagirali sjajno, a u obrani iznimno odigrali na Vujčiću, na vanjskoj liniji domaćina.</p>
<p>No, sama završnica poluvremena, kada je Maccabi uozbiljio igru, najavila je što će se događati u nastavku. I premda je Cibona u nastavku, doslovno na sekundu, otišla na +14, dogodilo se ono čega se Anzulović toliko bojao. Šuterska serija Maccabija i njihova igra u transu. No, na njegovu i žalost Cibone serija nije trajala nekoliko minuta, već do pred kraj.</p>
<p>Burstein nije mogao promašiti tricu, Sharp je kao i uvijek bio inspiriran Cibonom, a Vujčić je pokrenuo cijelu lavinu koševima, skokovima, asistencijama. U svemu je pomagala Cibona vlastitom histerijom, forsiranim šutevima, izgubljenim loptama... Od 52-58 u 25. minuti Maccabi je došao do 80-69 u 35. minuti. Sve je tada bilo gotovo, a Cibona se može okrenuti Joventutu sljedeće srijede. Najbitnijem ogledu ovog dijela Eurolige.</p>
<p>MACCABI - CIBONA 91-83</p>
<p>(19-29, 39-46, 66-66)</p>
<p>Nokia Arena</p>
<p>MACCABI: Bynum 3 (1-1), Felix 2, Sharp 19 (5-5), Vujčić 29 (5-7), Eliyahu 14 (4-6), Arnold, Burstein 17 (4-4), Shason, Fanan, Jasaitis 3 (1-2), Green, Halperin 4.</p>
<p>CIBONA: Wright 2 (2-2), Warren 23 (4-7), Kus 19 (5-6), Bulić, Krasić 15 (1-2), Andrić 8 (5-6), Bader, Žuža, Rozić 5, Mance, Wisniewski 11 (2-2).</p>
<p>SUCI: Zachara (Češka), Ankarali (Turska) i Mihajlov (Rusija)</p>
<p>UKUPAN ŠUT: Maccabi 32-62 (52%), Cibona 25-55 (46%)</p>
<p>TRICE: Maccabi 7-18 (Sharp 4, Burstein 3), Cibona 14-25 (Kus i Krasić 4, Warren 3...)</p>
<p>SKOKOVI: Maccabi 32 (21+11), Cibona 32 (22+10)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola VUJČIĆ.</p>
<p>Nicević promašio pobjedu</p>
<p>U četvrtak su odigrane utakmice i ostalih skupina košarkaške Eurolige. Sandro Nicević je imao šut za pobjedu Le Mansa, ali je promašio. Rezultati, skupina A: Le Mans – Dinamo 69-70 (Nicević 14), Prokom – Köln 72-61; skupina C: Aris – Benetton 65-60, Fenerbahce – Barcelona (Ukić 9) 82-69.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Najgori rasplet prije prvenstva </p>
<p>Čudno je čitati izjave u kojima se Španjolce optužuje za urotu, kao i tvrdnje da se ništa nije dogodilo. I te kako se dogodila loša stvar, pa Dominiković, ključni čovjek obrane hrvatskih rukometaša ne ide u Njemačku! </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iskreno, možemo suosjećati s Davorom Dominikovićem koji će najvjerojatnije propustiti svjetsku smotru zbog pozitivnog nalaza na dopinškoj kontroli u Španjolskoj. </p>
<p>No, u tom iskrenom suosjećanju prema sportašu čiji se snovi tako ruše jednim, možda upitnim, nalazom, ne možemo se ne načuditi načinu na koji je predstavljena cijela drama s Dominikovićem u glavnoj ulozi. </p>
<p>Naime, besmisleno je čak i u naznakama optuživati Španjolce za urotu, jer se oni, kao, križaju s nama u drugoj skupini, pa si eliminacijom Dominikovića žele olakšati posao. Španjolcima bi bilo pragmatičnije »izmisliti« pozitivan nalaz Ivanu Baliću, koji igra u istom klubu s Dominikovićem, pa bi im tada prolaz zacijelo bio siguran. </p>
<p>Ne želeći Dominikoviću imputirati krivicu, koji može biti žrtva uzimanja običnog lijeka za prehladu, idemo dalje s nelogičnostima kojima smo svjedoci neposredno uoči svjetske smotre, kada ovaj dopinški nalaz polako prerasta u pravu senzaciju. Pitamo se, zapravo, zašto iz našega rukometnog saveza ili iz usta liječnika reprezentacije ne doznajemo o kojoj je nedozvoljenoj supstanci riječ na pozitivnom Dominikovićevu nalazu. Tada bi mnogošto bilo jasnije i preciznije.</p>
<p>Istina, čekat će se B nalaz iz neovisnog laboratorija u Beču, koji će vjerojatno stići prekasno, pa ako i bude negativan, to neće značiti Dominikovićev dolazak na Svjetsko prvenstvo, ali će barem oprati ljagu sa svog obraza. Tim su više neshvatljive riječi dr. Miškulina kako se ništa nije ni dogodilo. Kako se nije dogodilo? Pa Dominiković ne putuje na veliko natjecanje, gdje je trebao biti jedan od naših glavnih igrača, napose u poznatoj Červarovoj obrani! </p>
<p>Dogodila se velika nevolja, jer osim što je pala sumnja na hrvatske sportaše da koriste doping, protiv kojeg sve svjetske asocijacije, posebno Međunarodni olimpijski odbor, vode silnu kampanju i borbu, nema sumnje da će to i dodatno psihološki uzdrmati naše reprezentativce koji s velikim aspiracijama odlaze u Njemačku. </p>
<p>Ako ćemo realno, gora se stvar Červarovoj momčadi prije početnih nastupa na prvenstvu nije ni mogla dogoditi!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pobjeda Dinama i neredi u Metkoviću</p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> – Nakon čak dvanaest godina nogometaši Dinama su posjetili Metković i protiv Neretve odigrali prijateljsku utakmicu. Dinamo je pobijedio 3-1 (strijelci: Sršen autopogodak, Vugrinec i Vukojević), a dolazak Zagrepčana je privukao na stadion čak 3000 gledatelja.</p>
<p>Naravno kako u ovom razdoblju Dinamo nije mogao pokazati sve ono što želi njihov trener Branko Ivanković, no igračku premijeru su doživjeli Schildenfeld, Pokrivač, Jertec i Sammir, dok je nakon šest mjeseci pauze igrao i Mathias Chago. Inače, Dinamo je mogao postići i trostruko veći broj pogodaka, ali nespretnost i loš travnjak su izrežirali pristojni poraz domaćina.</p>
<p>Svemu lijepome prethodio je i rušilački pohod BBB-a po Metkoviću. Njih dvjestotinjak su razbijali sve na što su naišli, a cilj im je bio klub navijača Hajduka. Policija je reagirala sa zakašnjenjem tako da su neke ulice grada postale – krvave.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bilić kod Wengera</p>
<p>Suparnici hrvatskim nogometašima u terminu 28. ožujka mogle bi biti momčadi Bjelorusije ili Crne Gore</p>
<p>Sada je posve sigurno, hrvatska nogometna reprezentacija 28. ožujka neće igrati protiv Saudijske Arabije. Nakon već davno dogovorene prijateljske utakmice protiv Norveške 7. veljače u Osijeku, koja će poslužiti kao zadnja provjera prije kvalifikacijske utakmice protiv Makedonije (24. ožujka), dvoboj protiv Saudijaca bio je predviđen kao nastavak uigravanja Bilićeve družine. </p>
<p>Potom je čekaju važne kvalifikacijske utakmice protiv Estonije u gostima (2. lipnja) i Rusije kod kuće (6. lipnja). </p>
<p>Utakmica protiv Saudijske Arabije na domaćem terenu propala je zbog isključive želje Saudijaca da se igra na njihovu terenu, što izbornik Slaven Bilić ni u kojem slučaju nije želio prihvatiti, bez obzira na izdašnost financijske ponude bogatoga saudijskog saveza. Vjerojatno su se u HNS-u primili za glavu nakon Bilićeve tvrdoglavosti, no kako reći »ne« izborniku koji je donio pozitivne promjene. Bilić očito nije želio umarati momčad napornim putovanjem, već jednostavno želi prijateljsku utakmicu na domaćem terenu, kako bi u miru i komociji pripremao momčad za nastavak kvalifikacija. Kao možebitni se suparnici 28. ožujka spominju Bjelorusija ili Crna Gora, a nije isključeno da se pojavi i netko treći. Sjetimo se kako je izbornik na samom početku mandata svoju nogometnu filozofiju predočio u prijateljskoj utakmici protiv Italije u Palermu. Pobjeda s 2-1 izborena u potpuno novom sastavu i u novom sustavu igre prvo je iznenadila kritičare, a izvrsni rezultati u kvalifikacijama najugodnije su iznenadili sve gorljive navijače »vatrenih«. </p>
<p>Od prijateljskih utakmica Bilić očekuje mnogo, kako sam kaže, to je jedinstvena prilika da se sastane s igračima razasutima po cijelom Starom kontinentu. </p>
<p>No, priprema samog Bilića za nastavak uspjeha kreće uskoro u vlastitoj režiji. Naime, naš će izbornik krajem siječnja na Otok, obići će Niku Kranjčara i njegova trenera Harryja Redknappa, ali i posjetiti nekoliko treninga trenera Arsenala Arsenea Wengera. Pratit će ga Aljoša Asanović, a vjerojatno i Robert Prosinečki. I članovi stručnog stožera najozbiljnije se pripremaju za nastavak kvalifikacija.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivanković protiv Mamića</p>
<p>Dinamo je za ligu 10, trener Branko Ivanković za ligu 16, Dinamo je za regionalnu ligu, a trener protiv nje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ovih se dana i Josip Brezni, povjerenik natjecanja Prve HNL, našalio s Dinamovim direktorom Damirom Vrbanovićem, ujedno predsjednikom Udruge prvoligaša. Peckao ga je zbog proturječnih stavova o sustavu natjecanja u Prvoj HNL. Doista, što Dinamo želi, u kakvom bi sustavu htio sudjelovati, koji bi format natjecanja bio prikladan za našu ligu i, naposljetku, koliko bi klubova u njoj trebalo sudjelovati? Sve su to pitanja na koja su Dinamovi čelnici više puta dali izravan odgovor. </p>
<p>Štoviše, maksimirski je klub jedan od žustrijih zagovornika smanjenja lige na 10 klubova. Dinamo inzistira na koncentraciji kvalitete na manji broj momčadi što bi bilo popraćeno i četverokružnim sustavom natjecanja. Zanimljivo je, međutim, što ovakvim stavovima oponira - Dinamov trener! Branko Ivanković je upravo ovih dana javno istaknuo da bi za hrvatski nogomet najbolja bila liga od 16 klubova. Štoviše, s istom je retorikom ovih dana osvanuo i Nenad Gračan, bivši Dinamov trener, koji je ove zime klupu drugoligaša Pomorca iz Kostrene zamijenio Pulinom. </p>
<p> Izvorište ovakvih stavova, čini se, nije teško iščitati. Što je liga veća, ujedno je veća šansa da i oni sami budu - prvoligaški treneri. Raspršivanje i ovo malo kvalitete na čak 16 klubova ne doima nam se suviše razboritom idejom i više nam se čini da su plod uskih, osobnih, sebičnih i parcijalnih interesa. </p>
<p> Ovakav obrazac po kojem bi svako mjestašce s trgićem, crkvom i samoposlugom trebalo imati i prvoligaša, djeluje nam pomalo neozbiljno. Međutim, Ivankoviću valja priznati da je svoj stav, ma kakav bio i kakvu ideju izražavao, javno obznanio u vrijeme dok sjedi na Dinamovoj klupi. Jer, i sad valja razmišljati o tome što kad više ne bude Dinamov trener. Evo, spomenuti je Gračan, nedugo nakon što je smijenjen u maksimirskom klubu, karijeru nastavio u Pomorcu. Drugoligašu... </p>
<p> Maksimirski trener ujedno javno proturječi i Dinamovoj ideji o stvaranju regionalne lige. Dan nakon što je u dijelu medija osvanula Ivankovićeva izjava prema kojoj je on protiv stvaranja takve lige, na tv ekranima se ukazao dopredsjednik Zdravko Mamić ponavljajući svoje ranije afirmativne stavove o ovakvom natjecanju. Katkad se može iščitati da bi Dinamo čak htio biti i svojevrsna »lokomotiva« u kreiranju regionalne lige. </p>
<p> Na ovakve kontradiktorne stavove važnih pojedinaca u Dinamu možemo gledati dvojako. Ili u klubu ni sami ne znaju što hoće i pritom su posve neusklađeni ili je, pak, riječ o demokraciji i pluralizmu mišljenja.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Lyon i Bordeaux u finalu Liga Kupa </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – U finalu francuskoga nogometnoga Liga Kupa, koji je na rasporedu 21. ožujka na pariškom Stade de Franceu, igrat će Lyon i Bordeaux. Vodeći u Le Championnatu mjesto u finalu izborio je pobjedom protiv Le Mansa s 1-0. Strijelac jedinog pogotka bio je Eric Abidal u 22. minuti. Gosti su posljednje dvije minute igrali bez isključenoga Gregoryja Cerdana. U prvom polufinalnom susretu Bordeaux je u utorak na gostovanju pobijedio Reims s 2-1. Strijelci za pobjedničku momčad bili su Marange (57) i Darcheville (74 - 11m), dok je strijelac za Reims bio Jemmali (85 - autogol). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Inter, Roma i Sampdoria u polufinalu Kupa </p>
<p>RIM</p>
<p> – Inter, Roma i Sampdoria polufinalisti su talijanskoga nogometnog Kupa, dok će četvrti sudionik biti poznat nakon uzvratnog susreta Arezza i Milana. Vodeći u Serie A Inter plasman u poluzavršnicu izborio je s dvije pobjede protiv Empolija. U obje je utakmice milanski klub slavio s 2-0. U uzvratnom susretu odigranom na San Siru strijelci su bili Cambiasso (28) i Fabio Grosso (77). Roma je mjesto među četiri najbolje momčadi izborila odigravši 2-2 u Parmi. Budući da je u prvom susretu slavila s 2-1, izborila je polufinale ukupnim rezultatom 4-3. Strijelci za Romu bili su De Rossi (30) i Pizarro (85), dok je oba pogotka za Parmu postigao Muslimović (11, 43). Sampdoria je u uzvratnom ogledu četvrtfinala u Veroni pred samo 1500 gledatelja pobijedila Chievo s 2-1 te ukupnim rezultatom 3-1 izborila nastavak natjecanja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bayern otpustio Alija Karimija </p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Vodstvo njemačkoga nogometnog prvaka Bayern Münchena uručilo je otkaz iranskom reprezentativcu Aliju Karimiju (28). Iranski je veznjak u Bayern došao 2005. godine iz Al Ahlija kao veliko pojačanje, međutim nije se nametnuo treneru Felixu Magathu. U dvije sezone upisao je tek 27 nastupa i postigao dva pogotka. »Karimi je slobodan i može tražiti klub. Trener Magath više ne računa na njegove usluge«, potvrdio je glavni menadžer bavarskoga kluba Uli Höness. Po svemu sudeći, Karimi će se vratiti u Al Ahli, klub u čijim je redovima zaslužio nagradu za najboljeg azijskog nogometaša 2004. godine. »Karimi je jedan od najboljih azijskih nogometaša i nadamo se da će prihvatiti našu ponudu«, kazao je predsjednik kluba, šeik Hamdan Bin Mohammed Al Maktoum. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ispali Valencia, Villarreal i Atletico Madrid </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Španjolski nogometni drugoligaš Valladolid priredio je najveće iznenađenje u susretima osmine finala Kupa kralja, izbacivši Villarreal. Valladolid je na gostovanju Barajinim golom iz jedanaesterca porazio Villarreal s 1-0 te ukupnim rezultatom 3-1 izborio plasman u četvrtfinale. Iznenađenje je priredio i Getafe, koji je na Mestalli deklasirao Valenciju s 4-2 te ukupnim rezultatom 5-3 izborio prvi plasman u četvrtfinale Kupa u povijesti kluba. U još jednom prvoligaškom okršaju Osasuna je pobijedila Atletico Madrid s 2-0 te se ukupnim rezultatom 3-1 probila među osam najboljih. Prošlogodišnji finalist Real Zaragoza također je prošla dalje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kostanić-Tošić briljirala na velikoj pozornici </p>
<p>Mario Ančić i Dominik Hrbaty dvoboj trećega kola igrat će u petak na MCA terenu u 9.30 sati </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Rezultati s pripremnih turnira uoči Australian Opena govorili su kako Jelena Kostanić-Tošić neće dugo živjeti na prvom Grand Slamu sezone. Ali najbolje rangirana hrvatska tenisačica u Melbourneu je izjednačila svoj najbolji rezultat iz 2003. i prošle godine. Plasman u treće kolo izborila je na velikoj pozornici, organizator je prvom australskom reketu Samanthi Stosur osigurao najbolje moguće uvjete na Rod Laver središnjem terenu, no Kostanić im je uzvratila pobjedom sa 6-4, 2-6, 6-2. </p>
<p>Presudan »break« u prvom setu Kostanić je priskrbila u osmom gemu, nakon čega je bez izgubljenog poena držala svoj servis za 6-3. Nastavak je ponudio istu sliku, »break« odmah na početku, Kostanić je povela s 2-0. No, onda je uslijedilo razdoblje inicijative Stosur, koja je naredala šest uzastopnih gemova i izjednačila rezultat u setovima. Ali, u trećem je setu Kostanić ponovno počela pogađati, dok je koncentracija suparnice praktički nestala. Nakon 110 minuta Kostanić je eliminirala najveću australsku nadu u ženskom dijelu ždrijeba, 27. tenisačicu svijeta u pojedinačnoj konkurenciji i prvoj tenisačicu svijeta u paru. Treće kolo nosi 12. nositeljicu, Ruskinju Anu Čakvetadze. Igrale su jednom prošle godine u San Diegu, slavila je 19-godišnja Čakvetadze, 13. tenisačica svijeta. </p>
<p>Ivo Karlović i Lovro Zovko nisu uspjeli proći prvu prepreku u turniru parova. Južnoafričko-nizozemska kombinacija Jeff Coetzee/Rogier Wassen pobijedila je hrvatski par sa 7-5, 6-7 (7), 6-2. </p>
<p>Mario Ančić i Dominik Hrbaty dvoboj trećega kola igrat će u petak na MCA terenu u 9.30 sati. U međusobnim dvobojima Ančić vodi s 4-2. </p>
<p>»Hrbaty je vjerojatno igrač s kojim sam najviše igrao na Touru. Svaki je put to bila velika borba, neizvjesnost do kraja. Očekujem da će tako biti i sada. Znam kako treba igrati protiv njega. Ne smijem upasti u njegov ritam, jer je onda jedan od najboljih na svijetu. Moram forsirati servis i mrežu, stalno ga pritiskati. Favorit? Možda sam to samo na papiru, obojica ulazimo u susret s istim izgledima«, rekao je Ančić. </p>
<p>• Rezultati </p>
<p>2. kolo, tenisači: Haas (12) – Bozoljac 7-6 (3), 6-1, 6-3, Gonzalez (10) – Del Potro 7-6 (7), 4-6, 6-7 (3), 6-4, 4-0 predaja, Nalbandian (8) – Lapentti 6-4, 6-4, 6-4, Murray (15) – Verdasco 7-6 (4), 7-5, 6-4, Ginepri – Zverev 6-4, 7-5, 6-1, Hewitt (19) – Dancevic 6-4, 6-4, 3-6, 6-4, Tursunov – Mirnji 6-2, 6-3, 7-6 (4), Chela – Nieminen (17) 6-3, 2-6, 6-4, 6-4, Berdych (13) – Smeets 6-3, 6-2, 6-4, Blake (5) – Kuznjecov 6-4, 6-1, 6-2;</p>
<p>tenisačice: KOSTANIĆ – Stosur 6-4, 2-6, 6-2, Schnyder (8) – Peng 7-5, 6-3, Safina (9) – Fedossova 6-3, 6-2, Šarapova (1) – Rodionova 6-0, 6-3, Ivanović (13) – Radwanska 6-2, 3-6, 6-2, Čakvetadze (12) – Granville 6-2, 5-7, 6-1, Hantuchova (15) – Loit 4-6, 6-3, 6-4, Zvonarjeva – Paszek 6-1, 6-3, Hingis (6) – Kudryavtseva 6-2, 6-2, Clijsters (4) – Morigami 6-3, 6-0. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Prvi dan otpuhnuo sve Hrvate</p>
<p>Kinez Hao Shuai zaustavio je najboljeg Hrvata Zorana Primorca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi dan Otvorenog prvenstva Hrvatske u stolnom tenisu još je jednom bio i završni za sve domaće predstavnike. U izostanku bolesne Tamare Boroš, jedina je hrvatska nada za »opipljiviji« rezultat bio Zoran Primorac, no njegova ljubav sa zagrebačkim turnirom nikako da procvjeta.</p>
<p>Za razliku od posljednje dvije godine, Zoran je ovaj put uspio preskočiti prvu prepreku. Lako je svladao Tajvanca Wu Chih-Chija, ali u drugom je kolu naletio na Kineza Hao Shuaija. Primorac je gotovo besprijekorno odigrao treći set i poveo 2-1, ali nakon toga je voda u potpunosti krenula na mlin 16. igrača svijeta.</p>
<p>»S Kinezima uvijek moraš igrati maksimalno i dok sam tako igrao, sve je bilo u redu. No, čim im dopustiš, igraju kao strojevi. Hao je sjajno vraćao moje servise«, kazao je Primorac.</p>
<p>Cornelia Vaida je dugo bila u potrazi za izgubljenom formom, a u Zagrebu je potvrdila da se polako vraća. U prvom je kolu bez većih poteškoća preskočila Mađaricu Petru Lovas, ali je u drugom kolu morala na šestu igračicu svijeta Tie Yanu, tako da prolaza nije bilo. Sandra Paović je, pak, u Zagreb stigla u na krilima niza sjajnih pobjeda u njemačkoj ligi. Trebala je biti najveći hrvatski adut, ali protiv 149. igračice svijeta, Ukrajinke Tatjane Sorocinske, bila je potpuno izgubljena.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, stolnotenisači: PRIMORAC – Wu Chih-Chi (Taj) 4-0, TOŠIĆ – Yang Zi (Sin) 0-4, TAN RUIWU – Ma Lin (Kin) 0-4; 2. kolo: PRIMORAC – Hao Shuai (Kin) 2-4 (8-11, 11-9, 11-3, 7-11, 4-11, 4-11); stolnotenisačice: VAIDA - Lovas (Mađ) 4-1, PAOVIĆ – Sorocinska (Ukr) 0-4; 2. kolo: VAIDA – Tie Yana (HKG) 1-4 (5-11, 11-6, 7-11, 3-11, 7-11).</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Šibenčani lako protiv Jadrana </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U zaostalom susretu 12. kola Prve vaterpolske lige Šibenčani su bez puno napora pobijedili Jadran rezultatom 15-9 (1-2, 6-1, 4-4, 4-2). Šibenčani, umorni od puta iz Barcelone, ušli su ležerno u susret pa su Splićani prvu dionicu riješili u svoju korist. No, u drugoj su domaći igrači zaigrali očekivano dobro i stvorili prednost koja je za goste ostala nedostižna. Najviše pogodaka postigli su Rončević (4) te Petković, Zeljak, Paškvalin i Lončar (po 2) za domaćina, a Antonijević te Andro i Marino Franičević po dva za Jadran. Redoslijed: Jug i Mladost 22, Šibenik 17, Mornar 15...[J. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Alba i BR Slavija korak do finala </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> – Hokejaši slovenske Slavije i mađarske Albe Volan nalaze se korak do plasmana u finale hokejaške Interlige. U polufinalnoj seriji na tri pobjede obje momčadi vode s 2-0 i za plasman u finale treba im još jedna pobjeda. BR Slavija upisala je dvije gostujuće pobjede protiv ZM Olimpije, dok je Alba u mađarskom okršaju upisala dvije pobjede protiv Ujpesta. Prvo ime ljubljanskog derbija bio je bivši vratar Medveščaka Anže UIčar u dva dvoboja sakupio čak 71 obranu. </p>
<p>• Rezultati, utorak: ZM Olimpija – BR Slavija 2-3, Alba Volan – Ujpest 3-1; srijeda: ZM Olimpija – BR Slavija 1-2, Alba Volan – Ujpest 3-1. [Hina/D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Sudar Titana - Obama protiv Hillary</p>
<p>Predizborna dinamika mogla bi se potpuno promijeniti, ako se u izbornu utrku uključi Al Gore. On zasad šuti - i čeka </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je do predsjedničkih izbora 2008, pa i prave izborne kampanje ostalo više od godinu i pol, Amerika kao da ne može dočekati početak nove, postbushevske ere. Prema najnovijim anketama Zogby poola, ovaj predsjednik na samom je začelju, uz Richarda Nixona, od svih 43 američka predsjednika. Samo 21 posto Amerikanaca smatra da je Bush dobar državnik. Amerika, kao da je već počela nestrpljivo odbrojavanje, iako je predsjedniku Bushu ostalo još 730 dana u Bijeloj kući. Pitanje je samo, tko će ga zamijeniti?</p>
<p>U utorak je u izbornu sliku 2008, koju ovdje nazivaju »grupni portret s damom«, računajući na gotovo izvjesnu kandidaturu bivše prve dame Amerike senatorice Hillary Clinton, i službeno ušao trenutno najveća zvijezda među demokratima, crnoputi senator Barack Obama. Iako, Hillary zapravo još nije objavila kandidaturu, čekajući valjda da od toga napravi spektakularni politički trenutak, već se nagađa da bi sudar između nje i Baracka, ako ne dođe do iznenadne političke simbioze, bio »sudar Titana«!</p>
<p> Borba za izbor glavnog demokratskog kandidata mogla bi se voditi ne preko potpore sposobnostima kandidata, već opredjeljenjem za novog američkog predsjednika samo zato što je crnac, ili što bi se u Bijelu kuću konačno, nakon 200 godina, mogla useliti prva žena. Obama, koji trenutno uživa medijsku naklonost neviđenu od doba Billa Clintona s početka 90-tih, poriče, međutim, da želi iskoristiti neočekivano visok interes novinara za svaki detalj njegovog života. On ne želi biti predsjednik zato što je »čudan i drukčiji«. Obama inzistira da je on sposoban te da razumije svaku aktualnu krizu. Ipak, u njegovim je izjavama ipak više prisutna logika i politički talent, nego iskustvo u koje Amerikanci ponekad slijepo vjeruju. Uostalom politički oponenti već Obami stavljaju polako taj kamen oko vrata: nedostatak iskustva javno je kod Obame primijetio, tko drugi do bivši predsjednik Bill Clinton. Poručio 45-godišnjem senatoru, da »ne žuri«! No, izgleda da ga Obama neće poslušati. </p>
<p>Uostalom, kad bi se dogodilo da bude izabran za šefa Bijele kuće, bio bi godinu stariji od Clintona, koji je 1992. kad je izabran za 41. predsjednika SAD-a imao 46 godina. </p>
<p> Obami se u ovom trenutku pripisuje sva magičnost političke privlačnosti koju je, recimo, imao predsjednik John F. Kennedy. No, Hillary Clinton »ima političke mišiće«, tvrdi Washington Post, dodajući, da će »ovo biti titanska borba između energije i karizme, na jednoj, i novca i organizacije na drugoj strani«.</p>
<p>Spomenuti »grupni portret s damom« ne bi bio potpun bez još jedne Zogbi ankete, po kojoj bivši Kerryjev dopredsjednički kandidat senator John Edwards na prošlotjednom odmjeravanju snaga u anketiranju birača Demokratske stranke u Iowi osvojio uvjerljivo prvo mjesto. Ljepuškasti Edwards, koji uz izborne slogane namijenjene zaboravljenoj srednjoj klasi, osvaja »treću Ameriku« u Iowi je dobio 27 posto glasova. </p>
<p>U istom odmjeravanju, Obama je osvojio 17 posto, tek jedan posto više od Hillary. No, čak ni to ne odražava pravu situaciju. Ima onih koji tvrde da će se dinamika potpuno promijeniti, ako se u izbornu utrku uključi Al Gore. On zasad šuti i čeka.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rezolucija protiv pojačanja u Iraku </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Skupina američkih senatora, ukjučujući i republikanskog kritičara rata Chucka Hagela, u srijedu je podnijela prijedlog rezolucije kojom se izražava protivljenje planu predsjednika George W. Busha da u Irak pošalje dodatnih 21.500 vojnika, uz ocjenu kako to nije »u američkom nacionalnom interesu«.</p>
<p> »Američka strategija i nazočnost u Iraku mogu se održati samo uz podršku američkog naroda i dvostranačku potporu Kongresa«, ističe se u nacrtu rezolucije o kojoj bi Senat trebao raspravljati iduće srijede, dan nakon Bushova govora o stanju nacije. »Nije u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država da produbljuju svoj vojni angažman u Iraku, posebice eskalirajući (povećavajući) prisustvo američkih postrojbi«, stoji u nacrtu rezolucije koji su, uz Hagela, podnijeli predsjednici senatskih odbora za vanjsku politiku i za oružane snage, demokrati Joseph Biden i Carl Levin. »Učinit ću sve da zaustavim predsjednikovu politiku, kako ju je predstavio prošle srijede. Mislim da je to opasno neodgovorno«, rekao je Hagel na zajedničkoj konferenciji za novinare s demokratima Bidenom i Levinom. Republikanska senatorica Olympia Snow priopćenjem je podržala rezoluciju ocijenivši kako ona ide u pravom smjeru. U Senatu ima osam republikanskih senatora koji se protive Bushovoj politici u Iraku, ali nisu spremni podržati rezoluciju zbog riječi »eskalacija« koja se smatra terminom demokrata za Bushova pojačanja u Iraku. Ali, demokrati su spremni promijeniti tekst kako bi dobili podršku što više republikanaca za izglasavanje rezolucije. »Ključ je dvostranačje«, izjavio je jedan pomoćnik u Senatu. »Jedini način da se predsjednika natjera da promjeni smjer jest pokazati mu da mu se protive i članovi vlastite stranke«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Smjene na čelu TV kuća</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vodeći javni mediji u Bosni i Hercegovini našli su se pod jakim političkim pritiskom. Nakon što su pobjednici izbora od 1. listopada napokon preuzeli vlast u zemlji, oni očito namjeravaju postaviti nove garniture na čelo javnih radiotelevizijskih kuća.</p>
<p>To se odnosi prije svega na državni javni RTV servis i radioteleviziju Federacije BiH, budući da su ključni mediji u Republici Srpskoj (RS), barem tako tvrdi oporba, već odavno pod kontrolom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), odnosno premijera RS Milorada Dodika.</p>
<p>Upravo su SNSD i Dodik odigrali ključnu ulogu u najnovijem medijsko-političkom skandalu koji je u utorak doveo do smjene direktora Javnog RTV servisa BiH Drage Marića i imenovanja na njegovo mjesto poznatog novinara Mehmeda Agovića.</p>
<p>Naime, Dodikova Vlada RS je još 12. siječnja donijela odluku po kojoj predstavnici Vlade RS više neće davati izjave državnoj TV »zbog odnosa prema Vladi RS te zbog izvještavanja i koncipiranja programa te medijske kuće«. Neposredan povod bio je podatak da je prilog o Krsnoj slavi, odnosno obilježavanju Dana RS objavljen tek u dvadesetoj minuti središnjeg dnevnika. Odluci su se kasnije pridružili i predstavnici drugih tijela vlasti u RS, a vrhunac se dogodio u srijedu kada su portiri izbacili televizijsku ekipu iz lobija vladine zgrade. Upravni odbor Javnog RTV servisa donio je odluku o smjeni direktora i dao naputak o smjeni glavnog urednika informativnog programa zbog navodnog potpunog gubljenja nadzora nad vođenjem kuće. Za to je, čini se, izabran krivi trenutak jer je poslana prilično jasna poruka o utjecaju politike na medije koji bi trebali biti nezavisni. Kazao je to i sam Drago Marić, a ogorčenje nije krio niti urednik informativnog programa Amir Zukić.</p>
<p>Predsjednik Upravnog odbora RTV Federacije BiH Slavo Kukić nazvao je odluku žalosnom, no nije isključeno da bi čistka uskoro mogla uslijediti i na Federalnoj TV. Moćni član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i njegova Stranka za BiH već ranije su iskazali nezadovoljstvo uređivačkom politikom Federalne TV za koju je jedan visoko pozicionirani dužnosnik stranke rekao da je posve u funkciji SDP-a. Osjetljivosti na političke pritiske pridonijeli su i sami urednici i novinari javnih TV kuća koji nisu uspjeli napraviti zadovoljavajući program, ne u političkom, već u profesionalnom smislu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Umro Art Buchwald </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Art Buchwald, najpoznatiji politički satiričar američkog tiska, umro je u 81. godini. Uzrok smrti je zatajenje bubrega, rekao je njegov sin Joel. Bio je kritično bolestan i gotovo umro prošle godine ali se oporavio toliko da napiše knjigu o tom iskustvu, »Too Soon to Say Goodbye«, objavljenu u studenom. Objavio je ukupno više od 30 knjiga. Rođen 1925. u državi New York, Buchwald je odrastao u newyorškoj četvrti Queens. Napustio je srednju školu i priključio se mornarici 1942. te proveo dvije godine na Pacifiku tijekom Drugog svjetskog rata. Po povratku, studirao je književnost u Los Angelesu, a studij je napustio bez diplome. Odlazi u Pariz 1948. gdje se zapošljava kao dopisnik časopisa Variety. Godine 1949. nudi europskom izdanju New York Herald Tribunea kroniku pod naslovom »Paris after dark« o pariškom noćnom životu, čime je počela njegova karijera humorista. Buchwald se vratio u SAD 1962. i postao kroničar Washington Posta i više desetaka tiskovina, specijalizirajući se za političku satiru. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Otkrijte svoje okidače</p>
<p>Svatko mora otkriti što ga najviše opterećuje u svakodnevnom životu</p>
<p>Stres je u današnje vrijeme postao uobičajenom pojavom. Gotovo da nema osobe koja nije barem jednom izjavila da je pod stresom. Veliki broj obveza i užurban životni ritam uglavnom su glavni krivci za to. Stručnjaci smatraju da postoje dvije vrste osoba kada je u pitanju stres. Oni koji se stalno natječu s drugima i perfekcionisti su u svemu što rade, bit će mu skloniji. S druge strane oni koji ne moraju uvijek biti prvi u svemu, neće mu podleći tako lako. </p>
<p>Najvažnije je da svatko proba sam otkriti koji su to njegovi okidači za stres i, ako je potrebno, potražiti stručnu pomoć. Jedno je britansko istraživanje pokazalo da se čak pola milijuna Britanaca osjeća da je pod stresom. U Velikoj Britaniji jedan od šest radnika izjavljuje da im je posao iznimno stresan. Zbog toga im u konačnici strada zdravlje. Problemi povezani s takvim stanjem su nesanica, migrena, nadutost, slaba koncentracija, tjeskoba i depresija. Organizam također može oslabiti i postati skloniji raznim bolestima poput viroza, a ako stres postane kroničan mogu se javiti i srčane bolesti.</p>
<p>Cary Cooper, profesor psihologije sa sveučilišta Lancaster, smatra da je do sveopće raširenosti stresa na poslu došlo prije svega zbog nesigurnosti radnog mjesta, te duljih radnih sati. On također smatra da tehnologija također pridonosi osjećaju nezadovoljstva. Poslovanje je danas postalo mnogo brže i zahtjevnije nego prijašnjih godina. Stalno treba nositi mobitel i zavirivati u računalo ili laptop, napisati mnoštvo SMS-poruka i odgovoriti na elektroničku poštu. Mnogi ljudi rade prekovremeno i posao nose kući. </p>
<p>Mladi se također osjećaju loše, jer teško mogu odgovoriti na zahtjeve modernog društva. Glavne su vrijednosti u društvu novac, moć i slava, te se oni koji su daleko od toga sna pa se osjećaju inferiorno i tjeskobno. Mnoga se istraživanja bave stresom. Znanstvenici Karolinska instituta u Švedskoj proučavali su 9000 djece i došli do zaključka kako su ona djeca koja su hranjena na bočicu bila četiri puta izvrgnutija stresu od novorođenčadi koja je sisala. </p>
<p>Philadelphijsko sveučilište Temple pozabavilo se pak stresom koji potpiruju naša osjetila. Pokazalo se da su žene mnogo osjetljivije na glasne zvukove ili mirise. Stres nadalje može u žena uzrokovati neplodnost, a žene koje imaju zahtjevne poslove mogu imati najviše problema. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nevolje sa suncem</p>
<p>Ruska teniska zvijezda Marija Šarapova dugo će pamtiti ovogodišnji Australian Open. Naime, igrajući meč tri sata na 38 stupnjeva Celzijevih, zaradila je zabrinjavajuće opekline od sunca. Koža lijevoga ramena opečena je, neravna i prošarana smeđim i ružičastim mrljama. Liječnici su devetnaestogodišnjoj tenisačici odmah preporučili oprez i izbjegavanje izlaganja suncu. »Njezino je lijevo rame mjestimično natečeno, što može biti znak alergijske reakcije. Izlaganje suncu katkada ih izaziva, a to može biti veliki profesionalni rizik za sportašicu toga ranga. Svako izlaganje suncu u koži se akumulira i ne uzrokuje samo njeno starenje, nego i karcinom, te druge vrste rana koje se mogu pojaviti poslije tijekom života«, kazao je dr. David Fenton, dermatolog londonskoga dermatološkog instituta St John.[Dž.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svetkovina nezavisna filma</p>
<p>Ove će se godine na Sundance filmskom festivalu prikazati 123 filma</p>
<p>U četvrtak je projekcijom dokumentarnog filma »Chicago 10« otvoreno 29. izdanje Sundance Film Festivala. Skijaško središte Park City, u američkoj saveznoj državi Uti, deset će dana biti filmsko središte svijeta, jer je od svog nastajanja 1978. godine (službeno, festival ime Sundance nosi od 1991.) Sundance postao jednim od najprestižnijih svjetskih filmskih festivala. </p>
<p>Festival na kojem su svoj trijumfalni put počeli kultni naslovi poput »Pasa iz rezervoara«, »Mementa«, »Krvavo jednostavnog« ili »Projekta vještice iz Blaira«, i ove će godine naglasak staviti na nezavisnu produkciju i pružanje prigode mladim i još neafirmiranim filmašima.</p>
<p>Organizatori su festivala oduvijek voljeli biti i kontroverzni, pa su za otvaranje odabrali antiratni dokumentarac »Chicago 10«, koji govori o žestokim demonstracijama organiziranim 1968. protiv rata u Vijetnamu. Od ostalih naslova treba izdvojiti »An American Crime«, kontroverznu dramu baziranu na stvarnim događajima o kućanici iz predgrađa (glumi je Catherine Keener) koja je čitavo desetljeće šezdesetih u podrumu držala zaključanom tinejdžerku, zatim »Away From Her« u kojem ćemo nakon dugo vremena ponovno moći gledati Julie Christie, te »Chapter 27«, priču o Marku Davidu Chapmanu, ubojici Johna Lennona. Glavne uloge tumače mlade zvijezde Jared Leto i Lindsay Lohan.</p>
<p>Na festivalu, čiji je prvotni cilj bio namjera da se održavanjem jedne takve priredbe privuče filmaše i turiste u Utu, ove će godine biti prikazana 123 filma, nastala uglavnom bez utjecaja Hollywooda i njegovih velikih studija. Danas najpoznatiji festival nezavisnog filma na svijetu, svoju je međunarodnu prepoznatljivost dobio uključivanjem slavnog Roberta Redforda u cijeli projekt (Redford je i dao ime festivalu, i to prema liku iz svog omiljenog filma »Butch Cassidy i Sundance Kid«). S nekoliko članova festivalskog odbora Redford je osnovao i Sundance Institut, neprofitnu organizaciju za poticanje i razvoj nezavisnog filma koji će svoju promociju dobiti upravo putem festivala. Iako će neki reći da je Sundance pomalo izgubio na svojoj svježini i da se ipak približio Hollywoodu, festival je i dalje fokusiran na promicanje novih, originalnih filmskih ideja, te na davanje potpore mladim filmašima.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Lav traži prijatelja</p>
<p>Zoološki vrt iz Taipeija traži lava koji bi pravio društvo njihovu ostarjelu i bolesnu lavu, a u zamjenu je uprava spremna darovatelju ponuditi nekoliko svojih drugih životinja. No nije lako pronaći idealnog prijatelja za lava, jer treba pripaziti da se dvojica mužjaka dobro slože. Glasnogovornik tog zoološkog vrta opovrgnuo je pisanje jednog dnevnog lista da je 26-godišnji afrički lav potrhanjen i zanemaren, te pojasnio da je Shih Chong došao u zoološki vrt nakon što ga se riješio cirkus u kojem je bio do 1991. godine. »Naš je lav na medicinskoj dijeti, ali ga hranimo govedinom, ovčetinom, svinjetinom, štakorima i hranom za mačke, te svakodnevno prima vitamin E i kalcij«, rekao je glasnogovornik zoološkog vrta. Lavovi prosječno žive 20 godina, a Shih Chong sada ima 26, što znači da je doživio od 90 do 100 godina prema ljudskim mjerilima. [A.L.B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Cvik uhićen u središtu Splita</p>
<p>Tijekom bijega skrivao se u inozemstvu, najvjerojatnije u susjednoj BiH, a u Splitu je bio posljednjih 20 dana</p>
<p>Nakon gotovo šestomjesečnog bijega, najtraženiji hrvatski bjegunac Jakša Cvitanović Cvik (32), prvoosumnjičeni za organiziranje skupine radi preprodaje droge na Korčuli, uhićen je u srijedu poslijepodne u središtu Splita. Splitska policija uhitila je Cvika u iznajmljenom stanu u Zoranićevoj ulici pokraj staroga Hajdukova placa, a u trenutku uhićenja nije pružao otpor, iako je u stanu pronađen i napunjen pištolj »CZ« kalibra 7,65.</p>
<p>Načelnik sektora kriminaliteta droga splitskog PU-a Ivan Kasum rekao je na izvanrednoj konferenciji za novinare da je osim Cvika uhićen i tridesetčetverogodišnji Nikola Šitin iz Sitnoga Gornjeg, osumnjičen za pomaganje Cviku. </p>
<p>Prema saznanjima splitske policije, Cvik se tijekom bijega skrivao u inozemstvu, najvjerojatnije u BiH. U stanu koji je koristio u Splitu i u kojem je boravio posljednjih dvadesetak dana, policija je pronašla pištolje s prigušivačem, pet mobitela, prijenosno računalo, manju količinu marihuane, 17 konvertibilnih maraka i 1500 kuna te raznu dokumentaciju i pravovaljane osobne dokumente. </p>
<p>Načelnik Odjela kriminaliteta droga MUP-a Darko Žižek izvijestio je da policija nastavlja akciju uhićenja Cvikovih pomagača, koji su mu omogućili polugodišnje skrivanje od pravosudnih tijela. Osumnjičen da je bio šef korčulanske narko mafije i jedan od glavnih opskrbljivača drogom na jugu Hrvatske, Cvik je dosad prijavljen za 96 različitih kaznenih djela, a zbog zloporabe droga već je bio i pravomoćno osuđen na četveromjesečnu zatvorsku kaznu. </p>
<p>Početkom srpnja prošle godine pobjegao je korčulanskim policajcima, iskočivši iz automobila prilikom uhićenja, nakon što je u Veloj Luci pucao prema jednom 37-godišnjaku. Za njim je bila raspisana i međunarodna tjeralica, te pokrenuta opsežna policijska potraga, kao i uhićenje osoba za koje se sumnjalo da pripadaju Cvikovoj kriminalnoj skupini. Prema Uskokovoj prijavi, predvodio je skupinu od 20 osoba, koje su i nakon njegova bijega nastavile preprodavati drogu, a Državno odvjetništvo navodi da su tijekom tri godine, odnosno do studenoga 2006., od prodanog heroina pribavili više od 10 milijuna kuna protupravne imovinske koristi. </p>
<p>Među osumnjičenima su i dubrovačka odvjetnica Ana Birimiša, navodna Cvikova djevojka, koja je nakon saslušanja puštena da se brani sa slobode, te njegov brat Mirjan, kojemu je istražni sudac po nalogu Uskoka odredio zabranu raspolaganja imovinom za koju se sumnja da je stečena novcem od prodaje droge. Osim Cviku, istražni je sudac odredio pritvor i za još devet osoba, od kojih je pet u pritvoru na Bilicama, dok su četvorica osumnjičenika u dubrovačkom zatvoru.</p>
<p>Pritvorena je bila i Želita Tomić, koja je prema kazivanju četiri godine prodavala drogu za Cvika, a koja je stekla status zaštićene svjedokinje te je puštena na slobodu uz policijsku zaštitu. Na upit da objasni zbog čega se Cvika naziva najvećim narko dilerom kad za to nisu pronađeni materijalni dokazi, Žižek je uzvratio da u Hrvatskoj ima i većih narko bosova, istaknuvši da bi bilo pogrešno i neumjesno »kovati ga u zvijezde«. </p>
<p>Za sve daljnje upite o postupku protiv Cvikove kriminalne skupine Žižek je uputio novinare na Uskok, čijih predstavnika, unatoč najavi, nije bilo na konferenciji za novinare. Prilikom privođenja osumnjičenog narkobosa istražnom sucu Županijskog suda u Splitu, Cvik je pred novinarima prošao duboko pognute glave, uputivši svima pogrdne psovke.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Za ubojstvo »ljubavnika« 14 godina zatvora</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Splitu u četvrtak je nepravomoćno na 14 godina zatvora osuđen Erik Rubinić (32) iz Jastrebarskog, optužen za ubojstvo Mije Vidovića (64) u listopadu 2005. u Vidovićevoj kući u Kaštel Lukšiću, u kojoj su zajedno živjeli i, navodno, bili u ljubavnoj vezi.</p>
<p>Tijekom postupka Rubinić je tvrdio da je svojega, navodnog, ljubavnika ubio u samoobrani, ali na kraju suđenja priznao je da ga je ubio iz koristoljublja. Nakon izricanja presude pred sudom je izjavio kako se na izrečenu kaznu neće žaliti.</p>
<p>Po optužnici Rubinić je 19. listopada 2005. napao Vidovića zbog 7000 kuna, izudarao ga čekićem na unutrašnjem stubištu obiteljske kuće, gdje je žrtva i pronađena odjevena u čipkasto donje rublje. Vidović je preminuo nakon nekoliko dana u bolnici, a Rubinić je pobjegao te je uhićen u početku prošle godine u Italiji. Tijekom istrage branio se da je Vidović bio posesivan i da ga je zatvarao u kuću dok je izlazio s drugim mladićima te da ga je izudarao u strahu za vlastit život, pošto ga je Vidović pokušao prisiliti na pružanje seksualnog zadovoljstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Umrla od ubodnih rana u vrat i trbuh </p>
<p>Atraktivna žena živjela je sama i često su je posjećivali muškarci </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Beživotno tijelo četrdesettrogodišnje Ružice O. iz Slavonskog Broda pronađeno je u srijedu oko 20 sati u iznajmljenom stanu u Osijeku u Naselju Vladimira Nazora.</p>
<p> U šturom policijskom priopćenju o tom događaju navodi se da je nepoznati počinitelj žrtvi zadao više ubodnih rana, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu. Po nalogu istražnog suca Ante Kvesića, tijelo ubijene radi obdukcije prevezeno je u Kliničku bolnicu Osijek. Pretpostavlja se da se ubojstvo dogodilo u srijedu poslijepodne između 14,30 i 18,00 sati. </p>
<p>Na tijelu je pronađeno više ubodnih rana u predjelu trbuha i vrata, a stvari u stanu su ispremetane, izjavio je istražni sudac. Na očevidu su bile angažirane dvije ekipe forenzičara, koje su, kako je izjavio Kvesić, imale pune ruke posla zbog tragova pronađenih na stubištu zgrade i u iznajmljenom stanu ubijene.</p>
<p>Ubijena je, kako ističu susjedi, bila atraktivna izgleda, živjela je sama, i često su je posjećivali muškarci. </p>
<p> Ubojstvo je prijavila muška osoba koja je došla u posjet ubijenoj i posumnjala da se u stanu dogodilo nešto neobično.</p>
<p> Istražnog sudac Kvesić je potvrdio da je Ružica O. ubijena nožem. </p>
<p> Policija je dojavu dobila oko 20 sati, a pretpostavlja se da je ubijena u poslijepodnevnim satima. Nakon dojave o sumnji da se nešto dogodilo u stanu, policija je pronašla vlasnika stana koji ga je otključao. </p>
<p> Prema prvim informacijama stan, u kojem je pronađena ubijena R.O., iznajmili su ona i njezin suprug koji su povremeno dolazili u Osijek radi privatnog obrta kojim su se bavili. </p>
<p>Mile Ljubičić / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kako na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zaraditi 550.000 eura?</p>
<p>Do novca okrivljeni došli posuđujući desetorici Puljana novac uz enormne kamate</p>
<p>PULA</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Puli u četvrtak je počelo suđenje Robertu Buiću, Daliboru Ukoti, Samiru Dedukiću i Gordani Štifanić. </p>
<p>Naime, mjesec dana nakon uhićenja u listopadu prošle godine, podignuta je optužnica protiv Roberta Buića zbog kaznenog djela iz Zakona o deviznom poslovanju u stjecaju s lihvarskim ugovorom, prijevare i protupravne naplate, Dalibora Ukote također zbog kaznenog djela iz zakona o deviznom poslovanju u stjecaju s lihvarskim ugovorom, prijevare i protupravne naplate, Gordane Štifanić zbog prijevare i Samira Dedukića zbog kaznenog djela iz Zakona o deviznom poslovanju u stjecaju s pomaganjem u sklapanju lihvarskog ugovora. Četvorka se kaznenim djelima koja im se pripisuju domogla najmanje 4,107.500 kuna, tj. oko 550.000 eura, piše u optužnici. Do tog su novca okrivljeni došli posuđujući desetorici Puljana novac uz enormne kamate, koji ovi kasnije nisu mogli vraćati. Zato su im na ime duga prepisivali nekretnine koje su imali, a neki od oštećenih su se kreditno zaduživali u Gospodarsko-kreditnoj banci, kako bi vratili dug. Od tih kredita nisu dobivali novac jer je on završio kod Roberta Buića, stoji u optužnici. </p>
<p>Robert Buić i Dalibor Ukota od listopada prošle godine su u pritvoru pulskog zatvora, a Gordana Štifanić i Samir Dedukić, brane se sa slobode. Nakon što je zamjenik državnog odvjetnika, Vlado Šćur, pročitao optužnicu, sutkinja Vera Klesnić iznijela je prijedlog sankcija. Po njemu bi prvo optuženi, Robert Buić, mogao dobiti do tri godine zatvora, Dalibor Ukota do dvije godine, treće optužena, Gordana Štifanić, do tri godine, a Samir Dedukić od sedam mjeseci do tri godine. Svi su se oni izjasnili da se ne osjećaju krivima ni po kojoj točki optužnice. Buić se brani šutnjom, a obranu će iznijeti na kraju postupka. Ukota je dao iskaz u kojem je izričito tvrdio da novac nije posuđivao, pa tako ni potraživao kamate ili ostvario imovinsku korist. Stoga, dodao je, nije imao razloga prijetiti navodno oštećenima. U nastavku rasprave saslušan je Tomislav Andrić, jedan od brojnih svjedoka. Ostali će se oštećeni građani saslušavati u petak. </p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Matkunu 4999 kuna od Nacionala</p>
<p>NOVI MAROF</p>
<p> - Sina Karli, glavna urednica Nacionala, presudom novomarofskog Općinskog suda osuđena je na novčanu kaznu od 4999 kuna zbog klevete Miroslava Matkuna, inače oštećenog u postupku protiv Hrvoja Petrača. Ako kaznu ne plati u roku od 60 dana ili ako se kazna na naplati prisilno, sud će je zamijeniti radom za opće dobro na slobodi. </p>
<p> Miroslav Matkun podnio je privatnu tužbu protiv Nacionalove urednice jer je dopustila da se u tom tjedniku u nepotpisanom članku u rubrici »Gazeta« objave neistinite informacije: »Sve je počelo kad je Petrač posudio milijun maraka tvrtki Miroslava Matkuna Unit - V..., Matkun nije vratio dug, nego je predlagao da se on pretvori u dionice njegova poduzeća; Unit - V je uskoro napustio i Matkun, ostavivši za sobom brojne vjerovnike;... godine 1999. podigao je tužbu protiv Jandreka i Petrača, a novomarofski je sud sada njegovu tužbu odbacio«.</p>
<p> Karli se branila da ne može na sebe preuzeti odgovornost, jer je članak objavljen u rubrici »Gazeta«, koja ima svog urednika i autora. Kazala je i da o objavljenim informacijama za koje se navodi da sadrže klevetničku tvrdnju nema nikakvih saznanja i da članak nije pročitala prije objave, jer ima povjerenja u svoje novinare. Matkun je, pak, kazao, da je do 1999. godine bio direktor tvrtke, a tada je otišao u mirovinu. Potvrdio je da je Unit - V bio u poslovnim odnosima s Petračevom tvrtkom od koje su posudili oko 800.000 DEM, no pola iznosa vraćeno je u novcu, a preostali dio pretvoren je u dionice. On Petraču nije bio ništa dužan, već je dugovanje postojalo prema Petračevoj tvrtki, ali je i na spomenuti način riješeno. Petrača i Jandreka 1999. godine nije tužio, 2001. podnio je tužbu za naknadu štete, ali je taj postupak prekinut, do okončanja kaznenog postupka koji se protiv Jandreka i Petrača vodi zbog iznude. Uvidom u spise, zapisnike i razne ugovore, sud je utvrdio da je u objavljenom članku u Nacionalu bilo klevetničkog sadržaja. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Preminuo nakon tučnjave s unukom </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Pavao Zrna (78), iz Hodošana, preminuo je u novomarofskoj Specijalnoj bolnici u kojoj se liječio nakon što je prije mjesec dana zadobio ozljede u tučnjavi s unukom I. Z. (21). Starac je najprije bio smješten u čakovečku Opću bolnicu, nakon čega je prebačen u Novi Marof, a je li smrt posljedica ozljeda koje mu je prilikom tučnjave nanio unuk, pokazat će obdukcija. [M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Godinu i pet mjeseci za tučnjavu pred »Zvečkom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedan od optuženih za krvoproliće u zagrebačkoj Fini u rujnu 2005., te za teško ranjavanje Dragutina Golika-Zmije prilikom pljačke banke u Drvinju, Dražen Gebaj na zagrebačkom je Općinskom sudu zbog nasilništva i pokušaja nanošenja teške tjelesne ozljede u četvrtak nepravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od godine i pet mjeseci. </p>
<p>»Znam da je pritisak na vas zbog Fine i zato me osuđujete«, tim je riječima Gebaj koji je u lancima doveden iz remetinečkog pritvora, komentirao presudu koju mu je izrekla sutkinja Božica Barlović. Iz sudnice raspravne sutkinje, nešto prije objavljivanja presude, Gebaj je pak izbačen jer se oštro protivio sutkinjinoj odluci da ne saslušava ponovno jednog svjedoka u post+pku, pa joj se obratio riječima: »Što se praviš grbava, jer sam ti ja kriv što ti ukidaju presudu i vraćaju na ponovno suđenje«. </p>
<p>Podsjetimo, Gebaj je proglašen krivim jer je u svibnju 2005. oko 17 sati ispred lokala »Zvečka« u Masarykovoj bejzbol palicom i šakam pretukao Darija Lukačića. Gebaj je Lukačića, tukao bejzbol palicom sve dok od silnih udaraca nije pukla. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Gradski podrum« dobili besplatno?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petosatnim iskazivanjem svjedoka kod sutkinje Rafele Valentić-Sakač u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu počelo suđenje Miroslavu Kutli i još šestorici suoptuženika zbog afere »Gradski podrumi«. Sedmorku se, naime, tereti da su tvrtki »Globus« u vlasništvu Miroslava Kutle omogućili stjecanje dionica u vrijednosti od preko 502.000 njemačkih maraka.</p>
<p> Prema optužnici, »Globus« je dionice stekao bez stvarnog ulaganja tako što je sedmorka sačinjavala lažnu dokumentaciju za robu koja nikada nije bila isporučena i za radove koje »Globus« nikada nije obavio. Sklapanjem ugovora između direktora »Gradskih podruma« Dragutina Mužića i Miroslava Kutle dogovorili su se protivno tome a to je da će »Globus« robu fakturirati po veleprodajnoj cijeni, kao i sudjelovati u obnovi prostora »Gradskog podruma« što nikada nije napravljeno. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bračni par poginuo sletjevši autom u kanal</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Dvoje Metkovćana, bračni par M.O. (20) i I.O. (20) u srijedu su pronađeni mrtvi u automobilu »hyundai poni«, registarskih oznaka MA 272 M, koji se nalazio prevrnut u kanalu punom vode. Naime, nakon što je oko 21,30 sati zaprimljena dojava da se u kanalu u ulici Petra Krešimira IV u Metkoviću nalazi prevrnut automobil policija je izašla na mjesto događaja nakon čega toga izvučen »hyundai«, koji je osim zadnjih kotača prevrnut na krov ležao u 1,5 metar dubokoj vodi. Iz olupine su izvučena beživotna tijela mladih supružnika pa je u 22,30 sati mrtvozvornik Doma zdravlja Metković konstatirao njihovu smrt. Očevidom je utvrđeno da je M.O. oko 20,15 sati zbog neprilagođene brzine i mokrog kolnika izgubio kontrolu nad upravljačem zbog čega je prilikom kočenja automobil sišao na zemljano proširenje te se udarivši u strmi dio prevrnuo na krv te upao u kanal širok 3,5 metara i dubok metar i pol. [A.H.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Osniva se šest izvoznih klastera</p>
<p>Nakana je, temeljem austrijskog modela, hrvatsko gospodarstvo iz pretežito uvoznog preobraziti u izvozno </p>
<p>Kako bi pokrenula proizvodnju i preokrenula nisku pokrivenost uvoza izvozom, koja je za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila niskih 46,6 posto (u tom razdoblju izvoz je iznosio 7,27 a uvoz 15,73 milijarde dolara), naša zemlja pokreće projekt »Hrvatska izvozna ofenziva«. Detalje tog projekta u ponedjeljak će predstaviti ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a cilj mu je u sljedeće tri godine, do 2010., povećati broj tvrtki izvoznika sa sadašnjih 11.000 na skoro 14.000, te u sljedećih pet godina udvostručiti hrvatski izvoz roba i usluga.</p>
<p>Nadalje, poticat će se proizvođači da umjesto sirovina izvoze gotove proizvode, kao i da se zamijeni što veći postotak uvoza domaćim proizvodima. Najvažnija poluga te strategije svakako je osnivanje šest izvoznih klastera. Nakana je, temeljem austrijskog modela, hrvatsko gospodarstvo iz pretežito uvoznog preobraziti u izvozno, promijeniti strukturu izvoza i povećati konkurentnost hrvatskih proizvoda u inozemstvu. </p>
<p>Klasteri, udruživanje poduzeća koje povezuje zajednički interes, nisu nepoznanica u hrvatskom gospodarstvu, i ima ih desetak, od onih vezanih uz drvnu ili tekstilnu proizvodnju. Međutim, izvozni klasteri će biti specifični jer će država u suradnji s obrtnicima i privrednicima odrediti sektore u kojima će biti formirani, a potom će i podupirati njihov rad. Takvi klasteri će biti uži, bit će orijentirani isključivo na određeno tržište. </p>
<p>Hrvatska će, kako je najavljeno, imati klastere za vodu, malu brodogradnju, tekstil-odjeću, ICT-rješenja, drvo-namještaj i marikulturu-hrvatsku ribu. To zapravo znači da bi u sljedećim godinama mogli, među ostalim, na inozemna tržišta početi isporučivati, primjerice glisere i jahte za odmor, ali i mala ribarska plovila za gospodarski ribolov. Također, umjesto trupaca, klaster za drvo-namještaj trebao bi izvoziti lijepo dizajnirane drvne proizvode. Riba iz Jadrana, posebice ona iz hrvatskog Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, također bi trebala naći svoj put do europskih potrošača. O vodi kao jednom od važnijih hrvatskih izvoznih proizvoda već je dosta puta govoreno u hrvatskoj javnosti. </p>
<p>Hrvatska je određeni broj godina, moguće i zbog opravdanih razloga, ali zasigurno i zbog nedostatka jasne strategije, više preferirala trgovinu od proizvodnje. Predstavljanje hrvatske izvozne ofenzive jasan je znak kako se od tog modela odustaje i prihvaća onaj koji je, na primjer, austrijsko gospodarstvo učinio »tigrom« među europskim državama. </p>
<p>Austrijski primjer</p>
<p>Što znači izvoz za gospodarstvo, životni standard i razvoj jedne zemlje, najbolje pokazuje austrijski primjer. Ta zemlja je u posljednjih šest godina povećala izvoz za više od 40 posto, a u ovoj planira opsegom izvoza prekoračiti granicu od 100 milijardi eura. Izvoz roba i usluga, inače, čine više od 50 posto austrijskog BDP-a. U posljednjih pet godina ta zemlja je povećala broj izvoznika s 15.000 na skoro 30.000. U vezi s tim zanimljiv je i podatak da je udjel malih i srednjih poduzeća u austrijskom gospodarstvu nevjerojatnih 99,6 posto. Međutim, ta ekspanzija ne događa se slučajno i sama od sebe. U tom uspjehu sudjeluje i država preko podupiranja, osnivanja i pripremanja poduzeća za izvoz, do traženja poslovnih partnera u inozemstvu. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Višak na tekućem računu 2,17 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je na tekućem računu platne bilance u trećem tromjesečju prošle godine zabilježila suficit od 2,17 milijardi eura, što je 2,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, preliminarni su podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).</p>
<p>Takva su kretanja poglavito posljedica povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Platnobilančni podaci pokazuju da se vanjskotrgovinski manjak u trećem tromjesečju 2006. povećao za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu se ubrzao godišnji rast uvoza, ali i izvoza, navodi se u najnovijem tromjesečnom Biltenu središnje banke.</p>
<p>Prema tim podacima, prihod na računu roba u trećem je tromjesečju prošle godine iznosio 2,08 milijardi eura, što je 12,6 posto više nego u istom razdoblju 2005., a nešto brže rasli su rashodi, za 13,8 posto, na 4,23 milijarde eura.</p>
<p>Tako je deficit na računu roba u trećem tromjesečju lani iznosio 2,15 milijardi eura, što je oko 280 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2005.</p>
<p> Neto prihod u međunarodnoj razmjeni usluga u trećem se tromjesečju blago povećao u usporedbi s istim razdobljem 2005., čemu je najviše pridonio rast neto prihoda od usluga putovanja, odnosno turizma, ističu analitičari HNB-a. Prihodi od turizma u trećem su tromjesečju prošle godine iznosili 4,2 milijarde eura, što je 1,9 posto više nego u trećem tromjesečju 2005.</p>
<p>Budući da su se istodobno smanjili rashodi hrvatskih građana za turističku potrošnju u inozemstvo, rast pozitivnog salda na računu putovanja bio je još viši, 2,5 posto. Analitičari središnje banke ističu i da se povećao neto izvoz usluga prijevoza, osobito u zračnom i cestovnom prijevoz. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Za nove plinovode 443 milijuna eura</p>
<p>Riječ je o gradnji 920 kilometara novih plinovoda i drugih dijelova sustava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Državna tvrtka Plinacro u drugoj će fazi razvoja hrvatskog plinskog sustava u gradnju 920 kilometara novih plinovoda i drugih dijelova sustava uložiti 443 milijuna eura«, najavio je u četvrtak predsjednik Uprave Branko Radošević.</p>
<p>Tim novcem planiraju uz postojeću autocestu izgraditi 290 kilometara dug magistralni plinovod Bosiljevo-Split s regionalnim plinovodima Kaštel Žegarski-obrovac, Benkovac-Zadar i Šibenik-Knin. Osim tog najvažnijeg plinovoda u drugoj fazi će izgraditi i plinovode Pula-Umag, Kukuljanovo-Urinj-Omišalj, Slavonski Brod-Donji Miholjac-mađarska granica, Rogatec-Zabok-Lučko, 25 mjerno-redukcijskih stanica i drugih objekata. »Time će se transportni kapacitet hrvatskog plinskog sustava povećati na pet milijardi prostornih metara godišnje«, rekao je Radošević.</p>
<p>Osim toga, u drugoj će razvojnoj fazi pripremiti sve za gradnju plinovoda Split-Ploče-Dubrovnik te spojeve s plinskim sustavima Srbije i BiH. »To će omogućiti plinofikaciju i olakšati ravnomjeran razvoj cijele Hrvatske, povećati sigurnost i pouzdanost plinskog sustava te omogućiti diverzifikaciju dobave s novim pravcima za dobavu plina, povezivanje sa susjednim transportnim sustavima i tranzit plina preko Hrvatske«, istaknuo je Radošević.</p>
<p>To su, dodao je, i preduvjeti za slobodno tržište energijom, energetsku sigurnost i neovisnost te preduvjet za ulaganja, razvoj gospodarstva i povećanje životnog standarda.</p>
<p>Radošević je izvijestio i da su u prvoj razvojnoj fazi od 2002. do 2006. uložili 217 milijuna dolara u gradnju plinovoda i optičkog kabela Pula-Karlovac-Slavonski Brod, plinovodni sustav Baranje, sustav upravljanja i daljinskog nadzora Scada i druge objekte. Svi planirani objekti su gotovi osim plinovoda Lučko-Ivanja Reka koji malo kasni zbog problema u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i bit će gotov za 30 dana, a za 15 dana završit će i plinovodni sustav Baranje.</p>
<p>Lani im je prihod bio 385 milijuna kuna, a rashod 254 milijuna kuna pa će 2006. završiti s neto dobiti od oko 104 milijuna kuna što će reinvestirati. Naime, oko polovicu novca potrebnog za drugu fazu osigurat će sami, a ostalo iz kredita.</p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li gradnja lokalnih mreža pratiti gradnju magistralnih plinovoda, Radošević je rekao da treba ubrzati gradnju lokalnih mreža. O tome će se vjerojatno raspravljati i na sastanku sa županima u Vladi, najavio je.</p>
<p>Prema njegovim riječima velika ulaganja u plinski sustav će biti isplativa ako 2011. potrošnja plina u Hrvatskoj bude 3,6 milijardi prostornih metara (sada je 2,8 milijardi), a po energetskim scenarijima bi trebala biti i dosta veća. Ali zato će trebati osigurati dodatne izvore plina kroz povećanu domaću proizvodnju i uvoz te gradnju LNG terminala.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mirex u proteklih 12 mjeseci 5,74 posto</p>
<p>Prosječan prinos od početka ulaganja u drugi mirovinski stup, od travnja 2002. godine do kraja 2006. godine, iznosi 7,78 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U dvanaest mjeseci prošle godine obvezni mirovinski fondovi ostvarili su prosječan prinos (mirex) od 5,74 posto, što znači da je za toliko uvećana vrijednost imovine koju su im povjerili osiguranici. Prosječan prinos od početka ulaganja u drugi mirovinski stup, dakle od travnja 2002. godine do kraja 2006. godine, iznosi 7,78 posto, objavljeno je u redovitom Hanfinom izvještaju o poslovanju mirovinskih fondova.</p>
<p>Četiri obvezna mirovinska fonda krajem prosinca imala su 1.316.502 člana, a ukupno su upravljali s imovinom vrijednom oko 15,92 milijardi kuna. U prosincu je uplaćeno oko 417,7 milijuna kuna doprinosa, pa je ukupna imovina fondova u zadnjem mjesecu prošle godine uvećana za 2,69 posto. Mirex za to razdoblje iznosi 0,64 posto. Obvezni mirovinski fondovi i u prosincu su najveći dio imovine uložili u domaću imovinu, a i dalje je najveći udio imovine u državnim obveznicama. No, uz 5,31 posto domaće imovine uložene u dionice, oko tri posto bilo je uloženo u korporativne obveznice. Fondovi su 7,15 posto domaće imovine držali u otvorenim investicijskim fondovima. Kad je riječ o inozemnoj imovini, najveći je udio upravo otvorenih investicijskih fondova (5,13 posto), zatim u državne (1,45 posto) i korporativne obveznice (1,14 posto) dok su 1,36 posto tog dijela portfelja činile državne obveznice.</p>
<p>Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi krajem prosinca su upravljali imovinom 75.161 člana, a neto imovina fondova iznosila je 397,3 milijuna kuna. Riječ je o povećanju imovine u odnosu na kraj studenoga od 52 milijuna kuna, odnosno 15,33 posto. Prosječni prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova na godišnjoj razini kreću se od 6,24 posto (AZ benefit) do 16,44 posto (Erste Plavi Expert). Prinosi od početka ulaganja do danas kreću se, pak, od 5,82 posto (Erste Plavi Protect) do 14,72 posto (Erste Plavi Expert). I dobrovoljni mirovinski fondovi najveći dio imovine, oko 94,5 posto, uložili su u domaću imovinu, od čega su 51,22 posto činile državne obveznice, 12,45 posto korporativne obveznice, 12,14 posto dionice otvorenih investicijskih fondova te 7,85 posto dionice. Deset zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u prosincu je upravljalo imovinom od 60,303 milijuna kuna koju su im povjerila 10.663 člana. Riječ je o povećanju broja članova od 6,63 posto u odnosu na prethodni mjesec.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Vlada povukla 'rukometni zakon'</p>
<p>Unatoč povlačenju zakona, Vlada će inzistirati na tome da gradovi, koji su i potpisali jamstva o gradnji dvorana, u tome i ustraju i završe dvorane na vrijeme, te da se prvenstvo održi</p>
<p>Vlada je iz procedure povukla zakonski prijedlog kojim bi se ubrzalo pribavljanje dokumentacije za gradnju sportskih dvorana potrebnih za održavanje svjetskog muškog prvenstva u rukometu 2009. Govoreći o razlozima Vladina odustajanja od zakona, premijer Ivo Sanader pojasnio je da je Vlada takav zakon predložila na temelju zahtjeva Rukometnog saveza, gradova i županija. U Vladi je taj zakon nazvan Bandićevim, uz objašnjenje da se zagrebački gradonačelnik kukavički povukao i distancirao od vlastite inicijative.</p>
<p>Sanader je komentirao i izjave Milana Bandića da je između njih dvojice postojao dogovor o gradnji rukometne arene u Zagrebu u omjeru pola država-pola grad. Sanader je rekao da Bandić plasira laž i da o tome nikad nije bilo riječi. Dodao je, međutim, da će Vlada inzistirati na tome da gradovi, koji su i potpisali jamstva o gradnji dvorana, u tome i ustraju i završe dvorane na vrijeme, te da se prvenstvo održi. Također, Vlada je, odbacujući zakon, poručila da je spremna na pomoć gradovima u organiziranju rukometnog prvenstva.</p>
<p>Ministar financija Ivan Šuker je izjavio da je bio zgranut izjavama nekih gradonačelnika, te iznio podatak da je, kad je riječ o izravnim pogodbama, u četiri najveća hrvatska grada tijekom 2005. izravnim pogodbama sklopljeno više od 200 poslova. Dodao je da HDZ samostalno nije na vlasti ni u jednom od tih gradova, osim u Splitu kao koalicijski partner.</p>
<p>Nadležna ministrica Marina Matulović-Dropulić ponovila je da je svrha Vladina zakona isključivo bila skraćivanje procedure, ali da to nikoga, kazala je, nije onemogućavalo da se javi za posao temeljem javnog poziva. Gotovo svi članovi Vlade javili su se za riječ u povodu odustajanja od tog zakonskog prijedloga, a većina ih je poručila kako će »sa zebnjom u srcu« pratiti tijek događaja vezanih uz organizaciju rukometnog prvenstva.</p>
<p>Vlada je prihvatila Nacionalni program Hrvatske za pristupanje EU tijekom 2007. Prema riječima nadležne ministrice Kolinde Grabar-Kitarović, riječ je o petom ovakvom programu, s jasnim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima. Program donosi tabelarni pregled zadaća, kao i pregled pomoći koja će stići iz EU-a. Tijekom 2007. Hrvatska treba donijeti 56 novih zakona, uskladiti 231 podzakonski akt, te oko 170 provedbenih mjera, a najveći dio posla trebao bi biti obavljen tijekom prva dva kvartala 2007. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader je rekao da će Hrvatska upravo tijekom 2007. obaviti velik dio posla, te da je riječ o godini u kojoj se Hrvatska može znatno približiti Uniji.</p>
<p>Vlada je odbacila dvije ponude za kupnju jednog poslovnog udjela Valjaonice cijevi Sisak, te raspisala novi javni poziv za prikupljanju ponuda pod posebnim uvjetima i po početnoj cijeni od jedne kune. Odbačeni su ponude zagrebačke tvrtke Cios i Rohrwerk Maxhutte Gmbh, a od budućih ponuđača se očekuje zadržavanje osnovne djelatnosti Valjaonice, poslovni plan za idućih pet godina, podmirenje dugova, preuzimanje kolektivnog ugovora itd.</p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru uputila zakonski prijedlog o popisu birača i prijedlog izmjena i dopuna zakona o primopredaji vlasti. </p>
<p>Prema riječima Antuna Palarića, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu, popis birača bit će digitaliziran, što će spriječiti eventualnu mogućnost pojavljivanja birača na dva mjesta, a popisi će biti dostupni svima. Palarić je kazao da će se izmjenama Zakona o primopredaji vlasti postići dva osnovna cilja - nastaviti provedba antikorupcijske kampanje, te depolitizacija i profesionalizacija javne uprave. </p>
<p>Prema Vladinu prijedlogu, pomoćnici ministara bi se, nakon idućih izbora, birali na temelju natječaja, a potom bi u budućnosti postali državni službenici i njihova pozicija u budućnosti više ne bi bila podložna promjenama vlasti.</p>
<p>Razriješena Jadranka Cigelj</p>
<p>Vlada je po hitnom postupku dužnosti razriješila Jadranku Cigelj, predstojnicu Vladina ureda za udruge, koja je mimo znanja Vlade predstavnicima udruga civilnog društva razdijelila formular s nizom neumjesnih i protuustavnih pitanja i tražila da ga ispune, a potom ih je slala na provjeru SOA-i. Premijer je kazao da je riječ o nedopustivom ponašanju, dodavši da ono predstavlja deset koraka unatrag. Ponovio je da Vlada nije imala nikakva saznanja o formularu, te je, zatraživši hitno razrješenje, kazao da se za takve postupke moraju snositi posljedice. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor upitnik je ocijenila skandaloznim, te je dodala da je za njegovo postojanje doznala u srijedu iz tiska. Na otvaranju Dana udruga u četvrtak predstavnici udruga su zbog ponašanje Jadranke Cigelj teretili Vladu, pa se Kosor na sjednici Vlade ispričala predstavnicima i članovima udruga.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Polančec dionice stekao na temelju menadžerskog ugovora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Damir Polančec pred novinarima je u Banskim dvorima odbacio tvrdnje koprivničkog gradonačelnika Zvonimira Mršića, koji je kazao kako strahuje koliko je Polančec zaradio na Podravkinim dionicama. Polančec je rekao da je dionice stekao temeljem menadžerskog ugovora koji je potpisao na početku svog mandata u Upravi Podravke i o kojem uopće nije ni pregovarao. Tim ugovorom, rekao je, omogućeno mu je, što je uobičajeno za menadžere, korištenje tzv. opcijskih dionica, koje su česte, kako je kazao, kao motivacija i naknada menadžerima u velikim tvrtkama. </p>
<p>Polančec je rekao da je svoje pravo na opcijske dionice (kojima se dionice tvrtke kupuju po cijeni unatrag tri godine) iskoristio za 2000. godinu, te da je to prijavio u svojoj imovinskoj kartici. Dodao je i da je Zvonimir Mršić, jednako kao i Josip Friščić do 2004. bio član Nadzornog odbora Podravke, te je na svakoj skupštini mogao saznati koliko dionica ima bilo koji menadžer. »Ako su Friščić ili Mršić bilo što htjeli mijenjati u menadžerskim ugovorima u Podravci, mogli su inicirati takve promjene«, rekao je Polančec.</p>
<p>Polančec je rekao i da je, prije no što je 2005. postao potpredsjednik Vlade, zatražio upis opcijskih dionica za 2001. i 2002. godinu te najavio da će dionice, čim postane njihov vlasnik, navesti u imovinskoj kartici, čime će taj podatak postati dostupan cijeloj javnosti, kao što je i sada, rekao je, javno dostupna informacija o njegovoj cjelokupnoj imovini. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatski državljanin Željko Both poginuo u Bagdadu</p>
<p>Ministarstvo obrane i Oružane snage RH, dodano je u priopćenju, ni na koji način nisu uključeni u vojne operacije u Iraku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski državljanin Željko Both poginuo je u srijedu poslijepodne u Bagdadu, potvrdio je u četvrtak Ured glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.</p>
<p>Both je radio za tvrtku Unity Resources Group kao specijalist za sigurnost. Poginuo je na zadatku kao vođa tima, štiteći nevladinu organizaciju National Democratic Institute (NDI) čiji je osnivač američka Demokratska stranka.</p>
<p>Željko Both pogođen je dok je pokušavao zaštititi vozilo u kojem se nalazila štićena osoba. U napadu je poginula štićena osoba kao i još dvojica djelatnika sigurnosti, dok su dvojica ranjena. Tijelo Željka Botha nalazi se u vojnoj bolnici za borbenu potporu u Zelenoj zoni gdje čeka transport u Hrvatsku u aranžmanu kompanije.</p>
<p>Ministarstvo obrane također je potvrdilo u četvrtak ujutro da je u Iraku ubijen hrvatski časnik, nadnarednik Željko Both, koji je na vlastiti zahtjev izašao iz Hrvatske vojske još 2003.</p>
<p>Ministarstvo obrane i Oružane snage RH, dodano je u priopćenju, ni na koji način nisu uključeni u vojne operacije u Iraku, što znači da niti jedan aktivni pripadnik Oružanih snaga RH nije nazočan u toj zemlji.</p>
<p>MORH je objavio ovo priopćenje radi istinitog informiranja javnosti povodom članka u jednom dnevnom listu objavljenom u četvrtak pod nazivom »Hrvatski časnik poginuo u Iraku«, a koji, kako smatra Ministarstvo, svojim naslovom implicira nazočnost HV-a u Iraku te time zbunjuje hrvatsku javnost. Ministarstvo obrane u priopćenju je izrazilo sućut obitelji tragično preminulog hrvatskog državljanina Željka Botha u Iraku, bivšeg pripadnika OSRH. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Je li Čermak ispunjavao uvjete za privremenu slobodu </p>
<p>Haag traži očitovanje Vlade i obrane </p>
<p>ZAGREB/HAAG</p>
<p> - Sudsko vijeće Haaškog pozvalo je hrvatsku vladu da do 23. siječnja »hitno dostavi sudskom vijeću bilo kakvu dodatnu informaciju o tome kako je Ivan Čermak ispunjavao uvjete za privremenu slobodu tijekom prosinca 2006., o postupcima koje je Vlada poduzela kako bi osigurala ispunjavanje tih uvjeta i o mjerama poduzetim u skladu s obvezama koje su joj propisane u odluci Žalbenog vijeća o privremenoj slobodi«. Zahtjevu je upućen i braniteljima generala Čermaka, a pozvalo je i haaško tužiteljstvo te obrane druge dvojice generala - Ante Gotovine i Mladena Markača - da do istog datuma podnesu svoja očitovanja ako to žele.</p>
<p> »Zahtjev Suda je zaprimljen i na njega će se odgovoriti u roku, nakon što se završi s prikupljanjem i provjerom podataka«, izjavila glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić. Jedan tjednik prošloga je tjedna objavio da je Čermak tri puta izišao »iz kućnog pritvora« i time prekršio odredbe Haškog suda te bi stoga trebao biti pritvoren [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dani udruga počeli prosvjedom</p>
<p>Ana Lovrin: Nacionalni program borbe protiv korupcije ostvario je prve korake</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudionike Dana udruga ispred zgrade Ministarstva gospodarstva dočekao je prosvjed 15 udruga kojim se Vladi htjelo uputiti četiri pitanja: Zašto novi Savjet za razvoj civilnog društva još nije konstituiran, iako je izbor njegovih članova objavljen još sredinom rujna prošle godine? Zašto je sigurnosna agencija provjeravala kandidate za Savjet i s kojim pravom? Tko je naložio tu provjeru? Zašto već više od dva mjeseca od objave poziva na predlaganje kandidata za članstvo u zajedničkom odboru civilnog društva EU-a i Hrvatske državno tijelo nije objavilo imena predloženih kandidata, odnosno imena dviju osoba koje će preko tog tijela komunicirati s EU-om? </p>
<p>Pitanja su bila upućena potpredsjednici Vlade Jadranski Kosor na improviziranoj konferenciji za novinare ispred zgrade. </p>
<p>Inače, u sklopu Dana udruga u kinodvorani Ministarstva gospodarstva održan je okrugli stol o ulozi organizacija civilnog društva u suzbijanju korupcije. »Korupcija je nasilje«, istaknula je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. O borbi protiv korupcije govorili su i Vincent Degert, šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, te Jorge Fuentes Monzonis-Vilallonga, voditelj misije OESS-a, koji je spomenuo 500 programa s udrugama vrijednih između 5000 i 70.000 eura, a dijelom su okrenute i borbi protiv korupcije.</p>
<p>Radni dio Dana udruga otvorila je ministrica pravosuđa Ana Lovrin, naglasivši da je nacionalni program borbe protiv korupcije ostvario svoje prve korake i da u tom smislu treba tražiti podršku djelovanju i državnih institucija i nevladinih organizacija kako bi se taj, kako je nazvan, najveći društveni problem mogao suzbiti.</p>
<p>O korupciji su potom govorili i predstavnici civilnog društva, sudačke organizacije, Hrvatskog novinarskog društva i Državnog odvjetništva. [Vlado Rajić]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Državna uprava uglavnom za doradu, a ne ukidanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Većina tijela državne uprave koja su do 15. siječnja Posebnoj jedinici za Hitrorez predala obrasce s preporukama koje propise iz njihove nadležnosti treba zadržati, pojednostaviti ili ukinuti, prema do sada obrađenim podacima, zatražila je da se propisi ne ukidaju, no, odluku će ipak donijeti stručnjaci Posebne jedinice.</p>
<p>I očekivalo se da će većina tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima zapravo zatražiti pojednostavljivanje, a ne ukidanje propisa, kazao je voditelj Posebne jedinice za Hitrorez Vedran Antoljak na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>Odziv državnih tijela bio je stopostotan i svih 67 tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima uključenih u projekt Hitrorez dostavilo je 4979 propisa s preporukama, a Antoljak ističe da je i privatni sektor, odnosno građani i gospodarstvenici, do sada prijavio 251 propis.</p>
<p>Budući da je dosad obrađeno tek oko jedan posto obrazaca, teško je izdvojiti sektore u kojima ima najviše nepotrebnih propisa i zakonskih odredbi, no, već je i to pokazalo da se u građevinarstvu često javljaju preklapanja propisa kod vađenja određenih dozvola i, kazao je Antoljak.</p>
<p>Dostavom preporuka tijela državne uprave završena je druga faza projekta Hitorez, a sada slijedi njihovo preispitivanje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Siromašni pred blokadom, bogati sami platili dug</p>
<p>Ne pomogne li Ministarstvo znanosti, ovrhe će fakultetima »počistiti« oko 48 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tko god je 2001. godine smislio da nema potrebe isplatiti božićnice, pogrešno je smislio. Šest godina kasnije, 15 tisuća tužbi je pozitivno riješeno, ovrhe samo što nisu sjele i ispraznile račune fakulteta, a država će zbog nagomilanih zateznih kamata morati platiti dvostruko veće iznose od onih iz 2001., komentiraju na fakultetima, zgroženi činjenicom što dio fakulteta danas nema ni lipe na računu pa najavljuju blokadu poslovanja. Nakon što nisu reagirali na pozitivne presude, ovih dana stupa na snagu ovrha kojom se novac iz fakultetske blagajne prazni da bi se vratio dug zaposlenicima sveučilišta. Ne uskoči li s novcem Ministarstvo znanosti, ovrhe će fakultetima »počistiti« oko 48 milijuna kuna. Zbog nagomilanih kamata pojedinačni iznos božićnice s ondašnjih 5300 kuna skočio je na oko devet tisuća po zaposleniku. </p>
<p>»Blokada će stvoriti velike probleme«, kaže sindikalna povjerenica s Agronomskoga fakulteta u Zagrebu Vesna Karadžić. Presude o povratu duga donesene su za 111 zaposlenika toga fakulteta, na kojemu očekuju ovrhu od 1,165 milijuna kuna. Kako je fakultet tužilo 222 zaposlenika za polovicu tek očekuju pravomoćne presude. »I to nije sve! Naših 40 zaposlenika još uvijek čeka isplatu božićnica iz 2000. godine«, kaže sindikalna povjerenica. Shvativši što će im uslijediti budu li čekali da država podmiri dugove zaposlenicima iz 2001., nekoliko fakulteta sami su platili dug i na vrijeme se izvukli iz blokade. »Mi smo dug isplatili preklani, kada smo dobili presudu suda. Nismo čekali ovrhu jer smo znali da će se zbog kamata iznos udvostručiti«, kaže dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Miljenko Jurković. Tužbu na tom fakultetu podiglo je više od 300 zaposlenika, kojima je isplaćeno 4,5 milijuna kuna. Dekanica Fakulteta političkih znanosti Smiljana Leinert Novosel, koja također nije željela čekati ovrhu nego je iz blagajne fakulteta izvukla 630.000 kuna i namirila dug za oko 60 zaposlenika, kaže kako sada slijede novi problemi i dodaje da bi se Ministarstvo znanosti moralo izjasniti u kojim obrocima i kojom dinamikom kani vraćati te dugove. </p>
<p>Problem zateznih kamata</p>
<p>Pravni fakultet u Zagrebu problem duga riješio je nagodbama sa svojim zaposlenicima. Dekan Josip Kregar situaciju na Sveučilištu ipak smatra nedopustivom. »Radi li se o tome da svaka vlast očekuje kako će dugove riješiti ona iduća? Samo, pritom zaboravlja da zatezne kamate povećavaju dug svakih devet mjeseci«, kaže Kregar. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070119].
|
