NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070418].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 120903 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Milanovića podržava javnost, ali ne i baza</p>
<p>SDP čekaju teški dani, pogotovo zato što od osnivanja nisu imali proces prijenosa vlasti u stranci koju je do sada Ivica Račan suvereno vodio</p>
<p>Nekoliko dana prije održavanja sjednice Glavnog odbora SDP-a, na kojoj će se napokon iskristalizirati kandidati za čelno mjesto, prijepori, razmimoilaženja pa i medijska prepucavanja u toj stranci ne prestaju. Vodeći ljudi SDP-a razilaze se u viziji budućnosti stranke. Jedan dio smatra da se funkcije predsjednika stranke i premijerskoga kandidata trebaju razdvojiti, dok drugi drže da šef stranke i eventualni premijer trebaju biti ista osoba. Dodaju li se tome zakulisne borbe, javna lobiranja i ona »ispod žita«, brojne opravdane i neopravdane ambicije, jasno je da SDP čekaju teški dani. Pogotovo zato što od svog osnutka nisu imali prijenos vlasti u stranci koju je do sada suvereno vodio Ivica Račan.</p>
<p>Na površinu su isplivale mnoge kalkulacije o tome tko bi mogao biti novi šef SDP-a. Ipak, u prvoj igri tek je njih nekoliko - vršiteljica dužnosti predsjednika i Račanova zamjenica Željka Antunović, »mladi lav«, kako mediji tepaju nekadašnjem ambicioznom glasnogovorniku Zoranu Milanoviću, te »tihi kandidati«, predsjednik Glavnog odbora Tonino Picula i potpredsjednik stranke i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Nitko od njih nije potvrdio, ali ni demantirano da namjerava krenuti u borbu za šefa stanke. Ipak, u cijeloj je priči to manje bitno. Jer tko god odlučio krenuti u borbu za stranačkog vođu koji bi trebao predvoditi »novi« SDP, posao mu neće biti nimalo lak s obzirom na ambicije vodećih SDP-ovaca. Ljubu Jurčića, pak, autora gospodarske strategije SDP-a i sasvim sigurno SDP-ovca koji najbolje kotira u javnosti, zanima mjesto premijerskog kandidata. </p>
<p>Jurčić je do početka tjedna imao popriličnu podršku u vodstvu stranke, ali ona se nakon njegovih istupa urušila kao kula od karata. Mnoge vodeće SDP-ovce zabrinule su njegove tvrdnje prema kojima samo on može provesti svoj gospodarski program ili da je vrijeme za moderni SDP, što u najmanju ruku implicira da ovaj sadašnji nije dovoljno moderan... </p>
<p>Član Glavnog odbora i istaknuti SDP-ovac Mato Arlović javno poručuje Jurčiću da ne može postojati program koji jedan čovjek može provesti. Zamjera mu i to što preko SDP-a želi ostvariti svoje ambicije. No nije Arlović jedini koji tako misli. Jedan od istaknutijih SDP-ovaca Vjesniku je neslužbeno rekao kako se Jurčić ponaša kao da ne provodi SDP-ovu strategiju nego svoju te da se ne bi trebao ponašati kao da je nezamjenjiv.</p>
<p>Prema nekim informacijama, Jurčića bi za premijerskoga kandidata podržao Zoran Milanović kada bi bio izabran za stranačkog šefa. Na toj ga poziciji već vidi velika većina domaćih medija. Poznavatelji prilika u SDP-u tvrde da Milanović ima najveće šanse. Iako kao novo i mlado lice itekako dobro stoji u javnosti, stranačka baza ne dijeli to mišljenje. Vjesnikov sugovornik kaže da za SDP njegov izbor ne bi bio najbolje rješenje jer nije kadar voditi ni ogranak, a kamo li stranku. </p>
<p>Milanovićeva protukandidatkinja Željka Antunović objavila je da je ne zanima mjesto premijerskoga kandidata SDP-a. No, njezino odustajanje moglo bi biti samo taktiziranje. Uostalom, to se već i pokazalo točnim. Ona je odustala od nečega što ne postoji - od kandidature za premijera. Na kraju, prvi je SDP još do prije koji mjesec bio protiv HNS-ove personalizirane kampanje suprotstavljajući im »tim i programe«. Ako pobijedi u stranci, a potom SDP dobro prođe na izborima, tko bi joj osporio pravo na to da predvodi novu vladu? Vjerojatno nitko. </p>
<p>»Tihi kandidati« Picula i Komadina, odluče li se ubaciti u izbornu utrku, mogli bi dobro proći kao kompromisno rješenje. Njih dio SDP-ovaca nagovara na to da smire situaciju i zaustave eventualni raskol. U svakom slučaju, tko god od njih (ili netko treći) bio izabran, a SDP ne uspije na parlamentarnim izborima, bit će tek prijelazno rješenje, jer će se nakon izbora održati stranačka konvencija. Kako je ovih dana kazala politologinja Marijana Grbeša, stranka koja u svojim redovima ne može uvesti red, šalje jasnu poruku biračima da to ne može napraviti ni u državi.</p>
<p>Izvanredna konvencija početkom lipnja</p>
<p>Izvanredna izborna konvencija SDP-a održat će se u prvom ili drugom tjednu lipnja, dogovoreno je na sastanku čelništva stranke u utorak. Predsjednik Izbornog stožera SDP-a Slavko Linić izjavio je prije sastanka kako je jedini cilj te stranke pobijediti HDZ na izborima. »Cilj nam je smijeniti HDZ, koji je bio nesposoban riješiti životni standard, te smijeniti Sanaderovu vladu koja je uvučena u niz korupcijskih afera«, izjavio je Linić. Visoki izvor iz SDP-a dematirao je da je postignut dogovor da se premijerski kandidat bira na temelju istraživanja javnoga mijenja o čemu spekuliraju mediji. »To je bio samo prijedlog, a konačnu riječ može dati samo Glavni odbor«. Inače, ta je metoda otprije praksa SDP-a - na prošlim lokalnim izborima, a na prijedlog Ivice Račana, tako je ispitivao popularnost lokalnih kandidata. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za sigurnost na »cesti smrti« 1,9 milijuna kuna</p>
<p>Sustav se sastoji od zvučnih, vibrirajućih uzdužnih i poprečnih traka, stupića te gumenih markera u tunelima</p>
<p>Počelo je postavljanje novog sigurnosnog sustava na autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ), na dijelu poluautoceste kroz Gorski kotar gdje je promet dvosmjeran. Riječ je o dionici na kojoj je u zadnje dvije godine stradalo čak 20 ljudi, i to u pravilu zbog pretjecanja i prelaska u suprotni trak, posebice u tunelima. Zbog tih crnih statističkih podataka tu se dionicu prozvalo »cestom smrti«.</p>
<p>Novi sustav koji bi trebao smanjiti broj stradalih sastoji se od vibrirajućih zvučnih traka i stupića koji će se postaviti na najopasnijim i najkritičnijim dijelovima prometnice. Budući da se završetak gradnje punog profila autoceste Rijeka-Zagreb očekuje tek krajem 2008. godine, postavljanje ovog sustava sasvim je opravdano, a mnogi smatraju da ga je trebalo postaviti i ranije. </p>
<p>»Nadamo se da će nove mjere znatno utjecati na sigurnost prometa. Međutim, one vozače koji neće poštivati sadašnje i dodatne mjere, ARZ ne može spriječiti da izazovu prometnu nesreću«, rekao nam je Ante Pribanić, direktor Sektora održavanja u tvrtki Autocesti Rijeka-Zagreb.</p>
<p>Prema njegovim riječima, krajem prošlog tjedna ispred svih osam dvosmjernih tunela na dijelu dionice autoceste Oštrovica-vijadukt Stara Sušica postavljene su dvoslojne vibrirajuće zvučne poprečne crte široke 15 centimetara koje bi trebale regulirati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 80 kilometara na sat.</p>
<p>U utorak je počelo postavljanje profiliranih zvučnih crta širokih 20 centimetara, i to na dijelu dionice autoceste od Kikovice prema Oštrovici, što bi trebalo potrajati oko 18 dana. Uz to, u utorak se počelo postavljati i stupiće koji će i fizički razdvajati promet.</p>
<p>ARZ je u sustav za poboljšanje sigurnosti prometa uložio 1,9 milijuna kuna, a zanimljivo je da ga postavljaju čak pet tvrtki iz Zagreba: Pismorad, Signalizacija, Chemosignal, Signalgrad i Instel-promet.</p>
<p>No, postavlja se pitanje hoće li postavljanje vibrirajućih traka i stupića dodatno ugrožavati i ometati promet.</p>
<p>»Postavljanje prometne signalizacije neće dodatno ni ugrožavati ni otežavati sadašnji promet nego će ga samo usporiti na dijelu obavljanja radova koji će biti osigurani dodatnom signalizacijom i smanjenom brzinom od 60 kilometara na sat«, zaključuje Pribanić. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hladnjak nam godišnje može ušedjeti 65 kuna </p>
<p>Na području od Primoštena do Murtera 15.000 je novoinstaliranih klimatizacijskih uređaja, a sve donedavno najprodavaniji su bili oni najnekonomičniji s oznakom D</p>
<p>Neobnovljivih je izvora energije (nafte, zemnog plina, ugljena) sve manje, a alternativa je u obnovljivim izvorima energije kao što su hidroelektrane ili vjetroelektrane. Njihova je gradnja skupa, stoga se sve više apelira na podizanje svijesti pojedinca o štednji energije. Krajem 1995. godine pokrenut je projekt Energy Star kojim se potiče proizvodnja i kupnja štedljivih električnih uređaja. Prvi su ga usvojili Japan, SAD, a kasnije i Europska unija.</p>
<p> Hrvatska je 2005. godine donijela Pravilnik o energetskoj učinkovitosti kućanskih uređaja koji propisuje kako na svakom kućanskom aparatu u trgovini mora biti naznačen energetski razred te ostale bitne informacije o energetskoj učinkovitosti uređaja. Razredi se označavaju velikim slovima A, B, C, D..., no kupac često ne zna što označava koje slovo. Najučinkovitiji je razred A koji značajno štedi energiju prilikom rada uređaja. Tako hladnjak razreda A troši 30 posto manje energije od onog B razreda, a to znači uštedu od oko 65 kuna godišnje za račune struje. Istodobno perilica rublja klase A troši osam posto manje energije od perilice klase B, a ušteda između energetskog razreda B i C je čak 17 posto.</p>
<p>Već spomenuta ušteda od 65 kuna godišnje možda se na prvi pogled ne čini velikom, no Ilija Rkman, predsjednik udruge Potrošač, kaže kako je riječ o velikoj uštedi i energije i novca u širim razmjerima.</p>
<p>»Uzmemo li ovu uštedu na 100.000 stanovnika dobivamo daleko veću brojku, a govorimo li o populaciji cijele države, ušteda može biti izvanredna«, ističe Rkman. Objasnio je kako bismo kupnjom uređaja štedljivijih razreda mogli spriječiti kolaps električnih sustava koji prijete svakog ljeta kada se znatno povećava potrošnja električne energije. »Upravo je zbog povećanja potrošnje struje i preopterećenosti sustava prije dvije godine pregorjela je transformatorska stanica na Murteru«, upozorava Rkman. </p>
<p>U najrazvijenijim zemljama EU-a počeli su se proizvoditi i prodavati uređaji s još većom uštedom energije od onih razreda A. To su razredi A+ i A++. Njima je potrošnja energije zaista svedena na minimum. Rkman je spomenuo da se donedavno kod nas prodavali klimatizacijski uređaji većinom D energetskog razreda s velikom potrošnjom struje. U trgovinama se danas nalaze posljednji takvi primjerci, a trgovci sve više stavljaju u promet štedljivije klimatizacijske uređaje.</p>
<p>»Na području od Primoštena do Murtera je 15.000 novoinstaliranih klimatizacijskih uređaja, pa možemo uvidjeti kolika je potrošnja tijekom ljeta«, ilustrirao je Rkman.</p>
<p>Donedavno su uređaji bijele tehnike štedljivijih energetskih razreda bili znatno skuplji od ostalih uređaja, no na tržištu ih je sve više koji su i cijenom prihvatljiviji. </p>
<p>Nove perilice troše tri puta manje vode i struje </p>
<p>Proizvodnja kućanskih aparata se unaprijedila poboljšanjem učinkovitosti svoga rada te smanjenjem potrošnje energije. Tako su se 1980. godine proizvodile perilice kapaciteta pet kilograma koje su trošile tri kilovatsata struje, te 150 litara vode po jednom pranju. Pranje je pritom trajalo oko tri sata. Danas se proizvode perilice istog kapaciteta, peru kraće, a potrebno im je tri puta manje energije i vode s istim učinkom pranja. Tako za dva sata perilica u prosjeku troši jedan kilovatsat energije te 50 litara vode.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Amerikanci u Zagrebu</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Dvadesetak utjecajnih američkih predstavnika turizma koji ovih dana, na godišnjoj konferenciji Američkog turističkog udruženja (ATS), krstare Hrvatskom pozabavit će se osnovnim pitanjem: kako unaprijediti poslove. Što učiniti da što više od 26 milijuna Amerikanaca, koji godišnje potegnu do Europe, završi na ovim prostorima. Svi se slažu - sadašnjih 154.000 tek je potencijalni početak profitabilnije priče. Osim toga, treba biti pošten i reći da dio evidentiranih Amerikanaca u Hrvatsku dolazi tek usput, jer im je primarni namjera posjetiti Međugorje.</p>
<p>Dobro je što prosječni Amerikanac »pada« na iste stvari kao njegov europski kolega - oduševljen je prirodnim ljepotama, pristupom i navikama ljudi, zanima ga kultura. Za razliku od prosječnog Europljanina, Amerikanac je skloniji i potrošiti vrijeme i novac na upoznavanje unutrašnjosti Hrvatske. Sviđa im se Zagreb - galerije i muzeji, talijanski stil uživanja u dugim kavama. »Caffe city«, reći će za naš glavni grad. </p>
<p>Dubrovnik je i dalje broj jedan, ali Grad postaje sve skuplji čak i Amerikancima kojima je prosječan proračun za odmor veći od 1200 dolara.</p>
<p>Međutim, za pokretanje pravog posla potrebno je složiti mnogo stvari. Iako je North American Airlines još u svibnju 2005. godine najavljivao izravnu zrakoplovnu liniju New York - Zagreb, taj se let nikad nije dogodio. Linija je navodno otkazana zbog slabog interesa i preskupih karata pa Hrvatska i SAD ni dan danas nemaju izravnu avio-vezu. Američki organizatori putovanja će se pak požaliti da im nedostatak izravne zrakoplovne linije svakodnevno oduzima desetke gostiju. </p>
<p>Nadalje, ono što bi se najbolje prodavalo na američkom tržištu sigurno su krstarenja od sjevera do juga Jadrana, ali je pitanje radi li to sada netko po ukusu Amerikanaca. </p>
<p>Ovdašnja statistika ne broji goste, koji na krstarenju Sredozemljem svrate i do Dubrovnika.</p>
<p>Amerikanci žele i više raspoloživih hotelskih kreveta najviših kategorija te mnogo, mnogo bolje hotelske sadržaje. Budući da su vrlo aktivni gosti s dnevnim budžetom većim od 76 dolara, dakle, troše gdje stignu, ostaju zatečeni slabom ponudom ovdašnjih suvenira. </p>
<p>Niti su, dakle, stvoreni osnovni uvjeti za masovniji posjet Amerikanaca Hrvatskoj, niti smo mi dovoljno sazreli da bismo tim Amerikancima pružili sve ono što očekuju od putovanja.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ražanj bez zeca</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Što je zajedničko T-Comu, Optima telekomu, Amisu, Vodatelu, Vipu i Iskonu? Svi oni, naime, nude priključke za ADSL, širokopojasni Internet, koji u Hrvatskoj, opravdano, sve više uzima maha. Nije, međutim, da samo nude nego nas bombardiraju reklamama u svim medijima u kojima tvrde da su baš oni najbolji, ali i najpovoljniji izbor. Neki od njih ulože i dodatan napor pa vam dođu na kućni prag i ne daju se smesti dok detaljno ne objasne zašto su upravo oni najbolji. </p>
<p>Građani, pak, zatrpani ponudama, na prvi mah ostanu zbunjeni količinom informacija i baš kad se napokon odluče kupiti uslugu, slijedi nevjerica. »Na žalost, trenutačno vam nismo u mogućnosti isporučiti ADSL uslugu. Čim usluga bude dostupna, kontaktirat ćemo vas«. No dobro, pomisli građanin, onda ću se odlučiti za drugog operatera, a kad tamo, odgovor isti. I tako redom, sve dok se ne uspostavi da tu uslugu može pružiti samo jedan od njih.</p>
<p>Dakako, valja reći da nije uvijek tako. Širokopojasni Internet uglavnom je dostupan stanovnicima velikih gradova - ali opet samo u nekim njihovim dijelovima - no u manjim mjestima izbor ne da je drastično sužen nego ga u mnogima i nema. Ta »sitna« informacija u reklamama se i ne spomene. Klasično pripremanje ražnja dok je zec još u šumi. Cilj takve strategije apsolutno je nepoznat, a rezultat je - nepovjerenje korisnika. To, pak, nikome ne ide u korist.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Carla i Cardiff</p>
<p>Zar svijet zaista pokreću samo interesi, zar je uistinu iza svega trgovanje? I u Cardiffu i u Haagu</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Dan prije nego što će u Cardiffu biti donesena odluka o domaćinu Eura 2012., talijanska La Repubblica piše da je sve već dogovoreno. Navodno, riječ je o trgovanju te da se Italija dogovorila s nekim zemljama da će je podržati, a ona će to kasnije vratiti. Najkraće, na djelu je trgovanje. Nije prvi put da se u sjeni Eura govori i o trgovanju velikih i moćnih nasuprot malima i slabijima. Ako srijeda zaista potvrdi pisanje talijanskih novina i Italija glatko dobije Euro, otvorit će se mnoga pitanja, ne samo sportska. Zemlja u kojoj su do jučer sijevali nogometni skandali, od korupcije do huliganstva, sigurno nije najbolja reklama za sport, bez obzira što su Talijani kaznili klubove koji su bili umiješani u skandale. Bilo bi logično, gleda li se na neki sportski moral i pravdu, da Italija, koliko god bila nogometna velesil sposobna organizirati takav spektakl, ovaj put bude zaobiđena. Kao neka opomena svima drugima kako sport, želi li sačuvati dostojanstvo i osigurati budućnost, treba paziti da se pogreške kažnjavaju. Možda je to pomalo idealističko razmišljanje. Stvarnost je ipak nešto drugo i u njoj riječi poput pravde i morala ne igraju baš mnogo. Interesi su ono što danas pokreće svijet, a sve drugo je u pozadini, pa mali i slabiji uvijek imaju i manje šanse od velikih i jakih.</p>
<p>S Eurom neka bude što bude, ali s posljednjom aferom koja trese tužiteljstvo u Haagu stvari su više nego zabrinjavajuće. Optužbe Sir Geoffreya Nicea vrlo su ozbiljne i trebat će još mnogo truda da Carla del Ponte podastre prihvatljive i argumentirane odgovore. Činjenice ipak govore da je mnogo toga s tužbom BiH bilo nejasno, da su se skrivali podaci i dokumenti te da iza toga netko sigurno stoji. Je li to tužiteljstvo ili netko drugi, vrijeme će pokazati. I ovaj su put, međutim, jači i utjecajniji trgovanjem uspjeli u onome što malima i slabijima ne uspijeva. Svoje su interese suprotstavili pravdi i moralu.</p>
<p>Kako god završila posljednja afera s Haagom, vjerodostojnost Suda već sada drastično kopni. To je svakako gore nego da se pad vjerodostojnosti dokaže i u cardiffskoj nogometnoj priči. Jer, ako Haag nije osigurao uvjete za pravedna suđenja i ako je iza svega bilo veliko trgovanje, posljedice za pravni poredak bile bi kobne.</p>
<p>Ako ne dobijemo Euro, možemo biti tužni jer smo ga, smatraju mnogi, uistinu zaslužili. Ako sve prođe 'po pravici', kamo sreće. Međutim, pokaže li se da je u pozadini rada suda u Haagu bilo trgovanja, tuga će prerasti u ogorčenost. Hrvatski generali zatvoreni su i optuženi, a skrivali su se dokumenti koji su pokazivali krvoločnost agresora koji je počeo i skrivio zločine na tlu bivše Jugoslavije.</p>
<p>Ako već u biznisu, politici, spektaklima i sportu možemo prihvatiti da su interesi iznad svega, u pravu ih ne bi smjelo biti. Jer, tada pada svaki poredak. Možemo se samo nadati da ni napisi New York Timesa nisu došli slučajno nego da iza njih stoje oni koji ipak žele da se raščisti sve što je ostalo iza kulisa presude kojom je Srbija oslobođena krivnje za genocid.</p>
<p>Nije li posve jasno da su i Karadžić i Mladić na slobodi zbog trgovanja. I to godinama. Ako je i sada na djelu bilo trgovanje, netko će morati snositi posljedice. Cardiff, bez obzira na ishod, svi mogu zaboraviti. Nogomet je nogomet, ali Haag i posljedice koje taj sud ostavlja nećemo i ne možemo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Gdje ste nestali, Hrvati?</p>
<p>Najednom je nastupila amnezija: nitko se ne sjeća nestašica kave, mesa, deterdženta, struje, benzina, bolje odjeće i cipela, »fića« i »stojadina«...</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Značajke nas Hrvata jesu: hrabrost, borbenost, žilavost, trpeljivost, inovativnost, sportski duh i sposobnosti, naglost, nezadovoljstvo, zdrava pamet i radišnost koliko je potrebno. Ali i još nešto kobno: klanjanje zlatnom teletu, sluganstvo prema strancima i, kao najgore, naša vječita nesloga. Povijest nas je oblikovala umjesto poučila. S dovoljno godina životnog iskustva, i to kao umirovljenik, mogu kazati da u Hrvatskoj u prosjeku nikad nije bilo bolje nego što je sada. Novac je stabilan i vrijedan, svih mogućih namirnica ima na pretek, odjeće i obuće također. Ima struje, ima plina (još ne svugdje), ima automobila svih svjetskih marki čak previše, imamo autoceste, imamo pomorski promet sve življi, uglavnom smo izgradili ratom porušeno, turizam nam cvjeta, poduzetništvo je u vidnom usponu, racionalno moderniziramo vojsku, informatizacija naglo raste, telefonija premašuje potrebe, moderniziraju se željeznice i luke, socijalna skrb podmiruje potrebne i one koji to koriste, podmiruje se dug umirovljenicima, društveni stanovi su za mali novac prodani stanarima, nekonkurentna socijalistička poduzeća preoblikuju se u tržišno konkurentna (osim kad to nikako nije moguće), uspjesi na svjetskim natjecanjima naših školaraca pokazuju da je školstvo dobro, naša medicina ne zaostaje po stručnosti prema ostalima u svijetu unatoč manjoj količini novca, političke slobode i demokracija zadovoljavaju kriterije europskih država, nacionalne manjine uživaju veća prava nego u mnogim drugim zemljama Europe, selo uništeno kolhozacijom, iseljavanjem, anatemom nerevolucionarnosti seljaka i pretvaranjem seljaka u tvorničkog radnika pretvoreno je u stranačka domaćinstva, a zatim je došao i Domovinski rat. Nakon svega, oporavak sela i ne može biti bolji, ali tko tvrdi da se u poljoprivredi ništa nije dogodilo, taj je politički smutljivac. Danas proizvođači dobivaju poticaje za sve aktivnosti i odštetu za sve gubitke. Pa kad je to bilo? Da bi željeli još, da bi željeli državnu zemlju pod svoju, da bi im se osigurala viša otkupna cijena, to nije od danas. Da nema uvoza, cijene bi podivljale, ali on ne smije biti prevelik, jer se onda domaćem proizvođaču ne isplati proizvoditi. Skuplji je. Politički intriganti stalno nešto podmeću, kao Njemačka daje 25.000 eura po novorođenom djetetu od 2007., a Hrvatska puno manje. Hrvatska se maksimalno istegnula da bi dala i toliko, a nije da ne bi htjela. Notorna podmetanja.</p>
<p>Najednom je nastupila amnezija: nitko se ne sjeća nestašica kave, mesa, deterdženta, struje, benzina, bolje odjeće i cipela, »fića« i »stojadina«, Obrovca i sličnih, mitinga i »dobrovoljnih« radova, sustanarstva, tajnih krštenja djece, neslobode govora, špijuniranja udbaških trojki i partijske podobnosti za napredovanje. Kad vidite da se u crkvi netko križa dvaput, više od ostalih, to je bivši partijski sekretar. Nadoknađuje. A nekad je zapisivao one koji su samo provirili u crkvu. To su moralni travestiti i njih se uvijek treba čuvati.</p>
<p>Žalosno je što smo mi Hrvati uvijek nesložni, uvijek smo protiv, pa i samih sebe. Nekad su nas zatvarali i za izvješenu hrvatsku zastavu, a sad je ne vješamo ni na najveće blagdane naše državnosti.</p>
<p>Prije, kad nismo imali što kupovati, morali smo potegnuti do Trsta ili Graza i drhtati na granici da nam to ne uzmu ili nas oglobe. Sjetimo se samo kakav smo bofl tada kupovali, a sada tražimo kvalitetu i nesretni smo što ne možemo kupiti sve čega smo bili željni. Ta glad za svime što nam je nedostajalo i nemogućnosti da to odmah i ostvarimo čini nas nezadovoljnima, što je bogohuljenje. Najgore je što ima puno onih, koji se ubacuju u takvo raspoloženje i malo po malo rastaču hrvatsku svijest. </p>
<p>»Niš ni sveto, sve je kleto«, stara je crvotočina nas Hrvata. Ako podlegnemo tomu, proći će novo tisućljeće da se vratimo u ovo što smo postigli. Nama je potrebna samo sloga, a sve drugo dolazi samo po sebi. Nema nas puno, zemlja je lijepa i bogata, ali bez rada i ljubavi za Domovinu nema sreće. Jedne su sinove roditelji slali u obranu Hrvatske, a drugi i danas kažu: »Sinek, odi van, kaj buš tu«. Taj sebični raskol u Hrvata, Hrvatskoj nikad nije donio ništa dobro. Intelektualci i dalje šute. A tko drugi može voditi narod?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tehnologija deponija otpada je protuzakonita</p>
<p>U Vjesniku 6. travnja 2007. objavljen je članak Irene Dragičević »Deponij će proraditi za dvije i pol godine« obmanjujućeg i neistinitog sadržaja. U članku piše o planiranoj gradnji »jedinstvenog splitsko-dalmatinskog centra za gospodarenje otpadom« u Lećevici, kao »pravom putu za sve ostale županije«. Time se za Hrvatsku zagovara protuzakonita tehnologija postupanja s otpadom s posljedicama najvećega gospodarskoga kriminala, ekološkog zločina i krajnjeg nemorala trovanja pitkih voda. </p>
<p>Umjesto Zakonom o otpadu predviđenog odvojenog prikupljanja otpada radi njegove ponovne upotrebe, zagovara se u svijetu odbačena tehnologija pomiješanog prikupljanja otpada s eventualnim naknadnim odvajanjem. Razlog su menadžerske provizije na zastarjele tehnologije, najunosniji poslovi zbrinjavanja opasnog i radioaktivnog otpada.</p>
<p>Investicija za potpuno ekološko i zakonom predviđeno postupanje s otpadom primijenjeno na otoku Krku stoji četiri puta manje po stanovniku nego što je to kod planiranog splitsko-dalmatinskog deponija. Zahvaljujući prodaji izdvojenih sirovina iz otpada građani Krka danas ne plaćaju troškove komunalne djelatnosti. Žitelji Splitsko-dalmatinske županije za tehnologiju »centra otpada« morali bi plaćati četiri puta više troškove odvoza smeća, stvorene troškove deponiranja te za piće kupovati vodu u bocama. </p>
<p>U članku također za planiranu lokaciju deponija u Općini Lećevica piše: »Ispitivanja su dokazala da podzemne vode nisu povezane ni s jednim od šest priobalnih izvorišta vode«. Da je to potpuno netočno, dokaz je izvješću HGI - Hrvatski geološki institut, Zagreb, broj 90/06 u kom na str. 10 piše: »S obzirom na zabilježene koncentracije trasera, distribuciju i ukupno trajanje njegova istjecanja, konstatirana vodna podzemna vodna veza između planirane lokacije Centra i izvora Jadra može se smatrati pouzdano potvrđenom«. Isto izvješće dobili smo od Splitsko-dalmatinske županije. U članku se netočno tvrdi da je Studija utjecaja na okoliš utvrdila kako je »lokacija primjerena za gradnju objekta«. Studija navodi suprotno, da, unatoč predviđenim inženjerskim hidroizolacijama, postoji mogućnost ekološke nesreće onečišćenja podzemnih voda vodama iz objekta za mehaničko-biološku obradu, mogućnost zaraza primarnim i sekundarnim patogenima i drugo. To znači da područje srednje Dalmacije može ostati bez pitke vode. Županijski »centar otpada« nosi i druge brojne ekološke, gospodarske, sociološke i dr. posljedice.</p>
<p>Vinko Grgurević, predsjednik ekološke udruge »Zvona Kaštela«</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Plastika je »zelena«</p>
<p>Sudionici u Vjesnikovoj anketi o zabrani plastičnih vrećica (4. travnja) sa 70 posto glasova rekli su jasno ne. Svima¸koji se zalažu za sječu šuma zbog papira ili za glad zbog goriva iz polja za pogon njihovih ljubimaca na četiri kotača. Shvatili su nema razlike po utjecaju na okoliš između plastičnih vrećica koje dobijemo ili kupimo u trgovini i plastičnih vreća za smeće.</p>
<p>Glasači su time jasno podržali i nadležno ministarstvo koje je potpuno opravdano proglasilo pokretanje zabrane plastičnih vrećica trenutačno nepotrebnom akcijom. Time je pokazalo da njezini stručnjaci znaju da je plastika trenutno vrlo »zeleni« materijal. Ako ovo »zeleni« znači materijal prijateljski okolišu. Posebno u zemljama poput naše, postoji puno važnijih problema od zabrane plastičnih vrećica. Zato hvala svima koji su svojim glasovima pokazali da nisu »ni glupi ni zeleni«, kako je to svojedobno u sličnoj prilici napisao H. Gupta.</p>
<p>Prof. Igor Čatić, potpredsjednik Društva za plastiku i gumu</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto nema autora? </p>
<p>U povodu velike i skupe izložbe »Avangarda« u Klovićevim dvorima, u našem tisku i medijima mogu se vidjeti fotografije autora izložbe (dapače, preko cijelih stranica) njihova nova odijela, haljine i cipele, nasmiješena lica kao u nekom sladostrašću. Ali ni slike, ni glasa ni izjava još živih autora čija djela sačinjavaju, prema riječima kritičarke Marine Baričević, ovu izuzetno uspjelu izložbu.</p>
<p>Ana Mašić, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>U tijeku alergija na brezu!</p>
<p>Najčešće tegobe alergičnih Zagrepčana svih dobi, koji traže pomoć u Poliklinici su hunjavica, curenje iz nosa, svrbež očiju...</p>
<p>Bujanje prirode teško pada alergičarima na pelud drveća, trave i korova. Osjetljivim osobama savjetuje se u proljeće izbjegavati alergene koji mogu uzrokovati alergijski rinitis ili upalu nosne sluznice, odnosno izazvati astmu. </p>
<p>Zagrepčanin Ivan M. (31), kojeg smo zatekli u Poliklinici za bolesti dišnog sustava (Prilaz Baruna Filipovića) pati od alergija na travu i korove. U jeku cvatnje noću ga budi začepljeni nos, stalno ga boli grlo, kiše i kašlje. »Proljeće mi teže pada, nego jesen, kada me muči alergija na ambroziju«, žali se Ivan. </p>
<p>Probao je i homeopatske pripravke, koji mu u proljeće ne pomažu mnogo. U jesen njegove tegobe ublažava sok Noni, a na moru se osjeća mnogo bolje nego u Zagrebu. Iako alergije često nasljeđuju djeca alergičnih roditelja, Ivan nije takav slučaj. Zimi je zdrav jer ne cvatu biljke. </p>
<p>Ravnateljica Poliklinike u Baruna Filipovića dr. Alma Rožman kaže da je ovoga proljeća bilo više poziva u pomoć nego lani. Razlog je, kaže pulmologinja, intenzivniji cvat breze. Ta je biljka, kao i joha i bor, izrazito alergogena. Zasađena je na mnogim gradskim zelenim površinama. Breza će, napominje, cvasti do kraja travnja. Bilo bi dobro, kaže dr. Rožman, da se na zelenim površinama sade najmanje alergogene biljke, poput jablana i javora, na koje ima najmanje alergičnih osoba. </p>
<p>U posljednja tri mjeseca, kaže liječnica, među 1600 testiranih osoba, trećina je bilo pozitivnih. Na testu su se provjeravale alergije na pelud stabala, korova i trava, na dlaku životinja, grinje iz kućne prašine i drugo. Najčešće tegobe alergičnih Zagrepčana svih dobi, koji traže pomoć u Poliklinici su hunjavica, curenje iz nosa, svrbež očiju...</p>
<p>Alergije su u porastu tvrde i epidemiolozi, a ako se ne liječe, mogu izazvati astmu. Zato treba izbjegavati alergene, obaviti spirometriju, mjerenje vršnog protoka zraka, odnosno kapaciteta pluća, i liječiti se. Oboljeli od alergijskog rinitisa mogu spriječiti teže zdravstvene probleme. U zdravstvenim ustanovama također mogu dobiti peludni kalendar s terminima cvata alergogenih biljaka. </p>
<p>U tijeku je cvat čempresa koja traje do kraja svibnja. Od travnja do kraja rujna cvjetat će trave, a uslijedit će ambrozija, koja cvate od srpnja do kraja listopada.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Odbijaju nove učenike</p>
<p>Škola je još od 2002. godine podstanar u OŠ Matka Laginje, čije su učionice premale za kvalitetno vježbanje</p>
<p>Škola suvremenog plesa Ane Maletić je od 2002. podstanar u OŠ Matka Laginje, čije su učionice premale za vježbanje. Ravnateljica Normela Krešić Vrkljan kaže da je škola, osnovana 1954., čak 30 godina bila smještena u Bogovićevoj, odakle je morala iseliti. </p>
<p>»Škola je privremeno smještena u OŠ Matka Laginje, čiji su prostori premali za vježbanje naših 200 učenika«, kaže ravnateljica. Učenici škole održavaju svakodnevne treninge u samo četiri učionice koje se protežu na 56 četvornih metara, a kako kaže ravnateljica, za nastavu bi im trebale učionice od barem 100 kvadrata. »Uoči natjecanja, škola nam ustupi sportsku dvoranu za vježbanje koreografije«, dodala je ravnateljica. </p>
<p>Kaže da su se aktivnosti škole u posljednjih godina povećale, ali zbog manjka prostora, moraju odbijati nove učenika. »Zovu nas roditelji iz cijele Hrvatske koji žele da im se djeca školuju kod nas, ali mnogima ne možemo udovoljiti«. U sadašnjoj školi »podovi u učionicama su tvrdi, a ne vibrirajući, kao u plesnim dvoranama, što je uzrokovalo i brojne ozljede učenika«, napomenula je ravnateljica. Za pronalazak nove lokacije školu nadležan je Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. </p>
<p>Tamo kažu da će Škola za suvremeni ples Ane Maletić, Upravno-birotehničke, XVIII. gimnazija i Škola za klasični balet useliti u prostor bivše vojne bolnice, u Vlaškoj 87. </p>
<p>»Čim prostor bude saniran i rekonstruiran, navedene škole moći će useliti, no ne možemo sa sigurnošću potvrditi hoće li to biti od iduće školske godine« , kažu u uredu.</p>
<p> Ističe da će se uređenje prostora u Vlaškoj, financirati iz proračuna grada Zagreba, a manji dio zajmom Svjetske banke, o čemu će Grad potpisati sporazum s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Osjeti adrenalin vozeći bolid Formule 1</p>
<p>Voziti bolid Formule 1 jedan je od najčešćih muških snova. No, ako se već ne mogu voziti u pravom, građani željni adrenalinskog šoka mogu u paviljonu 16 Zagrebačkog velesajma, na Međunarodnom sajmu graditeljstva i obrtništva, voziti simulator Formule 1.</p>
<p>Simulator je »parkiran« ispred štanda poduzeća GMM koja zastupa proizvode tvrtke DeWalt, čijim se alatima koristi ponajbolja momčad Formule 1 Williams Toyota. U utorak se oko bolida skupilo mnogo znatiželjnika. Jedan je odlučio postati vozač i odvažno ušao u kabinu. Motor je zabrujao, čekao se start i utrka je krenula! Brujanje motora smjenjivao je zvuk kočnica u oštrim zavojima. Gledatelji koji su utrku promatrali na ekranu ubrzo zamijenili uloge s vozačima. »Moram to probati! Ako već ne mogu u pravi bolid, okušat ću se barem u simulatoru«, komentirao je student Dino Demirović kojeg je na Velesajam privukla bogata ponuda. Simulator je stigao iz Engleske, a dopremljen je kamionom Gordona Smitha iz Oxforda, zastupnika DeWalta. »Uređaj je vrlo skup. Ne znam njegovu točnu cijenu, ali samo njegovo osiguranje stoji 10 tisuća funti (o.pa. više od 100 tisuća kuna)«, rekao je Smith, čija tvrtka oprema i momčad Williams Toyote. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagreb u posebnom izdanju vodiča Time Out</p>
<p>Zajednička suradnja Turističke zajednice grada Zagreba i izdavača Time Out International rezultirat će objavljivanjem posebnog izdanja Time Out Zagreb na 30 stranica, kao prilog ovotjednom izdanju vodiča Time Out London u srijedu 18. travnja. Posebna izdanja ovoga tipa prilažu se redovnim tjednim Time Out izdanjima - Time Out London, Time Out New York ili mogu biti distribuirana po dogovoru s klijentima na festivalima, u galerijama, hotelima i restoranima.</p>
<p>Svako tjedno izdanje vodiča Time Out London tiska se u nakladi od 120 tisuća primjeraka, a procjenjuje se kako se specijalnim izdanjima u renomiranom magazinu s Time Out brandom najdjelotvornije utječe na trajni dojam o pojedinim turističkim odredištima. Zagreb će se na ovaj način predstaviti kao zanimljivo turističko odredište tijekom cijele godine. Ekskluzivni članci posebnog izdanja bit će posvećeni zagrebačkoj povijesti, znamenitostima, gastronomiji, noćnom životu, kalendaru događanja, kupovini i svakodnevnim detaljima koji Zagreb čine posebnim u odnosu na druge europske gradove.</p>
<p>S više od 520 tisuća gostiju zabilježenih u prošloj godini, Zagreb se približio brojci od gotovo milijun noćenja. Dvije trećine noćenja ostvarili su inozemni turisti, a prvo mjesto na ljestvici i dalje drže Zagrebu tradicionalno okrenuti gosti iz Njemačke. Iz statistike koja redovito prati kretanja u turističkom prometu na mjesečnoj razini, u 2006. iščitavaju se pokazatelji o izuzetnom porastu udjela gostiju s tržišta Velike Britanije. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Aukcija za Anju</p>
<p>U Restaurantu Lenuci, Zrinjevac 15, u srijedu se, u 19 sati, održava humanitarna aukcija za Anju koja boluje od celebralne paralize i epilepsije. Pozivaju se građani da pomognu djevojčici koja ima dvije teške bolesti. Akciju podržavaju televizija i novine. Četverogodišnjoj Anji potreban je novac za liječenje i kupnju invalidskih pomagala. Prihod možete uputiti na žiro račun Zagrebačke banke 2360000-1000000013, s pozivom na broj 3113728810. Više informacija na http://malaanja.blog.hr [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Središte Samobora rezervirano za studije</p>
<p>Vojska odlazi iz grada, udruge mladih stižu u bivšu robnu kuću, a studenti u dvorac ili vojarnu </p>
<p>Uskoro bi Samobor mogao dobiti i svoju prvu visokoškolsku ustanovu. No, ne zna se hoće li prvo proraditi sveučilišni kampus u vojarni Taborec, studij u Bregani ili onaj u Allnochovu dvorcu u najužem središtu grada. </p>
<p>Kao što je Vjesnik pisao, gradske vlasti, u suradnji s Katoličkim sveučilištem, žele vojarnu Taborec pretvoriti u sveučilišni kampus za obrazovanje i boravak budućih stručnjaka za prirodne znanosti. Samoborci se nadaju da će Vlada uskoro donijeti pozitivnu odluku o ustupanju te vojarne gradu. </p>
<p>Gradonačelnik Samobora Antun Dubravko Filipec ističe da je moguće otvaranje studija u Bregani, za koji je zainteresirana dubrovačka visoka Poslovna škola Libertas. Iako se do nedavno spominjao kao budući prostor kluba i udruge mladih, i Allnochov je dvorac u Starogradskoj ulici predodređen za viskoškolsko obrazovanje. </p>
<p>Tako će mladi dobiti prvi kat bivše robne kuće SAMA, koju je u međuvremenu kupio grad. No, kako u proračunu nema novca za obnovu dvorca, gradsko je poglavarstvo u ponedjeljak odlučilo raspisati natječaj kojim ga daje u najam. Visokoškolska institucija s najboljom ponudom uložit će vlastita sredstva u obnovu zaštićenog spomenika kulture, a zauzvrat će neko vrijeme biti oslobođena plaćanja najma. </p>
<p>Gradonačelnik Filipec ističe da je interes pokazao i Centar za ekološka istraživanja. Riječ je o privatnom institutu koji bi u dvorcu, uz svoju redovnu djelatnost, otvorio i posdiplomski studij. Nedavno su obavljeni razgovori i s predstavnicima IBM-a o pokretanju informatičkog studija. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Otvoren »Auto 2007.«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Na riječkoj Putničkoj obali u utorak je otvoren 16. međunarodni sajam automobila i motocikla »Auto 2007.«, na kojem je izloženo 120 modela vozila i 30 motocikala. Najskuplji izloženi automobil je Mercedesov model »350 s«, koji košta blizu milijun kuna. Na sajmu će hrvatsku pretpremijeru imati »opel antara«, a prvi put u Hrvatskoj bit će predstavljena i Mitchubishijeva vozila Lancer, Outlander i Pajero. Sajam se odvija na 5000 četvornih metara zatvorenog (šatorskog) prostora i isto toliko otvorenog, a uz automobile, gospodarska vozila i motocikle, izložena je i servisne oprema te rezervni dijelovi za vozila. [D.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Autobus sletio s autoceste na planinsku liticu</p>
<p>BRASILIA</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak ujutro u sjeveroistočnoj brazilskoj pokrajini Ceara autobus pun putnika probio je zaštitnu ogradu i sletio 100 metara s autoceste te se survao na greben planinske litice. U nesreći je poginulo 12 putnika, dok je njih 29 ozlijeđeno te su ih spasilačke službe izvačile iz olupine autobusa pomoću helikoptera. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ubijen gradonačelnik Nagasakija </p>
<p>NAGASAKI</p>
<p> – Gradonačelnik Nagasakija umro je u srijedu nakon što ga je nekoliko sati ranije teško ranio pripadnik kriminalnog podzemlja, objavila je javna televizija NHK. Itcho Ito (61), koji se u nedjelju na lokalnim izborima trebao natjecati za svoj četvrti mandat, pogođen je dvama mecima u leđa ispred svog izbornog stožera u Nagasakiju. Policija je uhitila jednu sumnjivu osobu, a mediji navode da je riječ o Tetsuyi Shirou (59) članu »yamaguchi gumija«, jedne od poznatijih skupina organiziranog kriminala. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Novi vlakovi za predstojeću olimpijadu</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kinezi su u utorak predstavili nove superbrze vlakove koji će prometovati na liniji Peking-Nanjing i Nanjing-Šangaj. Projekt vrijedan 4 milijarde dolara uključuje uvođenje 280 spomenutih vlakova čija će prosječna brzina iznositi oko 250 kilometara na sat. Novi vlakovi, navode u kineskom ministarstvu prometa, oduševit će sve posjetitelje predstojećih Olimpijskih igara koje će se održati u Pekingu iduće godine. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pomahnitali zec napao umirovljenike</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Austrijska je policija morala ustrijeliti agresivnog zeca koji je napao par umirovljenika. Velika životinja od pet kilograma zaskočila je sedamdesetčetverogodišnju umirovljenicu dok je mirno, ništa ne sluteći, prostirala rublje u svom vrtu u Linzu. Pomahnitali zec ju je srušio i ugrizao za nogu, a zatim napao i njezina supruga koji joj je priskočio u pomoć. Razjarena životinja napala je i dvojicu policajaca koji su pozvani u pomoć i kojima »nije preostalo drugo nego da upotrijebe oružje«, rekao je glasnogovornik policije Alexander Niederwimmer. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Konzumiranje povrća smanjuje rizik od raka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nova studija američkih znanstvenika potvrdila je prijašnja otkrića da bi konzumiranje povrća moglo pridonijeti smanjenju opasnosti od oboljenja raka glave i vrata. Studija znanstvenika Nacionalnog instituta za rak (NCI) obuhvatila je pola milijuna umirovljenih Amerikanaca i pokazala da bi samo jedan dodatan obrok voća ili povrća dnevno mogao smanjivati opasnost od razvoja raka glave i vrata. Studije su pokazale da prehrana igra ulogu u razvoju kancerogenih bolesti, a stručnjaci vjeruju da su do dvije trećine svih oblika raka povezane sa životnim stilom, kao što su pušenje, prehrana i nedostatak tjelovježbe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čimpanze više evoluirale od ljudi</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Genetska usporedba između ljudi i čimpanza pokazuje da je ta životinja, najsličnija čovjeku, imala više pozitivnih genskih mutacija otkako su se ta dva primata razdvojila od svog zajedničkog pretka, doznaje se iz istraživanja znanstvenika sa sveučilišta u Michiganu. Znanstvenici su usporedili 14.000 gena ljudi i čimpanza i otkrili da su potonji, prema Darwinovu zakonu o prirodnoj selekciji i evoluciji, više evoluirali nakon što su se prije 6,5 milijuna godina razdvojili. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvat i Makedonac jurili više od 200 km/h</p>
<p>LUZERN</p>
<p> - Jedan 21-godišnji Hrvat i 23-godišnji Makedonac, stanovnici Luzerna, zaustavljeni su u dva sata ujutro jer su vozili brzinom većom od 200 kilometara na sat, objavila je kantonalna policija. Ograničenje na dijelu ceste na kojoj su zaustavljeni iznosi 80 kilometara na sat. Dvojici ljubitelja brzina vozačke su dozvole oduzete na licu mjesta, a automobili su zaplijenjeni, priopćila je švicarska policija. »Brzi dvojac« je i prije kažnjavan zbog prekoračenja brzine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Roditelji sve češće podmićuju djecu</p>
<p>CHICAGO</p>
<p> - Mito je postalo naša svakidašnjica čak i u obiteljima pa tako mnogi roditelji danas priznaju da podmićuju, ili ljepše rečeno, nagrađuju svoju djecu za razne stvari: od pristojnog ponašanja u restoranu do cijelonoćnog spavanja u vlastitom krevetu. Često se te nagrade daju za ponašanje kakvo roditelji očekuju od svoje djece. Međutim, može doći do bizarnih situacija. Tako se na primjer jedan bračni par obratio stručnjacima za pomoć jer njihovo dijete ne želi oprati zube ako za to ne dobije nekakvu nagradu. »Ja mislim da sustav nagrađivanja ima svoje mjesto i vrijeme i dobro djeluje na razvoj sposobnosti djeteta«, izjavila je Mary Safyer, direktorica roditeljskog savjetovališta. »Međutim, došlo je do toga da roditelji podmićuju svoju djecu na razne načine, pa im čak i plaćaju za dobre ocjene, za odlazak na spavanje, za održavanje higijene«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Francuska priča uz francusku glazbu</p>
<p>Poznata opera Francisa Poulenca prvi put se izvodi u zagrebačkome HNK u režiji Krešimira Dolenčića </p>
<p>Sjedoh na trg Navona, na terasu kavane Tre scallini. Bilo je deset sati ujutro. U podne, još sam uvijek bio tamo, popio kavu, pojeo sladoled, naručio bocu vode, kako bih opravdao svoje dugotrajno sjedenje u kavani. U podne i pol bio sam pijan od oduševljenja, ali još je uvijek lebdjelo važno pitanje: Hoću li naći glazbu za takav tekst? </p>
<p>Nasumce sam otvorio tekst i pročitao dug monolog stare nadstojnice samostana o fotelji i privilegijama bolesnih... I ma kako izgledalo nevjerojatno, odmah sam pronašao melodijsku liniju za tu dugačku repliku. Padala je noć. U deset sati navečer telegrafirao sam Vacaranghiju da ću napisati operu.</p>
<p>Tako je svoj susret s literarnim sadržajem te tragične pripovijesti o šesnaest karmelićanki iz Compiegnea, pogubljenih 1794. jer su odbile odreći se samostanskih zavjeta, opisao Francis Poulenc, francuski skladatelj i pijanist rođen posljednje godine 19. stoljeća, a preminuo 1963. godine. </p>
<p>Opera u tri čina i dvanaest slika »Razgovor karmelićanki« praizvedena je u milanskoj opernoj kući »La Scala« 26. siječnja 1957. godine, pjevana je u talijanskom prijevodu Flavija Testija, pod dirigentskim vodstvom Nina Sanzogna te u izvedbi vrsnih opernih pjevača.</p>
<p>Pedeset godina poslije, prvi put se pojavljuje na pozornici zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta u režiji Krešimira Dolenčića. Izvedbom u srijedu, 18. travnja, ravnat će njemački dirigent Michael Helmrath, scenografiju je oblikovala Dinka Jeričević, kostime Ana Gecan Savić, a za osvjetljenje se pobrinuo Deni Šesnić.</p>
<p>Večerašnju zagrebačku premijeru očekujemo s posebnom pažnjom upućenom vokalnom dijelu realizacije, budući da je glas onaj kojemu Poulenc daje posebnu težinu pri komuniciranju sadržaja. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nova knjiga nakon više od 30 godina</p>
<p>Roman je Tolkien počeo pisati prije 89 godina, dok se oporavljao od tifusa u Prvome svjetskom ratu, a knjigu je za objavljivanje priredio piščev sin Christopher</p>
<p>Jedan novinar jednom je izjavio da se svijet dijeli na one koji su pročitali »Gospodara prstenova« i one koji će to tek učiniti... I nakon što se »prašina« malo slegla otkako su prošle četiri godine od posljednjega filmskog nastavka iz slavne trilogije »Gospodar prstenova« J. R. R. Tolkiena (premda su njegove ekranizirane priče i dalje rado gledane, a knjige omiljeno štivo mnogima), taj je klasik fantastične književnosti ovih dana ponovno u središtu svjetskih literarnih zbivanja. </p>
<p>Razlog je novi roman Johna Ronalda Reuela Tolkiena (1892. – 1973.), prvi put nakon više od 30 godina. Knjiga »Húrinova djeca«, koju je autor počeo pisati prije 89 godina, izdavačka je senzacija i u hrvatskim i u svjetskim razmjerima. U domaćim zato što je prodaja hrvatske inačice knjige, u izdanju zagrebačkog Algoritma i prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa, počela istodobno s njezinom svjetskom premijerom. A u svjetskim posebno zato što je original ilustrirao Alan Lee, zaslužan i za oslikavanje Međuzemlja iz »Gospodara prstenova« i dobitnik Oscara za svoj rad na trećem dijelu spomenute trilogije, koja je ujedno najnagrađivanija trilogija u povijesti Američke filmske akademije, s čak 17 osvojenih Oscara.</p>
<p>Zametak romana »Húrinova djeca« bile su priče »Turambar« i »Foalókë«, koje su nastale još za Tolkienova duga bolničkog oporavka u Prvome svjetskom ratu. Pisac je, naime, poslan na zapadnu frontu, ali se, oboljevši od tifusa, nakon četiri mjeseca vratio u Englesku. </p>
<p>Tolkien se tim pričama vratio mnogo godina poslije, nakon što je već dovršio pisanje »Gospodara prstenova«, pa su se dijelovi romana koji će se kasnije zvati »Húrinova djeca« našli u pričama o Međuzemlju, ali i u »Nedovršenim pripovijestima« i »Silmarillionu«. No, premda je napisao mnogo složeniju verziju knjige od prvotne, Tolkien je nikada nije uspio dovršiti, pa je rukopis, kao i neka druga djela velikoga pisca, za objavljivanje pripremio njegov 81-godišnji sin Christopher.</p>
<p>»Tolkien je sav svoj rad promatrao kao jednu, zajedničku, dugu povijest Međuzemlja: od početka stvaranja pa do kraja Trećeg doba. 'Húrinova djeca' ranije je poglavlje u toj velikoj priči«, rekao je Chris Crawshaw, predsjednik britanskoga Tolkienova društva. Izdavač engleskoga izdanja HarperCollins opisao je pak »Húrinovu djecu« kao »epsku priču o pustolovini, tragediji, družini i herojstvu«. Poštovatelji djela ovoga engleskoga pisca i filologa, koji je, prije nego što je postao jednim od najčitanijih pisaca svih vremena, predavao engleski jezik i književnost na Oxfordu, moći će, već ove noći, još jedanput zaviriti u čudesan Tolkienov svijet vilenjaka, zmajeva, patuljaka, orlova i nezaboravnih junaka. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Glazba iz arhiva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Stotinu i osamdeset godina nakon što je priređen prvi koncert Društva ljubitelja glazbe u dvorani tadašnje Kraljevske akademije na Katarininu trgu u Zagrebu, na mjestu gdje se danas nalazi Gornjogradska gimnazija, uz sudjelovanje Društvenog orkestra pod ravnanjem Georga Carla Wiesnera von Morgensterna, ovoga četvrtka, 18. travnja, članovi današnjega Hrvatskoga glazbenog zavoda ponovo će se okupiti kako bi svečano obilježili kontinuitet brižnog i sustavnog njegovanja zagrebačke i hrvatske glazbene i glazbeničke kulture. </p>
<p>Obljetnicu će proslaviti koncertom Društvenoga orkestra Glazbenoga zavoda pod ravnanjem Zorana Juranića, koji je upravo za tu priliku načinio izbor skladbi iz rukopisnoga dijela zbirke Nikole Udina-Algarottija (1791.-1838.), pohranjene u arhivu Glazbenoga zavoda. A nakon koncerta bit će uručene povelje počasnim članovima Zavoda. </p>
<p>Spomenimo i da će uz koncert biti priređena izložba Božidara Pejkovića »Bezglasne invencije«, preuzeta od Muzeja Hrvatskog zagorja - Galerije Antuna Augustinčića. Budući da je konceptualno vezana uz kiparsko djelo Antuna Augustinčića, ova njena »gostujuća« varijanta dopunjena je trima majstorovim skulpturama (Djevojka i mladić s gitarama, 1928., Brijunski akt, skica, 1948., Ženski torzo, 1952.), kako bi se naznačio izvorni kontekst. [Mirta Špoljarić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Škrinje, sopele, tamburice i pisanice</p>
<p>Izložbu bogate hrvatske etnografske baštine, koja se predstavlja Argentincima u Nacionalnome muzeju dekorativne umjetnosti u Buenos Airesu, otvorio je ministar kulture mr. Božo Biškupić</p>
<p>Raznovrsna i bogato ukrašena odjeća, glazbala, posude i predmeti za svakodnevnu upotrebu, oružje, maske, nakit, dječje igračke... Sve je to dio bogate hrvatske etnografske baštine koja se predstavlja Argentincima izložbom »Hrvatska tradicijska kultura: Na razmeđu svjetova i epoha«. Izložbu postavljenu u Nacionalnome muzeju dekorativne umjetnosti u Buenos Airesu u ponedjeljak je otvorio hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić, a na otvorenju je govorio i ravnatelj Muzeja Alberto Belluci.</p>
<p>A kako gledatelju daleke zemlje predstaviti svu isprepletenost hrvatskoga kulturnoga nasljeđa i približiti mu pučko stvaralaštvo i umijeće prenošeno s naraštaja na naraštaj? Taj ambiciozni kulturološki projekt osmišljen je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, ostvaren u suradnji s brojnim etnografskim muzejima, a za organizaciju je zadužena Galerija Klovićevi dvori. </p>
<p>Autorice izložbe Zorica Vitez i Aleksandra Muraj osmislile su četiri velike cjeline koje predstavljaju četiri područja Hrvatske: primorsku, gorsku, središnju i nizinsku Hrvatsku. Ta se područja međusobno razlikuju ne samo po svojim prirodnim osobinama, nego i po kulturnom nasljeđu preuzetom od starijega neslavenskog stanovništva, a imala su i različitu povijesnu sudbinu. A, kako je objašnjeno u katalogu koji prati tu veliku i raskošnu izložbu, pod utjecajem širih kulturnih regija (mediteranske, balkanske i srednjoeuropske), na razmjerno malom području Hrvatske pronalazi se vrlo raznolika etnografska baštinu u kojoj se miješaju utjecaji iz različitih regija. </p>
<p>Premda se ne zna kad su točno nastali izlošci prikupljeni potkraj 19. i tijekom 20. stoljeća, oni daju cjelovit uvid u naslijeđenu seljačku kulturu i svjedoče o starim običajima i načinu života u različitim regijama Hrvatske. </p>
<p>Primorska Hrvatska predstavljena je škrinjama, policama za posuđe, priborom za kuhanje, svjetiljkama na ulje te nakitom od zlata, koralja i bisera. Tu su i tipična glazbala poput svirale i sopele te raznolika ženska odjeća. </p>
<p>Gorska Hrvatska poznata je po drvorezbarstvu prikazanom raznolikim predmetima poput glazbala, tronožaca, kućanskog pribora, igračaka, ali i lončarijom, vunenim pokrivačima i torbama te oružjem i nakitom. Iz središnje Hrvatske izloženo je tekstilno rukotvorstvo, lončarski proizvodi, predmeti od drva i slame, te tipične pokladne maske glazbala poput tamburice od kornjačevine.</p>
<p>Izbor svečane odjeće, nakit, ukrašene tikvice te dijelovi namještaja i zbirka predmeta pučke pobožnosti predstavljaju dio baštine nizinske Hrvatske. A posebno je zanimljiv dio izložbe u kojemu se prikazuje dječji svijet u okrilju stare seljačke kulture Hrvata. Uz kolijevku, hodaljku i stolčiće, tu su i drvene i keramičke igračke, lutke, lopte te mala zbirka uskršnjih jaja iz cijele Hrvatske. </p>
<p>Bogatstvo i raznolikost izložaka hrvatske tradicijske kulture izazvali su veliko zanimanje među Argentincima. Možda već i stoga što je Muzej dekorativne umjetnosti, smješten u palači Errázuriz (koja je izgrađena početkom 20. stoljeća, a 1998. proglašena »povijesnim umjetničkim monumentom«), jedan od najreprezentativnijih izložbenih prostora u Buenos Airesu.</p>
<p>Oduševljeni Argentinci</p>
<p>Otvarajući izložbu u Buenos Airesu, ministar kulture Božo Biškupić govorio je na hrvatskome, ali i na španjolskome o bogatoj kulturnoj baštini te hrvatskoj kulturi kao multikulturalnoj, naglasivši kako se ona može opisati kao »granica, susret i sinteza«, rekla je za Vjesnik argentinska spisateljica hrvatskoga podrijetla Carmen Vrljičak. »Na svečanosti otvorenja izložbe bilo je nekoliko stotina posjetitelja. Mnogi su mi rekli da ih je oduševila raznolikost izložaka, koji pokazuju iznimnu kreativnost, osobito narodne nošnje. Izložba je raspoređena u nekoliko dvorana Muzeja dekorativne umjetnosti i zaista pruža cjelovit uvid u hrvatsku tradicijsku kulturu«, prenosi atmosferu s izložbe Carmen Vrljičak.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Cibalia ipak (više) nije Dinamo</p>
<p>Vinkovački je Dinamo, za razliku od današnje Cibalije, znao iznenaditi, pa i pobijediti imenjaka u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Znali su Vinkovčani i te kako iznenaditi u Maksimiru. Dvaput su ondje uspjeli pobijediti Dinamo, ali samo onda kad su se i sami - zvali Dinamo. No, o tom bismo razdoblju ionako mogli pričati tek u pluskvamperfektu. Sadašnjost kaže da u srijedu u Maksimir dolazi Cibalia, a njom je priča ipak ponešto drukčija. </p>
<p>Otkako su raskinuli s imenom Dinamo, a to je bilo pola godine prije nego što je isti manevar učinio i maksimirski klub, Vinkovčani su redovito nizali poraze. U ovih su 14 i pol godina, otkako postoji Hrvatska nogometna liga, u Maksimiru dvaput izvukli 0-0 i to su im svi bodovi na ovom travnjaku. Pobijedili su, istina, dvaput u Vinkovcima, i to 1995. s 1-0, kad je Zagrepčane vodio Zlatko Kranjčar, te 2003. s 3-2, kad je trener »plavih« bio Miroslav Blažević. </p>
<p>Sada je, međutim, na maksimirskoj klupi Branko Ivanković, koji je već upisao povijesni Dinamov rekord od 13 uzastopnih pobjeda u prvenstvu. U sljedeće će tri utakmice juriti još jedan rekord. Dinamo je u svih 26 prvenstvenih kola ove sezone uspio zatresti suparničku mrežu, a rekordni niz zasad drži naraštaj iz sezone 1997./1998., koji je spojio 28 utakmica s barem jednim postignutim golom. </p>
<p> U srijedu u tom lovu vjerojatno neće sudjelovati Davor Vugrinec. </p>
<p>»Vuče ozljedu još od utakmice protiv Hajduka. Nastup mu je pod velikim upitnikom i, zapravo, nije realno očekivati da zaigra protiv Cibalije. Ćorluka i Modrić također imaju problema s ozljedama, ali oni će igrati«, pojasnio je Ivanković. </p>
<p> Zasad mu je jedina dvojba hoće li u prvih 11 uskočiti Hrvoje Čale ili Carlos. U ovom je trenutku, kako kaže Ivanković, izglednija varijanta s Carlosom. Od prve će minute po svemu sudeći istrčati: Lončarić – Ćorluka, Drpić, Schildenfeld, Carlos – Vukojević, Pokrivač; Sammir, Modrić, Eduardo – Tadić. </p>
<p> »Želimo zadržati ovaj bodovni razmak pred Hajdukom želimo što prije i teoretski osigurati naslov prvaka. Sigurno je tek da Cibaliju nećemo podcijeniti, neovisno o tome što je pretposljednja na ljestvici. Puno bolje igra nego što to pokazuju rezultati. Uostalom, protiv Hajduka, dakle protiv druge momčadi prvenstva, nanizala je 15 udaraca iz kuta, i to je, primjerice, također detalj koji valja respektirati«, dodao je Dinamov trener.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kuže kažnjen s 30.000 kuna, Žilić s četiri utakmice neigranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Disciplinski sudac Hrvatskog nogometnog saveza Vlado Iveta kaznio je trenera Rijeke Josipa Kužea s 30.000 kuna zbog isključenja i vrijeđenja suca Ivana Novaka tijekom polufinalne utakmice Kupa protiv Slaven Belupa. Hajdukov branič Tonči Žilić kažnjen je s četiri utakmice neigranja zbog udaranja dinamovca Dine Drpića u uzvratnoj utakmici polufinala Kupa, dok će kapetan Splićana Mario Carević morati platiti 10.000 kuna zbog vrijeđanja sudaca nakon istog dvoboja. Također, Hajduk bi mogao biti kažnjen i zbog rasističkih ispada njegovih navijača na spomenutoj utakmici protiv Dinama.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Manchester United - Sheffield 2-0</p>
<p>LONDON</p>
<p> – U engleskoj nogometnoj ligi odigrane su dvije odgođene utakmice. Manchester United je na svome Old Traffordu rutinski došao do pobjede protiv Sheffield Uniteda. »Crveni vragovi« su slavili sa 2-0 pogocima Carricka u 4. i Rooneyja u 50. minuti. Arsenal je, također na svome terenu, sa 3-1 pobijedio Manchester City. Strijelci za »topnike« bili su Rosicky (12.), Fabregas (73.) i Baptista (80.), dok je jedini pogodak Cityja djelo Beasleyja (41.). Redoslijed: Manchester United 81, Chelsea 75 (-1), Liverpool 61... [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Cibona kao ponornica </p>
<p>Tri ožiljka Cibona već nosi na sebi ove sezone. Zadar im je možda već »ugravirao« i četvrti, a to znači da pod »tornjem« započinje - drama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – English, Aco i ostali Zadrani ostavili su traga i ožiljaka na Ciboni. Nažalost po Zagrepčane, ove je sezone bilo dosta takvih ožiljaka. Prvi poslije Lottomatice, pa Zagreba, nakon Partizana... </p>
<p>Svaki od ta tri kluba uništila su jedan dio mozaika Cibone ove sezone. S prvim je otišao san o drugom krugu Eurolige, pa su u Jazinama izgubili Kup i na kraju je i u regionalnoj ligi upisan minus. Zadnji bi ožiljak mogao ostaviti ranu do kraja sezone i na Hrvatskom prvenstvu. U klupskim je prostorijama ovog tjedna ponovno bučno. Sastaju se direktor, sportski direktor i trener. Igrači zajedno po okolnim prostorima zbrajaju novčane minuse i situacija mora biti alarmantna, iako je mnogi izbjegavaju naglašavati. Posebno oni s vrha... </p>
<p>»Stvorena je klima kao da smo izgubili sve, ali nas samo jedna pobjeda, u Jazinama ponovno stavlja u ulogu prvog favorita«, ublažavao je aktualno stanje i kapetan Davor Kus.</p>
<p>Kompletnu sezonu Cibona je dočekala tiho, ali putem su ponirali, a nikakvih bitnih promjena (osim »nadograđivanja« momčadi) nije bilo. Kada se do travnja ništa radikalno nije dogodilo, neće niti sada, jer vjerojatno niti ne bi imalo posebnog učinka. No, Dražen Anzulović nakon poraza od Zadra kaže: </p>
<p>»Vrijeme je da nekoga potjeram iz momčadi.« </p>
<p>Cibona će se umiriti i pokušati bar jednu epizodu uspješno privesti kraju. Sve je realnije da neće biti uspješno, a onda je bolje biti što dalje od »tornja«...</p>
<p>Dvije sezone bez trofeja </p>
<p>ZAGREB – Od premijernog prvenstva Hrvatske i Kupa, košarkaši Cibone osvajali su naslov državnog prvaka jedanaest godina zaredom. U tom su razdoblju i pet puta pridodali trofeje u Kupu. No, u posljednje vrijeme ne možemo govoriti ni o kakvoj dominaciji Cibone unutar hrvatskih okvira. Jer, u posljednjih se pet godina dva puta dogodio scenarij u kojem je Cibona ostala bez ičega - 2002./2003. (Splitu prvenstvo, a Zadru Kup) i 2004./2005. (Zadar je osvojio dvostruku krunu). Ova bi sezona mogla biti treći Cibonin - u ništa... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Plus osam za kraj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pet utakmica, pet pobjeda, stopostotni je učinak naših hokejaša. U 5. kolu Svjetskog prvenstva Divizije II (skupina A) Hrvatska je svladala Bugarsku s 10-2 (1-1, 4-0, 5-1).</p>
<p>Očekivala se nova golijada, no sve je krenulo nekako mlako i pospano. Riječi izbornika Rudolfa Uličnyja kako će najveći problem biti motivirati igrače, bile su točne. Hrvati su počeli igrati tek nakon 11. minute, kada je Jotov neočekivano doveo svoju momčad u vodstvo. Pogodak je razljutio izbornika, koji je pozvao minutu odmora, a na led se vratila nešto ozbiljnija Hrvatska. Grozaj je izjednačio dvije minute kasnije, a na opće iznenađenje 2000 navijača tim se rezultatom otišlo na odmor nakon prvih 20 minuta igre. Za usporedbu, bugarski veterani su jedva svladali slabašnu Tursku s 7-5, dok su naši igrači istu momčad »pregazili« s 25-2. </p>
<p>U drugoj trećini na led je izašla malo angažiranija Hrvatska, Chovanec je u 22. minuti doveo Hrvate u prednost (2-1), a s igrom u »drugoj brzini« vodstvo je do kraja drugog perioda igre naraslo tek na 5-1. Završilo je s 10-2, a iako je Marko Lovrenčić završio natjecanje s najviše bodova (17), za najboljeg je napadača izabran Turčin Ciplak. Najbolji branič je naš Brumerčik, a vratar Španjolac Alonso.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Safin izgubio od Vliegena</p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> – Ivan Ljubičić u srijedu će započeti pojedinačni dio turnira u Monte Carlu, nakon što je pobjedom startao u igri parova zajedno s Fernandom Gonzalezom. Utorak je, pak, bio premijerni dan na zemlji za prvog igrača svijeta Rogera Federera, koji nije bio nimalo lagan. Seppi ga je dva puta odveo do »tie-breaka«, ali to je bilo sve od Talijana. No, u utorak se od turnira oprostio Marat Safin nakon što Belgijancu Vliegenu u prvom setu nije dopustio niti gema. Maratonski »tie-break« su odigrali Gasquet i Verdasco, lako je pobijedio Ferrer, a Južnji ispao od Korejca Leeja...</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Ferrer – Simon 6-3, 6-1, Massu – Volandri 4-6, 7-5, 6-3, Gasquet – Verdasco 7-5, 6-7 (12), 7-6 (3), Hrbaty – Portas 7-6 (3), 7-5, Berdych – Almagro 5-0 predaja Almagra;</p>
<p>• 2. kolo: Federer – Seppi 7-6 (4), 7-6 (6), H.T. Lee – Južnji 6-4, 6-3, Garcia Lopez – Gicquel 6-4, 1-6, 6-3, Vliegen – Safin 0-6, 7-6 (8), 6-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Utakmica sezone Gordana Giričeka</p>
<p>SALT LAKE CITY</p>
<p> – Tri stvari vrijedne spomena dogodile su se u noći s ponedjeljka na utorak u NBA ligi. Nama je najzanimljivija svakako ona o utakmici sezone Gordana Giričeka. Hrvatski je košarkaš u dresu Utah Jazza u pobjedi svoje momčadi protiv Portlanda sa 130-93 na parketu proveo svega 22 minute, no i to je bilo dovoljno da utakmicu završi s 21 poenom i četiri skoka, uz dojmljivih 6-8 iz igre, od čega 5-6 za tri poena. </p>
<p>Druga priča dana je »triple-double« Vincea Cartera (29 poena, 12 skokova, 10 asistencija) u gostujućem slavlju New Jerseyja nad New Yorkom (104-95), dok je treća stvar spomena vrijedna »ludilo« Tracyja McGradyja u pobjedi Houstona protiv Phoenixa (120-117). McGradyju je tek asistencija nedostajala da »karterovski« završi utakmicu, no i 39 poena, 11 skokova i devet asistencija za 41 minutu igre zvuče moćno. Kad mu se pridruži učinak Yao Minga (34, 11 skokova) uopće ne čudi »pad« Stoudemirea (30), Mariona (27) i Nasha (15, 15 asistencija) i osiguranje domaćeg parketa Houstona pred ulazak u doigravanje... </p>
<p>Rezultati: Sacramento – New Orleans 118-125, New York – New Jersey 95-104, Miami – Boston 89-91, Milwaukee (Markota za 6 minuta 2 koša, 2 skoka) – Atlanta 102-96, Memphis – San Antonio 101-91, Houston – Phoenix 120-117, Denver – Minnesota 122-107, Utah (Giriček za 23 minute 21 koš, 4 skoka) – Portland 130-93. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hamitlon će biti svjetski prvak u roku tri godine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bivši trostruki svjetski prvak formule 1 Jackie Stewart, koji je svojim vožnjama obilježio 1969., 1971. i 1973. godinu, samo je jedan u nizu onih koji se dive postignućima mladoga vozačkog asa Lewisa Hamiltona. »Ako ne već ove godine, očekujem da će Hamilton u sljedeće tri sezone sigurno osvojiti jedan naslov svjetskog prvaka. Ima konkurentan bolid jedne od najboljih svjetskih momčadi i moram priznati da je u kratkom vremenu ostvario više od bilo kojeg debitanta u formuli 1«, kazao je Stewart. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Identificiran ubojica </p>
<p>Postoje sumnje da je ubojica, Cho Seung Hui iz Južne Koreje, krenuo u zločin zato što ga je ostavila djevojka</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američka policija identificirala je ubojicu 32 studenta Tehnološkog fakulteta u Virginiji. Riječ je o 23-godišnjem studentu tog sveučilišta rođenom u Južnom Koreji, Chou Seung Huiju. On je na sveučilištu Virginia Tech studirao englesku književnost. Posjedovao je i američku »zelenu kartu« što znači da je bio legalni useljenik u SAD s južnokorejskom putovnicom.</p>
<p> Policija je pronašla jedan pištolj, a forenzički tragovi su pokazali da je korišten u obje pucnjave. Šef policije izjavio je na konferenciji za novinare da je iza počinitelja ostala i uznemirujuća oproštajna poruka te račun od kupnje pištolja prošloga tjedna. Postoje sumnje da je krenuo u svoj pohod zato što ga je ostavila djevojka. Amerika je i dalje šokirana ovim pokoljem na jednom od njenih najstarijih sveučilišta, koja je pokosila 33 života. Teškoću u identifikaciji predstavljalo je i to što se ubojica ustrijelio u glavu, pa mu je raznesen dio lica, a kod sebe nije imao nikakvih identifikacijskih dokumenata. </p>
<p>Američka televizija pokazala je i scene nekoliko uhićenja onih osumnjičenika koji su odgovarali profilu ubojice. To se događalo u prijepodnevnim satima, dok se još nije znalo da je ubojica izvršio samoubojstvo. Radilo se o mladim ljudima očigledno azijskog izgleda. </p>
<p>No, u utorak je predsjednik sveučilišta Charles Steger »dolio ulje na vatru« kad je rekao da se zna da je ubojica bar u jednom incidentu, onome koji se dogodio poslije 10 sati, bio student. Time su podgrijane sumnje da je prvi dio pucnjave koji je policiji prijavljen odmah iza 7 i 15, nepovezan s masakrom koji se dogodio skoro tri sata kasnije u sasvim drugom dijelu kampusa. Američke su novine odmah izbacile naslove: Je li je postojao »drugi čovjek« u pucnjavi na Virginia Techu?</p>
<p>Da se ubojica nakon beskrupuloznog ubijanja nevinih studenata i profesora nije sam ustrijelio, nitko ne zna koliko bi još bilo žrtava. Pucnjava na Virginia Techu je najveće masovno ubojstvo ove vrste u američkoj povijesti.</p>
<p>Predsjednik sveučilišta Steger pokušao je obraniti kašnjenje u upozoravanju studenata koji su nakon prve pucnjave, nešto poslije 9 sati prije podne, već bili u svojim klupama ne znajući što ih čeka. Prema CNN-u, drugi incident s masovnom pucnjavom počeo je već u 9 i 26 kad se nastava već odvijala. Da, nije bilo studenata s njihovim telefonima s kamerama koji su odmah dojavili što se zapravo događa, tko zna koliko bi organi sveučilišta još bili »u mraku«. </p>
<p>U međuvremenu, lokalni put ka malom gradiću Blacksburgu, na planinskim obroncima prema zapadnoj Virginiji zakrčen je automobilima. Roditelji, rodbina, prijatelji kao i brojne TV ekipe hrle prema Virginia Techu. Ovo je inače 19. pucnjava na američkim koledžima u posljednjih 10 godina. </p>
<p>Bush: »Užasna tragedija«</p>
<p>WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush izjavio je u ponedjeljak kako je ubojstvo 33 osobe, većinom studenata, na Tehničkom sveučilištu Virginije u Blakscburgu, »užasna tragedija« koja je pogodila svaku američku učionicu i zbog koje cijela Amerika žali s onima koji su izgubili najbliže. »Škola treba biti mjesto sigurnosti, utočišta i učenja. Danas je to utočište narušeno i učinak toga osjetio se u svakom američkoj učionici i svakoj američkoj zajednici. Danas naša zemlja žali s onima koji su izgubili voljene u Virginia Techu«, rekao je Bush u izjavi povodom tragičnog pokolja. </p>
<p>Erol Avdović /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Klimatske promjene opasnije od terorizma</p>
<p>Stručnjaci tvrde da sve ekstremniji klimatski uvjeti povećavaju opasnost od sukoba </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Globalno zatopljenje postaje jedna od glavnih tema u Ujedinjenim narodima. Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je u utorak prvi put o klimatskim promjenama. Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon namjerava o tome organizirati raspravu stručnjaka na visokoj razini.</p>
<p>Rasprava o globalnom zatopljenju je zapravo već počela na mnogim razinama na East Riveru, pa će predsjedavajući VS za travanj Britanac Emyr Jones Parry tu činjenicu uzdići na najvišu razinu. I godišnji summit najrazvijenijih zemalja G-8 bit će posvećen ovom pitanju. </p>
<p>Prema istraživanju javnog mnijenja, 63 posto Amerikanaca vjeruje da je za Ameriku globalno zatopljenje veća opasnost od terorizma. CIA i Pentagon zatražili su od Busheve administracije da globalno zatopljenje proglasi opasnošću po nacionalne interese.</p>
<p>Na američkoj političkoj pozornici, gotovo svi pretendenti za Bijelu kuću govore o ovom problemu. Odgovarajući na pitanje, kako se u UN-u gleda na različitu terminologiju, koja implicira i različitu odgovornost, glasnogovornica Svjetske organizacije, Marie Okabe, za Vjesnik je to pokušala razjasniti. »Najjednostavniji odgovor je, da 'globalno zatopljenje' predstavlja porast temperature, dok je 'promjena klime' udar koju će taj porast imati na godišnja doba, padaline i slično«, kaže Okabe.</p>
<p> Dodaje, da je glavni tajnik Ban Ki Moon, veoma zabrinut zbog sve uočljivijih klimatskih promjena koje će u budućnosti vjerojatno biti još ekstremnije. Glavni tajnik , rekla je Okabe, »nada se da će sve zemlje koje su potpisale i ratificirale Konvencije o klimatskim promjenama (169 zemalja) raditi odlučno na tome, da se postojeći okvirni režim zamjeni nakon što istekne 2012. godine«. U prosincu će se o tome razgovarati na sastanku ministara za okoliš zainteresiranih zemalja članica UN-a, na Baliju u Indoneziji. Hrvatska je potpisala Protokol iz Kyota 1999. godine. </p>
<p>Golem interes za Live Earth koncert</p>
<p>LONDON - Interes za ulaznice za Live Earth koncert u Londonu predviđen za 7. srpnja više je nego trostruko premašio broj raspoloživih ulaznica. Tako se 203.000 ljudi prijavilo za ukupno 60.000 ulaznica, izjavili su u utorak organizatori dodajući da je cijena ulaznice 55 funti. Američka pop diva Madonna bit će jedna od glavnih atrakcija na koncertu u Londonu u sklopu kampanje protiv globalnog zatopljenja. Među ostalim izvođačima koji će nastupiti na Wembleyju bit će James Blunt, John Legend, Genesis, Beastie Boys, Black Eyed Peas, Red Hot Chili Peppers, Foo Fighters, Duran Duran i mnogi drugi. Live Earth je naziv za seriju pop i rock koncerata koji će se održati u srpnju s namjerom da upozore stanovnike našega planeta na globalne klimatske promjene. Koncerti Live Earth istovremeno će se održati u Londonu, Šangaju, Johannesburgu, Sydneyju, Tokiju, Rio de Janeiru i New Jerseyu. </p>
<p>Erol Avdović/Reuters/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SAD će podržati proglašenje nezavisnosti Kosova</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjedinjene Države podržat će neovisnost Kosova kada je proglase kosovski narod i izabrane političke institucije, najavio je podtajnik za politička pitanja State Departmenta Nicholas Burns na tribini »Budućnost Kosova« održanoj u ponedjeljak u Vijeću za vanjskopolitičke odnose u Washingtonu. Na pitanje novinara, znači li to da će SAD unilateralno priznati Kosovo bez obzira na to što se u UN-ovu Vijeću sigurnosti dogodi s rezolucijom o Kosovu, Burns to nije izričito zanijekao, nego je objasnio da Washington vjeruje u prihvaćanje rezolucije u UN-u. UN najprije mora poništiti rješenje iz 1999. kad je Kosovo rezolucijom 1244 stavljeno pod njegovu upravu. Burns očekuje da će rezolucija kojom se uvodi neovisnost Kosova prema Ahtisaarijevu planu, biti prihvaćena u svibnju. »Veto Rusije koji se najavljuje je malo vjerojatan. Usko surađujemo s Rusijom i nadam se da će konačna analiza pokazati kako je to najbolje rješenje za napredak«, rekao je Nicolas Burns. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Putin definitivno odlazi </p>
<p>Putin će »iskoristiti svoje pravo« savjetovati birače koga izabrati</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin odlazi s dužnosti za godinu dana i neće pokušati dobiti treći predsjednički mandat za redom, izjavio je u utorak zamjenik glasnogovornika ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.</p>
<p>»Jasno je utvrđeno da će predsjednik Putin otići sa svoje dužnosti za oko godinu dana i da će njegovo mjesto zauzeti novi predsjednik. To će se dogoditi na demokratskim izborima. Neće biti nikakvog nasljednika«, rekao je Peskov za televizijsku postaju ne engleskom jeziku »Russia Today«. »Svima nama potrebna je stabilnost u zemlji i nadamo se da će prijenos vlasti sa sadašnjeg na budućeg predsjednika osigurati nastavak stabilnosti«, kazao je. Stabilnost u velikoj mjeri znači nepovredivost Ustava, nastavio je Peskov, i to je predsjednikova glavna ideja. »On (Putin) je rekao da ne može dopustiti ustavne promjene čiji je jedini cilj produljenje njegova mandata«.</p>
<p>Peskov je također rekao da je Putin »jako popularan političar i ima pravo savjetovati birače, a to će pravo i iskoristiti«. Na taj način su definitivno opovrgnute špekulacije o Putinovu ostanku na vlasti i nakon isteka drugog mandata. [Hina/M.B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Radno otpisani</p>
<p>Film »Na ovom radnom mjestu nema mjesta za vas« Slavena Žimbreka otkriva da se u Hrvatskoj najčešće diskriminira na osnovi spola i dobi</p>
<p>Iako se o diskriminaciji na radnom mjestu sve više govori i u svakom razgovoru se pojavi makar jedna priča o nečijoj najboljoj prijateljici ili bivšem susjedu koji ima problema na poslu jer je »pogrešne nacionalnosti ili spolne orijentacije«, znamo zapravo vrlo malo konkretnih primjera. Još manje znamo o tome koliko je zapravo naša okolina, pa i mi sami, podložna predrasudama. Time se bavi dokumentarni film »Na ovom radnom mjestu nema mjesta za vas«, koji je nedavno premijerno prikazan u zagrebačkom kinu Tuškanac, a uskoro će ga se moći ponovno pogledati na danima hrvatskog filma. </p>
<p>Režiju, scenarij i montažu filma potpisuje Slaven Žimbrek, koprodukciju Centar za mirovne studije, Žimbra film i Autorski studio FFV, a film je nastao u sklopu projekta Razotkrivanje diskriminacije pri zapošljavanju Centra za mirovne studije. Slaven Žimbrek nezavisni je filmski redatelj i producent kojeg privlače socijalno angažirane teme. U tome su ga filmu zanimale društvene predrasude prema pojedincima koji su na neki način drukčiji. Kako je niz godina živio izvan Hrvatske i njega su diskriminirali zbog stranog naglaska, ali nakon rada na filmu »Na ovom radnom mjestu nema mjesta za vas« uviđa da je to beznačajno u usporedbi sa stupnjem diskriminacije prema ranjivim skupinama u hrvatskom društvu. Film je koncipiran u pet cjelina od kojih svaka obrađuje neku potencijalno ugroženu skupinu skupinu – homoseksualce, osobe s fizičkim invaliditetom, duševne bolesnike, HIV-pozitivne osobe i Rome. U svaku se problematiku gledatelje uvodi mišljenjem slučajnih prolaznika anketiranih u središtu Zagreba. Slaven Žimbrek kaže da su muški ispitanici pokazali najmanji stupanj snošljivosti prema HIV-pozitivnima i prema osobama istospolne seksualne orijentacije, a svi su ispitanici najčešće diskriminirali duševne bolesnike, polazeći od pogrešne pretpostavke da su gotovo svi potencijalno opasni i da se duševna bolest ne može uspješno liječiti. Zanimljivo je da su sve izjave prolaznika snimljene u samo nekoliko sati. Ljudi su spremno odgovarali na pitanja i pritom uopće nisu bili svjesni da demonstriraju svoje predrasude ili neznanje kada kažu da se sida prenosi ubodom komarca ili da su homoseksualne osobe bolesne. »To upućuje na to da znatan dio problema leži u edukaciji i društvenoj svijesti, a ne samo u nedostatnom zakonodavstvu ili njegovoj primjeni«, kaže Slaven Žimbrek. </p>
<p>Slijede konkretni primjeri ljudi koji su bili diskriminirani, od Roma koje nitko ne želi zaposliti ni kada grčevito traže posao za koji su kvalificirani, preko osoba s invaliditetom kojima nije omogućen ni pristup u sve obrazovne ustanove, a kamoli da se sustavno vodi računa o njihovu zapošljavanju, do dvadesetogodišnjaka s duševnom bolešću kojemu je čak na Zavodu za zapošljavanje sugerirano da mu se oduzme radna sposobnost jer ga, prema njihovu iskustvu, nitko neće zaposliti. Problem se zaokružuje mišljenjem stručnjaka –pravnika, liječnika, aktivista – a posebno je istaknuta tendencija da se usporedbom hrvatske i inozemne prakse opovrgne sud da je diskriminacija svuda prisutna. U filmu se nizom primjera upozorava na to da se u zapadnim zemljama prava građana »strože« poštuju. </p>
<p>Kristijan Grđan, suradnik na filmu, aktivist za ljudska prava i voditelj projekta Razotkrivanje diskriminacije pri zapošljavanju Centra za mirovne studije, odgovara: »Naši podaci upućuju na to da su najčešće osnove spol i dob. Žene su često diskriminirane zbog obiteljskog statusa. Iako je to zabranjeno pozitivnim zakonskim propisima, poslodavci često žene pitaju za njihovo djevojačko prezime kako bi ustanovili jesu li u braku ili planiraju li imati djecu. Žene su općenito najčešće diskriminirane na radnom mjestu, međutim, neke društvene skupine nikada i ne dobiju prigodu.« Kristijan Grđan upozorava na zanimljivu »zamjenu teza«: da se diskriminacija počinje smatrati »opravdanim modelom koji služi očuvanju vlastitih tržišnih interesa«. </p>
<p>Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik u filmu napominje da u Hrvatskoj nema sudske prakse, što potvrđuje i Kristijan Grđan: »Iako već nekoliko godina imamo propise koji jamče zaštitu radnicima od diskriminacije, još ne raspolažemo odgovarajućom sudskom praksom. Osvrnemo li se na odluke Europskog suda za ljudska prava, vidjet ćemo da je taj sud određivao goleme naknade štete osobama koje su na radnom mjestu uznemirivali zbog njihove spolne orijentacije. Možda jedna sudska odluka pokaže hrvatskoj javnosti da je diskriminacija u području rada nedopustiva. Treba potaknuti naše građane da se tome hrabro, glasno i ustrajno usprotive. Rezultat toga bit će daleko učinkovitiji no što to može šutnja.«</p>
<p>Jedan od načina na koji se situacija može poboljšati, uz edukacija i radnika i poslodavaca i razvoj učinkovitijega zakonskog mehanizma zaštite onih koji rade ili traže posao, jest i podizanjem društvene svijesti o oblicima diskriminacije. Tome bi sigurno, makar malim pomacima, pomoglo kada bi filmovi kao što je »Na ovom radnom mjestu nema mjesta za vas« dobili dobar termin na javnoj televiziji. Slaven Žimbrek kaže da će ga ponuditi HTV-u. Valjda će u njihovu programu biti mjesta za »Na ovom radnom mjestu nema mjesta za vas«.</p>
<p>Što kada postanete žrtva diskriminacije?</p>
<p>Kristijan Grđan savjetuje da u takvom slučaju pravni sustav propisuje različite mehanizme. Diskriminirani se radnik treba najprije obratiti svojem poslodavcu radi zaštite svojih prava. Potom može tražiti sudsku zaštitu. Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se za diskriminaciju mogu pritužiti osobe koje smatraju da su diskriminirane zbog spola, spolne orijentacije ili bračnog statusa. Diskriminacija je i kazneno djelo pa se kao takva može prijaviti i policiji ili Državnom odvjetništvu. Poslodavac diskriminiranom tražitelju posla ili radniku može isplatiti naknadu štete, ali i provesti neko vrijeme u zatvoru. Kada bi toga postali svjesni, možda bi poslodavci razmislili o tome je li u redu otpustiti trudnu ženu s posla ili vrijeđati radnika homoseksualne orijentacije.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Postolja s potpisom</p>
<p>Stalci za butelje izrađeni od trsova sa stihovima kajkavskih popevki idealan su dar ljubiteljima dobre kapljice</p>
<p>Među izlagačima Međunarodnog sajma obrtništva koji će se na Zagrebačkom velesajmu održati od 17. do 21. travnja ove će godine prvi put svoj rad predstaviti majstor Damir Sever, vlasnik malene zagrebačke radionice »Natur art« čija je glavna namjena izrada originalnih ukrasnih predmeta. Iako je svojih ruku djela samozatajni alatničar, zaposlen u inozemnoj tvrtki, isprva izrađivao samo za svoju dušu, njihovu originalnost, maštovitost i kvalitetu, međutim, ubrzo su prepoznali znanci i obitelj čiji su pozitivni komentari bili poticaj za daljnje preispitivanje kreativnosti. </p>
<p>»Ideju za pokretanje obrta mogu zahvaliti supruzi koja je od samog početka vjerovala u mene i poticala me na stvaranje«, prisjeća se Damir koji je prvi stalak za butelju izradio od trsa iz starog zagorskog vinograda. Za oko mu je »zapeo« zanimljiv, odbačen komad po kojem se ranije penjala vinova loza. </p>
<p>»Pomislio sam kako bi u takvoj prirodno stvorenoj ambalaži bilo zgodno nekome darovati omiljenu bocu vina. Trebalo se još samo malo potruditi, s nekoliko alatki obraditi drvo i prilagoditi ga veličini boce, te napraviti čvrsto postolje od orahova drveta«, pojašnjava majstor kojemu danas prijatelji, znajući za njegovu ljubav prema toj vrsti posla, iz svojih vinograda sami donose potrebnu sirovinu. </p>
<p>Damir se pak u međuvremenu zainteresirao i za plemenitu kapljicu pa je naučio mnogo o sortama pojedinih vina i načinu uzgoja, te se povezao s vinarima kontinentalne Hrvatske. Najradije surađuje s dugogodišnjim proizvođačem Zvonkom Severom iz Klanjca čije butelje punjene visoko kvalitetnim chardonnayom, sauvignonom, graševinom, sivim pinotom i rajnskim rizlingom savršeno pristaju u rad zagrebačkog kreativca. Da je bi postolja dobila i poetski dodir, urezuje u njih stihove kajkavskih popevki. </p>
<p>Za razliku od ideja koje naviru svakodnevno, Damiru Severu nedostaje samo vremena u kojem bi ih realizirao. Osim stalaka za butelje naime izrađuje i slike od slame, piljevine i perušine. Iako je za takve radove potrebno mnogo preciznosti, on ih radi s lakoćom i ležernošću. Želja mu je, kaže, budućim naraštajima ostaviti unikatne radove u kojima će prepoznati vrijednost i trud, te ljepotu i povijesno bogatstvo starog Zagreba koji je najčešće glavni motiv njegovih slika. </p>
<p>»Zaljubljen sam u svoj radni grad i žao mi je kad vidim da se mijenja. Možda sam pretjerano nostalgičan, ali ne bih volio da izgubi svoj prepoznatljivi štih i poklekne pred urbanizacijom koju nameću ljudi koji nisu srasli s njim«, kaže Sever pokazujući ljepotu svojih radova: ulicu Novu ves osvijetljenu lanternama, zagrebačku katedralu i Kamenita vrata. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sunce ubrzava starenje</p>
<p>Oštećenja kože utječu na raniju pojavu bora, pjega i crvenila</p>
<p>Što se tiče starenja kože genetika ima velik utjecaj. Ako je nečija majka imala kvalitetnu kožu tada su veliki izgledi da će je imati i njezino dijete. No na neke čimbenike poput pušenja i izlaganja suncu ipak možemo utjecati. Potonje, ističu stručnjaci, može mnogo pridonijeti preuranjenu starenju kože. Oštećenja kože uzrokovana sunčanjem mogu utjecati na raniju pojavu bora, pjega, crvenila i smanjena elasticiteta kože. </p>
<p>Najosjetljivija je svijetla koža, ali ni osobe tamnije puti ne mogu opušteno predugo boraviti na suncu bez zaštite. Najčešće prođe čak i 20 godina do pojave zdravstvenih tegoba. Stoga treba od najranije dobi voditi računa o zaštiti od sunca. </p>
<p>Nekoliko je britanskih stručnjaka ponudilo savjete za prevenciju, ali i za osobe koje imaju problema s kožom. Doktorica Preema Vig iz Beyond Spa specijalnim aparatom snimi kožu lica i tada na snimci proučava kakva je njena struktura, pore, bore, kapilare i koliko na njoj ima bakterija. Nakon toga klijentima izradi fotografiju kako će izgledati njihovo lice nakon pet godina.</p>
<p>Za blage slučajeve ta liječnica preporučuje fotopomlađivanje koje s pomoću svjetla djeluje na problematične dijelove. No prije toga potrebno je napraviti nekoliko glikolnih pilinga kako bi se oljuštio površinski sloj kože i ublažila nejednaka pigmentacija. To se može raditi i kod kuće. Tijekom svake terapije svjetlom na površinu izlaze tamniji pigmenti. Krastice koje se pojave nakon tretmana mogu se skriti šminkom, ali i one ubrzo nestaju. </p>
<p>Za teže slučajeve radi se piling mikrolaserom s pomoću kojeg se skida površinski sloj kože. To se izvodi pod lokalnim anestetikom. Koža je nakon toga crvena, a moguće su i otekline.</p>
<p>Specijalistica za njegu kože Beata koja radi u Bootsu kaže da nam je Sunce nužno za život. No ona savjetuje da se prije izlaganja lica suncu ne koriste kreme protiv bora koje sadrže kiseline. Prema njezinu mišljenju, glikolne pilinge treba napraviti u proljeće i jesen, nikako ne u ljeto. Prije odlaska na godišnji odmor koža se može pripremiti tako da se maže kremom Nuxe Soleil, a mogu se piti i tablete koje potiču prirodnu proizvodnju melanina. Ona ističe da za toplog vremena treba piti dosta vode. Kožu također treba njegovati kremama, počevši od onih sa zaštitnim faktorom do onih nakon sunčanja. Prije spavanja treba na lice nanijeti hidratantnu kremu. </p>
<p>Dermatolog Nick Lowe s University College Hospital slaže se da svaki dan treba koristiti kreme za zaštitu od sunca. Pritom ne treba kupovati najskuplje. On smatra da su Niveine vrlo dobre. Onima koji imaju oštećenu kožu preporučuje retinoid gel koji se stavlja na lice dva do tri puta na tjedan i drži se pet do deset minuta. Taj gel potiče proizvodnju novih stanica, stimulira kolagen i elastin. Nekima bi pak preporučio novu terapiju Fraxel laserom koji djeluje potkožno i ne skida gornji sloj kože. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Dva dječaka silovala 15-godišnjaka</p>
<p>Ukoliko se sumnja i dokaže, počinitelji zbog godina neće biti procesuirani, te će posebne mjere iz Zakona o obitelji, nad njima provesti nadležni Centar za socijalnu skrb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dječak u dobi od 15 godina, u ponedjeljak, nešto iza 22 sati, brutalno je silovan u parku u blizini Ulice Frane Fuisa u naselju Gredice, a gnjusni čin još stravičnijim čini činjenica da su počinitelji, kako smo neslužbeno doznali, nekoliko godina mlađi od nesretne žrtve, romski dječaci u dobi od 12 i 14 godina.</p>
<p> Počinitelje prvog silovanja u ovoj godini, u kojoj su i žrtva i počinitelji maloljetni,odnosno djeca, policija je nedugo nakon dojave privela, obavljeno je prepoznavanje, i kriminalistička obrada nad njima je u tijeku.</p>
<p> Ukoliko se sumnja i dokaže, počinitelji zbog godina neće biti procesuirani, te će posebne mjere iz Zakona o obitelji, nad njima provesti nadležni Centar za socijalnu skrb. Silovanje maloljetnika, doznajemo, izveli su na iznimno brutalan način. Uz prijetnju nožem, 15-godišnjaka su u parku najprije vezali, a potom ga natjerali da ih oralno zadovolji. Žrtva dječake navodno nije poznavala od ranije, ali je, kako je dijete reklo, počinitelje u nekoliko navrata vidio kako u blizini parka sakupljaju plastične boce. Ovo je inače, kako doznajemo u PU zagrebačkoj, četvrto po redu silovanje na štetu maloljetnika u ovoj godini od ukupno sedam zabilježenih kaznenih djela. </p>
<p>Javnost se, naime, još nije oporavila od nedavnog šoka kada su potkraj siječnja u istom danu privedena dvojica silovatelja - oca koji je silovao desetogodišnju kćerkicu i inženjera koji je štićenika jednog doma prisilio na oralni seks. Nešto prije toga, policija je privela i 47-godišnjaka koji je u vikendici, u blizini Zagreba, silovao maloljetnog sina i pritom ga teško ozlijedio. Iako je zapriječena kazna za silovanje maloljetnika u Hrvatskoj od tri do 15 godina, godina, kada je riječ o maloljetnim počiniteljima, ne može izreći zatvorska kazna. U najboljem slučaju, doznali smo u razgovoru s predsjednikom maloljetničkog Odjela zagrebačkog Općinskog suda Tomislava Tomašića, može ih se osuditi na maloljetnički zatvor i to jedino ako je riječ o starijim maloljetnicima u vrijeme počinjenja djela (između 16 i 18 godina). Ako su u pitanju maloljetnici mlađi od 16 godina, može im se za tako brutalan čin izreći tek odgojna mjera, poput posebne obveze isprike žrtvi, popravka ili nadoknade štete, te sudski ukor ili upućivanje u neku od odgojnih ustanova. </p>
<p>U tri mjeseca čak 11 silovanja</p>
<p>U prva tri mjeseca ove godine, prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj je zabilježeno čak 11 slučajeva silovanja na štetu maloljetnika, što je gotovo 60 posto više nego u istom razdoblju 2006. Od ukupnog broja silovatelja za isto razdoblje 2007. jedan je maloljetan, dok su u prva tri mjeseca prošle godine, tri počinitelja bila maljoljetnici, a tijekom čitave godine taj se broj »popeo« na devet. U 2006. ukupno je silovano 28 maloljetnih osoba. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U direktnom sudaru poginuo vozač »zastave 101«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U izravnom sudaru sa »citroenom C5«, koji se dogodio u utorak nešto prije 16 sati u Klinča Selima, poginuo je vozač »zastave 101«, 74-godišnji I.B., a vozačica »citroena«, Ivka S. P. (49), djelatnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, prevezena je vozilom Hitne pomoći u KB Sestara milosrdnica, dok je vozač kamiona »mercedes«, J. L. (49), prošao je bez ozljeda. </p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja od načelnika policijske postaje Jastrebarsko, Adama Mikića, do nesreće je došlo kada je »citroen«, prešao na prometni trak za vozila iz suprotnog smjera. U tom je času iz smjera Jastrebarskog naišao je kamion »mercedes« poduzeća »Kuka«, a da bi izbjegao sudar sa »citroenom« vozač je skrenuo u desno, na autobusno ugibalište.</p>
<p> No, vozila su se ipak udarila bočnim stranama, nakon čega je kamion prešao na suprotnu prometnu traku, okrenuo se za 180 stupnjeva i tu se zaustavio. Samo koji časak kasnije, »citroen«, i dalje vozeći u suprotnoj prometnoj traci, direktno se sudario sa »zastavom 101«. </p>
<p>Iz zdrobljenog automobila, vatrogasci su izvukli I. B., na mjesto nesreće vrlo brzo je stigla i ekipa Hitne pomoći, no 74-godišnjem vozaču više nisu mogli pomoći.</p>
<p> Uzroci nesreće još nisu poznati. Zbog obavljanja očevida, Stara karlovačka cesta u Klinča Selima dugo je bila zatvorena za sav promet. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izgorjela kuća, traga se za dvoje djece</p>
<p>Po riječima glasnogovornice ličko-senjske Policijske uprave Kristine Maoduš »oko 10,30 sati u Pribićima je izbio požar na obiteljskoj kući u kojoj se, po prvim podatcima, u to vrijeme nalazilo dvoje djece bez nadzora roditelja. Pretpostavlja se da su djeca smrtno stradala«</p>
<p>PLITVICE</p>
<p> - Dvoje djece starosti 2 i 5 godina poginulo je u utorak ujutro u požaru obiteljske kuće u mjestu Krbavica kod Plitvica. Iako tijela djece, do zaključenja ovoga broja nisu pronađena njihovi roditelji potvrdili su da su u kući ostavili svoju djecu bez nadzora. </p>
<p>U požaru je izgorjela cijela kuća, te se urušila prije dolaska vatrogasaca. Na mjesto stravične nesreće tijekom dana došli su vještaci iz MUP-ovog Centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić, a očevid je vodio istražni sudac Županijskog suda u Gospiću.</p>
<p> Po riječima glasnogovornice ličko-senjske Policijske uprave Kristine Maoduš »oko 10,30 sati u Pribićima je izbio požar na obiteljskoj kući u kojoj se, po prvim podatcima, u to vrijeme nalazilo dvoje djece bez nadzora roditelja. Pretpostavlja se da su djeca smrtno stradala«.</p>
<p> Dodala je da očevid obavljaju istražni sudac Županijskog suda u Gospiću, županijski državni odvjetnik, djelatnici PU-a i vještaci Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a iz Zagreba. </p>
<p> Po riječima mještana požar je primijećen nakon 10 sati, a susjedi su o tome odmah izvijestili policiju u Korenici. </p>
<p>Vatrogasci su s dva vozila stigli u najkraćem mogućem roku, no vatra se, po kazivanju susjeda, velikom brzinom proširila na cijelu kuću. </p>
<p> U Krbavici živi oko 50 stanovnika, uglavnom srpskih povratnika. [D.G., Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Gorjela kuća Petračeva znanca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U požaru, koji je u ponedjeljak oko 16.30 sati izbio u Ulici Krležin Gvozd, djelomično je izgorjela kuća Marijana Medvidovića (52). Medvidović je svojedobno slovio kao poslovni partner Hrvoja Petrača i kao čovjek blizak pokojnom Zlatku Bagariću. U medijima je spominjan kao jedan od uspješnijih švercera deviza. Šteta na kući, kojoj je izgorjelo krovište, tavan i djelomično prvi kat, manja je, doznajemo u policiji. Prema prvim informacijama, požar je izazvalo paljenje otpadnog raslinja u blizini. Doznajemo da je u tijeku kriminalistička obrada nad Ankom G. (61) i Ibrom M. (53), za koje se sumnja da bi mogli biti povezani s požarom. Prema izjavi vlasnika, riječ je o napuštenoj kući u kojoj već dulje vrijeme nitko ne živi. [A. K./ Z. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Itas oštećen za 10 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Nakon više od godinu dana, okončana je istraga u slučaju ivanečke Tvornice alatnih strojeva (Itas). Istragu nad Ivanom Canjugom, bivšim direktorom Itasa, i predsjednicom Nadzornog odbora te tvrtke Marijom Brezovec, najprije je zatražilo ivanečko Općinsko državno odvjetništvo, a progon je zatim preuzelo Županijsko državno odvjetništvo. Sumnjiči ih se da su počinili više kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime su Itas oštetili za više od 10 milijuna kuna. Istraga je nakon nekog vremena proširena i na Bojana Brezovca, sina Marije Brezovec, i njegovu bivšu djevojku Editu Zebec, koje se također sumnjiči da su upleteni u malverzacije kojima je Itas oštećen. Tijekom istrage provedeno je opsežno financijsko-knjigovodstveno i grafološko vještačenje, a podizanje optužnice očekuje se u roku od mjesec dana. [M.Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Šansa za poduzetnike</p>
<p>Na tri odvojena međunarodna sajma predstavlja se 1275 izlagača iz više od 30 zemalja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sajmovi Graditeljstvo, Interklima i Obrtništvo odlična su prilika poduzetnicima da predstave svoje proizvode, sklope nove poslove, upoznaju se s konkurencijom i rade na jačanju vlastite konkurentnosti na zahtjevnom tržištu«, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić otvarajući na Zagrebačkom velesajmu tri specijalizirana sajma, 31. međunarodni sajam graditeljstva, 19. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda - Interklima i 48. međunarodni sajam obrtništva.</p>
<p>Vukelić je istaknuo kako ga posebno raduje broj od 1275 izlagača na ova tri sajma, što je dokaz snage hrvatskog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Ministar se osvrnuo i na pozitivne trendove u obrtu i malom i srednjem poduzetništvu u proteklih nekoliko godina, naglasivši kako je u posljednje tri godine otvoreno 5000 novih obrta i 13.000 novih radnih mjesta u obrtu, a u malom i srednjem poduzetništvu 50.000 novih radnih mjesta.</p>
<p>»U protekle dvije godine u razvoj obrta i malog i srednjeg poduzetništva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uložilo je 400 milijuna kuna, a nastavit će raditi na poboljšavanju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao i uvjeta za nove investicije, kako bi se nastavio snažan trend rasta u poduzetništvu«, zaključio je Vukelić.</p>
<p>Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Mato Topić, predstavljajući 104.000 hrvatskih obrtnika, ukazao je na potrebu obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva da svoje poslovanje uskladi sa trendovima Europske unije.</p>
<p>»Svjesni smo da naši obrtnici nisu jaki kao njihovi europski kolege, no s gospodarskom snagom od 230.000 zaposlenika predstavljamo značajan gospodarski subjekt. Kroz protekla desetljeća stvarali smo povijest Velesajma, ali i gospodarstva u cjelini, i danas, kada težimo postati dijelom velike europske obitelji i usvajati nove tehnologije, smatram da imamo puno toga za pokazati, a istodobno održati tradiciju i umijeće naših majstora i zanata koji čuvaju dušu i autohtonost našeg naroda«, rekao je Topić.</p>
<p>Na Graditeljstvu se okupilo 622 izlagača iz 25 zemalja, na Interklimi se predstavlja 310 izlagača iz 29 zemalja, dok na Obrtništvu izlaže 343 izlagača iz pet zemalja.</p>
<p>Konkurentnost hrvatskog obrtništva</p>
<p>Na tradicionalnom Obrtnički forum obrtnici su se susreli s predstavnicima Vlade i struke. Tema ovogodišnjeg foruma je Konkurentnost hrvatskog obrtništva. Predsjednik HOK-a Mato Topić naglasio je kako je velik broj obrtnika proizvođača spreman za prilagodbu standardima EU-a, no naš je glavni adut kvaliteta. Ulazak na europsko tržište neće biti lagan, a tu je naša najveća prednost kvaliteta. Na tom nas putu čeka veliko ulaganje u znanje, tehnologiju, te postizanje konkurentne cijene«, istaknuo je Topić. Ministar gospodarstva je ponovio kako je u posljednje tri godine napravljen snažan pomak u području obrtništva, posebno kroz programe potpore i poticaja.»Za tri godine postat ćemo članica EU i dio jedinstvenog tržišta i sada je krajnji trenutak da se i oni koji to još ne shvaćaju počnu prilagođavati standardima nužnim za opstanak na tržištu«, naglasio je Vukelić.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Amerikanci žele sisačku željezaru </p>
<p>CMI nudi zadržavanje svih 1209 zaposlenih u Valjaonici cijevi Sisak, te 207 u Remontu Caprag</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom fondu za privatizaciju u utorak je otvorena ponuda američkog Commercial Metals International (CMI) AG sa sjedištem u Švicarskoj za kupnju Valjaonice cijevi Sisak, bivše Željezare Sisak.</p>
<p>Direktor prodaje u HFP-u Ivan Gotovac kazao je da se radi o kompletnoj ponudi CMI-ja, koji je za Valjaonicu cijevi na četvrtom natječaju pod posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu, ponudio iznos od 37 milijuna kuna plus dodatno plaćanje od 27 milijuna kuna.</p>
<p>Hanns Zoellner, izvršni potpredsjednik CMC-a, američkog vlasnika CMI-ja, kazao je kako imaju potrebno iskustvo i kapital koji može učiniti VCS konkurentnim na svjetskom tržištu.</p>
<p>CMI, prema petogodišnjem poslovnom planu restrukturiranja Valjaonice cijevi Sisak, planira investirati 517 milijuna kuna. »U prvoj godini CMI bi investirao 178 milijuna kuna, u drugoj 174 milijuna kuna, u trećoj 110 milijuna kuna, a u četvrtoj i petoj godini po 28, odnosno 27 milijuna kuna«, kazao je Gotovac.</p>
<p>Uz to, CMI bi zadržao svih 1209 zaposlenih u Valjaonici cijevi Sisak, te 207 u Remontu Caprag. Zbrinjavanje viška zaposlenih, prema ponudi CMI-ja, nije previđeno prije roka od tri godine.</p>
<p>CMI se obvezao i da će poštovati postojeći kolektivni ugovor u Valjaonici cijevi te podmiriti sve obveze društva pokrivene državnim jamstvima u iznosu od 136,1 milijuna kuna, kao i ostale obveze društva prema drugim vjerovnicima u iznosu od 44,1 milijuna kuna.</p>
<p>CMI se obvezao da će zadržati osnovnu djelatnost Valjaonice cijevi Sisak, odnosno da neće mijenjati djelatnost društva bez suglasnosti HFP-a. </p>
<p>Austrijski Volestalpine Tubulars GmbH nije podnio obvezujuću ponudu za Valjaonicu cijevi. Na prethodnom su natječaju, zbog neslaganja s obveznim uvjetima natječaja, odbijene obje pristigle ponude.</p>
<p>Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Ivo Marjanović kazao je kako sindikat ima potpisan socijalni sporazum s CMI-jem, u koji je uspio ugurati i Remont Capar, iako ovaj nije bio u natječaju za prodaju Valjaonice cijevi. Nada se kako će se posao preuzimanja Valjaonici cijevi završiti što prije kako bi se omogućilo normalno poslovanje.</p>
<p>»Bilo bi bolje da je jedan kupac kupio obje željezare u Hrvatskoj, splitsku i sisačku, ali nakon što su splitsku kupili Poljaci, to se neće dogoditi«, napomenuo je Marjanović. </p>
<p>U trećem pokušaju privatizacije Vupika, odnosno za prodaju 62 posto dionica Vupika, nije predana niti jedna od dvije otkupljene natječajne dokumentacije. Riječ je o tvornici šećera Viro iz Virovitice i tvrtki Granolio iz Zagreba.</p>
<p>Vupik je ponuđen po cijeni od 20 posto nominalne vrijednosti, a od ponuđača se očekuje zadržavanje proizvodnje, kako i svih 943 zaposlenih na tri godine. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Osam lokomotiva za pet milijuna eura</p>
<p>Gredelj bi uskoro mogao potpisati ugovor s američkom tvrtkom NREC iz Illinoisa o isporuci novog kontigenta lokomotiva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvornica željezničkih vagona (TŽV) Gredelj i Mittal Steel Zenica potpisali su u utorak ugovor o isporuci osam lokomotiva vrijednih oko pet milijuna eura, priopćeno je iz Gredelja. Riječ je o starim dizelskim lokomotivama Hrvatskih željeznica i drugih tvrtki, koje će u Gredelju biti potpuno obnovljene i potom prodane zeničkoj željezari za unutarnji transport u krugu tvornice, pojašnjavaju iz Gredelja.</p>
<p>Isporuka prve lokomotive predviđena je za 10 mjeseci, navodi se u priopćenju o ugovoru Gredelja i zeničke željezare kojeg su potpisali predsjednik Uprave TŽV-a Gredelj Antun Fabek i glavni direktor tvrtke Mittal Steel Zenica M.K. Srinivasan. </p>
<p>Posao je, kako se navodi, dobiven u konkurenciji više tvrtki iz regije i osnova je za daljnju suradnju s obzirom da Mittal Steel Zenica planira nova ulaganja u razvoj internog transporta u skladu s povećanjem proizvodnje. </p>
<p>Iz Gredelja najavljuju i da su u završnoj fazi pregovori, te da bi uskoro mogli potpisati novi ugovor s američkom tvrtkom NREC iz Illinoisa o isporuci novog kontigenta lokomotiva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ključ uspjeha u jeftinijoj supstanci i izvozu </p>
<p>Tvrtka je 2006. završila s ukupnim prihodom od 656 milijuna kuna, a dobit je bila 100,7 milijuna.</p>
<p>Od 2003. godine, kada su resorno ministarstvo i HZZO započeli s procesom postupnoga smanjivanja cijena lijekova, koprivnički je Belupo po toj osnovi uskraćen za oko 140 milijuna kuna. U prošloj poslovnoj godini, jednoj od najtežih u povijesti te generičke tvrtke, prisilni je pad cijena dosegnuo vrhunac, budući da je izračun pokazao da je bila riječ o čak 42 milijuna kuna. Ove godine očekuje se daljnje smanjenje za još desetak milijuna. </p>
<p>Po drugom izračunu, koji također dovoljno govori, ta je Podravkina tvrtka-kći za otprilike isti promet od 1999. do danas morala podvostručiti broj prodanih kutija lijekova. Konačno, od obećanja resornog ministarstva da će se rok plaćanja dobavljačima lijekova smanjiti s 260 na 180 dana više nema ništa, što znači da je nakon kratkog poboljšanja sve vraćeno na staro. Posljedica je povremeno dizanje kratkoročnih kredita za likvidnost i tekuće poslovanje, a kamatni trošak umanjuje financijske efekte. </p>
<p> Iz tih bi se brojki moglo zaključiti da je Belupo, danas najveća farmaceutska tvrtka koja je u hrvatskom vlasništvu, u ozbiljnim poslovnim problemima. To se, ipak, nije dogodilo. Ne samo da Belupo sve te godine restrukturiranja zdravstvenog sustava posluje pozitivno, nego je i 2006. završio kao najprofitabilniji dio Grupe Podravka. Ukupni joj je prihod, naime, iznosio 656 milijuna kuna, a dobit 100,7 milijuna. U tome je, doduše, i 48 milijuna kuna koje su godinu dana ranije bile blokirane zbog poznatog sudskog spora sa slovenskom Avenom, ali to ne umanjuje odličan rezultat.</p>
<p> Ključ je racionalnog poslovanja, objašnjava Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa, u smanjivanju većine troškova u mjeri u kojoj je to moguće, od onih marketinških pa do jeftinije nabave sirovina i repromaterijala, a posebno aktivnih supstanci za lijekove. Upravo je 2006. došlo do promjene dobavljača lizinoprila, koji je osnovica za proizvodnju Irumeda i Iruzida, lijekova za hipertenziju, u kojima je, kao i cijelom kardiovaskularnom i dermatološkom programu, Belupo lider na hrvatskom tržištu. Sada ta aktivna supstanca po znatno povoljnijoj cijeni dolazi iz indijske kompanije Lupin, najvećeg svjetskog proizvođača lizinoprila.</p>
<p> Povećanju prodaje bitno pridonosi i činjenica da Belupo godišnje lansira na tržište desetak novih proizvoda, od čega tridesetak posto u pravilu čine bezreceptni lijekovi, na kojima se bilježi dvoznamenkasti rast. Broj novih lijekova bio bi i veći da nije tako složena procedura oko njihove registracije, koja traje od tri do devet mjeseci.</p>
<p> Sve značajniju ulogu ima i Belupov izvoz, pogotovo u Rusiju, gdje je 2006. zabilježen rast od 47 posto. On je zasnovan na dermatološkom programu jer je prije tri godine otvorena tvornica polukrutih i tekućih proizvoda, koja je omogućila izradu najrazličitijih vrsta i pakovanja krema, masti, gelova, sirupa i tonika. Na isto to rusko tržište potkraj ove godine kreće i kardiovaskularni program, a razlog da se već nije krenulo, naglašava Biondić, leži u činjenici da je to bilo moguće tek nakon pronalaska već spomenutog dobavljača jeftinijeg lizinoprila, dok tamošnji proces registracije lijekova traje barem dvostruko duže od onog hrvatskog. Što se tiče izvoznih tržišta bivše države, uočava se stagnacija, što i nije loše jer je svaka od tih zemalja suočena s turbulentnim zbivanjima i restrikcijama na tržištima lijekova, kao i sa stalnim rastom konkurencije.</p>
<p> »Za razliku od prije par godina«, kaže Biondić, »kad su ta tržišta bila premala da bi se njima bavile velike farmaceutske kompanije, danas je i na njima prisutna gotovo svaka od njih s cijelim svojim asortimanom. Konkurencija je, dakle, ogromna.«</p>
<p> Gledano u kontekstu poslovnih rezultata, Belupo je zanimljiv i po tome što su mu značajni i troškovi zaposlenika, kojih je 912 u Hrvatskoj i stotinjak u inozemnim predstavništvima. Prosjek neto plaća u prvome tromjesečju ove godine iznosi čak 6900 kuna, što znači da je među najvišima u zemlji. To postaje razumljivije kad se pogleda kadrovska struktura koprivničke tvrtke u kojoj je 247 zaposlenika s visokim obrazovanjem te 43 s višim, kao i 23 magistra znanosti i osam doktora znanosti. Oko 2,5 posto bruto plaća redovno odlazi u razne oblike obuke i doškolovanja, a tim je procesima godišnje obuhvaćeno oko 80 posto zaposlenika. </p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Burzovni indeksi potpuno oporavljeni od oštrih korekcija u veljači</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Bolja od očekivanja zarada Citigroupa te podaci o američkoj maloprodaji koji ukazuju na otpornost najvećeg svjetskog gospodarstva na usporavanje aktivnosti, u ponedjeljak su na američkim burzama ponovno ojačali cijene 'blue-chip' dionice, koje su se tako u potpunosti oporavile od rasprodaja zabilježenih potkraj veljače.</p>
<p> Newyorški Dow Jones indeks porastao je 0,9 posto, na 12.720 bodova, nadomak rekordnih 12.795,93 boda. S indeks ojačao je više od jedan posto, na najvišu razinu u proteklih šest i pol godina od 1.469 bodova. Tehnološki Nasdaq poskočio je također jedan posto, na 2.518 bodova.</p>
<p> Dionice Citigroupa, svojim dobicima od 2,6 posto nakon objave tromjesečne zarade koja je premašila očekivanja analitičara, najviše su pridonijele rastu vrijednosti burzovnih indeksa. </p>
<p> Nadalje, podaci o maloprodaji pokazali su u ožujku oštar skok prometa u odnosu na veljaču te ukazali na snagu osobne potrošnje, zaslužne za kreiranje dvije trećine američkog gospodarstva. To je potaknulo kupovine dionica maloprodajnih kompanija, podigavši njihovu cijenu 1,3 posto.</p>
<p> Najnoviji uzlet cijena dionica i njihov oporavak od oštrih rasprodaja na globalnim tržištima započetih 27. veljače, odražava povećani apetit za ulaganjem u dionice diljem svijeta. Naime, i u Latinskoj Americi burzovni indeksi bilježe rekorde, dok su na europskim burzama na najvišim razinama u zadnjih šest i pol godina. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Glavaš ponovo u zatvoru</p>
<p>Glavaš, okružen suradnicima i pristašama, u pratnji policije otišao je pješke do Okružnog zatvora u Osijeku</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - U Osijeku je u utorak navečer uhićen nezavisni saborski zastupnik Branimir Glavaš, ili preciznije, u pratnji policije odšetao je u pritvor Okružnog zatvora u Osijeku. Policija se pred Glavaševim stanom pojavila oko 20 sati s uhidbenim nalogom, a do stana se uputio zamjenik načelnika PU osječko-baranjske Marijan Ivić. Nakon dvadesetak minuta na balkonu se pojavio Glavaš u generalskoj odori i obznanio kako se ranije dogovorio s načelnikom Vladimirom Faberom da se namjerava predati i pješice otići u zatvor. »Neću dopustiti da me hapse. Ja sam hrvatski general i želim da se tako odnose prema meni«, kazao je. Iako ga je policija trebala uhititi i privesti do zatvora Glavaš se na to oglušio, nije želio ući u policijsko vozilo, te je u pratnji stranačkih kolega i pripadnika Hvidre odšetao do zgrade zatvora, dok su policajci pratili kolonu. Pred zatvorom je obećao »svima, koji su s njim u protekle dvije godine bili izloženi političkom pritisku, kako neće posustati«. »Ponosan sam što sam branio Osijek i što sam dao doprinos stvaranju ove države. Ovi progoni su prolazni, jer ovaj grad nije obranjen na zločinu«, kazao je, oprostivši se sa suradnicima i sa sinom. Nakon što je u ponedjeljak podignuta optužnica protiv Glavaša i šest suoptuženika za ubojstva deset i pokušaj ubojstva jednoga civila, uglavnom srpske nacionalnosti u tzv. »slučaju selotejp«, odlukom Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku Glavašu je određen, a ostalim optuženicima produljen pritvor. </p>
<p>Glavaš se oglušio o upozorenja</p>
<p>Policijska uprava osječko-baranjska oglasila se u utorak navečer priopćenjem u kojem stoji kako su policijski službenici oko 20 sati Branimiru Glavašu uručili nalog za uhićenje u prisustvu njegova odvjetnika i dvadesetak prijatelja. »Nakon uručenja naloga okrivljenik se s okupljenim građanima, protivno zakonitim upozorenjima i zapovjedima policijskih službenika, uputio prema osječkom zatvoru, gdje su ga oko 20.50 sati preuzeli pripadnici pravosudne policije«, stoji u priopćenju, te se ističe kako policija unatoč tome nije htjela primijeniti silu, da ne bi izazvala veću štetu. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sanader: Učinili smo sve da dobijemo domaćinstvo</p>
<p>Nakon predstavljanja kandidatura Hrvatske i Mađarske, te Italije, Ukrajine i Poljske, članovi Izvršnog odbora Uefe donijet će odluku, koju će Michel Platini priopćiti u srijedu u 10,30 sati</p>
<p>CARDIFF (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - »Odlučit će nijanse. Naša prezentacija je bila sjajna i Michel Platini i ostali su to pozdravili«, rekao je u utorak navečer u Cardiffu hrvatski premijer Ivo Sanader, nakon zajedničke prezentacije Hrvatske i Mađarske za Europsko nogometno prvenstvo 2012.</p>
<p>»Napravili smo sve - i po mom dubokom uvjerenju nema ništa što smo mogli, a nismo učinili. Od politike do sporta, od financija do sigurnosti, od lobiranja do istinske kvalitete naše kandidature - sve smo odradili i sada je na Uefi da odluči. Mirne savjesti čekamo sutrašnju objavu kandidature«, kazao je Ivo Sanader.</p>
<p>Nakon predstavljanja kandidature Hrvatske i Mađarske, te Italije, Ukrajine i Poljske dvanaest članova Izvršnog odbora Uefe donijet će odluku, koju će Michel Platini priopćiti u srijedu u 10,30 sati. Sanader se u utorak navečer vratio u Zagreb, a i u njegovo ime odluku će sačekati mađarski premijer Ferenc Gyurcsany, koji je također nazočio prezentaciji. »Ocijenili smo da ne moramo biti obojica, on će nas predstavljati, kao što sam ja prije godinu dana bio i u njegovo ime u Švicarskoj, jer je mađarski premijer tada bio spriječen«, rekao je Sanader, koji je u Cardiffu bio s brojnim ministrima - Jadrankom Kosor, Draganom Primorcem i Ivanom Šukerom.</p>
<p>Sanader je ocijenio kako je napravljen vrlo dobar posao i da su istaknute prednosti Hrvatske i Mađarske, dviju zemalja u srcu srednje Europe koje imaju dugu sportsku tradiciju. »Rekli smo da jamčimo za sigurnost i infrastrukturu, kao što jamčimo i za sjajnu atmosferu i da će se svi gosti u Hrvatskoj i Mađarskoj 2012., ako dobijemo Euro, sjajno osjećati«, kazao je Sanader.</p>
<p>»Nogomet za naše zemlje nije samo sport, već je prerastao u važno nacionalno pitanje. Našom zajedničkom kandidaturom pokazali smo i zajednički duh Europe«, kazao je mađarski premijer, podsjetivši da se Hrvatska i Mađarska kandidiraju već peti put. »Ekipa koja je radila na kandidaturi je vrhunski odradila posao i dali smo najbolji materijal«, ustvrdio je. »Dodjeljivanje jednog takvog prvenstva Hrvatskoj i Mađarskoj bio bi i u povijesnom smislu važan i dalekosežan čin«, kazao je Sanader, ocijenivši da ako bude razmišljanja o zajedničkoj europskoj budućnosti onda bi mi imali kvalitetu više nego Italija, koja je priznata i poznata nogometna velesila i bilo bi logično da čelnici Uefe pokažu da im je stalo i do drugih zemalja. Istaknuto je i da je Uefa ocijenila kako su materijali Hrvatske i Mađarske, koji su ponuđeni kroz kandidaturu, najbolji.</p>
<p>Maštovita prezentacija</p>
<p>Polusatna prezentacija hrvatsko-mađarske kandidature doista je bila izvrsno osmišljena i članovi Izvršnoga odbora Uefe toplo su je primili. Naše predstavljanje kandidature bilo je prvo po redoslijedu, a potom su nastupili Poljaci i Ukrajinci, te Talijani... Trodimenzionalnom filmu, kojim su prikazane turističke, prometne i ostale komparativne prednosti Hrvatske i Mađarske, režiseri promocije, mahom Mađari, dodali su i jedan kratki film. Riječ je o uratku o životu legendarnog, danas pokojnog, nogometaša Ferenca Puskasa, koji s neba promatra kandidaturu svoje zemlje i nada se njezinu uspjehu. »Doći ćete svi kod mene na nebo«, u šaljivom tonu poručio je filmski Puskas, »pa ćete vidjeti kako je biti žalostan gore, kada gledate nepravdu«. Uz govore dvaju premijera, hrvatskog Ive Sanadera i mađarskog Ferenca Gyurcsanyja, napose je bilo zanimljivo javljanje iz svemira. Amerikanac mađarskog podrijetla Charles Simonyi, prvi svemirski turist koji je let platio 25 milijuna dolara, poručio je »da se vraća na zemlju kad Mađarska dobije prvenstvo«.</p>
<p>Hrvati i Mađari na duhovit su način promovirali svoje prvenstvo koje još nisu dobili, a odluka se očekuje u srijedu točno u podne. Iako Talijani slove kao favoriti, mi se nadamo da je posljednji dan kandidature bio najsretniji - za Hrvatsku i Mađarsku.</p>
<p>Andrija Kačić - KarlinJurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>I u Hrvatskoj se razmišlja o produljenju radnog vijeka</p>
<p>Ministar Ljubičić najavio je više liječnika u domovima te uvođenje specijalizacije za gerontologiju radi manje hospitalizacija starijih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Europi se razmatra produljenje radnog vijeka, što nameću demografske prilike, starenje stanovništva, a u tom smjeru ide i Hrvatska, rečeno je na 150. gerontološkoj tribini Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih, održanoj u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. </p>
<p>Osim demografske obnove, potrebno je više rada, dulji radni vijek, veća produktivnost, integriranje migranata i održive javne funkcije, a već ove godine, kako je najavljeno, taj proces počinje i u Hrvatskoj. Zato je i aktualna zdravstvena politika usmjerena prema brizi o starijima, s čime je u vezi dosad stvoren zakonski okvir, istaknula je Slobodanka Tomek-Roksandić, voditeljica referentnog centra. </p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić istaknuo je u tom kontekstu brojne mjere za starije od 65 godina, među kojima su porast glavarine, izdvajanje više novca za lijekove na recept, bolja njega u kući te rast koeficijenta glavarine za medicinske ekipe u umirovljeničkim domovima na 1,3 (dogodine na 1,5). </p>
<p>Stimulativnije je i financiranje kućnih posjeta, te je uvedeno i obvezno cijepljenje starijih protiv tetanusa i pneumokoka, rekao je Ljubičić i najavio više liječnika u domovima te uvođenje specijalizacije za gerontologiju. Krajnji cilj je manje hospitalizacije starijih koja kod nas uvelike nadmašuje europske brojke, a potrebni instrumenti su i daljnja informatizacija i nadzor kvalitete domova starijih.</p>
<p>Ljubičić je podsjetio na uspješan model javnozdravstvenih akcija kao što je rano otkrivanje raka dojke - dosad je otkriveno i zaustavljeno više od 100 karcinoma - te skoro donošenje nacionalnog programa zaštite od šećerne bolesti, debljine, uvođenje intervencijske neurologije radi prevencije teških posljedica moždanog udara te na jesen početak masovnog probira protiv raka debelog crijeva. Nastavlja se i s masovnim cijepljenjem protiv gripe (naručeno je 620.000 doza cjepiva za iduću sezonu gripe), a provode se i obvezni preventivni pregledi šećera, kolesterola, tlaka i urina za starije od 50 godina, što je jedinstven slučaj u Europi, istaknuo je Ljubičić. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zagorec u Austriji promijenio odvjetnike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljeni pukovnik Josip Ferek, prijatelj Vladimira Zagorca, koji je za vrijeme otmice Zagorčeva sina otmičarima trebao predati novac za otkupninu, saslušan je u utorak na zagrebačkom Županijskom sudu kao svjedok u istrazi protiv Zagorca. Ferek, jedini svjedok za kojega je sud zaključio kako postoji bojazan da bi se na njega moglo utjecati, saslušan je o prijenosu 5 milijuna dolara državnog novca, koje je, kako tvrdi optužba, Zagorec 1993., dok je bio pomoćnik Ministra obrane, dao njemačkom trgovcu oružjem Josefu Rothaichneru kao polog za kupnju raketnoga sustava S-300. Budući da je cijeli istražni postupak proglašen tajnim, nije poznato što je Ferek u utorak u četrdesetak minuta rekao sutkinji Erni Dražančić. Zagorca, koji se nalazi u Austriji, od Uskrsa u ekstradicijskom postupku više ne zastupa odvjetničko društvo Ganzger & Lansky čiji su odvjetnici proglasili postupak protiv njega politički motiviranim. Razloge otkazivanja punomoći nismo mogli doznati. »Molim vas za sve nazovite Krsnika. Ne mogu vam ništa reći«, odlučan je bio Zagorec. Krsnik nam je, pak, rekao kako u Austriji ima odvjetnika, te da postoji cijela ekipa koji zastupa Zagorca, te dodao kako za sada u ekstradicijskom postupku nema nikakvih novosti. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lećevica u prostornom planu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekoliko predstavnika udruga Rast iz Lećevice, Zvona Zagore, Zvona Kaštela i Plavi val iz Šibenika prosvjedovalo je utorak ispred Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva protiv izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici zbog, kako su rekli, opasnosti od onečišćenja pitkih voda.</p>
<p>Upozorili su na navodne propuste u izradi Studije utjecaja na okoliš tog centra te zatražili zaustavljanje trovača Jadra i Krke. Prosvjednike su podržali stranka Zelena lista i Odbor za Problematiku ekološkog postupanja i gospodarenja otpadom.</p>
<p>Organizatori su najavili da će prosvjed održati i ispred Hrvatskog geološkog instituta zbog, kako su rekli, teških propusta u izradi Studije utjecaja na okoliš tog centra.</p>
<p>Međutim, u Ministarstvu tvrde da je taj centar predviđen prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije i Strategijom gospodarenja otpadom. Nakon njegove izgradnje zatvorit će se sva odlagališta komunalnog otpada na području te županije i time bitno poboljšati stanje okoliša.</p>
<p>Studiju utjecaja na okoliš za izgradnju Centra izradila je stručna ovlaštena tvrtka »IPZ Uniprojekt MCF« u čemu su sudjelovali brojni stručnjaci. Nakon što su obavljeni istraživački radovi i izrađene dodatne studije koje su zatražile ekološke udruge te na traženje Ministarstva i revizija hidrogeoloških istražnih radova komisija je prihvatila Studiju utjecaja na okoliš u kojoj su obrađene mjere zaštite tla, voda, zraka, zaštita od buke, požara itd. Potom su općina Lećevica i mjesni odbor Kladnjice prihvatile izgradnju Centra, kažu u Ministarstvu. </p>
<p>Svi prigovori udruga, prema njihovim su riječima, pobijeni stručnom argumentacijom različitih stručnih institucija. U ime potpuno neargumentiranog stava »mi smo protiv« udruge stalno prozivaju i prave pritisak na institucije, osobito stručne, izražavajući sumnju u njihove sudove, upozoravaju iz Ministarstva. [Ž. Bukša]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070418].
|
