NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070417].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 136554 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U Sisku »kvadrat« 600, a u Dubrovniku 9000 eura</p>
<p>Cijene nekretnina na moru i dalje će rasti, dok će u unutrašnjosti stagnirati</p>
<p>Prosječna cijena stana u Zagrebu već se popela na mnogima nedostižnih 2080 eura po četvornom metru, no »kvadrati« na Jadranu postižu i dvostruko višu cijenu. Predvodnik astronomskih cijena je Dubrovnik, u kojem se stambeni prostor prodaje i za 9000 eura po četvornom metru!</p>
<p>I dok stanova manjih od 40 četvornih metara u Dubrovniku jednostavno više nema, najbolje prolaze oni veći od 81 »kvadrata« po prosječnoj cijeni od 4100 eura po četvornom metru. Paradoksalno je da se u Zagrebu cijena stana, odnosno »kvadrata« smanjuje kada pređe 60 četvornih metara, dok je na Jadranu obratno. Što je stan veći to je skuplji i u pravilu ih je najviše u ponudi. U Dubrovniku se gotovo 80 posto svih ponuda odnosi na stanove površine iznad 61 »kvadrata«, a cijene im se kreću od 2300 do 9000 eura po četvornom metru.</p>
<p>Možda je za očekivati da u ovom, po cijenama elitnom gradu, najviše nekretnina kupuju stranci, no nije tako. »Najskuplje nekretnine u Dubrovniku, ali i u drugim mjestima na Jadranu, kupuju upravo naši ljudi i to bogati poduzetnici«, rekla nam je Nataša Martinić iz zagrebačke tvrtke Nekretnina tri. </p>
<p>Dubrovnik po skupoći stanova slijedi Split, s prosječnom cijenom stana od 2450 eura, a najskuplje nekretnine postižu cijenu i do 7500 eura po »kvadratu«. Usporedbe radi, u Zagrebu se nekretnine u najelitnijem dijelu prodaju po 3000 eura po četvornom metru.</p>
<p>Na nedavno održanom Sajmu nekretnina i prateće industrije u Zagrebu, Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge graditelja, objasnio je da su oni financijski »snažniji« u zadnjih pet godina pokupovali stanove i njima riješili svoje stambeno pitanje. Sada se okreću kupnji vikendica i apartmana na Jadranu te svojom potražnjom potiču rast cijena.</p>
<p>»Zadnjih nekoliko godina sagrađene su brze ceste prema Jadranu te svatko iz Zagreba može za dva sata stići do svoje vikendice na moru. I to podiže njihovu cijenu«, objasnio je.</p>
<p> Budući da je platežna moć stanovnika Europske unije i do 3,5 puta veća od naše, Europljanima su naše cijene stanova i kuća povoljne. Pritom postoji strah da će Europljani pokupovati sve što vrijedi na našoj obali. Taj je strah, prema mišljenju mnogi i te kako opravdan. Naime, ulaskom Hrvatske u EU, otvorit ćemo tržište strancima i predviđa se da će oni doslovno pohrliti kupovati naše nekretnine. Karakaš kaže da će to dodatno potaknuti rast cijena na Jadranu, kao i onih u unutrašnjosti.</p>
<p>Predviđa se da će se rast cijena od 15 posto, koliko su porasle u zadnjih godinu dana, nastaviti sve do ulaska Hrvatske u EU. A prema nekim procjenama, tada bi nas mogle dočekati cijene kvadrata stana od 6000 do 7000 eura!</p>
<p>Trenutačno mogu odahnuti tek kupci stanova u Zagrebu gdje se bilježi stagnacija i lagani pad cijena nekretnina. Povoljno će proći i oni koju kupuju stan u Sisku gdje se najjeftiniji »kvadrat« može naći po cijeni od 600 eura. Najskuplji stanovi od 81 i više kvadrata dostižu maksimalnu cijenu od 1100 eura, što je daleko najpovoljnija kupnja u Hrvatskoj. Među gradove s nižim cijenama nekretnina spadaju Osijek i Rijeka. U Osijeku najskuplji »kvadrat« košta 1300 eura, a najjeftiniji 640 eura. Riječke nekretnine, pak, najskuplje prodaju kvadrat po 3200 eura, no u ponudi su i oni po 800 eura.</p>
<p>Najskuplje nekretnine Rusima</p>
<p>Trideset posto kupaca koji se javljaju tvrtki Nekretnine tri su stranci, u velikoj većini Nijemci. »Mnogi njemački umirovljenici kupuju nekretnine na Jadranu jer je kod nas cijena života niža nego u Njemačkoj. Tako sa svojom mirovinom mogu lagodnije živjeti, ne spominjući prednost ugodne mediteranske klime«. Sve je više i bogatih Rusa koji kupuju nekretnine za milijunske iznose. Vince Šantek, agent tvrtke Raval, izlagača na Sajmu nekretnina, kaže da Rusi milijunske cijene plaćaju, doslovno, gotovinom. »Njima pri kupnji 'čisti' papiri i nisu od presudne važnosti, dok kupci iz EU-a prije svega traže sigurnost kupovine, te ipak kupuju nešto jeftinije apartmane i vikendice na Jadranu.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nisam desničar i ksenofob</p>
<p>Uvjeren sam da smo dostigli najviši rejting u zadnje dvije godine i da ispred brojke od sedam ili osam posto treba dodati brojku jedan. HSP će na ovim izborima ostvariti najbolji rezultat u svojoj povijesti</p>
<p>Predsjednik Hrvatske stranke prava Anto Đapić svoju je izbornu kampanju počeo na neuobičajen način, snimanjem dokumentarnog filma o sebi kojim je izazvao mnogo kontroverzi. Tko mu je to savjetovao, kako će se film odraziti na birače i tko mu podmeće antisemitizam, govori za Vjesnik. </p>
<p>• Zašto je izraelskom redatelju Ronu Assolinu, nakon kampanje koju je vodio Wolfgangu Schüsselu u Austriji, bila zanimljiva vaša u Hrvatskoj?</p>
<p>- Očito mu je ovo bio profesionalni izazov s obzirom na sva podmetanja i hipoteke kojima je HSP izložen već godinama. Osim toga, pretpostavljam da je u životnoj priči hrvatske gastarbajterske obitelji gdje otac radi u Njemačkoj, a majka podiže djecu doma, prepoznao produkcijski i reklamni potencijal. Pogledajte samo koliko se buke podiglo oko filma u Hrvatskoj, Americi i Izraelu bez ijedne uložene lipe u njegovo reklamiranje. Uza sve to, politička i ekonomska emigracija je priča o 500.000 hrvatskih obitelji, a ta je sudbina vrlo slična izraelskoj pečalbarskoj kobi.</p>
<p>• Rekli ste mu »najgore« o sebi?</p>
<p>- Rekao sam mu kakve se predrasude upornim ponavljanjem godinama nastoje utvrditi kao nepobitne činjenice - da sam ultraradikalni desničar, antisemit i ksenofob, da ne koristim gore izraze. Rekao sam mu da ja to u stvari nisam i želio da donese osobnu prosudbu na temelju činjenica do kojih može doći samostalnim istraživanjem. Rekao je da se dugo bavi PR-ovskim poslom i da će znati razlučiti što sam ja, a što je podmetanje spin doktora. U zadnjih godinu i više, koliko surađujem s izraelskim partnerima, vidim da su u HSP-u i meni prepoznali iskrene prijatelje.</p>
<p>• Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Shmuel Meirom kaže da se preko Izraela umivaju europski desničari. Jeste li se prepoznali?</p>
<p>- Pozdravljam tu ocjenu i slažem se s njom, ali se u njoj nisam prepoznao. Veleposlanik je dao visokoizbalansiranu diplomatsku izjavu u kojoj je nedvosmisleno ustvrdio da nema ništa protiv Ante Đapića. I to je ključna rečenica. Da me doživljava kao antisemita ili ksenofoba, budite uvjereni da ne bi takvo što izjavio. Kontinuitet mojih stavova prema izraelskom narodu i državi je da imaju pravo na postojanje i miran život. Svoj stav prema Izraelu nikad nisam mijenjao. U izjavi veleposlanika Meiroma mogli bi se prepoznati oni koji me kontinuirano napadaju, oni koji su za vrijeme bivšega komunističkog režima nijekali pravo državi Izrael na postojanje, a danas svoj antisemitizam podmeću HSP-u i meni.</p>
<p>• Koji su to? Imena?</p>
<p>- Ne bih o imenima. Javnost će znati o kome je riječ. To su oni koji i danas svoj antisemitizam iskazuju izrugivanjem židovskih prezimena, pišući i Židov malim slovom. Do demokratskih promjena bili su onaj sluganski dio bivšeg sustava koji se otvoreno zauzimao protiv Izraela i protiv postojanja izraelske države. Nasuprot njima, ja sam uvijek imao jasan stav o pravu Židova na svoju suverenu i samostalnu državu. Ti isti kontinuirano HSP-u uvaljuju zbog ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je HSP imao određenih koketiranja s ikonografijom koja je u ono obrambeno vrijeme bila nadaleko i naširoko proširena. Pola ondašnjeg vrha je u to vrijeme tako nastupalo, pa i dio HSP-a. Svima se danas priznaje kao olakotna okolnost kontekst vremena i oslobodilačkog rata, osim nama. A mi ne možemo pristati na to, da sve što se radilo devedesetih natovare HSP-u na leđa. Predvodim generaciju pravaša od 1993., otkako sam na čelu HSP-a i odgovaram za to razdoblje. </p>
<p>• Je li HSP danas demokratska stranka?</p>
<p>- Nedemokratska stranka bila bi izbrisana iz registra političkih stranaka Hrvatske. HSP je stranka desnog centra, dakle konzervativna stranka sa sustavom vrijednosti koji se temelji na nauku Oca Domovine dr. Ante Starčevića, vrijednostima Domovinskog rata, socijalnom nauku Rimokatoličke crkve i obitelji u kontekstu 21. stoljeća. Te su nas vrijednostima očuvale i u komunizmu. </p>
<p>• Istraživanja sada pokazuju pad rejtinga HSP-a s 10 na osam posto?</p>
<p>- Dvojben je način na koji se vode istraživanja i tko ih naručuje. Optimist sam, uvjeren da ćemo imati mnogo veću potporu na izborima nego što to pojedine »ankete pod pokroviteljstvom« pokazuju. Pad popularnosti HSP-a koji spominjete, temeljeći svoje mišljenje na tim i takvim anketama, apsolutno je nelogičan. Prošli smo mjesec uvjerljivo pobijedili u Slavonskom Brodu i imali spektakularnu promociju filma u SAD-u, a rejting nam je, kao, pao!? Uvjeren sam da smo dostigli najviši rejting u zadnje dvije godine i da ispred brojke od sedam ili osam posto treba dodati brojku jedan. HSP će na ovim parlamentarnim izborima zasluženo ostvariti najbolji rezultat u svojoj povijesti.</p>
<p>• Nije li nerealno očekivati 20 zastupnika?</p>
<p>- To je realitet i procjenjujem da ćemo sigurno osvojiti dvostruko više zastupnika nego što ih imamo danas. Dakle, jasno je da bez nas nema stabilne parlamentarne većine. Dok god nam ankete daju manje od 10 posto, a mi pobjeđujemo uvjerljivo kao u Slavonskom Brodu, ja se s takvim anketama slažem. Bolje je to nego da u anketama imamo dvostruko viši rejting, a upola slabiji rezultat na izborima.</p>
<p>• Koalicijski partneri iz Broda HSP sada odbacuju kao partnera na državnim izborima?</p>
<p>- Ne volim spekulirati unaprijed o tome tko će nam biti partneri. Samo o rezultatima izbora ovisi s kim ćemo koalirati. Budući da će naš rezultat biti, kako sam rekao, odličan, svima ćemo biti i poželjni i demokratični. No mi ćemo odlučivati tko će biti predsjednik vlade u Hrvatskoj. Hoćemo li mi predlagati sastav hrvatske vlade ili ćemo poduprijeti neku manjinsku vladu, ovisit će o rezultatima izbora.</p>
<p>• Percipira vas se kao pragmatičara koji se hoće pod svaku cijenu ugurati u vlast?</p>
<p>- To su želje političkih konkurenata i njihovih spin doktora koji rade na širenju takvog dojma, jer je HSP sve snažnija politička alternativa sijamskim političkim blizancima. Sijamski blizanci i njihovi sateliti ne ustručavaju se koalirati i sa SDSS-om ne bi li se održali na vlasti. Vlastohleplje je obilježje te potrošene politike, dok je vjerodostojnost odlika HSP-a i politike koju zagovaram. Mi nemamo jednu politiku za predizbornu kampanju, a posve suprotnu kada dođemo na vlast. To smo mjerama aktivne politike dokazali u mjestima gdje obnašamo vlast, ponajprije u Osijeku.</p>
<p>• Željeli biste biti premijer?</p>
<p>- Ako bismo osvojili najviše mandata u Saboru, morao bih preuzeti odgovornost pred biračima i, posve logično, preuzeti kormilo vlade. Vjerujem da je HSP jedina istinska alternativa i rješenje za Hrvatsku, a hoće li i u kojoj mjeri to uvjerenje dijeliti i birači, vidjet ćemo. Budemo li nakon parlamentarnih izbora dogovorili strateško partnerstvo temeljem usklađenih programa s opcijom koja bi imala više mandata od nas, tada bi nam, logično, trebalo pripasti mjesto predsjednika parlamenta. Zanima nas korjenita preobrazba Hrvatske, iskorištavanje velikih mogućnosti ove zemlje na opću dobrobit. Apsolutno nas ne zanima sudjelovanje u vlasti, radi vlasti. Želimo ili kreirati ili sa strateškim partnerom sukreirati hrvatsko bolje sutra. Po tome se razlikujemo od svih drugih. </p>
<p>Nemamo tamnih strana</p>
<p>• Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Shmuel Meirom traži da donesete deklaraciju kojom biste se odrekli tamnih strana svoje prošlosti.</p>
<p>- Nema potrebe za donošenjem deklaracije, jer nemamo tamnih strana. Konkretnim mjerama politike koju provodim u HSP-u i u gradu Osijeku¸sasvim sam se jasno odredio prema svim pitanjima. To je mnogo konkretnije, uvjerljivije i korektnije od bilo kakve deklaracije koja bi mogla biti i mrtvo slovo na papiru. Izvrsno surađujem sa Židovskom općinom u Osijeku, obnovili smo židovski spomenik na moju inicijativu, pokušavamo pronaći i najbolje rješenje za groblje. Sve ovo što radim je više nego deklarativno. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mnogo reklama, malo priključaka</p>
<p>Širokopojasni Internet dostupan je stanovnicima velikih gradova, dok su manja mjesta često osuđena na samo jednu opciju, odnosno tvrtku</p>
<p>Hrvatski su građani na svakodnevnom udaru raznoraznih reklama na televiziji, radiju te jumbo plakatima, kojima ih nekoliko tvrtki mami da uzmu upravo njihov ADSL priključak, odnosno širokopojasni pristup Internetu koji, među ostalim, nudi veliku <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> prijenosa podataka. No, silne reklame još uvijek ne opravdavaju očekivanja korisnika. I Vlada smatra kako današnja raširenost korištenja širokopojasnog pristupa Internetu nije zadovoljavajuća, pa je kao glavni cilj u sljedeće dvije godine postavila smanjivanje zaostatka za prosječnim stupnjem korištenja u zemljama Europske unije. Taj raskorak bi se trebao bitno smanjiti do kraja 2008. godine dostizanjem broja od najmanje 500.000 priključaka sa širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj, čime će se stvoriti pretpostavke za razvoj informacijskog društva. </p>
<p>Najzastupljeniji je T-comov MAXadsl. Na T-comov ADSL priključak može se spojiti u svim hrvatskim županijama, no još uvijek postoje mjesta unutar tih županija koja trenutačno nemaju tu mogućnost, jer centrale nemaju odgovarajuću infrastrukturu. Optima telekom je 1. travnja započeo kampanju za OPTIdsl uslugu pod geslom »Surfajte brže«. Dosad su svoje ADSL usluge pružali u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu, sada kreću sa širenjem na druge gradove, što će im biti znatno olakšano jer ne uvode vlastitu infrastrukturu već se koriste već postojećom DTK mrežom. Od Iskonove glasnogovornice Tamare Tomić doznajemo kako su oni izgradili vlastitu mrežu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci te Opatiji, Puli, Sesvetama i Velikoj Gorici, gdje na velikom broju telefonskih centrala, putem izdvojene lokalne petlje, korisnicima pružaju vlastitu broadband uslugu Iskon.DUO, koji objedinjuje fiksnu telefoniju i ADSL2+ internetski pristup. Na svim ostalim lokacijama gdje Iskon.DUO još nije dostupan Iskon nudi XXLadsl uslugu širokopojasnog pristupa Internetu putem T-HT-ove infrastrukture.</p>
<p>Vodatelov Triple play za jedan priključak nudi tri usluge (telefon, Internet, televizija), trenutačno je dostupan samo u Zagrebu, a tvrtka uskoro planira svoju dostupnost proširiti i na Rijeku, Osijek i Split. No, u Zagrebu je Vodatel zasad dostupan tek u 15 četvrti, što ne čudi jer koriste isključivo vlastitu infrastrukturu. Isto je i s Amisom, čija je ADSL usluga dostupna na području Zagreba, Velike Gorice i Siska. No, do kraja godine planiraju se proširiti i na druge veće gradove. Manja mjesta tvrtkama još uvijek nisu isplativa, te su stoga pri kraju liste prioriteta. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Uhitili i bivšeg prvaka</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Da ruski predsjednik Vladimir Putin tom golemom zemljom, bogatom naftom i plinom, vlada čvrstom rukom, nerijetko prelazeći onu granicu koja demokratska društva dijeli od onih koja nisu slobodna, bilo je poznato i ranije.</p>
<p>Međutim, tek su televizijske snimke brutalnih policijskih reakcija na oporbene skupove koji su se u subotu i nedjelju pokušali održati u Moskvi i Sankt Peterburgu, ukazale na pravu prirodu sustava koji je očito na snazi u Rusiji. Premlaćivanje prosvjednika, njihova masovna uhićenja te privođenje u policijsku postaju čak i bivšeg svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, pokazuju da predsjednik Putin ne trpi nikakvu kritiku i ne dopušta nikakva okupljanja usmjerena protiv njega.</p>
<p>Promatračima nije jasno zašto Putin pribjegava toj vrsti obračuna s neistomišljenicima s obzirom na to da, prema anketama, u zemlji ima golemu potporu stanovništva. Pritom je mnogima čudno zašto šalje policiju čak i na minorne oporbene prosvjede dok se njemu u čast skoro svakog vikenda u većim ruskim gradovima organiziraju skupovi potpore. </p>
<p>Aktualni ruski predsjednik je zbog svoje politike kojom je izvukao Rusiju iz gospodarske krize i vratio je među političke velesile, stekao mnoge štovatelje i na Zapadu. Međutim, tako stečeni kredibilitet postaje sve upitniji zbog njegova sve očitijeg nedemokratskog načina vladanja.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dobra fiskalna politika</p>
<p>Direktor Europskog odjela MMF-a ocijenio je da je gospodarska situacija u Hrvatskoj dobra, osobito kada se govori o ravnoteži proračunskih prihoda i rashoda</p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Hrvatski ministar financija Ivan Šuker dobio je u subotu konkretnu potvrdu za svoj program fiskalne politike i može reći da je put u Washington bio uspješan s optimističnim pogledom u budućnost.</p>
<p>Prema riječima direktora Europskog odjela MMF-a Michaela Depplera, ta organizacija nije zabrinuta za sadašnje stanje u Hrvatskoj, a na reforme koje su nužne gleda se s pozicije pretpostavke daljnjeg napretka zemlje. Deppler je ocijenio da je gospodarska situacija u Hrvatskoj dobra, posebno kada se govori o ravnoteži proračunskih prihoda i rashoda.</p>
<p>Problem deficita platne bilance i vanjski dug koji u Hrvatskoj nailazi na najviše kritika, osobito središnje banke, ocjenjuje se u MMF-u kao ne pretjerano problematičan, no jasno je kako takva ocjena u domaćim krugovima neće biti blagonaklono dočekana. Jedan od razloga sigurno je taj što bi ovakva pozitivna ocjena mogla utjecati na ponovo povećanje zaduživanja, što Hrvatska narodna banka svojim mjerama već dulje pokušava zaustaviti.</p>
<p>Iako je Šuker u Washingtonskom posjetu dobio prolaznu ocjenu, Deppler je ipak ostavio prostora i za oprez u daljnjem provođenju reformi i fiskalne politike rekavši kako je situacija u ovoj godini dobra za Hrvatsku kao i fiskalni proizvodi, no vanjski rezultati nisu tako dobri kao što se očekivalo. Ono što se polako ali sigurno potvrđuje jest da reforme, osobito one strukturalne moraju biti provedene što prije i što kvalitetnije. Taj proces sigurno neće biti bezbolan, no i u MMF-u naglašavaju i šalju jasnu poruku prvom čovjeku hrvatskih financija riječima da MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj te da gledaju na strukturalne reforme kao preduvjet koji treba napraviti da bi se išlo naprijed. Hrvatski ministar financija rekao je da monetarne vlasti u Hrvatskoj poduzimaju određene mjere, a Vlada je mjerama fiskalne politike usporila rast duga, no i sam je svjestan kako će se radi jačanja stabilnosti morati napraviti daljnji snažniji koraci. Zasad smo zaslužili prolaznu ocjenu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Golf u ćeliji</p>
<p>Ušminkani igrač golfa »zaboravio« je svoju prošlost, koja ga je, eto, sustigla i u dalekoj Australiji</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ </p>
<p>Opušteno naslonjen na golferski štap, pogledom koji prati putanju loptice, kapetan Dragan nije ni sanjao da bi jednog dana mogao živjeti drukčije. »Zaboravio« je taj ušminkani igrač golfa svoju prošlost koja ga je, eto, sustigla i u dalekoj Australiji. Zaboravio je i svoju davnu težnju da se u Hrvatsku opet vrati - na tenku. Budući da stara poslovica kaže - pazi da ti se ne ostvare želje, kapetanu se, čini se, upravo to dogodilo. Kako sada stvari stoje, čeka ga d(r)ugo putovanje u Hrvatsku. Doduše ne na tenku nego u policijskoj marici kojom će ga odvoziti i dovoziti. Na suđenje za ratne zločine i brutalno srbovanje po Hrvatskoj. </p>
<p>Kaže kako nije ni znao da Srbi žive u Krajini kad je na poziv Beograda stigao u Jugoslaviju. No vrlo brzo je shvatio da je »Srbija odavde do Tokija«. I odmah je uočio »povampirenje ustaštva u Hrvatskoj pod vodstvom HDZ-a«. A kad su njegove »knindže« u napadu na Glinu na hrvatsko-bosanskoj granici ubile devetoricu hrvatskih policajaca, njihov je ratni komandant na to hladno izjavio: »Kada hrvatska strana koristi bolnice, policijske stanice i sela kao svoja utvrđenja, izvin'te, ali moram da ih masakriram«.</p>
<p>Popularni Kep, među Srbima prozvan i Rambo, kapetan Dragan i Daniel Snedden, bio je i zločinac i osebujni prevarant i plaćenik. Zvali su ga svakako i radio je svašta - podučavao specijalce, svirao gitaru i bio instruktor golfa, vodio je i bordel u Melbourneu. Po srpskim klubovima u Australiji je kao Daniel Snedden skupljao novac za »fond kapetana Dragana«, a kao ambiciozni Kep je 1992. iskušao i svoj rejting u politici, sudjelujući u izborima za predsjednika Srbije bez spomena vrijednog uspjeha. </p>
<p>Nas u Hrvatskoj zanimaju samo kapetanovi ratni pothvati. Za mnoge zločine u Hrvatskoj i BiH Dragan Vasiljković morao bi snositi zapovjednu odgovornost. Bio je de facto u vojnoj hijerarhiji drugi po važnosti u pobunjenoj srpskoj »krajini«, odmah iza zloglasnog Željka Ražnatovića Arkana. Tereti ga se za etničko čišćenje, zlostavljanje i ubijanje civila, organizirana silovanja. Srpskom Rambu trebalo bi se suditi za zločine, mučenja i ubijanja zarobljenih hrvatskih vojnika i policajaca u Bruškoj pokraj Benkovca, za Škabrnju i Nadin imamo svjedoke, a i u Glini ga čekaju s video-zapisima zbog kojih mu ne gine robija ako i kad nam ga izruče. Uostalom, kapetan Dragan sam si je presudio kad je mrtvo-hladno izjavio da »nikad nije ubio nikoga tko nije morao biti ubijen«. </p>
<p>Kapetan Dragan više nije mitski vojskovođa pobunjenih Srba na balvanima. Sad je mogući otpuženik koji je u Hrvatskoj izgubio rat, a sad će i pravnu bitku. Toliko ga je voljela kamera da će se lako dokazati da nije bio samo benigna krajiška verzija Robin Hooda s crvenom beretkom nego zločinac kojeg treba (o)suditi. I opet se vraćamo na ono što mu poslovica kaže. Pazi da ti se želje ne ostvare. Tako će i njega stare želje vjerojatno dovesti do zatvorske ćelije u Glini. A tamo je ključ s druge strane brave. I tamo nema mini-golfa, kapetane.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Gdje ste nestali, Hrvati?</p>
<p>Najednom je nastupila amnezija: nitko se ne sjeća nestašica kave, mesa, deterdženta, struje, benzina, bolje odjeće i cipela, »fića« i »stojadina«...</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Značajke nas Hrvata jesu: hrabrost, borbenost, žilavost, trpeljivost, inovativnost, sportski duh i sposobnosti, naglost, nezadovoljstvo, zdrava pamet i radišnost koliko je potrebno. Ali i još nešto kobno: klanjanje zlatnom teletu, sluganstvo prema strancima i, kao najgore, naša vječita nesloga. Povijest nas je oblikovala umjesto poučila. S dovoljno godina životnog iskustva, i to kao umirovljenik, mogu kazati da u Hrvatskoj u prosjeku nikad nije bilo bolje nego što je sada. Novac je stabilan i vrijedan, svih mogućih namirnica ima na pretek, odjeće i obuće također. Ima struje, ima plina (još ne svugdje), ima automobila svih svjetskih marki čak previše, imamo autoceste, imamo pomorski promet sve življi, uglavnom smo izgradili ratom porušeno, turizam nam cvjeta, poduzetništvo je u vidnom usponu, racionalno moderniziramo vojsku, informatizacija naglo raste, telefonija premašuje potrebe, moderniziraju se željeznice i luke, socijalna skrb podmiruje potrebne i one koji to koriste, podmiruje se dug umirovljenicima, društveni stanovi su za mali novac prodani stanarima, nekonkurentna socijalistička poduzeća preoblikuju se u tržišno konkurentna (osim kad to nikako nije moguće), uspjesi na svjetskim natjecanjima naših školaraca pokazuju da je školstvo dobro, naša medicina ne zaostaje po stručnosti prema ostalima u svijetu unatoč manjoj količini novca, političke slobode i demokracija zadovoljavaju kriterije europskih država, nacionalne manjine uživaju veća prava nego u mnogim drugim zemljama Europe, selo uništeno kolhozacijom, iseljavanjem, anatemom nerevolucionarnosti seljaka i pretvaranjem seljaka u tvorničkog radnika pretvoreno je u stranačka domaćinstva, a zatim je došao i Domovinski rat. Nakon svega, oporavak sela i ne može biti bolji, ali tko tvrdi da se u poljoprivredi ništa nije dogodilo, taj je politički smutljivac. Danas proizvođači dobivaju poticaje za sve aktivnosti i odštetu za sve gubitke. Pa kad je to bilo? Da bi željeli još, da bi željeli državnu zemlju pod svoju, da bi im se osigurala viša otkupna cijena, to nije od danas. Da nema uvoza, cijene bi podivljale, ali on ne smije biti prevelik, jer se onda domaćem proizvođaču ne isplati proizvoditi. Skuplji je. Politički intriganti stalno nešto podmeću, kao Njemačka daje 25.000 eura po novorođenom djetetu od 2007., a Hrvatska puno manje. Hrvatska se maksimalno istegnula da bi dala i toliko, a nije da ne bi htjela. Notorna podmetanja.</p>
<p>Najednom je nastupila amnezija: nitko se ne sjeća nestašica kave, mesa, deterdženta, struje, benzina, bolje odjeće i cipela, »fića« i »stojadina«, Obrovca i sličnih, mitinga i »dobrovoljnih« radova, sustanarstva, tajnih krštenja djece, neslobode govora, špijuniranja udbaških trojki i partijske podobnosti za napredovanje. Kad vidite da se u crkvi netko križa dvaput, više od ostalih, to je bivši partijski sekretar. Nadoknađuje. A nekad je zapisivao one koji su samo provirili u crkvu. To su moralni travestiti i njih se uvijek treba čuvati.</p>
<p>Žalosno je što smo mi Hrvati uvijek nesložni, uvijek smo protiv, pa i samih sebe. Nekad su nas zatvarali i za izvješenu hrvatsku zastavu, a sad je ne vješamo ni na najveće blagdane naše državnosti.</p>
<p>Prije, kad nismo imali što kupovati, morali smo potegnuti do Trsta ili Graza i drhtati na granici da nam to ne uzmu ili nas oglobe. Sjetimo se samo kakav smo bofl tada kupovali, a sada tražimo kvalitetu i nesretni smo što ne možemo kupiti sve čega smo bili željni. Ta glad za svime što nam je nedostajalo i nemogućnosti da to odmah i ostvarimo čini nas nezadovoljnima, što je bogohuljenje. Najgore je što ima puno onih, koji se ubacuju u takvo raspoloženje i malo po malo rastaču hrvatsku svijest. </p>
<p>»Niš ni sveto, sve je kleto«, stara je crvotočina nas Hrvata. Ako podlegnemo tomu, proći će novo tisućljeće da se vratimo u ovo što smo postigli. Nama je potrebna samo sloga, a sve drugo dolazi samo po sebi. Nema nas puno, zemlja je lijepa i bogata, ali bez rada i ljubavi za Domovinu nema sreće. Jedne su sinove roditelji slali u obranu Hrvatske, a drugi i danas kažu: »Sinek, odi van, kaj buš tu«. Taj sebični raskol u Hrvata, Hrvatskoj nikad nije donio ništa dobro. Intelektualci i dalje šute. A tko drugi može voditi narod?</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tehnologija deponija otpada je protuzakonita</p>
<p>U Vjesniku 6. travnja 2007. objavljen je članak Irene Dragičević »Deponij će proraditi za dvije i pol godine« obmanjujućeg i neistinitog sadržaja. U članku piše o planiranoj gradnji »jedinstvenog splitsko-dalmatinskog centra za gospodarenje otpadom« u Lećevici, kao »pravom putu za sve ostale županije«. Time se za Hrvatsku zagovara protuzakonita tehnologija postupanja s otpadom s posljedicama najvećega gospodarskoga kriminala, ekološkog zločina i krajnjeg nemorala trovanja pitkih voda. </p>
<p>Umjesto Zakonom o otpadu predviđenog odvojenog prikupljanja otpada radi njegove ponovne upotrebe, zagovara se u svijetu odbačena tehnologija pomiješanog prikupljanja otpada s eventualnim naknadnim odvajanjem. Razlog su menadžerske provizije na zastarjele tehnologije, najunosniji poslovi zbrinjavanja opasnog i radioaktivnog otpada.</p>
<p>Investicija za potpuno ekološko i zakonom predviđeno postupanje s otpadom primijenjeno na otoku Krku stoji četiri puta manje po stanovniku nego što je to kod planiranog splitsko-dalmatinskog deponija. Zahvaljujući prodaji izdvojenih sirovina iz otpada građani Krka danas ne plaćaju troškove komunalne djelatnosti. Žitelji Splitsko-dalmatinske županije za tehnologiju »centra otpada« morali bi plaćati četiri puta više troškove odvoza smeća, stvorene troškove deponiranja te za piće kupovati vodu u bocama. </p>
<p>U članku također za planiranu lokaciju deponija u Općini Lećevica piše: »Ispitivanja su dokazala da podzemne vode nisu povezane ni s jednim od šest priobalnih izvorišta vode«. Da je to potpuno netočno, dokaz je izvješću HGI - Hrvatski geološki institut, Zagreb, broj 90/06 u kom na str. 10 piše: »S obzirom na zabilježene koncentracije trasera, distribuciju i ukupno trajanje njegova istjecanja, konstatirana vodna podzemna vodna veza između planirane lokacije Centra i izvora Jadra može se smatrati pouzdano potvrđenom«. Isto izvješće dobili smo od Splitsko-dalmatinske županije. U članku se netočno tvrdi da je Studija utjecaja na okoliš utvrdila kako je »lokacija primjerena za gradnju objekta«. Studija navodi suprotno, da, unatoč predviđenim inženjerskim hidroizolacijama, postoji mogućnost ekološke nesreće onečišćenja podzemnih voda vodama iz objekta za mehaničko-biološku obradu, mogućnost zaraza primarnim i sekundarnim patogenima i drugo. To znači da područje srednje Dalmacije može ostati bez pitke vode. Županijski »centar otpada« nosi i druge brojne ekološke, gospodarske, sociološke i dr. posljedice.</p>
<p>Vinko Grgurević, predsjednik ekološke udruge »Zvona Kaštela«</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Plastika je »zelena«</p>
<p>Sudionici u Vjesnikovoj anketi o zabrani plastičnih vrećica (4. travnja) sa 70 posto glasova rekli su jasno ne. Svima¸koji se zalažu za sječu šuma zbog papira ili za glad zbog goriva iz polja za pogon njihovih ljubimaca na četiri kotača. Shvatili su nema razlike po utjecaju na okoliš između plastičnih vrećica koje dobijemo ili kupimo u trgovini i plastičnih vreća za smeće.</p>
<p>Glasači su time jasno podržali i nadležno ministarstvo koje je potpuno opravdano proglasilo pokretanje zabrane plastičnih vrećica trenutačno nepotrebnom akcijom. Time je pokazalo da njezini stručnjaci znaju da je plastika trenutno vrlo »zeleni« materijal. Ako ovo »zeleni« znači materijal prijateljski okolišu. Posebno u zemljama poput naše, postoji puno važnijih problema od zabrane plastičnih vrećica. Zato hvala svima koji su svojim glasovima pokazali da nisu »ni glupi ni zeleni«, kako je to svojedobno u sličnoj prilici napisao H. Gupta.</p>
<p>Prof. Igor Čatić, potpredsjednik Društva za plastiku i gumu</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto nema autora? </p>
<p>U povodu velike i skupe izložbe »Avangarda« u Klovićevim dvorima, u našem tisku i medijima mogu se vidjeti fotografije autora izložbe (dapače, preko cijelih stranica) njihova nova odijela, haljine i cipele, nasmiješena lica kao u nekom sladostrašću. Ali ni slike, ni glasa ni izjava još živih autora čija djela sačinjavaju, prema riječima kritičarke Marine Baričević, ovu izuzetno uspjelu izložbu.</p>
<p>Ana Mašić, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Stadion će biti dovršen i ako ne dobijemo Europsko prvenstvo</p>
<p>Projekt izgradnje Maksimira, kapaciteta 57.000 mjesta, objedinuje i gradnju stadiona na Kajzerici te uređenje Svetica za atletiku</p>
<p>U slučaju da u srijedu u Cardiffu Hrvatska ne postane domaćin Europskog prvenstva u nogometu 2012., zli jezici govore da maksimirski stadion nikad neće biti do kraja izgrađen. Međutim, zamjenica gradonačelnika Ljiljana Kuhta Jeličić ističe kako će se stadion početi graditi u ljeto 2008. i u slučaju poraza hrvatsko-ugarske kandidature u Walesu. </p>
<p>Izgradnja Maksimira, kapaciteta 57.000 mjesta, po projektu Branka Kincla objedinuje i gradnju stadiona na Kajzerici te uređenje Svetica za atletiku. U Poglavarstvu te investicije procjenjuju na oko 200 milijuna eura. A Maksimir želi dovršiti šest ulagača. »Nedavno smo imali sastanak s predstavnicima investitora. Do kraja lipnja poslat će nam obvezujuće ponude«, kaže zamjenica gradonačelnika. Tada će Grad odabrati najpovoljniju ponudu i s investitorom sklopiti javno-privatno partnerstvo.</p>
<p>U Poglavarstvu su nedavno rekli da su u utrci za obvezujuću ponudu gradnje stadiona ostale tri tvrtke: Alpine Bau, Strabag te Max Bögl i Technobeton. Ali nakon pritiska domaćih građevinskih tvrtki Poglavarstvo je ipak odlučilo svoje obvezujuće ponude poslati i konzorciju Instituta građevinarstva Hrvatske, Zagreb Montaže i Konstruktora, te Tehnike i Porra. »Pobjednik natječaja dobit će koncesiju na Maksimirski stadion na 25 godina, a odabrat ćemo ponudu koja će nam najviše odgovarati«, kaže Ljiljana Kuhta Jeličić.</p>
<p>Gradnja stadiona na Kajzerici, kapaciteta 15 do 20 tisuća gledatelja, trebala bi početi ove jeseni. Bit će podignut za nekoliko mjeseci, kada počinje rušenje istočne i južne tribine Maksimira i kad će se Dinamo privremeno preseliti u novi dom. Savjetovanje oko tog projekta vodi Hrvatski institut za mostove i konstrukcije. Stoga je vrlo izgledno da će 200 milijuna eura »kapnuti« u džep domaćih investitora.</p>
<p>Zagreb trenutno može smjestiti 14 tisuća gostiju</p>
<p>Ako Hrvatska dobije Europsko prvenstvo u nogometu 2012., Zagreb će preplaviti turisti pa već sada treba razmisliti o smještajnim kapacitetima metropole. </p>
<p>Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, naši hoteli mogu smjestiti 6.218 osoba. Za još 7.900 gostiju mjesta ima u studentskim domovima. Najviše mjesta u Zagrebu imaju hoteli s četiri zvjezdice, njih ukupno 2.143. Hoteli s pet zvjezdica mogu smjestiti 1.561 osobu. Oni s tri zvjezdice imaju 1.753 mjesta, a najmanje kreveta imaju hoteli s najmanjim brojem zvjezdica, svega 761. U Turističkoj zajednici kažu da će se, ako dobijemo toliko željeno prvenstvo, sigurno morati ulagati u smještajne objekte i kapacitete. Međutim, o tome trebaju voditi brigu Gradsko poglavarstvo i Hrvatski nogometni savez. U jednom od najluksuznijih zagrebačkih hotela, The Regent Esplanade kažu da će imati posebne pakete za obitelji s djecom, a organizirat će i tematske večeri na terasi s velikim TV-om. U hotelu vjeruju da će za profil gostiju koji odsjedaju u Esplanadi imati dovoljno mjesta. »Hotel stalno uređujemo, iako smo ga kompletno renovirali prije nekoliko godina, u nastojanju da dočekamo goste u najboljem svjetlu«, rekao je Jogen Jorgenson, direktor tog hotela.</p>
<p>Tomislav Marinović /Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Samo 53 posto Zagrepčana rođeno je u Zagrebu</p>
<p>Doselilo je 10.686, a iselilo 9.192 građana</p>
<p>Budući da je Zagreb očito poslovno, obrazovno i kulturno zanimljiv grad, na prvi pogled se čini logično da ga zahvaća trend doseljavanja, ali brojke Policijske uprave zagrebačke govore drugačije. »Lani je u Zagreb doselilo 10.686, a iselilo 9.192 građana«, kaže glasnonogovornica PUZ-a Aleksandra Ljuba. Takve podatke Policijska uprava bilježi prema prijavama, odnosno odjavama prebivališta. Dakle, lani je grad bilježio ukupni porast od 1.496 stanovnika. Doselilo se 8.749 osoba iz drugih dijelova Hrvatske, a 1.937 iz inozemstva. Budući da se ne vodi evidencija prijava iz pojedinih županija, ne može ustanoviti odakle su sve stigli novi Zagrepčani. </p>
<p>Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001., od 784.166 stanovnika Zagreba, u njemu je rođeno malo više od polovice naših sugrađana, a 47 posto je doseljenika. No, godišnji rast je 2006. zapravo bio prilično mali u odnosu na stoljetni prosjek. Između 1857. i 2001. Zagreb se svake godine povećavao za više od pet tisuća stanovnika. </p>
<p>Danas se u Zagrebu nalazi 80 posto fakulteta i privatnih učilišta, a tu i sve velike tvrtke obavljaju veći dio posla. Mlađi Hrvati smatraju da su prisiljeni doći u Zagreb zbog školovanja i posla jer mogućnosti u drugim mjestima nisu ni približne. »Ne propušta se prilika za rad u Zagrebu«, kaže mladi Splićanin Marijan, koji smatra da Zagreb pruža mnogo više prilika nego Split u svim sektorima i područjima. </p>
<p>No, ima i drugačijih slučajeva koji napuštaju metropolu u potrazi za mirom i manje stresnim životom. »Kada sam se odselila u Slavoniju, svi su me čudno gledali i pitali zašto«, priča mlada Ana koja sada živi blizu Osijeka. »Ima nas mnogo koji želimo pobjeći iz gradske vreve, imati kuću, vrt i mir«, zaključuje Ana. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Oku gode, uhu smetaju</p>
<p>Sustanari ističu kako je držanje 13 pasa u stanu od 60 kvadrata nedopustivo - često se žale na buku i miris pasa</p>
<p>U velikogoričkoj ulici Jurja Dobrile, na 5. katu, žive neobični stanari. Ima ih trinaest, duge su bijele dlake i svi odreda svjetski su i europski prvaci. Nicky, Ora, Medek, Movie, Maxi, Palčica, Falco, Fru, Gigi, Bucko, Toby, Pipi i Sisi - umiljati su psi pasmine Coton de tulear vlasnice Gordane Vuk. Svoga prvog psa, priča Gordana, kupila je još '98 kao kućnog ljubimca, i tada joj ni na kraj pameti nije bilo baviti se njihovim uzgojem. Prvijenac Niki, umjetnički Nikos des Puppies, danas je star 11 godina i može se pohvaliti s čak 14 prvih mjesta. </p>
<p>Radni dan za Gordanu počinje u ranim jutarnjim satima. Psi se najviše vesele ranojutarnjim šetnjama obližnjim parkom, nakon čega slijedi doručak, uređivanje i češljanje, a ne izostaje ni popodnevni odmor. »Tijekom dana ne galme, uglavnom su mirni i poslušni, ali baš kao i djeca znaju se zaigrati« - priča Gordana, te dodaje kako je odgoj pasa vrlo sličan odgoju djeteta. »Dok su sasvim mali morate ih naučiti što smiju, a što ne. Traže puno pažnje, strpljenja i obiteljske ljubavi i odmah primjete ako nisu poželjnji«, ističe. Iako se čini kao idilična obiteljska atmosfera, suživot s 13 pasa nije nimalo jednostavan. </p>
<p>Iako je prizor za oko lijep, mnogi stanari ističu kako je držanje 13 pasa u stanu od 60 kvadrata nedopustivo. Nerijetko se žale na buku, miris pasa koji se širi hodnikom, a ističu i kako vlasnici često zaboravljaju pokupiti izmet nakon šetnje. Već osam godina, koliko žive s psima, prema riječima predstavnika stanara Nikice Topića, obitelj Vuk-Felger ne plaća pričuvu, čiji se novac koristi u renoviranje zgrade i popravak lifta. </p>
<p>»Lift je pun psećih dlaka, jer samo kako bi ih izvela u popodnevnu šetnju vozi se njime minimalno osam puta«, priča Topić te dodaje kako je čak 80 posto stanara potpisao i peticiju protiv držanja tako velikoga broja pasa. Prema odluci Gradskog vijeća Velike Gorice, stanari po zakonu mogu držati najviše dva psa u stanu, i to uz dogovor s ostalim stanarima, a strogo je uređen i Pravilnik o postupanju s psima, koji uključuje vođenje pasa na uzici i čišćenje izmeta. Na ovakve se reakcije, priča Gordana, više i ne obazire. »Ljudi svašta pričaju i mnogo toga im smeta, a ne razumiju da ja ove pse volim i odgajam baš kao vlastitu djecu«, ističe. Mir za sebe i svoje ljubimce, smatra, naći će u obiteljskoj kući u Bukevju, gdje se ubrzo planira preseliti.</p>
<p>Ana Katulić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stanari bez prava glasa o preimenovanju dijela ulice</p>
<p>Antun Mateš, član Odbora »stjerao« je Patriciu Marušić, predstavnicu stanara - »mužu u kuhinju«</p>
<p>Mali politički cirkus u organizaciji Odbora za imenovanja naselja, ulica i trgova održan je u ponedjeljak u Gradskoj skupštini. Preimenovanje dijela Vatrogasne ulice u Trg Hrvatskih obrambenih snaga podijelilo je sve koje je podijeliti moglo - stanare i susjede, političare i stranke, branitelje. »Budite disciplinirani, reda mora biti!«, vikao je predsjednik Odbora Ivan Šikić, jedva nadglasavajući prisutne. </p>
<p>Prema prijedlogu Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba, a koji je prihvatilo Vijeće gradske četvrti Črnomerec, dio Vatrogasne ulice od Ilice do Grmoščice srednje trebalo bi nositi ime HOS-a. Patricia Marušić, koja u tom dijelu ulice živi kao predstavnica stanara, na izvanrednom sastanku pozvala se na Ustav, objašnjavajući kako nije poštovana procedura - odnosno da stanare nitko ništa nije pitao i stoga oni nisu pristali na preimenovanje. »Prema Ustavu građani moraju imati mogućnost izjasniti se, no u ovom slučaju oni žele amputirati dio Vatrogasne, bez našega sudjelovanja«, kazala je Patricia Marušić, dodajući kako stanari nisu protiv predloženog imena Trg HOS-a, već uopće protiv preimenovanja njihove ulice. Dodala je kako je »lokalni šerif« Damir Štimac pokušao lažirati potpise nekih stanara. Sastanak je, nažalost, otišao u krivom smjeru - pa je dvoranom zavladalo politikanstvo i ljuti stanari pali u su u sjenu političkih nadmetanja. Kada je gospođa Marušić ponovo pokušala doći do riječi, HSP-ovac Antun Mateš, član Odbora »stjerao« ju je nazad kući mužu -u kuhinju. </p>
<p>»Procedura je poštovana i Vijeće je donijelo odluku, a ja ju kao branitelj potpuno podržavam«, kazao je Dragan Korolija Marinić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Črnomerec. </p>
<p>Ivan Šikić vrlo slabo se snalazio kao moderator skupa, pa je u jednom trenutku atmosfera bila preužarena. Nakon sastanka rekao je kako za odluku o preimenovanju ionako nije potrebno slaganje stanara. »Ja ću sve to kao član Odbora izložiti pred Skupštinu, a zastupnici će donijeti odluku«, zaključio je Šikić. Dakle, stanari - koji će zbog preimenovanja morati mijenjati svoje osobne iskaznice - nemaju pravo glasa. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Neshvaćeni i izolirani u društvu</p>
<p>Ljudi u nijednom životnom dobu nisu pošteđeni psihičkih bolesti. Takve bolesnike okolina često odbacuje i zanemaruje, na njihovu se bolest uvijek gleda drukčije nego na tjelesne nedostatke - zaključak je predavanja održanog u ponedjeljak u Domu za starije i nemoćne Maksimir.</p>
<p>»Kroz povijest su psihički bolesnici bili neshvaćeni i izolirani. Zato često takvi ljudi vole provoditi vrijeme u odgovarajućim ustanovama, jer tamo im je jednostavnije i lakše živjeti«, izložila je viša medicinska sestra Gordana Špoljar, koja se godinama brine o građanima s psihičkim teškoćama. Iako smo u današnje vrijeme intelektualno sve nadmoćniji, rekla je, to nije pomoglo da postanemo i ljudskiji, što se vidi u odnosu društva prema psihičkim bolesnicima. Predavanje je ponajviše privuklo umirovljenike. Žalili su se kako je psihijatrijsko liječenje skupo, a oni često nemaju nikoga komu bi se požalili na svoje probleme. »Vodim rat sa svojom kćeri, imamo česte agresivne sukobe, a ja se nemam komu požaliti, prijateljice su mi daleko, a sat kod privatnog psihijatra stoji 200 kuna«, ispričala je umirovljenica iz Maksimira, koja pati od depresije. Građanka koja je oboljela od psihoze, kaže kako zbog bolesti nailazi na zid nerazumijevanja. »Godinama pijem lijekove, što mi je pomoglo da postanem zadovoljnija životom«, kaže ta sredovječna Zagrepčanka.</p>
<p>Gordana Špoljar savjetuje oboljelima da potraže pomoć u grupama za potpore, ako je već nemaju u sredinama u kojima žive. [S.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Mađarsku autocestu blokiralo 5000 zečeva</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Najprometnija autocesta u Mađarskoj koja povezuje Budimpeštu s Bečom, rano ujutro u ponedjeljak zatvorena je nakon sudara kamiona sa 5.000 zečeva koji su se neočekivano našli na slobodi, razbježavši se po cesti i okolnim livadama. Nesreća se dogodila na četrdesetom kilometru zapadno od Budimpešte te će autocesta M1 biti zatvorena nekoliko sati, dok policija i vatrogasci ne pohvataju sve zečeve. Vozači su upozoreni da tim dijelom autoceste voze sporije, jer bi neki od zečeva mogli »iskočiti« pred njihova vozila u bilo kojem trenutku. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Niz lančanih šumskih požara u Alpama</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - U noći na ponedjeljak u Alpama u pograničnom području između Njemačke i Austrije izbili su šumski požari velikih razmjera. Najteža je situacija u opdručju oko grada Bad Reichenhalla i jezera Thum, gdje se nalazi većina vatrogasaca koji imaju i potporu iz zraka. Lanačnom širenju požara doprinosi i neoubičajno visoke, čak ljetne temperature te suhi zrak. Združene njemačko-austrijske vatrogasne snage navode kako će požar biti uskroro stavljen pod kontrolu. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Spašeno nasukano mladunče Orke</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO</p>
<p> - Meksičko Ministarstvo za zaštitu okoliša izvijestilo je u nedjelju da su spasili mladunče kita Orke, koje se nasukalo na pacifičkoj obali pokraj mjesta San Blas. Ženka, nazvana Pasqualita, stara dva tjedna i duga 2,5 metra, pronađena je u subotu te je odsukana uz pomoć mornarice i prenesena u obližnji morski park kako bi je izliječili i vratili u ocean. Prvo su pokušali Pasqualitu odmah vratiti u ocean, no nakon što potraga za jatom Orka kojima bi mladunče moglo pripadati nije uspjela, prevezli su je u bazen jednog restorana na plaži Borrego. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Trojica poginula nedaleko od hrvatske granice</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Ni najstariji slovenski kriminalisti ne pamte slučaj kakav se dogodio u pograničnim Haluzama, u neposrednoj blizini graničnog prijelaza s Hrvatskom (Macelj), gdje su trojica prijatelja poginula u prometnoj nesreći, a da njihov nestanak skoro tjedan dana nitko nije primijetio, niti je bio prijavljen njihov nestanak.</p>
<p> Kako piše slovenski tisak, umirovljenik nešto stariji od 70 godina i dva njegova prijatelja u zrelim 40-tim godinama bili su poznati kao »veseljaci«, koji su običavali zajedno obilaziti gostionice, a na lokalnoj su prometnici, koja vodi kroz šumu, izletjeli s ceste u oštrom zavoju i poginuli.</p>
<p> Iako su bili »osobenjaci« bez čvršćih obiteljskih ili drugih veza, ipak je čudno da ih nitko nije tražio ili prijavio njihov nestanak od Uskrsa, kad su zadnji put viđeni. Njihova je tijela u stanju raspadanja i uništeni automobil policija otkrila i izvukla tek u subotu, nakon što je netko uočio rupu u zaštitnoj ogradi. Kriminalisti su, na osnovi stanja tijela nastradalih, utvrdili da su tamo ležali najmanje tri dana, a postoje pretpostavke da se nesreća dogodila još u nedjelju. Mjesto nesreće na cesti Podlehnik-Zgornje Gruškovje je samo nekoliko kilometara udaljeno od sela u kojem su nastradali živjeli. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Još jedno grupno samoubojstvo? </p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Pet ljudi je pronađeno mrtvo u ponedjeljak u parkiranom automobilu u Japanu, a sve upućuje da se radi o grupnom samoubojstvu, najnovijoj pojavi u Japanu među osobama koje se nalaze i sastaju preko interneta. Tri muškarca i dvije žene, najvjerojatnije u 30-im godinama, pronađeni su u automobilu parkiranom kraj riječne obale u okrugu Shiga. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dječaku presađena cijela jetra</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U KBC Zagreb noću u subotu uspješno je transplantirana jetra petnaestogodišnjem dječaku koji je bolovao od metaboličke bolesti jetre. Bolest je dovela do ciroze i zatajenja jetrenih funkcija. Dječak je inače dugo bio na listi čekanja, a njegovo ime stavljeno je na urgentnu listu za presađivanje zadnjih 45 dana nakon progresivnog pogoršanja stanja. »Operacija je trajala deset sati, a protekla je uredno«, priopćio je prof. dr. Stipe Batinica, voditelj tima za transplantaciju jetre u djece na Klinici za kirurgiju. Dječak je u jedinici intenzivnog liječenja i dobro se oporavlja. »Osobitost zahvata je što je djetetu presađen cijeli organ, a uobičajeno je djeci, ovisno o uzrastu, usaditi samo dio jetre«, objašnjava Batinica. [B.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tuljan napao tinejdžericu</p>
<p>PERTH</p>
<p> - Australski morski lav, vrsta tuljana, iskočio je iz mora na australskoj zapadnoj obali i napao 13-godišnju djevojčicu. Podmorski biolozi taj napad 420 kilograma teške životinje ocjenjuju bizarnim. Te se životinje, naime, drže podalje od ljudi, ali je moguće da se morski lav htio samo poigrati. Ella Murphy je prilikom »susreta« s morskim prijateljem ostala bez tri zuba, a i vilica joj je slomljena. Grant Willis iz akvarija u Sydneyu također tvrdi da nikada nije čuo za napad tuljana na ljude. Djevojčica se nakon operacije dobro oporavlja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pas glasnom glazbom izludio susjede</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Pas,zaključan u kamp kućici, slučajno je uključio radio svog odsutnog gazde i pojačao ga »do daske«, što je potpuno izludilo susjede i dovelo do intervencije policije. »Pas je izgleda slučajno zapalio radio i još ga k tome nekako uspio pojačati do maksimuma«, rekla je glasnogovornica policije u Dresdenu. »Susjedi su se bunili zbog buke i morali smo intervenirati«, dodala je. Policajci su kamp kućici nekako uspjeli isključiti napajanje strujom i ostavili poruku odsutnom 57-godišnjem vlasniku. Čovjek, koji je bio otišao u grad i ostavio psa samoga doma, kasnije se ispričao policiji i susjedima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Lovac na lavove u ljubavnoj zamci</p>
<p>Hemingway u trideset pisama otkriva svoju platonsku ljubav spram slavne glumice u kojoj je želio pronaći svoje »izgubljeno srce« </p>
<p>Što želiš učiniti kao svoje životno djelo?, upitao je uzneseno Ernest Hemnigway u svome pismu zavodljivu Marlene Dietrich i dodao: »Svakome slomiti srce? Moje možeš uvijek!« Ljubav ne bira riječi, pa je tako i nobelovac zapao u istu jezičnu šablonu kao i pisac ljubića. Idealna zgoda za znatiželjne novinare kojima je draža priča o piscu negoli piščeva priča! A Hemingway, veliki pisac, lovac na afričke lavove, ratni dopisnik za Grčko- turskoga rata, Španjolskoga građanskog rata, lovac na bikove, sportaš i zavodnik, nije iza sebe ostavio zaokruženu biografiju - ona i dalje ostaje otvorenom, kao veliki (pikarski) roman života.</p>
<p> U tom romanu sada su svjetske oči uprte u jednu epizodu - ljubavnu epizodu Hemingwaya i Marlene Dietrich koja se razvijala kroz pisma između 1949. i 1959. godine i ostala melodramskom »ostavštinom« za današnje biografe i novinare koji, u vremenu industrije nagona, nanovo tragaju za romantičnim ljubavnim pričama koje će ustreperiti srca poput »Casablance« ili »Sjaja u travi«. </p>
<p>Svjetski tisak, koji odavna prčka po privatnim životima umrlih zvijezda ne bi li opet uznemirio njihovo zvjezdano nebo, raspisao se o privatnoj ostavštini Marie Rive, kćeri Marlene Dietrich, u kojoj je pronađeno trideset pisama što ih je predstavnik »izgubljene generacije« pisao velikoj američkoj glumici njemačkoga podrijetla, u namjeri da u svojoj trajnoj platonskoj ljubavi pronađe svoje »izgubljeno srce«. »Stvar između Marlene i mene jest u tome da se volimo od 1934. godine, od kada smo se prvi puta sreli na Île de France, ali nikada nismo otišli u krevet. Čudno je to, ali istinito. Žrtve smo nesinkronizirane strasti« - govorio je zaljubljeni Hemingway A. E. Hotchneru, svomu biografu koji je sastavio knjigu »Tata Hemingway - osobne uspomene« i progovorio u njoj o velikoj ljubavi književnoga pustolova i velike dame koja je ostala uvijek samo čeznutljivom lirikom, nikada uzavrelom dramom. </p>
<p>»Ne mogu ti reći kako svaki put kad te zagrlim osjećam da sam kući«, klicao je Hemingway Marlene, a kako je izgledao cijeli roman »struje srca«, uskoro će saznati i šira publika, jer su pisma, koja su se čuvala u biblioteci i muzeju »J.F. Kennedy« u New Yorku, upravo otpečaćena. Maria Riva, koja je darovala velik dio privatne ostavštine Filmskom muzeju u Berlinu, zaključila je da Hemingwayeva pisma Marleni ipak pripadaju američkom nacionalnom bogatstvu.</p>
<p>»Volim te, čvrsto te grlim i nježno te ljubim«, pisao je Hemingway (pobornik jednostavna stila!) ljubavi svoga života, ispunjavajući svoju usamljenost stalno tinjajućom vjerom u svoju vezu s Marleneom koja mu je ostala neostvarenom poezijom u uzbudljivoj prozi života. A baš ta platonska čežnja daje njihovim pismima snažnu privatnu auru koju ne mogu presjeći ni najznatiželjniji biografi svijeta. Dvoje ljudi bili su jedno drugomu oslonac do kraja života, voljeli su se snažno i čudno, ostavivši svoje vibracije kao trajnu enigmu. Doista, kao da su nasamarili današnje senzacionaliste koji zalaze u privatne avanture, ali ne prodiru u ljubav i njezin unutarnji jezik. </p>
<p>Za sada su otkrivene tek neke rečenice, kao ona Hemingwayeva, zapisana 1950. godine na Kubi: »Marlene, mnogo te volim, kao što znaš. Ti si bila ta koja je zaključila onda na brodu da moramo napustiti svoje veze u svom trenutku, s kim god da smo bili. Ti si rekla da ostanemo partneri, ne ja.« Kako biografi pamte Hemingwaya kao neukrotljiva istraživača i Casanovu, njegova doživotna čežnja za velikom glumicom tim je zanimljivija, kao priča nemirnoga moreplovca koji se na koncu »nasukao« u jednoj jedinoj luci. </p>
<p>Dakako, mediji su tim otkrićem zapali i u klasičnu priču o neodoljivu ljubavniku, a nemogućem suprugu (jer u biografiji Hemingwayeve četvrte žene Mary Welsh čitamo o paranoičnom i pripitom geniju u kući), a ta ista priča o običnom mužu i neobičnom ljubavniku ovila se nedavno i oko Zanea Greya, odnosno oko njegovih pisama u kojima se, eto, pronašla i jedna rečenica njegove supruge Dolly: »Kao pisac ti si preuvažen, kao ribar ti si nenadmašan, kao ljubavnik ti si nadčovjek, ali kao muž ti si smeće!«</p>
<p>Hemingwayeva ljubavna pisma tek su jedna od poslastica koje nude svjetski mediji u svojoj »slastičarnici« - tu su svakovrsni kolačići, pa bila to otkrivena pisma western-avanturista Zanea Greya, pronađena prijepiska mrgudna Bertolta Brechta s Fritzom Langom i drugim zvijezdama njegova doba ili otkrivena biografija Gustava Flauberta koji nikada nije ostvario ljubav s Louiseom Colet. Na medijskoj seansi prizivanja duhova sada su na redu Ernest i Marlene i priča o tome kako su dvoje antinacista uživali ljubav s onu stranu svih nacionalnih granica i meridijana, i govorila »Zbogom, oružje«. Izgleda da se prava romantika u medijskoj izvedbi opet, na žalost, pretvara u trivijalnu predstavu. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Orlando opet »čuva« svoj Stradun</p>
<p>Tijekom ove sanacije napravljen je i odljev Orlandova stupa</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Orlando opet »čuva« svoj Stradun nakon što je završena njegova obnova započeta u studenome prošle godine vrijedna oko milijun kuna, što ih je osiguralo »Društvo prijatelja dubrovačke starine«. U ponedjeljak ujutro radnici »Dom izgradnje« uklonili su drvenu ogradu oko toga spomenika nulte kategorije te na njegov vrh vratili ogradu, a potom i jarbol na kojemu će ovih dana ponovo zavijoriti državna zastava.</p>
<p>Tijekom dana napravljeni su posljednji konzervatorski zahvati, retuširanje novih kamenih dijelova kojima su zamijenjeni oni oštećeni. Tijekom proteklih pet i pol mjeseci, nakon što je demontiran i prevezen u zatvoreni prostor, iz Orlandova su stupa izvađena dva klina, onaj austrougarski i dotad nepoznati dubrovački te zamijenjeni novim od nehrđajućeg čelika. </p>
<p>Nakon što su prije nekoliko godina primijećena oštećenja, Orlandov su stup najsuvremenijim metodama pregledali i talijanski stručnjaci koji su tada napravili nekoliko sanacijskih zahvata. Težak drveni jarbol zamijenjen je lakšim, a na njega je istaknuta i manja hrvatska državna zastava od neupijajućeg materijala. Razmišljalo se i o izradi njegove kopije koja bi bila postavljena na mjesto originala, no od toga se odustalo iako je tijekom ove sanacije napravljen odljev Orlandova stupa. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Trogir, grad anđela</p>
<p>O desetoj godišnjici uvrštenja na Unescovu listu svjetske baštine, Trogir je dobio zapažen zapis svoje jedinstvene spomeničke i umjetničke ljepote i sklada </p>
<p>Trogir, grad koji tisućljećima amalgamira povijesna taloženja u jedinstveni primjer spomeničke i umjetničke ljepote i sklada, dobio je o desetoj godišnjici svojeg uvrštenja u Registar svjetske baštine UNESCO-a, fotomonografiju »Trogir-grad anđela«. Monografija je nastala u suradnji stručnjaka za korporativni identitet Roberta Jakovljevića, koji se pobrinuo za dizajn knjige i kratke tekstove uz fotografije, povjesničara umjetosti mr. Joška Belamarića, autora kronologije. </p>
<p>Fotografsko viđenje došlo je iz kamere poznatoga splitskog fotografa Ive Pervana, ovogodišnjeg dobitnika prestižne nagrade za životno djelo »Tošo Dabac« koju dodjeljuje Fotoklub Zagreb. </p>
<p>Izdavači monografije su TZ Grada Trogira i Profil International. Sam je projekt osmišljen kao prvi korak u »brendiranju« Trogira, njegova plasiranja na kulturno-turističkom tržištu. </p>
<p> Grad je rezultat civilizacijskoga kontinuiteta koji seže u prapovijest, u vrijeme od 2000 godina prije Krista kada nastaje prvi Trogir - zaglavni kamen na otočiću u kanalu između kopna i otoka Čiova, na zapadnom ulazu u zaljev. Obilježili su ga ilirski žitelji (svoj ovalni oblik grad zacijelo može zahvaliti njihovu načinu utvrđivanja), te grčki i rimski civilizacijski krug. Od ovoga prvog baštini ortogonalni raster ulica i stambenih blokova. Antički enciklopedist Plinije Stariji ga u svojoj znamenitoj »Historiji Naturalis« spominje kao »Trogir glasovit po mramoru«. Mnoge će ruke klesanjem u mramoru i ostalom kamenu u sljedeća stoljeća prenijeti duh vremena i mjesta.</p>
<p> Genius loci je savršeno utjelovljen u Katedrali, njezinu glavnom portalu, djelu majstora Radovana, krstionici, kapeli blaženog Ivana Trogirskoga i kampanelu. Majstor Radovan je 1240. godine započeo jedan od najfascinatnijih ikonografskih kolopleta europske romanike. Portal predstavlja duhovne dveri isklesane u kolektivnu memoriju ovog Grada, one vode u raj, reći će Robert Jakovljević u uvodu monografije. </p>
<p>Upravo je veliki povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević kapelu blaženog Ivana Trogirskoga opisao kao renesansni dječji raj. U amalgamu renesansne arhitekture i skulpture, remek-djelu Andrije Alešija i Nikole Ivanova Firentinca (njih dvojica su izveli i krstionicu Katedrale), te Ivana Duknovića, isklesano je 150 lica od čega čak 100 dječjih. Nebeskim svodom kasetirana svoda lebdi 96 serafina. Eto nam ključa kako je monografija dobila svoje ime, koje se možda uskoro zaista uvriježi za Trogir! </p>
<p>Monografija donosi fotografije tih i drugih trogirskih znamenitosti - samostan svetog Nikole, kulu Kamerlengo, »Gospu u ružičnjaku« Blaža Trogiranina, gradsku ložu, palače Ćipiko i Lucić, crkvu svetog Sebastijana..., no zamjetno je autorsko inzistiranje na prikazu suvremenoga načina života.</p>
<p>Grad se prikazuje kao pozornica žive predstave koja se odvija iz dana u dan. Protagonisti su mali Cakavci, glazbari, sudionici u procesijama, zaigrana djeca, ljudi u ribarnici, na rivi, u crkvi... Katkad anonimni, katkad sa svojim imenom, što je nesvakidašnji slučaj za publikacije monografskog tipa.</p>
<p> Takav pristup dodatno personalizira grad, jer vitalnost današnjice ne može biti manje važna od slavne prošlosti, a upravo se one dvije isprepliću na fotografijama Ive Pervana. </p>
<p>»Život je proces i činjenica, potraga za zajedničkim vrijednostima kroz osobna iskustva« - rečenica je koja prati fotografije. Lapidarnost umjesto opširne faktografije. Bitan je naime izazov, poticaj koji će privući zainteresirane, podsjetiti na draž i posebnost Trogira, lijepe žene koju možeš imati - kako je kazao jedan od ponajboljih poznavatelja dalmatinske baštine - Cvito Fisković.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Revolucija u dječjoj sobi</p>
<p>Slavna švedska spisateljica najprije je sa svojom Pipi bila na zlu glasu – zbog navodnoga lošeg pedagoškog utjecaja, ali ubrzo je luckasta djevojčica nadnaravne snage osvojila svijet</p>
<p>Nije bila kao one mame što mirno sjede u parku na klupi i promatraju svoju djecu kako se igraju. Ona bi se i sama sa mnom igrala i sve mi se čini da joj je to bilo jednako drago kao i meni – rekao je jednom prigodom o svojoj majci Astrid Lindgren njezin sin Lasse, prisjećajući se djetinjstva. Upravo se ove godine, na osobit način, spominjemo slavne spisateljice koja se na čudesan način uspijevala uživljavati u djetinji svijet.</p>
<p>Literarna mama vjerojatno najpoznatijega lika svjetske dječje književnosti, Pipi Duge Čarape, rodila se, naime, prije točno stotinu godina na imanju Näs, udaljenome dva kilometra od Vimmberbyja, gradića na jugoistoku Švedske, u radišnoj, pobožnoj i vedroj obitelji Samuela Augusta i Hanne Ericsson. Djetinjstvo što ga je provela u bezbrižnoj igri na prekrasnim livadama i šumama djevojčica, koja će postati jednom od najpoznatijih dječjih spisateljica svih vremena, utkala je u sva svoja djela.</p>
<p>Nakon što je završila srednju školu, mlada Astrid Lindgren odlazi u Stockholm kako bi studirala jezike, a ujedno i pohađala Institut za tajnice. Buduća je književnica radila na raznim mjestima, među ostalim i na Visokoj školi za kriminalističku tehniku, što joj je poslije i te kako dobro došlo jer je nadahnuće za mnoge zgode i nezgode što ih je opisala u svojim pričama o detektivu Blomqvistu pronašla upravo tamo. </p>
<p>Jedno je vrijeme spisateljica bila i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ju je nakon rata poslao časopis Damernas värld kao svojevrsnu dopisnicu. U Americi se Astrid Lindgren suočila s diskriminacijom nebjelačkog stanovništva, a plod toga njezina boravka je knjiga »Kati u Americi«.</p>
<p> Najveći dio svoga radnoga vijeka Astrid Lindgren provela je pak na mjestu lektorice i urednice dječje književnosti u izdavačkoj kući Rabén & Sjögren, sve do umirovljenja 1970. Pisanjem se počela baviti relativno kasno – u svojoj 36. godini, i to da skrati bolesničke dane svojoj kćerkici Karin, koja je bila oboljela od upale pluća. Karin je, poput svoje majke, bila vrlo maštovita pa je izmislila ime djevojčice Pipi Duga Čarapa i zatražila od majke da joj priča priče o njoj. Tako je Astrid Lindgren počela pričati, stvorivši lik pomalo šašave i divlje, ali plemenite i hrabre devetogodišnjakinje s narančastim kečkama i pjegicama, kojoj je njezina kreatorica podarila jednu vrijednu osobinu – da bude izuzetno jaka, toliko jaka da može jednog lopova podići na ormar, pokušati jahati na biku ili pak voditi tigra u kavez. </p>
<p>»Napisala sam sve svoje knjige samo u želji da djeci pružim malo zabave i neobičnih doživljaja. I ja sam kao djevojčica željela biti 'glavna', samostalna i jaka, jača od odraslih. Naravno, to je bilo nemoguće. Iz te moje želje, potpuno nesvjesno, nastala je neobična djevojčica Pipi«, rekla je jednom prigodom Astrid Lindgren.</p>
<p>Jedna od najčitanijih dječjih autorica ostavila je iza sebe više od 120 knjiga, koje su prevedene na gotovo 80 jezika. Nije pisala samo dječje knjige već i one za odrasle, no najpoznatiji je svakako roman-bajka »Pipi Duga Čarapa« (1944.), koji je obilježio svjetsku dječju književnost druge polovice 20. stoljeća. </p>
<p>Zanimljivo je da je prvi izdavač kojemu je Astrid Lingren ponudila knjigu odbio tiskati rukopis, te da je spisateljica sa svojom Pipi, kad je kasnije ipak ukoričena, najprije bila na zlu glasu – zbog navodnog lošeg pedagoškog utjecaja. Francuski je prijevod tako zbog subverzivnog karaktera djela izdavan u cenzuriranoj verziji sve do 1995. godine. No, iako se isprva nije svidjela ni roditeljima, a ni učiteljima – neobična je djevojčica vrlo skoro postala na radost svoj djeci svijeta.</p>
<p>Kao spomen na autoricu nezaboravnih dječjih dogodovština, ali i na mnoge druge klasike dječje literature, švedska je vlada, odmah nakon smrti Astrid Lindgren 2002. godine, utemeljila nagradu koja nosi spisateljičino ime. Iznosom od 540.000 eura to je najveća nagrada za književnost pisanu za djecu. </p>
<p>Osim te nagrade, od 90-ih godina postoji u Vimmerbyju cijela mala četvrt po imenu Svijet Astrid Lindgren. U toj svojevrsnoj švedskoj inačici Disneylanda djeca (ali i odrasli) mogu uživati izvodeći Pipine vratolomije, ali i »nepodopštine« ostalih literarnih junaka »tete Astrid«. </p>
<p>Čitav će svijet ove godine odati počast slavnoj švedskoj spisateljici, ali ujedno slaviti dječju literaturu i prava djece. Njima će se pridružiti i Knjižnice grada Zagreba, čiji je Hrvatski centar za dječju knjigu u ponedjeljak organizirao međunarodni stručni skup pod nazivom »Za svijet dostojan djeteta«. Na upravo završenom 7. naj, naj, naj festivalu u Zagrebu, spomenimo i to, višestruko je nagrađena predstava »Ronja, razbojnička kći«, nastala prema istoimenom djelu Astrid Lindgren.</p>
<p>Sarajevski sajam knjiga, koji će trajati od 18. do 23. travnja, također će biti prigoda za prisjećanje na veliku književnicu – na izložbi što će je sajam zajednički prirediti sa švedskim Institutom i Švedskim veleposlanstvom u tome gradu. </p>
<p>A najoriginalniji dar omiljenoj spisateljici pripremaju švedski republikanci, koji predlažu da se umjesto glave kralja Carla XVI. Gustafa, na kovanici od jedne švedske krune nađu – likovi Astrid Lindgren i njezine Pipi.</p>
<p>Aktivistica za prava djece i životinja</p>
<p>Osim po svome spisateljskom umijeću kojim je osvojila mnoga dječja srca, Astrid Lindgren poznata je i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja, i to vrlo uspješna. Naime, švedska je vlada svojoj najdražoj spisateljici za njezin 80. rođendan darovala poboljšan Zakon o zaštiti životinja. Zbog svoga zauzimanja za pravdu i nenasilje Astrid Lindgren je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. </p>
<p>Spisateljica je mnogima novčano pomagala, a kupila je i dječji dom kod Vimmerbyja. Za svoju je humanost primila mnoga priznanja, među kojima je najpoznatija nagrada Right Livelihood Award, poznata i kao alternativna Nobelova nagrada. Uostalom, i njezin je lik buntovne djevojčice Pipi Duge Čarape autoričin poseban doprinos valu prosvjeda protiv fizičkoga kažnjavanja djece, koji je 30-ih godina prošloga stoljeća zahvatio obrazovanije slojeve švedskoga društva. </p>
<p>Dakako, Astrid Lindgren je i dobitnica brojnih literarnih nagrada, među kojima najjače sjaji ona koja nosi ime Hansa Christiana Andersena, poznata i pod imenom Mali Nobel.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Petero hrvatskih pisaca ide u Sarajevo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sarajevski sajam knjiga počinje 18. travnja i traje do 23.travnja, a na njemu će u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara nastupiti hrvatski izdavači i autori. Dan nakon što završi sajam u Sarajevu, započinje 44. sajam dječje knjige u Bologni (24. - 27. travnja) i tamo hrvatski izdavači idu u istoj organizaciji, a oba su nastupa predstavljena na konferenciji za novinare što ju je Vijeće Zajednice nakladnika i knjižara održalo u ponedjeljak. </p>
<p>U Sarajevo će u njihovoj organizaciji ići dvadesetak izdavača (izlagat će na štandu veličine oko 200 četvornih metara), a Hrvatsku će književnost »uživo« predstaviti petero autora: Igor Mandić, Edo Popović, Enes Kišević, Jakša Fiamengo i Olja Savičević Ivančević. Za taj će se nastup utrošiti 200 tisuća kuna, pola novca je dalo Ministarstvo kulture, a pola Zajednica.</p>
<p>Bolonjski je, pak, isključivo poslovni sajam i hrvatski nakladnici od njega imaju koristi. Samo je Kašmir promet, primjerice, zahvaljujući Bologni 21 naslov prodao u inozemstvo. Tamo će se, uz ostali program, predstaviti pisci Ljerka Car Matutinović i Želimir Hercigonja te ilustratori Dražen Jerabek i Zdenko Bašić. Na nastup u Bologni će se utrošiti 220 tisuća kuna. </p>
<p>Kada je o novcima riječ, Valter Lisica, v.d. predsjednika Zajednice, rekao je da se za nastup na Sajmu knjiga u Leipzigu utrošilo 200 tisuća kuna kad ga je organizirala Zajednica, dok bi trebalo provjeriti koliko je ovogodišnji stajao, očito aludirajući da je potrošeno znatno više. Lisica je rekao i da je Zajednica dobila »blagi šamar« nakon svega što je napravila (u to ulaze zasluge za dobivanje poziva za zemlju partnera u Leipzigu). Odgovarajući na pitanje kada će se birati predsjednik Zajednice, Lisica je rekao da je redovita izborna skupština tek 2009. godine, a do tada će on biti v. d. predsjednika ako ne bude zahtjeva za izvanrednom skupštinom. O nastupima na sajmovima su govorili i Zoran Filipović, predsjednik Povjerenstva za program Sarajevskog sajma knjiga, i Kašmir Huseinović, predsjednik Povjerenstva za program Bolonjskog sajma. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Koliko UEFA vjeruje Hrvatskoj i Mađarskoj?</p>
<p>U Cardiffu su tri jednako raspoložena izaslanstva, puna optimizma i preporuka, te je zaista teško procijeniti tko je favorit, a tko potpuni autsajder uoči glasovanja </p>
<p>CARDIFF (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> – Koliki će utjecaj na odluku tko će biti domaćin Europskoga nogometnog prvenstva 2012. godine imati završna prezentacija u utorak u glavnom velškom gradu ili je sve već učinjeno pa se jednostavno želi napraviti medijski spektakl prije objave u srijedu u podne? Hrvatsko-mađarska kandidatura u utorak će se prva predstaviti članovima Uefina Izvršnog odbora, potom slijedi predstavljanje Ukrajine i Poljske te na kraju Italije. A kako je rekao predsjednik Mađarskoga nogometnog saveza Istvan Kisteleki: </p>
<p>»Vjerujem da će takav biti i konačan poredak.« </p>
<p>Lijepo je biti optimističan, kao što je lijepo vidjeti da su se Hrvatska i Mađarska primjereno pripremile u kandidaturi, no prava će pitanja uslijediti tek uspije li ta kandidatura. Zapravo, prije odluke u Cardiffu postavlja se pitanje - može li se domaćinstvo treće najzahtjevnije sportske smotre (ispred su tek SP nogometaša i Olimpijske igre) dobiti bez unaprijed riješenih infrastrukturalnih i organizacijskih rješenja? </p>
<p>Ruku na srce, Hrvatska i Mađarska ne mogu se pohvaliti infrastrukturom, baš kao ni u većoj mjeri Poljska i Ukrajina. Stoga je glavu naglo podigla Italija, koja iako opterećena korupcijom u svom nogometu, a još više navijačkim nasiljem, smatra da sa svojom potpuno sređenom infrastrukturom može dobiti smotru najboljih europskih nogometaša. Tako su se u Cardiffu istodobno našla tri jednako raspoložena izaslanstva, puna optimizma i preporuka, te je zaista teško procijeniti tko je favorit, a tko potpuni autsajder uoči glasovanja članova Uefina Izvršnog odbora u srijedu. </p>
<p>Hrvatska se s Mađarskom zaista upustila u tešku bitku, dokazujući da kao turistička i posve otvorena zemlja, koja se u idućih pet godina planira još više izgraditi i razviti, može ispuniti teške zahtjeve Uefe, koja od prvenstva uvijek želi zaraditi baš na račun organizatora. Prodaja ulaznica, reklame i televizijska prava isključivo su Uefin dio kolača na EP, a organizatori moraju biti zadovoljni »nus-zaradom« i izgrađenom stadionskom i hotelskom infrastrukturom, baš po mjerilima čelne europske nogometne organizacije. </p>
<p>Iako to na prvi pogled izgleda nepravedno, Uefa ne popušta ni za milimetar. Dosad su se europska prvenstva redovito organizirala u visokorazvijenim zapadnim europskim zemljama s unaprijed sređenom infrastrukturom. Možda je iznimka bio tek Portugal, koji je morao graditi stadione, ali je hotele kakve god poželite, kao i cestovnu mrežu imao unaprijed. Hrvatska i Mađarska obećavaju da će sve to izgraditi, ostaje tek pitanje vjeruje li Uefa u to ili će se radije prikloniti sigurnosti Italije ili, pak, potencijalu Poljske i Ukrajine. Potencijalu koji se gleda isključivo kroz brojno tržište s više od 100 milijuna stanovnika (tko još vjeruje popisima stanovništva) na istoku Europe u te dvije zemlje. Ne dobije li prvenstvo Hrvatska s Mađarskom, pa čak i Poljska s Ukrajinom, Uefi će se spočitavati tlapnje, dakle izjave o nužnosti širenja nogometnog utjecaja na istok Europe. Na tim je izjavama i Platini potukao Johanssona. Dogodi li se to, tko će Uefi opet vjerovati, tko će se opet kandidirati... A jednog bi se dana nogomet sa svojim europskim prvenstvima doista morao okrenuti drugoj strani Europe. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mršiću otkaz, novi trener Orehovec </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> – Stanko Mršić više nije trener Međimurja. Subotnji poraz od Šibenika u Čakovcu očito je bila kap koja je prelila čašu u čakovečkom prvoligašu pa se nakon izvanredne sjednice Izvršnog odbora u nedjelju dogodilo ono što je već neko vrijeme visjelo u zraku. Mršić je ugovorom za klub bio vezan do kraja sezone, a na njegovo će mjesto doći dosadašnji pomoćni trener Željko Orehovec, koji će tu dužnost obavljati do kraja prvenstva. </p>
<p>Tako je još jedan trener koji je do jučer bio tvorac najugodnijeg iznenađenja lige preko noći postao bivši i nepoželjan. Doduše, Međimurje je, osim dvije pobjede nad »fenjerašima« Cibalijom i Kamenom, u posljednjih šest utakmica osvojilo samo dva boda, pa ovaj potez nije neočekivan, pogotovo u našem nogometu, gdje su treneri vrlo kratkog roka trajanja. </p>
<p>No, klub je u odnosu na jesen ostao bez četiri ključna igrača - Kresingera, Balaškovića, Grgurovića i Janjetovića. U zimskom prijelaznom roku stigla su također četiri igrača, od kojih je samo internacionalac Štefulj provjerena kvaliteta, pa su igre i rezultati krenuti silaznim tijekom. Unatoč tome, Mršić je Čakovčane ostavio s dovoljno bodova da ne moraju strahovati za ostanak u Prvoj ligi do posljednjega kola, kao prošle godine. </p>
<p>No, sve to nije bilo dovoljno da mu uprava pokloni povjerenje do kraja prvenstva. Orehovec će, po svemu sudeći, biti samo privremeno rješenje, a tko će u sljedećoj sezoni sjediti na klupi Međimurja saznat ćemo vjerojatno u lipnju. </p>
<p>Zoran Novosel</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Sveta zemlja« Houstona</p>
<p>Iako su Hrvati godinama stvarali imidž u svijetu tenisa o »naciji servisera«, rezultati na zemlji dokaz su kako je riječ o tenisačima koji znaju sve i svugdje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zemlja Houstona postala je za Ivu Karlovića »sveta zemlja«. Tiho je hrvatski tenisač započeo s nastupom da bi na kraju završilo u njegovu teniskom stilu - bombastično. Bez izgubljenog seta (samo mu je Benjamin Becker u prvom meču jednom oduzeo servis), prvi ATP naslov, s 53 asa tijekom turnira (s jednim koji je u finalu parao zrak uz 238 kilometara na sat), s 19 od 20 spašenih »break« lopti... </p>
<p>Prije otprilike godinu dana Ivo Karlović je boravio na 48. mjestu ATP ljestvice, što je bio njegov »trenutak« karijere. No, sad je ponovno blizu toga, 108. mjesto je gotovo prepolovio i spustio se na 62. </p>
<p>»Nisam igrao nezaboravno u finalu, ali sam se postepeno dizao. I sve je završilo nevjerojatno. Jer, kako drugačije komentirati trijumf na zemlji«, govorio je Karlović, u kojeg se publika u Houstonu, za sedam dana, zaljubila. </p>
<p>Iako su Hrvati godinama i desetljećima stvarali imidž u svijetu tenisa o »naciji servisera«, rezultati na zemlji uvijek su bili dokaz kako je prvenstveno riječ o tenisačima koji znaju sve i svugdje. Goran Ivanišević je većinu prvih turnira osvajao na zemlji, Ivan Ljubičić je igrao polufinale Roland Garrosa prošle godine, reprezentacija je osvojila Svjetski kup na zemlji Düsseldorfa... Karlovićev Houston samo je nadopunio priču koja ne počinje i završava - servisom. </p>
<p>»Nisam stavljao nikakav sudbonosni predznak u ovom meču. Ali, bio sam fokusiraniji nego u dva ranija finala«, dodat će Karlović.</p>
<p>Serviranje s »drugoga, trećega kata« svi su brzo vidjeli. Solidni volej i pomalo nespretnu igru s osnovne crte popravljao je tijekom karijere, no nakon svega treba govoriti o jakoj psihi zbog koje Karlović često pobjeđuje. Dobio je tri od tri »tie-breaka« tijekom turnira u Houstonu, 12 od 18 u sezoni, više od 70 posto u karijeri. Samo smo za Federera sigurniji da ima bolji postotak. </p>
<p>Nakon uspjeha karijere ostaje upitno hoće li se Ivo Karlović vratiti u reprezentaciju. Najavio je kako ne vjeruje, a u reprezentaciji navodno i dalje ne žele mijenjati uhodanu politiku u kojoj - financijske nagrade dijele momčad na dva dijela. Nakon svega ostaje tek činjenica kako reprezentacija gubi jednoga kvalitetnog igrača. Već dulje vrijeme vrijednog za - pedeset najboljih na svijetu. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Karlovićev skok na 62. mjesto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najbolji hrvatski tenisač Ivan Ljubičić zadržao je osmo mjesto na najnovijoj ATP ljestvici, dok je Ivo Karlović nakon premijernog naslova u Houstonu skočio sa 108. na 62. mjesto. U vodstvu je i dalje Švicarac Roger Federer sa 7290 bodova. Ljubičić na osmom mjestu ima 2270 bodova, a Ančić je i dalje trinaesti. Marin Čilić je nakon trijumfa na challenger turniru u Casablanci napredovao za 25 mjesta te je sada na 151. mjestu. </p>
<p>• Redoslijed: 1. Federer (Švi) 7290, 2. Nadal (Špa) 4875, 3. Roddick (SAD) 2980, 4. Davidenko (Rus) 2825, 5. Gonzalez (Čil) 2755, 6. Robredo (Špa) 2645, 7. Đoković (Srb) 2540, 8. Ljubičić (Hrv) 2270, 9. Blake (SAD) 2150, 10. Murray (VBr) 2125... 13. Ančić (Hrv) 1775... 62. Karlović (Hrv) 592... 148. Karanušić (Hrv) 308... 151. Čilić (Hrv) 302...</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Henin na vrhu, Kostanić na 82. mjestu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Belgijanka Justine Henin zadržala je vodeću poziciju na ljestvici najboljih tenisačica svijeta, dok je Jelena Kostanić napredovala za jednu poziciju i zauzima 82. mjesto. Henin je u vodstvu s 3859 bodova, druga je Ruskinja Marija Šarapova (3388), dok je na trećoj poziciji Francuskinja Amelie Mauresmo (2776). Jelena Kostanić je jedina hrvatska tenisačica u »top 100« i s 356.25 bodova zauzima 82. mjesto. Karolina Šprem je pala za devet mjesta i nalazi se na 108. poziciji (270), Ivana Lisjak je 154. sa 187 bodova (pad za jedno mjesto), dok je Sanja Ančić zadržala 171. mjesto sa 167 bodova. WTA ljestvica: 1. (1) Justine Henin (Bel) 3859 bodova, 2. (2) Marija Šarapova (Rus) 3388, 3. (3) Amelie Mauresmo (Fra) 2776, 4. (4) Kim Clijsters (Bel) 2699, 5. (5) Svetlana Kuznjezova (Rus) 2667... , 6. (6) Martina Hingis (Švi) 2294, 7. (9) Jelena Jankovič (Srb) 2257, 8. (8) Nicole Vaidišova (Češ) 1957, 9. (7) Nadja Petrova (Rus) 1869, 10. (12) Dinara Safina (Rus) 1863... 82. (83) Jelena Kostanić (Hrv) 356.25... 108. (99) Karolina Šprem (Hrv) 270... 154. (153) Ivana Lisjak (Hrv) 187... 171. (171) Sanja Ančić (Hrv) 167... [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tri tenora na stazi</p>
<p>Raikkonen, Hamilton i Alonso čine vrh bodovne piramide svih vozača u formuli 1</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Motori bolida formule 1 dobro će se ohladiti nakon Velike nagrade Bahreina. Naime, sljedeća će se utrka voziti tek 13. svibnja u Španjolskoj, pa vremena za rekuperaciju, kritike, ali i pohvale te lagano lješkarenje na lovorikama uspjeha ima. A odmor na »krevetu uspjeha« u ovome trenutku najviše zaslužuju Kimi Raikkonen, Lewis Hamilton i Fernando Alonso. </p>
<p>Spomenuti trojac čini vrh bodovne piramide svih vozača u formuli 1, a njihova je izjednačenost na stazi potpuno jednaka bodovnom kontu. Nakon prve tri postaje u kalendaru za ovu sezonu, sva su trojica skupila 22 boda, a u maloj je prednosti jedini ferrarist među njima. Raikkonen je na sve tri utrke uhvatio postolje (baš kao i Hamilton), no ono što ga definira kao prvaka (kad bi u ovom trenutku prvenstvo završilo) jedna je stepenica namijenjena najboljem na stazi. Finac ima pobjedu ostvarenu na otvaranju sezone u Australiji, a uz nju i dva treća mjesta. Pobjedu ove sezone ima i Alonso, no njemu je postolje pobjeglo u Bahreinu, pa je prema tome korak do Raikkonena. Ova su dva vozača i prije sezone slovila kao piloti bolida s najvećim izgledima za osvajanje naslova svjetskog prvaka u formuli 1 pa njihovi rezultati imaju naziv - očekivano. </p>
<p>Ono, pak, što nitko, pa niti on sam, nije očekivao jest konstantnost na postoljima mladoga tamnoputog Britanca Lewisa Hamiltona. Poput najiskusnijeg rutinera u svijetu oktana McLarenovova nominalno druga »strijela« leti brzo i precizno prema ciljnim ravninama. Za rušenje jednog rekorda trebale su mu svega tri utrke, nakon kojih se kao jedini u povijesti formule 1 ugurao na tri postolja u nizu na otvaranju debitantske sezone. I to dovoljno kazuje o njemu kao o vozaču. Baš kao i podatak da će sljedećih mjesec dana biti na samom vrhu u poretku vozača. Neočekivano uz očekivane Alonsa i Raikkonena...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Lakersi u doigravanju</p>
<p>Od 47 godina koliko »stanuju« u LA-u Lakersi su 43. puta ušli u doigravanje</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Phil Jackson, trener Los Angeles Lakersa, u 17 godina nikad nije propustio odvesti svoju momčad u doigravanje. Neće ni ovog puta. S 50 poena i osam skokova Kobea Bryanta, Lakersi su svladali Seattle (Lewis 24, devet skokova) rezultatom 109-98 i osigurali odlazak u doigravanje. Njihova budućnost u prvom krugu doigravanja donosi Phoenix ili Dallas, a to je dovoljno veliki znak »stop« za Lakerse. Osim, možda, ako Bryant ne nastavi s ovakvom šuterskom formom... </p>
<p>Inače, šuter Lakersa deseti je puta ove sezone postigao 50 ili više poena, a njegova je momčad od 47 godina, koliko »stanuje« u Los Angelesu, 43. puta ušla u doigravanje. </p>
<p>• Rezultati: LA Lakers – Seattle 109-98, Washington – Chicago 68-101, Indiana – New Jersey 107-111, Sacramento – LA Clippers 105-100, Dallas – San Antonio 91-86, Golden State – Minnesota 121-108, Toronto – New York 107-105, Orlando – Boston 88-86, Detroit – Philadelphia 91-102. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>U krvavoj pucnjavi ubijena 32 studenta</p>
<p>Napadač je mladi Amerikanac, koji je bio naoružan s dva pištolja kalibra 9 mm, i koji si je sam oduzeo život</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> – Tehničko sveučilište u Blacksburgu, u američkoj saveznoj državi Virginiji, u ponedjeljak ujutro bilo je poprište masovnog ubojstva u kojem je, prema dosadašnjim podacima, smrtno 32 studenata, dok je 28 ranjenih. Prema navodima iz dva policijska izvora, na koje se s mjesta događaja pozvao izvjestitelj TV mreže MSNBC, »napadač je mladi Amerikanac, koji je bio naoružan s dva pištolja kalibra 9 mm, i koji si je sam oduzeo život«. </p>
<p> Studentica Annie Kaizer izjavila je za MSNBC da je napadač bio 20-ih godina, azijskog izgleda i da je nosio pancirni prsluk, te da je vjerojatno bio student. Na tragediju na Virginia Techu reagirala je odmah i Bijela kuća. Predsjednik George Bush je »užasnut tragedijom i njegove su molitve uz obitelji stradalih«, rekla je glasnogovornica Dana Perino. </p>
<p>To je najkrvavija pucnjava na nekom sveučilištu u američkoj povijesti, od kako je 1966. na sličan način ubijeno 16 studenata na sveučilistu u Texasu, te u Colombineu, u Coloradu, kada je 1999. student-ubojica pobio 12 svojih kolega i jednog nastavnika. </p>
<p>Predsjednik sveučilišta Virginia Tech, Charles Steger, događaj u Blacksburgu, okarakterizirao je kao »tragediju monumentalnih razmjera«. Američki mediji navode da je cijeli gradić šokiran i preplašen. </p>
<p>Pucnjava je započela nešto poslije 7 sati ujutro, u zapadnom dijelu kampusa u kome je smješteno 895 studenata. Paljba je potom bila prekinuta, da bi se nastavila oko 10 sati. Tada se doznalo da se puca u zgradi gdje su smještene učionice i gdje se odvija nastava. To je novinarima potvrdio i šef sveučilišne policije na Virginia Techu, W.R. Flinchum. Sveučilište Virginia Tech ima više od 25.000 studenata, i jedno je od najpoznatijih u oblasti inžinjerstva u ovom dijelu Amerike. Jedno je i od najstarijih, jer je osnovano jos 1872. </p>
<p>Prema prvim reagiranjima studenata s Virginia Techa, poput Andrew Robba, koji je preko telefona govorio na CNN-u, čudi što se ovo upravo ovdje dogodilo. Posebno iznenađuje da je ubojica napravio vremenski interval od preko tri sata izmedju prve i druge serije pucanja, a da ga brojni kordon policajaca u tome nije uspio brže osujetiti. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Komšić i Silajdžić za dodatni pritisak na Srbiju</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Haris Silajdžić izjavili su u ponedjeljak da je, nakon tvrdnji bivšega haaškog tužitelja Geoffreya Nicea da je Srbija u dogovoru s Carlom del Ponte zatajila važne dokaze o umiješanosti u ratove u Hrvatskoj i BiH, potrebno poduzeti sve raspoložive mjere ne bi li se došlo do originalne dokumentacije iz beogradskih arhiva.</p>
<p>U pisanim izjavama koje dostavljene medijima, i Komšić i Silajdžić su istaknuli da je vrijeme za dodatni pritisak na Srbiju. Komšić smatra da sada valja pomoći Hrvatskoj u nastojanjima da dobije necenzurirane dokumente iz beogradskih arhiva. »Hrvatska mora iskoristiti sve mehanizme i relevantne međunarodne institucije, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a te mora tražiti i dobiti sve necenzurirane transkripte Vrhovnog vijeća obrane SR Jugoslavije«, kazao je Komšić. Haris Silajdžić podsjeća da Vijeće sigurnosti UN-a na temelju tvrdnji Geoffryja Nicea ima obvezu ispitati cijeli slučaj, uključujući izdavanje naloga za objavljivanje relevantnih dokumenata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sadr povlači šijitske ministre iz vlade </p>
<p>Povlačenje Sadrovih ministara neće srušiti vladu nacionalnog jedinstva</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Radikalni šijitski vjerski vođa Moqtada al Sadr naredio je članovima svojeg bloka u iračkom kabinetu da se odmah povuku iz vlade nacionalnog jedinstva, izvijestio je u ponedjeljak glasnogovornik njegova parlamentarnog bloka Nassar al Rubaie. </p>
<p>Svojim najnovijim potezom utjecajni Sadr želi izvršiti pritisak na premijera Nourija al Malikija da odredi rokove za povlačenje američkih postrojbi uz Iraka, što je bio i zahtjev nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su se protekloga vikenda okupili na antiameričkom prosvjedu u Najafu. Maliki je taj zahtjev odbio s obrazloženjem da povlačenje SAD-a ovisi o uvjetima na terenu. </p>
<p>Rubaie je na konferenciji za novinare izjavio da će se Sadrovi ministri »odmah povući iz vlade«. Mjesta bi prema njegovim riječima trebala biti dodijeljena neovisnim predstavnicima koji će predstavljati volju naroda. </p>
<p>Sadrovi sljedbenici imaju šest ministara u 37-članom kabinetu, a u parlamentu raspolažu sa 32 od ukupno 275 mjesta i predstavljaju četvrtinu zastupnika vladajućeg Šijitskog saveza, koalicije premijera Malikija. </p>
<p>Analitičari smatraju da Sadrovo povlačenje iz kabineta neće srušiti vladu nacionalnog jedinstva. Slično privremeno povlačenje iz vlasti njegov je pokret priredio prije nekoliko mjeseci bojkotom u parlamentu kojim su prosvjedovali protiv, prema njihovom mišljenju, prebliskog odnosa premijera Malikija s američkom admnistracijom. </p>
<p>Prema procjeni komentatora, povlačenje Sadrovih ministara omogućit će premijeru Malikiju veću slobodu da realizira svoje političke ciljeve, ali će ga istodobno staviti i pred problem kako zadržati Sadra u političkom procesu u koji se uključio 2005., nakon što je njegov pokret pokrenuo dva ustanka protiv američkih snaga u zemlji. [Reuters/J.Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Presudna ofenziva Ségolene Royal</p>
<p>Sarkozy i dalje ima prednost pred Royal od oko četiri do pet posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Glasovi žena, glasovi protiv Sarkozyja« to je ono što priželjkuje Ségolene Royal nekoliko dana prije 22. travnja kad će francuski predsjednički kandidati odmjeriti snage na biralištima.</p>
<p>Kampanja ulazi doslovno u posljednju fazu; biračima je sve već rečeno i predsjednički kandidati ništa posebno novo ovih dana ne mogu ponuditi, a njihovi timovi se samo trude »uhvatiti« glasove neodlučnih kojih je u Francuskoj još uvijek mnogo. Iz štabova predsjedničkih kandidata dolaze upozorenja da je riječ o povijesnim izborima, što je donekle i točno, i da svaki glas može donijeti pobjedu.</p>
<p>U finalu kampanje, svi kandidati su okruženi prijateljima i onima koji ih zdušno podržavaju, svakodnevno obilaze francuske gradove, i mora se priznati da ne propuštaju niti jednu priliku za uvjeravanje birača. Royal, koja i dalje zaostaje za Sarkozyjem, trudi se preoteti poneki glas namijenjen Bayrouu za koga tvrdi da je skrenuo prema desnici. </p>
<p>Posljednja ofenziva Ségolene Royal teško da će nešto promijeniti do nedjelje, ali je očito da se socijalistička kandidatkinja trudi uvjeriti Francuze da samo radikalna promjena vlasti, od desnice na ljevicu, može donijeti promjene koje svi očekuju. </p>
<p>Međutim, ankete pokazuju da Sarkozy i dalje ima prednost od oko četiri do pet posto, dok se na trećem mjestu sigurno učvrstio François Bayrou. Le Pen, nakon kratkog uspona, ponovo bilježi pad i sada bi, po anketama, dobio 12 posto glasova. Ankete su neumoljive i u prognozi drugog kruga (6. svibnja) jer uporno pokazuju da će konačni pobjednik biti Nicolas Sarkozy s 52 posto glasova, dok će Royal dobiti 48 posto.</p>
<p>Poziv ženama da glasuju za Ségolene Royal svi su očekivali upravo na kraju kampanje, što se pokazalo točnim. Royal je u posljednjim istupima naglašavala tu žensku crtu, govoreći kako je mnogo moćnih i uspješnih žena u svijetu, istaknuvši da bi u budućnosti mogle biti tri žene među najmoćnijima - Angela Merkel, Hillary Clinton i Ségolene Royal.</p>
<p>I Sarkozy obilazi francuske gradove, a čini se da se sve više priprema za drugi krug. Sigurno je da će djelomično biti promijenjena strategija, jer će trebati osvojiti glasove onih koji su u prvom krugu glasovali za Le Pena i Bayroua, ako njih dvojica, što je vrlo vjerojatno, ispadnu iz utrke 22. travnja. Međutim, Bayrou čvrsto vjeruje da se to neće dogoditi i već govori o novoj alijansi poslije prvog kruga.</p>
<p>Kao što se i očekivalo, neizvjesnost ostaje do samog kraja. Bit će to i provjera vjerodostojnosti anketa koje su se u drugim europskim državama pokazale samo djelomično točnima. U svakom slučaju, Francuzi već jako dugo nisu imali tako napete izbor kao što su ovi.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Jom Hašoa u spomen na žrtve nacizma</p>
<p>Jom Hašoa obilježava se na dan židovskog ustanka u Varšavskom getu</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelci u ponedjeljak nizom događaja obilježavaju Dan sjećanja na žrtve i heroje holokausta, genocida počinjenog nad židovskim narodom tijekom Drugog svjetskog rata kad su nacisti ubili oko šest milijuna pripadnika toga naroda.</p>
<p>Izraelski premijer Ehud Olmert u nedjelju navečer se, tijekom službene ceremonije obilježavanja Jom Hašoe u memorijalnom centru Jad Vašem u Jeruzalemu posebno obratio svima onima u svijetu koji još nisu izvukli lekciju iz tragičnih događaja. </p>
<p>Diljem zemlje u ponedjeljak u deset sati po lokalnom vremenu oglasile su se sirene, a Izraelci su dvjema minutama šutnje odali počast svim žrtvama holokausta. Središnja ceremonija održava se u Jad Vašemu.</p>
<p>Jom Hašoa obilježava se 27. nisana po židovskome kalendaru, na dan ustanka u Varšavskom getu, a u Izraelu se obilježava od 1959. godine, odlukom izraelskog parlamenta.</p>
<p>Članovi izraelskog parlamenta Knesseta ovom prigodom čitaju imena žrtava stradalih tijekom holokausta. Ovim običajem, ponavljanjem imena svake osobe želi se upozoriti da je svatko od šest milijuna stradalih imao svoju osobnosti i vlastitu sudbinu. </p>
<p>Izraelski ministar za umirovljenike 80-godišnji Rafi Eitan, bivši agent Mossada koji je 1960. u Argentini locirao i uhitio nacističkog zapovjednika Adolfa Eichmana, u Mimohodu živih koji se već tradicionalno održava u poljskim logorima smrti Auschwitz i Birkenau predstavlja izraelsku vladu. U mimohodu od bivšeg nacističkog logora Auschwitzu do onoga u Birkenau (oko 3 km) gdje su se nalazile plinske komore i peći u kojima su spaljivali zarobljenike sudjeluje nekoliko tisuća osoba.</p>
<p>Prema podacima kojima raspolažu povjesničari, u razdoblju od 1940. do 1945. u spomenutim je logorima smrti nestalo 1,1 milijun muškaraca, žena i djece, uglavnom Židova iz raznih dijelova Europe pod tadašnjom nacističkom vlašću. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pedeset mrtvih u nasilju nakon izbora</p>
<p>Pristaše oborbe nakon izbora guvernera nigerijskih saveznih država palili kuće, pucali i postavljali barikade uz biračka mjesta</p>
<p>ABUJA</p>
<p> - Pristaše oporbe palile su u nedjelju zgrade, blokirale ceste i postavljale barikade uz biračka mjesta u Nigeriji, nakon što su prvi rezultati najavili veliku pobjedu vladajuće stranke na izborima koje oporba smatra nepoštenima.</p>
<p>Nigerijske novine procijenile su da je pedesetak ljudi ubijeno u nasilju koje se povezuje sa subotnjim izborima za 36 guvernera nigerijskih saveznih država. Vladajuća Narodna demokratska stranka (PDP) zadržala je 11 od 13 država u kojima je izborno povjerenstvo objavilo rezultate. Oporbena Svenigerijska narodna stranka zadržala je jednu državu, a jugoistočna savezna država Abia prešla je iz ruku PDP-a u ruke oporbenog Progresivnog narodnog saveza. »Uzeli su gotovo sve države. Nevjerojatno«, kaže Lai Mohammed, glasnogovornik oporbenoga Akcijskog kongresa. Na jugu zemlje, u Delti, državi koja proizvodi naftu, PDP je proglašen pobjednikom, a naoružani mladi ljudi počeli su u gradu Warriju paliti kuće i blokirati ceste, a stotine žena i djece bježe na motociklima.</p>
<p> »Sve zaustavljaju kako bi pokazali gnjev. Pale zgrade, a čujem i povremenu pucnjavu«, rekao je za Reuters Famous, vozač taksija u Warriju. Lokalni vođe kažu da u gotovo cijeloj toj saveznoj državi nije ni bilo glasovanja jer je već kampanja izazvala etničke sukobe. Lanjski niz gerilskih napada na naftna postrojenja u Delti doveo je do bijega stotina stranih radnika, što je za petinu smanjilo izvoz nafte iz te zemlje članice Organizacija zemalja izvoznica nafta (OPEC). Demokracija se u tu najmnogoljudniju afričku državu vratila 1999. nakon gotovo tri desetljeća vojne vlasti. Skori izbori morali bi označiti prvi prijenos vlasti s jedne na drugu civilnu vlast od stjecanja nezavisnosti 1960. Predsjednik Olusegun Obasanjo mora idući mesec odstupiti jer su mu istekla dva četverogodišnja mandata. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Mlade žene nose hrvatsko</p>
<p>Dopadljiva odjeća od kvalitetnih, uglavnom prirodnih materijala za svaku prigodu i prihvatljive cijene – to je ono čega se drži Xnation</p>
<p>Kada bismo u računicu uzeli ciljanu populaciju kojoj je odjeća s etiketom Xnationa namijenjena i broj primjeraka prodane odjeće te robne marke, lako bismo došli do zaključka da više od pola žena od 20 do 35 godine u Hrvatskoj ima barem jedan komad odjeće Xnation u svom ormaru.</p>
<p>Za marku koja se ovog proljeća predstavlja dvadesetom kolekcijom to je velik uspjeh i dokaz da je usprkos jakoj i nadmoćnijoj inozemnoj konkurenciji uspjela postati važnom na domaćem modnom tržištu. Kada se u drugoj polovici devedesetih godina - kada su hrvatski kupci bili željni stranih robnih marki i još pomalo skeptični prema domaćim pokušajima u tom segmentu proizvodnje - pojavio Xnation malo je bilo onih koji su znali da se iza tog međunarodnog imena krije domaći proizvod. Točnije, iza Xnationa stoje Nerina i Mile Kožul, bračni i poduzetnički par koji je znao prepoznati što nedostaje na tržištu i upustio se u »popunjavanje« te niše. </p>
<p>Kako je zapravo sve počelo ispričao nam je Mile Kožul u zagrebačkom sjedištu svoje tvrtke MIN. S prethodnim iskustvom rada u tekstilnoj industriji na samom početku devedesetih godina počeli su otkupljivati razna vlakna i organizirati proizvodnju prediva i tkanina koje su potom prodavali u zapadnim zemljama, uglavnom u Italiji i Njemačkoj. </p>
<p>S vremenom su uspostavili dobru suradnju s mnogim proizvođačima odjeće, među ostalim i s popularnom Terranovom pa su 1996. godine odlučili s njima sklopiti ugovor o franšizi i tako su počeli u Hrvatskoj prodavati njihovu odjeću. Kako tada Hrvatska nije bila zasićena pristupačnom i trendovskom odjećom, Terranova je dobro prihvaćena, što je posebno dolazilo do izražaja u vrijeme sniženja kada su se pred njihovim prodavaonicama stvarali dugački redovi. Samo godinu dana poslije odlučili su se na eksperiment, potaknuti time što je njihova kći u to vrijeme bila studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Naime dizajnirala je manju kolekciju kojom se testirala reakcija kupaca. Kolekcija je brzo rasprodana, pokus je uspio i počelo su raditi na osnivanju svoje modne marke. Od 1998. obitelj Kožul bavi se samo vlastitom linijom odjeće i danas je prodaju u šezdesetak prodavaonica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. </p>
<p>U početku su radili i odjeću za muškarce, ali oni su, kako kaže Nerina Kožul, slabiji kupci pa su zaključili da im je isplativije od toga odustati. Xnation se s vremenom razvijao i širio asortiman tako da se sada u njihovim prodavaonicama može opremiti počevši od rublja do kišobrana ili ručnika za plažu. Iako su u međuvremenu u Hrvatsku došle brojne inozemne robne marke, Nerina Kožul kaže da ih konkurencija nimalo ne plaši te da su zapravo čak i u prednosti pred drugima, jer za njih rade domaći dizajneri. Odnosno tim od sedam dizajnerica, koje su sve s Tekstilno-tehnološkoga fakulteta. Njihova je prednost u tome što poznaju tržište i želje kupaca za koje rade. Znači li to da moda nije toliko globalizirana, barem u europskom okviru, da ista kolekcija može jednako zadovoljiti mlade žene u, primjerice, Francuskoj i Hrvatskoj? Nerina Kožul kaže da je osnovna razlika u manjoj kupovnoj moći u Hrvatskoj, što utječe na odabir odjeće. Tako u Hrvatskoj bolje prolazi odjeća bazičnih boja i umjerenih krojeva, koja se može nositi više sezona, jer nam stanje u novčaniku ne dopušta da svaku sezonu mijenjamo garderobu u skladu s trendovima. Tim se smjernicama vode i dizajnerice Xnationa pa je samo pokoji model ekstravagantniji, a i »jače« boje doziraju jer im je iskustvo pokazalo da slabije »prolaze«. Dakle, dopadljiva, umjereno trendovska odjeća izrađena od kvalitetnih, uglavnom prirodnih materijala i namijenjena mladim ženama za gotovo svaku prigodu – od sportske do poslovne – i po prihvatljivoj cijeni, ono je čega se drži Xnation. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Starije majke laganija djeca</p>
<p>Djeca rođena s premalom težinom sklonija su preranoj smrti ili problemima u razvoju</p>
<p>Narastajući broj žena koje odgađaju roditeljstvo za kasnije godine, čini se, u uskoj je povezanosti sa sve uočljivijom pojavom djece koja se rađaju s premalenom težinom. Velika Britanija druga je na ljestvici među zemljama zapadne Europe prema broju takve djece, pokazala je nedavna studija. Tijekom protekle godine čak je 78 novorođenčadi na svakih 1000 rođeno presitno, što je u usporedbi s 1989. godinom kada je taj omjer iznosio 67 na 1000 zabrinjavajuće. Djeca rođena s premalom težinom sklonija su preranoj smrti ili problemima u razvoju. Prema izvješću udruge Fabian, do te je pojave došlo zbog toga što žene danas rađaju u sve starijoj životnoj dobi, a posebice je uočljiv porast broja majki starijih od 45 godina. Njihov se broj od 1995. do 2005. godine udvostručio, te je te godine iznosio čak 1117. »Te bi nas činjenice sve trebale šokirati. Rađanje presitne novorođenčadi zdravstveni je rizik tijekom cijela njihova života«, kazala je autorica izvješća Louise Bamfield. Podaci kazuju kako je mogućnost da žene starije od 40 godina rode prelaganu djecu 8,5 posto, dok je kod žena iznad 30 godina ta mogućnost 6,8 posto. Kod starijih je žena veća opasnost i od porođajnih komplikacija kao i fetalnih infekcija. Djeca rođena u takvim okolnostima mnogo češće imaju niži kvocijent inteligencije, slabije kognitivne sposobnosti te probleme s učenjem, a sklonija su i problematičnom ponašanju. No i majke koje to postanu u tinejdžerskoj dobi također mnogo češće rađaju djecu premale težine od onih koje rode između 20 i 40 godina. </p>
<p>Autori studije zbog svega toga apeliraju na vlasti da se na tu pojavu obrati pozornost te da se organizira bolja briga o takvoj djeci. Luise Bamfield vjeruje kako bi vlada mogla učiniti mnogo za poticanje ranijega roditeljstva i to, primjerice, osiguravanjem boljih povlastica majkama, ostvarivanjem prava na fleksibilno radno vrijeme te organiziranjem primjerenije skrbi o djeci. [Dž.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Agresivnija vožnja uz Gunse i Brucea</p>
<p>Anketa provedena na uzorku od 1700 vozača dobrovoljaca, a na inicijativu izdavača zabavnog softwarea Electronic Artsa (među ostalim izdaju hit-igru »Need for Speed«) pokazala je da vozači različito reagiraju u prometu ovisno o glazbi koju slušaju. Stoga ako čujete zvuke hita »Paradise City« Guns N Rosesa iz automobila koji vam se približava budite oprezni jer oni koji voze uz zvukove Gunsa skloniji su agresivnoj vožnji, pokazalo je istraživanje. U rizičnoj skupini su i vozači u čijim automobilima trešte taktovi »Ace of Spades« Motorheada, »Bat Out Of Hell« Meat Loafa, »Born to Run« Brucea Springsteena. Kako je riječ o klasicima starim i nekoliko desetljeća čini se da vozači bolje reagiraju na stare skladbe. Od modernijih hitova na listu deset »najagresivnijih« ušli su »When We Were Young« Killersa i »You Will Be Under My Wheels« skupine Prodigy. Istraživanje je pokrenuto kako bi Electronic Arts obilježio objavu svoje nove videoigre »Burnout Dominator«, a zanimljivo je da nijedna pjesma s popisa nikada nije bila službenim brojem jedan glazbenih top-ljestvica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Devet godina i sedam mjeseci za otmicu i pokušaj ubojstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Anton Čolakić i Marko Sudac osuđeni su u ponedjeljak na zagrebačkom Županijskom sudu na godinu i šest mjeseci zatvora, Nikola Čolakić na godinu i tri mjeseca, Zdeslav Ivan Gregurić na jednu godinu, te Tadijan Tomkić, koji je pokušao i ubiti oštećenika, na tri godine i četiri mjeseca zatvora, zbog otmice redara kluba Gjuro 2, u studenome 2005. godine. Prema presudi, oni su u noći s 27. na 28. studenog, nakon što je redar Tomislav Turčić ranije te večeri izbacio jednoga od Čolakića iz kluba, sačekali redara da završi s poslom, te svojim automobilom presreli njegov »mercedes« dok se vraćao kući s posla, pokušavši mu prepriječiti put i prisiliti ga da zaustavi automobil. Turčić je, vidjevši da ga progone, ubrzao, no Tomkić je zatim u njegov automobil ispalio dva hica iz pištolja, što je sud okarakterizirao kao pokušaj ubojstva, budući da su hici jedva promašili redara. Kada je vidio da je » vrag odnio šalu«, zaustavio je »mercedes«, te izašao iz vozila. No, tada ga sva petorica okrivljenika, zajedno s još jednim nepoznatim muškarcem, počinju tući, te Tomkić, Nikola Čolakić i nepoznati muškarac, zajedno s njim sjedaju u njegov »mercedes«, primoravajući ga da vozi do kuće Čolakovićevih u Dubravi, gdje je tortura nastavljena udaranjem i okidanjem pištoljem »u prazno« u Turčićevu pravcu. Otmičari su od njega tražili da im plati navodnu štetu na njihovom automobilu od 10.000 eura, te su nazvali njegovog prijatelja Edvarda Fojsa da »založi« svoj auto kao jamstvo da će im Turčić pribaviti spomenutih 10.000 eura. </p>
<p> Turčić, koji je inače na sudu isprva negirao da radi kao redar u Gjuri, od proživljene torture se onesvijestio. »To nije bio slučajni slijed događaja, već dobro organizirana akcija jer su okrivljenici bili vrlo bliski«, rekao je u ponedjeljak sudac Željko Horvatović, predsjednik sudskoga vijeća koje je donijelo presudu, dodavši da je sud prema njima bio vrlo blag, jer je kazna za otmicu do deset godina zatvora. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Švedska policija vodi istragu u punoj tajnosti</p>
<p>Švedska policija nije od svojih hrvatskih kolega zatražila nikakve informacije. »Nikakve upite još uvijek nismo dobili«, rekao nam je Krunoslav Borovec, glasnogovornik ravnateljstva MUP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Četiri dana nakon ubojstva 20-godišnje ogulinske studentice u švedskome Göteborgu, švedska policija još uvijek nije od svojih hrvatskih kolega zatražila nikakve informacije koje bi mogle koristiti istrazi. »Nikakve upite još uvijek nismo dobili«, rekao nam je Krunoslav Borovec, glasnogovornik ravnateljstva MUP-a. Istraga tamošnje policije nastavlja se, ako je zaključiti po pisanju švedskih medija, punim intenzitetom, no policija je sve svoje akcije potpuno zatvorila za javnost. Jedino što je poznato je da bi se obdukcija tijela ubijene studentice trebala obaviti u ponedjeljak, kako bi se utvrdio točan uzrok smrti. Prema dosad poznatim informacijama, 20-godišnjakinja je ubijena u noći na petak, u luksuznoj vili u elitnoj četvrti Göteborga, gdje je kao dadilja radila za jednu imućnu švedsku obitelj. Tijelo djevojke bilo je lisicama privezano za radijator, a vidljivo je bilo kako je djevojka zadobila teške ozljede glave. Ništa iz lukzuzne kuće nije bilo ukradeno, a na vratima, koja su kao i prozori bili zaključani kada je policija došla, nije bilo nikakvih tragova provale. [M.Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Novogodišnji« vandali iz »Gjure« brane se šutnjom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Matiji Golubu (20), Hrvoju Bančetoviću (24), Marku Janoševiću (21) i Borisu Vosmiku (25), četvorki koju se tereti da je na Novu godinu demolirala zagrebački klub Gjuro II te ozlijedila gardobijera Marina Ledenka i ugrozila živote 200-tinjak tamošnjih gostiju, počela je u ponedjeljak na zagrebačkom Općinskom sudu iznošenjem njihove obrane. Golub i Vosmik, dvojac koji je zbog ranije osuđivanosti od siječnja u pritvoru, zanijekao je krivnju te se odlučio braniti šutnjom, a isto su pred sucem Goranom B. Heršakom napravila i preostala dvojica mladića. Iako su svjedoci, među kojima voditelj Gjure Igor Fuštar i tamošnji redari, na sudskom hodniku čekali početak rasprave, u nju se ipak nije »ušlo« jer se Bančetićev branitelj Dragutin Gajski protivio saslušanju svjedoka prije nego se pregledaju videosnimke događaja i skica obavljenog očevida. </p>
<p>Gajski je također najavio da će tražiti balističko vještačenje, »protestirajući« što su čahure tijekom očevida skupljane iz čaša te ih je mogao, kako je rekao, iz pištolja ispaliti bilo tko. Sudac Heršak sve je predložene dokaze prihvatio, kao i one za ukidanjem pritvora okrivljenom dvojcu, no upozorio ih je ako se sljedeći put ne pojave na sudu da će ponovno završiti u Remetincu. Mladićima se sudi za dovođenje u opasnost života i oštećenje tuđe imovine. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pet godina silovatelju iz Velebitske ulice </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Marin Bavčević (22) osuđen je pred Županijskim sudom u Splitu na 5 godina zatvora zbog silovanja 29-godišnjakinje prije nešto više od godinu dana u Velebitskoj ulici.</p>
<p>Prema optužnici, Bavčević je prvo pretukao djevojku, zatim je bacio na tlo između dva parkirana automobila kod pizzerije »Podion«, te je potom silovao. Događalo se to oko 4 sata ujutro, pa pravih očevidaca nije bilo. Djevojka je nedugo nakon napada prepoznala 21-godišnjeg M.M. kao silovatelja, a i neke druge indicije upućivale su na tog mladića kao mogućeg silovatelja. Dokaz je pribavljen četiri mjeseca nakon što je pritvoren. Naime, DNK vještačenjem tragova krvi na kožnom opasaču potvrđeno je da je Bavčević stvarni počinitelj. Našao se u policijskoj bazi podataka jer je nepravomoćno osuđen na osiječkom sudu zbog istog kaznenog djela (silovao je maloljetnu djevojku u svom automobilu na putu između Splita i Šibenika) na dvije godine zatvora. Kazna od pet godina odmjerena mu je zbog izrazito brutalnog počinjenja kaznenog djela, a djevojci je, osim ostalih ozljeda, slomio nos. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mladić pronađen obješen u šumi</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nestanak 16-godišnjaka iz obiteljske kuće na području Sinja okončan je tragedijom kada je u ponedjeljak ujutro mladić pronađen obješen u šumarku 500 metara od kuće.</p>
<p>Majka je prijavila u nedjelju navečer oko 22,20 sati nestanak sina, koji je tog dana oko 14 sati izašao vani i kazao ukućanima »da ide brati šparoge«. Kako se nije vratio do večeri, zabrinuta majka je pozvala policiju, a zatim je organizirana potraga u kojoj su sudjelovali mještani, pripadnici lokalnog DVD-a, policija i dvadesetak pripadnika Gorske službe spašavanja. </p>
<p>Još se ispituju okolnosti te tragedije, jer je riječ o uzornom mladiću i odličnom učeniku s kojim nije bilo problema, a nije ostavio ni oproštajno pismo. Obdukcijom će se utvrditi nije li eventualno u pitanju kazneno djelo. Prema prvim informacijama nakon obavljenog očevida, najvjerojatnije je ipak riječ o samoubojstvu. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poginuo sletjevši biciklom u provaliju </p>
<p>PULA</p>
<p> - Austrijski biciklist, 73-godišnji Franz Grabenschweiger, poginuo je u nedjelju poslijepodne nakon pada u provaliju, na cesti Sv. Lovreć - Kanfanar, ispod Dvigrada u Istri. On je, naime, sa šest kolega vozio ravnim dijelom ceste. »U jednom je trenutku, iz zasad neutvrđenih razloga, izgubio nadzor, te poslije desnog zavoja pao u provaliju«, rekli su u PU Istarskoj. Nesretni je biciklist izletio izvan ceste, u grmlje, te preko volana pao s bicikla i udario u kamenu stijenu. Na mjestu događaja zatekli smo vatrogasce, policiju i pogrebnu službu. Dežurni istražni sudac Ivica Stanić obavio je očevid na mjestu događaja, te naredio obdukciju tijela preminulog biciklista. Franz Grabenschweiger boravio je, inače, u hotelu Parentium u Poreču. [P. Albertini]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Japanci žele ulagati u proizvodnju auto-dijelova u našoj zemlji</p>
<p>Japanska banka prisutna je s projektima financiranja u 80 zemalja svijeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Projektno financiranje Japanske banke za međunarodnu suradnju (Japan bank for international cooperation- JBIC), naslov je prezentacije održane u ponedjeljak s ciljem predstavljanja mogućnosti korištenja sredstava ove banke od strane hrvatskih poduzetnika. »Predstavljanje je održano na inicijativu JBIC- a, koji djeluje u osamdesetak zemalja svijeta, a zainteresirani su za ulaganje u izvoz i uvoz u Hrvatskoj, te o mogućem zajedničkom nastupu na trećim tržištima«, rekao je Zlatan Frohlich predsjednik HGK-a Zagreb. </p>
<p> JBIC nije dosad ulagala u Hrvatsku pa je ovo prilika da se ta situacija promijeni, čemu je pridonio i proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i stvaranje sigurnije investicijske klime.</p>
<p>Japanski veleposlanik u Hrvatskoj Tetsuhisa Shirakawa izrazio je zadovoljstvo što se nakon prvog skupa u veljači nastavlja interes japanskih investitora za ulaganje u Hrvatsku, istaknuvši kako se nada da će naši poduzetnici znati iskoristiti japanska iskustva posebno na polju prijevoza, auto-industrije i energetike. Predstavnik JBIC-a za Europu Koichiro Tsuchiya u svom je izlaganju također istaknuo mogućnost dobre suradnje na području proizvodnje automobilskih dijelova za japanske kompanije, posebno za one koje imaju svoje tvornice u Europi. Tsuchiya je istaknuo i vrlo kvalitetnu suradnju s hrvatskim tvrtkama na području informatičke i elektronske industrije, koje već sada surađuju s japanskim kolegama. Sredstva koja su na raspolaganju imaju cilj prenijeti japanska iskustva i tehnološke mogućnosti u druge zemlje i time omogućiti lakši gospodarski napredak.</p>
<p>Ulaganja i poslovna suradnja koja se nudi mogla bi utjecati i na smanjenje robnog deficita koji Hrvatska ima s Japanom. Prošle smo godine iz Japana uvezli robe u vrijednosti 267 milijuna dolara i to najviše automobila i elektrotehničke opreme, dok je istovremeno izvoz iznosio 93 milijuna dolara, ponajviše svježe i smrznute ribe, te drvne građe. Prema riječima Zlatana Frohlicha upravo bi nove investicije mogle poboljšati tu situaciju i uz odličnu situaciju na području uzgoja ribe, posebno tune, staviti naglasak i na industrijske proizvode.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ina zainteresirana za Montenegro bonus?</p>
<p>Dosad su zanimanje uz Inu i Mol, Petrol i Lukoil, pokazali i grčki Hellenic Petroleum te kanadski Bankers Petroleum </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hoće li se Ina prijaviti na nedavno otvoreni natječaj za izbor strateškog partnera crnogorskog državnog naftnog koncerna Montenegro bonus? </p>
<p>Iz Ine se, zasad, o tome ne izjašnjavaju, ali odgovor je vjerojatno potvrdan jer su čelnici Ine o tome nedavno razgovarali s Branimirom Gvozdenovićem, ministrom za ekonomski razvoj Crne Gore. </p>
<p>Natječajnu dokumentaciju već su preuzele tri tvrtke među kojima su ruski Lukoil i slovenski Petrol. Ina to još nije učinila, ali ima dovoljno vremena jer se ponude mogu predati do 20. svibnja. Inače, dosad su zanimanje za Montenegro bonus uz Inu i Mol, Petrol i Lukoil, pokazali i grčki Hellenic Petroleum te kanadski Bankers Petroleum. </p>
<p>Crnogorski državni naftni koncern traži strateškog partnera za osnivanje zajedničkog poduzeća u kojem bi oba partnera imala jednaki udjel. Zadaća tog poduzeća bi, prema natječaju, bila proširivanje energetske infrastrukture u Crnoj Gori u skladu sa standardima Europske unije kroz kupovanje drugih kompanija i gradnju vlastitih objekata te upravljanje benzinskim crpkama i skladištima nafte.</p>
<p>Koncern Montenegro bonusa osnovan je 2002. vladinim dekretom, nakon prodaje dotadašnjeg državnog naftnog koncerna Jugopetrola grčkom Hellenic Petroleumu. Montenegro bonus upravlja spremnicima za naftu i plin te skladištima medicinskih i prehrambenih proizvoda. Njegovi spremnici za naftnu i plin su u luci Bar, Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a kapacitet im je ukupno 52.500 prostornih metara. Crnogorska vlada ga želi privatizirati, ali to zasad ne može zbog nekoliko sudskih sporova s grčkim vlasnikom Jugopetrola o pravu na korištenje naftnih spremnika. Zato su se odlučili prvo na osnivanje 'joint-venture' tvrtke sa strateškim partnerom. </p>
<p>Na javnom natječaju za njegov izbor mogu sudjelovati kompanije s minimalnom godišnjom dobiti od pet milijuna eura u protekle tri godine, kao i dugogodišnjim iskustvom u naftnom biznisu. Zainteresirani moraju u vlasništvu imati najmanje 100 benzinskih crpki i skladišta zemnog plina minimalnog kapaciteta od 100.000 prostornih metara.</p>
<p>Ponude moraju obuhvatiti i plan gradnje skladišta za naftne derivate minimalnog kapaciteta 20.000 prostornih metara, terminal za ukapljeni i zemni plin minimalnog kapaciteta osam tisuća prostornih metara te najmanje 15 benzinskih crpki. Također, treba priložiti i investicijski plan koji predviđa gradnju tih objekata u roku od pet godina od potpisivanja ugovora o strateškom partnerstvu. </p>
<p>Crnogorsko ministarstvo za gospodarski razvoj priprema i raspisivanje natječaja za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u crnogorskom podmorju blizu Ulcinja nakon što je koncesiju izgubio Hellenic Petroleum. Za koncesiju su, prema informacijama iz Crne Gore, zainteresirani Ina, mađarski Mol, ruski Lukoil i Montenegro Bonus u suradnji s Petrolom. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Petogodišnji ugovor TLM-a i mostarskog Aluminija</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska Tvornica lakih metala (TLM) i Aluminij iz Mostara potpisali su petogodišnji ugovor o nastavku poslovne suradnje, potvrdio je u ponedjeljak predsjednik Uprave TLM-a Ivo Koštan. Prema ugovoru, koji je potpisan prošlog tjedna, u prvoj godini, 2007. Aluminij će isporučiti TLM-u 51.000 tona aluminijske sirovine, vrijedne 160 milijuna eura, dok će u zadnjoj godini ugovora biti isporučeno 60.000 tona sirovine. rekao je Koštan. Uz nabavku oko 20 posto sirovine, ovim ugovorom TLM-u osigurava svoje potrebe za sirovinom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Elektronički oglasnik osigurava transparentnost </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Jedna od važnijih odredaba koje se nalaze u Nacrtu prijedloga zakona o javnoj nabavi je i novi elektronički sustav objavljivanja u Elektroničkom oglasniku javnih nabava , istaknuo je ponedjeljak Ivan Žilić načelnik u Odjelu za razvoj i unapređenje sustava javne nabave u Vladinom uredu za javnu nabavu, na javnoj raspravi o tom dokumentu održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori.</p>
<p>Novim zakonom osigurala bi se transparentnost javne nabave, kaže Žilić i napominje važnost odredbe prema kojoj bi se objavljivali svi postupci javne nabave vrijednosti veće od 50.000 kuna. </p>
<p>Prihvati li Sabor rješenje iz nacrta, svi ponuđači i zainteresirana javnost moći će na internetskim stranicama Narodnih novina pratiti tijek postupaka javne nabave i imati mogućnost uvida u dokumentaciju.</p>
<p>Novi zakon osim toga, kako je Žilić istaknuo, omogućavao bi nazočnost na javnom otvaranju ponuda, kao i mogućnost uvida u ponude, osim u dijelove koji su zaštićeni posebnim pravom.</p>
<p>Žilić, kao jedan od autora nacrta prijedloga zakona, istaknuo je kako je prijedlog novog zakona o javnoj nabavi rađen prema austrijskom modelu.</p>
<p>Novim zakonom predviđa se uređenje postupka javne nabave za sve vrijednosti nabave iznad 200.000 kuna za robe i usluge i iznad 300.000 kuna za radove.</p>
<p>Prema riječima zamjenika predstojnika Vladinog ureda za javnu nabavu Dražena Janušeca ukupna vrijednost javnih nabava u Hrvatskoj u 2005. godini bila je 26 milijardi kuna, od čega se na robe odnosi 27 posto, radove 57 posto te 16 posto na usluge. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Crobex porastao 6,09 posto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan iznosio je 1,31 milijardi kuna, a dionički indeks Crobex porastao je 6,09 posto i završio tjedan na 4649,6 bodova.</p>
<p> Na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan ocjenjuju tjednom za pamćenje u kojem je dnevno u prosjeku zaključeno više od dvije i pol tisuće transakcija, a to je dvostruko više od prošlogodišnjeg prosjeka.</p>
<p> U srijedu je obavljeno 2747 transakcija, što je najviši ikad zabilježen broj transakcija u jednom trgovinskom danu, a Crobex je tri dana za redom dostizao najvišu razinu u povijesti.</p>
<p> Od početka godine, napominju sa Zagrebačke burze, Crobex je narastao za više od 44 posto.</p>
<p> Samo prošli tjedan, više od 50 dionica dostiglo je svoju najvišu ikad zabilježenu burzovnu cijenu, a to je iznenadilo i najveće optimiste. Prošli je tjedan gotovo pola milijarde kuna ostvareno trgovanjem dionicama. Adris, Podravka, Ina, Ericsson Nikola Tesla i Viro i dalje prometima diktiraju tržište.</p>
<p> Promete veće od deset milijuna kuna ostvarile su dionice Ine, Podravke, Vira, Adris grupe (povlaštene), Dalekovoda, Ericssona Nikole Tesle, MIV-a, Slatinske banke (redovne), Zagrebačke banke i SN Holdinga i nijedna od tih dionica nije zabilježila pad cijene.</p>
<p> Kod obveznica, najveći tjedni promet od 240,65 milijuna kuna ostvareno je trgovanjem obveznicama RHMF-O-15CA, a 227,25 milijuna kuna iznosio je promet obveznicama RHMF-O-103A. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Suradnja jugoistoka Europe osigurava trajni mir</p>
<p>Jugoistočna Europa postupno raskida s tragedijama nedavnih ratova i oslobađa se starih predrasuda i stereotipa. To je i vodeća misao i temeljni cilj hrvatskog predsjedanja SEECP-om, istaknuo je Šeks</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Potvrđujući spremnost za usvajanje standarda i vrijednosti Europske unije i euroatlantske zajednice, naše zemlje danas sudjeluju u oblikovanju velikog projekta ujedinjene Europe«, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks otvarajući 6. konferenciju predsjednika parlamenata država sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) pod nazivom »Nova jugoistočna Europa: uloga parlamenata«, koja se održava u sklopu jednogodišnjeg hrvatskog predsjedanja Procesom. </p>
<p>Šeks je istaknuo da se skup održava u godini u kojoj EU obilježava svoju 50. obljetnicu. </p>
<p>»Naš dio Europe nema vremena samo čekati budućnost. Ovo je možda i prijelomno vrijeme u kojem zastupnici naroda s ovih prostora moraju prepoznati nove izazove povijesnog trenutka, nove šanse i, dakako, nove obveze«, rekao je Šeks.</p>
<p>Podsjetio je na činjenicu da prostori jugoistočne Europe postupno raskidaju s tragedijama nedavnih ratova i oslobađaju se starih predrasuda i stereotipa. </p>
<p>»To je i vodeća misao i temeljni cilj hrvatskog predsjedanja Procesom jer vizija preobrazbe i uzdignuća prema novim standardima i vrijednostima, prema društvu dijaloga, tolerancije, uvažavanja i suradnje stožerno je mjesto današnje hrvatske državne politike«, poručio je Šeks. Predsjednik Republike Stjepan Mesić istaknuo je da su hrvatski politički prioriteti sukladni europskima.»Dostignuća Hrvatske podrazumijevaju i obvezu na odgovornu suradnju u usvajanju europskih standarda i vrijednosti u užoj i široj regiji. Europa je uvijek znala prepoznati i honorirati napore Hrvatske. Vjerujem da će to, primjenom načela individualnog pristupa, učiniti i prema svakoj budućoj članici«, kazao je Mesić. Istaknuo je važnost parlamenata u demokratskom oblikovanju društva i poručio da je njihova zadaća usvajanje zakona koji sadrže nove vrijednosti i odgovornost za usmjeravanje cjelokupnog razvoja društva. </p>
<p>»Vjerujem da projekt nove Europe ne može biti povijesno dovršen, pa ni stabilan i pravičan bez perspektive uključenja svih zemalja europskog jugoistoka. Štoviše, upravo u toj uzajamnosti vidim trajan zalog prosperiteta i mira pa i duboke povijesne promjene«, rekao je premijer Ivo Sanader. I on je podsjetio da je jugoistočna Europa posljednje desetljeće i pol bila isključen iz »europskoga krajolika koji je bio bez ratova«.</p>
<p>»Nema više nijednog razloga da se europski jugoistok ne otvori prema istim ovim načelima uzajamnosti, suradnje, dijaloga i solidarnosti na kojima počiva regionalna suradnja zemalja diljem Europe. Nitko od nas više nema vremena stajati po strani jer to znači ostati isključen, a isključenje je jednako izolaciji koja nipošto ne može donijeti ono što sve naše zemlje i naši narodi danas žele - pravo na razvitak u slobodnim, pravednim i demokratskim uvjetima«, kazao je Sanader. Podsjetio je da je u tijeku preobrazba SEECP-a u Regionalno vijeće za suradnju, čime će SEECP postati izvorni i autentični glas jugoistoka Europe. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Danas odluka o pritvoru</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je određivanje pritvora za Branimira Glavaša, koji je optužnicu jedini dočekao na slobodi, a za ostale je zatraženo produljenje pritvora</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Protiv Branimira Glavaša i još šest osoba Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku u ponedjeljak je podiglo optužnicu koja ih tereti za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin nad civilnim stanovništvom, odnosno ubojstva civila na Dravi 1991., u slučaju »selotejp«. Osim Glavaša, optužnica tereti i Ivicu Krnjaka, Gordanu Getoš-Magdić, Mirka Sivića, Dinu Kontića, Tihomira Valentića i Zdravka Dragića. Zbog posebno teških okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je određivanje pritvora za Glavaša, koji je jedini na slobodi dočekao optužnicu, odnosno produljenje pritvora za ostalih šest optuženih.</p>
<p>Izvanraspravno vijeće Županijskog suda održalo je raspravu s braniteljima okrivljenih i predstavnicima Županijskog državnog odvjetništva, nakon čega se povuklo na vijećanje te bi odluku o pritvoru trebalo donijeti do utorka ujutro.</p>
<p>Ivicu Krnjaka i Gordanu Getoš-Magdić tereti se da su, sukladno Glavaševim zapovijedima, krajem 1991., u vrijeme obrane grada od tzv. JNA i srpskih paravojnih postrojbi, osnovali postrojbu za posebne namjene koja je bila pod njegovim nadzorom. Nakon toga im je Glavaš, stoji u optužnici, zapovijedao da protuzakonito lišavaju slobode civile srpske i drugih narodnosti, zlostavljaju ih i usmrćuju, što su oni prihvatili, sudjelovali i sami u izvršenju zapovijedi te ih prenosili podređenima.</p>
<p>Tereti ih se da su tako usmrtili Branka Lovrića (41), Aliju Šabanovića (44), Jovana Grubića (40), dr. Miroslava Kutlića (43), Petra Ladnjaka (64), Svetislava Vukajlovića (62), Bogdana Počuču (53), Milenka Stanara (43) i još dvije nepoznate osobe, te pokušali usmrtiti Radoslava Ratkovića (49), koji je, unatoč tome što je zadobio dva hica u glavu, uspio preživjeti.</p>
<p>Nakon što je objavljeno da je optužnica podignuta, Glavaš se u nekoliko navrata pojavio na balkonu svoga stana te se, u prilično dobrom raspoloženju, obratio novinarima, no podizanje optužnice nije htio komentirati. Međutim, prokomentirao ju je Dražen Matijević, jedan od njegovih branitelja, istaknuvši da je »Hrvatska jedinstveni slučaj u povijesti čovječanstva, jer nikada i nigdje nije se dogodilo da je jedna država vodila obrambeni, oslobodilački rat, pobijedila u tome ratu, zatim abolirala počinitelje teških nedjela s agresorske strane, a krenula progoniti za izmišljene ratne zločine svoje branitelje i osloboditelje«. </p>
<p>Krunski svjedok u slučaju »garaža«</p>
<p>Krunoslav Fehir, osumnjičen s Branimirom Glavašem za ratne zločine u Osijeku 1991. u slučaju »garaža«, dobio je status krunskog svjedoka, potvrdio je u ponedjeljak Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu čije je izvanraspravno vijeće prije desetak dana donijelo takvu odluku, na temelju dogovora glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića s Fehirom. Time je do pravomoćnosti presude u »slučaju garaža« zamrznut Fehirov status osumnjičenika, a on ostaje svjedok sve dok se drži postignutog dogovora. To znači da Fehir mora odgovarati na sva pitanja, a za razliku od »običnih svjedoka«, mora govoriti i o stvarima koje bi ga mogle teretiti za kazneno djelo. Državno odvjetništvo Fehira do pravomoćnosti slučaja »garaža« može vratiti u status osumnjičenika, ne bude li se držao dogovora. [Maja Sajler Garmaz/B.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Jakovčić, Hypo banka i Haider opljačkali Istru!«</p>
<p>U Odboru za referendum ističu da ni danas nije poznato tko je vlasnik 50 posto tvrtke koja je kupila Dragoneru i Barbarigu, »AB Marisa i Darie«, a oni smatraju da su vlasnici - upravo iz vrha IDS-a!</p>
<p>PULA</p>
<p> - Damir Radnić, Bruno Poropat i Josip Antun Rupnik, predstavnici udruge »Odbor za referendum«, osnovane nakon što u Istarskoj županiji nije proveden referendum oko prodaje Barbarige i Dragonere, priobalja nasuprot Brijunima, uvjereni su da će austrijska istraga o putevima stotina milijuna dolara koji su navodno utrošeni za naoružanje Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata, a zapravo se čini da su završili na privatnim računima, pa uz ostalo, kažu oni, i u banci »Hypo Alpe Adria«, na vidjelo donijeti i »umiješanost glavnih protagonista rasprodaje istarske zemlje, jer svi putevi rasprodaje Istre vode do iste banke«, ustvrdio je u ponedjeljak Damir Radnić.</p>
<p>»Glavni protagonist ove mračne priče sigurno je župan Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a, a pomagači su mu istaknuti članovi vrhuške IDS-a«, kažu u »Odboru za referendum«. Istarskoj županiji imputiraju potpisivanje tajnog Sporazuma o suradnji sa zemaljskom Vladom Koruške i Jörgom Haiderom, nakon čega, kaže Radnić, u Istru stiže »Hypo banka« i tada počinje čitav niz koincidencija vezanih za IDS i njihova šefa Jakovčića, dok »Hypo banka« uskoro postaje vlasnik najvrijednijih nekretnina pa tako i Barbarige i Dragonere.</p>
<p>»Odmah po dolasku 'Hypo banke' i njezina otvaranja u Istri, IDS dobiva kredit u toj banci od 390.000 eura, što je tadašnjih tri milijuna kuna, koji dugo godina nije vraćan, a pitanje je i je li uopće vraćen i kada, ili je možda oprošten«, kaže Radnić. Dodaje i da je tadašnji predsjednik Uprave »Hypo banke« Wolfgang Kulterer izjavio kako je dobio obećanje da će zemljište na Barbarigi i Dragoneri, koje su kupili za 5 do 7 eura, biti prenamijenjeno iz poljoprivredno-šumskog u turističko te urbanizirano.</p>
<p>»Tako je već nakon nekoliko mjeseci županijska Skupština na čelu s Damirom Kajinom prenamijenila to isto zemljište i na taj mu način višestruko podigla vrijednost, a novim vlasnicima donijela pravo bogatstvo«, tvrde u »Odboru za referendum«. </p>
<p>»Budući da su poslovi s 'Hypo bankom' ili putem nje, već dosegnuli vrtoglave svote, a zarade svih sudionika, samo ne lokalne samouprave, mjere se čak milijardama kuna, glavni protagonist Ivan Jakovčić tada se osjetio ponukanim biti bliže vatri pa je bio dao ostavku u Vladi i vratio se u Istru«, podastrli su predstavnici »Odbora za referendum«. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska najzanimljivije svjetsko odredište</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nakon što smo lani proveli anketu među našim članicama zaključili smo da nam je Hrvatska ove godine najzanimljivije odredište, svjetska destinacija broj jedan. Ovdje smo kako bismo unaprijedili poslove, odnosno da vas još bolje upoznamo«, istaknuo je Robert Whitley, predsjednik Udruženja američkih turoperatora (USTOA), u ponedjeljak u Muzeju grada Zagreba.</p>
<p>Hrvatska je, naime, domaćin godišnje konferencije ATS-a, Američkog turističkog društva, a Whitley je jedan od dvadesetak Amerikanaca koji će od 15. do 20. travnja upoznati Zagreb, Split, Dubrovnik i niz ostalih hrvatskih atrakcija i gradova. ATS okuplja najutjecajnija imena predstavnika američkih turoperatora, organizacija koje se bave očuvanjem kulturne baštine te predstavnika najjačih hotelskih lanaca poput Radissona i Mariotta. Iako je u Hrvatsku trebalo doći više poslovnih ljudi, na kraju ih je došlo dvadesetak.</p>
<p>USTOA ima godišnji promet od devet milijardi dolara, a njezinim posredstvom godišnje putuje jedanaest milijuna putnika.</p>
<p>I Donald R. Reynolds, potpredsjednik ATS-a, smatra kako Hrvatska pripada za američko tržište relativno novom krugu zanimljivih turističkih zemalja. »Amerikanci, koji su dolazili u Hrvatsku, posjećivali bi Dubrovnik, rijetko Zagreb, a mi ćemo to promijeniti«, kaže Reynolds. Kaže da nikad nije vidio čišći grad, a proputovao je pola svijeta. »Uživali smo u Promenadnom koncertu na Zrinjevcu. U antikvarijatu sam, među starim knjigama, pronašao i Mickeya Mousea, što me jako razveselilo«. Obišli su uži centar grada i proveselili na Dolcu, gdje su kušali nekoliko vrsta sireva. </p>
<p>Domaćin konferencije Niko Bulić smatra kako bi se Zagreb, kao jedan od najvažnijih gradova srednje Europe, jednog dana mogao aktivnije uključiti u turističke tijekove. </p>
<p>Želja mu je da pokušamo napraviti ono što je na svjetskoj turističkoj sceni napravio Prag. Stoga je Zagreb izabran za prvog domaćina skupa. Bulić je, rekavši kako nema financijsku snagu za velike promidžbene aktivnosti, još jednom ukazao na veliku štetu zbog toga što između SAD-a i Hrvatske ne postoji izravna zrakoplovna veza. [D. Verković i M. Pauček Šljivak]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Slučaj Del Ponte-Srbija pred nadležna međunarodna tijela</p>
<p>Ako postoji takva sumnja u jednoj instituciji koju je osnovao UN, onda to treba raspraviti na tom tijelu, rekao je Sanader</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader komentirali su u ponedjeljak tvrdnje tužitelja Haaškog suda Geoffreya Nicea da je Carla Del Ponte dopustila Srbiji skrivanje dijela dokumenata. Ponovio je da bi o tvrdnjama, ako se pokažu vjerodostojnima, trebalo raspraviti u UN-u. »Dobro ćemo proučiti sve informacije, a ako postoji takva sumnja u jednoj instituciji koju je osnovao UN i čije je osnivanje tražila Hrvatska, onda to treba raspraviti na tom tijelu koje ju je i osnovalo«, dodao je Sanader. Mesić je izjavio da bi međunarodne institucije trebale nešto poduzeti ako je bilo skrivanja dopkumenata. »Hrvatska je uvijek ispunjavala obveze prema Haagu i sve potrebne dokumente uvijek je transparentno davala. Nitko ne može optužiti Hrvatsku za neuvjerljivost. Željeli bismo da se krivnja individualizira«, rekao je Mesić. Sanader se osvrnuo i na Dragana Vasiljkovića za kojeg je srpska zajednica u Australiji skupila više od pola milijuna dolara kako ne bi bio izručen Hrvatskoj. »Ne zanima me što će raditi srpska zajednica, mene zanima da pravna država funkcionira i u Hrvatskoj i u Australiji. Očekujem da će procedura potaknuta hrvatskim zahtjevom biti uskoro završena«, rekao je Sanader. Mesić je dodao da će sav taj novac Vasiljković donijeti u Hrvatsku jer »mi ga čekamo«. </p>
<p>Tužiteljstvo odbacuje optužbe</p>
<p>Haško tužiteljstvo u ponedjeljak je odbacilo tvrdnje da je imalo ikakve veze sa skrivanjem dokumenata o umiješanosti Beograda u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda pravde (ICJ) pred kojim je BiH vodila postupak protiv tadašnje SRJ za genocid počinjen u toj zemlji. »Tužiteljstvo ICTY-a najenergičnije odbacuje navode da je na bilo koji način uključeno u 'skrivanje dokumenata' od Međunarodnog suda pravde ili da je u bilo kakvom 'dogovoru' s vlastima u Beogradu«, navodi se u izjavi tužiteljstva objavljenoj u Den Haagu.</p>
<p>Haško tužiteljstvo u izjavi navodi da »nema nadležnost i nije uključeno u postupke pred Međunarodnim sudom pravde«. »Pravilo 54bis tog Pravilnika omogućava državama da zatraže zaštitne mjere radi zaštite nacionalne sigurnosti i u takvim slučajevima suci Međunarodnog suda, a ne stranka u postupku, mogu o tome odlučiti nakon što su analizirali sve relevantne dokumente«, navodi se u izjavi. [Marijan Lipovac/ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Bozanić biskupe pozvao na zajedništvo </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na početku 34. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije započetog u ponedjeljak poslije podne, predsjednik HBK-a, zagrebački nadbiskup kardinal Josipa Bozanić pozvao je okupljene biskupe na zajedništvo i pastirsku brigu za Crkvu, vjeru i kulturu hrvatskoga naroda. </p>
<p>Tijekom trodnevnoga zasjedanja biskupi će raspraviti dvadesetak točaka na temu pastoralnoga djelovanja Crkve. Na dnevnom redu naći će se, uz ostalo, i obrazovanje svećenika, duhovni seminari, uloga i djelovanje Caritasa, te prilike Crkve u hrvatskom društvu. </p>
<p>Osim hrvatskih biskupa na zasjedanju sudjeluje i apostolski nuncij u Hrvatskoj msgr. Francisco Javier Lozano, a očekuje se i dolazak predstavnika biskupskih konferencija Italije, BiH i zemalja jugoistočne Europe. </p>
<p>Podsjećajući da papa Benedikt XVI. upravo u ponedjeljak slavi 80. rođendan, kardinal Bozanić pozvao je sve nazočne da se mole za njega i njegovu ulogu u Crkvi. Sveti Otac je, poručio je nadbiskup zagrebački, u svom dosadašnjem djelovanju mirno i sigurno usmjerio hod Crkve, ističući radost kršćanskoga življenja. Kardinal Bozanić najavio je da će se u četvrtak, kad završava plenarno zasjedanje HBK, koncelebriranom misom u katedrali proslaviti druga obljetnica izbora pape Benedikta XVI. [M.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Otvorenost i potreba za dijalogom </p>
<p>Benedikt XVI. nije veliki putnik, ali svako njegovo putovanje nosi snažnu poruku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u nedjelju proslavio osamdeseti rođendan, papu Benedikta XVI. očekuje proslava dvije godine pontifikata.</p>
<p>Krajem prošlog tjedna u Vatikanu je promovirana i njegova knjiga »Isus iz Nazareta«, koja pobuđuje veliku pozornost, prije svega zbog posebnog pogleda kojim Papa ulazi »u središte vjere«. </p>
<p>Govoreći u nedjelju na Trgu Svetog Petra u Rimu, papa Benedikt XVI. nije zaboravio spomenuti ni svoje prethodnike, prije svega Pija XII., Ivana XXIII., Pavla VI. i velikog papu Ivana Pavla II., kao one koji mu daju snagu i određuju put. Papa je ponovio da je mir u središtu zanimanja njegova pontifikata. </p>
<p>Benedikt XVI. nije veliki putnik kao Ivan Pavao II., ali putovanja u Poljsku, Njemačku, Španjolsku i Tursku, po mnogo čemu su znakovita. U Poljskoj je obišao zloglasni logor Auschwitz, poručivši »da se nikad ne ponovi tako nešto«. Bila je to važna poruka svijetu, jer je papa Nijemac otvoreno i iskreno progovorio o povijesti, ukazujući na budućnost.</p>
<p>U Njemačkoj i Španjolskoj govorio je o nazočnosti Boga u današnjem svijetu i potrebi okretanja vjeri. U Turskoj je Papa pokrenuo međureligijski dijalog, koji je bio u središtu interesa pontifikata Ivana Pavla II.</p>
<p>Papa Ratzinger spreman je za susrete sa svima, uvažavajući osjećaje svakog ljudskog bića, svakog naroda i religijske skupine. Tako će biti i dalje te će upravo otvorenost i potreba za dijalogom i obilježiti njegov pontifikat. [Jurica Körbler]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070417].
|
