NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070117].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127628 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Veliki povratak sporta u škole</p>
<p>Projektu »Sport za sve« cilj je da svakom djetetu omogući bavljenje barem jednim sportom u školi, a u projektu »Super sport talent Hrvat« tragat će se za mladim talentima</p>
<p>Dok u Sloveniji nogometnu utakmicu srednjoškolskih ekipa prenosi lokalna televizija, a prate je profesionalni treneri u potrazi za novim talentima, u Hrvatskoj donedavno 30 posto škola nije imalo vlastitih sportskih dvorana. Danas dvoranu ima otprilike svaka druga škola, jer je u zadnje tri godine dograđeno oko 230 školskih objekata čime je dijelu njih osiguran prostor za dvoranu. Ipak, za desetke tisuća učenika nastavnici i dalje tjelovježbu organiziraju u učionicama. </p>
<p>U jednoj od rijetkih škola s odličnim uvjetima za školski sport, zagrebačkoj Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, u utorak je otvorena, kako je prigodničarski rečeno, »nova stranica u hrvatskom školskom sportu«. Simboličnom podjelom 5500 nogometnih, košarkaških, odbojkaških i rukometnih lopti (što su četiri lopte po školi) te revijalnom nogometnom utakmicom u kojoj je sudjelovalo desetak vrhunskih sportskih imena, počela je akcija povratka sporta u škole. </p>
<p>Prema najavi ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, cilj akcije je da do 2010. sport u školi bude dostupan svakom djetetu u Hrvatskoj te da se u dogledno vrijeme poveća broj sati tjelesnoga odgoja. </p>
<p>»Šokirao me podatak da se od 600 tisuća učenika njih samo 120 tisuća bavi sportom«, kaže Primorac, prema čijim bi se ambicioznim planovima brojka djece uključene u sportske aktivnosti udvostručila za šest mjeseci. </p>
<p>Prije tri tjedna osnovan je, naime, Hrvatski školski sportski savez. Njegov predsjednik Dražen Harasin kaže da je razlog za osnivanje Saveza jednostavan: nitko nije bio zadovoljan stanjem sporta u školama. </p>
<p>»U vrijeme sveopće jurnjave, pregršta informacija i poroka, sport je djeci potrebniji više nego ikad«, slažu se školski psiholozi. Savez zasad ima osmišljena dva projekta. Prvi, radnog naziva »Sport za sve«, ima cilj da svakom djetetu omogući bavljenje barem jednim sportom u školi. Drugi projekt nazvan »Super sport talent Hrvat« tragat će za mladim talentima. </p>
<p>»Prateći razvoj školskog sporta, otkrivat ćemo, uz pomoć natjecanja i testova, najtalentiraniju djecu, izdvojiti njih 5000 u državi i omogućiti im najbolje uvjete za daljnje bavljenje sportom«, najavljuje Harasin.</p>
<p>Akciju Ministarstva znanosti podržavaju profesionalni sportaši, a predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković kaže da ga taj potez nogometaša, rukometaša, košarkaša i trenera oduševljava. </p>
<p>Akciji organiziranoj u školi Vladimira Preloga među ostalima su se, naime, pridružili Miroslav Ćiro Blažević, Zvonimir Boban, Vlado Šola, Robert Prosinečki, Franjo Arapović, Zoran Primorac, Ivan Mikulić, Goran Marić i Veljko Mršić.</p>
<p>Njihov angažman u cijeloj priči povratka sporta u škole Šola objašnjava činjenicom da su se djeca naslušala govora političara, a pojava sportaša jamstvo je za uspjeh takvom događaju.</p>
<p>»Ministarstvo znanosti je logistika, mi smo promotori i zato ovo nije šuplja priča«, tvrdi najbolji rukometni vratar. </p>
<p>Na pojavu Bobana, Arapovića, Šole, Ćire i ostalih u svojoj školi, učenici uistinu nisu ostali ravnodušni. Dječak Nenad uvjeren je da će, baš zahvaljujući dobivenom Bobanovu autogramu, jednoga dana igrati i biti poznat kao on, no dio ih je sumnjičav da će za to imati uvjete. </p>
<p>Martina Jeričević, jedna od petero profesora tjelesnog odgoja u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, kaže da planovi Hrvatskog školskog sportskog saveza zvuče odlično, no upitna je kadrovska i materijalna podrška. </p>
<p>»Za nastavnike tjelesnog odgoja jednostavno nema radnih mjesta. Mnogo mojih kolega je na burzi ili rade po buticima. Škole ne zapošljavaju nastavnike tjelesnoga jer nemaju sportskih dvorana«, kaže Jeričević. </p>
<p>U Ministarstvu znanosti ističu da namjeravaju osigurati radna mjesta diplomiranim kineziolozima, i to nakon što Savez napravi analizu stanja i potreba. Napominju da je u ovoj godini za školski sport država izdvojiti oko pet milijuna kuna. Za ekipiranje, uređenje prostora Hrvatskog školskog sportskog saveza te početne aktivnosti izdvojit će se 3,5 milijuna kuna, dok će, zahvaljujući uredbi o raspodjeli sredstava igara na sreću, školski sport dobiti 1,5 milijuna kuna. Neki smatraju - nedovoljno, no Šola, Prosinečki, Boban i Blažević kažu - strpimo se, pa ćemo vidjeti. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ukinut će se 20 do 40 posto propisa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska regulatorna giljotina, Hitrorez, odnosno brisanje svih nepotrebnih i zastarjelih zakona i propisa, ušla je u drugu fazu. Posebna Vladina jedinica čiji je zadatak smanjiti utjecaj nepotrebne dokumentacije na poslovanje tvrtki, od 16. siječnja počela je detaljnu analizu propisa. </p>
<p>Voditelj Hitroreza Vedran Antoljak Vjesniku je kazao da je riječ o »obrascu dva« koji je trebalo popuniti 67 institucija. Oni su trebali dati mišljenje o svakom propisu koji se nalazi u njihovoj nadležnosti, odnosno ocijeniti je li on potreban, treba li ga mijenjati ili ukinuti. Riječ je o 3700 dosjea propisa, koji su gospodarstvenicima, ali i svima zainteresiranima od utorka dostupni i na Internetu. </p>
<p>Registar će uključiti i poseban obrazac putem kojeg se do 1. ožujka ove godine mogu dostaviti primjedbe i prijedlozi za određene propise. </p>
<p>Također, registar propisa Hitroreza uključit će i »obrazac tri« koji svaki građanin ili gospodarstvenik može ispuniti za određeni propis ili problem koji ga nepotrebno ograničava u poslovanju te predložiti na koji način se isti propis može pojednostavniti ili eventualno ukinuti. Na osnovi svega toga, stručnjaci će odlučiti koji će propis zadržati, a koji će mijenjati ili ukinuti. Svi oni će, objašnjava Antoljak, biti složeni u tri paketa; propise koje Vlada može mijenjati samostalno, zakone koji nužno idu u Vladinu pa saborsku proceduru te propise koji se tiču agencija koji nisu pod Vladom, ali na njih Vlada može utjecati. Koji će se propisi i zakoni ukidati trebalo bi se znati do 1. lipnja. </p>
<p>Antoljak kaže da je osnovni cilj identificirati kritične propise, a puno važniji od njihova broja je efekt njihova ukidanja. U prvom redu za gospodarstvenike i poduzetnike koji su svakodnevno zbog nepotrebnih i nelogičnih odredbi, odnosno mogućnosti različitog tumačenja zakona, imali probleme i štetu. Drugi problem su »mrtvi propisi«, odnosno propisi još iz vremena bivših država - SFRJ, pa čak i Austro-Ugarske. </p>
<p>A učinci? Antoljak kaže da se prema analizama i usporedbama sa zemljama EU-a koje su provele regulatornu giljotinu u Hrvatskoj moglo uštedjeti između 400 i 900 milijuna dolara godišnje. Procjenjuje se da će se ukinuti 20 do 40 posto propisa, dok bi 30 do 40 posto njih trebalo pojednostavniti. </p>
<p>Prva, inventurna faza Hitroreza završena je početkom prosinca 2006. do kada je svih 67 regulatornih tijela u Hrvatskoj poslalo inventurne liste propisa za koje su zaduženi. Ukupno je poslano 5347 obrazaca, a iz privatnog i poslovnog sektora stiglo je 200 upita i prijedloga. Hitrorez je Vlada pokrenula krajem rujna prošle godine, a trebao bi završiti 1. srpnja ove godine. [Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Rekordni broj uplata, a kladionica sve manje</p>
<p>U ožujku 2006. u Hrvatskoj je bilo 1995 uplatnih mjesta, a u prosincu ih je bilo 1664, što je 331 kladionica manje</p>
<p>Iako će, prema podacima Ministarstva financija, uplate u kladionicama za 2006. godinu premašiti čak četiri milijarde kuna, zanimljiv je podatak da je kladionica, odnosno uplatnih mjesta u Hrvatskoj sve manje. U 2006. godini se, naime, od ožujka do prosinca zatvorilo tristotinjak uplatnih mjesta. U ožujku 2006. bilo otvoreno 1995 uplatnih mjesta, a u prosincu ih je bilo 1664, što je 331 kladionica manje.</p>
<p>Jedan od uzroka zatvaranja velikog broja kladionica može se i pronaći u Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, koji je stupio na snagu prvog dana srpnja prošle godine. Tvrtkama koje organiziraju klađenje nije se isplatilo ugrađivati zakonom propisanu sigurnosnu opremu vrijednu i desetke tisuća kuna na uplatna mjesta s »malim« dnevnim prometom.</p>
<p>Zakonom je propisano da se kladionice moraju zaštititi tjelesnom zaštitom i uvođenjem protuprovalnog, odnosno protuprepadnog sustava s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma.</p>
<p>Umjesto protuprovalnog sustava, mogu ugraditi neprekidni videonadzor s mogućnošću pohranjivanja videozapisa, a ne moraju se štititi tjelesnom zaštitom ako je radni prostor zaposlenika pregrađen neprobojnim pregradama u visini etaže te protuprovalnim vratima koja zaposlenika odvajaju od stranaka.</p>
<p>Iznimno, novčarske institucije prve i druge kategorije mogu, na temelju prosudbe ugroženosti, osigurati manje sigurnosne uvjete zaštite ako se utvrdi manja ugroženost pojedinih objekata. No, u Ministarstvu unutarnjih poslova smatraju da zatvaranje poslovnica nije povezano s novim zakonom. Do listopada 2006. MUP je obavio 1036 inspekcijskih nadzora poslovnica druge kategorije u koje spadaju i sportske kladionice, dok je u istom razdoblju izdan 201 zahtjev za podnošenje prekršajnog postupka, te je izdano 99 rješenja s odgovarajućim mjerama. U nekim su kladionicama, naime, utvrđeni neki nedostaci ali nije odmah podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nego je produljen rok na šezdesetak dana da se ti nedostaci isprave.</p>
<p>Jedan od razloga zatvaranja je i čisto financijske prirode. Naime, u pojedinim se gradskim četvrtima jedna do druge nalazi nekoliko kladionica, a poznato je da su neke od njih, unatoč slabom prometu, otvorene samo zato što konkurencija ima otvoreno uplatno mjesto na istoj lokaciji, pa je bilo pitanje vremena kada će se neka od njih zatvoriti.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Kao gljive nakon kiše</p>
<p>MISLAV NEKIĆ</p>
<p>Nisu prošla ni 24 sata otkao je u Vjesniku objavljen tekst o portalima, a virus zvan portalomanija nastavio se širiti. Pojavio se na adresi www.netopolis.hr. Pokretač ga je nazvao sajtom za umrežavanje svih, od pojedinaca koji traže srodnu dušu do poslovnih suradnika. I tu se opet vraćamo na ono najvažnije. Netopolis zaista izgleda svjetski, ali nije baš originalan. Copy-paste tehnologija je in. </p>
<p>Zašto je to tako? Publika je ta koja diktira kakve će web stranice nastajati. Tako možemo objasniti i fenomen blogova u Hrvatskoj. Trenutačno ih imamo oko 30.000. Dok se kod nas blogomanija prodaje odlično, u SAD-u je situacija obrnuta. Blogovi su na samrti. Virus je potamanio sve loše, a originalni blogovi prerasli su u kvalitetne portale. Nadajmo će da će taj virus uskoro doći i u Hrvatsku.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>I plus i minus</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Za razliku od prošle i prijašnjih zima poznatih po rekordnoj potrošnji energenata, ove se neuobičajeno tople zime, umjesto novih rekorda, zbrajaju minusi. Ne temperaturni, što je pokvarilo planove mnogim skijašima i turističkim agencijama, nego oni u prodaji energije za grijanje i u bilancama energetskih tvrtki. Potrošnja toplinske energije smanjena je u tri posljednja mjeseca 2006. u odnosu na isto razdoblje 2005. za 23 posto, Ina je u prvoj polovici siječnja širokoj potrošnji prodala 17 posto manje plina nego lani u istom razdoblju, a u HEP-u očekuju da će potrošnja struje u siječnju biti pet posto manja od planirane. Za zimu izuzetno visoke temperature, kojima se čude i meteorolozi, razveselile potrošače jer će im zbog smanjene potrošnje energije donijeti manje račune za grijanje. Dok se potrošači vesele, energetske tvrtke zbrajaju štetu koju im je donijela smanjena prodaja njihovih proizvoda. HEP ima dvostruke probleme jer im je topla zima s malo kiše i snijega, osim smanjene prodaje, znatno ispraznila akumulacije hidroelektrana koje zbog besplatnoga goriva proizvode najjeftiniju struju. Zato moraju više struje osiguravati iz skupljih termoelektrana i također skupog uvoza.</p>
<p>U HEP-Toplinarstvu nevolje zbog 23 posto manjih prihoda nastoje ublažiti smanjenom nabavom toplinske energije iz HEP-ovih termoelektrana-toplana i manjom potrošnjom goriva u svojim »posebnim toplanama«.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bizarno i opasno društvo</p>
<p>Analitičari novoj ekstremnoj desnici predviđaju polako gašenje kao što je to bilo s dvjema prethodnim skupinama</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Eurodesničari, predstavnici krajnje ili ekstremne desnice, kako god ih nazivali, uspjeli su početkom ovog tjedna sastaviti skupinu u europarlamentu i na taj je način oslužbeniti. Skupina pod nazivom »Identitet, tradicija, suverenost« u Europskom parlamentu trebala bi biti prepoznatljiva po snažnoj antiimigracijskoj politici, a temelj djelovanja trebao bi im biti očuvanje kršćanskih vrijednosti.</p>
<p>Ta skupina koju vodi Francuz Bruno Gollnisch, član Nacionalnog fronta notornog Le Pena, tvrdi da predstavlja 23 milijuna Europljana koji žele očuvanje europskog identiteta. Novoustanovljeni desničari u Europskom parlamentu žele, kako kažu, u isto vrijeme očuvati tradiciju i ostati moderni.</p>
<p>No, prije toga morat će obaviti još puno stvari. Prvo, trebali bi ojačati; desničarska grupacija sastavljena je od europskih političkih gubitnika i marginalaca. Drugo, da bi ojačali, ključni bi im se članovi trebali politički umiti. Novostvorena skupina okuplja uistinu problematične likove. Osim Gollnischa, koji je trenutačno na sudu u Lyonu zbog negiranja postojanja plinskih komora za Židove, tu je Alessandra Mussolini, unuka fašističkog vođe Benita koji je uz pomoć Nijemaca i ustaša pokorio Dalmaciju i tamo otvorio logore, zatim Jörg Haider, političar zbog kojeg je Austrija bila pod sankcijama, dobar i blizak prijatelj iračkoga diktatora Saddama Husseina, onda još jedan Austrijanac Andreas Molzer, koji stalno hvali Hitlerovu politiku zapošljavanja.</p>
<p>Službeno formiranje desničara u europarlamentu omogućio je ulazak Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju zbog njihove kvote zastupnika. Novosastavljena krajnja desnica je tako dobila nekoliko »briljantnih« članova. Tako se Corneliu Vadim Tudor iz stranke Velika Rumunjska već »proslavio« napadima na pripadnike Roma i Mađara u svojoj zemlji. A Bugarin Dimitar Stojanov, protivnik Roma i Turak, izjavom da zna gdje se može kupiti lijepa dvanaestogodišnja Romkinja za 5000 eura. Euroskepticizam kao legitimna opcija ne uključuje, naime, rasizam i ksenofobiju.</p>
<p>Kao rezultat svega toga, novi desničari nisu uspjeli u svoje društvo uključiti predstavnike ni jedne vodeće stranke iz zemalja članica EU-a. Čak su i ljuti poljski konzervativci braća Kaczynski te ostali ugledni europski desničari shvatili kako im nije mjesto među njima. Napokon, nakaradne i ekstremističke stavove poput onih Haiderovih smiruju sankcije EU-a ili pak sami europski građani koji su, primjerice, u Francuskoj, birajući Chiraca, jasno rekli što misle o Le Penu. Analitičari novim ekstremnim desničarima predviđaju marginalizaciju i polako gašenje kao što je to bilo s dvjema prethodnim eurodesničarskim skupinama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Papa o ateistima uopće nije govorio</p>
<p>Znanstveni ateizam ima i drugo ime: »znanstveni materijalizam« (scijentizam), koji je građen na pretpostavci da jedino znanost može osigurati sve znanje do kojeg čovječanstvo može uopće doći</p>
<p>KREŠIMIR CEROVAC</p>
<p>Ovih je dana u jednom našem dnevnom listu zlonamjerno iskrivljena jedna izjava pape Benedikta XVI. izrečena na općoj audijenciji 3. siječnja ove godine. Tekst začinjen i nizom drugih zlonamjernih »bisera« poput: »Papina izjava da su ateisti sluge paklene tmine ocijenjena je kao korak nazad«, »Znanost u tamnici Papinih izjava«, »Iako Papinim antiateističkim izjavama ne pridaju veliku važnost, ipak su izrazili (misli se na neke hrvatske ateiste!) zabrinutost zbog neizravne kritike znanosti«, i sl. </p>
<p>Nevjerojatno je, a i žalosno, do kamo seže novinarska neobjektivnost. No, još je žalosnije da su se neke ugledne osobe, poput dr. Miroslava Radmana i književnika Ive Brešana, ne provjeravajući što je Papa stvarno rekao, a vjerujući, očito, tekstopiscu, zaletjele u svojim izjavama. Usput, dr. Radman svoju izjavu o »napadu« na ateiste još i dopunjuje dodatnom besmislenošću tvrdeći da će se sve više pokazati »da su neki vjerski tekstovi bezvezni«. Govori o problematici koja je davno razjašnjena u dijalogu znanosti i vjere. Zoran Pusić, gradeći svoje izjave na »činjenici«, bolje rečeno, na svojem aksiomu, da je Papa izjavio da se »misterij zla i moć tmine očituju u podlim i opasnim oblicima poput ateizma«, tvrdi da je Papina izjava »ugrožavanje prava na slobodu vjeroispovijesti«. I uvijek sveprisutna teologinja govori o »Papinoj izjavi o ateistima« razrađujući svoje standardne floskule. A Papa o ateistima uopće nije govorio!</p>
<p>A što je Papa rekao? Govoreći o značaju Božića, među ostalim, rekao je i sljedeće: »Međutim, radujući se Božiću ne smijemo zaboraviti misterij zla (mysterium iniquitatis), moć tame, koja nastoji zatamniti sjaj božanskog svijetla, a, na žalost, tu moć tame osjećamo svaki dan. …To je drama odbacivanja Krista, koje se danas, kao i u prošlosti, očituje na mnoge različite načine. Možda su načini odbacivanja Boga u modernom dobu prikriveniji i opasniji: od otvorenog odbacivanja do ravnodušnosti, od znanstvenog ateizma (sic) do prikazivanja moderniziranog ili postmoderniziranog Isusa, od ljudskog Isusa reduciranog na razne načine na običnog čovjeka njegova vremena i lišenog njegove božanstvenosti, ili pak idealiziranog Isusa koji se čini legendom.« E, pa to je stvarno izjava koja nas vraća u srednji vijek i koja ugrožava slobodu vjeroispovijesti!</p>
<p>Postojanje znanstvenog ateizma je činjenica. On ima i drugo ime: »znanstveni materijalizam« (scijentizam), koji je građen na pretpostavci da jedino znanost može osigurati sve znanje do kojeg čovječanstvo može uopće doći. Prema tom pristupu postoji, dakle, samo jedna stvarnost, priroda, i u njoj znanost ima monopol. </p>
<p>»Ono što nam znanost ne može reći, čovječanstvo ne može ni znati«, riječi su engleskog filozofa i borbenog ateista, danas već pokojnog, Bertranda Russella i one najbolje oslikavaju taj pristup. Kršćanska je teologija prema takvim shvaćanjima besmislica i pseudoznanost, jer se njena stajališta ne mogu eksperimentalno provjeravati. Opisani pristup je vrlo često agresivan i nastoji potpuno ukloniti svoje »protivnike«, a uvodi i etički relativizam (moralne istine su subjektivne!). </p>
<p>Osim ateizma, taj pogled gotovo redovito uključuje nihilizam i egzistencijalizam kao filozofska shvaćanja. A najočitiji primjer znanstvenog ateizma je djelovanje »svjetski najprominentnijeg ateista«, kako ga nazivaju neki skloni mu kritičari, uglednog znanstvenika Richarda Dawkinsa. Nevjerojatno je koliku energiju putujući po svijetu ulaže u promociju ateizma kroz knjige, tribine i televizijske emisije, pa neki kažu da danas Crkva nema problema s darvinizmom već s dovkinizmom. Njegovu najnoviju knjigu, bestseler, »The GOD Delusion« (Bog iluzija (privida)), ocjenjuju kao »žestoku, oštroumnu i istinitu poput leda, poput vatre«. </p>
<p>Jedan od recenzenata na koricama knjige čitatelju poručuje: »Ako ova knjiga ne promijeni svijet, svi smo uvrnuti.« Nije moguće ovdje, dakako, dati prikaz knjige, pa stoga navodim samo jednu Dawkinsonovu tvrdnju: »Vjerovanje u Boga nije samo besmislica, već i potencijalno opasna stvar!«</p>
<p>Svaka čast svima koji su komentirali Papinu izjavu, a da se nisu udostojali pogledati što je Papa stvarno rekao. Samo zlonamjeran čovjek može u Papinoj izjavi naći ono što su pojedini »borci« za istinu i ljudsku slobodu pronašli.</p>
<p>Tematikom odnosa znanost - vjera bavim se već 10 godina. Na vrhunskim svjetskim simpozijima razgovarao sam s vrhunskim znanstvenicima, najviše s fizičarima, i mnogi koji su agnostici, ne i ateisti (!), rekli su mi da znanost vjeru ni u čemu ne može ugrožavati i zalažu se za partnerski odnos. Sve se svodi na to da znanost Boga ne može dokazati, ali ni zanijekati. Većina znanstvenika, bez obzira na vjersko opredjeljenje, ne prihvaća Dawkinsov pristup. Potvrdili su mi to i neki hrvatski znanstvenici, koji se deklariraju kao agnostici. No, to je već druga tema.</p>
<p>Autor je urednik ciklusa »Limes kozmosa« na Hrvatskom katoličkom radiju i dobitnik Komunikacijske nagrade za 2006. godinu od Europskog društva za proučavanje znanosti i vjere (ESSSAT)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Turska i europska diplomacija</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Jedan od naših najplodnijih kroničara i »zapisničara« svoga doba bio je dr. Ante Starčević (1823.-1896.). Starčević je marljivo, rekli bismo, »iz dana u dan« pratio kako domaća tako i svjetska zbivanja i događaje. Ako domaća zbivanja, to je bilo često, nisu bila »po njegovu«, on bi na njih veoma oštro reagirao, bilo u novinama bilo u Hrvatskom saboru, čiji je član godinama bio. On bi znao reći da on nije kriv za to što je »zasukan čovjek«, što tako oštro na neke stvari i pojave reagira... </p>
<p>No, kad je bila riječ o vanjskim, to jest o svjetskim ili »europejskim pitanjima« (Starčevićev izraz), onda je on o njima veoma staloženo i trezveno pisao i govorio u Hrvatskom saboru. I u njegovo doba »tursko pitanje« tištilo je »europejsku diplomaciju« i tadašnje političare. Evo kako dr. Ante Starčević (Sloboda, Zagreb, 12. siječnja 1886.) gleda na »tursko pitanje«: » U pariškom kongresu Turska je primljena u krilo europejskoga sklada. Kad su potpisivali detaljni zapisnik, nekoj šalčina nagnu se prema Ali-baši pa će mu prišapnuti: dragi druže, sada ste primljeni u europejski koncert, nu viditi ćete da se taj koncert zna izvernuti u mernjauk...«</p>
<p>Dakle i onda su, u Starčevićevo vrijeme, europejski političari razmišljali kako će se primanje Turske u »krilo europejskoga sklada« odraziti na čitavu ondašnju »europejsku zajednicu«. Neki su se političari bojali i pribojavali da će se ta »europejska zajednica« pretvoriti, kako dr. A. Starčević veli, u »mernjauk«... U neko »europejsko« političko nadmudrivanje... Svjedoci smo da tzv. »tursko pitanje« Europom kruži već dugi niz desetljeća i, kako izgleda, tome »turskome kruženju« nema kraja ni konca... Neka su, europska pitanja, na ovaj ili onaj način »na dnevnom redu« i na političkom stolu i danas. Tursko pitanje za Europu je uvijek bilo i ostalo kao neki vrući krumpir i vruća tema... Kako onda, u Starčevićevo doba, tako i danas... </p>
<p>Autor je profesor antikvar u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>A prilazi mostu?</p>
<p>Gradonačelnik Bandić uopće nije u stanju prepoznati stvarne zagrebačke probleme, pa izmišlja one najskuplje, megalomanske. I malo dijete vidi da grad Zagreb već desetljećima nema prometne špice ili povremene kolapse već oni traju cijeli dan, u svako doba. Notorna je stvar da Zagrebu odavno treba više funkcionirajućih veza sjever-jug, a ne istok-zapad (famozna tangenta).</p>
<p> Bandić očito nije u stanju uočiti urgentan prometni prioritet Zagreba, a taj je kako širiti Heinzlovu, Držićevu, Bauerovu, Draškovićevu (s tunelom od mosta Slobode), Gundulićevu, Savsku, Medulićevu i Selsku. Isto tako, osim Bandićevih skandala i brojnih megalomanskih projekata više bi nas zanimalo tko je odgovoran što se Domovinski most gradio dvostruko duže od najavljenog roka, a posebice nakon što je most dovršen i Bandić ga svečano otvorio, tko je odgovoran što još nisu (i godinama još neće biti sagrađene pristupne ceste mostu! Most je sagrađen, a masa automobila iz Gorice i Siska svako jutro čuči u kilometarskim kolonama na mostu »Slobode«!</p>
<p> Sagraditi most, sanjati o nekakvoj grijanoj tangenti, a da građanima uopće ne kažeš kada će biti sagrađeno pet kilometara pristupnih cesta mostu (s jednim nadvožnjakom) to može samo Bandić!</p>
<p>JAVOR NOVAK, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>U Zagrebu parking šest puta skuplji nego u Berlinu</p>
<p>Poskupljenjem parkiranja cilj - tjeranje automobila iz središta - nije postignut. Gužve na parkiralištima i dalje su iste, promijenjena je samo socijalna struktura korisnika</p>
<p>Nove »astronomske« cijene parkiranja u Zagrebu, koje su na snazi od 1. siječnja ove godine, i dalje su jedna od najaktualnijih tema u hrvatskoj metropoli. Sami Zagrepčani, ali i brojne udruge organiziraju prosvjede i javne rasprave kojima pokušavaju Gradsko poglavarstvo uvjeriti da je donijelo pogrešnu odluku koja se mora hitno promijeniti. A za to, naime, imaju brojne argumente. Prema internetskim stranicama, ali i dojavama građana, cijena parkiranja u Zagrebu (2,16 eura u prvoj zoni) jedna je od najskupljih u Europi. Primjerice, u Ateni i Oxfordu sat parkiranja stoji 1,5 eura. U Rimu, Beču i Berlinu jedan euro, u Cambridgeu 0,90 eura, a u Budimpešti pak samo 0,5 eura.</p>
<p>Uzme li se u obzir, kako stoji u priopćenju Automotokluba Maksimir, da je dohodak Zagrepčana u odnosu na, recimo, Nijemce čak tri puta manji, ispada da Zagrepčani parkiranje plaćaju ni manje ni više nego šest puta skuplje.</p>
<p>No, treba napomenuti kako poskupljenjem cilj - tjeranje automobila iz središta - nije postignut. Gužve na parkiralištima su i dalje iste, samo je promijenjena socijalna struktura korisnika.</p>
<p>»Građani slabijeg imovinskog stanja su istjerani, a više je mjesta napravljeno za novopečene kapitaliste. Time je Grad podržao daljnje raslojavanje društva i diskriminaciju građana slabijeg imovnog stanja, kao i onih koji zbog bolesti, invalidnosti ili drugih opravdanih razloga moraju automobilima doći što bliže središtu grada. A primjerice u Rimu, za razliku od Zagreba, građani mogu dobiti naljepnicu za besplatno parkiranje u zoni stanovanja«, tvrde u AMK-u Maksimir.</p>
<p>S visokim cijenama parkiranja u Zagrebu upoznati su autoklubovi i građani europskih zemalja. »Po najskupljem parkiranju već smo došli na loš glas, što će se odraziti i na posjet turista Zagrebu. Neka se nitko ne zanosi iluzijom da svaki turist ne računa na svaki euro koji mora dati nepotrebno, bez obzira na to kakva je imovinskog stanja«, tvrdi Nevenka Alkaj, poslovna tajnica AMK Maksimir.</p>
<p>Inače, već u srijedu u 11 sati u Autoservisu Peugeot u Novoj Branimirovoj 91 održat će se javna rasprava pod naslovom »Gradski udar na standard Zagrepčana«, u kojoj će sudionici biti brojni prometni stručnjaci, sindikati, predstavnici nevladinih organizacija, psiholozi, vijećnici u Gradskoj skupštini i drugi.</p>
<p>Rasprava je sastavni dio kampanje protiv poskupljenja parkinga i komunalnih usluga u Zagrebu, a »Peticiju protiv poskupljenja parkinga i komunalnih usluga u Zagrebu« podržalo je dosad više od 4000 građana. </p>
<p>Novi mirni prosvjed pak predviđen je za 31. siječnja, a AMK Maksimir, kao organizator, poručuje svakom Zagrepčaninu da bez obzira ima li auto ili ne može dati svoj doprinos prosvjedu protiv poskupljenja, a sve upute nalaze se na internetskoj stranici: www.amk-maksimir.hr. </p>
<p>Peticiju protiv poskupljenja parkinga podržalo je više od 4000 Zagrepčana </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Metro zabranio ulazak roditeljima s kolicima</p>
<p>Objašnjavaju da su tako stroge mjere poduzeli isključivo radi sigurnosti kupaca</p>
<p>Prije nekoliko dana je, na ulazu u Metro, obitelji s dvomjesečnom bebom u kolicima, zabranjen ulaz. »Djelatnik Metroa zaustavio nas je i rekao da ne smijemo ući s kolicima jer su takva pravila tvrtke te da vodimo dijete za ruku ili ga nosimo, iako nam beba nema ni dva mjeseca«, kaže ogorčeni otac. </p>
<p>U Metrou objašnjavaju da su tako stroge mjere uveli isključivo zbog sigurnosti kupaca jer da, kako kažu, tijekom radnog vremena često prenose robu viličarom pa se boje nezgoda. Razočarani roditelji ističu da su, dakle, u većoj opasnosti mala djeca koja trče okolo, nego bebe u kolicima. </p>
<p>U Metrou svoj postupak još opravdavaju riječima da je svaki kupac u veleprodajnom centru obaviješten i upoznat s pravilima. </p>
<p>»Pravila su navedena u Općim uvjetima prodaje koju potpisuje nosilac kartice izražavajući time svoju suglasnost, nakon čega mu se izdaje Metro kartica«, kažu u Metrou. </p>
<p>U Getrou, koji je najsličniji Metrou jer se i u njemu obavlja veleprodaja i viličari također tijekom radnog vremena smještaju robu na police, roditelji s bebama su dobrodošli. »Za manju djecu smo čak osmislili šarena kolica tako da se zabavljaju dok roditelji kupuju«, rekla je Adela Papac iz Odnosa s javnošću Getroa. </p>
<p>Ondje smatraju da sigurnost njihovih kupaca nije ugrožena te da stroge mjere, poput onih u Metrou, nisu potrebne. </p>
<p>Naime dok viličari stavljaju robu na police, za to vrijeme se ograđuje dotičan prostor pa nema straha da nekom kupaca štogod padne na glavu i ozlijedi ga. Billa, Ipercoop i Konzum također tvrde isto. Svi su kupci dobrodošli, uključujući i roditelje s malom djecom u kolicima.</p>
<p>Martina Pauček ŠljivakAnita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Jača osjetljivost na nasilje među djecom </p>
<p>Statistika govori o najvećem rastu broja problematične djece u Dubravi</p>
<p>Prosječan broj djece i mladih s poremećajima u ponašanju, kojima su zagrebački centri za socijalnu skrb izrekli odgojnu mjeru, u posljednjih se pet godina značajno povećao. Tako je 2001. godine 11 centara za socijalnu skrb tretmanom obuhvatilo 3565 djece i mladih, godinu kasnije 4293. Iako se 2003. bilježi blagi pad - »samo« 4142 djece i mladih obuhvaćeno je nekom mjerom, 2004. bilo ih je već 4492, a u 2005. čak 4592, doznajemo u Centru za socijalnu skrb Zagreb, središnjoj službi zagrebačkih centara socijalne skrbi.</p>
<p> Sličan trend, kako doznajemo, zabilježen je i 2006., za koju nemamo konačne brojke. Statistika govori o najvećem rastu broja problematične djece u Dubravi - s 426 u 2001. porastao je na čak 731 u 2005., slijedi Trnje - s 273 na 446 djece i mladih koji su obuhvaćeni programima. Istodobno se broj maloljetnika s problemima u ponašanju u nekim gradskim četvrtima smanjio - u Sesvetama 2001. bilo ih je 215, a 2005. »samo« 156. No brojke mogu i prevariti, jer u ocjeni stanja treba uzeti u obzir i promjene u dobnoj i obrazovnoj strukturi stanovništva, upozoravaju u Centru.</p>
<p>»Javnost je u posljednje vrijeme osjetljivija na nasilje, a Obiteljskim je zakonom jasno definirana odgovornost liječnika, škole, pa i susjeda u slučajevima nasilja u obitelji ili među djecom. Građani češće prijavljuju nasilje i djecu koja imaju problema u ponašanju. Zbog toga je povećanje broja djece s izrečenim odgojnim mjerama centara više rezultat bolje 'detekcije' i veće senzibilnosti društva na te probleme, nego stvarnog porasta poremećaja u ponašanju djece i mladih«, kaže Marija Pavić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb. </p>
<p>Za napredak u prepoznavanju i otkrivanju poremaćaja u ponašanju djece zaslužan je i Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom, potpisan prije dvije godine, koji jasno definira zadaće i uloge svih čimbenika u društvu koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju djece i mladeži.</p>
<p>»Da je na povećanje ukupnog broja djece s poremećajima u ponašanju više utjecalo njegovo prepoznavanje i 'detekcija' dokazuje činjenica da posljednjih nekoliko godina imamo više anonimnih prijava problema u obitelji, što znači da su građani postali svjesniji obveze da prijavljuju takve slučajeve«, ističe Marija Pavić. Dakle, unatoč povećanju broja djece koja su završila kod socijalnih radnika, još uvijek se ne može zaključiti da je maloljetnička delikvencija u porastu. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Šostar se ispričao za zabavu sa striptizetom</p>
<p>Nakon što su prošli tjedan objavljene fotografije rođendanske zabave zagrebačkog pročelnika Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara, na kojoj je prisutne zabavljala i gola striptizeta, on je u utorak sazvao konferenciju za novinare na kojoj se ispričao obitelji i građanima.</p>
<p>»Žao mi je što je moja privatna rođendanska proslava rezultirala takvim posljedicama. Svjestan sam svoje odgovornosti i izražavam najdublju i najiskreniju ispriku. Pogriješio sam kao dužnosnik i kao čovjek«, rekao je Šostar dodavši da se ponajprije ispričava obitelji, ali i građanima, koje je svojim postupkom povrijedio.</p>
<p>Svoj je mandat pročelnik stavio na raspolaganje gradonačelniku Milanu Bandiću, koji će, kako je rekao, odlučiti o njegovoj sudbini. Bandić, pak, nije želio davati izjave, ali je Šostaru kratko preporučio više rada, a manje proslava i striptiza. Iz te se gradonačelnikove geste može naslutiti kako Šostarova pozicija u Poglavarstvu ostaje nepromijenjena. [I.W.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stižu Vaya Con Dios i Tommy Emmanuel</p>
<p>Prvi koncert i jedne i druge grupe već je rasprodan pa organizator dodaje i drugi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Karte za koncert popularnog belgijskog latino banda Vaya Con Dios, koji će održati 4. veljače u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, već su rasprodane pa organizator dodaje i drugi koncert, u istom prostoru dan kasnije. Karte za drugi koncert u ponedjeljak su puštene u pretprodaju. Jednako velik interes vlada i za nastup australskog gitarističkog virtuoza Tommya Emmanuela, čijem će prvom koncertu 21. siječnja biti pridodan koncert 23. siječnja, također zbog velikog interesa publike. </p>
<p>Donekle iznenađuje interes za koncertom Vaya Con Diosa jer se zna da je band vrhunce slave doživio prije više od desetljeća i pol. Njihov posljednji album »The Promise«, objavljen je nakon osam godina stanke od izdanja albuma »What's A Woman«, a među 12 pjesama ima poneka obrada. Ulaznice za drugi koncert Vaya Con Dios su u pretprodaji na blagajni dvorane Lisinski po 220, 240 i 260 kuna i u Integralu (Pothodnik). </p>
<p>Jednako velik interes vlada i za novim nastupom Tommyja Emmanuela koji je već nekoliko puta svirao pred hrvatskom publikom, pa su organizatori dodali i drugi dan. Tako će nakon njegova prvog koncerta 21. siječnja Emmanuel imati slobodan dan da bi opet nastupio u istom prostoru Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski 23. siječnja. Karte su u pretprodaji po cijeni od 160, 180 i 200 kuna.</p>
<p>Inače, novi se Emmanuelovi zagrebački nastupi održavaju nekoliko dana uoči dodjele Grammyja, na kojima je australski gitarist nominiran u kategoriji najbolje instrumentalne country izvedbe (pjesma »Gameshow Rag/Cannonball Rag« s albuma »The Mystery«). </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Autodizalica ostala u zraku </p>
<p>Stroj se, prenoseći teret, prevagnuo i prednjim kotačima ostao u zraku bar pet, šest, metara, a zadnjima oko metar </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Iza na prvi pogled vrlo zanimljivog i neobičnog prizora autodizalice koja se s izduženim hidrauličnim kranom naslonila na jedan od ulaza budućeg trgovačkog centra Interspar, krije se zapravo vrlo ozbiljan incident koji je srećom završio bez težih posljedica. </p>
<p>Naime, u ponedjeljak poslije podne na gradilištu tog centra, kako ističu očevidci, samo srećom izbjegnuta je tragedija kada se autodizalica, prenoseći teret, prevagnula i prednjim kotačima ostala u zraku bar pet, šest, metara, a zadnjima oko metar. </p>
<p> Radnici koji su se u to vrijeme nalazili na gradilištu u jednom su trenutku čuli samo udarac, odnosno pad tereta dizalice na metalnu konstrukciju hale. Tek tada su shvatili što se zapravo događa. </p>
<p>U potpunosti izvučeni kran, odnosno produžetak hidraulične autodizalice, dužine pedesetak metara, s teretom na kraju, ostao je naslonjen na čeličnu konstrukciju ulaza u objekt. Pod teretom se čak i savio i to na mjestu gdje je udario u konstrukciju objekta budućeg trgovačkog centra. </p>
<p>To je vjerojatno i jedan od razloga što se dizalica i u utorak nalazila u tom položaju. Naime, zbog toga je bilo nemoguće do kraja uvući izvučeni produžetak dizalice. </p>
<p> Na prvi pogled, šteta na objektu trgovačkog centra i nije velika. Oštećen je metalni krov i dio betonske konstrukcije. </p>
<p>No, sve na gradilištu, ali i prolaznike koje je privukao neobičan prizor, začuđuje da se nije dogodila ozbiljnija tragedija. </p>
<p> U sjedištu tvrtke u Varaždinu informirani su o tome što se dogodilo na gradilištu u Osijeku. Po riječima Slavka Trakoštanca, takve situacije znale su se događati i ranije, a u ovom konkretnom slučaju upućuje se na voditelja gradilišta Tomislava Žanića koji je Vjesniku izjavio da je uzrok »pogrešna procjena strojara na autodizalici«. On je, kako navodi Žanić, precijenio mogućnosti i autodizalice, ali i svoje. Uobičajene su to stvari, često je dovoljan samo pogrešan proračun da se nešto takvo dogodi, zaključuje Žanić, napominjući kako je, srećom , ovaj put sve prošlo bez težih posljedica. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Četvero mrtvih u sudaru broda i glisera</p>
<p>PALERMO</p>
<p> - U sudaru hidroglisera sa 150 putnika i teretnog broda uz obale Sicilije poginule su u ponedjeljak četiri osobe, a 70 ih je ozlijeđeno, od čega osam teško. U lučkoj upravi kažu da se sudar dogodio u Messinskom tjesnacu između Sicilije i talijanskog kopna, jednom od naprometnijih morskih putova u Italiji. Dužnosnici koji koordiniraju spasilačke akcije objavili su da su poginula četiri člana posade hidroglisera, koji je prevozio putnike od grada Reggio Calabria u Messinu na Siciliji. Dio ozlijeđenih stradao je u požaru koji je izbio nakon sudara, a nekoliko ih je bilo zatočeno u olupini broda sve dok ih nisu izbavili spasioci. Prema dužnosnicima, 41 osoba prebačena je u bolnicu u Messini, a 25 u Reggio Calabria. Osam ih je u kritičnom stanju. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rukometaši donirali 80 tisuća kuna zakladi »Ana Rukavina«</p>
<p>Na Velikom danu Hrvatskog sporta, hrvatski su rukometaši još jednom iskazali plemenitost i širinu sportskog duha. Primajući nagradu Hrvatskog olimpijskog odbora za najuspješniju momčad u 2006. godini, članovi reprezentacije, trener Slavko Goluža i vratar Vlado Šola primili su i Inin ček vrijedan 80 tisuća kuna. Rukometni reprezentativci novčanu su nagradu odlučili donirati zakladi preminule Vjesnikove novinarke Ane Rukavine, koja prikuplja sredstava za proširenje registra darivatelja koštane srži i matičnih stanica. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sinj najhladniji grad u Hrvatskoj</p>
<p>SINJ</p>
<p> - S izmjerenih minus osam stupnjeva Celzija, Sinj je u utorak ujutro bio najhladniji grad ne samo u Dalmaciji, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Opet je osvanuo pod bijelim pokrivačem, ali ne od snijega već od slane, što znači da se nastavlja hladna, ali i iznimno suha zima kakva se rijetko pamti u ovome kraju. No, takve temperature itekako pogoduju sušenju pršuta, iako i dodatno iscrpljuju kućni fond potrošača električne struje, najraširenijeg i još ekološki najčišćeg energenta. [N. M]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Preživio pad s 11. kata</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Muškarac iz Hong Konga koji se skotrljao s kreveta i kroz prozor pao s 11 kata preživio je taj nimalo ugodan događaj. Tridesetčetverogodišnjak je spavao na krevetu na kat, tik uz prozor koji je bio otvoren. Ispao je i »poletio« prema tlu, a zaustavila ga je nadstrešnica restorana u prizemlju zgrade. Prema bolničkim izvorima, stanje mu je stabilno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Francuska 1956. predložila ujedinjenje Velikoj Britaniji</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Suparništvo između Velike Britanije i Francuske datira stoljećima unatrag i njihovi se odnosi, u najboljem slučaju, mogu opisati kao čas topli, čas hladni. No, prema dokumentima koji su šokirali povjesničare, Pariz i London razmišljali su 1950.-tih godina o nezamislivom - o ujedinjenju dviju zemalja prema kojem bi britanska kraljica Elizabeta II. postala ujedno šeficom francuske države. Dokument britanske vlade iz 1956. pokazuje da je u studenom te godine francuski premijer Guy Mollet došao u London na razgovore o ujedinjenju dviju zemalja s tadašnjim britanskim kolegom Anthonyem Edenom. Eden je tu ideju odbio, no prema povjesnoj građi, svidjela mu se druga Molletova ideja da se Francuskoj dopusti članstvo u Commonwealthu, skupini zemalja tradicionalno povezanih s Velikom Britanijom. Komentatori s obiju strana bili su zaprepašteni tim otkrićem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Uhićen hacker koji je krao na Amazonu</p>
<p>SANTIAGO</p>
<p> - Hacker tražen jer je američku tvrtku za prodaju putem interneta Amazon oštetio za više od 220.000 američkih dolara uhićen je u Čileu. Uhićeni sumnjivac se krađom na internetu počeo baviti 1999. kao student informatike. Izradio je računalni program pomoću kojeg je došao do brojeva kreditnih kartica kupaca na internetu i obavio više od 2.000 transakcija. Amazon je prijevaru otkrio tek nakon niza žalbi upućenih iz banaka širom svijeta. Hacker, lociran pomoću IP adrese (broj pomoću kojeg se identificira računalo), uhićen je na zahtjev Interpola. Prijeti mu kazna od pet godina zatvora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prva »beba iz epruvete« rodila prvo dijete</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Prva svjetska »beba iz epruvete«, danas 28-godišnjakinja Louise Brown rodila je svoje prvo dijete začeto i rođeno prirodnim putem. Cameron John Mullinder rođen je 21. prosinca u zapadnom engleskom gradu Bristolu, izvijestio je list Mail on Sunday. »Malen je, teži tri kilograma, ali je savršen«, rekla je ponosna majka koja se prije tri godine udala za Wesleya Mullindera (37). I Louisina sestra Natalie, također začeta in-vitro, 1999. je rodila dijete začeto prirodnim putem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uzgajivač tovi svinje uz klasičnu glazbu</p>
<p>HANOJ</p>
<p> - Vijetnamski uzgajivač svinja povećao je težinu svojih životinja otkako je prije godina odlučio servirati im obroke uz klasičnu glazbu Beethovena, Mozarta i Schuberta. Nguyen Chi Cong (44), počeo je, doduše, na svojem imanju puštati snimke klasične glazbe putem zvučnika želeći poticajno djelovati na svoje radnike. Međutim, vrlo brzo je uočio da je metoda djelotvornija kod svinja. »Vidio sam da uz glazbu moje svinje jedu više i da brže dobivaju na težini«, pojasnio je. Glazbene seanse održavaju se svakodnevno od 7 do 11 i od 14 do 16 sati na imanju u Dong Naiju blizu Ho Ši Mina (jug Vijetnama). »Vjerujem da sam prvi uzgajivač u Vijetnamu koji se koristi takvom tehnikom«, ponosi se vlasnik s 22 godine iskustva u tovljenju svinja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Vrhunska imena svjetske umjetnosti i hrvatske avangarde</p>
<p>Jannis Kounellis u Dubrovniku, zagrebačke izložbe Vlade Kristla, Joana Miróa, Marca Chagalla, hrvatskih avangardi te remek djela iz fundusa beogradskoga Narodnog muzeja, bogati program u Rijeci</p>
<p>Osim doista zvučnih imena možemo biti zadovoljni što će se u ovoj godini izmjenjivati zanimljive problematske i pregledne izložbe domaćeg stvaralaštva (primjerice nekoliko njih se bavi avangardnim strujanjima), s onima koje će dati uvid u opuse svjetskih umjetnika moderne i suvremene umjetnosti, čija smo vrhunska djela do sada gledali u bečkim, budimpeštanskim i inim drugim muzejima. </p>
<p>Dugo očekivano otvaranje nove zgrade MSU-a na Aveniji Većeslava Holjevca u Zagrebu najavljeno za 27. rujna – uz trodnevnu svečanost i bogati program svakako će biti jedan od najvažnijih kulturnih događaja.</p>
<p> U međuvremenu, aktivnosti Muzeja do njegova premještanja u zgradu arhitekta Igora Franića, koja formom podsjeća na jedan od najpoznatijih oblika hrvatske moderne umjetnosti – Kniferov meandar, odvijat će se u drugim institucijama.</p>
<p>Već 25. siječnja u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu napokon će se otvoriti do sada najopsežnija izložba Vlade Kristla pod nazivom »Prije egzila – radovi od 1943. do 1962.« </p>
<p>U autorskoj koncepciji Darka Glavana i u produkciji zagrebačkoga MSU-a, izložba prikazuje umjetnikovo formiranje i sazrijevanje, izobrazbu, ratno godine, iskustvo »Exata 51«, početak rada na animiranom i igranom filmu, prve zbirke poezije, njegov najveći slikarski pothvat »Pozitivi i negativi« te suradnju s »Novim tendencijama«. Više od polovice slika i crteža do sada nije bilo izlagano. Opsežno istraživanje toga segmenta umjetnikova opusa stvorit će preduvjete za cjelovitu valorizaciju stvaralaštva Vlade Kristla</p>
<p>Jedan od važnijih događaja likovne sezone – izložba španjolskoga slikara Joana Miróa, »Paradiranje strasti«, planira se za jesen u Umjetničkom paviljonu. Težište je na seriji autoportreta, crteža i grafika, nastalih između 1938., 1942. i 1960., na kojima je vidljivo kako je Miró razvio svoj jezik simbola i osebujnu likovnu ikonografiju. Projekt organiziran u suradnji sa Zakladom Caixa Girona iz Barcelone pokazat će djela Zaklade Miró. </p>
<p>Također u Umjetničkom paviljonu – »Proljetni sajam« obuhvatit će stilska strujanja od secesijskih »produženja« preko cezanneizma i ekspresionizma do kompleksa realizma dvadesetih godina. Autor izložbe je Petar Prelog.</p>
<p>U istom prostoru krajem godine slijedi izložba »Sto vrhunskih djela hrvatske umjetnosti« iz fundusa beogradskoga Narodnog muzeja (koji se renovira) u autorskoj koncepciji Zvonka Makovića. Jedinstvena je to prilika da se u Zagrebu vide remek djela iz razdoblja 1850. – 1950., radovi autora poput Karasa, Kraljevića, Gecana, Joba, Vidovića, Seissela, Motike, Meštrovića i Augustinčića.</p>
<p>Klovićevi dvori za svaki mjesec u godini najavljuju po jednu izložbu. Izdvojit ćemo Chagallovu i onu Đure Sedera, Svjetlana Junakovića, Lovre Artukovića, retrospektivu Lea Juneka i »Umjetničko i kulturno naslijeđe dominikanskog reda u Hrvatskoj«. Izložba »Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti« Zvonka Makovića, Ane Medić i grupe autora dat će još jedan prinos revalorizaciji te složene teme.</p>
<p>Gliptoteka HAZU u svome bogatom programu u tekućoj godini bilježi i »Kolaže, reljefe, skulpture« Portugalca Joséa de Guimaresa, izložbu Joška Eterovića te izložbu IFE »Svjesno jednostavno; nastajanje alternativne kulture dizajna«. </p>
<p>HDLU sa svoja četiri izložbena prostora (Galerijama Karas, Bačva, Prsten te PM) i dalje daje naglasak suvremenim umjetničkim formama od instalacija preko performansa do slikarstva domaćih i stranih umjetnika (M. Pistoletto, W. Betsch, I. Eškinja, J. Geismar, B. K. Badurina, C. Hill i dr.), što obećava zanimljiv program cijele godine.</p>
<p>Kao i prethodnih godina Muzej za umjetnost i obrt priprema veliki tematski projekt koji će zasigurno privući mnoge posjetitelje. Izložba za sada radnog naziva »Blago Zagreba – iz zbirke slikarstva i kiparstva Grada Zagreba« prikazat će odabir od oko 200 umjetnina nastalih od 16. stoljeća, koje su raspoređene po brojnim gradskim prostorima pa su stoga najvećim dijelom nedostupne javnosti. Izložba će biti popraćena kvalitetnim katalogom koji dostojno reprezentira vrijednost odabranih djela u vlasništvu Grada Zagreba. </p>
<p>MUO najavljuje i nadasve zanimljivu retrospektivu Ljerke Njerš, samostalne izložbe Roberta Šimraka i Vatroslava Kuliša, čiji je autor Miroslav Gašparović, ravnatelj muzeja, i druge. </p>
<p>S prizvukom europske uspješnice u zagrebački Arheološki muzej dolazi putujuća izložba »Pueritia primaria humanitatis aetas« – rimska antička skulptura na temu dječačke i mladenačke dobi, koja je trenutni hit u Budimpešti.</p>
<p>Stvaranje preduvjeta za stalni postav bit će najvažniji projekt Galerije umjetnina Split, čiji fundus broji više od 3000 djela od 14. stoljeća do danas. Najavljuje se nastavak adaptacije zgrade Galerije i pripreme dokumentacije za treću fazu – izgradnju muzejskih sadržaja. Što se izložbenog programa tiče, spomenimo Splitsku suvremenu skulpturu, monografsku izložbu Vinka Bavčevića, samostalne izložbe Ivana Faktora i Ines Krasić.</p>
<p>Gradske galerije u Osijeku pripremaju retrospektivu Antonija Gotovca Lauera, izložbu fotografkinje Bertien van Manen iz Amsterdama te skupnu izložbu »Molotovljev koktel« u kustuskoj koncepciji Ana-Marije Koljanin, Branke Benčić i Leile Topić.</p>
<p>Velikogorička galerija Galženica u ovoj godini kreće s promjenom u načinu rada – organiziranjem izložbi posvećenih problemu slike i slikovnog prikazivanja. Održat će se samostalne izložbe Igora Kuduza, Marka Tadića, Zlatana Vehabovića i dr.</p>
<p>Iz repertoara samoborske Foto Galerije Lang izdvojimo izložbu Remek djela iz zbirke Foto-kluba Zagreb i samostalne izložbe Nikole Vučemilovića, Mare Bratoš, Sandre Vitaljić i Gorana Trbuljaka.</p>
<p>Izložbeni projekti nagovješćuju da kulturni turizam u Hrvatskoj može biti realna činjenica, što se domaće publike tiče, ali nadamo se i inozemne.</p>
<p>Tanja Novak i Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Praznina visoke koncentracije</p>
<p>Ana Karić i Robert Waltl u ulogama postapokaliptičnih aristokrata koračaju prema konačnom raspadanju </p>
<p>Proglašavan najboljim njemačkim dramatičarem od Brechta do danas, i u skladu s čestim tretmanom najboljih, Heiner Müller prošao je kroz poludisidentske položaje do onih institucionaliziranih i svjetski nagrađivanih, ali je do hrvatskih kazališta slabo dolazio. Prepoznavši izostanak prave kazališne prisutnosti - prevođenja i izvođenja djela tog velikog imena, Ivica Buljan u produkciji će Mini teatra i Teatra prikladno popuniti repertoarne propuste režijom Müllerove drame »Kvartet«, koja se, netom nakon slovenske premijere u Cankarevu domu, u Tetaru premijerno očekuje u srijedu, 17. siječnja.</p>
<p>»Ima previše rješenja, ono što kazalištu nedostaje su pravi problemi« držao je Müller, dokazujući stajalište u svim svojim tekstovima. Od ranih drama koje su zrcalile kontradiktornost pokušaja izgradnje socijalizma u Istočnoj Njemačkoj i oslanjale se na Brechta pa do pisanja scenskih fragmenata (od kojih smo »Medeju materijal« također u Buljanovoj režiji gledali prije nekoliko godina) koji redatelje »uče« slobodi, formalno i sadržajno inovativan pisac poetična jezika tražio je vlastita nesigurna metafizička područja. Potrazi se pridružio i niz radikalnih dekonstrukcija klasičnih tekstova šire europske tradicije iz kojeg je neizlječivi frankofil Buljan izdvojio »Kvartet« - razradu priče romana »Opasne veze« Pierrea Choderlosa de Laclosa. </p>
<p>Radnju koja se, prema piščevim uputama i scenografiji Bena Caina i Tine Gverović, odvija u bunkeru nakon Trećega svjetskog rata, nose likovi markize Merteuil i Valmonta zarobljeni u praznini visoke koncentracije. Na nekoliko metara kvadratnih Buljanova svjesnog zgušnjavanja intimnih izvođačkih prostora, Ana Karić i Robert Waltl u ulogama postapokaliptičnih aristokrata koračaju prema konačnom raspadanju kroz kalkuliranu destrukciju djevičanstva, pobožnosti i moralne čvrstoće (djevice i vjerne supruge), ali i bilo kakve vrijednosti koja bi mogla rezultirati životom. U prepoznatljivu krznu i naborima kostimografkinje Ane Savić-Gecan glumci su (gotovo očekivano kad je posrijedi Ivica Buljan) supostavljeni živoj glazbi Mitje Vrhovnika Smrekara i Tvrtka Dujmovića, koju ovaj posljednji i izvodi.</p>
<p>Neutaživosti koja dominira svakim danom sve virtualnijim svijetom, postavlja Manjak kao njegov pokretač, što našu stvarnost opasno povezuje s onom kvartetskih veza. Čvrstoću spona moguće je provjeriti prisustvovanjem malomu kazališnom luksuzu »Kvarteta« s početkom u uspješnom pronalaženju problema i krajem u osluškivanju tišine koja je, tvrdi Müller, oduvijek bila temelj kazališta.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Pirandellova glazbena komedija</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Glazbenu komediju »Liola« Luigija Pirandella Talijanska drama riječkoga HNK Ivana pl. Zajca pretpremijerno će izvesti 18., a premijerno 19. siječnja, u režiji Nine Mangana. Djelo je napisano na sicilijanskom dijalektu u kolovozu 1916. godine, u vrijeme Prvoga svjetskoga rata kada je autor proživljavao bolno razdoblje života, zbog boravka sina Stefana u zarobljeničkom logoru i sve učestalijih mentalnih kriza supruge Antoinette. </p>
<p>»Pirandello je već 12 puta bio na sceni Talijanske drame i nakon Goldonija nedvojbeno je najizvođeniji autor, a Mangano je njegova djela kod nas režirao četiri puta. Prvi put na sceni Talijanske drame Pirandello je izveden 1948. godine«, kazala je najavljujući predstavu ravnateljica Talijanske drame Laura Marchig, koja također glumi u predstavi.</p>
<p> U priči nadahnutoj jednim isječkom četvrtog poglavlja »Pokojnog Matije Pascala« protagonist je seoski pjesnik Nelin Schillaci, zvani Liola. </p>
<p> »Ako se i može sporiti oko toga tko je najveći talijanski pisac prve polovice 20. stoljeća, nema dvojbe da je u novelistici i dramatici to Luigi Pirandello. Neobičnost njegove književne karijere očituje se u činjenici da je svjetsku slavu stekao tek u zrelim godinama, i to svojim dramskim tekstovima, a pisanju za scenu posvetio se kad je već kao afirmiran prozaik prešao 40. godinu života«, navodi kazališni kritičar Darko Gašparović. </p>
<p> U predstavi glume Mirko Soldano, Bruno i Elvia Nacinovich, Andreja Blagojević, Sara Cechet, Rosanna Bubola, Alida Delcaro, Chiara Cavalieri, Myriam Monica, Elena Brumini, Andrija Medić te Tijan i Julian Cvetković.</p>
<p> Djelo je prevela Loredana Gašparović. Autor glazbe je Bruno Nacinovich, scenografiju potpisuju Anusc Castiglioni i Giulia Bonaldi, a kostimografkinja je Antonia Petruccelli. Oblikovatelj svjetla je Boris Blidar, a asistent za scenu i kostime Toni Plešić. [Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>I sportaši su stvarali Hrvatsku </p>
<p>Kada su govorili o ulozi hrvatskih sportaša u priznanju Hrvatske, i prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak i aktualni predsjednik Zlatko Mateša posebno su istaknuli Ivaniševićevu traku s trobojnicom i šahovnicom, Dražena Petrovića i Stojka Vrankovića pred zgradom Ujedinjenih naroda u New Yorku</p>
<p>Goran Ivanišević, košarkaši, Miloš Milošević, Janica Kostelić, rukometaši, Zoran Primorac, Gordan Kožulj, nogometaši, Ivica Kostelić, Davis kup reprezentacija, Tamara Boroš, veslači, Duje Draganja, vaterpolisti, Iva Majoli, odbojkašice, Blanka Vlašić... Ovo je tek početak dugačke niske velikih uspjeha hrvatskog sporta u posljednjih petnaest godina. Točnije, od 17. siječnja 1992. godine, datuma koji danas slavimo kao Veliki dan hrvatskog sporta, i koji je u nazočnosti predstavnika Sabora, hrvatske vlade te brojnih sportaša i sportskih djelatnika obilježen svečanošću u dvorani Vatroslava Lisinskog.</p>
<p>Toga 17. siječnja 1992. je, naime, Hrvatski olimpijski odbor postao članom Međunarodnog olimpijskog odbora, odnosno svjetske sportske obitelji koja se prostire na više država od Ujedinjenih naroda. Štoviše, kako je to u svojem govoru naglasio počasni predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch, Hrvatska je članicom MOO-a postala prije negoli je primljena u UN. Tim je činom omogućeno da Hrvatska samostalno nastupi već na Zimskim olimpijskim igrama u Albervilleu, da bi u ljeto iste godine na OI u Barceloni, kroz odličja košarkaša, Gorana Ivaniševića i Gorana Prpića već ostavila zamjetan trag u olimpijskoj povijesti. Za tek priznatu hrvatsku državu ta olimpijska odličja iz Barcelone (srebro i dvije bronce) bila su, dakako, puno više od medalja oko vrata hrvatskih sportaša. Obračajući se s velikog ekrana gostima proslave to je rekao i predsjednik međunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge.</p>
<p>Kada su, pak, govorili o ulozi hrvatskih sportaša u priznanju Hrvatske, i prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak i aktualni predsjednik Zlatko Mateša posebno su istaknuli Ivaniševićevu traku s trobojnicom i šahovnicom, Dražena Petrovića i Stojka Vrankovića pred zgradom Ujedinjenih naroda u New Yorku, kao i sve one hrvatske sportašice i sportaše koji su svijetom širili glas o državi koja se bori za samostalnost. Isto kao što su u posljednjih 15 godina svi hrvatski državni čelnici isticali naše sportaše kao najbolje veleposlanike Hrvatske, a hrvatski sport kao najprepoznatljiviji hrvatski brend. </p>
<p>Zapravo, nije nikakva tajna da je i za »ubrzan« prijem Hrvatske u svjetsku sportsku obitelj najzaslužnija upravo fascinacija bivšeg predsjednika Juana Antonija Samarancha i nekih drugih čelnika svjetskog sporta najboljim hrvatskim sportašima. Samaranch je, tako, svakako želio vidjeti Dražena Petrovića na OI u svojoj Barceloni, a o tome koliko je cijenio jednog od najboljih hrvatskih sportaša svjedoči i Draženov spomenik u vrtu Olimpijskog muzeja u Lauseannei. Prije Dražena, tu je počast dobio tek ponajbolji svjetski sportaš svih vremena, deveterostruki olimpijski pobjednik Paavo Nurmi. </p>
<p>»S Draženom sam razgovarao puno puta u vrijeme kada je igrao u madridskom Realu. Često kažemo da je on bio jedan od najboljih svjetskih košarkaša, no za mene je on najbolji košarkaš na svijetu. A, svi Hrvati su moji prijatelji«, rekao je Samaranch u svojem emotivnom govoru na proslavi. </p>
<p>Ni 15 godina nakon sportskog priznanja sport u Hrvatskoj nema ništa manju važnost. Nisku s početka teksta nastavit će, zasigurno, Mario Ančić, Ana Jelušić, Aleksej Puninski, Danijela Grgić, Sandra Paović, Petar Gorša, Borna Kovač... </p>
<p>NAGRAĐENI SPORTAŠI </p>
<p>Janica i Duje najbolji </p>
<p>NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA ŠPORTAŠICA</p>
<p>1. Janica Kostelić (skijanje)</p>
<p>NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI ŠPORTAŠ</p>
<p>1. Duje Draganja (plivanje)</p>
<p>NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA ŽENSKA EKIPA</p>
<p>1. Hrvatska odbojkaškajuniorska reprezentacija</p>
<p>NAJUSPJEŠNIJA HRVATSKA MUŠKA EKIPA</p>
<p>1. Hrvatska rukometna reprezentacija </p>
<p>ŠPORTAŠICA - NAJVEĆA NADA HRVATSKOG ŠPORTA</p>
<p>1. Danijela Grgić (atletika)</p>
<p>ŠPORTAŠ - NAJVEĆA NADA HRVATSKOG ŠPORTA</p>
<p>1. Petar Gorša (streljaštvo)</p>
<p>2. Hrvatska rukometna reprezentacija - U-18</p>
<p>NAJUSPJEŠNIJA EKIPA ILI SPORTAŠ/ICA - OSOBE S INVALIDITETOM</p>
<p>1. Marija Iveković (atletika)</p>
<p>NAJUSPJEŠNIJI ŠPORTAŠ ILI EKIPA PROMICATELJ HRVATSKE U SVIJETU</p>
<p>1. Hrvatska nogometna reprezentacija</p>
<p>NAJUSPJEŠNIJI TRENER</p>
<p> Ante Kostelić </p>
<p>NAGRADA ZA FAIR PLAY</p>
<p>Stolnoteniski klub Obrtnička škola - Brod, Slavonski Brod </p>
<p>POSEBNO PRIZNANJE HOO-a ZA PROMICANJE ŠPORTA I OLIMPIZMA</p>
<p>Edo Pezzi (novinar HRT-a)</p>
<p>NAGRADA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA - MATIJA LJUBEK</p>
<p> Boksački klub Pula, Zdenko Jajčević, Zdenko Matešić, Slavko Podgorelec, Ratomir Tvrdić </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Nema muzeja poput Draženovog« </p>
<p>Samaranch: Dražen je bio najbolji košarkaš svih vremena, sportaš kojem sam se iskreno divio</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dolazak iskrenog prijatelja naše zemlje, tim bi se riječima mogao opisati dolazak počasnog predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juana Antonija Samarancha u Zagreb na svečanosti obilježavanja 15. obljetnice primitka Hrvatskog olimpijskog odbora u MOO. </p>
<p>»Glas mi nije u najboljem stanju, a u mojoj dobi nije niti lako putovati, ali poziv nisam mogao odbiti«, rekao je Samaranch.</p>
<p>Uz susrete s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom , unatoč zgusnutom rasporedu Samaranch je našao vremena i za prisjećanje na Dražena Petrovića. Točno u podne, pod ruku s predsjednikom HOO-a Zlatkom Matešom, obišao je Draženov kip ispred KC Dražena Petrovića i posjetio muzej. </p>
<p>U muzeju ga je dočekala obitelj Petrović, a u »odboru za doček« bio je i Antun Vrdoljak, član MOO-a.</p>
<p>»Našu su državu stvorili branitelji i sportaši. U vrijeme stvaranja Hrvatske sportaši su bili važniji od političara, oni su pronosili glas o našoj zemlji i želji za nezavisnošću«, govorio je Vrdoljak i otkrio je jedan zanimljiv detalj o Samaranchu, čovjeku koji je početkom 90-ih toliko lobirao za Hrvatsku i primanje naše zemlje u MOO: </p>
<p>»Bio je gost i na Mediteranskim igrama i Europskom atletskom prvenstvu u Splitu. Tada me zapitao zašto ne zatražimo članstvo u MOO-u.« Bivši čelnik MOO-a to je prokomentirao da je zadatak MOO pomoći u neprilici, ali i priznao da je nastup Hrvatske na OI 1992. godine uz sportsko imao i političko značenje. »Hrvatska je bila članom Međunarodnog olimpijskog odbora, kad je bila primljena u Ujedinjene Narode«, rekao je Samaranch kojem je ovo bio 11. posjet Hrvatskoj.</p>
<p>Danas, 86-godišnji Katalonac bio je vidno oduševljen Draženovim muzejom. </p>
<p>»Odlična je ideja bila napraviti muzej na trgu, odmah kraj spomenika i košarkaške dvorane«, govorio je veliki reformator svjetskog sporta, kojeg je u obilasku dvorane pratio Aleksandar Petrović. </p>
<p>Na odličnom španjolskom jeziku uglednom je gostu objasnio priču o svakom eksponiranom rekvizitu, od osobne iskaznice, indeksa Pravnog fakulteta do dresova i osvojenih medalja. </p>
<p>Posebno je zastao kod dijela posvećenog MOO-u, odnosno Priznanja MOO-a koje je sâm Samaranch posthumno dodijelio Draženu. </p>
<p>»Moram zahvaliti obitelji Petrović i svima koji su izgradili ovako fantastičan muzej. Dražen je bio najbolji košarkaš svih vremena, sportaš kojem sam se iskreno divio«, rekao je sedmi po redu od predsjednika MOO-a i od naših sportaša istaknuo Gorana Ivaniševića, košarkašku reprezentaciju s OI 1992. godine, te Janicu Kostelić i izrazio nadu u njen povratak skijanju. </p>
<p>Vodeći čovjek svjetskog sporta između 1980. i 2001. godine je istaknuo: </p>
<p>»Ovo je posebno mjesto, prošao sam mnogo muzeja, ali u svijetu ne postoji muzej posvećen samo jednom sportašu. Nema muzeja kao što je Draženov, on je jedinstven, kao i sam Dražen«, rekao je za kraj veliki prijatelj Hrvatske.></p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Premijerna pobjeda Kostanić, poraz Čilića </p>
<p>Marin Čilić pružio je prilično slab otpor Iliji Bozoljcu, koji je slavio sa 6-2, 6-4, 6-1</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Auckland i Hobart nisu bili sretni za Jelenu Kostanić-Tošić, prvu pobjedu upisala je drugog dana Australian Opena u Melbourneu. Nakon 77 minuta najbolja hrvatska tenisačica i jedina preostala predstavnica na prvom Grand Slamu sezone sa 7-5, 6-3 pobijedila je Sophie Ferguson. Marin Čilić u premijernom je Grand Slam nastupu pružio prilično slab otpor Iliji Bozoljcu, nakon samo 80 minuta srpski je tenisač slavio sa 6-2, 6-4, 6-1. Australka je za glavni turnir dobila pozivnicu organizatora, no nije dugo izdržala. </p>
<p>Nervozu uoči nastupa zasigurno je kod 21-godišnje Australke povećalo i čekanje u svlačionici na pad temperature. Mečevi su prekinuti u popodnevnim satima zbog prevelike vrućine, a stanka je trajala sve do večernjih sati. Sve do završnice prvog seta inicijativu na terenu držala je Ferguson, 171. tenisačica svijeta. U petom je gemu stigla do »breaka«, koji je držala do devetoga gema i 5-3 vodstva, kad je servirala za set. Ipak, Kostanić je ubacila u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ruka se malo »skratila« kod Ferguson i hrvatska tenisačica je zaredala s četiri uzastopna gema. Presudan je »break« u drugom setu stigao u osmom gemu, Kostanić je povela sa 6-3 i mirno privela meč kraju. </p>
<p>Nastavak turnira nosi još jednu Australku. Ipak, Samantha Stosur najbolja je australska tenisačica na 26. mjestu WTA ljestvice. U prvom je kolu bez problema nadigrala češku kvalifikanticu Klaru Zakopalovu. Kostanić i Stosur igrale su tri puta, 25-godišnja Splićanka vodi s 2-1. </p>
<p>Prije tri godine igrale su dva puta na zemlji, u Beču (6-2, 6-0) i Berlinu (6-1, 6-0) Kostanić je ispustila ukupno tri gema. Jedina pobjeda Stosur datira iz 2005., kad je u Sydneyju slavila sa 6-3, 6-3. </p>
<p>Bacili su ih na teren broj 21, kako ga je Goran Ivanišević opisao, »deset minuta hoda, tamo negdje pored pruge«. Daleko od svega, pa i »nabrijanih« navijača, Čilić se nije najbolje snašao u dvoboju dvoje kvalifikanata. Nešto iskusniji, 21-godišnji Bozoljac šest je puta oduzeo servis 18-godišnjeg Međugorcu, koji nije imao nijednu »break« priliku. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šarapova zapamtila Pin </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Živa se približavala 40 Celzijevih stupnjeva drugog dana Australian Opena. Organizator je tada zabranio početak mečeva zbog prevelike vrućine, dok su krovovi na natkrivenim terenima zatvoreni. No, tko je počeo, morao je i završiti. Među njima je bila i Marija Šarapova. Prva nositeljica je omamljena suncem lutala terenom, hladila se ledom i jedva pobijedila Francuskinju Camille Pin s 6-3, 4-6, 9-7 nakon dva sata i 51 minute. Izvukao se i David Nalbandian. Srbin Janko Tipsarević vodio je s 2-0 u setovima i imao »break« prednosti u trećem setu. No, na kraju je Tipsarević prvi pao od posljedica vrućine, predao je meč na početku petog seta. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, tenisači: Murray (15) – A. Martin 6-0, 6-0, 6-1, Davidenko (3) – Roitman 6-2, 7-5, 6-2, Blake (5) – Moya 7-6 (8), 6-2, 6-4, Nadal (2) – Kendrick 7-6 (6), 6-3, 6-2, Nalbandian (8) – Tipsarević 6-7 (5), 4-6, 7-6 (2), 6-0, 2-1 predaja, Berdych (13) – Lee 6-1, 6-2, 6-2, Bozoljac – ČILIĆ 6-2, 6-4, 6-1, Gonzalez (10) – Korojlev 6-7 (4), 7-6 (6), 6-3, 6-2, Nieminen (17) – Goldstein 5-7, 6-2, 7-6 (4), 6-4, Tursunov – Waske 5-7, 6-4, 6-3, 6-4, Grosjean – C. Rochus 6-2, 4-1 predaja, O. Rochus – Guccione 3-6, 7-5, 7-5, 6-7 (4), 9-7, Capdeville – Benneteau 4-6, 6-7 (4), 6-2, 6-1, 6-2, Zverev – Berrer 6-4, 7-6 (1), 3-6, 6-4, Ginepri – Almagro 4-6, 6-2, 4-6, 7-5, 6-3, Chela – Starace 7-6 (5), 6-4, 6-4, Lapentti – Mackin 6-4, 6-4, 6-2, Wawrinka – Kim 6-1, 2-6, 6-4, 6-2, Smeets – Lacko 6-2, 3-6, 6-1, 6-4;</p>
<p>tenisačice: Voracova – Shaughnessy 7-5, 6-3, A. Bondarenko – Cohen-Aloro 6-1, 7-6 (6), KOSTANIĆ – Ferguson 7-5, 6-3, Nakamura – Daniilidou 6-4, 6-0, Stosur – Zakopalova 6-3, 6-1, Molik – Chan 6-2, 7-6 (4), Hingis (6) – Dechy 6-0, 6-2, Clijsters (4) – Bardina 6-0, 6-0, Šarapova (1) – Pin 6-3, 4-6, 9-7, Čakvetadze – Bammer 6-4, 7-5, Granville – Beygelzimer 6-2, 6-3, Mirza – Savchuk 6-3, 7-5, Ivanović – King 6-2, 6-0, Rodionova – Vinci 6-3, 6-1. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Takve stvari pripadaju prošlosti« </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Predstavnici hrvatske i srpske zajednice u Australiji osudili su navijački izgred koji se dogodio na teniskom Grand Slam turniru Australian Open u Melbourneu, objavila je njemačka novinska agencija DPA. Glasnogovornik hrvatskog tjednika Croatian Herald Tom Starčević izjavio je da povijesne nesuglasice ne smiju biti alibi za takve izgrede. </p>
<p> »Nasilnički izgredi između pripadnika hrvatske i srpske zajednice u Australiji dosad su bili vrlo rijetki, bilo ih je malo čak i u vrijeme najžešćih ratnih sukoba (na Balkanu) početkom 90-ih. Stoga je još čudnije što se to događa sada, 15 godina nakon rata. Živimo u Australiji i takve stvari pripadaju prošlosti«, izjavio je Tom Starčević. Urednik Serbian Voicea George Marinković izjavio je da je jučerašnji izgred sramota za obje zajednice. </p>
<p> »Sramota je da se tako nešto događa na našem Australian Openu, to je sramota za te ljude koji su rođeni u Australiji. Da se mene pita ja bih zabranio (nacionalne) zastave. Ako živite u Australiji onda vijorite australske zastave«, kazao je George Marinković. </p>
<p> Nakon sukoba hrvatskih i srpskih navijača, iz teniskog centra u Melbourneu izbačeno je oko 150 izgrednika. Pozivajući se na svjedoke službenici su naveli da je izgred izbio kad su srpski navijači počeli dobacivati psovke hrvatskim navijačima koji su čekali nastup Marija Ančića. </p>
<p>»Izbačeni su uglavnom Srbi, jer su oni provocirali Hrvate«, rekla je jučer glasnogovornica policije Katherine Jess. </p>
<p> U smirivanju situacije sudjelovalo je četrdesetak policajaca i zaštitara. Britanska novinska agencija Reuters izvijestila je da nije bilo tučnjave ni uhićenja, a njemačka agencija DPA navodi da se incident zaoštrio kad su navijačke skupine jedna na drugu počele bacati boce. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mladostašice ostale bez seta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Europske muke odbojkašica Mladosti napokon su završile. Mladi sastav sa Save cijele je sezone pokušavao uhvatiti barem set u Ligi prvakinja, no to mu nije uspjelo. Posljednji pokušaj su djevojke Damira Jurka imale na domaćem terenu protiv Kalisza, no i Poljakinje su bile nemilosrdne - bez ikakvih su poteškoća pobijedile sa 3-0 (25-14, 25-11, 25-9). Mladostašice su tako i drugi put u šest kola ostale na jednoznamenkastom broju poena.</p>
<p>O igri hrvatskih prvakinja ne treba trošiti previše riječi. Spomenimo tek da je, kao i cijele sezone, najveći problem mladostašica bio prijem. Poljakinje su servirale asove praktički kad god su poželjele. U trećem je setu tako Anna Baranska pet puta zaredom (!) neobranjivo poslala loptu u dio terena zagrebačkih odbojkašica.</p>
<p>Mladostašice sada očekuje domaće prvenstvo u kojem će pored znatno iskusnije i kvalitetnije Rijeke teško do obrane naslova.</p>
<p>• Redoslijed, skupina D: Foppapedretti 10 (-1), Kalisz 9, Tenerife 8 (-1), Mladost 6. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Nema smisla forsirati«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan nakon operacije ramena najbolji hrvatski plivač Duje Draganja zvučao je prilično utučeno. </p>
<p>»Još sam u bolovima. Dva tjedna ne smijem ništa raditi, slijedi mi rehabilitacija«, pričao je Duje, koji je svjestan da je za njega Svjetsko prvenstvo u Melbourneu završilo prije nego što je i počelo. </p>
<p>»Svakome se može dogoditi takav pad, glupost. U početku sam bio optimist, vjerovao da će se podljev smiriti, ali popucali su svi ligamenti. Mogao bih forsirati nastup na Svjetskom prvenstvu, ali nema smisla kad ne bih bio potpuno spreman. Išao bih u rizik, no postoji mogućnost da mi pukne vijak u ramenu. Zato je bolje da preskočim Melbourne«, kaže Draganja i pojašnjava: </p>
<p>»Da sam na kraju karijere, možda bih i nastupio, ali mlad sam, ima vremena.«</p>
<p>Za plivača koji će krajem veljače napuniti 24 godine doista je tako. Čim je počeo pričati o nastavku sezone, i ton Draganjina glasa postao je vedriji. </p>
<p>»Čekaju me nastupi na mitinzima u svibnju i lipnju. U kolovozu ću nastupiti na Univerzijadi, tu ću ići na svoje najbolje rezultate.«</p>
<p>Do tada slijedi oporavak i postupni povratak treninzima. </p>
<p>»Budući da se ne mogu micati, ići ću doma u Split, bolje nego da samujem u bolnici«, zaključio je Draganja. [I. Perdec Augustić]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>McCullough završio zagrebačku avanturu </p>
<p>Za registraciju Ivana Tomasa potrebni su još izlazni papiri iz Grčke. Priča će uskoro biti zgotovljena... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dugo je u »tornju« trajalo nezadovoljstvo ovoljetnim američkim pojačanjem Jerryjem McCulloughom. Dražen Anzulović ga je čekao, navijači su imali manje strpljenja, suigrači su ga podržavali, ali Jerry se nije mijenjao. Zbog njegove je nemoći doveden Wisniewski, a zbog njegove će nezainteresiranosti ubrzo i Ivan Tomas u momčad (potpisat će do kraja sezone). Dakle, bilo je i vrijeme da se stavi točka na njegovu zagrebačku avanturu. </p>
<p>»Od sutra na njega više ne računamo«, rekao je sportski direktor Mihovil Nakić. </p>
<p>Jerry je sve prihvatio mirno, odnosno očekivano. Uostalom, već dva mjeseca osjeća kakav mu je status. Uostalom, takav je karakter. </p>
<p>Za Ivana Tomasa, treće ovosezonsko »pojačanje« na mjestu organizatora igre, potrebni su još izlazni papiri iz Grčke. Prema navodima Mihovila Nakića, možda će već dok ovo čitate cijeli slučaj biti sređen, pa će Tomas na put u Tel Aviv. </p>
<p>»Košarkaški je Tomas prilično spreman, no fizički treba raditi. U utorak je obavio liječnički pregled i čekamo da se ispune formalnosti«, izvijestit će Anzulović. </p>
<p>Iduća utakmica koja stoji pred Cibonom je Maccabi. U Tel Avivu bi, pak, prve minute mogao odigrati Marko Bulić. </p>
<p>»Trudit ću se opravdati povjerenje koje mi je dano pozivom u Cibonu. Drago mi je što smo u klubu svi isti, svi smo dio kotačića koji se mora okretati za uspjeh«, rekao je Zadranin. Anzulović će, pak, o njemu reći suprotno nego za Ivana Tomasa. »Fizičku bazu ima, ali mu nedostaje košarke u rukama.« </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>I Utah upoznala Arenasa </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Utah je bez Giričeka vodila u Washingtonu praktički do početka posljednje četvrtine. Ali, nakon +18 gostiju počeo se buditi Gilbert Arenas, koji je postigao 51 poen (trice 7-12, s time da je tri postigao u posljednje dvije minute, a zadnja je stigla sa zvukom sirene) za pobjedu Washingtona 114-111. Zanimljivo, prije nekoliko dana Allen je »jazzerima« ubacio 54 koša. </p>
<p>Milwaukee je, nakon što su im se ozlijedila četiri igrača iz prve petorke, gubio svugdje, sve dok nije došao kod Charlottea i nastavio niz od devet utakmica i devet pobjeda u povijesti njihovih susreta. Damir Markota nije igrao, a sjajan je bio Bogut (27 poena, 11 skokova, šest asistencija). </p>
<p>U ponedjeljak su odigrana i dva produžetka nakon kojih su Lakersi dobili Miami, dok je Minnesota slavila u Detroitu. </p>
<p>• Rezultati: Washington – Utah 114-111, Memphis – Phoenix 122-137, Chicago – San Antonio 99-87, Philadelphia – Toronto 86-104, Atlanta – Boston 100-96, Golden State – LA Clippers 108-93, New York – Sacramento 102-97, New Jersey – Indiana 105-95, LA Lakers – Miami 124-118, Detroit – Minnesota 90-94, Charlotte – Milwaukee 91-99. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Pučani na čelu europarlamenta </p>
<p>Novi predsjednik Europskog parlamenta, njemački konzervativac Hans-Gert Pöttering, dobio povjerenje 450 od ukupno 785 zastupnika </p>
<p>Početak ovotjedne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu obilježila su dva događaja: smjena na čelu tog predstavničkog tijela i formalno ustrojavanje nove desničarske frakcije. </p>
<p>Za novog predsjednika Europskog parlamenta u utorak je, prema dogovoru dviju najvećih parlamentarnih frakcija - socijalista i pučana - izabran Hans-Gert Pöttering, njemački konzervativac i dosadašnji čelnik Europske pučke stranke (EPP). Pöttering, koji će parlamentom ravnati sljedeće dvije i pol godine dužnost je preuzeo od socijalista Josepa Borrella koji je na čelu EP-a bio od 2004. Na glasovanju u utorak, Nijemac je dobio povjerenje 450 od ukupno 785 zastupnika. </p>
<p>Dan prije, Europski je parlament dobio još jednu stranku. Prvi put od 1994. zastupnicima krajnje desnice pošlo je za rukom osnovati vlastitu frakciju, i to zahvaljujući ulasku bugarskih i rumunjskih predstavnika u Europski parlament. Naime, tek s pojačanjima iz novih zemalja članica Unije, radikali su uspjeli prijeći prag od 20 zastupnika iz šest različitih država potrebnih za osnivanje nove frakcije. Njihova stranka pod nazivom »Identitet, tradicija i suverenitet« (ITS) službeno je ustrojena u ponedjeljak uz glasno negodovanje članova već etabliranih frakcija. Većinu u ITS-u čine Francuzi iz Nacionalne fronte Jean-Marie le Pena koji su sa sedam zastupnika izborili pravo da postave i čelnika stranke Brunu Gollnischa. Sljedeća stranačka funkcija - ona rizničara - pripala je Rumunjima koji s pet zastupnika iz stranke Romania Mares (Velika Rumunjska) Corneliua Vadima Tudora, predstavljaju drugu najbrojnijiju grupaciju u stranci. </p>
<p>Frakciju kompletiraju tri zastupnika iz belgijskog Vlaams Belanga, dvoje Talijana, od kojih je jedna unuka Benita Mussolinija, i po jedan predstavnik britanskog UKIP-a, bugarske Atake i austrijske Slobodarske stranke. Desničari tvrde da predstavljaju nekih 23 milijuna Europljana koji bez njih ne bi imali svoj glas u parlamentu. Politička platforma stranke bit će »obrana kršćanskih vrijednosti« i zaustavljanje imigracije. »Želimo očuvati europski identitet i istodobno biti moderni«, istaknuo je Gollnisch. Predstavnici ostalih političkih grupacija u Parlamentu najavili su da će izolirati desničare i onemogućiti njihovo imenovanje u vodstva parlamentarnih odbora i izaslanstava. Takvim su zbijanjem redova već dvaput dosad uspjeli marginalizirati prijašnje desničarske frakcije i spriječiti ih da steknu veći utjecaj u EP-u. Socijalisti su osim toga za sljedeći saziv parlamenta najavili promjenu propisa, čime bi se otežalo formiranje frakcija. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Rafael Correa u »klubu ljevičara« </p>
<p>Novi predsjednik Ekvadora najavljuje »građansku revoluciju«</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dok Bijela kuća ostaje preokupirana Srednjim istokom, Latinska Amerika ide putem koji bi tek mogao zadati glavobolju onima koji su je u Washingtonu zapostavili, ostajući fokusirani prvenstveno na Irak. </p>
<p>U ponedjeljak je »antiamerički klub ljevičara« u Južnoj Americi povećan za još jednog šefa države. Pored Fidela Castra, Huga Chaveza, Eva Moralesa u Boliviji, Lule de Silve u Brazilu, tu je sada i Rafael Correa, novi predsjednik 13-milijunskog Ekvadora, za Washington važne strategijske zemlje. Na polaganju prisege u Quitu, Correa je visoko podigao sablju koju mu je poklonio prisutni Chavez, najavljujući da će predvoditi »građansku revoluciju«. Na inauguraciji je bio prisutan čak i iranski predsjednik Mahmoud Ahmedinejad.</p>
<p>Američki mediji 43-godišnjeg Correu opisuju kao još jednog karizmatičnog lidera koji će progurati nacionalni referendum kome se protivi politička elita u Equadoru. S retorikom, koja pali široke narodne mase, poput svog uzora Chaveza koji se zakleo Kristom da će u Venezueli izgraditi socijalizam, jer »Isus je bio najveći socijalist svih vremena«, i Correa bira riječi za publiku: »Perverzni političari uništili su našu demokraciju, gospodarstvo i društvo.« Pritom naglašava kako će građanska revolucija postati odgovorna prema siromašnima. Obećao je i da će dovršiti borbu protiv »političke mafije«, te da će promijeniti ustav, kako bi ga prilagodio populističkim zahtjevima.</p>
<p>Correri, očito ne nedostaje idealizma u pokušaju da ograniči snagu tradicionalnih stranka u Ekvadoru. U posljednjih nekoliko decenija u Ekvadoru je dominirao Kongres. Zakonodavcima je pošlo za rukom da, uz velike ulične prosvjede, optuže trojicu bivših predsjednika zbog korupcije i otjeraju ih iz predsjedničke palače. Correa se posebno zavadio sa predstavnicima Socijalne kršćanske stranke, koja i poslije izbora ostaje njegova najljuća oporba. No, novoizabrani predsjednik, računa da će osvojiti potporu većinski katoličkog Kongresa, spominjući čak 80 do 90 posto poslaničke podrške. </p>
<p>Correa međutim, računa i na podršku lokalnih indijanskih plemena čiji su propovjednici, na predsjedničkoj ceremoniji u Quitu obavili čak spiritualne obrede s novim predsjednikom. Prema TV slikama, Correa je u tome naprosto uživao. Očito, svaki glas je dobro došao, i to na dugu stazu. Novom predsjedniku nije smetao taj folklorno pomiješani katoličko-indijanski ritual. »Nikad vas neću izdati«, poručio je Correa tisućama pristaša koji su se okupili na glavnom trgu. </p>
<p>Novi predsjednik Ekvadora, pozvao je pristaše da naprave »brze i radikalne promjene sadašnjeg modela društva koji se zasniva na toliko mnogo eksploatacije i nepravde«. Svojim nacionalnim zanosom Correa je već zabrinuo Washington: Odbio je naime, trgovinski pakt sa SAD-om, argumentirajući to riječima da bi on ugrozio ekvadorske farmere. Correa izgleda neće ni produžiti ugovor s američkom vojskom o korištenju vojne baze Manta na pacifičkoj obali koju Amerikanci koriste kao uzletište za obavljanje izviđačkih letova i nadgledanje ilegalnih plantaža droge. Taj ugovor ističe za manje od dvije godine.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lavrov: Rusija za rješenje koje prihvati Beograd </p>
<p>Odluka o statusu Kosova samo na pregovorima, kaže Lavrov</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Rusija će poduprijeti samo onu odluku o budućnosti Kosova kakvu prihvati Beograd, izjavio je u utorak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. </p>
<p>»O statusu Kosova može se odlučiti samo na pregovorima, a rješenje mora biti prihvatljivo Beogradu i kosovskim stanovnicima. To je ono na čemu ćemo temeljiti naše aktivnosti«, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi.</p>
<p> Visoki zapadni dužnosnici izjavili su kako će UN-ov posrednik za Kosovo Martti Ahtisaari nakon srbijanskih općih izbora u nedjelju predložiti da se Kosovu omogući pristup međunarodnim tijelima koja su rezervirana samo za suverene države.</p>
<p> Njihov prijedlog jasno će implicirati stvaranje neovisne države pod nadzorom EU-a, smatraju zapadni dužnosnici, čime će se omogućiti realizacija želja kosovskih Albanaca koji čine 90 posto stanovništva Kosova, unatoč protivljenju srpskog stanovništva. Rusija, članica UN-ova Vijeća sigurnosti koja ima pravo uložiti veto na pojedine odluke, ključna je za krajnji ishod ovoga prijedloga. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Saudijska Arabija suzdržano podupire Bushev plan za Irak </p>
<p>RIYADH</p>
<p> - Saudijski ministar vanjskih poslova Saud al-Faysal u utorak je izrazio suzdržanu potporu novoj američkoj strategiji u Iraku, nakon razgovora s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice. »Mi smo suglasni s ciljevima« novog plana predsjednika Busha za Irak, rekao je princ Saud al-Faysal na konferenciji za novinare održanoj u utorak s američkom državnom tajnicomu Riyadhu.</p>
<p> No, saudijski je ministar bio oprezan ocjenjujući način primjene plana. »Ovdje ne komentiramo načine uz pomoć kojih bi se plan trebao primijeniti. Nadamo se da će ciljevi biti ostvareni, no načini nisu u našoj nadležnosti, već u rukama samih Iračana«, kazao je.</p>
<p>Američka državna tajnica odala je priznanja Saudijskoj Arabiji zbog uloge te zemlje u pokušaju postizanja »nacionalnog pomirenja« u Iraku te je kazala kako je sklona tomu da se arapske zemlje od sada angažiranju na zbližavanju Iračana. »Ako je Arapska liga spremna angažirati se na organizaciji konferencije o pomirenju Iračana, to će za njih biti vrlo korisno«, ocijenila je Rice lobirajući za okupljanje arapskog svijeta na novoj strategiji predsjednika Busha za Irak.[AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Slavodobitnici »Babel« i »Dreamgirls«</p>
<p>Dvostruka slavljenica na dodjeli Zlatnih globusa bila je Helen Mirren, a Martin Scorsese je najbolji redatelj</p>
<p>Film »Babel« meksičkog redatelja Alejandra Inarritua na 64. je dodjeli Zlatnih globusa, koja je održana u ponedjeljak na Beverly Hillsu, proglašen najboljim u 2006. godini, dok je »Dreamgirls« slavio u kategoriji najbolje komedije ili mjuzikla. </p>
<p>Inarrituu je nagradu uručio kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger, koji je unatoč nedavnim ozljedama na skijanju došao na dodjelu sa štakama. Redatelj je preuzimajući nagradu zahvalio cjelokupnoj ekipi koja je godinu dana stvarala taj film. </p>
<p>Zvijezda večeri bila je, a to se i predviđalo, britanska glumica Helen Mirren. Ona je, a BBC ju je nazvao Kraljicom globusa, kući otišla sa čak dvije nagrade. Onom za najbolju žensku glavnu ulogu u drami (kraljice Elizabete u hvaljenoj »Kraljici«) te onom za najbolju glumicu u kategoriji televizijske mini serije ili televizijskog filma za »Elizabetu I«. </p>
<p>Preuzimajući nagradu Helen je bila vrlo kratka, svima je zahvalila i istaknula da je imala nevjerojatnu ulogu, a uloga je uvijek vodilja. </p>
<p>Forest Whitaker slavio je u kategoriji za najboljeg glumca u drami, za ulogu ugandskog diktatora Idija Amina u filmu »Posljednji kralj Škotske«. Njegovo preuzimanje nagrade bilo je prilično emocionalno.</p>
<p>Uloga glavne urednice Mirande Priestly, koju je u filmu »Vrag nosi Pradu« utjelovila Meryl Streep, toliko je šarmirala publiku i kritičare da je Meryl osvojila nagradu u kategoriji najbolje glumice u komediji ili mjuziklu, dok je u muškoj kategoriji slavio komičar Sacha Baron Cohen.</p>
<p>Eddieju Murphyju uručen je Globus za najbolju mušku sporednu rolu u filmu »Dreamgirls«, a Jennifer Hudson za najbolju žensku sporednu ulogu u istom ostvarenju.</p>
<p>Martin Scorsese proglašen je najboljim redateljem za film »Pokojni«, dok su »Pisma iz Iwo Jime« Clinta Eastwooda proglašena najboljim filmom na stranom jeziku. Najbolje animirano djelo je film »Auti«. Naslov »Pisma iz Iwo Jime« osvojio je nagradu za najbolji film na stranom jeziku a Clint Eastwod je preuzimajući priznanje napomenuo da mora početi učiti strane jezike. Nagradu Cecil B. DeMille za životno ostvarenje dobio je Warren Beatty. </p>
<p>Što se tiče televizijskih dobitnika, slavila je ekipa dramske serije »Uvod u anatomiju«, jer je proglašena najboljom. Najboljim televizijskim glumcem u dramskoj seriji proglašen je Hugh Laurie (»Dr. House«), dok je u ženskoj kategoriji slavila Kyra Sedgwick (»The Closer«). Najbolja humoristična serija je »Ugly Betty«, a najglumci u toj su kategoriji Alec Baldwin (»30 Rock«) i America Ferrera (»Ugly Betty«). Najboljom mini serijom ili televizijskim filmom proglašen je »Elizabeta I.«, dok je najbolji glumac u toj kategoriji Bill Nighy. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Provjereni recepti</p>
<p>San o dugovječnosti nije ništa novo, jednako kao što su i stari narodni recepti kako je ostvariti. Zato pravila koja su vrijedila prije 300 godina vrijede i danas. Jedino što se promijenilo je tehnologija koja nam pomaže da dulje ostanemo mladi. </p>
<p>Švedska znanstvenica Janicke Andersson je za svoj je doktorat na Nacionalnom institutu za proučavanje starenja odabrala usporedbu starih i modernih shvaćanja dugovječnosti. Prema njezinu mišljenju, praktični savjeti koji su vrijedili u 18. stoljeću kao što su, primjerice, dijetalna prehrana, život na prirodan i zdrav način, kvalitetan san, vježbanje, jednostavan seoski život i primjerena higijena primjenjivi su i danas. </p>
<p>Danas nam, smatra Andersson, u prilog ide to što imamo transplantacijsku tehnologiju, te hormonske injekcije koje usporavaju proces starenja. Uz moderno poimanje procesa starenja često se može čuti uzrečica da je netko mlad koliko se osjeća mladim. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za Hrvatsku bez krzna</p>
<p>Treba spriječiti okrutno postupanje prema životinjama zbog potreba modne industrije</p>
<p>Ovih su dana Zagreb i Split prekrili veleplakati atraktivne manekenke Fani Stipković na kojima u društvu svog psa Saurija istupa protiv nošenja krzna. »Fani Stipković je, potpuno se razodjenuvši, pomaknula granice dosadašnje borbe za prava životinja u Hrvatskoj i izazvala osobe iz hrvatskoga javnog života koje se još ne odriču mode kamenoga doba«, kaže Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja, koja je pokrenula kampanju. </p>
<p>Službeni početak dugogodišnje kampanje »Za Hrvatsku bez krzna« bio je jučer u hotelu Regent Esplanade. Predstavljeno je i vizualno rješenje kampanje za koju su zaslužni i art-direktor Cro-a-Portera Viktor Drago, te fotograf Duško Vlaović. Kako se moglo čuti, u novi Zakon o zaštiti životinja uvrštena je odredba o zabrani uzgoja životinja radi krzna s čime se slaže čak 73,7 posto hrvatskih građana. Iako je Zakon stupio na snagu 1. siječnja ove godine, ta odredba stupa na snagu tek za deset godina. U tom dugom prijelaznom razdoblju stotine tisuća životinja bit će ubijene zbog mode i prestiža.</p>
<p>»Kraj uzgoja životinja ne znači i prestanak prodaje krzna u hrvatskim prodavaonicama i uvoza krzna iz drugih zemalja«, upozorio je Luka Oman, predsjednik Udruge. Dodao je da je slijedeći mnoge slavne osobe poput Sadie Frost, Pamele Anderson, Dennisa Rodmana, Imogen Baley, Marcusa Schenkenberga, Fani i sama prepoznala da istinska ljepota leži u nama samima pa stoga nije oklijevala izložiti ljepotu svoga tijela. »Ne mogu shvatiti kako netko može podržavati nasilje nad životinjama. Nema mi nikakvog smisla da životinje proživljavaju takvo mučenje zbog mode, pogotovo stoga što je potpuno zamjenljivo«, poručila je Fani. Kampanja se nastavlja velikim prosvjedom u veljači te performansama i akcijama.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Autobus na ulje</p>
<p>Istinski zaštitar ništa ne baca, i to doslovce. Moglo bi se reći da najveći ekologisti na svijetu žive u japanskom gradu Kyotu, jer se voze u autobusima i kamionima koje pokreće tempura, točnije ulje u kojem se pržilo to omiljeno nacionalno jelo. Novo je gorivo ugrađeno u prilagođene sustave više od 100 autobusa i 220 kamiona, a da je Kyoto zaista grad zdravoga življenja dokazuje i lanjski proglas gradskih vlasti da se u uredima radi u košuljama da se ne bi rasipala energija na klimatizacijske uređaje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Vojković prošao na »detektoru laži«</p>
<p>Testiranje bacilo sumnju na kaznenu prijavu Dijane Vojković za zlostavljanje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši predsjednik Uprave Croatia osiguranja Hrvoje Vojković, uzvratio je »udarac« svojoj donedavnoj životnoj družici Dijani koja ga je početkom prosinca prijavila zbog zlostavljanja, te je na vlastiti zahtjev, vjerojatno s namjerom da sa sebe skine »etiketu« zlostavljača, u ponedjeljak podvrgnut poligrafskom testiranju. Vojkovićevi navodi kojima je oštro demantirao da je obiteljski zlostavljač, te tvrdio da u pozadini sapunice Vojkovićevih stoji podjela imovine, provjereni su u prostorijama kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici, a rezultat, kako neslužbeno doznajemo, definitivno »govori« u prilog njegovim ranijim navodima.</p>
<p> Najnovije testiranje tako, bacilo je sumnju na kaznenu prijavu za zlostavljanje, koju je odvjetnica Dijana Vojković nedavno podnijela protiv Vojkovića. Podsjetimo, Vojkovića je optužila za psihičko i fizičko zlostavljanje, navodeći da ju je suprug tukao, vukao za kosu, šamarao i nazivao luđakinjom, slično kao što je izjavljivala i za brojne medije. » Vojković je prekidao svaku moju diskusiju«, navodno je također jedan od navoda iz podnijete kaznene prijave. </p>
<p>Sam Vojković izjave svoje supruge od početka je nazivao tek »plodom« ucjene prije postupka podjele zajedničke imovine donedavnih supružnika. Vojkovićeva je supruga, s kojom je u braku od 1997., u svibnju 2006. zagrebačkom Općinskom sudu podnijela zahtjev kojim od supruga traži imovinu stečenu u braku. </p>
<p>Vojkovićevi odvjetnici međutim, u pitanje dovode pojam imovine stečene u braku. </p>
<p>Tvrde naime, kako je Vojković i tako bivšoj supruzi pristao dati više od polovice imovine, a njezine pravne zastupnike, odvjetničko društvo »Sučević i partneri«, kako se već pisalo, čak prijavljuju odvjetničkoj komori zbog »reketarenja«. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Svjedočio Miroslav Maškarin</p>
<p>Maškarin je tijekom operacije slijepoga crijeva ostao bez noge</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Svjedočenjem Miroslava Maškarina i njegova oca Ivice ju utorak je u Istražnom centru riječkoga Županijskoga suda nastavljena istraga u slučaju dvojice liječnika riječke bolnice, dr. Branka Popovića i dr. Janoša Horvata, koji se sumnjiče za propuste tijekom liječenja. </p>
<p>Uslijed navodnih propusta 20-godišnji Rabljanin Miroslav Maškarin je 10. srpnja prošle godine tijekom operacije slijepoga crijeva ostao bez noge te jedva izvukao živu glavu. </p>
<p>Nakon što mu se stanje donekle stabiliziralo Miroslav je zatražio višemilijunsku odštetu od KBC-a Rijeka. Na ročištu u utorak pred istražnom sutkinjom Ksenijom Zorc Miroslavov otac posvjedočio je kako je preko bivše supruge čuo navodnu izjavu osumnjičenoga dr. Popovića u kojoj on priznaje da nije operirao Miroslava ali da će prihvatiti odgovornost. </p>
<p>Ta informacija bila je potvrda riječi jednoga riječkoga novinara koji mu je svojedobno priopćio kako je njegova sina operirao specijalizant u KBC-u Rijeka, a ne dr. Popović. Ivica je bio razočaran u liječničku humanost jer oni koji su obavili operaciju nad njegovim sinom uopće nisu htjeli razgovarati s njim ili s njihovom pravnom zastupnicom unatoč tome što je Miroslav bio u izuzetno teškom zdravstvenom stanju. </p>
<p>Sam Miroslav istražnoj je sutkinji rekao kako se praktično ne sjeća ničega od ulaska u bolnicu pa do buđenja iz kome nakon 20 dana. Do danas se Miroslav nije oporavio u potpunosti. Ima problema s bubrezima, visokim tlakom, kaže kako mu je u posljednje vrijeme počela opadati i kosa, oštećeni su mu mišići i na preostaloj, desnoj nozi pa mu stopalo ne funkcionira. Nije siguran hoće li rehabilitaciju nastaviti kod kuće ili možda u nekim toplicama. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Uhićen tek nakon što se zabio u ogradu</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Varaždinac Robert M. (41) uhićen je u utorak poslije podne u Pribislavcu u potjeri koju je policija za njim pokrenuta nakon što nije htio zaustaviti svoj automobil prilikom rutinske kontrole prometa. </p>
<p>Naime, osumnjičenog su prometni policajci zaustavljali u Ulici Zrinskih i Frankopana u Čakovcu, ali on je nastavio vožnju i krenuo prema policajcu. Kako bi izbjegao nalet automobila policajac je, doznajemo od glasnogovornika PU međimurske Krunoslava Gosarića, s ceste skočio u jarak. Pritom se lakše ozlijedio te mu je pružena liječnička pomoć.</p>
<p>Robert M. nastavio je vožnju prema Keršovanijevoj ulici, gdje ga je uočila druga policijska ophodnja. Pod svjetlosnim i zvučnim signalima automobilom je krenula za njim. Vozač nije stao ni u Ulici Ante Starčevića već je, vozeći se unatrag, pokušao udariti u policijsko vozilo, pa su policajci morali ispaliti hitac upozorenja prema desnom kotaču automobila osumnjičenog, kako bi ga zaustavili. Ali on je tada krenuo prema Pribislavcu. Tamo je skrivio prometnu nesreću: okrznio je automobil koji mu je dolazio iz suprotnog smjera i koji je vozio četrdesetsedmogodišnji vozač iz Belice. Nakon toga izgubio je kontrolu nad svojim automobilom i zaletio se u dvorišnu ogradu obližnje kuće. Policajci su ga tada uhitili i odveli u postaju na daljnju obradu. </p>
<p>Robert M. otprije je poznat policiji po djelima iz područja zloporabe droga, višestruki je povratnik, i ima više prekršajnih prijava. Pretraga njegova automobila obavit će se u srijedu, a tada će i njega privesti istražnom sucu u Varaždinu. [Mihaela Zagoršćak]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Međusobni pokušaj ubojstva Kucljaka</p>
<p>I Dragutin i Vjekoslav Kucljak u ulogama optuženog i oštećenog u postupku</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Na Županijskome sudu u Zlataru nastavljeno je jedno od najbizarnijih suđenja u sedmogodišnjoj praksi toga suda. Naime, sumještanima i prezimenjacima Dragutinu (63) i Vjekoslavu (59) Kucljaku iz Klimena pored Konjščine, sudi se za međusobni pokušaj ubojstva (!). Tako su Kucljaki u isto vrijeme i optuženici i oštećenici, što je vrlo rijedak slučaj čak i u Zagorju.</p>
<p> Prema optužnici, 27. veljače 1990. godine oko 10 sati na seoskom putu u Kucljakima (i selo se zove Kucljaki), za vrijeme svađe Dragutin Kucljak »vinjakom« ( alatkom za sječenje grmlja i pravljenje kolaca za vinograd ) nasrnuo je na Vjekoslava Kucljaka koji mu je uzvratio kamenom u glavu. Započelo je međusobno otimanje za dršku »vinjaka« i Dragutin je zadobio posjekotinu tjemena s prijelomom lubanje. Nakon što je »vinjak« uslijed tučnjave pao na zemlju, ranjeni Dragutin izvadio je drugo hladno oružje - džepni nožić - te Vjekoslava tri puta ubo u prsni koš, ozlijedivši mu pluća. Ozljeda je bila opasna po život, no sukob još time nije ni izbliza bio završen. Vjekoslav je uspio Dragutinu oteti nož te uzvratio s dva uboda, u leđa i prsa, također ga teško i po život opasno ozlijedivši.</p>
<p> Vjekoslav i Dragutin, obojica umirovljenici s malim mirovinama, izjavili su da razumiju optužnicu, ali da ne priznaju krivicu. Na sudu su obojica postavili imovinsko - pravni zahtjev kojim jedan od drugoga kao oštećenici traže po 150 tisuća kuna. Sud je odlučio da će se u ožujku provesti rekonstrukcija na mjestu događaja, a tom prilikom bit će saslušani i svi svjedoci koji su u vezi tog slučaja već bili ispitani na sudu. Naime, Dragutinu i Vjekoslavu već se sudilo na Županijskom sudu u Zagrebu, te je 1994. godine prvookrivljeni Dragutin oslobođen krivnje, a Vjekoslav osuđen na tri godine zatvora. Vrhovni sud 1999. godine tu je presudu ukinuo, a slučaj je ustupljen Županijskom sudu u Zlataru.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Na blagajni ih prepoznala ranija žrtva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija dovršila je kriminalističku obradu nad Zdravkom G. (53) i Draženom M. (38), za koje se osnovano sumnja da su od zasad nepoznate osobe, nabavili i koristili najmanje 8 krivotvorenih platnih kartica.</p>
<p>U diskontu »Vrutak«, u Vodovodnoj ulici, u nedjelju su dvojica osumnjičenih kupovali prehrambene proizvode, a na blagajni je Dražen M. pokušao platiti iznos od 3.539,66 kuna jednom od krivotvorenih kartica. Ništa ne sumnjajući, blagajnica je Draženu M. predala slip na potpis. On je krivotvorio potpis pravog vlasnika i vjerojatno bi sve prošlo nezapaženo da se u blizini nije našla gospođa koju je dvojac prije nekog vremena vjerojatno na isti način uspio prevariti. Odmah je pozvala policiju, a dvojica prevaranata uhvaćeni su u trgovini. </p>
<p>Pažljivijim pregledom platnog odreska ipak je bilo moguće utvrditi da nešto nije uredu; naime, na odresku POS-a i platnoj kartici bila su različita imena. Doznali smo da je Dražen M. od ranije poznat policiji po više slučajeva krivotvorenja, dok je Zdravko G., evidentiran za nekoliko kaznenih djela. Obojica su u ponedjeljak odvedena istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.[Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Pritvoren maloljetni sin Kasuma Cane</p>
<p>Canin sin je, sumnja se, bocom po glavi udario 79- godišnju staricu i zatim je opljačkao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog razbojstva nad 79-godišnjom bakicom, provale u trgovinu i krađe automobila, novozagrebačka je policija dovršila kriminalističku obradu nad 15-godišnjim sinom poznatog zagrebačkog romskog umjetnika i predsjednika romskog centra kulture »Romano Centro« i njegovim »kompanjonom« istih godina. </p>
<p>Temeljem rješenja Općinskog suda, obojici maloljetnih prijestupnika određen je pritvor, a materijalna šteta počinjena »izletima« dvojca već poznatog policiji od ranije, procijenjena je na 20-ak tisuća kuna. Najgore je međutim, prošla 79-godišnja starica koju je Cana mlađi, početkom siječnja, vinskom bocom »opalio« po glavi. Nesretna starica, koja je zaradila potres mozga, u poslijepodnevnim je satima naime, šetala pješačkom stazom u novozagrebačkom Zapruđu, kada je 15-godišnji Cane, »iznenadio« udarcem u glavu, od čega je pala na pod. Njegov prijatelj iz staričine je ruke istrgnuo torbicu, te su obojica odjurili prema obližnjoj Adamićevoj ulici. Krajem srpnja 2006. Canin sin i njegov 15-godišnji kompanjon »pomeli« su trgovinu »Prehrana« u Turininoj ulizi. Razbivši izlog trgovine kamenim pločama, iz trgovine su odnijeli 450 kuna gotovine, 12 bonova za mobitel i nekoliko kutija cigareta. </p>
<p>Samo tri mjeseca kasnije, u studenom Cana mlađi je s parkirališta u Ulici Luje Naletilića, ukrao je »Land Rover« sa prikolicom, te se provozao do Sopota gdje je automobil »propisno« parkirao i ostavio u Ulici Viktora Kovačića. Dvojac je, kako je Vjesnik ranije pisao, »pao« krajem 2006. dok su se u ukradenom »citroen axu« vozikali Avenijom Bundek,kojeg su dan ranije ukrali iz privatnog dvorišta u Prudničkoj cesti. Maloljetnici su tada pušteni, no samo nekoliko dana kasnije, ponovno su zatečeni u ukradenom »jugiću«, dok su uživali u noćnoj vožnji Maksimirom. [Zvonimir Kosinjski</p>
<p>Anita Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Inine dionice će rasti nakon ulaganja</p>
<p>Riječ je o planiranim ulaganjima u razvoj Ine od 2,5 milijarde dolara u idućih pet godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ako se nastave planirana ulaganja u razvoj Ine od 2,5 milijarde dolara u idućih pet godina, što Mol podržava, ne vidim mogućnost za isplatu dividendi dioničarima«, rekao je u utorak na susretu s novinarima Zalan Bacs, novi Molov zamjenik predsjednika Uprave Ine.</p>
<p>»Ali mali dioničari zbog toga ne trebaju strahovati za svoja ulaganja jer će se njihova vrijednost povećavati kroz porast cijene Inine dionice«, odgovorio je Bacs na pitanje namjerava li Mol nakon isteka trogodišnjeg počeka od ulaska u Inu izvlačiti ili reinvestirati svoj dio dobiti.</p>
<p>Bacs nije htio govoriti o očekivanim financijskim rezultatima Ine u 2006., objasnivši to strogim pravilima koja vrijede za kompaniju čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi. Najavio je jedino da će prvi podaci o Ininom poslovanju biti objavljeni 12. veljače.</p>
<p>Komentirajući nedavni prekid isporuke ruske nafte preko Bjelorusije, rekao je da je bio uvjeren u brzo rješenje tog problema jer je to svima bilo u interesu. »Ali, takvih manjih problema može biti i u buduće«, upozorio je Bacs.</p>
<p>Na pitanje o sigurnosti Inine nabavke ruske nafte samo preko Mola istaknuo je da ta sigurnost nije upitna te da su zajedničkim nabavkama nafte za Mol, Inu i slovački Slovnaft osigurali povoljniju cijenu.</p>
<p>Bacs je upozorio i da Inin plinski biznis uz sadašnju regulaciju cijena stvara gubitke jer se 40 posto plina uvozi uz cijenu od 33 do 34 centa po prostornom metru, dok je u Hrvatskoj prodajna cijena 17 do 18 centi po kubiku. Zato se sav uvozni plin prodaje s gubitkom, rekao je Bacs.</p>
<p>Naglasio je da se upravo pregovara o novom zakonu kojim bi se normaliziralo određivanje cijene prirodnog plina jer činjenica da se dvije trećine potrebnog plina proizvodi u Hrvatskoj nije dovoljna za kompenzaciju gubitaka na uvoznom plinu. »S priključivanjem Hrvatske Europskoj uniji to bi se trebalo promijeniti jer se ne može privatnu tvrtku tjerati da prodaje plin s gubitkom«, rekao je Bacs.</p>
<p>Također je upozorio da je prerada nafte u Ininim zastarjelim rafinerijama skuplja nego kod konkurencije. Zato je njihova modernizacija uvjet njihovog opstanka, rekao je Molov dopredsjednik Inine uprave demantirajući tako još jednom glasine da se Mol zalaže za zatvaranje Sisačke rafinerije.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Veliki radovi uz veći putnički i teretni promet</p>
<p>U Splitu očekuju 700.000 vozila i 3,7 milijuna putnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska ima šest luka otvorenih za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa. U ovu su godinu tako luke Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik ušle s raznim projektima koji će u pojedinim lukama u konačnici omogućiti daljnji razvoj teretnog i putničkog prometa, u nekima će se smanjiti pritisak putničkih brodova, a u nekima će potpuno nove obale dočekati brojne strane turiste.</p>
<p>U razdoblju od 2006. do 2013. godine planirane investicije u šest spomenutih luka iznose 531 milijun eura.</p>
<p>U lučkim upravama pojedinih luka ove godine očekuju povećanje putničkog i teretnog prometa, kao i veći dolazak cruisera.</p>
<p>U splitskoj luci ove će se godine izvoditi radovi na dogradnji gata sv. Petra u gradskoj luci. Split će tako dobiti novu operativnu obalu širine 16 metara, te dužine 135 metara (južna strana) i 152 metra (sjeverna strana). »Gat će se koristiti za prihvat domaćih brodova, cruisera i brzobrodskih linija, a dovršenje projekta očekuje se do početka ovogodišnje turističke sezone«, ističe kapetan Mario Babić, pomoćnik ministra zadužen za pomorski promet, pomorsko dobro i luke.</p>
<p>Vrijednost projekta je oko 27 milijuna kuna, od čega 20 milijuna kuna dolazi iz državnog proračuna. Ove godine će se, osim toga, prikupljati potrebna dokumentacija (građevinske i lokacijske dozvole) za izgradnju »ljetnih vezova« u Gradskoj luci.</p>
<p>Kako ističe Ana Matulić, predstojnica Ureda ravnatelja Lučke uprave Split, u ovoj godini očekuju rekordan broj putnika i vozila u luci, oko 3,7 milijuna putnika (lani 3,5 milijuna) i 700.000 vozila (lani 642.000).</p>
<p>Đoni Štambuk iz Lučke Uprave Zadar napominje kako u siječnju ove godine započinju radovi na izgradnji 90 metara obale u ribarskoj luci Vela Lamjana - Kali. Također, tijekom godine očekuje se početak gradnje putničko trajektnog terminala Zadar - Gaženica. Nakon dobivanja lokacijske i građevinske dozvole u izradi su i svi pojedinačni projekti u sklopu buduće putničke luke. Gradnja će biti organizirana po fazama i prioritetima (nasipavanje, potom izgradnja gatova...). »Prema očekivanoj dinamici izgradnje, za realizaciju svih projekata potrebno je pet godina«, ističe Štambuk.</p>
<p>Govoreći o porastu prometa putnika i vozila Štambuk ističe kako očekuju porast od pet do sedam posto u pogledu putničkog, te porast od 10 posto u teretnom prometu. U Zadru očekuju udvostručenje broja putnika s cruisera i 30 do 40 posto više ticanja u odnosu na 2006. Očekuje se veći broj dolazaka brodova s većim kapacitetom putnika nego dosad. Lani je, primjerice zabilježeno 75 pristajanja cruisera dok se ove godine očekuje 110 pristajanja.</p>
<p>U Rijeci se nastavlja s projektom Gateway koji se financira kreditom Svjetske banke, a u Luci Ploče potpisan je ugovor o izgradnji kontejnerskog terminala i terminala za rasute terete. Početak radova predviđen je tijekom ove godine.</p>
<p>U Dubrovniku su u tijeku radovi na putničkoj obali vrijedni 25 milijuna eura, a prema ugovoru radovi bi trebali završiti do kraja godine.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nove usluge za sve manje korisnika</p>
<p>Stupanj korištenja fiksnih telefona u Hrvatskoj iznosi samo 36 posto</p>
<p>Tržište fiksne telefonije u Hrvatskoj sve je manje, jer penetracija fiksnih telefona iznosi samo 36 posto, a mobilnih više od 92 posto, pa najveći fiksni operateri, T-com, Optima telekom i H1, dijele sve »manji kolač«.</p>
<p>U T-comu kažu da je domaće tržište stabilno te na makroekonomskom planu ne očekuju bitne promjene koje bi utjecale na poslovanje. Prihodi telekomunikacijskog sektora će i dalje rasti ukorak s ukupnim gospodarstvom, možda i malo sporije, ovisno o tome koliko će operateri moći kompenzirati smanjenja cijena standardnih usluga i zasićenje tržišta uvođenjem novih zahtjevnijih usluga.</p>
<p>Dodaju da su uvjereni da imaju najprivlačniji portfelj usluga na tržištu, pa smatraju da će održati dosadašnji rast. Isto tako, tržište telekomunikacija će u ovoj godini obilježiti daljnji brzi rast i širenje širokopojasnih priključaka, a T-com će, kažu, na tom području ostati dalje daleko najveći i najaktivniji operater.</p>
<p>S druge strane, u Optima telekomu (OT) kažu da će ovu poslovnu godinu obilježit porast kvalitete usluga kao i formiranje novih proizvoda. »Na rezidencijalnom tržištu nastavljamo s dinamičkim održavanjem kontinuiranog rasta udvostručenjem trenutačne baze od 170.000 korisnika: to znači da dogodine želimo ući u 20 posto hrvatskih domova.« Poslovni segment će okarakterizirati koncentracija prema širokopojasnom Internetu u svim gradovima: raspetljavanjem lokalne petlje te dizanjem kolokacija kao važnom stavkom njihovih kapitalnih ulaganja.</p>
<p>OT je u prethodne dvije godine uložio 400 milijuna kuna, a plan je u iduće tri godine uložiti još toliko.</p>
<p>Optima ima 170.000 korisnika, od kojih je 7000 poslovnih. Osim toga, kako kažu, imaju više od 300 velikih tvrtki na vlastitoj optičkoj mreži. Osim niže cijene, koja je vrlo značajan čimbenik na ovom cjenovno osjetljivom tržištu, pouzdanost i kvaliteta su razvojni imperativi. Među najuspješnije usluge svakako spada Centrex, on-line pregled računa u realnom vremenu, najpovoljniji dial up te DSL promet, s jedinstvenim paketom besplatnog noćnog prometa i više dodatnih mogućnosti poput fiksne IP adrese.</p>
<p>Tu je i osvježena širokopojasna ponuda s WiMAX uslugom. U pripremi i razvoju su još mnoge usluge usmjerene na korisničko zadovoljstvo i potrebe za 2007.</p>
<p>Što se tiče neriješene situacije s DTK mrežom, u OT-u ističu da Vlada, kao i u Strategiji širokopojasnog Interneta, mora dobro odrediti prioritete. »To znači da mi ne moramo razgovarati o DTK-u kao o ključnom problemu, već kao nečem usputnom, infrastrukturi koja će nam omogućiti da ostvarimo ono glavno - veću dostupnost i veći broj korisnika širokopojasnog Interneta. Da se to ne shvaća tako pokazuje upravo situacija oko DTK koja postaje trakavica koju već mjesecima rješava nekakva arbitraža izvan Hrvatske koja je osim toga premašila sve rokove«, ističu u OT-u.</p>
<p>OT ima ambiciozne, ali drže realne planove u 2007. godini te će ponuditi svakom gradu širokopojasni pristup Internetu. Procjene vode ka brojci od 15 posto internetskog tržišta.</p>
<p>U H1 telekomu napominju da su u dvije godine komercijalnog rada stekli 60.000 privatnih i 4000 poslovnih korisnika. Korisnicima su ponudili niz atraktivnih paketa koji mjesečne troškove telefoniranja smanjuju u prosjeku za 20 posto.</p>
<p>Poslovna strategija H1 u 2007. bit će usmjerena prvenstveno na uvođenje najsuvremenijih usluga temeljenih na broadbandu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Butik hoteli u Hrvatskoj imaju budućnost</p>
<p>Villa Kapetanović idealna je za odmor ljudi umornih od svakodnevnog stresnog poslovnog komuniciranja</p>
<p>Iznad Voloskog, nedaleko od Opatije, smjestila se Villa Kapetanović, koja je sa svojih sedam dvoposteljnih soba i tri apartmana te restoranom i bogatom wellness ponudom pravi butik hotel, hedonistička oaza u kojoj gost može uživati u vrhunskoj kuhinji i probranim vinima, te se odmoriti od stresa. Mnogi smatraju da ta Villa ima premalo smještajnih kapaciteta da bi mogla pozitivno poslovati.</p>
<p>Njen vlasnik Krunoslav Kapetanović (36) kaže kako je u okruženju velikih i srednjih hotelskih zdanja na Opatijskoj rivijeri takav objekt profitabilan, posebice zato što je u njegovom slučaju naglasak na vrhunskom restoranu, koji je ujedno i zaštitni znak Ville, te wellness ponudi, od salona za masažu, saune, turske kupelji do beauty centra. Kapetanović je Villu sagradio prije tri godine, sve ga je koštalo oko 7,5 milijuna kuna, a danas bi ta »priča« bila za oko tri milijuna kuna skuplja. Prema njegovom sudu u Villi bi se izgubio sadašnji ugođaj ako bi ona imala 25 ili više soba, jer, kako napominje, za istinski odmor preduvjet su - mir i spavanje, uz najbolji madrac na svijetu.</p>
<p>Kapetanović smatra da je prednost Ville što je izvan središta Opatijske rivijere, te je idealna za odmor ljudi umornih od svakodnevnog stresnog poslovnog komuniciranja. Prema njegovom sudu, butik hoteli pridonose kvaliteti odredišta, ali u ograničenom broju. »Da je u Opatiji deset ovakvih vila, mislim da bi ih šest bilo viška, a opstali bi samo oni najbolji«, misli Kapetanović.</p>
<p>Prema hrvatskom pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji hotelskih objekata, Villa Kapetanović je u kategoriji komfor pansiona što podrazumijeva dvije zvjezdice, prema kvaliteti smještaja i ponuđenim sadržajima tom zdanju pripadaju četiri zvjezdice, a Kapetanović smatra da bi butik hoteli trebali postati posebna kategorija.</p>
<p>Kapetanović je prije deset godina završio Fakultet za hotelski menadžment u Iki, u međuvremenu je konobario u vrhunskim opatijskim i njemačkim restoranima, a 2000. je bio član menadžmenta opatijskog hotela Milenij, prvog s pet zvjezdica na našoj obali.</p>
<p>Te je godine slučajno kupio 2500 četvornih metara građevinskog zemljišta na kojem je sada Villa, a s tog mjesta Kvarner se vidi kao iz zrakoplova. Uvjeren je kako će možda ubuduće najteže poslovati srednje veliki hoteli, jer oni moraju imati skoro isti pogon kao i velika hotelska zdanja, a prihodi su im manji. U restoranu Ville radi i »zlatni kuhar« Damir Posavac.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Slovačka za odvajanje pregovora Turske i Hrvatske s EU-om</p>
<p>Slovački je premijer novinarima u Banskim dvorima izjavio kako će Slovačka dati sve od sebe da podupre ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO</p>
<p>Nakon prvog službenog posjeta slovačkog premijera Roberta Fica, slovački je predsjednik vlade novinarima u Banskim dvorima izjavio kako će Slovačka dati sve od sebe da podupre ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO. Izrazio je odlučnost svoje vlade o potrebi odvajanja pregovora Turske i Hrvatske.</p>
<p>Fico je naveo i da se kvaliteta bilateralnih odnosa između Hrvatske i Slovačke ne odražava na gospodarskim pokazateljima. U tom smjeru iskazao je želju za osnivanje zajedničkih hrvatsko-slovačkih tvrtki, te drugim zajedničkim projektima, primjerice u proizvodnji tramvaja ili termocentrala. Fico je naveo da postoji i mogućnost suradnje u Željezari Sisak, za čiju je kupnju zainteresirana slovačka željezara Podbrezova, koju je Fico ocijenio kao ozbiljnog partnera. Čestitajući Hrvatskoj 15. obljetnicu međunarodnog priznanja, Fico je kazao da bi, kada bi to ovisilo o Slovačkoj, premijeri jedan drugome pružili ruku i »Hrvatska bi ušla u EU«.</p>
<p>Hrvatski premijer Ivo Sanader istaknuo je tradicionalno prijateljstvo dvaju naroda, te dodao da će se učiniti sve da se intenzivira turistička razmjena, odnosno da se, uz veliki dolazak Slovaka na hrvatsku obalu, poveća i broj hrvatskih građana koji zimuju u Slovačkoj. Naveo je i zainteresiranost Slovačke za korištenje riječke luke, te najavio da će Slovačka u Hrvatskoj uskoro otvoriti dva počasna konzulata.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje kako to da, prema rezultatima Eurobarometra, više Slovaka nego Hrvata podržava ulazak Hrvatske u EU, Sanader je rekao da uz Slovačku ima još zemlja koje snažno podržavaju ulazak Hrvatske u Uniju, ali i da hrvatska javnost traži potpunu cost benefit analizu. Sanader je dodao da su dobrobiti od članstva u Uniji evidentne te da ne postoji nijedna zemlja članica koja je u Uniju ušla a da sada želi izaći. Rekao je i da je zadaća Vlade, Sabora i predsjednika države da to objasne hrvatskim građanima.</p>
<p>Na pitanje kada je realno moguć ulazak Hrvatske u EU, Sanader je rekao da je realno očekivati da će se to dogoditi tijekom 2009., nakon što se u 2008. zaključe pregovori, te nakon potrebne ratifikacije u parlamentima zemalja članica i referenduma. Slovačkog premiera primio je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a u razgovoru je istaknuto kako je potrebno raditi na jačanju gospodarskih odnosa. Premijer Fico posjetio je i Hrvatski sabor gdje ga je primio njegov predsjednik Vladimir Šeks. On je Ficu zahvalio na potpori koju je Slovačka davala Hrvatskoj u osamostaljenju, kao i tijekom pregovora s EU-om. Pritom je dodao da je Hrvatska zadovoljna tijekom pregovora u sklopu kojih su se slovačka iskustva pokazala vrlo korisnima. </p>
<p>Branka ValentićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader: Bandić se sada kukavički povlači</p>
<p>Prijedlog skraćenja procedure bio je Bandićev, potrdio je premijer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Bandić se sada kukavički povlači, a i ostali gradonačelnici«, odgovorio je premijer Ivo Sanader na pitanje novinara kako komentira tvrdnje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da Zagrebu nije potreban zakon kojim bi se ubrzala procedura pribavljanja dokumentacije za gradnju sportskih dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. Sanader je potvrdio navode novinara da je Bandić na sastanku, koji je organiziran na zahtjev gradonačelnika i župana, bio najglasniji te kako je prijedlog o skraćenoj proceduri bio upravo njegov. Zbog Bandićeva povlačenja, kao i povlačenja drugih gradonačelnika, najavio je Sanader, Vlada će već na sjednici u četvrtak ponovo razmotriti svoj prijedlog Saboru. </p>
<p>Kazao je i da će Vlada »s velikom tugom u srcu«, bude li potrebno, i povući zakon - ali u tom slučaju tražiti od gradova da stvore uvjete potrebne za održavanje Svjetskog prvenstva, odnosno izgrade potrebne dvorane. Kako se neslužbeno doznaje u Vladi, najveći problem upravo predstavlja izgradnja dvorane u Zagrebu, koja bi, prema prijedlogu gradske vlasti, trebala imati 18 tisuća sjedećih mjesta. Drugi mogući problem je i dvorana u Splitu, ali bi Split - u slučaju odustajanja od zakona - mogao preurediti postojeću dvoranu na Gripama, koja ima pet tisuća mjesta. Što se tiče sportske dvorane u Osijeku, Vlada se još za vrijeme gradonačelničkog mandata Zlatka Kramarića obvezala na sufinanciranje dvorane, od čega se neće odustati. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Od utorka osjetno hladnije i snijeg </p>
<p>Iznadprosječno toplo vrijeme zadržat će se i tijekom vikenda, s temperaturama od 13 do 18 stupnjeva Celzijevih</p>
<p>Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), od srijede će jutra biti znatno toplija nego proteklih dana, s temperaturama iznad ništice, dok će u četvrtak biti još toplije s porastom i jutarnje i dnevne temperature.</p>
<p>Iznadprosječno toplo vrijeme zadržat će se i tijekom vikenda, s temperaturama od 13 do 18 stupnjeva Celzijevih, dok se od ponedjeljka očekuje pogoršanje vremenskih prilika s osjetnim padom temperature i mjestimice obilnijim padalinama, a u utorak se ne isključuje ni snijeg. </p>
<p>Prema riječima dežurnog prognostičara DHMZ-a, za razliku od jutarnjih zimskih temperatura koje su proteklih dana iznosile od minus osam do minus tri stupnja, od srijede će jutarnje temperature porasti za nekih desetak stupnjeva, te će iznositi između jedan i šest stupnjeva iznad ništice.</p>
<p>Dnevna temperatura u srijedu će biti ista ili slična kao proteklih nekoliko dana, no, kako tvrdi dežurni prognostičar DHMZ-a, od četvrtka će osjetno porasti i dnevne temperature, a toplo će biti i tijekom vikenda kad će živa na termometru porasti ponegdje i na »proljetnih« 18 stupnjeva. Jutarnja temperatura za vikend u unutrašnjosti iznosit će između pet i deset, a na moru između devet i 14 stupnjeva Celzijevih.</p>
<p>Nakon toplog, »proljetnog« vikenda naše će krajeve od ponedjeljka zahvatiti pogoršanje vremena s mjestimice obilnijim padalinama, a od utorka nije isključen i snijeg. Temperature će osjetno pasti, a jutarnje i dnevne temperature neće se bitno razlikovati, i bit će između ništice i pet stupnjeva. </p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Medilsu godišnje još 5,6 milijuna kuna</p>
<p>Premijer Ivo Sanader pozdravio je okupljanje gospodarstvenika oko »znanstvenog pokreta, a ne samo projekta«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čak 28 najvećih hrvatskih tvrtki u utorak se Poveljom o partnerstvu obvezalo financijski pomagati rad Mediteranskog instituta u Splitu. Ugovori su potpisani za razdoblje od pet godina, svaka će tvrtka godišnje izdvajati 200.000 kuna, a Medils će godišnje od 28 tvrtki dobivati 5,6 milijuna kuna. </p>
<p>Premijer Ivo Sanader pozdravio je okupljanje gospodarstvenika oko »znanstvenog pokreta, a ne samo projekta«, te je potpisivanje Povelje nazvao velikim danom, ne samo za Medils nego za sve. Izrazio je očekivanje da se Institut upiše u znanstvenu mapu svijeta, kao što se Hrvatska prije 15 godina upisala na političku mapu svijeta. Premijer je rekao i da Vlada od Instituta ne očekuje ništa osim znanstvene slobode, te naveo da je država za njegov rad izdvojila oko 30 milijuna kuna iz proračuna. </p>
<p>Prvi čovjek Medilsa Miroslav Radman kazao je da je potpisivanje Povelje paradigma nove Hrvatske 21. stoljeća. Obećao je da će Medils uz potporu Vlade i gospodarstvenika postati nezaobilazan centar znanstvene izvrsnosti u Europi. Zahvaljujući, Radman je rekao i da taj novac Medils nije mogao dobiti iz inozemstva a da im »on treba za uzlijetanje«. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Emil Tedeschi poručio je da se u krugovima gospodarstvenika nikad tako nije manifestiralo zajedništvo i mudrost koja dokazuje da postoji nešto više od biznisa. [B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>EK dobio dopis o »rukometnom zakonu«</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Europska komisija je u utorak potvrdila da je dobila dopis iz Hrvatske o prijedlogu zakona o gradnji rukometnih dvorana za Svjetsko prvenstvo 2009. godine, ali kako još uvijek nema dovoljno pojedinosti da bi mogla komentirati taj slučaj. Glasnogovornica povjerenika za proširenje Krisztina Nagy dodala je da je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova najavilo Komisiji kako će o tom pitanju poslati cjelovitu dokumentaciju nakon što se o tome očituju nadležna ministarstva. Istaknula je kako je postupanje prema pravilima o javnoj nabavi najbolji način da se zaštite interesi poreznih obveznika.</p>
<p>»Uvođenje pravila o javnoj nabavi u Hrvatskoj, prema standardima Europske unije, u interesu je hrvatskih građana jer oni kao porezni obveznici zaslužuju da dobiju najbolju vrijednost za svoj novac. Otvoreni javni natječaji kada su u pitanju velike investicije jedan je od načina da se to postigne«, rekla je glasnogovornica Ollija Rehna.</p>
<p>Dodala je kako, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, između Hrvatske i EU-a u prijelaznom trogodišnjem razdoblju postoji obveza da europske tvrtke registrirane u Hrvatskoj trebaju imati jednak pristup javnim natječajima kao i hrvatske. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 1. veljače 2008. to će vrijediti za sve europske tvrtke bez obzira na to jesu li ili nisu registrirane u Hrvatskoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vlada će predložiti dopisno glasovanje</p>
<p>Šeks je kazao kako su imena članova DIP-a već usklađena, no da je trebalo riješiti položaj predsjednika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski sabor svoju će prvu ovogodišnju sjednicu početi 24. siječnja i ona će trajati do 9. veljače, najavio je u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks nakon sjednice saborskog predsjedništva. Na dnevnom redu je 48 točaka, među kojima su dva »europska« zakona. Šeks je najavio i da će Vlada predložiti manje izmjene Izbornog zakona kojima bi se uvelo dopisno glasovanje. Pet zakona raspravit će se u hitnom postupku, a među njima je i Zakon o gradnji građevina za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. Šeks je, međutim, podsjetio na Vladine najave da bi taj prijedlog zakona mogao biti povučen iz procedure zbog negativnih reakcija u javnosti. </p>
<p>Zato je i preuranjenima nazvao najave potpredsjednika Sabora Mate Arlovića da će zatražiti ocjenu ustavnosti tog zakona. </p>
<p>»Iako je izborna godina, nadam se da će Sabor, neopterećen izborima, u zadnjoj godini mandata uspjeti obaviti svoju ustavnu ulogu i da žestina rasprava neće utjecati na rad Sabora koji bi trebao jamčiti da se radi dostojanstveno i s dignitetom«, kazao je Šeks. Dodao je da je sadašnji saziv Sabora po kvaliteti i kvantiteti rada bio najplodniji iako je percepcija Sabora i zastupnika drukčija. </p>
<p>Na pitanje kad se može očekivati izbor članova Državnog izbornog povjerenstva, Šeks je kazao kako su njihova imena već usklađena, no da je trebalo riješiti pitanja njihovih plaća i položaj predsjednika DIP-a. </p>
<p>Naime, izmjenom Zakona o sudovima htjelo se omogućiti da se sudac Vrhovnog suda, ako dođe na čelo DIP-a, nakon isteka mandata može vratiti u Sud. </p>
<p>»No, nakon velikih kritika u Saboru od toga se odustalo. Procedura za izbor predsjednika bit će ubrzana, a u skladu s tim bit će imenovani i članovi DIP-a«, rekao je Šeks. Vezano uz promjenu Ustava radi uvođenja obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, Šeks je ustvrdio da dosad još ni jedan prijedlog ustavnih promjena o kojima se govori u javnosti nije konkretiziran.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zajednički dogovoriti model privatizacije</p>
<p>S lokalnom upravom, kao i s čelništvom tvrtke, dogovorit ćemo najbolji način za privatizaciju tvrtke, rekao je ministar Čobanković</p>
<p>KAŠTELA</p>
<p> - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković posjetio je u utorak Kaštelanske staklenike koje, nakon završene financijske konsolidacije i poslovnog oporavka, očekuje privatizacija. Čobanković je istaknuo važnost Kaštelanskih staklenika za Splitsko-dalmatinsku županiju, naglasivši da je riječ o vrijednom poljoprivrednom zemljištu koje je ušlo u temeljni kapital tvrtke zbog čega postoji opasnost da se za njezinu prodaju zainteresiraju i investitori, koji bi mogli ukinuti, odnosno prenamijeniti poljoprivrednu proizvodnju. </p>
<p>»Želimo pronaći najoptimalniji privatizacijski model i otkloniti opasnost da Kaštelanske staklenike kupi netko tko neće imati interes za nastavak poljoprivredne proizvodnje. Stoga ćemo s lokalnom upravom i samoupravom, kao i s čelništvom tvrtke, zajednički dogovoriti najbolji način za privatizaciju nekad posrnule, a danas uspješne tvrtke«, rekao je ministar Čobanković, pohvalivši napore Uprave koja je stabilizirala poslovanje Kaštelanskih staklenika.</p>
<p>Kaštelanski gradonačelnik Ivan Udovičić i splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader založili su se za privatizacijski model po kojem bi lokalna uprava participirala u vlasničkoj strukturi tvrtke, čija vrijednost stalno raste.</p>
<p> Kaštelanski staklenici ubrzo će početi s uzgojem rajčica i paprika po najsuvremenijoj svjetskoj tehnologiji koja će, primjenom računalnog sustava proizvodnje, osigurati trostruko veće prinose i ujednačenu proizvodnju tijekom cijele godine. [D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Sjeverni Jadran ugrožen brodogradnjom i lukama</p>
<p>Sjeverni je Jadran zbog male dubine i velike koncentracije aktivnosti vrlo osjetljiv</p>
<p>PULA</p>
<p> - Pod nazivom »Zbrinjavanje opasnog otpada iz luka i brodogradilišta« u Puli je u utorak održana međunarodna konferencija. Cilj joj je prekogranična razmjena znanja u sjevernojadranskoj regiji, identifikacije najboljih praksi i mogućnosti poboljšanja postojećih sustava. »Bitno je uspostaviti komunikaciju, unaprijediti postojeću praksu i dogovoriti buduću suradnju«, rekla je predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić. </p>
<p>Stručnu konferenciju Zelena Istra organizirala je u suradnji s partnerima iz Slovenije, u sklopu projekta 4R+3E. Na jednodnevnoj konferenciji predstavili su se mnogi stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Italije, koji su prezentirali svoje sustave zbrinjavanja opasnog otpada i poteškoće vezane za rješavanje tog problema. Naime, sjeverni je Jadran zbog male dubine i slabe izmjene voda te velike koncentracije ljudskih aktivnosti na njegovim obalama - vrlo osjetljiv. K tome je sustav pročišćavanja otpadnih voda nerazvijen, a zbog luka u Trstu, Veneciji, Kopru i Rijeci pomorski je promet gust. </p>
<p>Nezanemarive su i industrijske aktivnosti brodogradilišta u Puli, Rijeci i Monfalconeu, kao i naftni terminal na otoku Krku. Sve je to golemo opterećenje i jedino se uspostavljanjem kvalitetnih sustava zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada može očuvati priroda i za druge aktivnosti, poput ribarstva ili turizma. </p>
<p>No, jedan od ciljeva organiziranja konferencije također je i bolje informiranje javnosti o opasnostima i zaštiti koja se provodi. Božica Šorgić prezentirala je ulogu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u rješavanju problema opasnog otpada na području Hrvatske. Istaknula je lokacije visokog rizika u državi i objasnila njihov način saniranja. Naglasila je da Fond dodjeljuje sredstva jedinicama lokalne i regionalne samouprave, trgovačkim društvima, obrtnicima, te pravnim i fizičkim osobama. [P. A.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070117].
|
