NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070416].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 113639 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Manje papirologije</p>
<p>Ugovorni liječnik ne smije odbiti pacijenta, na rehabilitaciju prema odabiru liječnika, a u bolnici uz dijete do njegove treće godine</p>
<p>Ugovorni liječnik opće ili obiteljske prakse ubuduće neće smjeti odbiti nijednog novog pacijenta koji se želi upisati u njegovu kartoteku, jedna je od novosti o kojima je ovih dana odlučivalo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Promjenu liječnika osiguranici obično traže zbog preseljenja, ali ima i onih koji to čine jer su nezadovoljni svojim dotadašnjim liječnikom. Ima i takvih ugovornih liječnika, naglašava Vesna Dulibić, zamjenica glavnog direktora HZZO-a, koji jednostavno odbijaju »problematične« pacijente, primjerice, ovisnike, duševne bolesnike, pa i osobe s invaliditetom, sve one s kojima - ima više posla. </p>
<p>Liječnika se može odabrati u bilo koje doba godine. Nikako to nije vezano uz početak kalendarske godine, što je izazivalo nepotrebne gužve po domovima zdravlja.</p>
<p>Nova je, kao jedna od mjera štednje, i odluka da HZZO pokriva troškove prijevoza do najbližeg lječilišta i rehabilitacijskog centra koji predlažu specijalist i odabrani liječnik, a pacijent više o tome neće moći odlučivati sam.</p>
<p>Jedna novina zacijelo će mnogo značiti roditeljima malih bolesnika. Naime, dosad su bili plaćeni bolnički troškovi boravka uz bolesno dijete majkama-dojiljama, a po novome to je omogućeno i svim roditeljima ili starateljima djece s posebnim zdravstvenim potrebama do treće godine.</p>
<p>Povoljne vijesti su i za poslodavce koji ne moraju stalno prijavljivati i odjavljivati svoje zaposlenike na određeno vrijeme nego iskaznice vrijede sve dok traje ugovorno zaposlenje bez obzira na datum obnove ugovora.</p>
<p> Smanjenju zdravstvene »papirologije«, kako najavljuje Vesna Dulibić, trebala bi uskoro pridonijeti i promjena pravilnika o ortopedskim pomagalima. Veći broj pomagala moći će se dobiti bez komisijskog nadzora, samo uz ovjeru na običnom šalteru, zbog kojeg se u područnim uredima stvaraju velike gužve i nepotrebno dovodi u pitanje dostojanstvo pacijenata. O tome koja pomagala će biti dostupnija - odnosno za koja neće biti potrebno i mišljenje povjerenstva HZZO-a - odlučit će Uprava HZZO-a na sljedećoj sjednici.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Splitu jahta vrijedna 10 milijuna eura</p>
<p>Kad je prije devet godina održan prvi »Croatia Boat Show«, malo je tko očekivao da će se razviti u vodeći nautički sajam u svijetu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ovogodišnji »Croatia Boat Show«, najveća nautička manifestacija u jugoistočnoj Europi i jedan od najprestižnijih sajmova u svijetu, koji je u subotu u splitskoj luci otvorio premijer Ivo Sanader, okupila je 300 izlagača plovila za razonodu i vrhunske nautičke opreme, smještenih na 120.000 metara četvornih izložbenog prostora na kopnu, uz rivu i Gat sv. Petra.</p>
<p>Na devetom izdanju splitskog nautičkog sajma izlagači iz dvadesetak zemalja predstavili su više od 400 brodova najnovijih modela, od kojih čak pet ima svjetsku, a pedesetak hrvatsku premijeru. </p>
<p>Kad je prije devet godina održan prvi »Croatia Boat Show«, malo je tko očekivao da će se ta nautička manifestacija razviti u vodeći sajam u svijetu. Na dva kilometra pontona ljubitelji nautike mogu vidjeti 270 raskošnih plovila u moru te još 154 na kopnu, dok su u šatorima i potpalublju trajekta »Petar Hektorović« izloženi nautička oprema, rekviziti i brodski motori. </p>
<p>Izlagači na »Croatia Boat Showu« predstavljaju više od 1300 nautičkih brandova, a među vrhunskim plovilima nalaze se i »Pershing 72«, »Mondial 54«, »Colnago 39 RIB«, »Lavezzi 40« i »K One 42«, koja su upravo u Splitu doživjela svoju svjetsku premijeru. Organizator sajma, tvrtka Profectus, najavila je dolazak čak 10 milijuna eura vrijednog broda »Tecnomar Velvet 35« te dva milijuna eura jeftinije »Maiore 33«, a prvi put je predstavljena i tvrtka Gorana Štroka te organizatora sajma Vicenca Blagajića, koja iznajmljuje mega-jahte. Iako iznajmljuju luksuzna plovila, dužine od 16 do 35 metara, za čak 125.000 eura na tjedan, interes za najam premašio je očekivanja.</p>
<p>Na sajmu, koji će potrajati do 22. travnja, očekuje se dolazak više od 50.000 posjetitelja, što znači da će njegovi ekonomski učinci premašiti prošlogodišnje rekordne rezultate. Čak 55.000 plovila s više od pola milijuna nautičara iz cijele Europe posjećuje našu obalu, što čini 10 posto ukupnih rezultata hrvatskog turizma ili 700 milijuna eura, koliko zaradimo od njihova dolaska u Hrvatsku. </p>
<p>Stalni rast nautičkog turizma ne bi bio moguć bez Vladinih napora za ukidanje »crnog čartera«, koji su neki ocijenili iluzijom Sanaderove ekipe, a danas priznaju rezultate takve politike, koja je dovela do peterostrukog povećanja čarterskih tvrtki, kojih je danas čak 750, a sve uredno plaćaju poreze i podmiruju svoje obveze prema državi. Stoga je i ministar mora Božidar Kalmeta poručio da je Vlada izradila studije za gradnju novih vezova i marina da bi Hrvatska postala stalna destinacija i okupljalište ljubitelja nautičkog turizma.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kriminalna infekcija od »sitne ribe« stvara kriminalca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Porazan je podatak da je u godini u kojoj je za kaznena djela osuđena oko 21.000 osoba, njih 4578 već bilo osuđivano za isto ili slično teško kazneno djelo. Statistika prošle, ali i prošlih godina kazuje da se broj počinitelja kaznenih djela u povratu neprestano kreće od 17 do 20 posto.</p>
<p>»Ako je točan podatak da se svaki peti osuđenik vraća na čin zločina, onda je to porazno za kaznenu politiku u zemlji«, tvrdi zagrebački odvjetnik Silvije Degen.</p>
<p>Sveučilišni profesor Davor Derenčinović s katedre za kazneno pravo u Zagrebu, smatra da je ta pojava tipična za zemlje u tranziciji.</p>
<p> Sudac Županijskoj suda u Zagrebu Marin Mrčela pojavu povrata objašnjava činjenicom da kaznena sankcija nastupa kao krajnji korektiv nečijeg ponašanja. </p>
<p>»Ako se zaprječavanje kaznenih djela propusti u fazi odgoja, obrazovanja pa i socijalne skrbi, onda je nemoguće očekivati da će zatvorska ili neka druga kaznena sankcija zaustaviti jednom već osuđenu osobu od ponavljanja kaznenog djela«, tumači sudac Mrčela.</p>
<p>Podaci Državnog zavoda za statistiku od 1998. godine do danas pokrivaju razdoblje u kojem se kaznena politika mijenjala nekoliko puta. No, omjeri recidiva ostajali su na navedenim razinama. »Pooštrenje sankcija do granica nesrazmjera prema opasnosti pojedinoga kaznenog djela izaziva negativne posljedice baš u populaciji onih osoba koje su već iskusile težinu ranije dosuđenih kazni. Posebno u području droge, kamatarenja i pedofilije«, kaže Mrčela.</p>
<p>Prema saznanjima profesora Derenčinovića, recidivizam ne zaustavljaju ni pooštrene sankcije.</p>
<p>»Dovoljno je da je kazna pogrešno odmjerena, a da je dodatno i osuđenik izdržao kaznu u krugu osoba koje su osuđene za još teža kaznena djela. Tada dolazi do 'kriminalne infekcije' pa od male lopuže dobijete 'pravoga' kriminalca«, kaže.</p>
<p>Za Degena su tri razloga za povrat. </p>
<p>»Zatvorsko osoblje ne zna ništa o penologiji. Socijalne službe ne prate počinitelja ni u zatvoru ni nakon izlaska iz njega. Suci slijedom zakona izriču i zaštitne mjere koje se nemaju gdje izvršiti, a i osoblja za njihovo izvršenje nedostaje«, tvrdi. [Vlado Rajić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Otoci napokon prioritet</p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
<p>Hrvatska vlada podupirat će projekte čiji je cilj podizanje kvalitete života i zaustavljanje iseljavanja stanovništva s naših otoka, što bi trebalo biti jedinstveno stajalište svih političkih stanaka, neovisno o ideološkim smjernicama po kojima se međusobno razlikuju.</p>
<p>Cijeli niz mjera, poput uvođenja noćnih trajektnih linija te davanja potpore poduzetnicima koji na otocima osnivaju tvrtke i otvaraju radna mjesta, usmjereno je na podizanje ekonomskih mogućnosti naših škoja, koji su desetljećima bila zanemareni i lišeni državnih potpora, zbog čega su se naši otočani masovno iseljavali. Maslinarstvo i vinogradarstvo nekad su bili nositelji dalmatinskog agrara, što potvrđuje i podatak da smo prije stotinjak godina imali čak 30 milijuna zasađenih stabala masline. No zbog svega što se događalo u prošlosti, pri čemu su ekonomske nedaće i politički progoni neistomišljenika odigrali presudnu ulogu, naši su se poljoprivrednici otisnuli u svijet, ostavljajući svoje maslinike sili vremena i prirode, koja ih je naposljetku i dokrajčila. Danas je na otocima i u priobalju zasađeno tek nešto više od četiri milijuna stabala maslina, što je potaknulo Vladu na izradu projekta »Melioracija krša«, čiji je petogodišnji plan podignuti 5000 hektara novih maslinika i vinograda. </p>
<p>Kad je premijer Sanader na početku mandata obećao da će Vlada poticati gospodarski učinkovite projekte koji jamče obnovu opustošenih maslinika i vinograda, ali i poduzimanje infrastrukturnih zahvata, poput ulaganja u otočke luke i vodoopskrbne sustave, politički su protivnici ironično poručili kako HDZ »pokušava profitirati na nevolji naših otočana, zavaravajući ih slatkorječivim obećanjima«. Da obećanja nisu bila ni slatkorječiva ni jalova, potvrdilo se na Hvaru na prošlotjednoj prezentaciji stroja za mljevenje neplodnoga krša, u koji je investirano šest milijuna proračunskih kuna i koji doista predstavlja tehnološko čudo, prijeko potrebno za ponovni uspon tradicionalnih dalmatinskih poljoprivrednih kultura. </p>
<p>Preobrazbom otoka i priobalja u oaze zelenila postići će se i nova ekonomska podloga koja će pridonijeti većoj kvaliteti života, gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i demografskoj obnovi, što je uvjet za procvat lokalne ekonomije. </p>
<p>Vladin projekt »Melioracija krša« ocrtava i nacionalne smjernice razvoja domaće poljoprivrede, čije kapacitete treba osnažiti do ulaska u Europsku uniju.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Podrška Hrvatskoj</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Europska liberalnodemokratska i reformska stranka (ELDR) održala je krajem tjedna u Zagrebu sjednicu svog vijeća. Vijest možda i ne bi prošla zapaženo da nije prvi put u Hrvatskoj jedna od tri velike europske stranke održala sjednicu nekog važnog stranačkog tijela. Europski liberal-demokrati, s oko 10 posto zastupnika, treća su po snazi politička grupacija u Europskom parlamentu. Zbog toga se njihov dolazak u Zagreb može tumačiti i kao priznaje našoj zemlji, ali i znak da nas što skorije očekuju u Uniji. Također, svojim su potezom dali do znanja da Hrvatska već sada funkcionira po europskim standardima. Konačno, održavanje sjednice u Zagrebu podrška je Hrvatskoj kao lideru u regiji.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Struka ili politika?</p>
<p>Tko na kraju odlučuje o sudbini pojedinih spomenika kulture? Ima li struka tu povlasticu i zna li je iskoristiti? Ili je i na tom polju politika moćnija?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Na redu je struka.« Ta čarobna rečenica izgovorena je tisuće puta kada su zbog raznih razloga spomenici kulture prinošeni kao žrtve kojekakvih interesa. Ta je rečenica ovih dana ponovo izrečena kao spasonosna formula i u slučaju slavne antičke skulpture Livije, čije tijelo na njezino prvotno mjesto u Naroni (Vid pokraj Metkovića) ne želi vratiti Grad Opuzen, grad koji desetljećima nije skrbio za istu statuu zabačenu pod stubištem općinske zgrade. Ne mari Opuzen za novi Muzej Narona, podignut nad arheološkim nalazištem, nad rimskim hramom Augusteumom (čije se otvorenje očekuje tijekom svibnja ove godine), još manje ga je briga za Livijinu glavu posuđenu iz Ashmolean muzeja u Oxfordu kako bi bila spojena s originalnim tijelom i samo pod tim uvjetima. Opuzen sad hoće svoju obezglavljenu Liviju, jer je postala slavnom, iako se zna da je tko zna kada tu dovučena upravo iz Narone. Može li tu struka odigrati ikakvu ulogu? Ili je riječ o političkim odlukama?</p>
<p>Što to zapravo može struka na koju se mnogi pozivaju? Struka je ovih dana podigla glas i zbog toga što je na obali krčke uvale Sepen jedna mala, napuštena starokršćanska crkvica pretvorena u pečenjarnicu. Učinili su to radnici obližnjeg Janafa pretvorivši desakralizirani objekt i njegov okoliš u svoju ladanjsku hacijendu. Ta ista struka povjesničara umjetnosti, arheologa, konzervatora i drugih koji skrbe za hrvatsku kulturnu baštinu podigla je žestoko svoj glas još krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prije nego što je počela devastacija uvale Sepen, jedne od najljepših na Jadranu, na čijim se obalama nalazi antički grad Fulfinum i golema starokršćanska crkva Mirine. Struka je tada htjela spriječiti ulazak industrije na to vrijedno prirodno i spomeničko područje. I nije uspjela. Političkom odlukom tu je podignuta naftna luka (od koje je krenuo i naftovod) i sagrađeno petrokemijsko postrojenje, a spomenici su ostali ukliješteni između njih. Možda su i luka i petrokemija mogli pronaći svoje mjesto u jednom od već industrijski uništenih jadranskih zaljeva. Ali ne, trebalo je uništiti još jedan. Tih istih godina u Vrbniku na Krku već je jedna kamena crkvica, poput ove što je skončala kao pečenjara, bila pretvorena u garažu. Ni tu struka nije mogla ništa. A Crkvu za to baš nije bilo briga. I danas ona napušta brojne stare i oronule objekte, a istodobno gradi nove ili potražuje one oduzete joj. One ruševne spomeničke ne zanimaju je previše. Ali služba zaštite spomenika treba skrbiti i o tim napuštenima. Stoga pojedinci dižu glas, ali ti se solisti slabo čuju, a orkestar još nije uigran. Nadglasa ga svaka politička opcija.</p>
<p> Struka uspijeva ili ne uspijeva kad ima ili nema podršku politike, od one lokalne do državne, ovisno u veličini i važnosti pojedinog spomeničkog objekta. Dobro je poznata logika da se ne može sve sačuvati, samo nije jasno tko to baš odlučuje kad se od nečega odustaje, a kad se pošto-poto štiti. Nekad se struka pokriva politikom, a nekad politika strukom, kako kada i kome paše. U krčkom i naronitanskom slučaju struka se sada oglasila pojedinačno, reklo bi se - stidljivo. O crkvici, kakvih napuštenih i ruševnih ima na stotine, politika možda, čak ni ona lokalna, neće mariti. Ali o Liviji lokalna već odlučuje, a struka se ne oglašuje orkestrirano (kao ni u slučaju Apoksiomena). Tko će zaista biti krivac ne nađe li se Livija u Muzeju Narona, kamo i pripada? Struka ili politika?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Unutarnja demokracija i stranačke liste </p>
<p>U europskim demokracijama stranačka vodstva imaju velik utjecaj na formiranje stranačkih kandidacijskih lista i na selektiranje onih koji će stranku zastupati u izvršnim tijelima</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima, pregnantno je navedeno u drugom stavku članka 6. Ustava, kojim se regulira osnivanje i funkcioniranje političkih stranaka. Hrvatski ustavni model stranke i njihovo djelovanje smatra integralnim dijelom političkog sustava i nacionalnog javnog života. Stoga one, kao institucije demokratskog političkog života, imaju određene privilegije, prije svega pravo na javni novac za obavljanje svojih temeljnih djelatnosti (sudjelovanje u izborima i legitimiranje poretka, selekciju i obrazovanje političkih elita, poopćavanje općih interesa, stvaranje ideologija i pretpostavki za racionalan društveni dijalog), a njihov unutarnji život zato podliježe kontroli javnosti. </p>
<p>Iako Zakonom o političkim strankama nije precizno regulirano što znači da je »unutarnje ustrojstvo stranke sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima«, jasno je da ustavotvorac ovakvom dikcijom nije mislio samo na to da se stranačko vodstvo bira demokratskom procedurom u redovitim unutarstranačkim izborima. Budući da su stranke glavni mehanizmi regrutiranja nacionalne političke elite i da one zapravo određuju tko će tvoriti izvršnu i zakonodavnu vlast, pitanje selekcije kandidata koji će stranku zastupati na izborima, koji će u ime stranke »trčati predizborne trke«, ali nakon toga donositi ključne odluke Saboru, Vladi ili lokalnim, odnosno županijskim skupštinama i poglavarstvima, važno je pitanje od javnog značenja. </p>
<p>Proces stranačkih »predizbora« razvijen je u Sjedinjenim Državama u kojima se za svaku izbornu kandidaturu suočavaju najprije kandidati »iste stranke«. Američko dvostranačje funkcionira, međutim, bitno drukčije od europskih stranačkih sustava. Tamošnje stranke nemaju čvrste unutarnje strukture kakvu imaju europske, a stranke u SAD-u posve su privatne organizacije koje nemaju ni definiran položaj u ustavnom modelu ni prava na javno financiranje. U europskim demokracijama izabrana stranačka vodstva imaju velik utjecaj na formiranje stranačkih kandidacijskih lista i na selektiranje onih koji će stranku zastupati u izvršnim i predstavničkim (zakonodavnim) tijelima. Taj je utjecaj, međutim, jasno reguliran stranačkim statutima, a u nekim političkim sustavima, kao što je njemački, izbornim je zakonom regulirana procedura formiranja stranačkih lista (stranačkim konvencijama na razini izborne jedinice, s vrlo malim utjecajem stranačke središnjice na krajnji izgled stranačke liste). </p>
<p>Do hrvatske je javnosti ovih dana doprla vijest kako, u kontekstu krize vođenja stranke nastale zbog bolesti predsjednika koji je vodi od njezina osnivanja, njegova zamjenica traži ovlasti koje je imao predsjednik stranke. Glavna »sporna« je ovlast autonomnog formiranja stranačkih lista kandidata na izborima. Za demokratske je sustave i sustave u kojima stranke imaju definiranu ustavnu ulogu posve neuobičajeno da jedan čovjek, iako ima izborima provjeren unutarstranački legitimitet vođe, ima pravo i na to da prema vlastitoj volji oblikuje stranačku kandidatsku listu. </p>
<p>U Hrvatskoj, takvo je »pravo« dosadašnjeg predsjednika SDP-a proizlazilo iz toga što je on bio »apriorni vođa«, što je u političkoj areni funkcionirao kao vođa i prije formiranja današnje »njegove« stranke, a ljudi su toj stranci pristupali neupitno prihvaćajući njegovo vodstvo. Svojim »pravom« autonomnog formiranja kandidatskih lista i selekcije onih koji će stranku zastupati na izborima, on je učvršćivao vlastiti položaj neupitnog vođe. </p>
<p>Sada kada je dosadašnji stranački vođa otišao sa stranačkog vrha, SDP mora izabrati vodstvo koje će biti sposobno odgovoriti novim političkim izazovima: njihov budući predsjednik istodobno mora imati onakav ugled u Bruxellesu i Strasbourgu, među europskim socijalistima, kakav HDZ-ov predsjednik Sanader ima među europskim konzervativcima, a HNS-ova predsjednica Vesna Pusić među liberalima. Istodobno, on mora imati ugled u stranačkoj organizaciji, biti neupitan autoritet u zastupničkom klubu, a uživati i ugled u vodstvima stranaka s kojima je njegova stranka u koalicijskom ili konkurentskom odnosu u parlamentu. Ovo preduvjeti nisu važni samo za afirmaciju SDP-a u hrvatskoj političkoj areni nego i za punu afirmaciju Hrvatske kao skorašnje članice EU-a. Snažna socijaldemokratska stranka, sposobna hrvatske nacionalne interese zastupati unutar socijalističkoga kluba u Europskom parlamentu i na formalnim i neformalnim skupovima europskih socijalističkih državnika, nužno je potrebna Hrvatskoj, jednako kao što su joj nužne europski afirmirana demokršćanska i liberalna stranka. </p>
<p>Zbog svega toga, kad je riječ o unutarstranačkim odnosima, javnost ima pravo na »indiskretnost«. Snažnu poziciju demokratske stranke nemoguće je pak graditi tako da se ovlasti prethodnog, snažnog apriornog vođe sada u cijelosti prenesu na nekoga od njegovih nasljednika. Snažna i održiva politička stranka može se afirmirati samo dosljednim provođenjem načela iz drugog stavka članka 6. Ustava, dakle, afirmacijom načela unutarstranačke demokracije i poštivanja demokratskih procedura pri kandidiranju na parlamentarnima, lokalnima i regionalnim izborima.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Komitet za reference</p>
<p>Granice ukusa bi se trebale pomicati tako da pojedinci korigiraju konvenciju, ali toga ne može biti dok je trač i kuloar okvir društvene pozornice</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>A đe je tebi, bolan, karakteristika, tipična je replika iz grotesknog svijeta Brešanove Mrduše ili brđanske Đekne koja je obilježila važno razdoblje našeg društvenog odrastanja, prvo u zbilji pa onda i u kulturnom pamćenju. Cijeli učiteljski naraštaj naših akademika od pokojnoga Kaleba do Ivana Aralice, učiteljski u pozitivnom smislu, sretao se po nepismenim bespućima u koja su donosili svoju mladost i želju za boljim svijetom a uzimali govor i formu kolektivne tuge sa šefovima mjesnih odbora koji bi ih više ili manje izravno pitali tko su oni uopće i kako to da su baš njima zapali. Karakteristika je u predodžbi našeg čovjeka nešto riskantno i konspirativno, komitetski posao koji prije i unaprijed radi o glavi nego što pomaže onomu na koga se odnosi. Glavni je problem s karakteristikom po prilici u tome što je promjenjiva i, makar koliko se zasnivala na činjenicama, uvijek u zaključku sadrži preporuku ili otklon, makar i uvijen, onoga tko je daje. U mnogim su kulturama takve karakteristike ili preporuke rutinska stvar, teško je ondje uopće pronaći i posao kućne pomoćnice ili vrtlara a da netko prethodno nije napisao kako vam to u životu ide. Ali u domaćoj izvedbi, gdje su svojedobno prvoboračke penzije geometrijski rasle uzajamnim potpisima onih koji su se u ilegalu povukli nakon partizanije, nitko ozbiljan ništa ne vjeruje karakteristikama i preporukama ni kad ih izdaje župni ured. Stoga, kada čujete povik: »Reference na sunce!«, možete se ili smijati ili plakati, kako to već inače činite s Đeknom.</p>
<p>Prije pet-šest godina o nekakvoj Krležinoj obljetnici bio sam gost večernjeg televizijskog programa u kojem sam s drugim poznavateljima djela toga klasika nešto prigodno govorio, kako se to u sličnim prigodama inače radi u Francuskoj a tada se još običavalo i u Hrvatskoj. Sve što je od emisije zapamtio Ivan Starčević, kojeg sam uživao i mogao čitati jer je tada pisao u ozbiljnim novinama, bila je opaska kako dva ostarjela magistrića sole pamet naciji koja Krležu bolje razumije od njih. Dotaklo me se, dakako, da Starčević za potrebu figure nije uvažio očitu dobnu razliku vremešnika od kojih sam jedan bio sam, ali je u svojoj poruci i sa svojega gledišta imao pravo, htio je reći pa da su oni imali što reći o svojem predmetu, ne bi zastali na polovici stručnih ljestava. Je li tome u zbilji tako, de se raspravljati, ali sigurno nije bez argumenata ništa manje cinični Milan Ivkošić, koji svake godine bar jednom ne propušta naglasiti kako je krležološko bratstvo prije svega sinekura, da su za taj predmet oni koji su mu posvećeni povezani nekim osobnim probitkom. To u materijalnom pogledu sigurno nije tako, jer ni posao kojim se bave Starčević ili Ivkošić, premda mnogo bolje plaćen, ne donosi ozbiljne probitke, ali da u statusnom smislu može biti povezano, nije isključeno i ide u red sigurnosti kada učitelj dođe u selo pa kaže šefu mjesnog odbora: »Znaš, druškane, ja ti se bavim Krležom«. Još ako to piše u referencama, kud ćeš bolje.</p>
<p>Svojedobno sam vodio žestoki javni razgovor s Igorom Zidićem, predsjednikom Matice hrvatske i ravnateljem Moderne galerije u Zagrebu. Štoviše, rijetkom čitatelju ovih zapisa nije moglo promaknuti da taj implicitni razgovor i u njima traje, a i na druge se načine obnavlja, katkad i bez želje sugovornika. Ima u Zagrebu već podosta dobrih doktorata iz povijesti umjetnosti kakav se tomu delikatnom pjesniku i stilskom znalcu nikad nije ćefnulo steći - ne znam zašto i ne zanima me previše - pa ipak nitko se ne samo ozbiljan nego ni kulturno odgovoran neće usuditi kazati kako je Zidić parazit i propalica. Ne samo što mi ni samom nikad ništa slično ne bi palo na pamet nego sam se, što je temperatura u našem razgovoru više rasla, uvijek pomalo pretjerano trudio naglasiti Zidićevu rafiniranost, naobrazbu i rang. Ne samo što mi je to bilo uzvraćeno nego sam od sugovornika s kojim se i dalje nimalo ne nalazim u pojedinim toposima hrvatskog identiteta i prije i poslije imao što naučiti. Ali nisam ja nikakav svetac i mogu i javno govoriti o tome da kada se posve slučajno isti taj Zidić istodobno našao u najužem izboru za akademika, o čemu se doznaje posredno i razgovara diskretno, nisam navijao za njega. Premda sam prema tome što danas znači u nas biti akademik u najmanju ruku suzdržan i makar na pitanja te ozbiljne ustanove ne mogu nikako utjecati ni kad bih htio, život je čudan splet okolnosti koje, kao što je rečeno, katkad ne povezujemo pa imam razloga vjerovati kako sam bez ikakve činidbe u tijesnom prolasku drugoga pjesnika u tu povlaštenu čast imao ulogu svakako veću od njegovih tobožnjih indiskretnih poklonika. Razumije se da mi pritom nije žao, jer su opusi i biografije inače neusporedivi, a i stoga što će Igor Zidić i tu čast, kao i sve druge koje je želio, vjerojatno steći kada i ako za to dođe vrijeme, a što se mene tiče, ono je tu.</p>
<p>Na prvi pogled mnogo je lakše steći propisane stručne ili društvene stupnjeve, odabrati prikladnu kravatu i svako jutro urediti frizuru ako čovjek ima kosu nego biti dobar, odgovoran i uspješan u onome što se zove posao, karijera ili, lirski rečeno, povjereni komadić svijeta. No sve i ako jest tako, u našoj kulturnoj i društvenoj izvedbi, za koju su recentno navodno krivi mediji a do jučer su bili komiteti, nema društvenog dogovora o vrijednostima, pa onda ni o tome što komu pripada. Granice ukusa bi se trebale pomicati tako da pojedinci korigiraju konvenciju ali toga ne može biti dok je trač i kuloar okvir društvene pozornice a gornja korektivna granica povremeni ceremonijal. Čak su i Vladimiru Putinu jasne dvije stvari, da je besmisleno mijenjati pravila za mandat i da nema tih referenci kojima bi nekoga uvjerio kako netko drugi ima njegove kvalitete. Nije, naime, za početak stvar u tome da kada se nečim bavimo kao pojedinci te mala ili velika zajednica budemo vjerodostojni pred drugima koliko pred sobom, pa je tako i govor o tuđim referencama rizičan upravo na vagi nedostatka vlastitih, s čime svatko ozbiljan svaki dan ispočetka ionako računa.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Surferi od 5 do 81 godine</p>
<p>U užem središtu Zagreba nalazimo desetak internet kafića, u koje zalaze mladi i stari, kao i obitelji s djecom</p>
<p>Sve češće čujemo da računala i internet otuđuju ljude, a surferi se čak proglašavaju ovisnicima. Međutim, oni, koje smo susreli u obilasku desetak internet kafića u užem centru, ne bi se složili s tom pretpostavkom. »Cyber kafić posjećujem prosječno jednom tjedno. U opuštenoj atmosferi odmaram dušu, popijem kavu ili sok i upoznajem ljude«, kaže Anamarija Kos, koju smo zatekli u cyber okupljalištu, mjestu gdje se, za samo nekoliko minuta, može »prošetati« cijelim svijetom. </p>
<p>Anamarija ima računalo i kod kuće, ali ugodnije joj je u internet kafiću s prijateljima. Na pitanje otuđuje li internet ljude, odgovara da su to predrasude i izgovori onih koji ne znaju služiti internetom. Razgovoru se pridružila djevojka koja je željela ostati anonimna, a pita se kakva je razlika u tome da nekoga upoznaš u disko klubu ili u internet kafiću.</p>
<p>Nakon dvodnevnog obilaska internet kafića, zaključili smo da je razlika u tome što, za razliku od »običnih« kafića, nisu zadimljeni i nude tople napitke, a nisu ni bučni. Ukratko, vrlo dobro mjesto za razonodu, ali tko su posjetioci? Iako prevladavaju mlađi, nema pravila. </p>
<p>Primjerice, u najstarijem zagrebačkom cyber okupljalištu, Sublinku u Teslinoj, kažu da najstariji gost ima 81, a najmlađi samo 5 godina. </p>
<p>Sličan odgovor dobili smo u Ergonetu, koji se smjestio u Badalićevoj. »Dolaze nam cijele obitelji i dok djeca chataju, roditelji čitaju elektroničku poštu. Budući da dolaze i oni koji ne znaju, educiramo ih za rad s računalom i internetom«, kaže Rozalija Muhek iz Ergonet internet centra, kamo, zbog blizine Hotela Laguna, svraćaju i poslovni ljudi, najčešće zbog internet bankarstva. Umirovljenici, pak, uglavnom razmjenjuju poruke s najbližima koji su daleko od njih. Zaposlenici primjećuju da ljeti češće dolaze stranci, a domaćima su draža ostala godišnja doba. </p>
<p>Za razliku od prije nekoliko godina, danas cyber ugostiteljstvo nudi mnoge druge sadržaje - korištenje laserskih printera u boji, skenera, pržilica CD-a i DVD-a, fotokopiranje, uvezivanje, prodaju telefonskih bonova za povoljnije telefoniranje u inozemstvo. Mnogi cyber kafići imaju igraonice, a organiziraju turnire i digitalne projekcije. Što je najvažnije, nema čekanja na računala, koja su zadnja riječ tehnike, niti na besplatne tiskovine, koje mogu pročitati oni koje baš ne interesira surfanje.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Borba za roštilj i mjesto pod suncem </p>
<p>Neki biciklisti povukli su se na travu, gdje su nogometnu loptu napucavali gumama svojih ljubimaca na dva kotača</p>
<p>Lopta za odbojku, frizbi i reketi za badminton bili su standardna oprema većine posjetitelja koji su sunčani vikend odlučili provesti na popularnom Bundeku. Zagrepčani svih naraštaja neradni su dan iskoristili za rekreaciju ili ćaskanje uz ispijanje kave.</p>
<p>»Vikendom je najveća gužva. Ne stignemo predahnuti od silnoga posla, a za one koji ne sjede u kafiću kavu poslužujemo u plastičnih čašama«, rekli su nam konobari.</p>
<p>Miris roštilja širio se Bundekom, a drvene kućice bile su zauzete od ranoga jutra, tako da je vladala prava borba za mjesto pod suncem. »Došli smo oko podne misleći da ćemo pronaći mjesto. Očito smo zakasnili, ali već ćemo se nekako snaći«, rekao nam je Goran Marković, koji je svoj rođendan odlučio provesti uz roštilj na svježemu zraku.</p>
<p>Njegovo društvo ipak se snašlo, te je čuvare Bundeka zamolio da drvene klupe premjeste bliže roštilju.</p>
<p>Bundek je privukao i brojne osobe iz javnoga života, zahvaljujući akciji T-Mobilea i prezentacije novog tarifnog modela. Uz jezero su prošetale Janica i Marica Kostelić, Nika Fleiss, Zoran Šprajc, Saša Kopljar, sestre Marija i Ivana Husar i brojni drugi koji su na roštilj poveli i članove obitelji. Najmlađi su se, pak, zabavljali spuštajući se po toboganima i vršljajući po drugim spravama u Bundekovim parkovima.</p>
<p>Oni koji su na Bundek odlučili doći biciklom vozili su slalom između brojnih šetača, a neki su se povukli na travu - gdje su nogometnu loptu napucavali gumama svojih ljubimaca na dva kotača. Odvažniji su se odlučili i okupati, dok su im »pratnje« s obale promatrale vodene egzibicije. »Prvi put smo na Bundeku - i oduševljene smo! Prijatelj slavi rođendan i ovo je pravo osvježenje u usporedbi sa zagušljivim kafićima i disko klubovima«, uglas rekoše sestre Nikolina i Kristina Šverer.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za kupanje ipak prehladno </p>
<p>Sunčana nedjelja napunila je »zagrebačko more« brojnim posjetiteljima koji su uživali u suncu i prirodi. Dok su neki odlučili obnoviti tračeve skupljene preko radnog tjedna, oni malo aktivniji uživali su na biciklima i rolama te igrali košarku i odbojku na pijesku. </p>
<p>Na svim ulazima na Jarun stvarale su se mini-kolone vozila, ali građani su se parkirali na za to predviđenim mjestima, nisu se zaustavljali na zelenim površinama kao proteklih tjedana. Nedjeljnom boravku u prirodi najviše su se veselili najmlađi, koje su oduševili labudovi i patke, stalni gosti jarunskog jezera. </p>
<p>»Bio bi grijeh ovako lijep dan provesti kod kuće. Koristimo svaku priliku za rekreaciju, tako smo danas odlučili provozati se biciklima«, rekli su nam Mario i Anita Strnić, bračni par koji je nakon vožnje odlučio predahnuti u jednom od brojnih jarunskih lokala.</p>
<p>Sezona sunčanja na Jarunu definitvno je počela, što su dokazali brojni Zagrepčani koji su na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> odlučili uhvatiti malo boje. Ipak, kupača nije bilo puno, jer temeprature jarunske vode još nisu toliko ugodne kao one zračne.</p>
<p>Na odbojkaškom terenu sreli smo društvo koje svake nedjelje dolazi na Jarun, gdje odžava mini turnire u odbojci na pijesku. »Nedjelja je jedini dan kad smo svi slobodni, tako da se redovito nalazimo i dobro se preznojimo«, kaže Marko Bilić, čija je ekipa ovaj put odnijela pobjedu.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sve manje posjetitelja u »onosvjetovnoj« oazi</p>
<p>Zoološki je vrt većini danas odraslih i ozbiljnih ljudi još uvijek posebno</p>
<p> - prema gradskom betonu skoro onosvjetovno i milo - mjesto nepredano zaboravu. Prividno jednostavni izlet u pravu zagrebačku oazu teško se dogodi. Kao da je vrijeme oduševljenja »tim divnim stvorenjima« s prvim borama odjednom prošlo, a nilski »konji«, deve, krokodili i lavovi, premda uvijek jednako veličanstveni, vječno zavidno umorni i lijeni, ostali su u sjeni Dinamovog stadiona.</p>
<p>Toplo uređene životinjske nastambice, vijugave stazice, začas zanesu. Kakva je šteta i zabluda da dođe doba kad ne dolikuje više prolaziti tuda! Jer već na prvom zavoju, kod kričavo narančastih čaplji što plijene time da su svojevoljno na jednu nogu vojnički mirno postavljene, u nutrini se opet probudi oduševljeno dijete, a pitanja i uskličnici spontano polete. Pred razmaženo ulijenjenim pelikanom, što čak 17 litara tekućine ili dvaput više od svoje težine može smjestiti u ne baš, kao, osobitu vrećicu pod kljunom, čovjek mora zastati. I u sebi barem uzdahom počast prirodi odati.</p>
<p>Zadiviti vas u svakoj ćelijici može skoro sve, ako se prepustite... Ponositi lav, jake grive i vrlo čupav, snenošću će vas svojom očarati sav. A možda tek sad iščitate s table da je ženkama poželjniji što je raščupaniji, tamniji, od drugih dlakaviji.</p>
<p>Nasmijat će vas pogled na izduljenih vratova dvogrbe deve što zdušno s tužne vrbe omiljeno lišće plijeve, možda će vas, pak, prepasti kakva anakonda ili šišmiševski mrak... Ali »zoološki« će sav svoj čar i smiraj svakom dati, i nutarnji vam osmijeh izazvati. A na vama odluka - koliko dugo će to iznova oživljeno dijete skakutati i u vama trajati...</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Trnjani su pobijedili!</p>
<p>Starotrnjani su pobijedili! I spasili zelenu oazu u kojoj je sve još uvijek nalik pravom ljudskom životu. Gdje cvatu divlje ruže, nedjeljom se širi miris roštilja i zvuk vesele dječje igre, a jutrima s raskošnih stabala pjevuše ptice. Nisu Trnjani protiv napretka i razvoja belog Zagreba, već za humanu zajednicu kakvih je u našoj metropoli, nažalost, sve manje. Grad se širi na sve strane, a u posljednje vrijeme vrtoglavo se uzdiže prema nebu, pa nekakvi Mamićevi i Agramovi neboderi neukusno paraju zagrebačko nebo. Sve su te dozvole i gradnje prošle bez puno prašine i mimo građanske volje. Ovaj put Trnjani su odlučno rekli »sami ćemo urediti svoj prostor, ne želimo betonske zgradurine i široke cesturine. Želimo mir i zelenilo, bez kojega ne znamo i nećemo živjeti«, i tako bijaše. </p>
<p>No mnogi u trnjansku inicijativu nisu vjerovali, jer postoji mišljenje, i ono je sasvim opravdano, da se građane ionako nikad ne sluša niti išta pita, a još manje da oni stvarno nešto mogu promijeniti. A Trnjani se nisu dali - i dokazali da zajedničkim snagama mogu srušiti Urbanistički plan. Mogli su dobiti eure za svoja zemljišta, ali novcem se ne može kupiti sreća i mir. Uz njih je stalo i Vijeće gradske četvrti, koje je odbacilo plan, doduše tek iz drugog pokušaja, ali bolje ikad nego nikad. To je ujedno i prvi urbanistički plan odbačen na ovakav, građanski borben, način i može poslužiti kao uzor budućim naraštajima. Istovremeno, sve to govori koliko je Trnjanima doista bilo stalo da sačuvaju svoja dvorišta, gdje u kasnim popodnevnim satima, nakon napornoga radnog dana, sjede i čavrljaju sa susjedima. Oni pak koji njihove kuće nazivaju ofucanim potleušicama s prljavim dvorištima, isti su oni koji im nose crne aktovke i gledaju ih sa 17 kata robusnih zgrada, ne poznaju niti jednoga svoga susjeda i ne vole kućne ljubimce. Oni na trnjanske kuće gledaju kao na lego kocke i promatraju ih isključivo kroz prizmu novca, a ne kvalitete života. Moćni kreatori trnjanske sudbine dobili su otkaz - u izradi novoga Plana sudjelovat će upravo oni kojih se on tiče. Možda su dosad Trnjani bili taoci urbanističkih planova - sada ih čvrsto drže u svojoj šaci.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>U sudaru poginula 32 učenika</p>
<p>ANAKARA</p>
<p> - U sudaru kamiona i autobusa u subotu poslijepodne nedaleko grada Aksaraya u turskoj turističkoj pokrajini Kapadokiji poginula su 32 putnika, većinom djece školske dobi, dok je 30 putnika zadobilo teške tjelesne ozljede. Djeca su se, naime, vraćala sa subotnje nastave, javljaju agencije, a kako je došlo do stravične nesreće znat će se nakon dovršetka istrage. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sunčanje podno dubrovačkih zidina</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Pravo ljetno sunce pomalo grije more u Dubrovniku. Neki malo hrabriji već se i kupaju no većina Dubrovčana i turista nenadano »ljeto u proljeću« koriste za dobijanje preplanule boje. A gdje se može ljepše pocrniti nego na stijenama podno drevnih zidina. [A. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Potres umjerene jačine pogodio Japan</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Potres umjerene jačine pogodio je u nedjelju zapadni Japan, pri čemu je dvoje ljudi ozlijeđeno. U gradu Kameyama, potres magnitude 5,3 oštetio je krovove kuća, no veća materijalna šteta nije zabilježena. Nije također bilo prekida u opskrbi električnom strujom i vodom. Hipocentar potresa zabilježen je na 10 kilometara ispod površine zemlje, u prefekturi Mie, 300 kilometara zapadno od Tokija, objavio je Japanski meteorološki institut. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Krađa satova u milijunskoj vrijednosti</p>
<p>BASEL</p>
<p> - Na prestižnom sajmu nakita i luksuznih satova u švicarskom Baselu, lopovi su ukrali satove u vrijednosti većoj od milijun švicarskih franaka što je oko 600 tisuća eura, objavio je glasnogovornik sajma »Baselworld« u subotu. Satovi su ukradeni već prošlog tjedna, ali zbog razloga policijske istrage javnost nije obaviještena sve do subote. Pljačka skupocjenih satova ponovo je potaknula raspravu o sigurnosti na jednom od najvažnijih svjetskih sajmova u zlatarsko-urarskoj branši. Sajam koji traje još do četvrtka, ove je godine privukao više od 2 tisuće izlagača iz 45 zemalja svijeta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Cigara od 2775 kuna</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Dugačka je 20 centimetara, pažljivo položena u kovčežić od drveta egipatske smokve obložen kožom divovske pacifičke raže, i vrijedi 375 eura. To je havana, najskuplja cigara na svijetu, koja je upravo stigla u Francusku gdje će se pet takvih kutija prodati za po 15.000 eura. Cigare, koje stižu iz prestižne radionice El Laguito u Havani, »zarolane« su 2005. od duhana koji je odležao sedam do osam godina. Cigare su nastale u rukama Norme Fernandez, najstarije zaposlenice te radionice. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Mračna drama krvavih strasti</p>
<p>Posebno valja istaknuti izvrsnu angažiranost i preciznu izvedbu zbora i orkestra, kojima je suvereno ravnala maestra Nada Matošević </p>
<p>Opera HNK »Ivan pl. Zajc« u Rijeci premijerno je u petak predstavila Puccinijevu »Toscu« u režiji, scenografiji i kostimografiji Damira Zlatara Freyja. Taj poznati, iskusni dramski redatelj odlučio je za operni debi predstaviti glazbenu dramu »Toscu«, jednu od najsloženijih ostvarenja operne literature. Imamo li na umu da je Puccini, zahtjevan kao i Verdi, imao nepogrešiv osjećaj za zakonitost odvijanja dramske radnje koju je izvanredno umješno prekidao izljevima melodike u osobito lirskim arijama i duetima, to više iznenađuje podatak da je redatelj posegnuo u svom debitantskom pokušaju za radnjom koja ne trpi podjelu cjeline.</p>
<p> Puccini je upravo u »Tosci« postigao savršenu ravnotežu između riječi, glazbe i scene. Stoga je nevjerojatno da Frey nije, primjerice, kulminativno istaknuo jedan od najsnažnijih dramskih prizora u opernoj literaturi: kada krvnici fizički muče Cavaradossija, Scarpia psihički izbezumljuje Toscu koja ne može slušati jauke voljenog Cavaradossija i odaje mjesto Angelottijevog skrivanja. </p>
<p>Jedino iskusan operni redatelj može predstaviti »Toscu« kao mračnu dramu krvavih strasti, ispunjenih pohotom, seksom, ljubomorom, ali i sjajnim lirskim trenucima pobožnosti i ljubavi, jer »Tosca« je zaplet bez poezije – kako je tada ustvrdio poznati libretist Giacosa. Scenografija također nije uspjela dočarati anđeosku mirnoću crkve st. Andrea della Valle u kojoj slikar Cavaradossi dovršava lik Marije Magdalene koja je, usput rečeno, kasnije na sceni postavljena kao Pala (oltarna slika), što je apsolutno neuobičajeno. Pokretni stupovi crkve trebali su dočarati Angelottijev bijeg, istragu i srdžbu Scarpie, što poznavatelje Puccinijeva djela nije nimalo oduševilo. </p>
<p>Štoviše, brojni uzvici »Buuu« na kraju predstave najviše su bili upućeni scenografiji. Međutim, pljesak je upućen glazbenim protagonistima, zboru i orkestru. Toscu je interpretirala poznata sopranistica Francesca Patané, pun, zvučan i voluminozan dramski sopran, a njena molitva »Vissi d'arte« primadonski je odjeknula. </p>
<p>U ulozi Maria Cavaradossija prvi put smo slušali mladog Davora Lešića, tipičnog, jednom riječi, mladodramskog tenora. Premda još neiskusan i neujednačenih registara, Lešić je meditaciju »E lucevan le stelle«, kao i arioso u završnom duetu »O dolci mani« otpjevao s velikom prodornošću u visinama pa se nadamo njegovoj lijepoj karijeri. Kao baruna Scarpiu slušali smo Valentina Enčeva, baritona zvučnih visina u cijelom obimu. Posebno valja istaknuti izvrsnu angažiranost i preciznu izvedbu zbora i orkestra, kojima je suvereno ravnala maestra Nada Matošević.</p>
<p>Ratko Čangalović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Žensko u postdramskome</p>
<p>Uz zaigrano i kvalitetno ispitivanje postavki glume, prostora i odnosa s publikom predstava je bogatstvom žarišnih točaka izgradila izvedbeni tekst dostojan užitka</p>
<p>Fuzija nesvakidašnjeg teksta, lucidne interpretacije i novoteatarskog uprizorenja postala je marketinška konvencija suvremenih izvedbenih umjetnosti, čije se lažne titule ljušte pred rezigniranom publikom i gube kredibilitet. Stoga je trilogijsku premijeru »Arhetip: Medeja/ Žena-bomba / Europa«, izvedenu prošlog tjedna u ZeKaeM-u, poštenije opisati kao uprizorenje koje je umjelo argumentirano iskoristiti izvedbeno-značenjsku fleksibilnost i otvorenost tekstualnih predložaka Ivane Sajko, a na radost puka.</p>
<p> U režiji triju žena, tri ženska monologa sljubila su se u psihološku prezentaciju jedne varijante (arhe)tipičnog razvoja ženskog na podlozi postdramskog kazališta. </p>
<p>Početni poluosviješten govor Medeje koja »nikako da se probudi« režija Ivane Sajko smjestila je u tijela sedam djevojčica (polaznica Učilišta ZKM-a), koristeći dovitljivo i jasno nevinost, odnosno naivnost izvođača kao reminiscenciju na psihološki status Medeje-zločinke. Izvedbena problematika, pak, uplela se u kolo s brehtijanskim odmakom od govorenog (u prilog antiluzionističkome teatru), ali i etičkim pitanjem djeteta u »odrasloj« predstavi, prizivajući obiteljske izvedbene pothvate Siocietas Raffaello Sanzio. Žena-dvostruki ubojica pretače se u ženu-masovnog ubojicu u preispitivanju Žene-bombe i izvrsnoj solo izvedbi Katarine Bistrović-Darvaš.</p>
<p> Akcent s odnosa izvođač -uloga redateljica Dora Ruždjak-Podolski prebacila je na onaj sudionici kazališnog čina - prostor smještanjem predstave u splet podzemnih hodnika kazališta, u podrum ispod velike scene. Prostor postaje refleksija svijesti žene-samoubojice - zaboravljen, zanemaren, skriven od svih, u pozadini, na naličju iz kojeg se u veliki čin (samoubojstva ili junaštva, što je temeljna dilema) i na veliku pozornicu izlazi u nestajanje.</p>
<p> Žensko psihološko i gledateljsko konkretno putovanje okončava u otvrdloj i okaljanoj Europi (snažna Ksenija Marinković), u konstruiranom prljavom praznom bazenu (scenograf je Saša Šekoranja) ispunjenom djecom neokolonijalizma i gorčinom razočarane žene. U režiji Franke Perković govor se Europe obznanjuje svjedocima - publici, stavljajući u prvi plan izgovoreno: tekst upućen, bogat mitskim i inim referencama, odmjeren, aktualan, duhovit, ali, nažalost, s velikom dozom emocionalne promišljenosti i idejne provjerenosti koja od rizika bježi u autoironizaciju. </p>
<p>No, uz zaigrano i kvalitetno ispitivanje postavki glume, prostora i odnosa s publikom te njihovih asocijativnih odjeka predstava je bogatstvom žarišnih točaka izgradila izvedbeni tekst dostojan užitka. Pa i u postizvedbenom prisjećanju.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Banalno i efektno </p>
<p>U opusu njemačko-švedskog umjetnika Jarga Geismara komunikacija se navodi kao jedan od osnovnih postulata njegova iščiisvanja i razumijevanja. Školovan u Düsseldorfu i New Yorku, Geismar se izražava u širokom medijskom rasponu koji uključuje crtež, slikarstvo, instalacije i video radove.</p>
<p>Geismar se u Zagrebu predstavlja do 24. travnja u Galeriji PM izložbom, odnosno instalacijom »Koraci bez lica i teškoće orijentiranja«.</p>
<p>U prstenu Galerije PM razvio je instalaciju koju čine celofanski omoti kutija za cigarete. Svaki je omot postavljen okomito ispod svjetiljke, čija svjetlost projicira na zidove crteže, koji su na njima izvedeni u trima osnovnim bojama.</p>
<p> Jednostavno, efemerno, banalno, na granici da bi se proglasilo trikom, no efektnom i decentnom prostornom intervencijom, postignutom minimalnim sredstvima, postupno privlači pažnju gledatelja, navodi ga na obilazak prstena galerije. Kružno kretanje, praćeno odzvanjanjem koraka u specifičnoj akustici prostora, pogled uperen prema gore i svojevrsni efekt vitraja sugeriraju meditativno i duhovno ozračje svetišta.</p>
<p> Geismar je pri dolasku u Zagreb uočio izraziti pušački trend, što ga je podsjetilo na japansku prijestolnicu, gdje se također puno puši. U procesu rada odlučujuću ulogu ima filmsko bilježenje (također prisutno u Geismarovim projektima i izložbama), koje je usko povezano s crtežom. </p>
<p>Njime je oplemenio svakodnevni predmet i nešto tako štetno učinio lijepim i privlačnim. Poticanje društvene osviještenosti i angažiranosti nije izbačeno u prvi plan, već se sažima s estetskom i konceptualnom idejom djela. Na nama je odluka hoćemo li slijediti ili nećemo njegovu slojevitost, nenametljivost, suptilnost.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Tridesetak kandidata prošlo audiciju za novi mjuzikl</p>
<p>Na audiciji za novi mjuzikl kazališta Komedija »Ruža na asfaltu«, autora Darka Hajseka i Igora Weidlicha, održanoj u petak, od stotinjak prijavljenih kandidata u uži krug ušlo je njih tridesetak, među kojima i Vanda Winter, Danijela Pintarić, Dražen Bratulić, Nikita i Tina Rupčić. Audiciju su vodili redatelj Ozren Prohić, dirigent Krešimir Batinić te koreograf Igor Barberić, a podjela uloga očekuje se do kraja tjedna. Predstava, koja objedinjuje autentičnu hrvatsku i klasičnu glazbu sa suvremenom glazbom i pričom, premijernu bi izvedbu trebala imati krajem lipnja. U Komediji ističu kako se to popularno kazalište, nakon brojnih stranih uspješnica, ponovo okreće i hrvatskim glazbeno-scenskim ostvarenjima. [N.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Natječaj za »Zagrebačke priče«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Producentska kuća Propeler film objavila je natječaj za produkciju omnibusa »Zagrebačke priče«, na koji se mogu prijaviti scenariji za kratke filmove u trajanju od osam do dvanaest minuta, na temu »Zagrebački kvartovi«. »Zagrebačke priče« su cjelovečernji igrani omnibus sa sedam kratkih igranih filmova koji će biti snimani digitalnom tehnologijom te prebačeni na 35mm vrpcu i DVD, izvijestio je Propeler film. Za produkciju svakog kratkog igranog filma predviđena su sredstva u iznosu sto tisuća kuna, a uz scenarij se treba poslati dokaz o autorskim pravima te financijski plan do tog iznosa. Natječaj je otvoren do 15. svibnja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Mladost bez četvrtfinala</p>
<p>U presudnim trenucima utakmice, u posljednjoj četvrtini Mladost nije ni postigla zgoditak, dok su gosti prorešetali mrežu vratara Pavića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti Mladosti neće igrati u četvrtfinalu Lige prvaka. Poraz 6-11 u 5. kolu skupine A protiv beogradskog Partizana posve je udaljio momčad Veselina Đuhe od željene četvrtzavršnice. Odmah valja reći - kako je Mladost igrala protiv Beograđana - daljnji plasman nije niti zaslužila. </p>
<p> Pravi potop doživjeli su zagrebački vaterpolisti u posljednjoj četvrtini, prije koje je postojala nada u pobjedu, kada je konačno bilo jasno da od željenih tri razlike neće biti ništa. Posvemašnja panika u obrani i zbunjenost u napadu bila je zgodna prilika gostima da se najprije rezultatske odvoje, a potom i da zadaju konačan udarac. Razočarenje za više od tisuću pristalica Mladosti bilo je golemo!</p>
<p> Za ilustraciju spomenimo da je vratar Mladosti Josip Pavić tek u 17. minuti dosegao prvu obranu, a ne postići pogodak u posljednjoj četvrtini prava je rijetkost i za slabije momčadi nego što je Mladost. Pogotovo jer se radilo o presudnim trenucima utakmice.</p>
<p>»Teško mogu odgovoriti zašto smo tako podbacili«, kazao je trener Mladosti Veselin Đuho. »Što je tu je, moramo se posvetiti derbiju hrvatskog prvenstva, u srijedu protiv Juga. Život ide dalje.« </p>
<p>»Čini mi se da smo kao momčad nekompatibilni, svaki bitan trenutak u utakmici mi znamo uprskati«, pričao je razočarani Ratko Štritof nakon utakmice. </p>
<p>U četvrtfinale će iz skupine Partizan i Brescia, Mladost u posljednjem kolu igra nevažnu utakmicu protiv grčkog Ethnikosa. Vaterpolisti Juga već su ranije osigurali nastup u četvrtzavršnici, remi protiv Olympiacosa (13-13) nije im naštetio, kolo prije kraja vodeća su momčad skupine B.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dajte nam prvenstvo da počnemo graditi! </p>
<p>Iako su Hrvati i Mađari sve donedavno imali golemu prednost ispred poljsko-ukrajinske kandidature, danas se u nas više strahuje od Poljaka i Ukrajinaca negoli od u nogometnim krugovima znatno utjecajnijih i omiljenijih Talijana </p>
<p>Mogu li doista Hrvatska i Mađarska dobiti organizaciju Europskog prvenstva 2012. godine ili će se članovi Uefina Izvršnog odbora u srijedu u Cardiffu odlučiti za ponudu Italije ili Poljske i Ukrajine, što će mnogima u Hrvatskoj i Mađarskoj teško pasti, jer su dugo bili zapljusnuti optimizmom i zanosom? </p>
<p>Kako se bliži dan odluke, optimizma više nema u tolikom omjeru, jer se lako može uvidjeti da visoka politika ne stoji samo iza Hrvatske i Mađarske, već da je i poljsko-ukrajinska kandidatura nošena na krilima svojih parlamenata i struktura vlasti, dočim Talijani igraju na kartu visoke organiziranosti, iskustva i tradicije, s također znatnim političkim vjetrom u leđa. </p>
<p>Glasovanje u Cardiffu 18. ožujka o domaćinu Eura za pet godina zanimljivo je samo po sebi, a ne samo zbog toga što je Hrvatska jedan od glavnih aktera. Naime, bit će zanimljivo vidjeti hoće li Uefa, dakle europski nogomet, ustrajati na širenju popularnosti prema istoku Europe, što se već dugo najavljuje, ali što je i pripomoglo da Michel Platini postane prvi čovjek europskog nogometa. </p>
<p>Tu Hrvatska i Mađarska upadaju u zanimljivu situaciju. Iako su, ruku na srce, Hrvati i Mađari sve donedavno imali golemu prednost ispred poljsko-ukrajinske kandidature, a svi su zanemarivali talijansku želju zbog brojnih korupcijskih i nasilničkh afera, danas se u nas više strahuje od Poljaka i Ukrajinaca negoli od Talijana. </p>
<p>Prava je poplava vijesti iz Varšave i Kijeva, koje svjedoče o nagloj razmetljivosti Poljaka i Ukrajinaca. Gradnja golemih stadiona, ulaganje mnogo novca u prometnu infrastrukturu, podrška politike, ali i političke zavrzlame koje žele staviti sebi u prilog, zaštitni su znak ove kandidature u posljednje vrijeme. </p>
<p>Tako neki glasovi tvrde da bi ta europska nogometna smotra zaista mogla pripasti Poljskoj i Ukrajini iz prozaičnog razloga. Kako se u Kijevu politička situacija zaoštrila nakon prosvjeda proruskih prosvjednika koji žele izbjeći ulazak u Europsku uniju i NATO, tako neki organizaciju EP-a vide kao posljednju priliku da se Ukrajinu zadrži pod utjecajem zapada. Iako je takvo gledanje možda pretenciozno, sigurno je da će nemiri u Ukrajini imati utjecaj na stav članova IO Uefe. Negativan ili pozitivan - zasad je teško procijeniti. Međutim, veći problemi ove kandidature su ograničenost hotelskog smještaja, sadašnje slabe prometnice, korupcijska afera u poljskom nogometu... </p>
<p>Italija ne bježi od svojih skandala, ali u optimističnim istupima tvrdi kako se zna nositi s njima. S jednom te istom pričom, o infrastrukturi koja postoji do najsitnijih detalja, Talijani vide svoju šansu da unatoč svemu dobiju prvenstvo. Svi su stadioni već izgrađeni za potrebe SP-a 1990. godine, treba ih tek ponešto preurediti. Prometna povezanost možda je najbolja na svijetu, a hotelski smještaj zadovoljava i najprobirljivije kriterije. Italija ima sve, pa čak i skandale. </p>
<p>Uostalom, sjeća li se još itko sjednice IO Uefe na Malti prije dvije godine, kada se odlučivalo koje će tri kandidature od predloženih pet proći u sljedeći krug? Italija je tada dobila čak 10 od 12 mogućih glasova u svakom krugu. Taj se Izvršni odbor sastavom nije bitno mijenjao, pa i to mora nešto značiti.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izbornik Rudolf Uličny pun pogodak </p>
<p>Hrvatski hokejaši, uz dužno poštovanje suparnicima, na ovogodišnjem SP-u nemaju pravog konkurenta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Začarani krug u kojem se vrti naš hokej opet se zatvorio, naši hokejaši pod vodstvom izbornika Rudolfa Uličnyja sigurno plove prema promociji u viši rang, Diviziju I.</p>
<p>Uz svo dužno poštovanje suparnicima, na ovogodišnjem zagrebačkom SP-u nemaju pravoga konkurenta, zato je i teško govoriti o napretku pod vodstvom slovačkog stručnjaka. </p>
<p>To je potvrdio vođa naše reprezentacije Dragutin Ljubić, ali i dodao: </p>
<p>»Govoriti o lanjskom nastupu u Diviziji I i ovogodišnjem u Diviziji II je kao mješati kruške i jabuke. Ono je bila mnogo viša razina hokeja. Ipak, moram spomenuti da je izbornik Uličny dobro odradio posao. Igrači su trenirali kao nikad dosad, uz obveze na radnom mjestu i fakultetima sve su odradili kao profesionalci, trenirali dva puta dnevno...« </p>
<p>A to je za naš hokej ipak korak naprijed, jer oni nisu profesionalni sportaši. </p>
<p>»Teško je s njima uspostaviti dobar odnos, oni su kao djeca, ovisi o tome koliko im dozvoliš. Griješilo se u prošlosti, jer smo često mijenjali trenere, dovodili ih iz inozemstva tek pred početak prvenstva. Uličny je, pak, pun pogodak, našao je zajednički jezik s igračima i stvorio dobru atmosferu, natjerao ih na težak rad bez ikakvog opuštanja«, iznio je svoje viđenje vođa reprezentacije. </p>
<p>Iz Doma sportova pogled seže prema sljedećoj sezoni: </p>
<p>»Želja je da nastavimo suradnju. Moramo sjesti za stol i razgovarati, ovisi i o njegovim planovima. Bilo bi idealno postići dogovor s našim klubovima da radi i s mladima«, kazao je za kraj Ljubić.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Gdje je taj Bayern</p>
<p>U ovoj je godini Dinamo u osam od devet pobjeda slavio s golom razlike. Od 16 Ivankovićevih pobjeda u prvenstvu i kupu 12 ih je završeno s 1-0, 2-1 ili 3-2 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Zanimljivo je bilo promatrati Dinamovu utakmicu nakon što je maksimirski trener Branko Ivanković slavodobitno uzviknuo da njegova momčad igrom nije suviše daleko od razine - Lige prvaka. Nakon što je u Münchenu promatrao uzvratni četvrtfinalni dvoboj Bayerna i Milana, zaključio je da ta razlika nije takva da je Dinamo u određenim okolnostima ne bi mogao prevladati. Još bismo se i složili kad bi te »okolnosti« podrazumijevale barem još četiri ili pet pojačanja visoke europske klase, ali sumnjamo da je maksimirski trener mislio na to...</p>
<p> Nekoliko dana kasnije taj je Dinamo svratio na prvenstvenu utakmicu u Pulu, ondje je zabio dva gola i to je, zapravo, jedina sličnost s Bayernom i Milanom. Bavarci su dva gola zabili u prvom dvoboju na San Siru, a »milanezi« po dva i na San Siru i u Münchenu. A sad, eto, i Dinamo dva u Puli. Uglavnom, teško je vjerovati da bi oni koji su s tribine promatrali pulski okršaj mogli poduprijeti Ivankovićevu tezu o bliskosti s polufinalom Lige prvaka. To bi možda mogli učiniti oni koji su utakmicu Pule i Dinama eventualno snimili i kasnije je gledali u snimci, ali - uz funkciju »forward«, onom koja ubrzava sliku. Igrači razine Lige prvaka pretrče u prosjeku 10 do 11 kilometara po utakmici, a Dinamo je upravo kilometrima daleko od tih standarda. Istina je da se udarni maksimirski trojac Modrić-Eduardo-Ćorluka uspijeva uklopiti u vrhunsku razinu igre kad odjene dres reprezentacije. No, u klubu su praktički prepušteni sebi samima, do sebe nemaju oslonac u iskusnim igračima europske klase i to nam se čini nepremostivim problemom u Dinamovoj nakani da napokon načini ozbiljniji europski uzlet. </p>
<p>Teško je, nadalje, »plavima« neprestano igrati protiv onakvog bunkera kakvog je priredila Pula, jer takva postava suparničke momčadi zapravo i ne iziskuje suviše zahtjevan trkački efekt kod Dinamovih igrača. </p>
<p>Činjenica je tek da je Ivanković nanizao već 13. uzastopnu pobjedu u prvenstvu, čime je srušio Dinamov rekord. Računamo li i dvoboje Kupa, sadašnji je maksimirski trener ove sezone upisao 16 pobjeda i jedan remi. Znakovito je, međutim, da je u 12 od tih 16 utakmica Dinamo slavio s golom razlike. Štoviše, u ovoj je kalendarskoj godini pobijedio devet puta, od čega u osam navrata s jednim pogotkom razlike. </p>
<p> U svakom slučaju, Ivanković će se za početak trebati pobrinuti da njegova momčad ne primi pet golova u dvije utakmice protiv momčadi razine francuskog Auxerrea, dakle iste one koja potom nije uspjela ući ni u šesnaestinu finala Kupa Uefe.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Bijeli« prelomili u Vinkovcima </p>
<p>Grč na licima igrača uočio sam pri upoznavanju, a to je trebalo prvo promijeniti. Ovakve će pobjede tome mnogo pridonijeti«, kaže Pudar </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Unatoč činjenici da su mu nedostajali prvotimci Rukavina, Bušić, Žilić, Živković i Buljat, novi Hajdukov trener Ivan Pudar osjetio je slast pobjede u premijeri na splitskoj klupi. Hajdukovci su ostvarili pobjedu rezultatom 1-0 u Vinkovcima zrelom i mudrom igrom, no ne bi bilo iznenađujuće da su, s obzirom na prikazano, domaćini uzeli bod(ove). »Zadovoljan sam pobjedom. Igru nismo mogli promijeniti nakon samo tri-četiri treninga, no najvažnije je da se momčad izvuče iz stanja u kakvom sam je dočekao. Bila je to prijelomna utakmica. Naime, da smo izgubili, Zagreb bi nam se približio na samo četiri boda, a to bi unijelo i veliki psihološki nemir u naše redove«, kazao je nakon premijerne pobjede trener »bijelih« Pudar te pojasnio: </p>
<p>»U Hajduk sam došao kad je momčad igrala slabo. Grč na licima igrača uočio sam još nakon upoznavanja, a to je trebalo prvo promijeniti. Upravo će pobjede poput ove u Vinkovcima mnogo pridonijeti tome.« </p>
<p>Pudar je prvi put ove sezone Splićane predstavio u izmijenjenoj formaciji. Dosad su igrali s četiri igrača u posljednjem redu, a Pudar se odlučio za libera i dvojicu stopera. Protiv Cibalije svoj je posao uspješno odradio Gal, koji je prvi put igrao libera. Desnog stopera igrao je debitant u dresu Hajduka, mladi BiH reprezentativac Boris Pandža, dok je na lijevom bio Đolonga, koji do Vinkovaca ove sezone nijednom nije krenuo od prve minute. Pudaru se posebno svidio mladi Pandža. </p>
<p>»Konačno sam odjenuo Hajdukov dres, a posebno me veseli što je moj debi ocijenjen pozitivnim komentarima«, kazao je Pandža, koji je tijekom zime stigao u Split iz Širokog Brijega. </p>
<p>Vremena za veću analizu subotnje utakmice i feštu nakon prve pobjede Pudar neće imati. Već u srijedu debitirat će i pred poljudskim tribinama. U srijedu »bijelima« stiže »fenjeraš« Kamen Ingrad, a tu će utakmicu propustiti Bušić, Rukavina, Buljat, Jelavić i Žilić. </p>
<p>»Morat ću pozvati barem još jednog juniora«, zaključio je Pudar.</p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bule najviše stradao </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Skupina huligana fizički je nasrnula na nekoliko nogometaša Rijeke, pri čemu je najviše stradao Nino Bule. Nekadašnji napadač Hajduka, koji je upisao i tri nastupa za hrvatsku reprezentaciju, zbog »bliskog susreta« propustio je subotnji prvenstveni dvoboj protiv Slavena Belupa. Na dan utakmice pred hotel u kojem su bili smješteni Rijekini igrači svratilo je 20-ak mladića, koji su se Rijekinu treneru Josipu Kužeu predstavili kao pripadnici navijačke skupine Armada. Kako je Kuže još iz maksimirskih dana poznat kao trener naglašeno sklon organiziranim navijačkim skupinama, tako je i ovaj put izašao ususret nezvanim gostima. Na njihovo traženje omogućio im je sastanak s momčadi. Kuže je, kako tvrde svjedoci, pozvao igrače da dođu pred hotel i porazgovaraju s »navijačima«. Kad su to i učinili, nastala je gužva. Huligani su uzvikivali: »Da čujemo tko je to psovao Armadu!?« Od starta su na »ciljniku« imali upravo Bulu i kapetana Daniela Šarića. I dok je Šarić ipak spremno odradio utakmicu, Bule je nakon »okruglog stola« morao na kućnu njegu. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatski četverac ispred slovenskog</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Braća Skelin još su jednom potvrdila nedodirljivost u domaćim veslačkim vodama. Splićani su na 24. međunarodnoj regati Croatia Open na Jarunu maksimalno odradili posao, subotnjoj uvjerljivoj pobjedi u dvojcu bez kormilara u nedjelju su dodali i prvo mjesto u četvercu »bez«. U čamcu s Igorom Boraskom i Hrvojem Marićem bili su brži ispred vrlo dobre slovenske posade.</p>
<p>Hrvatski je četverac vrlo brzo preuzeo vodeće mjesto u utrci i nije ga ispuštao do kraja. Do trećeg je mjesta došla zadarska posada s braćom Begović, Vujevićem i Stojčevićem.</p>
<p>»Od starta se vidjelo da tehnički lijepo veslamo, a snage ovoj posadi ionako ne nedostaje. Na 500 metara smo se poravnali sa Slovencima, ušli u svoj ritam i više nije bilo nikakvih opasnosti da će nas netko stići«, kazao je zadarski član pobjedničkog čamca Hrvoje Marić.</p>
<p>Mario Vekić je regatu zaključio s tri pobjede. Subota mu je donijela slavlje u samcu, dok je u nedjelju bio najuspješniji u dvojcu i četvercu na pariće. Spomenimo i povratak Mirne Rajle-Brođanac nakon jednogodišnje stanke. Osječanka ove godine s Riječankom Ivom Nadalin želi izboriti normu za Olimpijske igre u Pekingu, a prvu je regatu novi dvojac na pariće odradio za čistu peticu.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hamiltonov »hat-trick« </p>
<p>Nakon treće postaje u kalendaru Kimi Raikkonen, Lewis Hamilton i Fernando Alonso bodovno su izjednačeni na samom vrhu</p>
<p>SAKHIR</p>
<p> – Felipe Massa, brazilski vozač i član Ferrarijeve momčadi u formuli 1, pobjednik je treće utrke sezone vožene za Veliku nagradu Bahreina. Nakon što je obranio napade Lewisa Hamiltona na samom startu utrke, Massa je stvarajući prednost kroz utrku mirno obranio najbolju startnu poziciju i upisao prvu pobjedu ove sezone. Njegova mirnoća u vožnji i 10 bodova na osobnom kontu ipak nisu priča dana.</p>
<p>Lewis Hamilton i dalje »mazi« svoje navijače beskompromisnim utrkama koje svoj smisao dobivaju u bodovnom poretku. Osim toga, ovaj puta i u knjigama povijesti ovog sporta. Naime, nakon što je u premijeri karijere dosegnuo treće mjesto na kraju utrke, odmah sljedeću utrku bio drugi, istu je stvar Britanac ponovi i na stazi u Sakhiru. A to je uspjeh kakav u knjigama formule 1 još nije zabilježen. Do sada... Treće stepenica pobjedničkog postolja pripala je Kimiju Raikkonenu, čime je Ferrarijeva priča zaokružena u potpunosti. </p>
<p>Svakako treba spomenuti i BMW-om dvojac Nicka Heidfelda i Roberta Kubicu, koji su se ugurali u podjelu bodova, što im na istoj utrci još nije pošlo za rukom. Poseban pljesak zaslužio je Heidfeld, čija je bravura na stazi ostavila Fernanda Alonsa u njegovu retrovizoru. </p>
<p>No, najzanimljivije stvari nakon Velike nagrade Bahreina one su koje se vide u ukupnom poretku vozača. Nakon treće postaje u kalendaru Kimi Raikkonen, Lewis Hamilton i Fernando Alonso bodovno su izjednačeni na samom vrhu, čime je priča o najzanimljivijoj sezoni u posljednjih oho-ho godina dobila svoju potvrdu. I svi oni koji su se molili da Michael Schumacher napusti karavanu, sada su došli na svoje i - poslali umirovljenom Nijemcu jedno veliko hvala... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Druga Rusija protiv Putina</p>
<p>»Marš nezadovoljstva« spriječilo je nekoliko stotina pripadnika specijalne policije, brojčano nadmoćnih prosvjednicima, koji su bili raspoređeni na trgu gdje se prosvjed održavao</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Nakon subotnjih prosvjeda u Moskvi, ruska oporba okupila se u nedjelju u Sankt Peterburgu, drugom po veličini gradu u Rusiji. Prosvjed protiv predsjednika Vladimira Putina privukao je prema nekim procjenama oko 3000 osoba, a završen je - navode očevici - policijskim batinanjem i brojnim uhićenjima. Oko 150 ljudi policija je u svojim vozilima odvezla s poprišta sukoba sa demonstrantima. Oporbene udruge mladih su objavile da je uhićeno nekoliko njihovih vođa, no policija to opovrgava. </p>
<p>Protivnici ruskog predsjednika Putina za protekli su vikend planirali dva velika skupa pod pokroviteljstvom pokreta »Druga Rusija« koja okuplja šarolike oporbene snage u zemlji - od komunista do liberala. Vlasti su međutim zabranile okupljanje u Moskvi i pred sam početka skupa uhitile nekoliko stotina prosvjednika, uključujući i bivšega šahovskog prvaka Garija Kasparova. </p>
<p>»Samo smo hodali po pločniku i ništa nismo učinili što bi predstavljalo kršenje zakona«, izjavio je preko mobitela Kasparov za radio »Echo Moskvy«. Kazao je da je zajedno s ostalim prosvjednicima nasilno uguran u policijsku »maricu«. Nakon plaćanja globe od oko 30 eura, Kasparov je pušten iz pritvora. </p>
<p> Za demonstracije u Sankt Peterburgu vlasti su izdale potrebne dozvole, no organizatorima su zabranili da održe planirani mimohod koji su predstavnici Druge Rusije nazvali »Marš nezadovoljstva«. </p>
<p>U tome ih je spriječilo nekoliko stotina pripadnika specijalne policije koji su bili raspoređeni na trgu gdje se prosvjed održavao.</p>
<p>Pokret »Druga Rusija«, marginalna ali glasna koalicija raznih skupina suprotstavljenih Kremlju, predsjedniku Vladimiru Putinu predbacuje ograničavanje demokratskih sloboda. Njezin utjecaj u zemlji je neznatan s obzirom na činjenicu da golema većina Rusa podupire Putina. U zasluge mu ubrajaju da je nakon kaosa koji je uslijedio poslije raspada SSSR-a u svojih sedam godina na vlasti uspio uvesti red u zemlji, podignuti standard života i vratiti osjećaj nacionalnog ponosa. Upravo zbog potpore koju uživa kao predsjednik, analitičari s čuđenjem promatraju žestinu nasilnog gušenja oporbenih prosvjeda. [dpa/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sastanci u Berlinu i Moskvi o Kosovu</p>
<p>Jedna mogućnost je da će se na stolu u Moskvi naći Ahtisaarijev prijedlog čiji se detalji korigiraju uz suglasnost svih</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Iako je u Vijeću sigurnosti UN potvrđeno da će njegovo posebno izaslanstvo krajem mjeseca posjetiti Prištinu i Beograd kao sljedeći korak u procesu donošenja odluke o budućem statusu Kosova, zemlje članice Kontaktne skupine (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija i SAD) dogovorile su se da održe dva sastanka u sljedećih deset dana u pokušaju pronalaženja kompromisa oko prijedloga Marttija Ahtisaarija. </p>
<p>Prvi sastanak, na ekspertnoj razini, održat će se već u petak, 20. travnja u Moskvi. Pet dana kasnije, politički direktori ministarstava vanjskih poslova sastat će se u Berlinu.</p>
<p>Nijedna od zemalja članica nije službeno komentirala najavljene sastanke koji impliciraju ponovno preuzimanje inicijative od strane Kontaktne skupine. Neslužbeno, riječ je o konzultacijama radi usaglašavanja stavova pet zapadnih članova i Rusije, »i ne bi trebalo obavezno očekivati važne odluke«. </p>
<p>Ipak, poznato je da se upravo od Kontaktne skupine očekuje da Vijeću sigurnosti uputi prijedlog nove rezolucije o Kosovu. Ako se prvi sastanak održava na ekspertnoj razini, a odmah potom se sastaju i politički direktori ministarstava vanjskih poslova, logično je pretpostaviti da se razgovara o dokumentu koji je već kružio među diplomatima zemalja članica. </p>
<p>Jedna mogućnost je da će se na stolu u Moskvi naći Ahtisaarijev prijedlog čiji se detalji korigiraju uz suglasnost svih. Druga je mogućnost da su članovi Kontaktne skupine izradili poseban dokument koji će jednostavno biti nametnut Beogradu i Prištini. </p>
<p>Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana prošlog se tjedna javno založio za novu rezoluciju Vijeća sigurnosti na osnovu VII. poglavlja Povelje UN-a (pravo VS-a da nametne rješenje u interesu mira u svijetu).</p>
<p>Sudeći prema izjavama nekih zapadnih dužnosnika, i kontroverze koju su svojim komentarima izazvali austrijski kancelar Alfred Gusenbauer i njemački veleposlanik u Beogradu Andreas Zöbel, EU ima interes da odluka o budućem statusu Kosova bude donijeta što prije, a svakako do kraja lipnja kad se završava njemačko predsjedavanje EU-om.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hodočasnici u Rimu u povodu Papina rođendana </p>
<p>RIM </p>
<p> - Više od 50.000 vjernika sudjelovalo je u nedjelju na Trgu svetog Petra na svečanoj misi u povodu 80. rođendana pape Benedikta XVI. koji će proslaviti 16. travnja. </p>
<p>U čast 80. rođendana Josepha Ratzingera, pape Benedikta XVI., u ponedjeljak poslije podne održan je posebni koncert u Vatikanu, a u nedjelju je Papa predvodio misu tijekom koje je u dosta osobnoj homiliji zahvalio Bogu i svima koji ga podupiru molitvama. </p>
<p>»Hvala Bogu što sam mogao iskusiti značaj obitelji«, rekao je Papa. »Zahvaljujem Bogu što sam dubinski iskusio što majčinska ljubav znači. Hvala Bogu na mojim sestrama i braći koji su bili uz mene i pomagali mi u životu«, nastavio je. »S radošću vidim koliko je veliki broj ljudi koji me podupiru sa svojim molitvama, koji mi svojom vjerom i ljubavlju mi pomažu u provedbi moje dužnosti, koji opraštaju moju slabost, priznavajući i u sjeni Petra svjetlo Isusa Krista«, kazao je Papa tijekom homilije.</p>
<p>Joseph Ratzinger rođen je 16. travnja 1927. godine u bavarskom mjestašcu Marktl am Inn. U četvrtak, 19. travnja, bit će dvije godine otkako je izabran za Papu. U drugoj godini njegova pontifikata, tri milijuna i četiristo tisuća vjernika sudjelovalo je na audijencijama i slavljima Benedikta XVI., obznanila je u nedjelju Prefektura Papinskog doma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kasparov mora platiti globu</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Bivši svjetski šahovski prvak Gari Kasparov, uhićen u Moskvi uoči zabranjenog prosvjeda protiv politike predsjednika Vladimira Putina, pušten je nakon što mu je određena globa od 40 dolara, rekao je glasnogovornik njegove stranke Denis Bilunov. Gari Kasparov je »pušten i određena mu je globa od 1000 rubalja«, rekao je glasnogovornik Ujedinjene građanske fronte koju vodi bivši šahovski svjetski prvak.Kasparov je proveo pet sati u policijskoj stanici, nakon čega je navečer odveden na sud jer je »izvikivao slogane protiv vlade«, izjavila je njegova odvjetnica agenciji Ria-Novosti. Sud je utvrdio da je Kasparov ometao javni red sudjelovanjem u zabranjenoj manifestaciji, prenosi agencija Itar-Tass. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Javni natječaj za nuklearke </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iran bi u sljedećih nekoliko dana trebao objaviti javni natječaj za ponude za izgradnju dviju nuklearnih centrala u Bushehru, a svaka bi imala kapacitet od 1000 do 1600 MW, priopćio je u nedjelju iranski dužnosnik Ahmad Fayazbakhsh. »Iranska organizacija za atomsku energiju objavit će dva međunarodna javna natječaja ... a postrojenja će biti izgrađena u Bushehru«, kazao je. Otprije su poznati planovi Irana da do 2020. izgradi mrežu nuklearnih centrala kapaciteta 20.000 MW. Uz pomoć Rusije, u tijeku je izgradnja prve iranske atomske centrale u jugozapadnoj luci Bushehr, kapaciteta 1000 MW. Zapad, poglavito SAD, smatra da je iranski nuklearni program za civilne svrhe tek paravan za izradu atomskog oružja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Izrael za kontakte s Arapskom ligom </p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izrael je spreman za preliminarne kontakte s Arapskom ligom o mirovnoj saudijskoj inicijativi, izjavio je u nedjelju drugi čovjek izraelske vlade Shimon Peres.</p>
<p>»Trenutno ne postoji komunikacijski kanal između Izraela i Arapske lige, ali u nadolazećem razdoblju su mogući preliminarni kontakti«, objasnio je Peres. On je, odgovarajući na pitanje izraelskog radija bi li se mogli otvoriti pregovori o trajnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba, kazao da sve strane traže modele koji bi omogućili rasprave o ključnim pitanjima.</p>
<p>Jedno takvo rješenje moralo bi odgovoriti na pitanja granice, statusa Jeruzalema i palestinskih izbjeglica. Peres je također rekao da Arapska liga i većina arapskih zemalja ne priznaje Izrael, ali da je moguće otvoriti dijalog s raznim skupinama u tim zemljama, kako bi se pronašao »zajednički teren«.</p>
<p>»To je bit pregovaranja«, zaključio je. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pyongyang mora tražiti zatvaranje Yongbyona</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Sjeverna Koreja mora odmah tražiti od inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da dođu zatvoriti njezin glavni nuklearni kompleks Yongbyon, kako bi u potpunosti izvršila svoje obveze, izjavio je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack. Sjevernoj Koreji je u subotu istekao rok od dva mjeseca za zatvranje kompleksa Yongbyon na sjeveru zemlje, jer se obvezala u sklopu sporazuma potpisanog 13. veljače na taj prvi korak prema zatvaranju svojih nuklearnih pogona. Pyongyang je uvjetovao zaustavljanje rada svog reaktora odleđivanjem imovine u banci u Macaou. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Newyorški forenzičari ponovno rade</p>
<p>Od srijede, 18. travnja, RTL Televizija proširit će ponudu vrsnih kriminalističkih serijala prikazivanjem treće sezone »CSI: New York«</p>
<p>Popularni istražitelji newyorške ekipe CSI-ja ponovno će istraživati zanimljive i komplicirane slučajeve i to u trećoj sezoni serijala koju od sljedećeg tjedna prikazuje RTL Televizija. No ovaj će put gledateljima šire otvoriti vrata i privatnih života. Na samom početku doznat ćemo da je Mac u romantičnoj vezi s novom mrtvozornicom Peyton Driscoll. No njoj ubrzo postaje jasno da Mac nije spreman za ozbiljnu vezu, jer se trudi njihovu vezu održati u tajnosti. S druge strane, Mac će se naći u središtu još jedna neriješena privatna odnosa kada pokuša ostvariti kontakt sa sinom svoje preminule supruge. Iako su Lindsey Monroe i Danny Messer također osjetili međusobnu privlačnost, Lindsey se zbog slučaja koji će je podsjetiti na vlastitu prošlost ipak ne upušta u novu vezu. Hawkes će pak osjetiti posljedice svoga posla kada se psihopat Shane Casey, čijeg je brata poslao u zatvor, vrati i namjesti mu ubojstvo...</p>
<p>»CSI: New York« kriminalistička je drama inspirirana prvotnom CSI serijom, ali vrlo se brzo na neki način osamostalila, pokazavši se jednako atraktivnom. Riječ je o pričama koje prate rješavanje zločina forenzičkim metodama. Glavni su likovi newyorški stručnjaci koji uz pomoć najsuvremenije tehnologije pronalaze presudne dokaze na neočekivanim, ponekad posve bizarnim mjestima. Na čelu ekipe je istražitelj veteran Mac Taylor, bivši časnik američke vojske i čovjek koji čvrsto vjeruje da se iza svake osobe upletene u slučaj skriva priča čiji detalji mogu biti od presudne važnosti u rješavanju zločina. Glavna je razlika između newyorške i ostalih CSI ekipa upravo u Macovoj osobnosti koja ga tjera da osim osnovnog forenzičarskog pitanja »kako?« uvijek postavlja i pitanje »zašto?«. Stoga se žanr serijala pomiče s čiste kriminalističke priče i približava se trileru i drami. Macova je partnerica Stella Bonasera, žena koja se može pohvaliti jednakim radoholičarskim pristupom poslu, a njezini su brojni talenti također od pomoći pri rješavanju raznih slučajeva. Tu su još i Danny Messer, šarmantni i snalažljivi istražitelj čija je obitelj tradicionalno u policijskom poslu, te dr. Sheldon Hawkes, nekadašnji kirurg, a trenutačno usamljeni mrtvozornik. </p>
<p>Za potpuni ugođaj tu je i Dan Flack, detektiv iz Odjela za umorstva, grubi istražitelj britka uma i ograničena strpljenja. Naravno, kao i uvijek, newyorški CSI-ovci u svim slučajevima obavljaju ipak najveći dio posla, vješto izbjegavajući potrebu za uključivanjem Danova matična odjela. Sezona je ovogodišnje proizvodnje, a sastoji se od 24 jednosatne epizode. Izvršni su producenti Ann Donahue, Andrew Lipsitz, Jonathan Littman, Carol Mendelsohn, Jerry Bruckheimer, Danny Cannon, Anthony E. Zuiker, koji uz Ann Donahue i Carol Mendelsohn potpisuje i autorski dio posla. </p>
<p>Uloge tumače Gary Sinise, Melina Kanakaredes, Carmine Giovinazzo, Anna Belknap, Hill Harper te Eddie Cahill, a u kakvim će se situacijama zatieći i s kakvim slučajevima suočiti u novoj sezoni provjerimo u srijedu, 18. travnja, na RTL Televiziji. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Legenda o Bruceu Leeju</p>
<p>Poklonici legendarnog filmskoga čarobnjaka borilačkih vještina Brucea Leeja, barem oni na Dalekome istoku, uskoro će moći uživati u njegovoj ekraniziranoj biografiji. Naime, kineska je državna televizija tijekom vikenda započela snimanje četrdesetodijelne televizijske serije o toj američkoj kung fu ikoni kineskoga podrijetla. Serija se zove »Legenda o Bruce Leeju«, a snimanje će stajati 6,4 milijuna dolara. Prve su klape pale u južnoj pokrajini Guangdong. Lee je snimio 46 kung fu filmova, a umro je 1973. godine u 32. godini života u Hong Kongu za vrijeme snimanja i režiranja filma »Igra smrti«. U novoj ga kineskoj seriji glumi Chan Kwok-kwan koji je izjavio kako o svojoj novoj ulozi ima dosta podijeljene osjećaje. »Nervozan sam i istodobno uzbuđen, ali ću dati sve od sebe«, prenosi njegove dojmove agencija Xinhua.[Dž. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Princ William ostavio Kate</p>
<p>Jednostavno više nije zabavno, riječi su kojima je princ William pojasnio razlog prekida veze</p>
<p>Ako je vjerovati informacijama što ih je objavio »The Mail on Sunday« najrazvikanija ljubavna veza na britanskom otoku zapela je na nepremostivoj prepreci. Dvadesetčetverogodišnji je princ William odlučio naime ostaviti Kate Middleton, jer je osjetio da »njihova veza više nije zabavna«. Britanski se novinari pozivaju na »pouzdane« izvore i donose da je nakon prekida William to povjerio prijatelju, dodajući da je jednostavno »premlad da se ozbiljnije veže«. Mediji prenose i riječi njegova neimenovana prijatelja koji otkriva da se William nakon majčine smrti dosta promijenio, te mu je životna deviza postala: Samo jednom se živi.</p>
<p>Iste novine donose i izjave Kateinih prijateljica koje tvrde da je ona ostala prilično zatečena prekidom, jer se »intimno nadala da će njihova veza završiti brakom«. </p>
<p>Mladi je par bio zahvalna tema otočkim medijima, a to će ostati i još neko vrijeme, jer sad tek počinju nagađanja o razlozima prekida četverogodišnje veze. Prema jednima je prekidu pridonijelo i različito porijeklo (navodno su se Williamovi prijatelji često znali šaliti na račun Kateina nižeg porijekla), prema drugima je na prekid utjecala prinčeva vojna karijera, treći ističu upletanje kraljevske obitelji, njihov snobizam i prinčev način života u koji se Kate baš i nije uklapala. Mediji sada uporno pronalaze razloge prekida i citiraju mnoge »neimenovane izvore iz krugova bliskih princu« da je Williamu mnogo zabavnija bila bratova djevojka Chelsy Davy. </p>
<p>Nedavno je William bio i jedan od glavnih protagonista divlje zabave s vojnicima iz svoje satnije, što su prenijeli brojni mediji, nakon čega je Kate navodno tražila princa da se izjasni što zapravo želi od njihove veze. Vjerojatno su najbliži istini oni koji pretpostavljaju da je i sama Kate ubrzala prinčevu odluku time što ga je pritiskala željom da se zaruče što je mladića plave krvi, čini se, prilično prestrašilo. Međutim, bez obzira na medijska nagađanja, jasno je samo jedno: veza mlada para došla je do svoga kraja, što i nije toliko iznenađenje poznavateljima zbivanja na britanskom dvoru. Oni tvrde da se kriza u vezi već prije mogla iščitati, jer su posljednji Božić proslavili odvojeno, potom William nije bio na novogodišnjoj zabavi njezinih roditelja, a mediji su redovito donosili fotografije veselog i pripitog princa u društvu brojnih atraktivnih djevojaka. </p>
<p>U pričama koje se ovog vikenda raspredaju na otoku može se, među ostalim, razaznati da je princ prekid odradio na sastanku licem u lice nakon što se posavjetovao s iskusnijim dvorjanima: princom Philipom, kraljicom i ocem Charlesom. Ironično je to što se prekid veze dogodio samo tri tjedna nakon što je Kraljevski odred za zaštitu raspravljao o postavljanju službene pratnje prinčevoj djevojci. </p>
<p>Ljubiteljima takvih događanja u svijetu slavnih osoba bit će zanimljiv nastavak priče, jer je riječ o prvoj ozbiljnoj vezi britanskog princa pa mediji već sada nagađaju kako će se on nositi s time. Oni manje skandalozni upozoravaju na to da u toj situaciji najviše trpi ostavljena Kate. Njoj mediji naime neće dati mira, a kamere će vjerojatno pratiti svaki njezin potez što će joj itekako otežati uspostavljanje neke nove veze.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Tri pištolja za 200 grama kokaina</p>
<p>Prema informacija hrvatske policije oružje je trebalo »ići« u Njemačku, gdje je uhićenjem šestorice muškaraca zapravo i počela finalizacija međunarodne policijske akcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Članovi nedavno razbijene skupine, koju Uskok sumnjiči da se bavila međunarodnim švercom heroina i kokaina, i kojom je navodno iz svoje bolničke sobe mobitelom »upravljao« 39-godišnji Aleksandar Kapetanović, osim preprodajom narkotika bavila se i švercom oružja. </p>
<p>Naime, premda policija niti Državno odvjetništvo te transakcije nisu nigdje spomenuli u svojemu službenom priopćenju, neslužbeno doznajemo da su neki od članova iz te skupine na području BiH prilikom prodaje kokaina, inzistirali da kupci drogu plate oružjem, a ne gotovim novcem.</p>
<p>Tako je npr. jedan od osumnjičenika, za 200 grama kokaina koje je početkom ove godine prevezao u BiH tamo od nepoznatih kupaca dobio tri pištolja. Dogovore oko te transakcije, policija je detektirala kada je tajno snimala telefonske razgovore osumnjičenika. Naš izvor u policiji nije nam, pak, mogao reći kakva je bila daljnja namjena oružja koje je kupovano, no prema informacija hrvatske policije oružje je trebalo »ići« u Njemačku, gdje je uhićenjem šestorice muškaraca zapravo i počela finalizacija </p>
<p> te međunarodne policijske akcije. Kokain, kojeg su, pak, osumnjičenici nabavljali izravno iz Južne Amerike, predmet je zasebne obrade koju, uz nadležne hrvatske institucije, provode i istražna tijela drugih zemalja.</p>
<p> Tako se provjerama računa na koje je sedmookrivljeni Aurel Munić, putem »Western Uniona« uplaćivao novac otkrilo kako su poveći dolarski iznosi uplaćivani na račune nekih tvrtki, ali i fizičkih osoba u Venezueli i Kolumbiji. Dijelovi korespodencije koju je policija pronašla prilikom pretrage njegovog stana i automobila ukazuje npr. da je novac između ostaloga uplaćivao na račun izvjesnog Jorgea Jaira Gila Cardenasa u Caracasu u Venezueli, te na račune Jose Alexia Rojasa i Adriane Vargas Tirado u Kolumbiji, no tek bi provjere koje se trenutno provode u Južnoj Americi trebale utvrditi je li riječ o osobama koje su bili »stvarni« akteri međunarodne trgovine kokainom, ili je riječ o identitetima nekih osoba koje su poslužile samo kao »paravan« kako bi se sakrilo kome je novac zapravo isplaćivan.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zlostavljao malodobne kćeri i »skupljao« oružje</p>
<p>Nesretne djevojčice trenutno su smještene kod majke dok Centar za socijalnu skrb ne odluči što će dalje s njima, s obzirom da je riječ o roditeljima koji su i ranije prijavljivani zbog nebrige o maloljetnoj djeci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uz kaznene prijave za zlostavljanje, najvjerojatnije seksualno, i bludničenje pod utjecajem alkohola nad 17-godišnjom kćerkom, te za zapuštanje 17-godišnjakinje i njezine šest godina mlađe sestre, istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, u nedjelju doveden 44-godišnji umirovljeni branitelj iz okolice Zagreba. Osim toga, muškarac je prijavljen i za nedozvoljeno držanje goleme količine oružja i eksploziva pronađenih u garaži njegova doma na području Novog Zagreba tijekom pretrage, koje mu je oduzeto.</p>
<p> Kriminalističku obradu nad umirovljenim braniteljem, policija je počela temeljem prijave Centra za socijalnu skrb u petak, no kako neslužbeno doznajemo slučaj je prijavila i majka djece koja od 2000. nije u braku s osumnjičenikom. Obradom je pak utvrđeno da je muškarac strahotu nad starijom kćeri počinio krajem veljače ili početkom ožujka, dok zanemarivanje i zlostavljanje djevojčica traje još od rujna prošle godine. U njegovoj garaži policija je pronašla 2237 komada različitog streljiva, zolju, 4 tromblonske mine i 8 ručnih bombi, 3 suzavca, 18 trotilskih metaka različite težine, te brojne druge »sitnice«, poput upaljača, elektrodetonatora i rudarskih kapisli. Nesretne djevojčice trenutno su smještene kod majke dok Centar za socijalnu skrb ne odluči što će dalje s njima, s obzirom da je riječ o roditeljima koji su i ranije prijavljivani zbog nebrige o maloljetnoj djeci. Privedeni muškarac policiji je poznat i zbog pokušaja ubojstva svoje sada bivše supruge prije 10-tak godina.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Posvađao se sa suprugom i pucao u pod</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog pucanja po stanu u kojem se samo nekoliko trenutaka ranije, posvađao sa suprugom, Novicu J. (61) iz Velike Gorice policija je privela u subotu iza 21 sati. Pištolj marke »Crvena zastavu«, za kojeg je Novica J. imao dozvolu, u policijsku je postaju donijela njegova pet godina mlađa supruga Miroslava. Ispričala je da je Novica, nakon što su se porječkali, otišao u spavaću sobu i iz ormara donio pištolj. Odložio ga je na stol u blagovaonici, no kada se svađa između supružnika ponovno »zahuktala« muškarac je pištolj okrenuo prema podu i iz njega ispalio hitac. Metak se na sreću, zaustavio u parketu nikog ne ozlijedivši. Novica je prijavljen i zbog nasilja u obitelji te je prekršajna obrada nad njim u tijeku, a nakon toga slijedi i kriminalistička zbog dovođenja u opasnost života supruge. [A. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Opužnica protiv četvorice dilera </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Odsjek Uskoka u Osijeku podigao je optužnicu protiv tri hrvatska državljanina starosti 32, 39 i 62 godine sa područja istočne Slavonije te protiv jednog državljanina Srbije, starosti 31 godinu, zbog kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, odnosno krijumčarenja 43 kilograma marihuane. Prvooptuženi, državljanin Srbije, od nepoznate je osobe u Srbiji u dva navrata kupio marihuanu. U prvom navratu je kupio oko 20 kilograma marihuane koju je potom, upakiranu u više paketa i raspoređenu u dvije putne torbe, 13. veljače 2007., prenio u Hrvatsku preko ilegalnog graničnog prijelaza u blizini Podgrađa gdje su ga čekala dvojica suoptuženika od 32 i 39 godina, koji su preuzeli putne torbe s marihuanom s ciljem daljnje preprodaje. U drugom navratu je optuženi Srbin kupio oko 23 kilograma marihuane koju je 20. veljače, upakiravši je u 23 paketa, prenio u Hrvatsku preko istog ilegalnog graničnog prijelaza gdje su ga ponovo, prema prethodnom dogovoru, čekala ista dvojica suoptuženika koji su preuzeli drogu. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vratiti 750.000 Zagorčevih eura otkupnine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uskok je nedavno podnio žalbu na nepravomoćnu presudu Ivanu Ici Matekoviću, vođi skupine otmičara sina Vladimira Zagorca, u kojoj predlaže da se Matekoviću izrekne dulja zatvorska kazna od sedam godina, na koliko ga je osudio zagrebački Županijski sud. No, osim toga, u žalbi se traži da se od okrivljenika oduzme nepripadajuća imovinska korist od 750.000 eura, što prvostupanjski sud u svojoj presudi nije odlučio, već je oštećenika tj. Vladimira Zagorca uputio da obeštećenje potraži u građanskoj parnici. Problem je, naime, što se u kaznenome postupku od okrivljenika, a njih je je u ovom slučaju deset, ne može solidarno naplatiti šteta, kakva pak mogućnost postoji u parnici. Također, na pitanje gdje je uopće završio novac od otkupnine suđenje nije dalo odgovor, budući su iskazi okrivljenika bili kontradiktorni, a novac nikada nije nađen. [M.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Končar izvozi generatore u Maroko</p>
<p>Konzorcij Končar-Gredelj natjecat će se za izgradnju tramvajske mreže u Rabatu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački Končar pobijedio je na međunarodnom natječaju za isporuku četiri specijalna generatora snage 11 i 13 megavata i pripadajuće opreme za dvije hidroelektrane u Maroku, objavilo je u petak hrvatsko veleposlanstvo u Rabatu.</p>
<p>Posao vrijedan tri milijuna eura dobili su u konzorciju s francuskom tvrtkom Cegelec, a kupac je marokanski nacionalni ured za struju. Neovisno o tom ugovoru, njihov francuski partner naručio je od Končara još četiri transformatora koji bi također trebali biti postavljeni u Maroku. </p>
<p>Končar je nedavno u urbanističkom uredu Rabata predstavio i karakteristike hrvatskog niskopodnog tramvaja. Na međunarodnom natječaju za izgradnju tramvajske mreže u glavnom gradu Maroka, koji će ovih dana biti raspisan, konzorcij hrvatskih tvrtki Končar i Gredelj natjecat će se s najpoznatijim svjetskim proizvođačima za posao vrijedan gotovo 100 milijuna eura.</p>
<p>Tvrtka Končar-Distributivni i specijalni transformatori nedavno je Saudijskoj elektroprivredi isporučila transformator za proširenje trafostanice Taif Airport, 200 kilometara od Jeddaha. Transformator, dužine 8,5 te visine i širine pet metara, najteži je i najveći koji je D ikad dosad isporučio. Inače, Končar-Distributivni i specijalni transformatori čak 70 posto ukupnih prihoda ostvaruje na izvoznim tržištima. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Povećanje mirovina od imovine HZMO-a</p>
<p>HZMO danas ima 3,3 milijarde kuna nominalno vrijedne imovine, čija je tržišna vrijednost manja, ali i 1,85 milijardi kuna vrijedan Kapitalni fond</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Uvjereni smo da rješenje problema novih umirovljenika, kao i buduća povećanja mirovina, ne moraju biti na teret proračuna, već da se novac može osigurati osnivanjem investicijskih fondova iz čijih bi se prihoda isplaćivale te obaveze. Temelj za njihovo osnivanje može biti imovina u vlasništvu HZMO-a, ali i imovina koju bi država trebala izdvojiti u privatizaciji«, kaže Vladimir Jordan, predsjednik HSU. </p>
<p>Ako je suditi po procjenama stručnjaka i stanju portfelja HZMO-a, ideja nije neostvariva.</p>
<p>HZMO, naime, trenutačno ima dionice i poslovne udjele čija se nominalna vrijednost kreće oko 3,3 milijarde kuna, doznajemo u HZMO-a. No, veći dio tih udjela na tržištu postiže znatno manju cijenu, pa neslužbene procjene stručnjaka HSU-a kažu da bi se rasprodajom cjelokupnog portfelja osiguralo jedva milijardu kuna. Da je tome tako, pokazuje i računica za proteklih pet godina: prodani su udjeli u 63 društva, nominalne vrijednosti oko 420,7 milijuna, ali je postignuta tržišna cijena od samo 125,8 milijuna kuna.</p>
<p>No, osim spomenutih dionica, HZMO je vlasnik Kapitalnog fonda, zatvorenog investicijskog fonda kojim upravlja Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo. Fond je osnovan 1999., s temeljnim kapitalom od 385 milijuna kuna, a krajem 2006. vrijednost imovine dosegla je 1,85 milijardi kuna. Iako u HZMO ne žele komentirati mogućnost da se ta imovina koristi za povečćanje mirovina naši izvori podsjećaju kako je Kapitalni fond i osnovan upravo s tom namjerom.</p>
<p>»Možemo samo pretpostaviti kakvu bi ti fondovi imali vrijednost da je projekt osnivanja HMID-a imao značajniju podršku, odnosno da je kreiran ne jedan fond, već više njih. Imovine za to bilo je dovoljno, a polovicom devedesetih to se vjerojatno lakše moglo«, kaže Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, inače kreator ideje o osnivanju HMID-a.</p>
<p>»Uz iste prinose kao i Kapitalni fond danas bi to bila vrijednost od 20 milijardi kuna, što je dovoljno da po modelu beskonačne rente, mirovinskom sustavu daje dodatni prihod od 1,5 milijardi kuna, a da se ne ugrozi glavnica«, ističe Njavro. Dodaje kako su na tom projektu bili okupljeni vrhunski stručnjaci, među kojima i sadašnji SDP-ov kandidat za premijera, Ljubo Jurčić, te nezavisni ekonomist Ante Babić, no ideja nije dobila političku podršku.</p>
<p>»Danas je sličan model moguće postaviti još kvalitetnije, potičući takmičenje među fond menađerima«, ističe Njavro, iako se postavlja pitanje »što je ostalo od portfelja iz devedesetih, te kojom imovinom danas raspolažu mirovinski fondovi, posebno nakon 'nacionalizacije' početkom 2000.«. Tada je, naime, imovina HZMO-a prebačena u državni portfelj i dana na upravljanje Fondu za privatizaciju.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kako održati najveći globalni rast u posljednjih 30 godina </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Ministri financija i guverneri središnjih banaka Skupine sedam industrijskih najrazvijenijih zemalja svijeta (G-7), obnovili su poziv Europi i Aziji da povećaju domaću potražnju, te SAD-u da prekine ovisnost o stranom kapitalu kako bi se održao najveći globalni rast u posljednja tri desetljeća, izvijestila je agencija Bloomberg. </p>
<p>»Daljnje jačanje i uravnoteženje domaće potražnje je poželjno kako bi se pomoglo da globalni ekonomski rast ostane snažan. Iako rizici ostaju, globalna ekonomija ima najsnažniji kontinuirani rast u više od 30 godina«, naveli su ministri i guverneri G-7 .</p>
<p>Pozitivni vidici ministra financija SAD-a Henryja Paulsona, guvernera japanske središnje banke Toshishiko Fukuia i njihovih kolega, odražavaju optimizam da će ekspanija u Aziji i Europi izolirati svjetsko gospodarstvo od usporavanja u SAD-u koje mogu same prebroditi sadašnju recesiju na stambenom tržištu. Skupina je ponovila svoje pozive za »strukturnim reformama kao što je poboljšavanje tržišta rada«, što je ocjena koja po ekonomistima smjera na potrebu smanjivanja nezaposlenosti u Europi. To bi pridonijelo povećanju prihoda i potrošnje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Naši inovatori u Ženevi traže investitore</p>
<p>Na Danu hrvatskih inovatora predstavit će se inovatori i turistička ponuda Hrvatske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski će inovatori, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske (UIH) i Hrvatske zajednice tehničke kulture, i ove godine, po 13. puta za redom predstaviti svoje inovacije na 35. ženevskoj međunarodnoj izložbi inovacija, novih tehnologija i proizvoda koja će se održati od 18. do 22. travnja.</p>
<p>Između 20 inovacija koje će predstaviti 17 hrvatskih inovatora, su postrojenje za proizvodnju bio dizela Ivana Jakobovića iz Slavonskog Broda, SmartECG, izum Marka Velića i koautora Miroslava Novaka, Marka Oreškovića, Zlatka Stapića i Ivana Padavića, studenata varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike. Riječ je o rješenju za mobilno praćenje i analizu rada srca, te pružanje pomoći pacijentu u slučaju problema s radom srca. Oton Ponikvar i Mario Glavaš iz Pule predstavit će uređaj za elektronsku kontrolu aseptične prevencije sa zvučnom i svjetlosnom indikacijom, a Atilia Jadreška predstavit će pokretnu sklopivu ljuljačku.</p>
<p>Steznik za rasterećenje vratnog dijela kralježnice predstavit će Vinko Tranfić iz Splita, a novi motor SUS s dvotaktnim ciklusom rada i usavršen sistem za pretvorbu pravolinijskog gibanja u kružno Ivan Škulić. Rukavica - tipkovnica i retrovizori su izumi mladih samoborskih inovatora Mate Rimca, Luke Bošnjakovića i Ivana Vlainća. Rukavica ima na pet prstiju raspoređene elemente koji zamjenjuju kompjutorski miš i tipkovnicu. </p>
<p>Retrovizori pak vozaču omogućuju bolju preglednost u zavojima tako da se prilagođavaju radijusu zavoja kojim prolazi automobil. Tu je i Vakum jedinica za separaciju plinova na tankerima autora Omera Buljića, Predraga Vidnjevića te koautora Denisa Lončarića i Damira Rogoza. </p>
<p>U UIH-u ističu da autori većine inovacija koji će se predstaviti u Ženevi traže poslovne partnere za daljnji razvoj proizvodnje ili plasmane na međunarodnom tržištu, dok su ostale inovacije na razini prototipa pa autori traže investitore za pokretanje proizvodnje. Organizirat će se i Dan hrvatskih inovatora na kojem će se predstaviti inovatore i turističku ponudu Hrvatske. I ove će godine u okviru međunarodne suradnje, kao gost Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo WIPO i švicarskog patentnog ureda, na toj izložbi sudjelovati i predstavnici hrvatskog Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.</p>
<p>Na izložbi će više od 700 izlagača iz 42 države predstaviti više od 1000 inovacija i to na izložbenoj površini većoj od 8000 četvornih metara. Dokaz svjetskog značenja te izložbe je i ovogodišnje sudjelovanje, kao počasnog gosta, Europske organizacije za atomska istraživanja (CERN).</p>
<p> Dosadašnja iskustva pokazuju da je na izložbi, kao što je Ženevska, moguće u najkraćem roku postići dogovor i plasirati inovaciju na međunarodno tržište.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Najviši tečaj eura prema dolaru u zadnje dvije godine</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Tečaj eura dosegnuo je na svjetskim deviznim tržištima protekloga tjedna najvišu razinu prema dolaru u zadnje dvije godine, zabilježivši ponovno i rekordnu vrijednost prema švicarskom franku jer ulagači očekuju da će Europska središnja banka (ECB) podići ključne kamatne stope krajem drugog tromjesečja. Euro je ojačao prema dolaru 1,3 posto na 1,3529 dolara, najvišu razinu u protekle dvije godine. Devizni ulagači optimistični su u vezi s gospodarskim rastom u eurozoni. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dobri rezultati dm-a u istočnoj i jugoistočnoj Europi</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Njemački lanac maloprodajnih trgovina kozmetičkim i proizvodima za osobnu njegu dm povećao je u prvih šest mjeseci poslovne godine 2006/2007. prihode u istočnOJ i jugoistočnOJ EuropI za 28 posto. Ti su ogranci glavni pokretači poslovnog rasta koncerna. Proteklih su mjeseci ogranci u srednjoj i istočnoj Europi proširili mrežu poslovnica u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH s 516 na ukupno 535 poslovnica. [APA/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Naše aerodrome koristit će 8 milijuna putnika </p>
<p>Brojka od sadašnjih 4,5 milijuna putnika u domaćim će zračnim lukama biti premašena već ove godine, kada se očekuje pet milijuna putnika</p>
<p>Putnički promet u hrvatskim je zračnim lukama niži od razine na kojoj je bio prije agresije na Hrvatsku, kada je kroz njih prolazilo i 5,5 milijuna putnika na godinu, a da bi luke mogle prihvatiti sve veći broj putnika, ali i pružiti uslugu po svjetskim standardima, potrebno je proširiti, opremiti i modernizirati postojeće objekte zračnih luka.</p>
<p>Prema riječima direktora Zračne luke »Split« Lukše Novaka, prošlogodišnje brojka od 4,5 milijuna putnika u hrvatskim zračnim lukama bit će premašena ove godine, kada se očekuje pet milijuna putnika, a očekuje se da bi do 2010. promet mogao doseći osam milijuna putnika. </p>
<p>Pritom ističe da domaći promet stagnira, a u porastu je međunarodni, koji je pak obilježen izrazitom sezonalnošću, posebice u jadranskim zračnim lukama. </p>
<p>Novak smatra da bi ulaganja u hrvatske zračne luke trebalo usmjeriti u modernizaciju postojećih kapaciteta, jer je to isplativije i brže od gradnje posve novih objekata, a i u skladu je s inozemnim iskustvima.</p>
<p>U jadranskim zračnim lukama najveća ulaganja bit će u Dubrovniku, čija zračna luka je već krajem prošle godine otvorila novu zgradu i prošireni putnički terminal investiranjem 59 milijuna kuna vlastitog novca. </p>
<p>Do 2010. godine uložit će 292 milijuna kuna. Cijena ukupnih ulaganja se procjenjuje na 170 milijuna eura do 2020. godine.</p>
<p>Manjih ulaganja, financiranih dijelom i iz državnog proračuna, bit će i u zadarskoj zračnoj luci. U Zadru će u svibnju biti otvorena nova putnička zgrada, a prošireni su stajanka i sagrađen je hangar. Tom investicijom države od 17 milijuna kuna bit će omogućen prihvat oko pola milijuna putnika na godišnju u toj zračnoj luci.</p>
<p>Splitska zračna luka očekuje porast prometa za oko 10 posto i u toj zračnoj luci razvijen je projekt novog putničkog terminala. Planirano je proširenje stajanke (2008.) i putničkog terminala (2010.). </p>
<p>Ulaganja se procjenjuju na 50 milijuna eura. Kapacitet stajanke se proširuje za 20 posto, a kapacitet putničkog terminala sa sadašnjih 1,2 milijuna na dva milijuna putnika godišnje.</p>
<p>Riječka zračna luka očekuje 170.000 putnika. Prema riječima Lukše Novaka, postojeći putnički terminal ne zadovoljava prometne potrebe, pa je potrebna rekonstrukcija postojećeg i dogradnja. </p>
<p>Pulska zračna luka predviđa povećanje s prošlogodišnjih 300.000 na 400.000 putnika, a trenutačno se proširuje stajanka. Trenutačni kapaciteti putničkog terminala zadovoljavaju, no potrebna je optimizacija protoka putnika i modernizacija u postojećim okvirima putničkog terminala.</p>
<p>Prema Novaku, Zagreb očekuje dva milijuna putnika, a Zadar njih 110.000. Brač, jedina privatna zračna luka u Hrvatskoj, očekuje 20.000 putnika, a uskoro će, prije početka turističke sezone, biti otvoren novi putnički terminal kapaciteta oko 70.000 putnika godišnje. Najmanje putnika očekuje Osijek. Tek nešto oko 5000, a Novak smatra da bez pomoći lokalne zajednice ili državnog proračuna trenutačno nije moguće normalno funkcioniranje zračne luke.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Do kraja ljeta suho i vrlo toplo</p>
<p>I dalje stabilno, sunčano i vrlo toplo s temperaturama višima od 20 stupnjeva Celzija. Manje pogoršanje moguće za vikend</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema sezonskoj prognozi za razdoblje od početka travnja do kraja kolovoza 2007. godine, koju je sredinom prošlog tjedna objavio Britanski meteorološki zavod (UK Met Office), temperature zraka u Europi bit će više od višegodišnjeg prosjeka. U ljetnim mjesecima zapadni dio Hrvatske očekuje prosječna količina oborina, a južni i istočni prosječna ili ispodprosječna količina oborina. Tako je ovog vikenda u subotu u Opatiji izmjereno »ljetnih« 28 stupnjeva Celzija, dok je istodobno živa na termometru u Nizozemskoj pokazivala nikad u travnju izmjerenih 27,5 stupnjeva!</p>
<p>Met Office je sezonsku prognozu podijelio u tri prognostička razdoblja koja pokrivaju po tri mjeseca. </p>
<p>U prvom prognostičkom razdoblju - travnju, svibnju i lipnju - u većem dijelu Europe postoji veća vjerojatnost viših temperatura zraka od višegodišnjeg prosjeka. To vrijedi i za Hrvatsku uz mogućnost više oborina od višegodišnjeg prosjeka. </p>
<p>U drugom razdoblju koje obuhvaća mjesece svibanj, lipanj i srpanj temperature će biti i dalje iznad višegodišnjeg prosjeka, no oborina bi bilo manje u odnosu na prethodno razdoblje. Posljednje razdoblje sezonske prognoze odnosi se na ljetne mjesece, odnosno na mjesece lipanj, srpanj i kolovoz, kada se za ovaj dio Europe prognoziraju temperature u razini višegodišnjeg prosjeka ili više.</p>
<p>Sunčano i toploDo kraja tjedna i dalje nas očekuje stabilno, sunčano i vrlo toplo vrijeme s prosječnim temperaturama višima od 20 stupnjeva Celzija. Toplo vrijeme održat će se do idućeg vikenda, kada je moguće manje pogoršanje i za poljoprivrednike toliko očekivana kiša. Naime, vrlo stabilne vremenske prilike koje traju od početka travnja sve više zabrinjavaju, a nedostatak oborina, koji je primjetan već početkom proljeća, prijeti da neugodna suša nastupi ranije nego ikad.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Račanovo stanje nepromijenjeno</p>
<p>Dugogodišnji predsjednik SDP-a i dalje je vrlo kritično, a zbog poremećaja svijesti od četvrtka ne komunicira s okolinom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zdravstveno stanje Ivice Račana je i tijekom vikenda ostalo nepromijenjeno. Dugogodišnji predsjednik SDP-a i dalje je vrlo kritično, a zbog poremećaja svijesti od četvrtka ne komunicira s okolinom. Od subote uz Ivicu Račana u posebnom apartmanu na zagrebačkom Rebru nalaze se samo članovi obitelji i najbliži prijatelji. To je odluka najuže Račanove obitelji, priopćio je SDP-ov ured za odnose s javnošću u nedjelju. </p>
<p>Također navode kako obitelj Ivice Račana moli da mediji, posebice elektronički, više ne ponavljaju posljednju službenu obavijest vezanu za zdravstveno stanje Ivice Račana od petka, i to zato što ne sadrži ništa novo. Dodaju da će ured za odnose s javnošću, ako se promijeni Račanovo stanje, odmah priopćenjem izvijestiti javnost.</p>
<p>Tijekom vikenda je središnjica SDP-a na Iblerovu trgu bila je zatvorena, a i na Rebru je, zbog želje obitelji, bilo manje posjeta nego prethodnih dana. Dugogodišnji bliski Račanov prijatelj Slaven Puljak na Rebru je svakodnevno. U nedjelju je novinarima okupljenima pred bolnicom kratko kazao da nema nikakvih promjena u zdravstvenoj situaciji. »Pustite sve to na miru«, potreseno je dobacio. </p>
<p>Ivica Račan s teškom se bolesti suočio prije dva i pol mjeseca. Javnosti je tada objavio da zbog tumora u desnom ramenu ide na operaciju u Njemačku. Tamošnji su liječnici, međutim, vrlo brzo utvrdili da je Račanovo stanje puno teže nego što se mislilo i da je izraslina u ramenu tek metastaza primarnog tumora. Onoga na bubrezima. Račan je podvrgnut dvjema operacijama. Na žalost, ni dva tjedna nakon povratka u Zagreb Ivici Račanu stanje se počelo pogoršavati, a bolest se širila strelovitom brzinom. Otkrivene su nove metastaze koje su se proširile na mozak zbog čega prima i snažne analgetike. Od sredine prošlog tjedna zdravstveno stanje dugogodišnjeg lidera ljevice iznimno je teško. [M. P. Š. / S. O. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Treba voditi računa o ljudskom dostojanstvu</p>
<p>Sanader je rekao da HDZ neće i ne želi sudjelovati u nagađanjima o Račanovu političkom nasljedniku</p>
<p>TROGIR</p>
<p> - Predsjednik Vlade i HDZ-a Ivo Sanader rekao je u subotu navečer na proslavi 17. obljetnice stranačkog ogranka u Trogiru da iskreno žali zbog teške bolesti Ivice Račana koji vodi odlučujuću bitku za život, dok se istodobno u medijima pojavljuju neetički napisi prema kojima ispada da je bivši čelnik SDP-a već pokleknuo i otišao. »To nije istina jer Račan je živ i bori se za život. Njegova presudna bitka s teškom bolešću nije završena i tu činjenicu svi trebaju poštivati. Na žalost, ljudska je dimenzija u Račanovu slučaju ustuknula pred politikom, pa se tako više ne govori o njegovu zdravlju i životu nego o tome tko će ga zamijeniti na čelu SDP-a«, poručio je, izrazivši iskreno žaljenje zbog situacije u kojoj se našao Račan, a koju mnogi ne uvažavaju. Pozvao je sve političare i medije da vode računa o ljudskom dostojanstvu te da prestanu isticati političku dimenziju Račanove bolesti, jer nije zaslužio da se o njemu govori kao o nekome tko je već otišao. Rekao je da HDZ neće i ne želi sudjelovati u nagađanjima o Račanovu političku nasljedniku, iako će pozorno pratiti sve što se događa u SDP-u. Naglasio je kako i u političkom miljeu postoje trenuci u kojima moramo potvrditi svoju humanost i etičnost. Sanader je kazao da uopće ne dvoji u izbornu pobjedu, to više jer takmaci ne nude kvalitetne programe nego ponovo u prvi plan ističu borbu za fotelje. »Jedni obećavaju otvaranje 80.000 novih radnih mjesta, a kad ih pitate kako to misle ostvariti, onda, umjesto suvislog odgovora, dobijete ime premijera i ministrice vanjskih poslova«, kazao je, osvrnuvši se i na predizborni program SDP-ova stratega za gospodarstvo Ljube Jurčića. »Pojavio se još jedan kandidat za budućeg premijera koji nudi rješenja za tobože tešku gospodarsku situaciju, zaboravljajući da je već bio u prigodi demonstrirati svoje ekonomsko umijeće i znanje. Budući da to nije učinio, a nije ni mogao jer je nesposoban, sada se ponaša kao neki Tošo, nastavljajući dijeliti obećanja koje ne može provesti u djelo«, ustvrdio je. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Dobra godina za Hrvatsku</p>
<p>MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj, mi gledamo na reforme koje treba napraviti da bi se išlo naprijed, kazao je Deppler</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Direktor Europskog odjela MMF-a Michael Deppler ocijenio je u subotu da je gospodarska situacija u Hrvatskoj dobra, osobito kada je riječ o ravnoteži proračunskih prihoda i rashoda, dok je za problem deficita platne bilance i vanjskog duga ocijenio da nije posebno problematičan.</p>
<p>»Situacija je u ovoj godini dobra za Hrvatsku. Fiskalni proizvodi su dobri, vanjski rezultati nisu tako dobri kao što smo očekivali, ali nisu posebno problematični«, izjavio je Deppler na konferenciji MMF-a i Svjetske banke koja se održava u Washingtonu. »MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj, mi gledamo na strukturalne reforme koje treba napraviti da bi se išlo naprijed«, kazao je. »Monetarne vlasti u Hrvatskoj poduzimaju određene mjere, a Vlada je mjerama fiskalne politike usporila rast duga«, rekao je ministar funancija Ivan Šuker. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mesić o prodaji šibenskog TLM-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u subotu kako mu je »teško komentirati« najavu žalbe litvanskoga konzorcija UBIG, koji tvrdi da je njegova ponuda za kupnju šibenskog TLM-a bila bolja od one domaćega konzorcija, dodavši kako za njega nema razlike između domaćega i stranoga kapitala. »Nama je važno da u ovu zemlju dolazi kapital, da se otvaraju radna mjesta i tu za mene nema razlike između domaćega i stranoga kapitala. Važan je rezultat, odnosno da se jačaju naši ukupni potencijali«, rekao je predsjednik Mesić u stanci konferencije »EU i jugoistočna Europa - iskustva« u Zagrebu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Karlovačka pivovara ponovo proizvodi pivo </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Građevinski inspektor Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdao je u subotu odobrenje Karlovačkoj pivovari da nakon gotovo dvotjednog prekida, nastavi graditi novu energanu, te su time stvoreni uvjeti za nastavak funkcionalne probe sustava za rekuperaciju ugljičnog dioksida. Tom odlukom Karlovačka je pivovara u subotu počela varenje, odnosno proizvodnju piva. Karlovačka pivovara je istodobno, da bi u potpunosti opskrbila svoje kupce u kratkom roku i tijekom predstojeće ljetne sezone, osigurala privremenu potporu u varenju i fermentaciji piva od pivovare Göss iz Austrije. No, prema našim saznanjima, višetjedni prekid proizvodnje piva dovest će do pomanjkanja proizvoda Karlovačke pivovare na tržištu. Nove količine piva osvanut će kod kupaca početkom idućeg mjeseca. I za uvoz piva iz Austrije treba proći procedura koja traje bar tjedan dana. [Z. Živčić]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Cijene nekretnina na Jadranu i dalje rastu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagreb kao najveće tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi stagnaciju i lagani pad cijena, dok istodobno one na Jadranu i dalje ubrzano rastu i ne očekuje se skoro usporavanje tog rasta. Jedan je to od zaključka okruglog stola održanog ovog vikenda na Sajmu nekretnina i prateće industrije u Zagrebu. Zdenko Karakeš, predsjednik Udruge graditelja, objašnjava da su oni financijski snažniji u posljednjih pet godina već kupili stanove i riješili svoje stambeno pitanje a da se sad okreću kupnji vikendica. To je jedan od razloga porasta cijena na Jadranu. Sve se više promišlja i o kupnji niskoenergetskih kuća. [K. D.H.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070416].
|
