NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070116].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130293 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>16.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zbog zatopljenja računi za plin 15 posto manji</p>
<p>Najviše je smanjena potrošnja toplinske energije. U posljednja tri mjeseca 2006. prodano je čak 23 posto manje toplinske energije nego u posljednja tri mjeseca 2005.</p>
<p>Neuobičajeno topla zima znatno je smanjila potrošnju svih energenata koji se koriste za grijanje: plina, toplinske energije i struje. To je razveselilo potrošače jer će im računi za energente biti manji, a rastužilo energetske tvrtke zbog smanjenih prihoda.</p>
<p>Najviše je smanjena potrošnja toplinske energije. </p>
<p>U posljednja tri mjeseca 2006. prodali smo čak 23 posto manje toplinske energije nego u prošla tri mjeseca 2005., pa smo od HEP-ovih termoelektrana-toplana nabavili 24 posto toplinske energije manje, kaže Robert Krklec, direktor HEP-Toplinarstva, tvrtke koja toplinskom energijom opskrbljuje Zagreb, Osijek, Sisak, Samobor, Zaprešić i Veliku Goricu. </p>
<p>Zato su im i prihodi u tom razdoblju smanjeni 23 posto. No, probleme im donekle olakšava činjenica da su zbog smanjene prodaje za isti postotak smanjili i potrošnju goriva u svojim tzv. posebnim toplanama u Samoboru, Zaprešiću, Velikoj Gorici i zagrebačkoj Dubravi, pa su na troškovima za gorivo uštedjeli 4,4 milijuna kuna. U Ina-Naftaplinu doznajemo da su u prvoj polovici siječnja zbog visokih temperatura tzv. širokoj potrošnji isporučili oko 60 milijuna prostornih metara plina što je oko 17 posto manje nego lani kad su u istom razdoblju isporučili 70 milijuna prostornih metara.</p>
<p>Zbog toga će, prema njihovim podacima, troškovi potrošača za plin u tom razdoblju biti oko 15 posto manji. Zbog iznimno tople zime znatno sporije prazne svoje skladište plina Okoli, pa je u njemu oko 100 milijuna prostornih metara plina više nego lani sredinom siječnja. Neuobičajeno visoke temperature za ovaj dio godine dosta su smanjile i potrošnju struje. Tako se potrošnja u siječnju radnim danom kretala između 51.000 i 53.500 megavatsati, što je ispod prosjeka za taj mjesec.</p>
<p>Na primjer, 8. siječnja je dnevna potrošnja električne energije bila 52.526 megavatsati, od čega je na potrošnju u Dalmaciji (HEP-ovo prijenosno područje Split) otpadalo 11.463 megavatsati ili 21,8 posto. Naime, Dalmacija je poznata po dosta kratkim i toplim zimama, pa većina tamošnjih potrošača za grijanje koristi samo struju. </p>
<p>Zbog iznimno tople zime očekujemo da će potrošnja električne energije u siječnju biti za oko pet posto manja od planirane u elektroenergetskoj bilanci, kažu u HEP-u. </p>
<p>Osim smanjene prodaje struje, dugotrajna suša stvorila im je i druge probleme. Smanjena je razina vode u akumulacijama hidroelektrana koje, zbog besplatnog goriva, proizvode najjeftiniju struju. Zato HEP nastoji pojačano štedjeti vodu iz akumulacija, a potrebne količine struje osigurava pojačanim radom termoelektrana i dodatnim uvozom električne energije. Ali to im povećava troškove jer je struja iz termoelektrana skuplja nego iz hidroelektrana, a cijene na europskom tržištu su više nego u Hrvatskoj.</p>
<p>U drugoj polovici siječnja očekuju nastavak sušnog razdoblja. Međutim, ističu da to neće stvoriti probleme u opskrbi potrošača strujom, jer su osigurali dovoljne količine goriva za termoelektrane i toplane te podigli stupanj spremnosti elektrana na najvišu razinu. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kontrola službenih dokumenata preko bar-koda</p>
<p>Bar-kod sadrži ključne podatke o dokumentu: datum zaprimanja akta, naziv predmeta, ime osobe koja radi na njemu, te status predmeta</p>
<p>Česti slučajevi zametanja spisa, njihovo ležanje i po nekoliko godina u ladici, dvojbi koji je službenik zadužen za koji dokument, trebali bi postati stvar prošlosti, barem što se tiče Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. </p>
<p>U zgradi na Trgu burze uveden je sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, zahvaljujući kojemu je tradicionalni način vođenja uredskog poslovanja zamijenjen modernijim. Birokratski način vođenja dokumenata istisnuo je, naime, korporativni dokument-menadžment, zbog čega svaki službeni dokument odsad ima svoj bar-kod. </p>
<p>»Mi smo prvo tijelo državne uprave koje je uvelo bar-kod na svaki službeni dokument i više se neće događati da neki dokument luta ladicama ili da se ne zna je li ga osoba iznijela iz Ministarstva ili nije«, kaže ministar znanosti Dragan Primorac. Princip bar-koda na dokumentima Ministarstva usporediv je s modelom »skeniranja« proizvoda na blagajni trgovine. »Ovo je«, ponosno zaključuje ministar, »udarac birokraciji državne uprave, barem što se nas u Ministarstvu znanosti tiče«.</p>
<p>Bar-kod sadrži ključne podatke o dokumentu: datum zaprimanja akta, naziv predmeta, ime osobe koja radi na njemu, te status predmeta. Time je, objašnjavaju u Ministarstvu, službeniku omogućeno da u svakome trenutku, prislanjanjem čitača na bar-kod spisa, dozna informaciju o statusu predmeta i osobi zaduženoj za njegovo rješavanje. </p>
<p>Uvedeni ISO sustav upravljanja kvalitetom ima tehničku potporu i u Business intelligence sustavu, kao jednostavnoj bazi podataka kojom su obuhvaćeni značajni podaci za sustav znanosti i obrazovanja: kapitalne investicije, plaće zaposlenih, broj učenika i studenata, i slično. Tehničku potporu provođenju sustava kvalitete u Ministarstvu znanosti daje sustav Centrix - Sustav za upravljanje dokumentima i predmetima razvijan za državnu upravu. </p>
<p>Taj sustav omogućuje brzu i učinkovitu obradu predmeta građana, putem »skeniranja« ulaznih dokumenata i njihove pohrane u središnjoj elektroničkoj bazi. Ministar Primorac napominje da je time istodobno spriječena mogućnost da se bilo koji od spomenutih dokumenata građana zagubi.</p>
<p>Uvođenjem bar-kodova znanstveni ministar imat će bolji nadzor nad radom svojih službenika, koji odnedavno u Ministarstvo ulaze isključivo s karticom koja također sadrži kod. </p>
<p>Jedino uz »skeniranje« kartice moguće je ući iz predvorja u uredske prostorije. Tako je bez kartice u Ministarstvu zasad moguće ući samo u - lift. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Svakodnevno niču portali upitne kvalitete</p>
<p>Uspješna stranica mora uključivati interaktivnost, mogućnost samostalnog kreiranja sadržaja i komentiranja tekstova</p>
<p>Hrvatsku je zahvatio novi virus koji bi se mogao nazvati »portalomanija«. Simptomi: svaki dan u hrvatskom »cyberspaceu« pojavi se neki novi portal, dok se virus nastajanja web stranica javlja gotovo svake minute. Dovoljno je u »google« upisati riječ portal i pojavit će se zapanjujuća brojka od 1,3 milijuna »pogodaka« vezanih uz riječ portal, i to za internetsku pretragu samo iz Hrvatske. Što se web siteova tiče, tu je brojka ipak skromnija, pa će vam se pojaviti samo 1,1 »pogodaka«.</p>
<p>Prema svemu sudeći, u modi je pokretanje portala koje možemo svrstati u kategoriji »mediji« i »novosti«. Portal Plavog radija nalazi se već nekoliko tjedana na adresi www.javno.com i ispituje bilo javnosti, radio Cibona također je poradila na redizajnu svojih stranica, pojavio se i prvi audioportal www.bang.hr, a šuška se kako bi uskoro i Media servis te »24 sata« trebali poraditi na svojim projektima. </p>
<p>Pridodamo li tome već dugogodišnje igrače poput portala index.hr, net.hr, vip.hr te t-portala, postavlja se pitanje: kakva je kvaliteta hrvatskih web stranica i portala.</p>
<p>Nakon više od mjesec dana analiza, novinari Vjesnika došli su do zaključka da je kvaliteta sadržaja poprilično loša. Sve se svodi na agencijske vijesti i prepisivanje jednih od drugih. Primjerice, javno.com izgleda poput »čušpajza« u koji je nabacano, čitaj prekopirano sve najbolje s vodećih hrvatskih portala. Naizgled jednostavna naslovnica, već nakon deset minuta pretrage pretvara se u džunglu u kojoj će se prosječni surfer teško snaći. No, nije sve tako crno. Naime, na tom se portalu mogu komentirati tekstovi, a objavljeni su i natječaji za strip i filmski scenarij. Portal javno uzet je samo kao primjer, a situacija je slična i s drugima. </p>
<p>Kako napraviti dobar i funkcionalan web. Pitali smo urednike portala www.bestseler.net, prema našem mišljenju najboljeg weba u Hrvatskoj. »Ako želite imati uspješnu web stranicu, ona mora uključivati interaktivnost, mogućnost samostalnog kreiranja sadržaja, komentiranja i ocjenjivanja tekstova«, rekao nam je jedan od urednika. </p>
<p>Navedene smjernice u svijetu su trenutačno poznate pod imenom web 2.0 iliti web druge generacije. Kao perjanice web 2.0 generacije, urednik navodi blog servise (blog, mojblog i bloger), preko kolaborativnih blogova (bestseler i pollitika.com), do web 2.0 agregatora (naslovnica.info, blogariat.com, dvanula.com). </p>
<p>Vjesnik bi tu svakako dodao www.aukcije.hr, www.iskrica.com, te portale grupe Selectio (MojPosao, Kupiprodaj, CentarNekretnina). »S tehnološkog aspekta uključujemo stvari koje nam ustrebaju, kao što su Ajax, RSS, a stranice su naravno u 'stalnoj beta fazi«, rekao je Vjesniku Nenad Bakić direktor grupacije Selectio. Dodaje da je za njihove portale presudno to što su po filozofiji i ulozi zapravo web 2.0 seitovi. »Oni su zapravo servisi na kojima se stvaraju 'zajednice' ili 'tržišta'«, kaže Bakić. </p>
<p>Šećer smo ostavili za kraj. Web stranica www.croblogeri.com ove godine osvojila je prvo mjesto na Vidi Web Top 100 natječaju u kategoriji »mediji«, i upravo je ta stranica na tragu onog što bi ostali trebali kopirati. Osnivač Josip Šokčević, koji ima samo 16 godina, održao je lekciju velikim igračima kako uz malo novaca napraviti odličan portal. </p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Brak sindikata s politikom je nezdrav</p>
<p>Poslovica kaže: »Vrata raja samo se jednom otvaraju, i tada moraš skočiti s obje noge, jer ne znaš kad će se opet otvoriti«. Tako i mi moramo u izbornoj godini izboriti izmjene zakona za boljitak radnika</p>
<p>Osim političkih stranaka, za izbore se oštre i sindikati. Ali ne tako da se guraju na izborne liste, nego spremaju listu zahtjeva računajući da su vlade mekše i spremnije prije izbora na poteze u korist građana. O tome s kojim će zahtjevima sindikati pokušati pritisnuti Vladu za Vjesnik govori čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.</p>
<p>• Kako ćete iskoristiti okolnost izborne godine? </p>
<p>- Kineska poslovica kaže: »Vrata raja samo se jednom otvaraju, i tada moraš skočiti s obje noge, jer ne znaš kad će se opet otvoriti«. Tako i mi moramo iskoristiti izbornu godinu i zajedno izboriti izmjene zakona za boljitak radnika i građana. Kraj mandata uvijek je dobra prigoda da se neke stvari promijene nabolje, što je dobro i za vlast, jer si time poboljšavaju dojam u javnosti i računaju da će pridobiti birače. Nama se ova godina sretno »potrefila« s nizom prijedloga koje dulje pripremamo. To su zakon o minimalnoj plaći, opći kolektivni ugovor, porezne izmjene, radničko dioničarstvo, mirovinska reforma, te izmjene Zakona o radu (ZOR). </p>
<p>• Nije li to mnogo posla za jednu godinu?</p>
<p>- Možda smo si zadali visoke ciljeve. No, očekujemo da ono što smo planirali, s obzirom na to da su izbori u studenom, provedemo do ljeta.</p>
<p>• Lani ste skupili 333.000 potpisa građana za zdravstvenu, ali i mirovinsku reformu. Mislite li da će se ove godine riješiti problem starih i novih umirovljenika?</p>
<p>- Tražili smo da se to pitanje riješi još lani, no Vlada nije bila spremna, pa za ovu godinu nije ni predvidjela sredstva za poboljšanje statusa novih umirovljenika, usudio bih se pretpostaviti možda i zbog štednje. Jer da su s tim krenuli lani, to bi ih u ovoj posljednjoj godini mandata koštalo, a umirovljenici bi to već pomalo zaboravili. Za očekivati je da će Vlada rješenje ponuditi u vrijeme bliže izborima kako bi udobrovoljila umirovljenike. Početak borbe za glasove umirovljenika krenuo je s povratom duga, nastavio se simboličnom božićnicom, a vjerujem da će se i završiti polovicom godine zakonskim promjenama kojima će se ispraviti nepravda prema novim umirovljenicima.</p>
<p>• Kakva je, po vama, socijalna slika države?</p>
<p>- Prosječna plaća danas jedva pokriva između 70 i 75 posto troškova prosječne obitelji, što znači da je kupovna moć te plaće preniska. Na 2298 kuna najniže plaće prijavljeno je od 40.000 do 50.000 radnika, velik broj ne dobiva plaću ili je prima na crno, a više od 60 posto umirovljenika prima manje od 2000 kuna. U Hrvatskoj je 20 do 30 posto siromašnih, no zabrinjavajuće je za Vladu što se subjektivno siromašnima osjeća između 70 i 80 posto građana. </p>
<p>Zbog toga se i događa da se politike i vlasti smjenjuju ne zato što netko drugi ponudi bolji program nego zato što su ljudi nezadovoljni neispunjenim očekivanjima. Napredak je prespor, a nama građanima prebrzo prolaze godine i životni vijek u iščekivanju da nam bude dobro. I onda ljudi s pravom izražavaju nezadovoljstvo. Zašto se čudimo prijevarama u Mađarskoj ili drugdje, kad to isto rade i naši političari. Tko god dođe na vlast brzo zaboravi svu silu predizbornih obećanja. Samo što još nikad nismo dobili tonski zapis da je netko javno priznao kako je svjesno obećavao više i varao građane u predizborno vrijeme.</p>
<p>• Vlada najavljuje da će izmjene ZOR-a ostaviti za 2008.?</p>
<p>- Pokušat ćemo učiniti sve da izmjene ZOR-a budu još ove godine. Već dugo radimo analizu primjene Zakona i sada smo se odlučili na temeljite promjene. Jedan od ključnih problema je rad na određeno vrijeme, a posljednjih se godina već 82 posto ljudi zapošljava na određeno. U Zakonu treba pooštriti kazne, povećati broj inspektora rada i dati im mogućnost izricanja velikih mandatnih kazni na mjestu. Sada mnogo poslodavaca kaže da im se više isplati tjerati ljude da rade prekovremeno i nedjeljom i riskirati da plate globu, nego da te ljude plate. U Hrvatskoj se olako prelazi preko toga da radnici moraju raditi po cijele dane. </p>
<p>Sistematski pregledi po poduzećima pokazuju da su naši radnici bolesni, a dobar dio bolesti uzrokovan je stresom, iscrpljenošću od pretjeranog rada, ali i kroničnim nezadovoljstvom. No, boje se iskazati nezadovoljstvo na radnom mjestu ili javno da ne bi izgubili posao, pa stradavaju obitelji jer se nezadovoljstvo istresa doma.</p>
<p>• Što mogu učiniti sindikati?</p>
<p>- Hrvatska ne smije dopustiti da se smjesti na periferiji tržišta rada Europe, gdje će ona izvoziti jeftine i prljave poslove koje ne želi imati doma. Sindikat se mora izboriti da država i poslodavci mnogo više ulažu u obrazovanje, ali se treba poslati signal i stranim ulagačima da Hrvatska nije mjesto gdje mogu naći jeftinoga radnika koji će raditi 'loan'-poslove, nego je Hrvatska država gdje mogu imati dobrog radnika s visokim razinama znanja. Država bi morala dati povlastice poslodavcima koji ulažu u obrazovanje radnika, te priznati poreznu olakšicu pojedincima koji se školuju o svom trošku. Jer, ako mi država prizna olakšicu zato što sam stavio fasadu na kuću, neka prizna olakšicu i zato što sam se dopunski obrazovao.</p>
<p>• Oko 450.000 članova sindikata impozantno je biračko tijelo. Očekujete li da će vas početi snubiti političke stranke?</p>
<p>- Vjerujem da neće do te mjere kao prije. Posljednjih godina sindikati su im slali jasne poruke da nisu spremni za brak s političkim strankama. Nekim sindikatima predizborni sporazum s koalicijskim strankama iz 1999. osvetio se, pa su ga sami raskinuli. Bliskost s političkim strankama nezdrava je za sindikate u Hrvatskoj, barem u ovom trenutku. Imamo članstvo koje simpatizira i lijeve i desne stranke, i ne možemo potpisivati sporazume niti preporučiti za koga glasati kad znamo da nam članstvo različito diše. </p>
<p>Sindikati mogu s političkim strankama mnogo više postići ako nisu s njima u braku, pa čak ni u divljem. Dobro je surađivati sa svim političkim strankama i na taj ih način poput korektiva gurati da ono što proklamiraju uistinu i provode. Time podsjećamo stranku na vlasti na obećanja, ali i oporbu da je neprestano »pika«. Naša je zadaća kao sindikata da ih »pikamo« sve - i vlast i oporbu. I da uvijek u sindikatima vide kaktus u koji će se upiknuti ako nisu dovoljno oprezni.</p>
<p>• Baš i niste neki kaktusi!?</p>
<p>- Pa i nismo, na žalost. Razinu kaktusa možemo postići ako oko ključnih stvari radimo zajedno. Većina političkih stranaka sindikate bi htjela imati negdje poput fikusa, kao ukras. Pa kad im sindikat treba zbog toga što je to dobra promidžba socijalnog dijaloga, onda nas se sjete. Vrlo često politika zloupotrijebi sindikalne čelnike za slikanje kako bi se poslala poruka da su politika i sindikati skupa. Mi se iz te pozicije fikusa trebamo preobraziti u kaktus, koji uvijek može bocnuti.</p>
<p>• Pa, hoćete li bocnuti? Čelnica SSSH najavila je mogući prosvjed zbog mirovinske reforme?</p>
<p>- Osobno bih za mnogo stvari zvao ljude na ulice. Ja sam s Pongračeva s Trešnjevke i mi smo nekad mnogo stvari rješavali na ulici. I vlast i sve stranke pomalo su se uljuljkale u to da se mnogo toga rješava mirno. Pomalo su nam se uspavali i građani, jer još od stojedinice i demonstracija sindikata 1998. nije bilo velikih akcija. Morat ćemo ponovo početi odgajati građane za prosvjede, računajući da nam možda na prvih nekoliko neće biti većeg odziva. Oko raznih tema, od mirovina, Zakona o radu pa do radničkog dioničarstva, mogli bismo radnike pozvati na ulice. U posljednjih petnaestak godina politička elita odgajala je građane u tom pravcu da se previše ne bune i da nemaju što mnogo očekivati od država. Građani su se pomalo povukli i postajali sve rezigniraniji, ne vjerujući da mogu išta promijeniti. Kada bismo pozvali radnike i građane već za 1. svibnja u veliku prosvjednu povorku, mislim da bi to bila dobra poruka vlasti, pa čak i oporbi koja računa da bi mogla doći na vlast - to su ti građani koji uvijek mogu izaći na ulicu zbog vaših krivih poteza.</p>
<p>• Što uopće sindikati mogu postići kad ste razjedinjeni?</p>
<p>- Svi projekti koje smo si zadali za ovu godinu su zajedničke zadaće, na kojima sindikati ne smiju pasti. Možda nam je sada jedan od presudnih trenutaka, jer se idealno poklopilo da je ovo izborna godina i da imamo mnogo toga što moramo zajedno izboriti. Za sindikate je sada najvažnije suglasje o ključnim temama i nitko nema pravo na soliranje zbog vlastite promidžbe. Sva naša nesuglasja i različitosti treba staviti u drugi plan, a umjesto prepucavanja sve snage i glave treba staviti skupa. Vremena za ispravke nećemo imati. Ako pogriješimo sada, nakon izbora nova vlast neće biti spremna na ispravljanje pogreški. Ovu godinu trebamo iskoristiti i naplatiti svoj rad proteklih godina. Ako uspijemo senzibilizirati i javnost za naše zahtjeve, bit će to i poruka političkoj eliti da imamo podršku građana, pa će se možda neke promjene i ostvariti i prije izbora. </p>
<p>Na GSV-u gubimo vrijeme</p>
<p>• Premijer Ivo Sanader rekao je da će socijalno partnerstvo biti Vladin 'brand'? </p>
<p>- Bilo bi dobro kad to ne bi bio 'brand' nego način rada Vlade. Ne moraju nas predsjednik i ministri stalno uvjeravati da socijalno partnerstvo nema alternative. Mi to znamo, ali je očito da različito poimamo socijalno partnerstvo. Nije socijalno partnerstvo ako se mi četiri puta godišnje nađemo s premijerom ili ako on na sebe preuzima ingerencije Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na GSV-u se puno tema otvori, ali se i ne zatvore ili ih se zatvori tek na sastanku sa Sanaderom. To znači da na GSV-u gubimo vrijeme, pa ili Sanader treba sjediti na GSV-u ili treba ovlastiti ministre za pregovore. Saboru bi se olakšao rad kada bi uza svaki prijedlog zakona bile i primjedbe GSV-a, čega sada nema, a što se mora uvesti izmjenom Poslovnika. Jedan jedini put je Sanader rekao pred Saborom da ima podršku sindikata u slučaju zabrane javnog okupljanja na Markovu trgu, ali nije rekao da je NHS protiv.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Mjesta ima za uspješne</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Proizvodnja svinjskog mesa (ne)isplati se, jer država gotovo svake godine mora raspisati natječaj za sufinanciranje troškova interventnog otkupa utovljenih svinja, prema kojem će izdvojiti 2,5 kuna po kilogramu »žive vage«, s tim da će uzgajivači svinja dobiti od osam do devet kuna po kilogramu. Država će sufinancirati otkup do 20.000 utovljenih svinja, a maksimalni broj po proizvođaču je 100 grla. Vlada je osigurala pet milijuna kuna za interventni otkup. Tržišni viškovi svinja učestalo se pojavljuju u nekoliko posljednjih godina. U Slavoniji se tako za kupljeno prase besplatno dobije - odojak. Sve to pokazuje da svinjska kuga nije jedini problem s kojim se uzgajivači suočavaju. Tržište je otvoreno i mjesta ima samo za velike i uspješne proizvođače kao što je Agrokor, koji planira učetverostručiti, sadašnju proizvodnju od 150.000 svinja godišnje.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Snažna potpora na staklenim nogama</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Francuska predizborna mašinerija za sljedeće predsjedničke izbore može početi; dva ključna predsjednička kandidata dobila su potporu u svojim bazama. Ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy na općem je saboru konzervativaca gotovo jednoglasno izabran za stranačkoga kandidata na predsjedničkim izborima, te je počeo predizbornu utrku u kojoj će mu najozbiljniji suparnik biti kandidatkinja socijalista Segolene Royal. Za Sarkozyja je glasovalo 98,1 posto članova UMP-a, stranke kojoj je predsjednik. </p>
<p>Ovog se vikenda tako pokazalo da Sarkozy uživa snažnu potporu vlastite stranke. Sarkozyjev govor zahvale trajao je 80 minuta. U njemu je bilo svega: žaljenja, kajanja, ali i prijetnji i upiranja prstom ne bi li se poruke bolje razumjele.</p>
<p>Jednu od njih jasno je odaslao i Europskoj uniji. »Želim reći da Europa mora utvrditi granice i da sve zemlje svijeta nisu pozvane da uđu u Europu, počevši od Turske, kojoj nije mjesto u Europskoj uniji«, istaknuo je predsjednički kandidat. »Bude li se Europa beskonačno širila, to bi moglo uništiti europsko političko jedinstvo. To ne mogu prihvatiti«, dodao je.</p>
<p>Iako je sasvim jasno da se predizborna retorika razlikuje od one koja uslijedi poslije izbora, Sarkozy se otklonio od ideala republikanske desnice koji zanemaruje vjerske i etničke razlike naglasivši da Francuzi baštine 2000 godina kršćanstva. Sarkozyjev govor bio je najvećim dijelom ideološki, a nedjeljno »propovijedanje« usmjereno više desnici nego desnom centru. </p>
<p>No, u pozadini velike i premoćne Sarkozyjeve pobjede stoji vrlo ružan raskol. Nije, naime, nikakva tajna da se Sarkozy i Chirac ne podnose i da jedan drugome ne vjeruju. Prošlog tjedna Chirac je, umjesto potpore Sarkozyju, ponudio mogućnost još jedne, treće kandidature, ovaj puta kao neovisni kandidat. Napokon, Chirac se nije potrudio ni pojaviti na Sarkozyjevoj kandidaturi. Francuski predsjednik nije, naime, nikad zaboravio, a očigledno ni oprostio, Sarkozyjevu odluku da na predsjedničkim izborima 1995. podrži kandidaturu Edouarda Balladura.</p>
<p>Nicholas Sarkozy u svakom će slučaju, bez obzira na snažnu potporu koju je dobio na stranačkom skupu, i dalje morati paziti na mine koje bi mu protivnici unutar vlastitih redova mogli postaviti. Na putu do Elizejske palače neće mu biti lako; u isto vrijeme mora pokazati da se brine za nacionalno, da će uvesti čvrstu ruku u pravosuđe, ali i olabavljene radne navike Francuza, da ne želi Tursku u EU, ali da je u isto vrijeme bez ikakve dvojbe uvjereni Europljanin i predstavnik zemlje koja će nastaviti jačanje Europske unije.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gola politika</p>
<p>U razvijenijim demokracijama od naše, ostavke i napuštanja položaja zbog skandala uobičajeni su slijed događaja</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Striptizeta u naručju jakoga Bandićeva čovjeka Zvonimira Šostara, razgolitila je cijeli jedan društveni svjetonazor i njegove političke baštinike. Objavljivanje fotografija visokog dužnosnika zagrebačkog SDP-a, koji u opskurnom noćnom klubu u blizini autobusnoga kolodvora »banči« uz romsku glazbu te s golim djevojkama simulira seksualno uživanje - dok je u dnevnom životu ozbiljan političar koji se brine o zdravstvu milijunske metropole - više je nego otkrivanje tajnih poroka javnika čije se vrline podrazumijevaju. One pokazuju da je riječ o bahatosti, neumjerenosti, neprimjerenosti te u svakom slučaju o krajnjem primjeru društvene hipokrizije. Javni dužnosnici, koje građani plaćaju svojim novcem, nisu - ili barem ne bi trebali biti - likovi koji žive na rubu polusvijeta zabavljajući se u stilu podzemlja i propalih tajkuna koji su zadnju mjenicu založili za šešir šefa noćnog orkestra harmonika i violina. Političarima koji su se zakleli na »bibliju« socijaldemokracije najmanje je mjesto u toj priči, a njihova slika uz striptizete u zagrebačkim noćnim klubovima simbol je (i) njihove nedostojnosti u ovom trenutku.</p>
<p>SDP-ov dužnosnik i gola striptizeta odličan su simbol mjesta gdje se ta stranka, pa i dio hrvatske politike, danas nalazi. Najblaže rečeno, nalaze se daleko izvan stvarnosti, gdje skriveni od svojih birača uživaju u čarima političke moći, novca i lažnog društvenog sjaja. Gradski »ministar zdravstva«, kako prepotentno Šostarovi medijski navijači nazivaju njegovu funkciju, ne provodi noći u bolnicama i zdravstvenim objektima, gdje se u lošim uvjetima rađaju, žive i umiru njegovi sugrađani. Na ta mjesta, izvan radnog vremena, dolazi samo ako su u blizini mediji, dok se pripadnost političkoj eliti dokazuje u noćnim klubovima u kojima se ponižavaju žene i ljudska pamet.</p>
<p>Demagoški bi bilo tvrditi da je Zvonimir Šostar izuzetak ili rijetkost na hrvatskoj političkoj sceni. Ili da samo u SDP-u postoje zagovornici takvog društvenog morala kakav promiče šef zagrebačkog zdravstva. Posljednjih smo godina u mnogim strankama imali primjere takve, »gole politike«, iako nije uvijek doslovce bila riječ o striptizetama, nego o golom nemoralu, gramzivosti i zloporabi položaja.</p>
<p>Ekipa zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića također je već nekoliko puta bila u medijima prikazana kao prava opreka svojoj proklamiranoj politici. O Bandićevu pijanstvu sve se zna, ali o poslovima Slobodana Ljubičića, primjerice, novine su izvještavale »na žličicu«. Nedavni skandal na proslavi pravoslavnoga Božića - koji je pokazao da zagrebački gradonačelnik ne poznaje bonton i da ga to uopće ne smeta - zapravo je banalan dio iste priče o svemoći političara kao i Šostarova striptiz-epizoda. Oba su slučaja, naime, razgolitila besramno ponašanje utjecajnih političara i nagnala javnost na pitanje - gdje je tome kraj? U demokracijama razvijenijima od Lijepe naše, ostavke i napuštanja položaja zbog takvih skandala uobičajeni su slijed događaja. Kod nas se to gotovo i ne očekuje. Rade se politikantske analize koje trebaju pokazati da su slučaj izazvali mediji zbog međustranačkog rata, pri čemu se ne naglašava da su dužnosnici doista napravili ono što je u medijima opisano. Vrhunac su zaključci - kakve smo čuli i u »slučaju Šostar« - da bi odluku o odgovornosti za nemoralni čin trebao donijeti upravo onaj tko je skandal izazvao. Ta demagoška rješenja u koja nitko, dakako, ne vjeruje, još su jedan neprobavljivi dio hrvatske gole politike.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Papa o ateistima uopće nije govorio</p>
<p>Znanstveni ateizam ima i drugo ime: »znanstveni materijalizam« (scijentizam), koji je građen na pretpostavci da jedino znanost može osigurati sve znanje do kojeg čovječanstvo može uopće doći</p>
<p>KREŠIMIR CEROVAC</p>
<p>Ovih je dana u jednom našem dnevnom listu zlonamjerno iskrivljena jedna izjava pape Benedikta XVI. izrečena na općoj audijenciji 3. siječnja ove godine. Tekst začinjen i nizom drugih zlonamjernih »bisera« poput: »Papina izjava da su ateisti sluge paklene tmine ocijenjena je kao korak nazad«, »Znanost u tamnici Papinih izjava«, »Iako Papinim antiateističkim izjavama ne pridaju veliku važnost, ipak su izrazili (misli se na neke hrvatske ateiste!) zabrinutost zbog neizravne kritike znanosti«, i sl. </p>
<p>Nevjerojatno je, a i žalosno, do kamo seže novinarska neobjektivnost. No, još je žalosnije da su se neke ugledne osobe, poput dr. Miroslava Radmana i književnika Ive Brešana, ne provjeravajući što je Papa stvarno rekao, a vjerujući, očito, tekstopiscu, zaletjele u svojim izjavama. Usput, dr. Radman svoju izjavu o »napadu« na ateiste još i dopunjuje dodatnom besmislenošću tvrdeći da će se sve više pokazati »da su neki vjerski tekstovi bezvezni«. Govori o problematici koja je davno razjašnjena u dijalogu znanosti i vjere. Zoran Pusić, gradeći svoje izjave na »činjenici«, bolje rečeno, na svojem aksiomu, da je Papa izjavio da se »misterij zla i moć tmine očituju u podlim i opasnim oblicima poput ateizma«, tvrdi da je Papina izjava »ugrožavanje prava na slobodu vjeroispovijesti«. I uvijek sveprisutna teologinja govori o »Papinoj izjavi o ateistima« razrađujući svoje standardne floskule. A Papa o ateistima uopće nije govorio!</p>
<p>A što je Papa rekao? Govoreći o značaju Božića, među ostalim, rekao je i sljedeće: »Međutim, radujući se Božiću ne smijemo zaboraviti misterij zla (mysterium iniquitatis), moć tame, koja nastoji zatamniti sjaj božanskog svijetla, a, na žalost, tu moć tame osjećamo svaki dan. …To je drama odbacivanja Krista, koje se danas, kao i u prošlosti, očituje na mnoge različite načine. Možda su načini odbacivanja Boga u modernom dobu prikriveniji i opasniji: od otvorenog odbacivanja do ravnodušnosti, od znanstvenog ateizma (sic) do prikazivanja moderniziranog ili postmoderniziranog Isusa, od ljudskog Isusa reduciranog na razne načine na običnog čovjeka njegova vremena i lišenog njegove božanstvenosti, ili pak idealiziranog Isusa koji se čini legendom.« E, pa to je stvarno izjava koja nas vraća u srednji vijek i koja ugrožava slobodu vjeroispovijesti!</p>
<p>Postojanje znanstvenog ateizma je činjenica. On ima i drugo ime: »znanstveni materijalizam« (scijentizam), koji je građen na pretpostavci da jedino znanost može osigurati sve znanje do kojeg čovječanstvo može uopće doći. Prema tom pristupu postoji, dakle, samo jedna stvarnost, priroda, i u njoj znanost ima monopol. </p>
<p>»Ono što nam znanost ne može reći, čovječanstvo ne može ni znati«, riječi su engleskog filozofa i borbenog ateista, danas već pokojnog, Bertranda Russella i one najbolje oslikavaju taj pristup. Kršćanska je teologija prema takvim shvaćanjima besmislica i pseudoznanost, jer se njena stajališta ne mogu eksperimentalno provjeravati. Opisani pristup je vrlo često agresivan i nastoji potpuno ukloniti svoje »protivnike«, a uvodi i etički relativizam (moralne istine su subjektivne!). </p>
<p>Osim ateizma, taj pogled gotovo redovito uključuje nihilizam i egzistencijalizam kao filozofska shvaćanja. A najočitiji primjer znanstvenog ateizma je djelovanje »svjetski najprominentnijeg ateista«, kako ga nazivaju neki skloni mu kritičari, uglednog znanstvenika Richarda Dawkinsa. Nevjerojatno je koliku energiju putujući po svijetu ulaže u promociju ateizma kroz knjige, tribine i televizijske emisije, pa neki kažu da danas Crkva nema problema s darvinizmom već s dovkinizmom. Njegovu najnoviju knjigu, bestseler, »The GOD Delusion« (Bog iluzija (privida)), ocjenjuju kao »žestoku, oštroumnu i istinitu poput leda, poput vatre«. </p>
<p>Jedan od recenzenata na koricama knjige čitatelju poručuje: »Ako ova knjiga ne promijeni svijet, svi smo uvrnuti.« Nije moguće ovdje, dakako, dati prikaz knjige, pa stoga navodim samo jednu Dawkinsonovu tvrdnju: »Vjerovanje u Boga nije samo besmislica, već i potencijalno opasna stvar!«</p>
<p>Svaka čast svima koji su komentirali Papinu izjavu, a da se nisu udostojali pogledati što je Papa stvarno rekao. Samo zlonamjeran čovjek može u Papinoj izjavi naći ono što su pojedini »borci« za istinu i ljudsku slobodu pronašli.</p>
<p>Tematikom odnosa znanost - vjera bavim se već 10 godina. Na vrhunskim svjetskim simpozijima razgovarao sam s vrhunskim znanstvenicima, najviše s fizičarima, i mnogi koji su agnostici, ne i ateisti (!), rekli su mi da znanost vjeru ni u čemu ne može ugrožavati i zalažu se za partnerski odnos. Sve se svodi na to da znanost Boga ne može dokazati, ali ni zanijekati. Većina znanstvenika, bez obzira na vjersko opredjeljenje, ne prihvaća Dawkinsov pristup. Potvrdili su mi to i neki hrvatski znanstvenici, koji se deklariraju kao agnostici. No, to je već druga tema.</p>
<p>Autor je urednik ciklusa »Limes kozmosa« na Hrvatskom katoličkom radiju i dobitnik Komunikacijske nagrade za 2006. godinu od Europskog društva za proučavanje znanosti i vjere (ESSSAT)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Turska i europska diplomacija</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆ</p>
<p>Jedan od naših najplodnijih kroničara i »zapisničara« svoga doba bio je dr. Ante Starčević (1823.-1896.). Starčević je marljivo, rekli bismo, »iz dana u dan« pratio kako domaća tako i svjetska zbivanja i događaje. Ako domaća zbivanja, to je bilo često, nisu bila »po njegovu«, on bi na njih veoma oštro reagirao, bilo u novinama bilo u Hrvatskom saboru, čiji je član godinama bio. On bi znao reći da on nije kriv za to što je »zasukan čovjek«, što tako oštro na neke stvari i pojave reagira... </p>
<p>No, kad je bila riječ o vanjskim, to jest o svjetskim ili »europejskim pitanjima« (Starčevićev izraz), onda je on o njima veoma staloženo i trezveno pisao i govorio u Hrvatskom saboru. I u njegovo doba »tursko pitanje« tištilo je »europejsku diplomaciju« i tadašnje političare. Evo kako dr. Ante Starčević (Sloboda, Zagreb, 12. siječnja 1886.) gleda na »tursko pitanje«: » U pariškom kongresu Turska je primljena u krilo europejskoga sklada. Kad su potpisivali detaljni zapisnik, nekoj šalčina nagnu se prema Ali-baši pa će mu prišapnuti: dragi druže, sada ste primljeni u europejski koncert, nu viditi ćete da se taj koncert zna izvernuti u mernjauk...«</p>
<p>Dakle i onda su, u Starčevićevo vrijeme, europejski političari razmišljali kako će se primanje Turske u »krilo europejskoga sklada« odraziti na čitavu ondašnju »europejsku zajednicu«. Neki su se političari bojali i pribojavali da će se ta »europejska zajednica« pretvoriti, kako dr. A. Starčević veli, u »mernjauk«... U neko »europejsko« političko nadmudrivanje... Svjedoci smo da tzv. »tursko pitanje« Europom kruži već dugi niz desetljeća i, kako izgleda, tome »turskome kruženju« nema kraja ni konca... Neka su, europska pitanja, na ovaj ili onaj način »na dnevnom redu« i na političkom stolu i danas. Tursko pitanje za Europu je uvijek bilo i ostalo kao neki vrući krumpir i vruća tema... Kako onda, u Starčevićevo doba, tako i danas... </p>
<p>Autor je profesor antikvar u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>A prilazi mostu?</p>
<p>Gradonačelnik Bandić uopće nije u stanju prepoznati stvarne zagrebačke probleme, pa izmišlja one najskuplje, megalomanske. I malo dijete vidi da grad Zagreb već desetljećima nema prometne špice ili povremene kolapse već oni traju cijeli dan, u svako doba. Notorna je stvar da Zagrebu odavno treba više funkcionirajućih veza sjever-jug, a ne istok-zapad (famozna tangenta).</p>
<p> Bandić očito nije u stanju uočiti urgentan prometni prioritet Zagreba, a taj je kako širiti Heinzlovu, Držićevu, Bauerovu, Draškovićevu (s tunelom od mosta Slobode), Gundulićevu, Savsku, Medulićevu i Selsku. Isto tako, osim Bandićevih skandala i brojnih megalomanskih projekata više bi nas zanimalo tko je odgovoran što se Domovinski most gradio dvostruko duže od najavljenog roka, a posebice nakon što je most dovršen i Bandić ga svečano otvorio, tko je odgovoran što još nisu (i godinama još neće biti sagrađene pristupne ceste mostu! Most je sagrađen, a masa automobila iz Gorice i Siska svako jutro čuči u kilometarskim kolonama na mostu »Slobode«!</p>
<p> Sagraditi most, sanjati o nekakvoj grijanoj tangenti, a da građanima uopće ne kažeš kada će biti sagrađeno pet kilometara pristupnih cesta mostu (s jednim nadvožnjakom) to može samo Bandić!</p>
<p>JAVOR NOVAK, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrepčani nahrupili u plesne škole</p>
<p>Zbog showa »Ples sa zvijezdama« sve više građana uči plesati</p>
<p>Show »Ples sa zvijezdama« koji se odnedavno prikazuje na HRT-u zainteresirao je brojne Zagrepčane za plesne tečajeve, a neke od škola bilježe i 60 posto novih upisnika. U »Plesnom centru Zagreb« u Tkalčićevoj kažu kako je broj polaznika porastao za čak do 60 posto, a mnoge Zagrepčanke traže i privatnu poduku jednog od sudionika showa. </p>
<p>»Kako u našem centru pleše i Nicolas, koji sudjeluje u showu, mnoge sugrađanke izrazile su želju da ih upravo on podučava«, kaže Ksenija Pluščec, koja i sama sudjeluje u showu. Ističe kako se novi polaznici najčešće odlučuju za početne tečajeve društvenih plesova koji kod njih koštaju od 200 do 300 kuna. Pojačan interes za ples bilježe i u plesnoj školi »Elite«. </p>
<p>»Neki od novih polaznika ispričali su nam kako su se oduvijek htjeli upisati, ali nakon showa odlučili su to učiniti odmah«, kaže Štefica Šimunić iz »Elitea«. Dodaje kako je jednog gospodina supruga nagovorila na tečaj, upravo pomoću showa. »Rekla mu je, ako može Žarko Radić, možeš i ti«, priča Šimunić. Kod njih tečajevi stoje 270 kuna mjesečno, a popust od 10 posto dobiju polaznici koji dođu u paru. </p>
<p>U plesnoj školi »Fredi« napominju kako osim povećanja broja polaznika bilježe i veći broj posjetitelja na svojim internetskim stranicama. »Iako bilježimo porast interesa za koji je djelomično odgovoran i show 'Ples sa zvijezdama', u našoj plesnoj školi oduvijek je najaktivnije razdoblje nakon Nove godine. Naime, mnogi novi polaznici upravo za vrijeme božićnih blagdana i novogodišnjih praznika shvate da ne znaju plesati, pa odluče da će naučiti plesati«, kaže Zvonko Pleš. Ističe kako posljednjih godina bilježe i sve veći interes muškaraca za ples, dok su prijašnjih godina tečajeve mahom upisivale samo žene.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Talijani popunili hostele</p>
<p>Zagreb je gostima iz Italije sve omiljenije odredište za Silvestrovo </p>
<p>Iako su zagrebački hosteli, osim onoga u Petrinjskoj, u prosincu imali osjetno slabiji broj noćenja, nekoliko dana prije i poslije Nove godine, svi su bili puni. Prema riječima Stele Jurinović iz Omladinskog hostela u Petrinjskoj, koji je u prosincu imao 1409 noćenja. Za novogodišnje praznike najbrojniji gosti bili su Talijani, a isto se dogodilo i u drugim hostelima. </p>
<p>»Iako su tijekom godine najčešći gosti Francuzi, to nije slučaj za Silvestrovo. Već nekoliko godina u to vrijeme stižu Talijani kojima, čini se, Zagreb postaje omiljeno mjesto dočeka Nove godine«, kaže Stela Jurinović i dodaje da je na kraju 2006. stiglo mnogo gostiju iz susjedne BiH i Austrije. </p>
<p>Što se tiče rezultata prošle godine, u hostelu u Petrinjskoj vrlo su zadovoljni. »Unatoč tome što vapi za preuređenjem jer je u lošem stanju, ostvarili smo 32,8 tisuća noćenja tako da je 2006. bila bolja i od 2005., koja je bila rekordna po broju noćenja pa smo mislili da ju nećemo ponoviti«, ističe Jurinović. Ostali se hosteli ne mogu pohvaliti takvim rezultatima, ali što se Nove godine tiče, svi su zadovoljni. To pokazuje da je Zagreb sve poželjnije odredište.</p>
<p>»Cijeli prosinac bio je prilično loš, za Božić smo bili zatvoreni, ali 30. i 31. prosinca bili smo puni«, rekli su u hostelu Fulir, gdje je noćilo najviše Talijana. I Jasna Britvec, vlasnica MGM hostela, ističe prosinac kao slabo popunjen do Nove godine, kada su stigli Talijani, a gotovo ista priča ponavlja se u hostelima Nocturno i Ravnice. </p>
<p>»Prosinac je po običaju slabiji, ali od 28. prosinca do 1. siječnja bili smo puni. Stiglo je 70 posto gostiju iz Italije, zatim Slovenije i BiH«, kažu u hostelu Ravnice. Jedini hostel, gdje Talijani nisu bili najbrojniji, bio je onaj u Gradu mladih, gdje je 10 Litvanaca boravilo od 28. prosinca do 1. siječnja. U prosincu je i taj je hostel bio poluprazan.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Gnu i kapibara žive nam u susjedstvu</p>
<p>Ponedjeljak je »obiteljski dan« za posjet - ulaznica se dobije za 10 kuna</p>
<p>Sunčani dani i iznadprosječne, gotovo proljetne, temperature glavni su krivac što životinje u Zoološkom vrtu ne spavaju zimski san. Iako je sredina siječnja, posjetitelja ima barem koliko i za ljetnih mjeseci, kad je posjećenost najveća. </p>
<p>»Isplati nam se doći ponedjeljkom, jer se to računa kao obiteljski dan. Cijena ulaznice tada je 10 kuna, što je iznimno povoljno«, ističe gospođa Katarina Stančić, koja je s prijateljicom i svoje troje djece odlučila provesti prijepodne u zoološkom. Uprava je zadnjih godina uložila puno za izgradnju i uređenje vrta, što se odrazilo i na njegovu izgledu i na posjećenosti. </p>
<p>Po cijelomu prostoru postavljeni su putokazi i table koji poučavaju posjetitelje o neobičnim životinjskim vrstama, njihovu parenju, veličini i potomstvu. Podignute su i male sjenice, koje osim estetskog imaju i edukativni karakter, jer se u njihovoj unutrašnjosti mogu pronaći još neka pojašnjenja o životinjama. </p>
<p>Uređen je prostor za nilske konje, morske lavove, a posebno se ističe tzv. »monsunska šuma« čija je unutrašnjost prilagođena životinjama koje žive u mraku. Prije nekoliko godina nije se u zoološkom vrtu moglo naći toliko životinjskih vrsta egzotičnog podrijetla kao što su egipatski letipas, mišji spori lori ili solomonski divovski rovaš. U kafiću smo naišli na gospodina Sandra Jekića, koji je uživao u soku sa svoje dvoje djece. </p>
<p>»Mislim da je prostor izuzetno dobro sređen. Sad smo pogledali nilske konje, ali smo brzo izašli, jer je malo smrdilo. Nakon soka slijede zmijice, sin to obožava, ali kćer ih se užasava«. </p>
<p>Pojedine vrste životinja u zoološkom imaju svoga sponzora, to jest nekoga tko ih financira i brine se o njima, što je moguće vidjeti ispred svake nastambe. Tužan je bio pogled na prostor za slonove. Nedavno su na tom mjestu obitavala dva, ali nakon ugibanja mužjaka, stara slonica Suma nije dugo ostala na životu. </p>
<p>Uskoro je uginula od samoće, a u zoološkom još nisu sigurni kad će - i hoće li - nabavljati novoga slona. Prostor se širi iz dana u dan i prilagođava se rastućem broju posjetitelja. Tako je izgrađen i »kavez za posjetitelje«, u kojemu su se mnogobrojni poželjeli fotografirati za uspomenu. </p>
<p>»Primjetila sam da se nigdje ne mogu kupiti kokice za hranjenje životinja, ne znam je li to neka nova politika zoološkog ili nešto drugo«, kaže jedna od posjetiteljica. Posjetiteljima s djecom žao je što je ukinut dječji zoološki vrt, u kojemu su se djeca mogla igrati s domaćim životinjama. </p>
<p>Ida AlićSanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Tradicija se prenosi s oca na sina </p>
<p>Puhački orkestri sviraju prema notnim zapisima, a sastavljeni su od akademskih glazbenika</p>
<p>Jastrebarsko je jedini grad u Hrvatskoj u kojemu, u sklopu dobrovoljnih vatrogasnih društava, djeluje pet puhačkih orkestara. Njihovi su članovi uglavnom srednjoškolci i studenti, a većina je završila ili još polazi osnovnu glazbenu školu.</p>
<p>»Velika je razlika između limene glazbe, koju sviraju na pogrebima, i naših puhačkih orkestara koji prema notnom zapisu sviraju koncertni program, kažu braća Dragutin i Petar Fabijanić, koji vode puhačke orkestre DVD-a Cvetković, Domagović, Gornji Desinec, Stankovo i Plešivica. </p>
<p>»S njima jednostavno živiš«, kaže Petar Fabijanić, profesor zagrebačke Glazbene škole »Pavao Markovac«. Njegov brat Dragutin, ravnatelj Glazbene škole Jastrebarsko, ističe da su Jaskanci izrazito talentirani za glazbu. »Puhački orkestri, u kojima sviraju i akademski glazbenici, veliko su bogatstvo Jaske i ponos grada«, kaže Dragutin Fabijanić napominjući da ti orkestri imaju dugu tradiciju koja se prenosi s oca na sina. </p>
<p>»Vatrogasci su oduvijek njegovali kulturnu tradiciju svoga sela i ona se u Jaski, na sreću, održala. Ponosni smo što mladim ljudima možemo prenijeti ljubav prema glazbi«, kažu Fabijanići. </p>
<p>Katarina, Sanja, Mihaela, Ivana i Diana članice su Puhačkog orkestra DVD-a Gornji Desinec koji neprekidno djeluje od 1919. Sanja već deset godina svira trubu. »Veseli me dobro društvo i putovanja«, kaže ona, a Diana, koja 13 godina svira bariton, kroz smjeh dodaje da je ugodno biti u društvu sa »zgodnim dečkima«. </p>
<p>»Počela sam svirati na nagovor tate. Ispočetka nisam imala volju, ali s vremenom je glazba postala dio mene«, kaže Diana. »Nagovorila me prijateljica. Krenula sam u glazbenu školu, a onda se upisala i u orkestar«, ispričala je Katarina koja svira flautu. </p>
<p>Najstariji puhački orkestra, osnovan 1895., dio je DVD-a Cvetković. U njemu danas svira šesta generacija glazbenika. »To mi je užitak! Počeo sam u drugom razredu osnovne škole i sviram već 14 godina«, kaže klarinetist Goran Dikšić, a Ivan Boričević (svira trubu) dodaje da je u orkestru »zbog putovanja, druženja i prijateljstva«. </p>
<p>Puhački orkestri imaju podršku Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Grada Jastrebarskoga. Nadica Žužak, tajnica te Zajednice i predsjednica Gradskoga vijeća, i sama je, do njegova ukidanja, svirala u Puhačkom orkestru DVD-a Petrovina. </p>
<p>»Grad je prepoznao vrijednosti puhačkih orkestara. Oni ga svojim nastupima promoviraju i vraćaju ono što Grad u njih ulaže. Ti su orkestri najbolji primjer glazbenoga opismenjavanja djece koja žive u manjim sredinama«, kaže Nadica Žužak. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvaraju se klubovi u županijskim središtima</p>
<p>Nakon Dugog Sela i Samobora, oboljeli od multiple skleroze dobili svoj klub i u Zaprešiću </p>
<p>Nakon Dugog Sela i Samobora, oboljeli od multiple skleroze dobili su svoj prostor i u Zaprešiću. Upravo se uređuju prostorije u zgradi zaprešićkog autobusnog terminala - postavljaju se pločice, uređuju se podovi i zidovi te sanitarni čvor, u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom. </p>
<p>»Grad Zaprešić nam je pronašao prostor, financira uređenje, a podmirivat će i sve režije. Imamo veliku podršku grada, pogotovo bivšeg gradonačelnika Morovića i pročelnice Bosner! I sadašnji je gradonačelnik, kako ja to volim reći, preslika bivšeg!«, ne skriva zadovoljstvo Branka Lukić, predsjednica Društva multiple skleroze Zagrebačke županije.</p>
<p>Pokazujući prostranu dvoranu na putu do koje nema ni jedne stepenice, oduševljeno priča o aktivnostima koje planiraju, od tribina i izložbi, do svakodnevnih okupljanja i druženja. </p>
<p>Nakon Zaprešića udruga namjerava otvoriti klub i u Velikoj Gorici. Na otvaranje klubova u županijskim središtima, a ne samo jednog , odlučili su se, objašnjava, zbog vrlo složenog smještaja Zagrebačke županije, koja je »prometno izrazito loše povezana. Kako doći do članova u Vrbovečkoj Dubravi, Krašiću, Žumberku, Zaprešiću...?! Bez automobila to je nemoguće!«, ističe Branka Lukić. Jedno središte uvijek bi nekome bilo predaleko, pogotovo zato što Županija, za razliku od Zagreba, nema organiziran prijevoz osoba s invaliditetom. Osim toga, besplatan godišnji pokaz osiguravaju oboljelima samo gradovi i općine, na čijem području vozi ZET, Bistra, Velika Gorica i Zaprešić. </p>
<p>Osim za druženje, klubovi su zamišljeni i kao mjesta, gdje oboljeli i njihove obitelji mogu dobiti informacije o svojim pravima i kako ih realizirati. Osim toga, napiminje predsjednica, prije učlanjenja u udrugu, koja trenutačno ima 146 članova, mnogi nisu ni znali da imaju povlastice, primjerice za televizor i telefon. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Snježna oluja odnijela 21 žrtvu, stotine tisuća bez struje</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Snježna oluja koja je tijekom vikenda zahvatila središnji dio Sjedinjenih Država odnijela 21 život, stotine tisuća kućanstava ostalo je bez struje, a na zaleđenim cestama zabilježene su broje prometne nesreće s tragičnim ishodom. Ledena kiša, susnježica i snijeg od petka su izazvali najmanje 12 žrtava u Oklahomi, šest u Missouriju, dvije u Teksasu i jednu u New Yorku. Sedam Meksikanaca poginulo je u nedjelju kraj Elk Citya u Oklahomi, kada je kombi u kojem su se vozili na zaleđenom dijelu autoceste prešao u drugi trak i udario u traktorsku prikolicu. U Oklahomi je bez struje ostalo oko 122.000 kućanstava, a u Del Cityju pod snijegom se urušio krov jedne sportske dvorane, pri čemu nitko nije ozlijeđen. U Nebraski su pale velike količine snijega koje su blokirale skoro sav promet. U Albanyju u New Yorku, jedan 22-godišnjak je poginuo kad je pao s ograde mosta, na koju se popeo da izbjegne klizeći automobil. Kod Syracuse u New Yorku, zatvorena je autocesta zbog lančanog sudara 30 vozila. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U odronu tla poginulo 18 osoba</p>
<p>COLOMBO</p>
<p> - Ogromne količine blata i mulja prekrile su u nedjelju poslijepodne naselja i prometnice u središnjem planinskom području Šri Lanke, nekih 150 kilometara od glavnog grada Colomba. Vlada te azijske zemlje odmah je na ugroženo područje poslala sve dostupne ekipe za spašavanje koje su evakuirale dio stanovništva koji je odbio napustiti svoje domove. Prema prvim procjenama, čak 3.500 obitelji je odmah premješteno u sigurna područja, a prema službenim podacima poginulo je 18 osoba, dok se njih 15 još uvijek smatra nestalim. Više od, pak, 2.000 domova je u potpunosti uništeno. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U sudaru brodova u Messinskom tjesnacu dvoje poginulih</p>
<p>RIM</p>
<p> - U sudaru ruskog teretnog broda i talijanskog brzog putničkog hidroglisera u ponedjeljak uvečer u Messinskom tjesnacu između Calabrije i Sicilije na jugu Italije poginule su dvije osobe, a 60 je ozlijeđeno. </p>
<p> Do incidenta je došlo ispred luke sicilijanskog grada Messine. Sudarili su se iz još nepoznatih razloga hidrogliser Segesta jet, koji prometuje između Reggio Calabrije i Messine i ruski nosač kontejnera »Susan Borchard« koji plovi pod zastavom Antigua i Barbuda.</p>
<p> Policija u Messini je potvrdila da su poginule dvije osobe članovi posade hidroglisera. </p>
<p> Ozlijeđeni putnici, od koji tri teže, prebačeni su u bolnice u Reggio Calabriji i Messinu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U 48 sati dva umjerena potresa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Seizmografi Seizmološkog zavoda Hrvatske zabilježili su u posljednjih 48 sati dva potresa umjerenog intenziteta. Posljednji je zabilježen u ponedjeljak u 4.02 sata s epicentrom 30 kilometara jugoistočno od Rijeke, u okolici grada Krka. Magnituda potresa prema Richteru iznosila je 2,3, a intenzitet u epicentru bio je četiri stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Materijalna šteta nije zabilježena.</p>
<p>U subotu u 16.48 sati zabilježen je potres s epicentrom 21 kilometar zapadno od Zagreba, u okolici Samobora. Magnituda prema Richteru bila je 2,3, a intenzitet u epicentru 4 stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio u Samoboru i okolici.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Čak 147 Elvisa pjevalo Love Me Tender</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Maleni gradić Parkes u udaljenom New South Walesu u Australiji postigao je novi svjetski rekord kad je čak 147 Elvisa Presleya jednoglasno otpjevalo Love Me Tender na završetku tradicionalnog godišnjeg festivala posvećenog neprežaljenom Kralju. Svojim neočekivanim uspjehom Parkes je potukao dosadašnji svjetski rekord kanadskog grada Collingwooda u kojem se okupilo 78 imitatora Elvisa Presleya, i to 30 godina nakon smrti King Presleya. Bivši vozač kamiona, Elvis Presley je prodao više nosača zvuka od bilo kojeg drugog glazbenika na svijetu. Njegovi blještavi kostimi u karakterističan glas i danas privlače milijune obožavatelja diljem svijeta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Crni čaj, ali bez mlijeka, koristan za srce</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Ljubitelji čaja trebali bi izbjegavati dodavanje mlijeka u svoj napitak kako bi se zaštitili od srčanih bolesti, doznaje se iz istraživanja liječnika berlinske bolnice Charite. Liječnici su otkrili da crni čaj opušta i širi arterije, čime se krvni tlak održava na zdravoj razini, no mlijeko poništava korisne učinke crnog čaja. Naime, proteini u mlijeku poznati kao kaseini blokiraju sposobnost arterija da se opuste i rašire. Čaj je najpopularnije piće nakon vode, no istraživanja pokazuju da, primjerice, 98 posto Britanaca crni čaj pije s mlijekom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Redovna fizička aktivnost pomaže kod grčeva u listovima</p>
<p>KÖLN</p>
<p> - Redovna fizička aktivnost pomaže u sprječavanju grčeva u listovima nogu tijekom noći, smatra Curt Beil iz Profesionalne udruge njemačkih neurologa (BDN) sa sjedištem u Dusseldorfu. »Dvadeset minuta laganog trčanja ili redovna šetnja mogu ojačati mišiće i smanjiti rizik od grčeva«, rekao je Beil. Svi su podložni grčevima u nogama. U mnogim slučajevima do njih dolazi zbog prenaprezanja mišića zbog dužeg planinarenja ili trčanja bez zagrijavanja. Alkohol, nikotin i nedostatak sna također mogu biti uzroci grčeva. Istezanje noge obično pomaže, a isto tako i pripravci magnezija. U slučaju da se grčevi redovno javljaju Beil preporučuje odlazak kod liječnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Malezija projektira superbrzi vlak vrijedan 2 milijarde dolara</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Malezijska Vlada odlučila je ove godine započeti projekt izgradnje superbrzog jednotračnog vlaka koji bi povezivao malezijsku prijestolnicu sa susjednim Singapurom. Projekt je vrijedan 2,3 milijarde dolara, a predviđena brzina tzv. vlaka metka je oko 300 kilometara na sat. Vlak koji trenutno povezuje Kuala Lumpur i Singapur postiže maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 160 kilometara na sat, pa bi se vožnja između ta dva megalopolisa dvostruko skratila. Inače, to će biti prva međunarodna linija superbrzog vlaka izvan Europe. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Opeklo ga sunce pa hoće u Guinnessovu knjigu</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Četrdesettrogodišnjak iz Hong Konga traži svoje mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda jer je, nakon neopreznog izlaganja suncu, s prsa oljuštio komad kože velik 21,6 cm i to u obliku Kine. Barry Kwok tvrdi da je baš njegov komad kože oljuštene nakon sunčanih opekotina »stečenih« na hongkonškoj plaži, najveći na svijetu. GUinnessovi dužnosnici odbili su uzeti u razmatranje njegov rekord jer je uz oljuštenu kožu nije dostavio i fotografiju na kojoj bi se vidjelo da je doista oguljena s njega. Uspomenu na neoprezno sunčanje Kwok čuva još od 1979., a prije sedam godina zaključio je da zaslužuje mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Novi sjaj dubrovačkoga Tiziana </p>
<p>Zahvaljujući trudu Višnje Bralić i Pavla Lerotića Tizianova »Marija Magdalena« iz dubrovačke dominikanske crkve ponovno je zabljesnula u svoj svojoj ljepoti</p>
<p>Nakon šest godina konzervatorsko-restauratorskih radova Višnje Bralić i Pavla Lerotića oltarna slika Tiziana Vecellija »Marija Magdalena« iz dubrovačke dominikanske crkve ponovno je zabljesnula u svoj svojoj ljepoti. Ulje na platnu, narudžba člana dubrovačke plemićke obitelji Pucić iz sredine 16. stoljeća, prikazuje Mariju Magdalenu, sv. Vlaha, Rafaela, Tobiju i donatora. Ta uz još dvije Tizianove slike, također dubrovačke narudžbe, jedne u Anconi i druge koja se nalazi u katedrali u Dubrovniku, potvrđuje bogatstvo Grada i vezanost uz kulturno-civilizacijski krug Serenissime. Pala Marije Magdalene stoljećima je privlačila pažnju stručnjaka, kao što su J. Crowe, G. R. Cavalcaselle, autori Tizianove monografije iz 1877., te B. Berenson. </p>
<p>Od danas do 25. veljače se ta oltarna slika može pogledati na izložbi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu koja će pokazati i postupak restauriranja izveden u Hrvatskome restauratorskom zavodu u Zagrebu: dugotrajan i složen rad dvoje konzervatora-restauratora - Višnje Bralić, pročelnice službe za pokretnu baštinu, i Pavla Lerotića, voditelja odsjeka za štafelajno slikarstvo. Zavod njeguje praksu izlaganja restauriranih umjetnina, uglavnom većih cjelina, no ovo je djelo po dužini rada, angažmanu restauratora, institucije i međunarodnih stručnjaka poput firentinskog restauratora Stefana Scarpellija, i zbog značenja same umjetnine zaslužilo da budu pojedinačno predstavljeno. </p>
<p> Restauriranje je potaknula želja da se slika prikaže na velikoj izložbi u Vatikanu 1999. godine »Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost«. Zbog osipanja i prekrivenosti slojevima potamnjeloga, požutjela laka, odustalo se od izlaganja, a organizatori izložbe - akademici Vladimir Marković i Igor Fisković, glavni konzervator RH Miljenko Domijan i prof. dr. Radoslav Tomić, pokrenuli su njezino restauriranje. Pala je najveća oštećenja dobila zbog vlage, te početkom 19. stoljeća kad su ju dominikanci iz straha od pljački napoleonskih trupa skinuli s oltara i držali zamotanu. U više je navrata restaurirana. Prvi put, od 1859. do 1865., povjerena je Venecijancu Paolu Fabrisu, glavnom konzervatoru Duždeve palače i restauratoru najpoznatijih Tizianovih slika - »Uznesenja Bogorodice«, pala »Pesaro« i »San Marco«. Radova je bilo puno, dobro su izvedeni i svi su materijali zamjenjivi. Ipak, brojni retuši - primjerice, na Tobijinoj kosi restaurator nije popunjavao svako oštećenje egzaktno do ruba, nego je preko cijele oštećene zone izmislio nove uvojke - frizuru po ondašnjoj modi - godinama su zbunjivali povjesničare umjetnosti u pitanjima oko odnosa udjela Tiziana i radionice. U 20. stoljeću napravljeno je više parcijalnih intervencija.</p>
<p>Cilj sadašnje restauracije bilo je konsolidaranje oslabljene strukture slikanih slojeva, čišćenje nečistoće i požutjela laka te ispitivanje naknadnih intervencija. Odgovarajućom metodom i retušem trebalo je omogućiti prevladavanje sačuvanih dijelova izvornog oblikovanja u vizualnom doživljaju cjeline. Pavao Lerotić izveo je retuširanje i rekonstrukciju oštećenja: minucioznim zahvatima poštivao je Tizianovu slikarsku metodu. U fazi čišćenja, koju je uz njega izvela Višnja Bralić, pazilo se da se ne uklone i osjetljive završne lazure. Oboje ističu da u kvalitetnom čišćenju i restauraciji kao krajnji rezultat treba izbjeći često spočitavanu sirovost i preveliku intenzivnost kolorita. </p>
<p>Višnja Bralić je kao povjesničarka umjetnosti obradila palu i prikupila vrlo opsežnu literaturu. Nakon restauracije slika se može revalorizirati i točnije smjestiti unutar Tizianova opusa. </p>
<p>Mišljenja o majstorovu udjelu su oprečna - od onih da se slika s većim pravom nego ikoja druga slika u Dalmaciji pripisuje Tizianu (Lj. Karaman), do istodobnoga mišljenja (D. Westphal) da gotovo nema udjela njegove ruke. Međutim, rendgenski i infracrveni snimci pokazali su elemente karakteristične upravo za Tizianov način slikarskog procesa: prije svega pozicioniranje figura. I završni detalji, način na koji su koloristički građeni bijeli ovratnici, detalj Vlahine brade, profila, uha, dokazuju Tizianov konačni udio na slici. Restauratori najavljuju publikaciju u kojoj će objediniti sve nove spoznaje.</p>
<p>Nakon odlično obavljenoga restauratorskog zahvata Višnje Bralić i Pavla Lerotića slika će ponovno biti postavljena na oltar sv. Magdalene u dubrovačkoj dominikanskoj crkvi. </p>
<p>Petrarca na poleđini slike</p>
<p>Na poleđini platna su se nakon uklanjanja stare rentoalaže pokazali natpisi, skice i crteži, što je uobičajeno za to vrijeme i za Tizianove slike. Tizian je prilično dosta dugo ostavljao da se jedna faza suši i najčešće je okretao slike prema zidu. Brojni šegrti, dok su se motali po radionici, znali su nešto načrčkati - primjerice karikature, skice. Ovdje su se našli, sasvim neočekivano, stihovi iz »Kanconijera« Francesca Petrarce.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Vremeplovac filmske fantastike</p>
<p>Vješta upotreba flash backova i inovativna filmska struktura postali su zaštitni znak ovoga maštovitog i darovitog britanskog redatelja</p>
<p>Daroviti i maštoviti britanski redatelj Cristopher Nolan (London, 1970. ) debitirao je niskobudžetnim britanskim crno-bijelim trilerom »Praćenje« (»Following«), o mladom piscu koji slijedi nepoznate ljude radi materijala za svoje knjige. </p>
<p>No, pozornost međunarodne kritike i publike stekao je svojim drugim filmom, »Memento«, inovativnim i napetim kriminalističkim trilerom o čovjeku koji je izgubio pamćenje nakon što mu je ubijena supruga.</p>
<p> U »Mementu« je radnja tekla unatrag, na način da je scena završavala djelićem prethodne, koja se kronološki događa poslije nje, scene su bile ograničene dužinom protagonistova kratkoročnog sjećanja i isprepletene pravocrtnom pričom. </p>
<p>Odlična režija omogućivala je potpuno uživljavanje u protagonistov lik (odlični Guy Pearce) u svim njegovim dimenzijama, te je gledatelj zajedno s njim prolazio kroz vrtlog zbivanja tijekom kojih većina likova zlorabi njegov poremećaj. </p>
<p> Iako se na prvi pogled činilo da krimić ispričan od kraja gubi na zanimljivosti, to s »Mementom« nije bio slučaj, jer je scenarij (rad samog redatelja) bio tako dobro strukturiran da povratkom u prošlost zapravo dodatno zapliće radnju.</p>
<p>Nakon »Mementa« Nolan se odlučio na remake »Nesanice«, norveškoga mračnog kriminalističkog trilera iz 1998. u režiji Erika Skjoldbjaerga. Nesanica glavnog lika (Al Pacino) prikazana je u početku kao posljedica svijetlih polarnih noći, ali je dobila novo značenje – borbu inspektora s vlastitom savjesti. </p>
<p>Nolanovu režiju odlikovala je iznimna vizualna elegancija i diskretna upotreba glazbe. Premda je na nekoliko mjesta intrigantnu psihološku sastavnicu filma podredio hollywoodskim konvencijama žanra, uglavnom je ostao dosljedan svojoj poetici i stvorio originalno i dojmljivo filmsko djelo. </p>
<p>Nolan se potom djelomice uspješno prihvatio oživljavanja serijala o Batmanu filmom »Batman: Početak«. Nolanov Bruce Wayne nije bio uglađeni gradski gospodin, već rezignirani mladić koji se upušta i kriminal, a Gotham City nije bio gotički i mračan poput Burtonova, ali ni nalik staromodnom i razuzdanom Schumacherovu, već kao modernizirani današnji New York. </p>
<p>Prikazujući ulice grada kojim je zavladao kriminal, Nolan se previše trudio da bude vizualno prilično različit od svojih prethodnika. Dijalozi su bili patetični i naporno neprirodni, znatno više nego u prijašnjim nastavcima, i premda je film bez sumnje bio osvježenje u poljuljanom Batmanovu serijalu, ipak nije dosegnuo kvalitetu prvog Burtonova i prvog Schumacherova ostvarenja. </p>
<p>Nolanov najnoviji film »Prestiž« vrlo je zanimljivo, nepredvidljivo i uzbudljivo ostvarenje o suparništvu mađioničara, s klasično rafiniranim Hughom Jackmanom i zlokobnim Christianom Baleom u ulozi mađioničara, primjereno atraktivnom i zavodljivom Scarlett Johannsson kao asistenticom u trikovima, tradicionalno suzdržanim Michaelom Caineom u ulozi mentora i konačno dostajanstvenim i smirenim Davidom Bowijem u ulozi Nikole Tesle (čiji je izum ključan za najveći mađioničarski trik). </p>
<p>»Prestiž« je vješto isprepleten brojnim flash backovima, koji već postaju Nolanov zaštitni znak, vrhunska scenografija i kostimi sjajno su dočarali Englesku na prijelazu stoljeća i konačni rezultat je film koji zahvaljujući domišljatosti svoga redatelja u cjelini nadmašuje očekivanja.</p>
<p>Zaključno, možemo reći da je Cristopher Nolan danas jedan od najzanimljivijih redatelja u Hollywoodu, svježa krv kakva je kalifornijskoj tvornici snova bila prijeko potrebna. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dječak Eragon za stopama Harryja Pottera</p>
<p>Romani Christophera Paolinija »Eragon« i »Prvorođeni« koje je u nas objavio »Kapitol«, počinju slijediti slavu romana o Harryju Potteru </p>
<p>Ni čarobnjaštvo nema vječne čini, ma koliko legendarna škola Hogwarts za vještice i čarobnjake koju pohađa Harry Potter opčaravala pustolovinama koje će konačno završiti ovoga ljeta, posljednjim, sedmim nastavkom o Harryjevim pustolovinama. Legendarna škola u koju se dolazi letećim automobilom, koja u dvorištu ima oholo stablo proždrljiva granja, u kojoj djeca uvježbavaju zračni metloboj i kojekakve druge magične igre, u kojoj vreba gomila tajni i akcija u stilu Sherlocka Holmesa, ipak prestaje biti srcem svijeta. Naime, negdje u Montani, sa šiljatih planina prekrivenih snijegom, jedno klupko mašte otkotrljalo se do podnožja i izrodilo - Eragona!</p>
<p> Viteški dječak Eragon, kojega je izmislio Christopher Paolini, nadahnut planinskim pejsažem Rajske doline u Montani (gdje živi s roditeljima), pronašao je magični plavi kamen iz kojega se izrodilo zmajevo jaje, a iz jajeta se izlegla prekrasna zmajica Safira koja će Eragona povesti u svijet magije i moći, kroz mračne staze carstva, napose pokrajine Alagezije kojom vlada okrutni Galbatoriks. Jahači zmajeva, patuljci, vilenjaci i brojni drugi likovi prepleću i raskrčuju putove do Eragonova konačnoga obračuna s okrutnim kraljem, a družine - neprijateljski Urgali i dobrohotni Vardeni (koji kao pobunjenici također žele svrgnuti Galbatorikosa) daju lepršavoj pustolovini gordost junačkoga epa. I eto nas, u trećem mileniju, ponovno do one starinske sinteze romantičnoga i viteškoga, koja je duša gotovo svakoga napisanog epa. A i dva najnovija junaka katkada nalikuju braći koju su sudbine odnijele na različita putovanja - Eragon je također siroče kao i Potter, jednako je hrabar kao i on i jednako osvaja sve vidljive i nevidljive prostore imaginarnog svijeta. </p>
<p>No, daleki »brat« se pojavio među nama, bitka je počela - knjige »Eragon« i »Prvorođeni« Christophera Paolinija (koje su u nas prevedene u izdanju »Kapitola«) dostižu slavu Harryjevih epizoda, pa se u svjetsku poteromaniju umiješala sada i eragonmanija, a dječje svijesti diljem svijeta dobile su na tome tržišnom ringišpilu još veće okrete u minuti. Nema što, i trgovci sada znaju gdje valja udariti mačem - u misterij dječjega planeta, pa da se rasprše sve avanture u tisuću boja!</p>
<p> Nakon što je na internetskoj stranici »Scholastic online« provedena anketa među 2800 djece, rezultat je rekao: baš svako dijete u 2007. godini čitat će pustolovine Pottera i Eragona, a s tim željama poklapaju se i statistički podaci. </p>
<p>Eragon slijedi Pottera, u to nema sumnje, i naoružan je jednako magičnim mačevima, bujnom maštom, opijen je jednako neprijateljem kao i Harry (Harryjeva je boljka okrutni Lord Voldemort, a Eragonova muka je mrski kralj Galbatoriks), a podržan je i jednako moćnom utakmicom vrlih knjižara i kompanija. I Eragon je, naime, baš kao i Harry, dobio svoj filmski život - po njemu je snimljen istoimeni film (u režiji Stefena Fangmeiera, i s ulogama Edwarda Speleersa, Johna Malkovicha, Jeremyja Ironsa i drugih), a književne fantazije su, dakako, dobile svoje suparničke projekte, odnosno najbolje tvrtke za specijalne efekte. Svijet je sasvim podjetinjio - krilata bića, drevni mitovi i magične zemlje primili su u svoje »tajno« društvo moderne izdavače, promotore, filmaše, glumce i kolo sreće, na kojem su sljubljeni i irealni i vrlo realni likovi, stvorilo je jedan iluzorni umjetnički raj. </p>
<p>Nije li to ipak čudno? S jedne strane govori se o otupljivanju mladeži koja bulji u televizore i druge kojekakve ekrane, a s druge strane, procvjetala je poput ruže dječja fantazija koja je odjednom snažnija i od »Čarobnjaka iz Oza«, i od »Alice u zemlji čudesa«, čak i od »Gospodara prstenova«, tog izvrsnog djela u kojemu su još prije bljesnuli čarobnjaci, magični predmeti (prstenovi), tajnovite zemlje i u kojem su buknule u najimpresivnijem aranžmanu arhetipske borbe dobra i zla. Poslije velika uspjeha Tolkienova romana i izvrsnog filma Petera Jacksona (koji je, poslije »Titanica« jedini zaradio više od milijardu dolara), očito se shvaćeno da fantastika, što se vraća starim predajama, narodima i mitskim zemljama, jest pravo novo osvježenje u bezdušnoj civilizaciji koja se poput muhe zalijepila za ekrane. Svaka čast piscima, no marketinški stručnjaci shvatili su poruku - nakon kojekakvih površnih estradnih tipova, ponovno u modu dolazi egzotika arhetipova. </p>
<p>Dok je do sada kruta, pragmatična realnost ubijala umjetničku maštu, sada valja maštom pobijediti dosadnu zbilju i ozlovoljenu masu. Nije li u pitanju, iza književnih inovacija, još jedan globalni promotivni trik koji želi izokrenuti svijest, pa onda i tržište? No, ovoga puta on donosi i veliku korist - djeca iznova čitaju knjige, i to debele, epske knjige, i tako njeguju odmalena književnu kulturu, da ne bi ubuduće zaglibili u prijeteći vir virtualna svijeta. </p>
<p>Nije samo dječja književnost pohrlila tom novom »obećanom« raju mašte - mnoštvo novih hitova za odrale potvrđuje da se valja vratiti unazad, jer nam je napretka zbilja dosta. Na čarobnom pladnju je »Teorija zavjera« Davida Southwella i Seana Twista (u kojoj se opet afirmira misterij kao pokretač cijeloga svijeta), pa knjiga »Da Vincijev kod« (koja oči svijeta odjednom usmjerava na sliku »Posljednja večera« i novi biblijski kod), pa knjiga »Sveta krv, sveti Gral« Michaela Baigenta i Richarda Leigha, pa roman »Povjesničarka« Elisabethe Kostove (u kojemu se oživljava mit o Drakuli, odnosno o Vladu Tepesu). Svijet dobiva nanovo mitski plašt, jer je do sada bivao previše razotkrivan, a transparentnost medijskih ekrana nam je dozlogrdila - zato valja razodijenuto nanovo nekako odjenuti.</p>
<p>No, i mit se, dakako, opet kupuje - tako je J. K. Rowling (kojoj je izdavač Bloomsbury za prvu knjigu »Harry Potter i kamen mudraca« isplatio akontaciju od samo 3000 funti) uspjela, zahvaljujući velikoj kampanji za radost mašte, prodati oko 380 milijuna primjeraka svojih knjiga, čime je postala bogatija od kraljice Elizabete II. Prodano je oko 108 milijuna primjeraka posljednje knjige o Harryju Potteru, a taj nastavak, pod nazivom »'Harry Potter i polukrvni princ« prodan je za samo 24 sata poslije objavljivanja u devet milijuna primjeraka. Mitovi lete, ali kontrolori leta ipak obitavaju na zemlji.</p>
<p>No, za razlikuod Pottera, Eragon donosi i novu priču - priču o talentiranome mladom piscu koji je svoga »Eragona« počeo pisati s 15 godina i koji svojim »nevinim« godinama još više romantizira ovaj velebni (i svakako domišljati) projekt. Naravno, zahtjevno slaganje priče (koja se u jednom nastavku proteže na oko šesto stranica) ne mora biti i tematska inovacija, jer vile, patuljci, čarobnjaci, drevni stvarni iliti nestvarni jezici, vrli junaci i zlokobni vladari toliko su već trčkarali po šumama svjetske književnosti, da sada valja pokazati neki novum - beskrajnu moć izdržljivosti na dugačkim stazama epske fanzazije. Nije više zanimljivo napisati kratku fantastičnu priču (pa makar bila sjajna,a kao ona u Brlićkinim »Pričama iz davnine«), nego je sada u modi rastezati maštu kao sapunicu, pa da ona postane bjelosvjetski multimedijski užitak.</p>
<p>Svaka čast piscima, no debele knjige fantastike, priče u nastavcima nisu samo književna svojina, nego je to i »naslijeđe«, kako glasi naslov ove ambiciozne trilogije darovita Christophera Paolinija - naslijeđe koje preuzimaju pohlepni izdavači i promotori za svaku zgodu. </p>
<p>No, uživajmo u konkurentskoj bitki - Eragon potvrđuje da Potterova nije zadnja i da se svaka opsesija, ma kako bila razložna, utišava rađanjem druge. Priznajmo, ovoga puta u ovom svijetu kratkoročnih uspjeha barem uživamo slasno na utrkama na duge staze! Uostalom, za djecu je ipak bolje da ih pronosi zmaj u neki drugi svijet, nego da ih mali miš odvede do neke glupave ponude na internetskom sajtu. Hoće li razigrani Eragon, baš kao i Potter, pobijediti invaziju stolnih miševa? Izgleda da hoće i zato navijajmo za one što raspaljuju, a ne za one što uspavljuju podatne dječje glave. </p>
<p> Potter i Eragon, unatoč različitom stilu unutar sličnih arhetipskih tema (Potter je, kažimo, »literarniji«, a Eragon više usredotočen na same akcije) obavljaju zajedničku misiju - spašavanja »drevne« pisane riječi od moćnoga carstva lorda Billa Gatesa. </p>
<p>Eragon u 1,8 milijuna primjeraka </p>
<p>Knjiga »Eragon« (koja je prvi dio Paolinijeve trilogije »Naslijeđe«) dostigla je nakladu od milijun primjeraka tek pola godine nakon objavljivanja (2003. godine), a drugi dio trilogije, roman »Prvorođeni«, prodan je u samo prvom tjednu poslije objavljivanja (2005.) u 425.000 primjeraka tvrdoga uveza. Dakako, upravo je stiglo i hrvatsko novo izdanje toga duhovnog esperanta - izišla je druga knjiga serije, knjiga »Prvorođeni«, u prijevodu Neđeljske Batinović. U Random Houseu očekuju nakladu novoga romana do milijun i 800 tisuća primjeraka i cijelo svjetsko selo opet je veselo - čak po školama diljem svijeta sve bruji od Eragonovih gostovanja koji oblači srednjovjekovne kostime, po uzoru na Pottera i njegovu družinu koja je u svjetskim knjižnicama zavodila dječicu svojim plaštevima, u povodu svake nove epizode »vječnoga« književnog serijala. </p>
<p>Dakako, od dječje znatiželje bujaju mnoge industrije, ne samo književna - čak je i Coca Cola platila filmskoj kompaniji Warner Bross (koja je snimila filmove o Potteru) 150 milijuna dolara za korištenje ekskluzivnih marketinških prava na neodoljiv Harryjev lik, pa je za pretpostaviti da će se i suparnik Eragon, koji neometano jaše na romantičnoj zmajici Safiri, uvući na sve stane i pukotine kugle zemaljske. Hoće li Eragon osvojiti zamjetno mjesto na top listi Wikipedije, na kojoj je »Harry Potter« na četvrtome mjestu najprodavanijih knjiga u povijesti, dok deveto mjesto održava misteriozni »Da Vincijev kod«?</p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Od provokacija do šaketanja </p>
<p>Sukobi hrvatskih i srpskih navijača proširili su se i na teniske terene</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Sukobi hrvatskih i srpskih navijača proširili su se i na teniske terene. Oko 40 pripadnika australske policije u 12.30 sati po lokalnom vremenu u Melbourne Parku zaustavilo je tučnjavu hrvatskih i srpskih navijača, većinom mladića, koji nisu birali sredstva u fizičkom obračunu. </p>
<p>Uoči početka meča Ančića i Soede na jednom od trgova gdje se mečevi mogu gledati na velikim ekranima verbalne provokacije ubrzo su prerasle u gađanje bocama, udaranje šakama, nogama te drškama nacionalnih zastava. Prema pisanju australskih medija, nakon tučnjave nekoliko srpskih navijača zadržano je na ispitivanju, dok su neki potražili liječničku pomoć zbog lakših ozljeda. Policija nikoga nije privela, niti podigla bilo kakve optužbe. </p>
<p>Nakon sukoba, obje strane međusobno se optužuju. Tom Starčević, tajnik Hrvatske zajednice u Victoriji, tvrdi kako su mu svjedoci potvrdili da su Srbi prvi počeli vikati: »Umrite Hrvati, umrite!« S druge je strane predsjednik srpskoga kulturnoga kluba Toma Banjanin krivicu svalio na leđa Hrvata, optužujući ih da su umiješali politiku u sport. </p>
<p>»Koliko god smo sretni kad vidimo puno navijača koji su došli podržati svoje igrače, toliko ćemo biti brutalni ako neka grupa ili pojedinac prijeđe granicu prihvatljivog ponašanja na ovoj obiteljskoj manifestaciji«, rekao je direktor australskoga teniskog saveza Steve Wood. </p>
<p>Srpska tenisačica Jelena Janković smatra kako u tenisu nema mjesta za takve ispade, ali su najviše mogući upravo u Melbourneu, etnički vrlo »šarenom« gradu.</p>
<p>»Mislim da se ovakvi problemi mogu dogoditi samo ovdje u Melbourneu i nigdje drugdje u svijetu«, rekla je Janković. </p>
<p>Mario Ančić je, pak, rekao kako nije ništa čuo ni vidio. Također je napomenuo da s hrvatskim navijačima nikad nije bilo problema. Nakon svega, organizator je odlučio dvoboj Čilić - Bozoljac, koji je na rasporedu drugog dana turnira, povjeriti nešto većem broju zaštitara. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ančić lakoćom, oproštaj Ljubičića </p>
<p>Hrvatski tenis nije se proslavio prvog dana Australian Opena, samo je Mario Ančić izborio drugo kolo. Ivan Ljubičić postao je najveća žrtva na otvorenju prvoga Grand Slama sezone, a od turnira su se oprostili Karolina Šprem i Ivo Karlović </p>
<p>Ogled protiv najboljega japanskog tenisača Goa Soede za devetog je tenisača svijeta bio tek malo jači trening. Nakon 115 minuta igre Mario Ančić je slavio sa 6-4, 6-3, 6-2. Pritom je samo jednom ispustio svoj servis, i to u trećem setu, kad je već sve bilo riješeno. Osim toga, prosjek su malo pokvarile četiri dvostruke pogreške, no inače je bio izvrsno raspoložen na servisu. Ančić je izgubio samo četiri poena nakon prvog servisa, kojeg je ubacio 64 posto. Razlika u kvaliteti osjetila se i u broju »winnera« (33-17), kao i na mreži, gdje je Ančić realizirao 19 od 24 poena. </p>
<p>Nakon Japanca slijedi Španjolac. Guillermo Garcia Lopez vjerojatno ni sam nije vjerovao da će doći do drugoga kola u Melbourneu, budući da je s druge strane bio Šveđanin Joachim Johansson s razornim servisom. Ipak, nakon drugoga gema Johansson je predao meč zbog žuljeva na nozi. Prošle je godine Ančić pobijedio 65. tenisača svijeta na zemlji u Hamburgu, bio je to njihov jedini međusobni dvoboj. </p>
<p>Iznenađenje dana priredio je Mardy Fish. Četvrtom nositelju nije pomoglo ni 28 asova, za dva je sata i 53 minute Amerikanac slavio sa 4-6, 7-6 (2), 6-4, 6-4. Sve što je Ljubičić uspio jest dobiti prvi set. Kako je meč odmicao, tako su njegovi udarci bili neprecizniji. Uzaludni su očito bili savjeti Ančića, kojeg je Fish pobijedio prošlog tjedna u osmini finala Aucklanda. Uoči turnira prošlogodišnji je četvrtfinalist bio prepun samopouzdanja, no u ponedjeljak je očito na terenu bio neki drugi Ljubičić, koji nije znao iskoristiti prilike za povratak u meč. </p>
<p>Jedan as manje od Ljubičića servirao je Ivo Karlović u dvoboju protiv Jürgena Melzera. No, kao ni Ljubičiću, tako 27 asova nije pomogao ni Karloviću, ljevoruki Austrijanac je slavio sa 6-4, 6-4, 7-6 (6). Prošlog je tjedna Melzer predao polufinale u Sydneyju zbog želučanog virusa. No, to se u ponedjeljak uopće nije osjetilo, Melzer je za dva oduzeta servisa trebao tri prilike, dok Karlović nije iskoristio nijednu od četiri »break« prilike. </p>
<p>Karolina Šprem je priredila već viđeni scenarij. Agresivnim je pristupom iznenadila Ruskinju Mariju Kiriljenko. Dok su lopte ulazile u teren, 22-godišnja je Varaždinka diktirala tempo, što je rezultiralo vodstvom sa 6-3, 2-0. No, onda se kod Šprem dogodio neobjašnjiv pad. Pogreške su se počele gomilati u njezinoj rubrici, Kiriljenko je samo morala dovoljno dugo držati loptu u igri. Uglavnom, do kraja meča Šprem je osvojila dva gema, nakon 121 minute Kiriljenko je otišla u drugo kolo pobjedom sa 3-6, 6-3, 6-1. </p>
<p>Drugog dana Australian Opena na teren će izaći preostala dva hrvatska predstavnika. Jelena Kostanić-Tošić i Sophie Ferguson igraju drugi meč dana na terenu broj sedam nakon 1 sat, a dvoboj »visokog rizika« između Marina Čilića i Ilije Bozoljca organizator je »gurnuo« na teren broj 21, gdje su posljednji na redu. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: </p>
<p>tenisači: Stepanek (20) – Llodra 6-2, 6-4, 6-0, Ferrer (16) – Pless 7-5, 6-4, 6-3, T. Johansson – Chiudinelli 6-4, 3-6, 1-6, 6-4, 6-2, Lopez – Wilson 7-6 (8), 4-6, 6-3, 7-6 (3), Serra – Devilder 7-5, 6-2, 6-4; tenisačice: Schiavone (14) – Klösel 6-4, 6-4, Ruano Pascual – Czink 1-6, 6-1, 9-7, Adamczak – Tulyaganova 6-1, 6-4, Schruff – Jie (31) 4-6, 7-6 (1), 6-4, Kuznjecova (3) – Moore 6-2, 6-0, S. Williams – Santangelo (27) 6-2, 6-1. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Primorac: Možda iznenadi netko od nas staraca </p>
<p>Zoran Primorac: Mogu igrati bez opterećenja, jer je turnir jači i od Svjetskog prvenstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U izostanku bolesne Tamare Boroš, najveći teret očekivanja domaće publike na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u stolnom tenisu pao je na leđa Zorana Primorca. Iako u 38. godini života, Primorac i dalje igra na visokoj razini, kako na Pro Touru, tako i za klub u Ligi prvaka. U Zagrebu mu zvijezde dosad nisu bile posebno naklonjene, možda je napokon došlo vrijeme za prekid tradicije. </p>
<p>»Forma mi nije na najvišoj razini, iako su mi posljednji rezultati u Ligi prvaka dosta dobri, pobijedio sam u svim mečevima. Dosadašnja iskustva sa Zagreb Opena za mene nisu bila najljepša, ali ove godine nemam što izgubiti. Mogu igrati bez opterećenja, jer je ovaj turnir jači i od Svjetskog prvenstva«, istaknuo je prvi hrvatski »reket«, koji prije ždrijeba ima samo jednu želju: </p>
<p>»Samo da ne dobijem Yoshidu u prvom kolu.«</p>
<p>Aluzija je jasna, Japanac je izbacivao Zokija na startu posljednja dva zagrebačka turnira. No, dobra je vijest da ga ove godine nema, tako da naš stolnotenisač može mirno spavati. </p>
<p>Ovogodišnji turnir mnogi opisuju kao još jednu bitku u »ratu« Kine protiv ostatka svijeta. No, ima li itko izgleda protiv Kineza? </p>
<p>»Za Kineze će najopasniji biti Timo Boll, a sigurno se boje i Samsonova unatoč tome što ih on nije tako često pobjeđivao. Tu su još i Korejci, a tko zna, možda i netko od nas staraca, poput Saivea, Rosskopfa ili mene, uspije iznenaditi«, našalio se Primorac. </p>
<p>Uza Zokija, od naših je igrača u glavnom turniru i Roko Tošić, a jedan od najjačih hrvatskih aduta u kvalifikacijama bit će Dado Šurbek koji je prije nekoliko dana u Srednjoeuropskoj ligi svladao bivšega svjetskog prvaka Wernera Schlagera. </p>
<p>»Iza mene je dobra sezona, nadam se da će se tako nastaviti i na ovom turniru. Posebna mi je čast što ću u paru igrati s Primorcem«, kratko je kazao Šurbek. </p>
<p>Podsjetimo, turnir počinje u utorak kvalifikacijama, a glavni turnir kreće u četvrtak u Ledenoj dvorani Doma sportova. Za kvalifikacijske je dane ulaz slobodan, dok je za glavni turnir cijena ulaznica 20 kuna. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Je li Ivica Olić »duda varalica« </p>
<p>I dok bismo onaj ljetni angažman Jensa Nowotnyja mogli razumjeti i podržati, pokušaj s Olićem ipak je teško shvatljiv</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Možemo prihvatiti tezu da dolazak Jensa Nowotnyja nije značio stihijsko slaganje momčadi, možemo prihvatiti i to da ni dolasci petorice novih igrača u ovom zimskom prijelaznom roku također ne znače stihijski pristup, možemo čak pronaći alibi i za činjenicu da će od šestorice prošloljetnih pojačanja sada ostati samo jedno... Ali, što reći za posljednje vapaje Dinamova dopredsjednika Zdravka Mamića za povratkom Ivice Olića? </p>
<p> Valja cijeniti ideju o dolasku zvučnog pojačanja ili, kako to u Maksimiru vole istaknuti - igrača-kapitalca. Već dulje vrijeme Mamić najavljuje dolazak napadača Rivaldove karizme, ali mnoge su se dopredsjednikove ideje u praksi razbile o maksimirske hridi i pritom, opravdano ili ne, na Dinamo sručile snažni val žestokih negativnih kritika. Što bi, dakle, eventualni Olićev dolazak značio za maksimirski klub i bi li on mogao biti prevaga za ozbiljniji europski iskorak? Iako sam Olić iza sebe ima određene reference, skloniji smo negativnom odgovoru. </p>
<p> Pritom ćemo samo nakratko evocirati ozračje u kojem je mladi napadač napustio Maksimir prije tri i pol godine: </p>
<p>»Odlazim zauvijek! Više se neću vratiti u hrvatski nogomet. U ovih godinu dana u Dinamu nisam ništa napredovao, niti mogu reći da sam se prodao u inozemstvo iz - Dinama! Prošle sam godine, na temelju igara u NK Zagreb imao ponudu Juventusa od čak šest milijuna eura. Sada sam otišao za pet milijuna«, govorio je Olić u srpnju 2003. neposredno prije odlaska u moskovski CSKA. </p>
<p> Što se, dakle, u međuvremenu promijenilo? Jesu li Mamić i Olić odjednom postali veliki prijatelji, jesu li u međuvremenu pronašli zajednički poslovni interes, je li Olić ipak odustao od tvrdnje da se nikad neće vratiti u hrvatski nogomet? Na ovakva je pitanja teško naći pravi odgovor, ali više smo dojma da je ova priča zapravo Mamićev (ne)vješti pokušaj amortiziranja javnosti. Nakon što su naglo zaiskrili odnosi s velikim dijelom medija, nakon što je zaredala serija negativnih kritika vezanih uz Dinamovu stručnu politiku, nekako je i shvatljivo pažnju javnosti kanalizirati prema pomalo bombastičnoj priči o Olićevu dolasku. Narodnim bismo rječnikom to mogli nazvati »dudom varalicom«.</p>
<p> Nadalje, točno je da ovome Dinamu još nedostaje neki iskusni igrač europske karizme, igrač koji bi samom svojom pojavom unio pobjednički duh i na kojeg bi se, uostalom, mladi nogometaši mogli osloniti i uz kojeg bi, naposljetku, mogli stasati. To je ovih dana govorio i sam Goran Jurić, kapetan tadašnje Croatije u vrijeme dok se ta momčad dvaput igrala u Ligi prvaka. </p>
<p> Međutim, Olić gotovo sigurno nije »taj«. Niti je Dinamu potreban takav profil igrača, niti bi njegov dolazak značio nekakvo jamstvo rezultatskog uzleta. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Potvrđen Šurbekov izbor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dragutin Šurbek i službeno je postao prvi čovjek Hrvatskoga stolnoteniskog saveza. Gradski ured za opću upravu potvrdio je legalnost skupštine HSTS-a održane 17. prosinca prošle godine, kao i izmjene i dopune statuta, čime je automatski i Šurbekov izbor za predsjednika postao pravovaljan. Dakako, poražena strana koju predvodi bivši predsjednik Saveza Ivo Goran Munivrana može se žaliti Središnjem uredu za opću upravu, što se i očekuje, ali žalba ne odgađa izvršenje rješenja. </p>
<p>»Ne dolazimo u Savez kao osvetnici. Ako Središnji ured za opću upravu odluči drugačije od Gradskog ureda, čeka nas nova skupština na kojoj ćemo opet pobijediti«, poručio je Branko Karapandža, novi direktor HSTS-a. </p>
<p>S obzirom na to da su »šurbekovci« posljednjih tjedana imali puno prigovora na rad izbornika hrvatskih reprezentacija, posebno Zlatka Novakovića, muškog izbornika, logičnim se nameće pitanje hoće li uslijediti smjene.</p>
<p>»Pustimo da prođe Zagreb Open, pa ću onda reći sve oko tog slučaja«, najavio je Šurbek, dok je Karapandža rekao nekoliko riječi i o organizaciji Svjetskog prvenstva koje se u svibnju održava u Zagrebu.</p>
<p>»Imamo određenih primjedbi, jer je dosta poslova napravljeno loše, a to je posljedica nesređenog stanja i za to smo svi krivi«, zaključio je direktor Saveza. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ferrari pokazao »aduta«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je Toyota pokrenula akciju predstavljanja bolida, u istu se uključila i momčad Ferrarija i predstavila svoje »čudo« za 2007. godinu. A »čudo« je doživjelo mnoge promjene i bit će na usluzi Kimiju Raikkonenu i Felipeu Massi...</p>
<p>Izgledom atraktivniji od svojeg prethodnika, F2007 ima drugačiji dizajn ovjesa (navodno će aerodinamika biti bolja), rashladni sustav također je doživio promjenu, stražnji je kraj bolida uži, a međuosovinski razmak veći. Promjenu nije doživio motor, no to se znalo i ranije, budući da su sve momčadi morale »zamrznuti« aktivnosti na njegovu radu do 2009. godine. [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Obješena dva Saddamova suradnika </p>
<p>Saddamovu polubratu tijekom vješanja otkinuta glava</p>
<p>Barzan Ibrahim, polubrat bivšeg iračkog predsjednika Saddama Husseina i bivši čelnik iračkog Revolucionarnog suda Avad Hamed al Bandar, koji su zajedno s Husseinom osuđeni na smrti zbog ubojstva 148 šijita 1982. godine, obješeni su u ponedjeljak prije svitanja u Bagdadu. Iako je iračka vlada, nakon vala kritika zbog okolnosti u kojima je pogubljen Saddam Hussein, nastojala do kraja ispoštovati proceduru u slučaju njegovih suoptuženika kako se ne bi ponovilo skandalozno ponižavanje osuđenika i potajno snimanje smaknuća, vješanje nije proteklo bez incidenta: Saddamovom polubratu se tijekom vješanja glava otrgnula od tijela. </p>
<p>Incident je na konferenciji za novinare, sazvanoj nekoliko sati nakon pogubljenja, potvrdio glasnogovornik iračke vlade Ali al Dabbagh, no naglasio je da tijekom vješanja Saddamovih suoptuženika nije bilo kršenja propisane procedure.</p>
<p> »Osuđenici nisu bili podvrgnuti nikakvom zlostavljanju, niti su njihova prava narušena«, rekao je Dabbagh, opisujući ono što se dogodilo Barzanu kao »rijetku nesreću«. Savjetnik u vladi premijera Nourija al Malikija dekapitaciju je, prema agenciji Reuters, opisao kao »Božje djelo«. No odvjetnici koji su zastupali optužene kao i političari iz manjiske sunitske zajednice izrazili su svoje ogorčenje i bijes zbog incidenta. Objašnjenje uglavnom šijitske vlade izazvalo je skepsu i u većinski sunitskom arapskom svijetu. </p>
<p>Barzan je bio tijekom osamdesetih godina, u vrijeme progona većinskog šijitskog stanovništva, bio šef zloglasne tajne službe, dok je Bander predsjedao Revolucionarnim sudom koji je na smrt osudio 148 muškaraca i mladića iz Dujaila, optuženih da su pripremali atentat na Saddama Husseina. Osuđeni su 5. studenog, a žalba je odbačena 26. prosinca. Trebali su biti obješeni zajedno s bivšim diktatorom 30. prosinca, no njihova su pogubljenja odgođena. Američka vlada pozdravila je pogubljena Saddamovih suoptuženika kao »pravdu zbog brutalnih zločina protiv čovječnosti« dok je Europska unija, odnosno predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, osudio pogubljenja. Vješanje je kritizirala i Moskva, navodeći da izvršenje smrtne kazne sigurno neće pomoći u stabiliziranju Iraka. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ministar protiv plinskih terminala kod Trsta</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Talijanski ministar za okoliš i prostor Alfonso Pecoraro Scanio, ujedno i predsjednik stranke Zelenih, izjavio je da nije naklonjen postavljanju terminala za tekući plin u blizini Trsta i novom ekološkom opterećenju Jadrana. »Ocjenu o njihovim ekološkim utjecajima treba pripremiti s obje susjedne države, sa Slovenijom, ali i s Hrvatskom. Ne znam zašto žrtvovati nove dijelove obale kad postoji ideja ENI-ja da se za takve terminale iskoriste napuštene platforme za metan u Jadranu, koje već imaju potrebnu infrastrukturu i priključene su na plinovode«, rekao je Scanio u razgovoru za ljubljanski list »Dnevnik«. Dodao je da u talijanskoj vladi postoji dogovor o postavljanju tri ili najviše četiri terminala za tekući plin, ali ne i o postavljanju onih blizu Trsta koji bi bili namijenjeni opskrbi drugih država. Ministar dodao je da ne podržava stajališta da Italija može graditi plinske terminale blizu granice koje Slovenija drži ekološki spornim zato što je u Sloveniji nuklearka Krško - što je sporno Talijanima koji nemaju atomskih centrala. »Pravilno bi zapravo bilo zahtijevati da Slovenija osigura maksimalnu sigurnost nuklearke, a ne to uzeti kao opravdanje za nova ekološka opterećanja u susjedstvu. Mislim da je potrebno zajedničko djelovanje EU za nadzor svih opasnih objekata koji se nalaze u graničnom području«, rekao je Scanio. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Masoni u BiH ponovo aktivni nakon 60 godina</p>
<p>Vijest o Velikoj loži popraćena je u Sarajevu brojnim nagađanjima o tome koliko slobodni zidari utječu na politička zbivanja u BiH</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> – »Masonski lanac ponovno se formira u Bosni i Hercegovini, nakon pauze od 60 godina«, stoji u poruci velikog majstora slobodnozidarske lože BiH koja je nedavno objavljena na internetu, u sklopu službene web prezentacije »Velike lože Bosne i Hercegovine«.</p>
<p>Na ovoj stranici tvrdi se da je riječ o slobodnozidarskoj udruzi koja je službeno zakonski registrirana kod vlasti BiH sa svojim statutom i odobrenim ciljevima djelovanja.</p>
<p>»Masonski lanac BiH povezuje osobe visokog morala, časne, poštene, tolerantne, ljude svih nacionalnosti i religija, ljude koji su lojalni svojoj domovini Bosni i Hercegovini, bilo da su Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Židovi, itd., stoji u poruci velikog majstora. Navodi se također kako je cilj postavljanja internet stranice među ostalim - razbijanje predrasuda o slobodnom zidarstvu u relativno maloj multietničkoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina.</p>
<p>Pojašnjava se da prema konstituciji Velike lože BiH, slobodno zidarstvo BiH pripada sustavu tzv. simboličkog slobodnog zidarstva, čije se ceremonije bave odnosima među ljudima, čovjekovom prirodnom jednakošću i njegovoj ovisnosti o drugim ljudima, važnosti visokog morala, časti, poštenja, važnosti obrazovanja, važnosti ispunjavanja danih obećanja, općenito promišljanju i osjećaju dužnosti prema bližnjima.</p>
<p>»Slobodno zidarstvo BiH je strogo nepolitičko i rasprave o politici na slobodnozidarskim radovima su izričito zabranjene« navodi se uz ocjenu da se isto odnosi i na rasprave o religiji.</p>
<p>U sarajevskim kuloarima, pojavile su se brojne špekulacije o tome tko zapravo stoji iza ovog izlaska masona iz tajnosti u polujavno djelovanje, kao i priče o tome da slobodni zidari zapravo presudno utječu na politička zbivanja u BiH.</p>
<p>Naravno, »čaršija« spominje i brojna imena, od utemeljitelja Bošnjačkog instituta Adila Zulfikarpašića, preko aktualnih političkih lidera (Dodik, Silajdžić, Čović…), do najistaknutijih predstavnika međunarodne zajednice.</p>
<p>Čini se da je u prilično teškoj političkoj situaciji u BiH priča o masonima došla i kao određeno osvježenje i relaksacija, jer ipak većina ljudi ne vjeruje u teorije velikih zavjera.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pohvale za uvođenje eura</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Istaknuti dužnosnici iz država Europske unije i Europske komisije u ponedjeljak su, na proslavi u Cankarjevu domu u Ljubljani, Sloveniji i premijeru Janezu Janši čestitali na »velikom uspjehu i povijesnom koraku« učinjenom preuzimanjem eura, što je zasad uspjelo jedino Sloveniji izvan kruga »starih članica« integracije.</p>
<p>Njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je hrabrost slovenske vlade koja je u projekt ispunjavanja maastrichtskih kriterija kao uvjeta za preuzimanje eura ušla samo pola godine nakon što je država ušla u EU. Euro je nazvala »simbolom veličine i značenja eurozone i vidljivim znakom sve veće važnosti koju ima Europa«. Pozvala je i sve ostale države u EU da učine isto što i Slovenija, ali i istaknula da države u eurozoni i dalje usklađuju svoje ekonomske politike. </p>
<p>»To je povijesni korak za Sloveniju, ali i važan korak za EU«, rekao je čestitajući Sloveniji uspjeh u preuzimanju eura predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Naglasio je da je euro države koje ga koriste zaštitio od globalnih ekonomskih šokova, te doveo do jačanja trgovine i do smanjenja nezaposlenosti i kamatnih stopa. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Roboti u muzeju</p>
<p>Svatko od nas sanja o tome kako bi bilo lijepo imati svoga robota, i to svatko iz svoga razloga: djeca zato da bi uvijek imala partnera u igri, a mi žene idealna pomagača u svakodnevnim poslovima. Kako je, nažalost, i dalje neizvjesno kada ćemo moći ostvariti tu želju, dobro je barem znati da se sve do sada zamišljene i ostvarene robote odnedavno može vidjeti u – muzeju. Otvoren je u japanskom gradu Nagoji, prostire se na čak 2600 četvornih metara i u njemu se mogu naći sva moguća kibernetička čuda. Čak su i restoran i muzejska prodavaonica uređeni futuristički.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Gusti sok zdraviji</p>
<p>Gusti sok od jabuke četiri je puta zdraviji od bistrog, te pomaže u prevenciji raka i srčanih oboljenja, otkrili su to istraživači s poljoprivrednog fakulteta u Wroclawu u Poljskoj. Mnogi ljubitelji soka od jabuke uglavnom smatraju da je bistri sok čistiji i stoga zdraviji. No pokazalo se da oni sokovi koji sadrže i meso jabuke imaju više sastojaka koji smanjuju rizik od raka. Voće sadrži polifenole, antioksidante koji mogu uništiti one kemikalije u organizmu koje oštećuju stanice u tijelu. Znanstvenici su proučavali samo sok od jabuke, te je ostalo nepoznato može li se ista spoznaja primijeniti i na druge voćne sokove. </p>
<p>Jedno je prošlogodišnje istraživanje pokazalo da pijenje voćnih i povrtnih sokova više od triput na tjedan može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. Kanadski su pak znanstvenici preporučili da treba piti čašu soka od brusnice na dan kako bi se spriječio srčani udar i povećala razina dobrog kolesterola u tijelu za osam posto. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Besprijekorno rumenilo</p>
<p>Najbolje je nabaviti preparat svijetlo smeđe nijanse koji svima dobro pristaje</p>
<p>Iako se čini da je rumenilo u prahu lako koristiti, vizažisti znaju da je to osjetljiv »zahvat«. Zbog toga preporučuju da se prije konačne odluke iskuša nekoliko načina korištenja, jer se samo tako mogu izbjeći moguće pogreške. Katkad je, naime, dovoljna mala nepažnja, pa da pogriješe i uvježbane majstorice šminkanja kao što je, na primjer, filmska glumica Renee Zellweger. U vizažističkim je krugovima često kritiziraju zbog toga što rumenilom jarko ružičastih nijansi pogrešno ističe središnji dio okruglih obraza. </p>
<p>No izgled Heidi očito se sviđa i njezinoj kolegici Brooke Shields koja pretjeruje s ravnomjernim nanošenjem rumenila dosadne ciglaste nijanse. Umjesto da uz pomoć stručnjaka nauči pravilno koristiti debeli kist mekanih dlačica umočen u preparat u prahu i nijansirati ga po obrazima, Brooke su točke ispod sljepoočnica središnje mjesto nanošenja rumenila. Zamjerke zbog vizažističkog neznanja upućene su i Felicity Huffman i Sandri Bullock. Umjesto da počnu koristiti rumenila tamnijih nijansi, nastavljaju se uporno šminkati nekad modernom ružičastom nijansom. Ako žele šminkom posebno istaknuti jagodice, bilo bi primjerenije da nabave moderniji i učinkovitiji preparat sa sjajnim česticama. </p>
<p> Da se ne biste pogrešno šminkali kao spomenute dame, najbolje je nabaviti preparat svijetlo smeđe nijanse poput boje keksa koji svima dobro pristaje, a svijetlo ružičasto ističe obujam lica. Rumenilo se treba nanijeti stisnutih usnica kao da ćete nekog poljubiti, te tada četkicom dijagonalno povući potez spuštajući ga lagano od uha prema sredini obraza. Potom ga je lako nijansirati. [M.Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Baloni lete do neba </p>
<p>Savršen su dekorativni element slavljeničkih prostora, pa i rođendanski dar</p>
<p>Misao kako smisao darivanja dragima nije izbor skupocjena nego originalna dara, potaknula je Anu Paus Tomašević da otvori vrata prodavaonice »Nebeski baloni« koja, osim onoga što se može naslutiti iz imena, nudi i maštovite rekvizite poput konfeta, ukrasnih tanjura, papirnatih zviždaljka i kapa. </p>
<p>Mlada je poduzetnica svoju ideju upotpunila i ponudom atraktivna puštanja velikog broja šarenih balona iz mreže (na primjer kad mladenci zaplešu prvi ples), zatim doživljajem efektna ispaljivanja papirnatih konfeta različitih oblika, te izradom raznih figura od balona. Nedavno je tako, prema narudžbi klijenta, vještim rukama izradila tigra, klauna i božićno drvce od zelenih balona, osvijetljeno desecima žaruljica. Da bi se izvelo tako nešto, kaže, uvijek treba pustiti mašti na volju i pažljivo isplanirati cijeli postupak rada, te iskoristiti svako zrnce kreativnosti. Posebnost ponude Ane Paus Tomašević čini i dekoriranje slavljeničkog prostora poput onog u kojima se organiziraju zabave dobrodošlice, vjenčanja ili proslave rođendana. »Balonima se, jednako kao cvijećem i rasvjetom, stvara jedinstven ugođaj. Ovisno o prigodi oni mogu bojom i načinom aranžiranja stvoriti romantičan i nježan ugođaj, potaknuti na ples ili ludu zabavu do jutra«, ističe dizajnerica koja balone dostavlja i u kuću. U posljednje se vrijeme, kaže, nerijetko baloni maštovito složeni kao cvjetni buket daruju rodiljama u bolnici, a često mališani u balonu dobiju upakiranu plišanu igračku, poster ili obilje slatkiša. </p>
<p>»Trenutačno su najveći hit baloni koji pjevaju, odnosno oni koji stvaraju efekt iznenađenja na dodir. Jedan je takav balon ukrašen žutim Tweetyjem koji više do pedeset puta za redom, zahvaljujući specijalno postavljenom mehanizmu, može otpjevati slavljenički Happy birthday«, kaže dizajnerica i dodaje da su jednako popularni i baloni s Disneyjevim ocrtanim likovima. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Bombu ubacio bivšoj djevojci u auto</p>
<p>Žrtva napada Sanja M. (33) je zaposlena u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj</p>
<p>SISAK</p>
<p> - U ponedjeljak u 7,45 sati PU Sisačko moslavačka primila je dojavu o eksploziji u automobilu na parkiralištu u Ulici Ljudevita Gaja u Sisku. </p>
<p>U eksploziji su dvije osobe ozlijeđene. Po svemu sudeći, muškarac Senad Bajrić (30), na parkiralištu je dočekao crveni »renault clio« u kojem se nalazila Sanja Mutavdžija (33), njegova bivša djevojka, te joj, nakon što je otvorila vrata, u unutrašnjost automobila ubacio ručnu bombu koja je eksplodirala. Djevojka je zadobila teške tjelesne ozljede nogu, a u napadu je lakše ozlijeđen i napadač. Prolaznici su oboje zatekli izvan automobila pri svijesti te je Sanja uspjela policiji reći razloge napada, a riječ je o prekidu ljubavne veze.</p>
<p> Inače, Sanja Mutavdžija je zaposlena u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj te je Senad Bajrić očito znao gdje ostavlja automobil, dočekao je, ubacio bombu i teško je ozlijedio. </p>
<p>»Pacijentica je zadobila jaku povredu desne noge i niz gelera po cijelom tijelu. Izgubila je puno krvi, no nije u životnoj opasnosti. Mladić ima nekoliko gelera po cijelom tijelu, no njegove su ozljede lakše«, rekla nam je doktorica Davorka Spišić Treursić, voditeljica odjela anestezije, intezivnog liječenja i reanimacije u sisačkoj Općoj bolnici. Zvonko Smernić, glasnogovornik Policijske uprave sisačko-moslavačke rekao je da će S.B. biti priveden s optužbom za pokušaj teškog ubojstva, a biti će i premješten u zatvorsku bolnicu u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu.</p>
<p>Danijel Prerad</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mladi i pijani vozači najveća su opasnost</p>
<p>Od 188 pijanih vozača 70 posto bilo je u dobi od 18 do 30 godina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tijekom proteklog vikenda zagrebačaka policiji provela je akciju pojačane kontrole prometa i vozača, a rezultati su, prema riječima načelnika odjela za sigurnost cestovnog prometa, Dragana Tokića, zabrinjavajući.</p>
<p>U prvih petnaest dana ove godine, dogodilo se pet prometnih nesreća u kojima je sedmero ljudi smrtno stradalo. Prema provedenim analizama, dvije prometne nesreće skrivili su vozači pod utjecajem alkohola, a za preostale tri, još nisu poznati rezultati istrage. Ponavlja se situacija kao i s početka protekle godine, mladi i neiskusni vozači pod utjecajem alkohola s »teškom« nogom na papučici gasa najčešće uzrokuju prometne nesreće s teškim posljedicama. Prema iskustvima iz proteklih godina, od ukupnog broja vozača koji su zatečeni u prekršaju, najveći broj aloktestiranih imao je više od 0,5 promila alkohola u krvi. Kada su u pitanju najteže nesreće sa tragičnim posljedicama, uz alkohol, koji je gotovo u pravilu prelazio preko granice od jednog promila, javlja se i prevelika brzina. </p>
<p>Tijekom proteklog vikenda na području PU zagrebačke dogodile su dvije teške prometne nesreće u kojima su poginule 3 mlade osobe, pet ih je teško, a jedna lakše ozlijeđena. Policija je ovog vikenda zabilježila 1714 prekršaja, 188 vozača je bilo pod utjecajem alkohola, od čega je 70 posto bilo u dobi od 18 do 30 godina. Neslavni rekord ovog vikenda kod vozača drži 32-godišnjak, zaustavljen u Dugo Selu, kod kojeg alkotestom utvrđeno 2,73 promila, a kod vozačica, rekorderka je 26-godišnjakinja iz Zagreba, kod koje izmjereno 1,9 promila. U 751 slučaju vozači su kažnjeni zbog prekoračenja dopuštene brzine. U zagrebačkoj policiji upozoravaju mlade vozače na odgovornost u prometu, kako za svoje tako i za živote drugih sudionika. </p>
<p>U ponedjeljak su najavljene pojačane represivne mjere za prekršitelje, no usporedno će se pokrenuti i edukativni programi, koje bi trebale smanjiti broj poginulih, ali i potaknuti sve vozače na veće poštivanje propisa. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zaplijenjen heroin, osumnjičeni u bijegu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tragom informacija kojima je raspolagala zagrebačka policija, pretražena je kuća u ulici Mihovci, u kojoj živi Predrag M. (39), gdje je pronađeno je 400 grma heroina. Predrag M. nije zatečen, a za njim je raspisana tjeralica. </p>
<p>Kako smo doznali, Predrag M. u petak je uspio pobjeći nešto prije dolaska policije. U kući su zatečeni njegov brat, majka i Predragova djevojka. Nakon pretrage kuće svi su odvedeni na obavijesne razgovore, nakon kojih su pušteni. Naime, u policiji nikoga od članova obitelji ne dovodi u vezi sa Predragovim kriminalnim aktivnostima. </p>
<p>Predrag M. od ranije je poznat policiji kao počinitelj kaznenih djela povezanim s kamateranjem i iznudama, no dosad nije direktno bio povezan i s preprodajom narkotika. Prije nešto više od tri godine bio je obuhvaćen istragom u rasvjetljavanje ubojstva dilera Željka Bilena. </p>
<p>Prema neslužbenim saznanjima, Predraga M. povezuje se s poznatijim imenima iz kriminalnog podzemlja, pa tako se spominju njegove veze za pokojnim L. Krasniqijem, koji je krajem ožujka prošle godine ubijen u novozagrebačkom naselju Travno, ispred ulaza u zgradu u kojoj je živio. Navodno je bio blizak i s Januzom Dervishijem (40), kojeg su uhitili riječki specijalci početkom rujna prošle godine, a održavao je poslovne veze i s Perom Atlijom, koji je krajem rujna 2004. godine uhićen u Zagrebu. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Otmičari tvrde da žrtva previše pije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Tomislavu Čibariću i Ivanu Šekelji kojeg se tereti za dvosatnu otmicu sina saborskog zastupnika Ante Kovačevića, Tomislava, u ponedjeljak je odgođeno kod suca Gorana B. Heršaka, zbog nedolaska drugookrivljenog Šekelje. Dvojac se, naime, tereti da su u srpnju 1996. u kafiću »Vendeta« na prijevaru dovukli političareva sina i njegova prijatelja Miroslava Cvitkušića, zaključali ih u lokal i pretukli. Kako se navodi u optužnom prijedlogu, vlasnik lokala Šekelja, i Čibarić »žrtvama« su rekli da ih u »Vendeti« čekaju prijatelji oko 23.30, te da im poručuju da dođu. Kada su se pojavili, muškarci su ih navodno počeli vući za uši i kosu, »šaketati« i psovati im mater, a naposljetku su ih i natjerali da kleknu, te ih na podu dodatno »iscipelarili«, a s mjesta zločina navodno su ih pustili tek iza 1.30 sati. Kovačević mlađi pritom je zadobio teške ozljede, te se optužene prvotno teretilo i za to djelo, no za taj dio optužnice u međuvremenu jenastupila zastara. Obojica okrivljenika u istrazi su tvrdila da su o optužbama doznali tek iz novina, te da nisu sudjelovali u tučnjavi. Bili su u lokalu tvrde, i primijetili da je ispred lokala izbila tučnjava, no nisu se miješali. Za Kovačevićeva sina su rekli da puno pije, da je problematičan gost koji kad popije čašicu više, često vrijeđa i maltretira ostale goste lokala. [A. Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Branio sebe i suprugu od sina psihopata</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Ivan Kos iz Rijeke, optužen za ubojstvo sina u obiteljskoj svađi, u ponedjeljak je na Županijskom sudu u Rijeci nepravomoćno oslobođen, a sutkinja Ika Šarić, kazala je da se vijeće vodilo činjenicom da je on već dovoljno kažnjen time što je ubio sina te uzevši u obzir tešku obiteljsku situaciju u kojoj je sin psihopat godinama maltretirao roditelje. U obrazloženju presude sutkinja Ika Šarić navela je i da je sudsko vijeće utvrdilo da je Ivan Kos u trenutku počinjenja bio u panici i strahu za svoj i za život svoje supruge te u stanju jake razdraženosti i prepasti, ali i da je prekoračio nužnu obranu. Kazala je da je dokaznim postupkom utvrđeno da je sin Mladen podignuo ruke krenuvši prema ocu, prethodno ocu opsovavši majku i zaprijetivši da će ga ubiti, što je otac ocijenio kao napad te u trenutku donio odluku da udari sina metalnom cijevi po glavi. </p>
<p> Sudsko je vijeće ocijenilo da je Ivan Kos imao pravo otkloniti napad na ovaj način, ali i da je prekoračio nužnu obranu nastavivši napadati sina kada je ovaj već pao na pod, udarivši ga još sedam do osam puta u predjelu glave.</p>
<p> Ubojstvo se dogodilo u prosincu 2004. nakon što je Ivana Kosa, koji nije bio kod kuće, zvala supruga da je sin, inače ovisnik, fizički napada kao i mnogo puta dotad. Ivan Kos je pri dolasku do stana utvrdio da su vrata sobe u kojoj je bila supruga zaključana, a ona se nije odazivala te je u strahu za njen život provalio metalnom cijevi. U tom trenutku iz druge sobe došao je sin Mladen nakon čega je došlo do napada. Mladen Kos umro je u bolnici. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Rast broja turista</p>
<p>U komercijalnim objektima u studenome boravilo je 187.196 turista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski je turizam u studenom prošle godine zabilježio visok rast fizičkih pokazatelja u odnosu na studeni 2005. Broj turističkih dolazaka veći je za 22 posto, a broj noćenja za 21 posto.</p>
<p>U komercijalnim objektima u studenome prošle godine boravilo je 187.196 turista koji su ostvarili 446.601 noćenje, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Prema statističkim podacima za prvih jedanaest mjeseci prošle godine, Hrvatsku je u tom razdoblju posjetilo 10,22 milijuna turista, što je četiri posto više nego u istom razdoblju 2005., a ostvarenih 52,6 milijuna noćenja porast je za tri posto.</p>
<p>U razdoblju od siječnja do kraja studenog prošle godine u Hrvatskoj je boravilo 8,58 milijuna stranih turista, što je porast za dva posto, dok je snažnije, za 13 posto, porastao broj dolazaka domaćih turista i oni su ostvarili 1,6 milijuna turističkih dolazaka.</p>
<p>Za dva posto porastao je i broj noćenja stranih turista i oni su ostvarili 46,8 milijuna noćenja, dok su noćenja domaćih turista povećana za deset posto, na 5,8 milijuna noćenja.</p>
<p>Strani turisti i nadalje imaju dominantan udio u turističkim noćenjima, 89 posto, no snažniji rast noćenja domaćih turista ipak je utjecao na blago smanjenje tog udjela s obzirom da su stranci u prvih jedanaest mjeseci 2005. imali udio od 89,6 posto.</p>
<p>U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (23,4 posto), Italije (11,6 posto), Slovenije (11,2 posto), Austrije (8,7 posto), Češke (8,4 posto), Mađarske (4,7 posto) te Nizozemske (4,1 posto).</p>
<p>Najveći pak porast u dolascima i noćenjima bilježe gosti iz Japana. Tako je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci Hrvatsku posjetilo 62.900 Japanaca, ili 100 posto više nego u isto doba 2005., a ostvarili su 96.800 noćenja, što je porast za 87 posto. No, japanski se turisti istodobno i najmanje zadržavaju u Hrvatskoj, odnosno ostvare tek 1,5 noćenja po dolasku.</p>
<p>Najviše pak noćenja po dolasku ostvarili su gosti iz Rusije, prosječno 8,7 noćenja po dolasku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uloženo 19,1 milijun kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Devet hrvatskih tvrtki okupljenih u private equity fondu Quaestus uložilo je 19,1 milijuna kuna u Metronet telekomunikacije, a tom je dokapitalizacijom vrijednost kapitala Metroneta povećana na 57,45 milijuna kuna, priopćeno je iz Metroneta.</p>
<p>Ta će se sredstva iskoristiti za u daljnji razvoj Metroneta i njegove napredne infrastrukture, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Investitori u Metronet telekomunikacije odluku o dokapitalizaciji donijeli su na glavnoj skupštini, te su izrazili zadovoljstvo tržišnim uspjehom i rezultatima Metroneta, prvog hrvatskog pružatelja integriranih komunikacijskih rješenja poslovnim korisnicima.</p>
<p>Iz Quaestusa ističu da je to samo jedna od planiranih dokapitalizacija Metroenta čiji ulagači žele jačati tvrtku.Metronet je na tržištu prisutan od svibnja 2005., a trenutačno, kako navode iz te tvrtke, ima više od 400 poslovnih korisnika.</p>
<p>Od značajnijih korisnika, iz tvrtke ističu Croatia osiguranje, Adriaticanet, Agrokor, DHL, Dalekovod, M SAN, MUP, Mercator, Privrednu banku Zagreb, Volksbank i FIMA Holding.</p>
<p>Svoje usluge Metronet pruža kroz vlastitu infrastrukturu, odnosno optičku mrežu izgrađenu u dvadesetak hrvatskih gradova.</p>
<p>Quaestus private equity partneri upravlja prvim private equity poslovanjem u Hrvatskoj. U Quaestus investira devet hrvatskih tvrtki - Croatia osiguranje, Dalekovod, Fima holding, Institut građevinarstva Hrvatske, Jamnica, Konstruktor inženjering, M SAN grupa, Nexe grupa te Privredna banka Zagreb. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tedeschi i Kovačević gospodarstvenici godine</p>
<p>Gospodarski događaji 2006. godine su javna ponuda dionica Ine i izgradnja plinovoda Pula-Karlovac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Vlada će u ovoj godini, uz inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica Hrvatskog telekoma (T-HT), provesti i sekundarne javne ponude nekih renomiranih domaćih tvrtki«, kazao je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade Damir Polančec na dodjeli nagrada za gospodarstvenika i gospodarski događaj 2006. u organizaciji prve poslovne televizije Kapital Network.</p>
<p>Polančec je dodao da se u javnoj ponudi dionica Ine pokazalo da izvršna vlast ima znanja i mudrosti da takav projekt uspješno provede i odradi, jer su prvi put nakon 10 godina dionice jedne domaće tvrtke izlistane na dvjema burzama, Zagrebačkoj i Londonskoj. »Ova nagrada je i obveza da se sljedeća incijalna javna ponuda dionica T-HT-a odradi na još uspješniji način«, kazao je Polančec.</p>
<p>Gospodarski događaji 2006. godine su, prema izboru stručnog žirija, javna ponuda dionice Ine, a prema izboru gledatelja Kapital Networka izgradnja plinovoda Pula-Karlovac.</p>
<p>Gospodarstvenica godine prema izboru gledatelja je predsjednica kompanije Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević, dok je prema izboru stručnog žirija, u kojem je 19 urednika i novinara koji prate gospodarstvo u Hrvatskoj, gospodarstvenik 2006. predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi.</p>
<p>»Ovo je priznanje kompaniji koja stara nove vrijednosti i koja vodi Hrvatsku u Europu. Dakle, visoke standarde postavljamo postavljamo sebi i već smo u EU, jer nudimo inovativna rješenja s etičkim pristupom poslovanju«, kazala je Gordana Kovačević.</p>
<p>Tedeschi je napomenuo da je žiri prepoznao transparentan i kvalitetan rad u Atlantic grupi, a nagrada je i težnji Hrvatske za što bržim uključenjem u Europu i svijet.</p>
<p>»Dodjela nagrade plinovodu Pula-Karlovac pokazala je da i ozbiljne gospodarske teme mogu imati visoku gledanost«, kazao je predsjednik Uprave Plinacroa Branko Radošević.</p>
<p>Uz Gordanu Kovačević i Emila Tedeschija, u finalu izbora za gospodarstvenika 2006. bili su i predsjednik Uprave Plive Željko Čović, predsjednik Uprave Dalekovoda Luka Miličić i Ivica Todorić, predsjednik Uprave Koncerna Agrokor.</p>
<p>U konkurenciji pak za gospodarski događaj prošle godine, osim javne ponude dionica Ine i plinovoda Pula-Karlovac, bili su i najava spajanja Konzuma i Delte, ulazak Lidla na hrvatsko tržište, te prodaja Plive Barru.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Slovenija ne očekuje povećanu inflaciju</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - »Slovenija ne očekuje inflacijske pritiske zbog eura koji je preuzela početkom ove godine«, izjavio je u ponedjeljak guverner slovenske središnje banke Mitja Gaspari.</p>
<p>»Došlo je do manjeg broja prilagođavanja nekih cijena, ali ne osjećamo inflacijski pritisak. Ostajemo pri najavama da će inflacija ove godine u Sloveniji biti 2,5 posto, a bitnog odstupanja neće biti niti 2008. godine«, rekao je Gaspari na konferenciji za novinare koju je održao zajedno s guvernerom Europske središnje banke Jean-Claudeom Trichetom koji je s većim brojem europskih državnika i dužnosnika Europske komisije došao na proslavu »Dobrodošlica euru« na poziv slovenske vlade.</p>
<p>Trichet je rekao da uspjeh Slovenije u preuzimanju eura pokazuje da vlada koja se na to čvrsto odluči može uspjeti, ali nije želio najavljivati kad će ostale »nove« članice Europske unije preuzeti jedinstvenu europsku valutu.</p>
<p>»Eurozona nije zatvoreni klub ako se ispune uvjeti za pristup«, rekao je.</p>
<p>Budući da proslava preuzimanja eura pada na dan međunarodnog priznanja Slovenije, slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je da je Sloveniji 15. siječnja 1991. međunarodnim priznanjem dana šansa, te da je ona ulaskom u EU, NATO i preuzimanjem eura dokazala da je uspješna država. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Moramo se riješiti balasta prošlosti</p>
<p>Premijer Sanader je ono što je u ovih petnaest godina učinjeno nazvao čudom, ali je dodao da ni danas ne smijemo propustiti priliku</p>
<p>Poveznicu između 15. siječnja 1992. i našega danas i sutra vidim u našoj zrelosti, smjelosti i odgovornosti«, rekao je otvarajući svečanu sjednicu hrvatske vlade povodom 15. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske premijer Ivo Sanader. Prisjetio se početaka devedesetih kada je, »hrvatsko vodstvo, predvođeno prvim predsjednikom Tuđmanom, prepoznalo da je došao trenutak da se ostvari težnja hrvatskog naroda za slobodnom i neovisnom državom«. Međunarodno priznanje ocijenio je potvrdom zrelosti da se prepozna povijesna prilika i smjelosti da se krene k neovisnosti, ali i konačnim razbijanjem pravnih okova bivše države. </p>
<p>Ono što je u ovih petnaest godina učinjeno nazvao je čudom, ali dodao da ni danas ne smijemo propustiti priliku. Članstvo u EU i NATO-u označio je kao zaokruženje i dovršetak najvažnijeg ciklusa u modernoj povijesti Hrvatske. Obećavši da će Vlada dovršiti započeti posao, posebno je zahvalio Svetoj Stolici, koja je Hrvatsku priznala dva dana prije EU-a. Predsjednik Stjepan Mesić se osvrnuo na Hrvatsku sada, rekavši da nije svejedno kakva je ona danas. Kazao je da smo u 15 godina ostvarili velik napredak, ali i da nismo postigli neke realno lakše ostvarive ciljeve. »Postigli smo golem napredak, ali naši ljudi nisu zadovoljni«, rekao je dodavši da svaka vlada postoji zbog građana, a ne zbog izbora na kojima dobiva mandat, te da »imamo obvezu ne samo prema žrtvama koje su pale za Hrvatsku nego i prema onima koji u Hrvatskoj danas žive da izgradimo demokratsku, slobodnu, nezavisnu i pravnu državu u kojoj će se svaki njezin građanin osjećati dobro«. Međunarodni položaj Hrvatske ocijenio je vrlo dobrim, ali naglasio i potrebu da se građanima kaže što su EU i NATO. »Većina građana očito nije zadovoljna politikom usmjerenom prema članstvu u atlantskom savezu, odnosno odbija je. To ćemo promijeniti, ali ne praznim frazama, nego činjenicama i podacima. Siguran sam da to možemo«, kazao je Mesić. Upozorio je i na potrebu obračuna s lažnim sjajem i sumnjivim bogatstvom. Rekao je da se moramo riješiti svih balasta prošlosti, priznati pogreške, od kojih ne izuzima ni sebe, te izravnati račune iz vremena privatizacije i pretvorbe«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na svečanoj je sjednici poručio da desetljeće i pol nakon odluke o međunarodnom priznanju Hrvatska s uspjehom nadoknađuje vrijeme za koje je, protiv svoje volje, bila zakinuta, te da nas međunarodna zajednica prihvaća kao vjerodostojnog partnera koji je ostvario visoke demokratske i sigurnosne standarde i stabilno gospodarstvo. Svečanoj sjednici Vlade koja je počela hrvatskom a zaključena europskom himnom, uz visoke uzvanike nazočili su svi ministri, te grčki premijer Kostas Karamanlis. U sklopu obilježavanja 15. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu u ponedjeljak navečer održan je i svečani koncert Zagrebačke filharmonije, kojem su prisusvovali visoki državni dužnosnici i drugi gosti. </p>
<p>Visoka izaslanstva pred Zidom boli i na Tuđmanovu grobu</p>
<p>Visoka državna izaslanstva u ponedjeljak su položila vijence i zapalila svijeće na zagrebačkom groblju Mirogoju. Predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i Ivo Sanader, vijence su položili kod spomenika Glas hrvatske države - Zid boli te kod spomen-križa poginulim braniteljima. Mesić je položio vijenac i na grobnici narodnih heroja, a Šeks i Sanader sa saborskim i Vladinim izaslanstvom i na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Uz potpredsjednike Vlade Jadranku Kosor i Damira Polančeca te ministre Ivana Šukera i Berislava Rončevića, u Vladinu izaslanstvu bili su i predstavnici udruga iz Domovinskog rata.</p>
<p>Branka Valentić/Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uz Sanadera i branitelji s Papom</p>
<p>Nakon zajedničkog susreta branitelja i Pape, Ivo Sanader i Joseph Ratzinger razgovarat će u četiri oka, a predviđeno je da susret traje deset do petnaest minuta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sam premijer Ivo Sanader izrazio je želju da papu Benedikta XVI posjeti zajedno u društvu branitelja, s kojima će biti na općoj audijenciji u srijedu ujutro.</p>
<p>U društvu premijera bit će osamdesetak branitelja, Jadranka Kosor i Božo Biškupić. Premijer je i na taj način želio odati poštovanje hrvatskim braniteljima, koji su uostalom i najzaslužniji što je Hrvatska prije petnaest godina priznata. Da nije bilo njih ne bi bilo ni hrvatske države i zato sam odlučio u njihovom društvu posjetiti papu Benedikta XVI, rekao je uoči puta u Vatikan premijer Ivo Sanader.</p>
<p>I vatikanski protokol je izrazio pomalo čuđenje što hrvatski premijer prije službenog susreta s Papom želi doći do prostorija u Apostolskoj palači gdje Benedikt XVI prima vjernike srijedom u društvu branitelja. Ali, poštivana je volja premijera Sanadera i tek nakon zajedničkog susreta branitelja i Pape, Ivo Sanader i Joseph Ratzinger razgovarat će u četiri oka. Predviđeno je da susret traje deset do petnaest minuta. Papa i Sanader razgovarat će ponajviše o dvije teme, odnosima Hrvatske i Svete stolice i podršci koju Vatikan daje hrvatskom putu prema Europskoj uniji.</p>
<p>Nakon susreta s papom Ratzingerom Sanader će nastaviti službeni dio posjeta Vatikanu i primit će ga državni tajnik Tarcisio Bertone, koji je zamijenio Angela Sodana. Razgovor će trajati sat vremena i bit će to nova prilika za potvrditi dobre odnose koje Hrvatska ima sa Vatikanom. U odvojenom posjetu Papi bit će uz premijera Jadranka Kosor i Božo Biškupić i četvero branitelja.</p>
<p>Sveta Stolica s mnogo simpatija promatra hrvatska nastojanja da se što prije provedu reforme i da se Hrvatska priključi zemljama EU. I kada je riječ o povratu crkvene imovine proces ide dobro, iako je bilo tehničkih zastoja.</p>
<p>Nakon završetka službenog posjeta Vatikanu premijer Sanader će biti zajedno na ručku s hrvatskim braniteljima koji putuju u Vatikan. Premijer će se u srijedu navečer vratiti u Zagreb.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Grčka podrška za Vijeće sigurnosti</p>
<p>Hrvatskoj nedostaje još samo nekoliko glasova podrške da bi zaista 2008. postala nestalna članica Vijeća sigurnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Grčki premijer Konstantin Karamanlis, koji je u utorak došao u službeni posjet Hrvatskoj, donio je i posebni »dar«. Riječ je o grčkoj podršci za Hrvatsku kao nestalnu članicu Vijeća sigurnosti 2008.</p>
<p>Kako doznajemo iz izvora u Vladi, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje još samo nekoliko glasova podrške da bi zaista 2008. postala nestalna članica Vijeća sigurnosti.</p>
<p>»Kada razmišljam o 15 godina hrvatske neovisnosti, impresioniran sam napretkom koji je Hrvatska ostvarila od vremena krvavog raspada Jugoslavije do danas kada je na pragu Europske unije«, rekao je Konstantin Karamanlis, nakon razgovora s premijerom Sanaderom.</p>
<p>Grčki premijer je kazao da Hrvatska prednjači pred zemljama regije. »Grčka uvijek stoji na strani Hrvatske i na tom putu pruža joj značajnu potporu«, rekao je Karamanlis.</p>
<p>Ivo Sanader je zahvalio svom grčkom kolegi za podršku koju je Grčka iskazivala Hrvatskoj, od vremena prije petnaest godina kada je među prvima i priznala Hrvatsku. </p>
<p>Premijer je odnose s Grčkom ocijenio kao izvrsne, bez ikakvih problema. Najavio je i skori posjet Ateni, a nastojat će sa sobom povesti i hrvatske gospodarstvenike.</p>
<p>Nakon susreta s Karamanlisom premijer je kazao da je Hrvatska zainteresirana i za turističku suradnju s Grčkom i da će nastojati da u izaslanstvu gospodarstvenika budu i predstavnici hrvatskih turističkih kompanija.</p>
<p>Dvojica premijera naglasili su i potrebu suradnje kroz regionalne organizacije, poput Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), kojim Hrvatska, nakon Grčke, predsjeda od svibnja ove godine. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska za tri godine dobiva strateške karte buke</p>
<p>Pravilnikom se želi spriječiti i sniziti razina buka u vanjskom prostoru</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, koji je 10. siječnja stupio na snagu.</p>
<p>Pravilnikom se uređuje način izrade i sadržaj karata buke i akcijskih planova da bi se spriječila i snizila razine buke u vanjskom prostoru. Pravilnik će se primjenjivati za ocjenu i upravljanje bukom okoliša kojoj su ljudi izloženi, osobito u izgrađenim područjima, javnim parkovima, naseljenim područjima, u tihim područjima u prirodi, pokraj škola, bolnica i ostalih područja osjetljivih na buku.</p>
<p>Pravilnik se ne primjenjuje na buku koju izaziva sama izložena osoba, buku svakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku unutar vozila, buku iz stambenih prostora, buku na radnome mjestu ili onu od vojnih aktivnosti.</p>
<p>Strateške karte buke, koje se tek trebaju izradit, obuhvaćat će samo jedan određeni izvor buke - ili cestovni, ili željeznički, ili zračni promet i industriju, uključujući i vodni promet ili objekte za sport i rekreaciju.</p>
<p>Karte buke i akcijski planovi morat će biti u potpunosti dostupni javnosti, a njihovi autori morat će provesti javnu raspravu te podatke predstaviti javnosti.</p>
<p>Akcijski plan izrađivat će se na temelju strateške karte buke, a obuhvaćat će plan mjera zaštite od buke, snižavanje razine buke okoliša te procjenu troškova za smanjenje buke.</p>
<p>Strateške karte buke moraju se izraditi u sljedeće tri godine, a akcijski planovi u idućih pet. [Bojan Terglav]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Arlović traži ocjenu ustavnosti Vladina zakona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vezano uz javne prijepore zbog Vladina zakona kojim bi se, bez javnog natječaja nego uz javni poziv, omogućila ubrzana gradnja sportskih dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009., Mato Arlović, SDP-ov potpredsjednik Sabora, najavio je mogućnost preispitivanja ustavnosti predloženog zakona. </p>
<p>»Ako se želi omogućiti žurni postupak za gradnju sportskih dvorana, onda žurni postupak treba ugraditi u novi pravni institut. Ne može se primjenjivati ustavna odredba o ograničavanju poduzetničkih sloboda, jer su po Ustavu pred zakonom svi jednaki«, rekao je, poručivši da će osobno ili preko Kluba zastupnika SDP-a pokrenuti ocjenu ustavnosti Vladina prijedloga zakona. »Ako se želi ubrzano pripremiti prvenstvo, onda treba stvoriti institut ubrzanog postupka izdavanja građevinskih dokumenata«, rekao je Arlović tijekom svečanog domjenka prigodom obilježavanja 15. obljetnice priznanja Hrvatske. </p>
<p>Premijer Sanader je pak ponovio da postoje nesporazumi o tome da će sportske dvorane graditi Vlada. »To nije točno, dvorane će graditi gradovi«, rekao je. Ponovio je i da će, ako Vladin zakon ne naiđe na opće prihvaćanje javnosti, »povući, odnosno predložiti Vladi povlačenje takvog zakonskog prijedloga«. [B. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U središtu - Lora, Ana Magaš i domar iz Brezovice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vrhovni sud u idućih će mjesec dana odlučiti o žalbama na presude u slučaju Lora, zatim Ane Magaš, Zadranke osuđene zbog ubojstva supruga, te Marija Barlovića, bivšeg domara Caritasova doma za djecu u Brezovici, osuđenog zbog silovanja maloljetnog štićenika doma. </p>
<p>Na dnevnom redu Vrhovnog suda prvo će se 25. siječnja naći žalbe na presudu zadarskog Županijskog suda kojom je 28-godišnja Ana Magaš osuđena na osam godina zatvora zbog ubojstva supruga. </p>
<p>To će biti drugi put da se njezin slučaj pojavljuje pred Vrhovnim sudom. Naime, prvu nepravomoćnu presudu, kojom je za klasično ubojstvo kažnjena s devet i pol godina, taj je sud lani ukinuo i odredio novo suđenju. U ponovljenom postupku osuđena je za ubojstvo u prekoračenju nužne obrane na osam godina, što je izazvalo negodovanje nevladinih organizacija koje se bore za prava žena.O žalbama na presudu u slučaju Lora Vrhovni sud će raspravljati 6. veljače.Prvostupanjskom presudom osmorica bivših vojnih policajaca osuđena su zbog ratnih zločina nad civilima u splitskom Vojno-istražnom centru Lora 1992. na zatvorske kazne od šest do osam godina, ukupno na 53 godine. Žalbu na nepravomoćnu presudu podnijeli su branitelji optuženih, ali i tužiteljstvo koje traži veće kazne. </p>
<p>Kao i slučaj Ane Magaš, i slučaj Lora je drugi put pred Vrhovnim sudom. Taj je sud 2005., naime, poništio oslobađajuću presudu iz 2002. i predmet vratio na ponovno suđenje. Novu odluku Vrhovnog suda u pritvoru će dočekati samo četvorica optuženika jer su ostali u bijegu. Dan nakon slučaja Lora na Vrhovnom sudu će se naći i žalbe na presudu bivšem domaru Caritasovog Doma za djecu u Brezovici Mariju Barlović koji je osuđen na šest i pol godina zatvora zbog višestrukog silovanja 13-godišnjeg mentalno retardiranog dječaka, štićenika doma. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070116].
|
