NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070215].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 134844 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.02.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U vojsku samo ročnici dragovoljci! </p>
<p>Hrvatska će imati dragovoljne ročnike, ali i - ustreba li - zadržati mogućnost brze Vladine reakcije i ponovnog aktiviranja vojne obveze</p>
<p>Hrvatska kreće u veliki projekt potpune profesionalizacije Oružanih snaga, a jedan od prvih koraka u tom poslu desetljeća bit će zamrzavanje obveze služenja vojnog roka. U ročnu vojsku uskoro će isključivo ročnici dragovoljci, a samo ako njih ne bude dovoljno za izvršavanje obrambenih potreba, stara će se obveza moći periodično reaktivirati. </p>
<p>Ministarstvo obrane već je, kako doznajemo, odradilo pripremni dio posla pa odluka o zamrzavanju uskoro ulazi u Vladinu proceduru. Njezini detalji još nisu poznati, no sigurno je da zamrzavanje zasad ne znači i potpuno ukidanje vojne obveze u Hrvatskoj. </p>
<p>Naime, kako je i sam ministar obrane Berislav Rončević objasnio, nije riječ o ukidanju vojnog roka kao zakonske kategorije, nego o uvođenju posve novog instituta. Najjednostavnije, kada nova odluka stupi na snagu, a pretpostavlja se da će to biti za manje od godinu dana, Hrvatska će imati dragovoljne ročnike, ali i - ustreba li ili u slučaju nepredviđenih situacija - zadržat će mogućnost brze Vladine reakcije i ponovnog aktiviranja obveznog služenja vojnog roka.</p>
<p>Što to konkretno znači? Ponajprije to da će se zamrzavanjem obveze napokon zaustaviti trend porasta zahtjeva za civilno služenje vojnog roka i nedavna situacija da se više od 50 posto novaka odlučuje za civilno služenje. Osim toga, u MORH-u su izradili projekcije prema kojima će za zadovoljavanje obrambenih potreba trebati 2000 dragovoljnih ročnika godišnje, no ako kandidata bude i više, svima će se omogućiti ulazak u ročni sastav HV-a. </p>
<p>Za one koji budu dragovoljno služiti vojni rok uvest će se i određeni dodatni poticaji, uključujući i lakše i brže zapošljavanje. S druge strane, prilično jednostavnu situaciju imat će i novaci koji ne žele ići u vojsku. Hrvatska će, naime, zadržati sadašnji sustav novačenja, a nakon te početne selekcije, izbor novaka će biti dragovoljno služenje ili ne. Za one koji izaberu ovo drugo, dakle za one koji ne žele u vojsku, jedan dan bi se održala svečana prisega nakon koje bi se ročnici odmah u vojnoj dokumentaciji prevodili u skupinu »nerazvrstane pričuve«.</p>
<p>Nasuprot njima, neslužbeno se govori da će dragovoljni ročnici vojni rok služiti na samo dvije lokacije, na vojnim poligonima Gašinci i Slunj, čime će MORH dobiti i najbolje moguće kandidate za buduće profesionalne vojnike. Ovo svojevrsno razdoblje do potpune profesionalizacije HV-a trajat će najvjerojatnije do 2010. godine jer to predviđaju i strateški obrambeni dokumenti. </p>
<p>Za one koji možda strahuju od toga da Hrvatska neće imati dovoljno veliku pričuvu, treba reći kako će otprilike 80 posto dragovoljnih ročnika ići u pričuvni sastav. Na taj će način nacionalni obrambeni pričuvni potencijal bivših dragovoljnih ročnika do 2025. narasti na više od 300.000 pričuvnika. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sever: Rastrošnost čelnika osipa sindikalno članstvo</p>
<p>Danas imamo šest sindikalnih središnjica i više od 400 sindikata. Oni su si često konkurencija, i to odbija dio potencijalnih članova, kaže Krešimir Sever, predsjednik NHS-a</p>
<p>I Hrvatsku zahvaća trend sa Zapada kad je riječ o sindikatima, odnosno broju njihova članstva. Ovih je dana, naime, objavljena informacija da je u razvijenim zemljama sve manje članova sindikata. </p>
<p>Tako je u Americi tek 12 posto zaposlenih učlanjeno u sindikate, dok je prije pedesetak godina bilo učlanjeno njih 35 posto. I u Europi je slična situacija. Najmanje sindikalnih članova ima Francuska - između osam i devet posto. U Španjolskoj ta brojka iznosi desetak posto, a prosjek za zemlje Europske unije je oko 18 posto. Ima i svijetlih primjera - Danska i Švedska u kojima je više od 80, odnosno 70 posto zaposlenih učlanjeno u sindikate. </p>
<p>Još prije dvadesetak godina dvije trećine svih članova sindikata bilo je u zapadnim zemljama, a danas se taj omjer okrenuo u korist zemalja u razvoju i onih koje su izašle iz komunizma. No, činjenica je da broj članova sindikata opada i u jednima i u drugima. Različiti su samo razlozi. </p>
<p>Iako je Hrvatska s oko 35 posto zaposlenih učlanjenih u sindikate znatno iznad europskog prosjeka, taj je postotak istodobno itekako manji nego ranih devedesetih kada su nečlanovi sindikata među zaposlenima bili tek iznimke. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Vjesniku kaže da se trend smanjenja sindikalnog članstva u razvijenim zemljama itekako vidi i kod nas. </p>
<p>»Od 1,5 milijuna zaposlenih, manje od 500.000 njih učlanjeno je u sindikate«, kaže Sever i dodaje da je tome pridonijelo nekoliko stvari, ponajprije velika razmrvljenost sindikata. </p>
<p>»Danas u Hrvatskoj imamo šest sindikalnih središnjica i više od 400 sindikata. Oni su vrlo često jedni drugima konkurencija, što sasvim sigurno odbija dio potencijalnih članova«, kaže Sever. </p>
<p>Poseban je problem, naglašava, mlade ljude pridobiti da se učlane u sindikat. </p>
<p>»Oni su mahom individualisti i kažu da će se sami pobrinuti za drugi posao ako izgube postojeći. Jednostavno nemaju interes za sindikat«, tvrdi čelnik NHS-a i dodaje da je vani sindikat puno razvijeniji nego kod nas. Kaže da je na Zapadu sindikat proširio svoju ponudu i broj usluga. Tako sindikati imaju svoje toplice, turističke agencije i građevinske tvrtke koje mahom grade stanove, ali ni to nije pomoglo da se zadrži broj članova. Štoviše, članstvo opada. </p>
<p>U Hrvatskoj je problem u tome što i članovi i nečlanovi sindikata jednostavno očekuju da će sindikalno čelništvo samo riješiti sve njihove probleme, upozorava Sever. </p>
<p>»Mijenja se cijelo radno zakonodavstvo i nikom ništa. Sindikati jedva uspiju skupiti ljude za povorku od Jelačić placa do Maksimira«, kaže Sever, koji očekuje da će zbog svega toga sindikalno članstvo i dalje opadati. </p>
<p>»Usitnjena sindikalna scena, pa i sindikalni čelnici, ne nužno iz središnjica nego i manjih sindikata, zbog svog ponašanja i rastrošnosti još više odbijaju potencijalne članove. I to je jedan problem o kojem treba razmisliti«, zaključuje Krešimir Sever. </p>
<p>I članovima sindikata i nečlanovima jednaka prava?!</p>
<p>»Drugi veliki problem proizlazi iz činjenice da članovi i nečlanovi sindikata imaju jednaka prava kad je riječ o kolektivnom ugovoru. Sindikalni pregovaraju s poslodavcem, članovi izdvajaju za troškove, a onda se kolektivni ugovor jednako primjenjuje za sve, što je, dakako, nepravedno. Ali, sasvim sigurno, dio zaposlenih u takvoj situaciji procjenjuje da im je sasvim svejedno jesu ili u sindikatu i žele prištedjeti 600 do 900 kuna godišnje, koliko se prosječno izdvaja za članarinu«, objašnjava Krešimir Sever.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odlagališta otpada ekološke bombe na rubu eksplozije!</p>
<p>Količinu otpada do 2010. morat ćemo smanjiti za 20 posto, a do 2025. već će 99 posto stanovništva biti obuhvaćeno organiziranim skupljanjem otpada - reciklirat će se 25 posto smeća, a odlagati 35 posto biorazgradivog otpada</p>
<p>U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 13,2 milijuna tona otpada, što znači da svaki stanovnik godišnje proizvede oko 2,97 tona smeća. U idućih 10 godina predstoji nam stoga rješavanje jednog od najvećih nacionalnih problema - problema gospodarenja vlastitim otpadom, a poseban je problem zbrinjavanje opasnog otpada. </p>
<p>Hrvatska je već počela sanaciju glavnine od 252 odlagališta, koja su uglavnom ekološke bombe na rubu prave eksplozije. U zadnjih tridesetak godina na njima je odbačeno oko 100 milijuna tona različitog otpada, bez ikakve kontrole.</p>
<p>Osim što mora uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim, Hrvatska u iduće dvije godine mora početi primjenjivati plan gospodarenja otpadom. Srednjoročno, u idućih tri do pet godina, gospodarenje otpadom mora integrirati u sve društvene segmente uz održivi razvitak, povećati ulaganja u infrastrukturu, a posebnu pozornost posvetiti skupljanju i obradi opasnih voda i vodoopskrbi.</p>
<p>Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom, propisanoj Strategijom o gospodarenju otpadom, morat ćemo izbjegavati i smanjivati količine i štetnosti otpada, reciklirati ga te odlagati samo integralni otpad.</p>
<p>Do 2010. godine za 20 posto ćemo morati smanjiti količinu otpada koju konačno odlažemo kao i količine proizvedenog opasnog otpada. Predviđa se da će se do 2025. organiziranim skupljanjem otpada obuhvatiti 99 posto stanovništva, reciklirat će se 25 posto smeća, a odlagati 35 posto biorazgradivog otpada.</p>
<p>Postupno će se morati organizirati centri za gospodarenje otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima. Uz Zagreb, bit će potrebno 20 županijskih i četiri regionalna centara, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta. </p>
<p>Odlaganje otpada u potpunosti će se zabraniti na otocima, gdje će se graditi pretovarne postaje s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem otpada, iz kojih će se otpad prevoziti u centre na kopnu. </p>
<p>Od eventualnog prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina posebno će se štititi podzemne vode na krškom području, a sprječavat će se ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke. Morat će se uspostaviti centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta. </p>
<p>Jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije trebalo bi biti presudno, uz neprestanu edukaciju javnosti, stručnjaka i upravljačkih struktura. </p>
<p>Za gradnju predviđenih centara za gospodarenje otpadom s biokompostanama Hrvatskoj će trebati 460 milijuna eura. Za mehanizaciju će trebati još 434 milijuna eura, za reciklažna dvorišta 96 milijuna, a za gradnju prve faze energane za otpad, koja će se graditi u Zagrebu, trebat će nam 290 milijuna eura. Pretovarne postaje s balirkama stajat će nas 64 milijuna eura, a sanacija odlagališta 344 milijuna eura. Do 2015. godine iz državnog proračuna za to se predviđa 975 milijuna eura, što je trećina potrebnog novca za konačno rješavanje našeg problema sa smećem. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo bi se namaknuti 325 milijuna eura, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 326 milijuna eura. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Čačićeve ambicije ne idu u prilog zajedničkom nastupu</p>
<p>SDP ima puno sposobnih ljudi, a ne kao neke stranke koje imaju jednog jedinoga, pa samo taj može biti premijer </p>
<p>Potpredsjednik SDP-a i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina govori za Vjesnik o stanju u stranci nakon objave bolesti Ivice Račana te o aktualnim temama.</p>
<p>• Ljuti ste što se u javnosti, otkrićem Račanove bolesti, počelo spekulirati o njegovu nasljedniku?</p>
<p>- Ljut je preteška riječ. Razumijem interes javnosti, ali SDP i dalje ima predsjednika, a mi pokušavamo poštovati njegovu želju da bar u bolesti ima mir. No, očito ne možemo izbjeći da njegova bolest bude izdvojena iz političkoga konteksta. Smetaju nas spekulacije o nasljedniku, jer nije riječ o ostavštini, nego o bolesti. SDP je dobro organizirana, uhodana stranka koja funkcionira. Izvanredna izborna konvencija je nepotrebna, jer predsjednika stranke u njegovoj odsutnosti mijenja zamjenica. Kampanja je rano počela, ali takve su bile okolnosti. Interes SDP-a je da ponovo dođe u poziciju formiranja vlade.</p>
<p>• Kažete da je apsurdno razmatrati »tko je Ivica pored Ivice«, iako se tema sama nameće. Jednom ste kazali da ste u stanju obnašati funkciju premijera. Razmišljate li sada o tome?</p>
<p>- SDP ima puno sposobnih ljudi, a ne kao neke stranke koje imaju jednog jedinoga, pa samo taj može biti premijer. U uređenoj stranci kao što je SDP zna se da je predsjednik stranke budući premijer, ako se u praksi s njim ne dogovorimo drukčije. Naš kandidat je Ivica Račan. Razni »esdepeolozi«, odnosno politički analitičari, bave se SDP-om tako da tumače kako bolje poznaju situaciju u SDP-u nego mi unutar stranke. Onda oni kroz javnost spekuliraju određenim imenima tko bi bio bolji, a tko lošiji. Dopustite da imamo svoje mišljenje.</p>
<p>• Imate li premijerskih ambicija?</p>
<p>- Moj način promišljanja i bavljenja politike nije takav da bih se time bavio. Želim odraditi posao župana, a onda se eventualno staviti na raspolaganje. Nemam premijerskih ambicija, ali bih taj posao svakako mogao obavljati. Županija i Poglavarstvo su izvršna vlast, samo su odgovornosti vlade šire i veće.</p>
<p>• Postoje li unutar SDP-a raskoli?</p>
<p>- Mi Statutom imamo dopuštene frakcije - pravo na različita mišljenja. No, institucionalnog oblika frakcija u SDP-u do sada nije bilo.</p>
<p>• Uvjereni ste u pobjedu SDP-a na izborima?</p>
<p>- SDP zaslužuje većinsko povjerenje građana, jer ih većina ne živi od svoje imovine, nego od rada, pa je logično podupiranje socijaldemokracije. SDP se zalaže za veću zdravstvenu i socijalnu sigurnost, za pravo na rad, veći i brži gospodarski rast, za stvaranje uvjeta za veće zapošljavanje i nova radna mjesta.</p>
<p> Dakle, birači bi u našoj stranci, programu i politici te nizu kvalitetnih ljudi trebali prepoznati opciju koja bi trebala voditi Hrvatsku u idućem razdoblju.</p>
<p>• Tvrdite da je vraćanje HDZ-a u oporbu nacionalni interes. Čime SDP opravdava takvu tvrdnju?</p>
<p>- Ne može stranka pretendirati na vlast ako ne nudi neka bolja rješenja od stranke koja je na vlasti. Onda ne moramo ni ići na izbore. SDP na izbore ne ide radi sudjelovanja, nego radi pobjede. Tek kada je obolio, mnogi priznaju vrijednost politike Ivice Račana u proteklih 17 godina. Među ostalim, okupio je demokratske snage i preuzeo Hrvatsku nakon pretvorbe i privatizacije te autoritarne vlasti Franje Tuđmana. U tom trenutku je pokrenuta Hrvatska, zemlja se okrenula prema svijetu, posebice prema Europskoj uniji. Hrvatska je u unutarnjem životu prodisala demokratičnije. Toga svega je nestalo odlaskom socijaldemokrata i koalicije koju okuplja u oporbu. Pokrenule su se i reforme koje nisu dovršene, jer je mandat istekao. Smatramo da na tom tragu imamo pravo tražiti povjerenje građana. HDZ je i nakon 17 godina postojanja vratio modele ponašanja za koje smo mislili da su iza nas. Ovu vlast je pratilo dosta nemuštih odluka koje su donesene, pa povučene. Upitna je i efikasnost jer nema jasne gospodarske strategije. Ima dosta klijentelizma, afera koje mirišu na korupciju, priča o tajnim službama, pa se čovjek pita je li to demokratsko ozračje u kojem želimo biti. </p>
<p>• SDP će u većini izbornih jedinica na izbore izaći samostalno?</p>
<p>- SDP je dovoljno jaka stranka da može sama izaći na izbore. Osobne ambicije pojedinaca u nekim strankama, kao kolege Čačića koji je sebe već nominirao za premijera, i to ne samo svoje stranke, nego i naše, ne idu u prilog zajedničkom nastupu. Ako kolege iz drugih stranaka žele formirati vladu sa SDP-om, onda to mogu učiniti samo tako da demontiraju postojeću vladu. To znači da svi onda imamo istog protivnika, a to je HDZ. Ili igraju tako da im je svejedno, pa žele ući i u HDZ-ovu vladu, ali to onda jasno moraju reći biračima. Neke stranke otimaju dio biračkog tijela i s određenim brojem saborskih zastupnika postaju skupa udavača. To SDP sebi i svojim biračima ne može priuštiti. Držimo jasno mjesto ljevice, a HDZ središnji dio desnice. Dakle, mi u takve trgovine nećemo ići. No, do izbora je još daleko. Samostalno vjerojatno nećemo izaći jedino u VIII. izbornoj jedinici. Tu, osim naših birača, očekujemo i potporu manjina te dijela regionalnih stranaka kao što je IDS. Ako je SDP dao potporu IDS-u za lokalne izbore, onda će IDS dati potporu SDP-u na državnim izborima.</p>
<p>• Možete li reći čime SDP namjerava poboljšati životni standard građana?</p>
<p>- Ponajprije moramo povećati zaposlenost, radno stanovništvo mora imati veće plaće, a umirovljenici mirovine. Čim dođe na vlast, SDP će izjednačiti mirovine. SDP će voditi gospodarsku politiku kojom će osigurati gospodarski rast od minimalno šest posto. Ići ćemo i na smanjenje doprinosa na plaće, čime ćemo ostaviti prostora poslodavcima, a što bi građani u neto iznosu mogli dobiti kao porast svojih plaća. SDP će također intenzivirati infrastrukturne projekte poput uvođenja plina, modernizacije željeznice i dovršetka cestogradnje. To je pretpostavka za bilo koji gospodarski razvoj, osobito za razvoj turizma i lučke djelatnosti. Jasnom politikom definirat ćemo geostrateške prednosti Hrvatske, one industrije koje mogu dati kvalitetan izvozni proizvod. Dovršit ćemo restrukturiranje brodogradnje, što ova vlada nije učinila, pokrenuti poljoprivredu da se ne uvozi hrana u turizmu, riješiti pitanje zemljišta da se intenzivira proizvodnja prije ulaska Hrvatske u EU.</p>
<p>• Što bi trebao biti zamašnjak gospodarstva?</p>
<p>- I industrija i poljoprivreda zahtijevaju modernizaciju. Ovo što imamo moramo sačuvati i unaprijediti, a to možemo postići jedino ulaganjem u razvoj, posebice u znanost i visoke tehnologije, otvaranjem tehnoloških parkova - kakav je predviđen u riječkom sveučilišnom kampusu - te razvijanjem informatičko-komunikacijskih tehnologija i biotehnologija i otvaranjem novih poslovnih zona.</p>
<p>Prekasna intervencija</p>
<p>• Viktor Lenac propao je upravo za vladavine SDP-a.</p>
<p>- Ne može se na temelju jedne tvrtke govoriti o gospodarskoj politici SDP-a. SDP je tada prvi put pokrenuo nacionalne projekte, posebice u cestogradnji. Tada je počeo rast BDP-a. Pripremao je planove za željeznicu, počeo provoditi plinofikaciju, trebala se pokrenuti modernizacija Ine i velikih gospodarskih tvrtki. Lenac je otišao u stečaj kao privatna tvrtka. SDP je u tome imao prste samo utoliko što je Račanova vlada s nekoliko jamstava intervenirala radi očuvanja radnih mjesta, kao što se i vani subvencioniraju privatna brodogradilišta. Na žalost, prekasno. Činjenica je da je propao određeni novčani iznos poreznih obveznika. No, činjenica je i da više od tri godine ove vlade Lenac nije izašao iz stečaja, a ima punu zaposlenost i kapacitete koji se traže. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Svi po hibride!</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Ako ne želimo živjeti u zemlji u kojoj ćemo morati hodati s plinskim maskama na licu, moramo nešto hitno poduzeti. Izvjesno je da se automobili neće prestati proizvoditi, pa bi prvi korak za boljitak bio nabavka hibridnih automobila. </p>
<p>Hibridi, osim što koriste klasično gorivo i ne zahtijevaju novu infrastrukturu, troše manje goriva, a uz to ispuštaju mnogo manje ugljičnog dioksida od klasičnih automobila. Budući da se hibridni motor koristi u optimalnom rasponu, količina i ostalih štetnih plinova je drastično smanjena. No, njihova cijena danas potencijalnim kupcima predstavlja najveći problem. Skuplji su, naime, od običnih vozila i nekoliko tisuća eura. </p>
<p>Za cijenu se, dakle, pod hitno mora pronaći rješenje. Jer potpuno je jasno da će svi radije kupiti automobil s motorom koji troši manje goriva i pritom ne zagađuje okoliš, nego onaj koji nas sve neizravno ubija.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Izvan nadigravanja</p>
<p>U Sloveniji je, unatoč politički zategnutim odnosima s Hrvatskom zbog starih graničnih problema, novi buking za ovu sezonu veći od lanjskoga</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Dok se razmjenjuju diplomatske note i šalju političke poruke povišenih tenzija, obični građani se bez politikantstva pripremaju za ovogodišnji odmor. A da ih se ne može uvući u nadigravanja visoke politike, najbolje su pokazali slovenski turisti koji već godinama ljetuju u Hrvatskoj.</p>
<p> U Sloveniji je, eto, unatoč politički zategnutim odnosima s Hrvatskom zbog starih graničnih problema, novi buking za ovu sezonu i veći od lanjskoga. Iako se 85 posto Slovenaca za Hrvatsku kao turističku destinaciju odlučuje u ožujku i travnju, njihovi turoperatori već sada imaju naznake da će zainteresiranost biti i veća od prošlogodišnje. Gotovo su svi slovenski organizatori za putovanja zakupili više kapaciteta nego lani.</p>
<p>Isto vrijedi i u suprotnom smjeru. Hrvati su već tradicionalno najbrojniji strani gosti u »deželi«. Konzumente skijanja i slovenskih termi od tih užitaka nisu odvukli ni Rupel ni Joras, a ni Zmago Jelinčič. Njima se očito životne radosti, u onoj mjeri u kojoj si to s obzirom na plaću mogu dopustiti, ne mjere izjavama političara i njihovim prepucavanjima. </p>
<p>Građane političari ne mogu zagaditi ni antislovenštinom ni antitalijanštinom, jer će granicu prema Mariboru i Ljubljani, ili Udinama i Veneciji, prijeći ako zbog ničega drugoga, onda zbog kupnje u Zari, H, a bogme ili skijanja na Rogli, Pohorju ili Kranjskoj Gori. O prestižnim talijanskim skijalištima koje su ove godine popunili Hrvati da i ne govorimo. Istina je, doduše, da se javno mnijenje i te kako može ispolitizirati. Bili smo, uostalom, u bliskoj prošlosti svjedoci stvaranja nabrijane atmosfere sa sve tri strane granice. Ovih dana se to i nastavlja ali tko razuman može očekivati da će zbog politike stati razmjena ljudi, roba i usluga? Dok su u Sloveniji u televizijskoj anketi političari negativno govorili o Hrvatskoj, građani su u anketama odgovori otprilike - a što nas to briga, sam ću si birati odmorište. Mogu, doduše, u dnevnopolitičkim anketama i reći da podržavaju Rupela u teritorijalnim pretenzijama prema Piranskom zaljevu, ali će na hrvatskom moru ljetovati s pretenzijom da to čine i na godinu, s Rupelom ili bez njega.</p>
<p>Političko nabrijavanje javnog mnijenja kontra susjeda kratkog je daha. Političarima to, istina je, služi u dnevnopolitičke svrhe na unutarnjopolitičkom planu, no građani se iz zagrljaja politike lako istrgnu već s prvim znakom ljeta. Život ide dalje, a dok se elita u politici nadmudruje trebaju li putovati s ove ili one strane granice ili ne, preporučujući čak i bojkot, običan puk o tome odlučuje prema vlastitu interesu. I ovisno o dubini vlastita džepa.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najveća kompenzacija</p>
<p>Kim Jong Il će svoj poodmakli nuklearni program razmijeniti za gorivo, struju i hranu. On se ne boji toliko Amerikanaca koliko vlastita potčinjenog naroda </p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Nije lako živjeti u Sjevernoj Koreji. Ta zemlja nije svjetska periferija, ali su je vladar i državni aparat osamili. Prvo Kim Il Sung, pa onda i njegov sin Kim Jong Il, tražili su od svog naroda potpuno pokoravanje. Vrlina dobrog državljanina u takvom sustavu je poslušnost. Šef države i partije pak ne vjeruje nikome. On živi u stalnom strahu jer svatko može sutra biti potencijalni konkurent. Cijeli činovnički aparat prožet je također neprekidnom nesigurnošću. Unutar nedodirljive partije i vojne elite svatko se želi prvo pobrinuti za to da zaštiti samoga sebe. Kada je to tako, ljudi žive kao na ognju.</p>
<p>U Sjevernoj Koreji to vječno nepovjerenje prožima vrh birokratske piramide mnogo izraženije nego u drugim azijskim zemljama. Visoki državni činovnici i partijski sekretari moraju nužno biti sumnjičavi prema svojim potčinjenima jer im s te strane dolaze suparnici kojih se pribojavaju. Niži činovnici također su neprekidno obuzeti strahom. Nisu manje nepovjerljivi prema onima iznad sebe jer ih oni mogu u svako doba smijeniti.</p>
<p>U agrarnodespotskom društvu kakvo je sjevernokorejsko ne postoji trajna sigurnost ni u statusu ni u perspektivi hoćeš li i dalje bolje jesti od drugih ili ćeš gladovati ako te dohvati »birokratski oganj« i padneš u nemilost. Ako, na primjer, Kim Jong Il nekome da na znanje da ga drži potpuno pouzdanim, on će se u istom trenutku osjetiti nesigurnim. Sjevernokorejski suvremeni despoti odavno koriste stari perzijski stil vladanja u kojem se ističe opasnost koja vreba iza prividne birokratske sigurnosti i uspjeha. Svi ispod Kima Jonga Ila znaju glavno pravilo: »Ako te je tko tovio, možeš očekivati da će te uskoro i zaklati«. Stanovništvo Sjeverne Koreje se od malih nogu priprema za potpunu poslušnost. Pritom je najvažniji usmjereni odgoj koji disciplinira. Kod običnog čovjeka u Sjevernoj Koreji od najranije životne dobi mora se razviti strah da se ne upadne u neprilike. Narod je naviknut na »vladavinu bičem«, ideološki sumrak i nužnost kažnjavanja. </p>
<p>Ali i totalna pokornost ima granice. Nju više od američkog bombardiranja može oslabiti prazan ljudski želudac povezan s ekstremnim vanjskim okolnostima. Zbog krševite planinske unutrašnjosti i malo plodnog tla korejski narod kroz povijest nikad nije živio lagodno. Vjetrovi iz srednje Azije zimi donose vrlo niske temperature pa snijeg prekriva tlo mnogo mjeseci, dok su ljeti česte suše, a na jesen poplave.</p>
<p>Negostoljubivost Sjeverne Koreje najizraženija je na političkom planu. Komunistička vlada strogo nadzire svoj narod. Dodiri s vanjskim svijetom ograničeni su. Zdravstvena skrb i temeljno obrazovanje ugroženi su nedostatkom novca. Ali glad je najgora nevolja. Čovjek koji se hrani samo nekaloričnim korijenjem, travama i korom od drveća nije dobar radnik u tvornici, niti je motivirani vojnik ili uspješan sportaš. Ni kupus koji se masovno uzgaja na državnim dobrima ne može više nadomjestiti rižu, žitarice i meso, niti može napuniti želuce stanovnika. Gladan čovjek u takvim tlačiteljskim sustavima postupno postaje nepokoran. </p>
<p>Upravo zbog straha od bliže budućnosti, Kim Jong Il se odlučio za svoj najveći kompenzacijski posao sa svijetom: svoj poodmakli nuklearni program razmijenit će za velike količine goriva, struje i hrane. On se ne boji toliko Amerikanaca koliko vlastita potčinjenog naroda.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Suočavanje s drugom modernom </p>
<p>Druga moderna može se odrediti i kao nova nepreglednost promjena, kojih smo svjesni, ali ih još ne možemo jasno i razgovijetno izraziti u obliku jasnih struktura</p>
<p>PROF. DR. SC. ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Prva je moderna u svojem iskonskom obliku kroz protočnost vremena iscurila, ali su njezine sastavnice ostale i dalje kao entiteti koji trebaju preobliku da bi bili sukladni s novim duhom vremena. Od pojave prve moderne do danas čovjek i svijet imali su samo dva nagnuća.</p>
<p>Prvo je vođeno idejom napretka i razuma te svjetlima istoga, odnosno modernizacije. Drugo se, pak, ukazalo s namrgođenim skeptičnim licem u liku i djelu kritike racionalizma, prosvjetiteljstva, ideje napretka, dakle, u protumodernizaciji. Dijalektika modernizacije i protumodernizacije na razini političkih ideologija liberalizma i konzervativizma dva su konkurirajuća koncepta ustrojavanja društava. </p>
<p>Riječ moderna označuje vrijeme novoga doba ili su-vremenost, dakle ono što hoda s vremenom. Zapravo je oznaka za novo koje se suprotstavlja tradiciji, ponavljajućem djelovanju i nastoji na njezinu prekidu ili diskontinuitetu. Rasprave o početku moderne ili određivanju njezine vremenske crte uvelike se razilaze. Pa se govori da je početak prve moderne zapravo epoha humanizma i renesanse, koja je najavila prekid sa srednjovjekovljem, njegovom tradicijom, političko-teološkom slikom društva i potakla prvu sekularizaciju, emancipaciju čovjeka, vjeru u znanost i filozofiju, prirodu te otkriće novih svjetova i postavila zasade kasnijem racionalizmu i prosvjetiteljstvu. </p>
<p>Drugi pak polaze od toga da je početak prve moderne zapravo društveno uvjetovan francuskom revolucijom i prosvjetiteljstvom i da je sve prije toga bio tek puki preludij koji je omogućio glavnu maticu modernizacijske igre svijeta.</p>
<p> Mnogi se slažu da se paradigma prve moderne može opisati kao pokušaj ustrojavanja života, organizacije društava i svijeta na novim filozofsko kulturnim i gospodarskim temeljima, na načelima industrijalizacije ili novog načina proizvodnje oslonjenog na strojevnu tehniku. Sekularizacija (J. Locke, Voltaire, I. Kant) navijestila je posvjetovljenje života i organizaciju društva i države uz jasno razdvajanje političkoga od religijskoga kao privatne stvari. Zatim je prva moderna podučavala vjeru u razum (racionalizam) i prosvjetiteljstvo, kako Kant ističe, kao izlazak čovjeka iz »njegove samoiskrivljene nezrelosti«. Nezrelost je nemoć da se služimo svojim razumom bez vodstva nekog drugog.« (Atlas filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2001, str.103.) </p>
<p> Projekt prve moderne izrazio je kulturni optimizam i vjeru u napredak, te emancipaciju i autonomiju društvenih područja (pravo, politika, etika, gospodarstvo, dioba vlasti) i, napokon, individualizam. Taj se projekt gibao na tragu kulturnog optimizma, idealizma i humanizma. Zatim se uzdizao sve do I. svjetskog rata, reflektiravši se na sva područja ljudskog društva, na kulturu, umjetnost i arhitekturu, da bi u radikalnom obliku bio uzdrman u zaustavljenoj protumodernizaciji i iracionalizmu 1917. i od 1922. do 1933. godine, odnosno stupanjem na scenu boljševizma, fašizma i nacionalsocijalizma kao tipova sekularnih fundamentalizama. Naravno, sve do njihova sloma 1945., odnosno 1989. godine. Ti su sekularni fundamentalizmi označili kraj individualizma kao dijela projekta prve moderne i inauguraciju kolektivizama različitih isključivih ideologijskih predznaka, kako to opisuje F. A. Hayek u »Putu u ropstvo«.</p>
<p>Paradigma prve moderne »izdurala« je to nesretno cijelo makrokonfliktno hladnoratovsko razdoblje do njegova sloma 1989. godine, i sloma kolektivizma lijeve provenijencije, kao godine pokušaja ustrojavanja svijeta na tragu globalizma i globalizacije ili otvaranja nove stranice društva rizika i nove nepreglednosti. </p>
<p>Slom paradigme prve moderne može se više iščitati u njezinoj iscrpljenosti, dogorjelost ili dotrajalosti u vremenu te kao možebitna potreba novog osmišljavanja funkcionirajućih društvenih struktura u novom okružju, pod utjecajem novih razvijenih modernizacija koje padaju u polje formatiranja druge moderne.</p>
<p>Druga moderna nije ništa drugo nego »slom poretka prve moderne«, »radikalizacija moderne« (U. Beck). Sam naziv, prema nekim izvorima, potekao je iz krugova povjesničara umjetnosti. Naime, Heinrich Klotz (1935-1999.), povjesničar umjetnosti i publicist, taj je izraz skovao devedesetih godina 20. stoljeća ne bi li pokušao obuhvatiti promjene nastale na tehnološkoj i društvenoj razini poslije 1989. godine, poglavito u umjetnosti i arhitekturi. Ta druga moderna može se odrediti i kao nova nepreglednost promjena, kojih smo svjesni, s kojima se susrećemo, polemiziramo, odustajemo ili prihvaćamo, ali ih još ne možemo jasno i razgovijetno izraziti u obliku jasnih struktura, koje se još oblikuju, i koje nam mogu otkloniti strahove od novoga i nepoznatoga i zaštititi nas od nove generacije društva rizika.</p>
<p>Snažan sociologijski pečat konceptu druge moderne dao je Urlich Beck u svojoj socijalnoj filozofiji i pokretanju cijele edicije pod naslovom »Druga moderna« (»Zweite Moderne«), koja se bavi radikalizacijom prve moderne ili želi pokazati posljedice novog vala modernizacije svijeta na području znanosti, tehnologije, društva, nacionalnih država, demokracije, s okosnicom na njihovo promatranje u globalnosti i novoj međuovisnosti svijeta ili interdepedenciji. </p>
<p>Prva moderna u društvenom i političkom smislu bila je određena nacionalno državnom ili fizičkom teritorijalnošću. Drugu modernu obilježava nova paradigma globalnosti, relativizacije fizičkog prostora zbog postojanja prostora mreža. </p>
<p>Zatim drobljenje i prijenos suverenosti na nadnacionalne saveze (primjer Njemačke i EU-a), o čemu sam u prethodnim komentarima pisao iscrpivši tu temu. Druga je moderna popraćena povećavanjem osobnih socijalnih rizika zbog neoliberalnoga koncepta potržišnjenja socijalne države. Prva je moderna bila oslonjena na politiku, političke stranke, diobu ljevice i desnice, a druga i na subpolitike, neposredniju tvorbu društva »odozdo« i relativizaciju razlika lijevo-desno kao produkta prve političke moderne. Druga politička moderna, prema Becku, otvara nove dihotomije ili konfliktne linije »unutarnje-vanjsko«, »sigurno-nesigurno«, »političko-nepolitičko«, pa sve do »desupstencijalizacije« politike ili politike bez politike, tj. politike pretvorene u puki spektakl, zabavu ili političku maskeratu i u samoj svojoj ispražnjenost u čisti skandal. </p>
<p>Ključna pitanja druge moderne su ustrojavanje novih institucija koje bi zbog globalizacije odgovorile na izazove nezaposlenosti, fleksibilizaciju rada pod utjecajem neoliberalne ekonomije ili »fleksibilnoga kapitalizma«, promjene unutar industrijskoga društva i stvaranje umrežene ekonomije (M. Castels), ekološka pitanja, socijalnu sigurnost, terorizam i tomu slično. </p>
<p>Stari (politički) sustavi prve moderne postali su neučinkoviti i impotentni jer su jednostavno ispražnjeni. Oni više ne mogu odgovoriti na izazove druge moderne. Traži se urgentna rekonstrukcija i transformacija društava, odnosno institucija koje bi odgovorile zahtjevima projekta druge moderne radi ispunjavanja njihovih svrha - očuvanja slobode, minimalne sigurnosti i upravljanja društvom rizika druge moderne - ili novom generacijom rizika, koju prva moderna bar u ovakvom radikalnom obliku nije poznavala. Otud strah, skepticizam te rastući iracionalizam odnosno skretanje u protumodernizacijske vode te čuđenje što se to radikalno događa u doba druge radikalne moderne? </p>
<p>Odgovor bi mogao biti u tezi da svaki radikalizam bez obzira na predznak pothranjuje radikalizam i tako do u lošu beskonačnost. Riječ je samo o pajdašima ili kompanjonima različita predznaka. Svijet jednostavno ide naprijed, a s njim putuje i zabrinutost s prtljagom pitanja kuda i kamo će nas sve to odvesti? Zaustavimo se napokon na toj upitnosti.</p>
<p>Autor je voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Popijevke pomurskih Hrvata</p>
<p>IVO HORVAT</p>
<p>Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu ponovo je iznenadio hrvatsku kulturnu javnost: u povodu 30. obljetnice smrti znamenitoga hrvatskog etnomuzikologa i skladatelja dr. Vinka Žganca Matica je izdala pretisak jednog od njegovih kapitalnih djela »Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže u Mađarskoj« te posebno osmu knjigu »Sjeverno hrvatskih tema« dr. Zvonimira Bartolića posvećenu pučkom pjesništvu pomurskih Hrvata.</p>
<p>Prvo izdanje Žgančeve knjige priredio je Bartolić 1974. Tiskao ju je »Zrinski«, urednik Ernest Fišer. </p>
<p>Riječ je o skupini Hrvata u desetak sela na lijevoj strani Mure, dakle s mađarske strane od Letine do Velike Kaniže, skupine koja je našoj javnosti malo poznata premda se izravno oslanja na svoj matični narod. Kako u predgovoru ističe Bartolić, novo izdanje Žgančeve knjige novim je naraštajima pomurskih Hrvata, koji su izloženi stalnoj asimilaciji, isto tako potrebno, ako ne i potrebnije nego što je bilo ono prije 32 godine. Pogotovo je ta knjiga potrebna učiteljima, voditeljima pjevačkih zborova, etnomuzikolozima i jezikoslovcima.</p>
<p>Djelo Vinka Žganca na skupljanju i notnom bilježenju narodnih popijevaka, poglavito onih kajkavskih među koje spadaju i popijevke pomurskih Hrvata, zaista je golemo: melografski rad obuhvaća oko 30 tisuća pjesama.</p>
<p>Istraživači etnogeneze pomurskih Hrvata ističu da su oni jednaki međimurskim Hrvatima, odnosno Hrvatima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Nestali stupići u Cvjetnom prolazu</p>
<p>»Stupiće su najvjerojatnije uklonili radnici po nalogu Immo Worldwidea«, smatra Jelavić</p>
<p>Nakon što je zagrebački paroh Milenko Popović dao obnoviti staru ogradu da bi zapriječio ulaz strojeva u dvorište kina Zagreb, u srijedu su »nestali« stupići koje je prošli mjesec postavila tvrtka Immo Worldwide kako bi onemogućila ulaz automobila u dvorište, gdje je njezino sjedište.</p>
<p>Davor Jelavić, pročelnik Ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, kaže da su komunalni redari u utorak posjetili dvorište kina Zagreb, ali nisu izdali rješenje za uklanjanje stupića, kao ni ograde. »To je privatni posjed. Stupiće su najvjerojatnije uklonili radnici po nalogu Immo Worldwidea«, smatra Jelavić. Zagrebački paroh Milenko Popović kaže da »se žalio jer su, prema njegovom mišljenju, stupići postavljeni na posjedu Srpske pravoslavne crkve. »Pisao sam Immo Worldwideu da ih uklone i poslao izvatke iz zemljišnih knjiga koji dokazuju da smo suvlasnici dvorišta«, kaže paroh.</p>
<p>Nismo dobili izjavu od odgovornih u Immo Worldwideu. No, u jednom prijašnjem razgovoru za Vjesnik, Tomislav Horvatinčić je rekao da su njihovu dobru volju i želju da javnost upoznaju s projektom uređenja Cvjetnog prolaza, neki pojedinci i udruge »iskoristili za osobnu promociju i neargumentiranu hajku«. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za Šostara otvorene čak dvije linije</p>
<p>»B.a.b.e.« ne stignu odgovoriti na sve zahtjeve, pa traže volonterke: mogu im se javiti sve komunikativne žene </p>
<p>Nakon netom završene afere sa striptizetom pročelnik Gradskoga ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje dr. Zvonimir Šostar, javno se ispričao za taj grijeh i slijedom obećanja u srijedu je posjetio udrugu »B.a.b.e.«.</p>
<p>Tamo se od 14 do 18 sati javljao na čak dvije telefonske linije, odgovarajući na upite građanka. O tome što su žene pitale dr. Šostara, »sedma sila« nije odmah mogla doznati, jer su »B.a.b.e.« izdale priopćenje u kojem su zamolile novinare da se posjet pročelnika odmah medijski ne poprati. Ipak, od volonterke Željane Buntić-Pejaković Vjesnik doznaje da je dr. Šostar imao pune ruke posla. </p>
<p>To više što je cilj akcije, uz ostalo, i otvaranje gradske uprave problemima građana. Koordinatorica »B.a.b.a.« Sanja Sarnavka rekla je da je dr. Šostar kod njih došao prvenstveno nakon medijske priče koja je krenula nakon njezina gostovanja na Radiju 101. </p>
<p>»Tada sam nakon pročelnikove striptiz afere bila rekla kako ne mislim da je taj 'ples' nešto lijepo i u redu, ali isto sam izjavila da ne mislim kako je rješenje pročelnikovo smjenjivanje«, kaže Sarnavka. Kako bi se to učinilo, dodala je, valjalo bi prvo ukazati na to što on u poslu nije dobro učinio. </p>
<p>»Tada sam mu spontano predložila da posjeti neku od naših edukacijskih radionica i upozna se s problemima s kojima se danas susreću žene. Iz te komunikacije iznjedrila se namjera da se u Gradskoj vijećnici s dr. Šostarom, ali i pročelnicima ostalih ureda, upriliči sastanak na kojem će se govoriti o političkom konceptu ženskih ljudskih prava, odnosno neravnopravnosti spolova. Također, gradske bi se vođe tada upoznale i s oblicima i načinima nasilja nad ženama« - obralaže Sarnavka i ističe kako bi to bilo dobro, jer »B.a.b.e. primaju sve više poziva žena iz Hrvatske, što potvrđuje i prošlogodišnja brojka od njih 1800«. </p>
<p>Termini psihologinje ponedjeljkom su već krcati, pomoć pravnice također, pa »B.a.b.e.« ovim putem traže i volonterke - poručuje Sarnavka. Sve žene s komunikacijskim vještinama mogu im se javiti na brojeve telefona 4611-351, 4662-606 te 0800200144. Kako im se javljaju žene iz cijele Hrvatske posla je previše, posebice što većina njih - kada odluči otići i(li) pobjeći od zlostavljača - ne zna komu se treba obratiti, koje korake poduzeti, kako se razvesti... </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gase li se Močvara i MAMA?</p>
<p>Jedina dva javna prostora kojima raspolaže »nezavisna zagrebačka scena« ostala su bez gradskoga novca</p>
<p>Na konferenciji za novinare koja je u srijedu održana u klubu »Močvara« predstavnici urbane kulture u Zagrebu upozorili su da je Grad uskraćivanjem sredstava ugrozio opstanak te iste kulture. Naime, prošlotjedno objavljivanje raspodjele gradskih sredstava za kulturne programe u 2007. otkriva kako su »Močvara« i »MAMA«, jedina dva javna prostora u gradu kojima raspolažu predstavnici nezavisne scene, ostali bez gradskog novca. </p>
<p>Odluku je donijelo Vijeće za urbanu kulturu i kulturu mladih pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, a njome se spomenutim klubovima u potpunosti ukidaju sredstva i status koji su imali proteklih godina. </p>
<p>Prošle je godine »Močvara« dobila 120 tisuća kuna, a »MAMI« je pripalo 150 tisuća kuna. Spomenuti klubovi, kao i još nekoliko udruga (»Zagreb - kulturni kapital Europe 3000«, »Platforma 9,81« te Lokalna baza za osvježavanje kulture »BLOK«) u potpunosti su ostali bez sredstava ili su im drastično »skresana«, a da pritom nisu sasvim jasni kriteriji po kojima se odlučivalo, tvrde predstavnici urbane kulture.</p>
<p>Da to što govore i nije bez osnova potvrđuju upravo njihovi primjeri. Naime, »Močvara« je prvi neprofitni klub u gradu koji već osam godina organizira koncerte, projekcije, izložbe, radionice i festivale koji su postigli uspjeli, pa se opet nije našlo sredstava za financiranje. Kako je klub »Attack« već prije zatvoren, a sad su i »Močvara« i »MAMA« ostale bez novca, čini se da grad ostaje bez ijednog nezavisnog gradskog prostora. </p>
<p>»Mi sad ne želimo ispasti ogorčeni i tražiti sredstva. Mi želimo da se revidiraju donešene odluke te da se promijeni gradska kulturna politika koja, a to je očito i iz našeg problema, izgleda ne razumije neke osnovne stvari«, rekao je Sergej Goran Pristaš iz »Zagreba - kulturnog kapitala Europe 3000«, a to je ujedno i najvažnija poruka koja se čula na tiskovnoj konferenciji. </p>
<p>Zakinuti smatraju da bi jedan od osnovnih razloga takvog odnosa Grada prema njima mogao biti u činjenici da predstavnici urbane kulture kritički progovaraju o razvoju grada, a to nekom očito smeta. Da ironija bude veća, klubovi nisu službeno obaviješteni o odluci već su to saznali na Internetu, a na njihove upite o razlozima uskraćivanja dodjele sredstava nije odgovoreno.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Prikupljeno 240 tisuća kuna </p>
<p>Prodajom ambalažnog otpada do 2012. namjerava se priskrbiti 50 milijuna kuna </p>
<p>Velik odaziv građana i tvrtki obilježio je početak akcije »Obnovimo lijepu našu Stepinčevu katedralu« Odbora za obnovu katedrale, čiji je cilj do 2012. prikupiti 50 milijuna kuna za obnovu Katedrale. U prva tri mjeseca prikupljeno je 127 tona starog papira, 215 tisuća komada PET ambalaže, 4664 limenke i 74 tisuće staklenki. </p>
<p>»Vrijednost prikupljene ambalaže je 237,6 tisuća kuna, a uvjerljivo najviše ambalaže skupljeno je blizu Katedrale, gdje su, zbog velikog odaziva građana, postavljeni 'preskontejneri' s 20 puta većom zapreminom od uobičajenih kontejnera«, kaže Domagoj Cerovac iz EP64, organizatora akcije. Projekt je uzeo maha, dodaje Cerovac, a osim građana, velik su interes za donacijama pokazale i tvrtke. Građani mogu svoj prilog za u obliku ambalažnog otpada zasad ostavljati na 20 mjesta, a do kraja godine, želja je organizatora, brojem lokacija u gradu i Županiji doseći troznamenkastu brojku. </p>
<p>»Vjerujemo da će donatori nastaviti sudjelovati u akciji i da će Katedrala biti obnovljena za pet godina«, uvjeren je kustos mons. Vladimir Stanković, koji smatra da su, zbog višegodišnje pokrivenosti skelama, Zagrepčani pomalo i zaboravili kako izgleda eminentni hrvatski sakralni i kulturni objekt.</p>
<p>Uz građane, velik obol akciji daju i glavni partneri Konzum i Unijapapir. Lanac maloprodajnih trgovina Konzum, kao prilog akciji, odriče se povratne naknade od 50 lipa, kao i poticajne naknade, tj. troškova skupljanja otpada od 15 lipa. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Većina građana misli da je epilepsija - zarazna!?</p>
<p>U povodu globalne kampanje »Izaći iz sjene« protiv predrasuda o epilepsiji, u srijedu su, u Gradskom uredu Zagreb, predstavljeni rezultati istraživanja »Epilepsija i stigma«. Rezultati i javna tribina, održani na Dan svetog Valentina, zaštitnika epileptičara, pokazuju da su informiranost i edukacija najvažniji za destigmatizaciju bolesti. </p>
<p>Istraživanje, čiji je cilj bio upozoriti na čimbenike poboljšanja kvalitete života oboljelih od epilepsije, od koje u Hrvatskoj boluje 45 tisuća ljudi, provedeno je među 1500 ispitanika, na 474 mjesta u šest hrvatskih gradova. Rezultati pokazuju da je čak 91 posto ljudi čulo za epilepsiju, ali zabrinjavajuća je činjenica da čak 41 posto građana misli da je epilepsija psihički poremećaj, što je predrasuda«, kaže Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sestre milosrdnice dodajući da je epilepsija najčešća kronična neurološka bolest. Osim toga, mnogi ispitanici pogrešno misli da je epilepsija zarazna bolest i ne bi željeli da se njihova djeca druže s oboljelima.</p>
<p>Vitomira Lončar, koja je prije godinu dana javno priznala da boluje od epilepsije, na tribini je govorila o svojim iskustvima s tom bolešću. »Na pozornici me katkad hvata strah jer sam napad dvaput doživjela u tijeku predstave. Žalosno je, međutim, da Zakon ne dopušta prekvalifikaciju ženama poslije navršenih 45 godina, nego ih tjera u mirovinu«, rekla je Vitomira.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jednosmjerni kaos</p>
<p>Prije su se vozači jedva mimoilazili zbog parkiranih automobila, a sada moraju voziti u krug čitavim naseljem</p>
<p>Stanari Kikićeve u naselju Srednjaci neugodno su se iznenadili kada je njihova ulica, kao odgovor na prometni kaos u tome dijelu grada, pretvorena u jednosmjernu. Prije su se u ulici jedva mimoilazili, no sada, kažu, motaju voziti velike krugove po naselju tražeći parkirno mjesto. Kikićeva je stalno bila neprohodna i zakrčena automobilima, parkiranim na kolniku.</p>
<p> S druge strane, na obližnju »glavnu« ulicu Srednjaci s dugačkog su parkirališta vozači mogli stići vozeći po nepunih 50 metara Kikićeve pa mimoilaženje nije izgledalo kao velik problem. No, predstavnici stanara založili su se da se promet ipak učini sigurnijim pa je vijećnik četvrti Trešnjevka jug Denis Hrestak, u njihovo ime, predložio da Kikićeva postane jednosmjerna i takva vodi do Ulice Vladimira Filakovca.</p>
<p>»Tu su počeli problemi jer se na kraju Kikićeve, pored trgovačkog centra Mercator, parkiraju kamioni i zakrče prolaz. Tu se jedva provuče manji automobil. I što se događa? Vozači moraju voziti u suprotnome smjeru, a na ulazu u Kikićevu dočekuje ih policija i naplaćuje kazne«, žali se djelatnik obližnjeg kioska Željko Hrupački. Tako je jednosmjerna ulica izazvala još veći kaos, nego prije. S tim se slažu i ljutiti stanari, koji su do nedavno mogli jednostavno izaći s parkirališta i doći do ulice Srednjaci, a sada se provlače između kamiona i voze ukrug čitavim naseljem.</p>
<p>Ipak, stanari zgrade održali su u utorak sastanak i donijeli nekoliko novih prijedloga, rekao je za Vjesnik njihov predstavnik Boris Ohnjec. »Problem se može riješiti tako da se znak za jedan smjer postavi poslije prvog izlaza s parkirališta u Kikićevoj. Široko parkiralište tada bi služilo vožnji u suprotnom smjeru, a mali dio, do ulice Srednjaci, bio bi dvosmjeran pa vozila ne bi morala kružiti naseljem«, rekao je Ohnjec. Taj prijedlog vijećnik Hrestak odmah je uputio Vijeću na razmatranje.</p>
<p>Predsjednik četvrti Saša Molan rekao je da će Vijeće učiniti sve što može da stanarima omogući kvalitetno parkiranje i vožnju, ali da će se o svemu morati izjasniti i stručnjaci Odjela za promet. Do tada će stanari, kako se čini, i dalje voziti u pogrešnom smjeru izbjegavajući policiju, koja se, kako neki kažu, i sama vozi suprotno od smjera koji propisuje znak na ulazu u Kikićevu.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Za ozdravljenje najvažnija ljubav </p>
<p>»Tramvajem zvanim čežnja« liječeni alkoholičari obilježili Valentinovo, a doprinos su dale i mažoretkinje</p>
<p>Akcijom »Tramvaj zvan čežnja« Zajednica klubova liječenih alkoholičara obilježila je Valentinovo. Članovi klubova i njihovi gosti u srijedu su se, na Trgu bana Jelačića, ukrcali u tramvaj koji je do 13 sati kružio gradom. Zagrebačke mažoretkinje dale su svoj doprinos i dijeleći promidžbene materijale. Cilj akcije je skretanje pozornosti na štetnost prekomjernog konzumiranja alkohola i posljedice alkoholizma. </p>
<p>»Akciju su 1999. pokrenuli liječeni alkoholičar Mladen Dijanek i prim.dr. Darko Breintefeld«, rekao je Damir Vodopivec, predsjednik Kluba »Poštar«. U Zagrebu djeluje 70-ak klubova s 20 do 30 članova. Sastanci se održavaju jednom tjedno, a sudjeluju i članovi obitelji. »Bolničko liječenje traje 21 dan, a klubovi mogu pružiti adekvatnu rehabilitaciju«, dodaje. Ističe da je Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje prepoznao njihove potrebe i pružio im financijsku pomoć. </p>
<p>Među okupljenima se našao i gospodin Darko Mehek. »Pio sam 30 godina, a u 50. sam pristao na liječenje. Nije mi bilo lako, ali sam uspio«, rekao je. Najviše mu je pomogla obitelj, zatim bolničko liječenje, ali i druženje s ljudima koji su imali isti problem. »Poslije bolnice našao sam u klub i već osam godina redovito dolazim na sastanke a stekao sam i divne prijatelje«, navodi Mehek, koji poručuje da možemo pobijediti svaku ovisnost ako se uhvatimo u koštac s problemom. </p>
<p>Ida Alić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Arsen Dedić i Gabi Novak u Tvornici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Program pod satiričkim nazivom »Jezik ljubavi« predstavio je, nakon dugo godina, Arsena Dedića i Gabi Novak na zajedničkom cjelovečernjem koncertu u zagrebačkoj Tvornici. Uz klavirsku pratnju Branka Bulića i Tria Matije Dedića, retrospektiva zajedničkih i samostalnih uspjeha Gabi i Arsena u Tvornici je u srijedu navečer na jednom mjestu sakupila omiljene pjesme najznačajnijeg domaćeg kantautora i prve dame domaće zabavne glazbe. Uz duhovite konferanse i opuštenu atmosferu Gabi i Arsen u rasprodanoj su Tvornici, odvojeno ili u duetima, okupljenima pružili jedinstvenu mogućnost uvida u scensko funkcioniranje porodične manufakture Dedićevih. [Hrvoje Horvat]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Na dokovima izgorio kitolovac </p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> - Na dokovima šangajske luke Huangpu u utorak predvečer, iz još uvijek nepoznatih razloga, zapalio se poveći kitolovac »Kaili«. Brod, kapaciteta 70.000 tona tereta, zapalio se tijekom redovitog godišnjeg »servisa«, ali je brzom intervencijom vatrogasaca i lučkih radnika ogromni požar stavljen pod kontrolu te je prijetnja ostalim brodovima uspješno otklonjena. O žrtvama nema izvješća, no materijalna šteta je ogromna. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Francuski TGV potukao vlastiti rekord</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Superbrzi francuski vlak TGV je brzinom od 553 km na sat potukao vlastiti rekord od 515,3 km na sat koliko je držao na dionici od Pariza do Strasbourga. Poduzeće koje je razvilo i proizvelo TGV Alstom Transport namjerava postići maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 550 do 570 km na sat. Službeni testovi nove brzine počinju u travnju. TGV-Istok od 10. lipnja redovno vozi na relaciji od Pariza do Strasbourga koju prevaljuje za 140 minuta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Konstruiran najmanji čip na svijetu</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japanska korporacija »Hitachi« proizvela je prototip najmanjeg i najtanjeg čipa na svijetu. Čip je kvadratnog oblika, sa stranicama dužine 0,05 milimetara, a njegova debljina iznosi samo 5 tisućitih dijelova milimetra. Čip je 64 puta manji i 60 puta efikasniji od do sada najprodavanijeg Hitachijevog čipa koji se koristi u identifikacijskim i drugim »pametnim« karticama. Novi čip, koji prenosi 128 bita informacija sadržanih u identifikacijskom broju od 38 znamenki i koji bi trebao stajati manje od 8 centi) kada u 2009. počne njegova serijska proizvodnja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Odzvonit će zatvorima, zamijenit će ih karantene</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Genetičar i molekularni biolog akademik Miroslav Radman u srijedu je u Klubu sudaca u Vukovaru održao predavanje »Odgovornost i krivica: razmišljanje jednog genetičara«, uputivši pritom na mogućnosti tješnje suradnje genetičara i sudaca. </p>
<p>»Sudstvo i ljudska genetika trebali bi surađivati i biti upućeni jedno na drugo kako bi sudstvo u budućnosti što manje griješilo«, rekao je Radman uoči predavanja u razgovoru s novinarima. Po njemu, za deset ili dvadeset godina znanstvena istraživanja toliko će uznapredovati da će sudstvo, zbog novih spoznaja i činjenica kojima će raspolagati, pravednije suditi ljudima nego danas.</p>
<p>Većinu kompleksnih sastojaka ljudskog života čine genetske predispozicije, kazao je Radman. »Za većinu naših defekata nismo ni krivi, niti smo toliko zaslužni koliko mislimo za neke talente kojima raspolažemo«, rekao je Radman i iznio zanimljivu pretpostavku kako će se, kad čovječanstvo civilizacijski dostatno uznapreduje, ukinuti zatvori i uspostaviti određene karantene. »Bit će to mjesto na kojemu će se ljudima objasniti zašto su pojedini od njih imali životni peh, te da zbog opasnosti koju predstavljaju za okolinu moraju biti u karanteni«, objasnio je Radman svoju pretpostavku. »Bez sumnje, peh i sreća u životu postoje, a ljudima su poznate i kao sudbina«, dodao je. U međuvremenu, u nedostataku specifična znanja, bolje je zadržati zdrav razum nego donositi prenagljene i nedostatno utemeljene odluke, poručio je Radman. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Na finskom brodu tražili drogu za Hrvatsku</p>
<p>ALMERIA</p>
<p> – Španjolski policajci u srijedu su tražili navodno veliku količinu kokaina namijenjenog hrvatskome tržištu, na brodu koji plovi pod finskom zastavom, službeno je objavljeno. Brod MS OCT »Challenger« policija je presrela uz južnu španjolsku obalu i odvela u luku Almeriju. Smatra se mogućim da su članovi posade, Talijani i Grci, bacili drogu u more. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dezodoranima aktivirale alarm</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Skupina mladih Njemica toliko se koristila dezodoranima u kupaonici hostela u gradu Buesumu na Sjevernom moru da su intenzivnim mirisima aktivirale protupožarni alarm i izazvale izlazak vatrogasaca na teren. »Plinovi dezodorana su bili toliko intenzivni da su aktivirali senzore protupožarnog alarma na stropu«, rekao je direktor hostela. Lokalne vlasti su bile iznenađene da se takvo što uopće može dogoditi. Nitko nije predvidio mogućnost da se dezodoranima može aktivirati alarm. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Htio se baciti zbog neisplaćene plaće</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Na gradilištu novog poslovnog središta u gradu Xianghuu u središnjoj kineskoj pokrajini Hubei u utorak poslijepodne odigrala se prava drama. Jedan od građevinskih radnika se, naime, htio baciti sa skela budući da mu nije isplaćena plaća za siječanj. Nakon višestanih pregovora, jedan od policajaca prikrao se očajnom radniku i uspio ga odgovoriti od samoubojstva. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Japanac proizvodi pivo iz mlijeka</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Vlasnik lanca trgovina alkoholnim pićima na japanskom otoku Hokkaido počeo je proizvoditi pivo iz mlijeka. »Došli smo na tu ideju kada smo čuli da postoji ogroman višak u proizvodnji mlijeka«, izjavio je Chitoshi Nakahara. Proizvođači s otoka Hokkaido, najveće japanske žitnice, prošlog su mjeseca bacili gotovo 900 tona mlijeka zbog smanjene potražnje za tim proizvodom. Nakahara je izjavio da se njegovo novo hibridno pivo sastoji od 30 posto mlijeka. Osnova je i dalje hmelj, a proizvodnja se ne razlikuje mnogo od one za regularno pivo. U suradnji s lokalnim pivovarama radio je šest mjeseci na razvoju novog piva. [Hina]¸</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Udar na dostojanstvo umjetnosti</p>
<p>Praktično nitko nije kažnjen, rekao je Dušan Džamonja komentirajući presudu po kojoj je Mirjana Generalić nepravomoćno osuđena na deset mjeseci zatvora, dok je Zdenko Bosanac dobio šest mjeseci uz rok kušnje na dvije godine</p>
<p>Krivotvorenje i preprodaja umjetnina golem je problem koji već dugi niz godina izravno pogađa i oštećuje autore, a potom i galeriste. U zadnje vrijeme sve je više takvih kriminalnih slučajeva. Mirna Reiser, voditeljica zagrebačke Galerije male, navodi da se najčešće susreće s krivotvorinama slika Mladena Veže, Ede Murtića, Đure Pulitike, Vaska Lipovca i Miljenka Stančića. S grafikama to je rjeđe, no budući da je iza nedavno preminuloga Pulitike ostalo 1000 nepotpisanih grafika, Reiser očekuje uskoro probleme i na tom segmentu tržišta. Što se skulptura tiče, one u bronzi često dolaze bez papira, što je dokaz da se radi o odljevu odljeva, te kriminal kreće od ljevaonica.</p>
<p>Primjer kriminalnog oštećenja kipara jest najnoviji slučaj krivotvorenja djela velikana hrvatske, ali i svjetske suvremene skulpture Dušana Džamonje. Njegova su poznata »Jaja s čavlima« krivotvorili i preprodavali Mirjana Generalić, bivša supruga pokojnog slikara Josipa Generalića, i Zdenko Bosanac, dugogodišnji Džamonjin suradnik i domar Parka skulptura u Vrsaru. Njihova sramotna rabota trajala je nekoliko godina, do svibnja 2002. godine. Taj krivotvoriteljski duo dobio je uvjetne kazne: Mirjana Generalić krajem prošle godine nepravomoćno je osuđena na deset mjeseci zatvora, dok je Zdenko Bosanac dobio šest mjeseci uz rok kušnje na dvije godine (?!). Među olakotnim okolnostima koje idu u Bosančevu korist jest i - »rastresenost u vrijeme počinjenih djela«. Nameće se pitanje kako je Bosanac u rastresenom stanju mogao stvarati kiparske falsifikate? Ima li apsurd granica? Ili ih novac i čudni interesi mogu rastezati do beskraja? </p>
<p>Neprimjerenom kaznom šalje se poruka da umjetničko djelo nema dignitet i da zaslužuje zaštitu i sankcioniranje njegove povrede. U svjetlu drugih slučajeva koji sve jače odzvanjaju, od tretiranja javnih spomenika do devastacije Cvjetnog trga, neizbježnim postaje suočavanje s neodgovornošću i ignorancijom koja tolerira takve oblike kulturocida. Koliko će još »rastresenih« uz minimalnu kaznu krivotvoriti, rušiti i varati?</p>
<p>U ovom slučaju povređeno je ime Dušana Džamonje, a nanesena mu je i finacijska šteta (krivotvorena djela prodavana su i za 8000 kuna). Da se ne govori o širim posljedicama na tržištu umjetnina.</p>
<p>Upitan za komentar, Dušan Džamonja je Vjesniku izrazio čuđenje da se takvo što uopće moglo dogoditi. Po njegovu mišljenju takvom presudom praktično nitko nije kažnjen, stoga se pita kakva je to pravna država. Uz uvjetnu osudu, nakon dvije godine osoba može počiniti isto kazneno djelo. Pogađa ga i činjenica da mu je štetu nanio suradnik kojeg je primio kod sebe bez škole i bez ičega. Zdenko Bosanac je kod Džamonje proveo više od trideset godina. Umjetnik nije tražio nikakvu novčanu odštetu.</p>
<p>Sudska presuda krivotvoriteljima svakako nije ni moralna odšteta uglednomu kiparu.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prijeporno povećanje plaća svima </p>
<p>Jadran Antolović smatra da se može pregovarati o usklađivanju koeficijenata u kulturi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ministarstvo kulture voljno je pregovarati s Hrvatskim sindikatom djelatnika u kulturi o svemu osim o linearnome povećanju plaća, rekao je državni tajnik Jadran Antolović, predsjednik pregovaračke skupine u ime Ministarstva kulture, u srijedu u Ministarstvu kulture na susretu s novinarima. </p>
<p> Nakon što je Nezavisni hrvatski sindikat javno odaslao poruku o mogućem štrajku zaposlenih u kulturi, državni tajnik Antolović je u ime Ministarstva kulture obrazložio o čemu se radi i demantirao neke od tvrdnji Hrvatskoga sindikata djelatnika u kulturi. I jedna i druga strana u pregovorima su se složili da plaće djelatnika u kulturi zaostaju za plaćama drugih javnih službi, te da unutar kulture postoji neravnopravnost u plaćama.</p>
<p> Međutim, temeljno neslaganje nastalo je oko traženja sindikata da se linearno plaće povećaju 10 posto, a s takvim je zahtjevom sindikat pri put izašao 8. siječnja ove godine. Ministarstvo kulture s tim se zahtjevom nije složilo (i neće, sudeći po Antolovićevim riječima) jer smatra da je linearno povećanje »uređeno« Kolektivnim ugovorom o osnovici za plaće u javnim službama, koje je Sindikat djelatnika u kulturi, među ostalim sindikatima, sklopio s Vladom u prosincu prošle godine. Tim se ugovorom određuje linearno (što znači svim zaposlenima) povećanje plaća za šest posto.</p>
<p> Novi se pregovori mogu zahtijevati samo ako tijekom provedbe Kolektivnog ugovora bude inflacija od minimalno 4,5 posto, a rast BDP-a šest posto i više godišnje.</p>
<p> Budući da se to nije dogodilo, Antolović smatra da se ne mogu tražiti dodatni pregovori o linearnom povećanju plaća u kulturi, ali se može pregovarati (kao što se i radilo) o usklađivanju koeficijenata u kulturi i svemu ostalom što se uređuje Granskim kolektivnim ugovorom. Antolović je podsjetio i da je još od 2004. godine odlukom ministra kulture omogućeno ustanovama u kulturi da 35 posto vlastitih prihoda usmjeri na plaće zaposlenika. </p>
<p>Tako je Hrvatski državni arhiv u ovoj godini ostvario 4,9 milijuna kuna, a Arheološki muzej Istre 9,3 milijuna kuna.</p>
<p> Iako su izabrani samo najbolji primjeri, Antolović je htio ukazati na to da plaće u kulturi ne ovise samo o tome što se osigura u proračunu, ali su neki navikli da, kako je rekao, »radio, ne radio, svira ti radio«. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Svijet na trasi samoborčeka </p>
<p>Dosad nepoznati fotografski opus samoborske obitelji Bahovec od 15. veljače do 8. travnja u Cro Art Photo Clubu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Neočekivano iz »anonimne povijesti« izronio je dosad nepoznat i iznimno opsežn fotografski opus jedne samoborske obitelji, više od dvije stotine »stakala« od kojih se 50-ak suvremenih preslika izloženo pod nazivom »Šarm starog fotografskog stakla« od 15. veljače do 8. travnja u Cro Art Photo Clubu. </p>
<p>Fotografije je prema predaji snimio početkom 20. stoljeća odvjetnik Marko Bahovec. No arhivskim istraživanjem utvrđeno je da je pravi autor fotografija Markov brat Franjo. Josip Horvat, pasionirani kolekcionar, svojedobno je otkupio od nasljednika cijeli kofer fotopozitiva i nešto negativa na staklenim pločama, zajedno s originalnim stereoskopskim aparatom za pregledavanje snimaka. Ponosom sakupljača hvalio se svojom nabavkom, sve dok djelo nije zaintrigiralo Mariju Tonković, savjetnica u Muzeju za umjetnost i obrt, koja je uz Nikicu Badrov priredila izložbu. Već letimičan pogled dao je naslutiti da se radi o dragocjenom nalazu. Kako se uglavnom radilo o staklenim pozitivima, bila je nužna tehnička obrada, stoga izložba predstavlja suvremene preslike.</p>
<p>Uz fotografije razotkrio se i autor kao pripadnik jednog zadivljujućeg i iščezlog »jučerašnjeg svijeta«, koji se odvijao u elitističkoj klimi. Prakticiranje fotografije uz nužne ekonomske mogućnosti zahtijevalo je i vrhunsku kultiviranost, koja se stjecala u bogatim privatnim knjižnicama, te na brojnim putovanjima od Bliskog istoka do Amerike. Širok raspon tematskih i vizualnih sadržaja restaurira autorov životni okoliš.</p>
<p>Široki motivi zagrebačkih trgova, vreva i ulica, prvi Zborovi, koji su se održavali na početku Martićeve ulice, smjenjuju se s umilnim samoborskim gdje se isprepleće urbano stanovništvo sa seoskim. Rekonstruira se i način obiteljskog života. Hedonističko otkrivanje prirode i športa tipičnog za secesijsko razdoblje. Igra se tenis na privatnom terenu, prvom u Samoboru, planinari, i pliva. Zasićeni interijeri bogato opremljeni u historicističkom makartovskom stilu imaju pak karakter intimnih zapisa; obiteljska druženja, kartanje, biljar. </p>
<p>Za prvo predstavljanje iz zbirke, u kojoj je više od dvije stotine »stakala«, napravljen je sužen tematski izbor istodoban i sukladan izgradnji trase popularnoga samoborčeka: Samobor - Zagreb. [T. N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Svindalovo drugo zlato</p>
<p>Osim Svindala, velike dane karijere proživljava Švicarac Daniel Albrecht. Nakon kombinacijskog zlata ima i veleslalomsko srebro </p>
<p>AARE</p>
<p> – Aksel Lund Svindal i definitivno postaje pravi nasljednik norveških skijaških velikana Aamodta i Kjusa. Nakon veleslalomske utrke Svindal ima i drugo zlato na Svjetskom prvenstvu u Aareu. Trijumfirao je u spustu, a u srijedu je bio najbrži i u veleslalomu. </p>
<p>Dramatična je bila veleslalomska utrka - to je najavila prva vožnja, jer su najbolja četiri bila unutar dvadeset stotinki. Baš je na četvrtom mjestu bio Aksel Lund Svindal. Iza Albrechta, Bourquea i Berthoda... No, u nastavku je Bourque pao pod pritiskom, Berthodovu su vožnju »krasile« pogreške, a Albrecht je jedini bio na visini zadatka. No, ipak nešto slabiji od odlične Svindalove druge vožnje.</p>
<p>Ovaj je Norvežanin dovoljno mlad (24 godine) da još dugo potraje u svjetskom skijanju, a bez obzira na slabiji dan kad se vozila superkombinacija ne treba previše pameti za zaključiti kako je najsvestraniji. Jer, dok Bode Miller uništava sve što stigne (kiksao je i u drugoj vožnji veleslaloma i završio iza desetog mjesta), Svindal se konstantno drži u vrhu. </p>
<p>Najbolje dane karijere u Ĺreu proživljava i Švicarac Daniel Albrecht, koji je nakon kombinacijskog zlata uzeo i veleslalomsko srebro. A da je daleko od mirovine ponovno je pokazao skoro 40-godišnji Cuche. Uzeo je broncu ispred Ligetyja... </p>
<p>Hrvatski su skijaši bili oko četrdesetog mjesta sa zaostacima nešto manjima od - deset sekundi. Do rezultata nije došao Dalibor Šamšal, koji je izletio tijekom prve vožnje. </p>
<p>Pred nama je i najburniji dio prvenstva. Dva slaloma, gdje Hrvatska ima i najveća očekivanja - prvo u petak na noćnom slalomu od Ane Jelušić, a potom na subotnjem dnevnom od Ivice Kostelića. </p>
<p>• Rezultati</p>
<p>veleslalom: 1. Svindal (Nor) 2:19.64, 2. Albrecht (Švi) +0.48, 3. Cuche (Švi) +0.92, 4. Ligety (SAD) +0.99, 5. Schieppati (Ita) +1.08... 39. Zrnčić-Dim (Hrv) +7.82... 41. Marinelli (Hrv) +8.83...</p>
<p>prva vožnja: 1. Albrecht (Švi) 1:09.44, 2. Bourque (Kan) +0.07, 3. Berthod (Švi) +0.10, 4. Svindal (Nor) +0.23, 5. Schieppati (Ita) +0.47... 44. Zrnčić-Dim (Hrv) +4.16... 46. Marinelli (Hrv) +4.20...[S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Želimo s Ivanom biti sami« </p>
<p>Hrvatski se medijski prostor podijelio u tvrdnjama želi li Klasnić nastaviti karijeru ili ne</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok se oni koji bi trebali služiti javnosti još uvijek prepiru misli li Ivan Klasnić nastaviti nogometnu karijeru ili ne, što je posljedica zbrke oko posljednjeg posjeta glavnog tajnika Saveza Zorislava Srebrića i liječnika Zorana Bahtijarevića oboljelom Ivanu Klasniću, već je na pomolu novi izlet. </p>
<p>U ponedjeljak bi, naime, do Bremena trebali otići izbornik Slaven Bilić i njegov pomoćnik Aljoša Asanović. Dakako, s plemenitim namjerama - obići svog igrača i prijatelja, zaželjeti mu brz oporavak te mu uljepšati surovu stvarnost. Aljoša Asanović doista se veseli susretu s Klasnićem. </p>
<p>»Njemu je najteže, a čini mi se da ga iritiraju ta stalna pitanja misli li nastaviti nogometnu karijeru. Kao da je to u ovom trenutku važno. Zna se tko može igrati, samo zdrav čovjek. Zacijelo to i sam Klasnić zna pa je normalno da o tome ne želi govoriti decidirano. Zato i tvrdi da najprije želi ozdraviti, a tek onda razmišljati o povratku sportu«, govori Asanović. </p>
<p>Strašne su zabune koje su nastale tijekom posjeta Srebrića i Bahtijarevića, kad je svaki novinar čuo što je želio čuti, pa se tako hrvatski medijski prostor podijelio u tvrdnjama želi li Klasnić nastaviti karijeru ili ne. Iritira to Asanovića, koji kaže: </p>
<p>»Želimo biti posve sami s Klasnićem. Doista nije važno što piše po novinama, tom momku treba mir i opuštanje prije nove transplantacije. Hoće li ikada više zaigrati nogomet, sada nije bitno. Pa, ne idemo mu kao našem budućem igraču, već kao prijatelju i kolegi. Kamo sreće da se posve oporavi i da se vrati u nacionalnu vrstu. No, time ga ne smijemo opterećivati.« </p>
<p>Od samog početka Klasnićeve bolesti svjedoci smo podivljalog senzacionalizma, pa smo tako čitali da će Klasnić igrati nogomet već četiri tjedna nakon transplantacije, kao što smo morali progutati i nestručne teze kako to neće nimalo utjecati na njegovu karijeru, a kamoli na svakodnevni život. </p>
<p>Rijetki su bili oprezni i čekali epilog njegove zamršene zdravstvene situacije, koju on stoički podnosi. Vjerojatno je i sam iznenađen zaključcima novinarima koji njegove izjave shvaćaju po nalozima bešćutnih urednika. Jer, njegove riječi kako u ovom trenutku ne razmišlja o nogometu, već o zdravlju, uz dodatak kako ne gubi nadu u povratak nogometu, doista se mogu shvatiti na dva načina. No, zar se sve to mora tako jako »pumpati« po novinskim stupcima, i to tako decidirano da ni samom Klasniću više nije jasno što je rekao. </p>
<p>Zato Slaven Bilić i njegov pomoćnik Aljoša Asanović na put u Bremen žele otići sami, kako bi se izbjegle nove zabune s novim zaključcima. Neka Klasnić najprije ozdravi, sada su mu najmanje potrebni novinarski savjeti i zaključci.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>I dalje Srebrić </p>
<p>Natječajna komisija je i službeno konstatirala da je stigla samo jedna ponuda za mjesto glavnog tajnika HNS-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ono što se znalo u trenutku kad je Zorislav Srebrić najavio i svoju treću kandidaturu za mjesto glavnog tajnika Hrvatskoga nogometnog saveza, dobilo je logičku posljedicu. Natječajna komisija za provedbu kandidature i službeno je konstatirala da je stigla samo jedna ponuda, pa je na redovitoj sjednici Izvršnog odbora HNS-a dosadašnji glavni tajnik jednoglasno i službeno ušao u svoj treći mandat. </p>
<p>Naravno da Srebrić sve pohvale nije ni pokušao pripasti samo sebi. Zahvalio je svojim suradnicima, također i novinarima koji su ga znali i hvaliti i kuditi te time poticati na još odgovorniji rad. U neslužbenom je razgovoru nakon sjednice rekao da neće imati ništa protiv ni četvrtog mandata. </p>
<p>Sjednica je bila u okviru zacrtanog, uz nekoliko bitnijih naglasaka. Posebno je podcrtan apel o »fair playu« i poštivanju kodeksa ponašanja nogometnih djelatnika, a također i o navijanju, a ne divljanju. Takav je apel bilo bitno posebno istaknuti u predvečerje skorašnje odluke o domaćinstvu Eura 2012. godine, kada će svaki detalj odlučivati o pobjedniku. Tako je ovih dana dogovoren zajednički sastanak predstavnika MUP-a Hrvatske s predsjednicima i direktorima prve HNL, a problematika navijanja bit će predmet i dijela sjednice Skupštine Udruge klubova Prve HNL u četvrtak. </p>
<p>Naravno da je o EP-u 2012. bilo govora i izvan sigurnosnoga konteksta na našim stadionima. Konstatiran je optimizam, a u tom je duhu bila ispraćena delegacija HNS-a na čelu s Vlatkom Markovićem, koju u četvrtak u sjedištu Uefe u Nyonu zajedno s Mađarima očekuje prezentacija njihove »treće knjige« o Euru 2012. Riječ je o svim detaljima i jamstvima vezanima uz to natjecanje. </p>
<p>Utvrđen je datum održavanja Skupštine HNS-a, 25. veljače u Zagrebu. Dakako, s posebnim osvrtom na završni račun za prošlu godinu, s prijedlogom financijskog plana za ovu. Stavke ovom prilikom nisu spominjane. Samo je rečeno da se radi o rekordnoj »žetvi«, koja premašuje sto milijuna kuna, ali su u tom okviru planirani i rashodi. Naravno da je Srebrić načelo štednje pritom gurnuo u prvi plan. </p>
<p>HNS će, kako je istaknuo novi-stari glavni tajnik, izreći Uefi prigovor zbog onoga što se dogodilo dan ranije u glavnom gradu Švedske, kad su se izvlačili parovi kvalifikacijskih skupština za Europsko prvenstvo reprezentacija do 21 godine. Naime, Hrvatska je u skupini s Farskim otocima, Azerbajdžanom, Italijom, Grčkom i Albanijom, a takva duga putovanja iziskuju i posebne troškove, što se Srebriću ne sviđa. </p>
<p>S neskrivenim simpatijama primljena je informacija da će i drugoligaši biti zastupljeni u izravnim televizijskim prijenosima. Nositelj svih tih prava je Vinkovačka televizija. Zamolio je glavni tajnik i za sitniju intervenciju vezanu uz posjet Ivanu Klasniću u Bremenu. Naime, Srebrića smeta što su neke novinske interpretacije bile ponešto drukčije od onoga što je rekao o Klasniću i da nigdje ne stoji da se od njih moglo čuti da sumnjaju u njegov povratak. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pogodak Darija Srne</p>
<p>Samo je jedan domaćin stekao značajniju prednost pred uzvrat, Werder je u Bremenu nadigrao Ajax (3-0)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski reprezentativac Darijo Srna postigao je u 85. minuti izjednačujući pogodak za Šahtar koji je u prvoj utakmici 16-tine finala Kupa UEFA odigrao neodlučeno (1-1) protiv francuskog Nancya 1-1. Zanimljivo, samo je jedan domaćin stekao osjetniju prednost pred uzvratne dvoboje, Werder je u Bremenu nadigrao Ajax s 3-0. U momčadi pobjednika 90 minuta odigrao je Jurica Vranješ. U Leverkusenu Bayer je bio bolji od Blackburna rezultatom 3-2, a Marko Babić također je odigrao je cijelu utakmicu. Bez pogodaka završili su dvoboji Bordeauxa i Osasune, te CSKA Moskve i Maccabija iz Haife. Golijada, ali isto tako bez pobjednika bila je u Istanbulu gdje su Fenerbahçe i AZ Alkmar odigrali (3-3). S minimalnom prednošću na uzvrat putuje drugi izraelski predstavnik - Hapoel. Oni su u Tel Avivu pobijedili Rangers (bez Prše) rezultatom 2-1. Gostujuće pobjede upisali su PSG (2-0 protiv AEK-a) i Espanyol (2-1) u Livornu. Posljednji dvoboj na Valentinovo odigrali su Benfica i Dinamo iz Bukurešta (1-0), a strijelac jedinog pogotka bio je Miccoli u 89. minuti. </p>
<p>• Rezultati: Bayer - Blackburn 3-2, Bordeaux - Osasuna 0-0, CSKA - Maccabi Haifa 0-0, Šahtar - Nancy 1-1, Fenerbahçe - AZ Alkmar 3-3, Hapoel Tel Aviv - Glasgow Rangers 2-1, Werder - Ajax 3-0, AEK - PSG 0-2, Livorno - Espanyol 1-2, Benfica - Dinamo 1-0. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Plaće za osvajače olimpijskih medalja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora podržalo je na svojoj sjednici u srijedu inicijativu Hrvatskog kluba olimpijaca da se svim osvajačima olimpijskih medalja osiguraju mjesečna primanja.</p>
<p>»Inicijativa u svijetu ne predstavlja novost, jer postoji u većini zemalja Europske unije i SAD-u. Radi se o osiguravanju financijskih sredstava za stotinjak hrvatskih sportaša«, rekao je predsjednik Hrvatskog kluba olimpijaca Stojko Vranković.</p>
<p>Vladi će biti upućen prijedlog da osvajači zlatnih olimpijskih odličja dobivaju iznos u visini dvije prosječne plaće u Hrvatskoj, osvajači srebrnih medalja dobivali bi iznos u visini jedne i pol plaće, a brončanih iznos u visini jedne prosječne plaće. </p>
<p>Vijeće je Filipa Udea na prijedlog Ureda za olimpijski program uvrstilo u potencijalne B kandidate za Olimpijske igre u Pekingu, iako je ponajbolji hrvatski gimnastičar prema prvotnome planu trebao biti među A kandidatima. U projektu »Peking 2008« trenutno se nalazi 75 kandidata.</p>
<p>Članovi Vijeća su na znanje primili prijedlog projekta priprema i sudjelovanja hrvatskih sportaša na Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru 2010. godine. Planirani troškovi za provedbu projekta od 1. siječnja ove godine do 31. ožujka 2010. iznose nešto više od 17 milijuna kuna, što je tri milijuna kuna više u odnosu na Torino. Projekt bi trebao »pokrivati« pripreme 29 hrvatskih sportaša. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>I Prosinečki postao ambasador Školske lige </p>
<p>»Osim fizičkih vještina, djeca u sportu razvijaju socijalne kontakte, uče pobjeđivati, ali i gubiti«, kaže Robert Prosinečki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon rukometa i košarke, Školska liga od ove će se sezone igrati i u malom nogometu. Nastavljena je tako tradicija uvrštavanja jednog sporta svake godine postojanja projekta, koji je u Hrvatskoj krenuo 2004. Osim popularizacije školskog sporta, svrha je i pretvaranja sportskog nadmetanja u međusobno druženje, za što su zaduženi ambasadori Školske lige. Danko Cvjetićanin promovira košarku, Vlado Šola rukomet, a mali nogomet Robert Prosinečki, proslavljeni hrvatski nogometaš. </p>
<p>»Djeci u što većem broju treba omogućiti bavljenje sportom. Naravno, nije nužno da se bave nogometom. Osim fizičkih vještina, djeca na taj način razvijaju socijalne kontakte te dobivaju samopouzdanje, uče pobjeđivati, ali i gubiti. Upravo mi je zbog toga drago što sam izabran za ambasadora Školske lige. Pomoći ću koliko mogu u širenju sportskog duha među mladima«, rekao je Prosinečki. </p>
<p>Osim Prosinečkog, otvaranju malonogometne sezone u Osnovnoj školi Malešnica prisustvovao je Krešimir Rašan, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, zatim Siniša Kraljević, predstavnik Hrvatskog olimpijskog odbora, predstavnik Hrvatskog nogometnog saveza Nikola Jurčević te Danko Cvjetićanin. </p>
<p>»Znate kako kažu, trećina čovječanstva su djeca, a ona su naša budućnost. Zato mi je drago da im mogu pomoći u približavanju sporta, za koji kažu da je život u malom«, rekao je Cvjetićanin. </p>
<p>Rukometna, košarkaška, a sad i malonogometna natjecanja odigravaju se između osnovnih i srednjih škola na području Hrvatske kroz cijelu školsku godinu. Preko projekta učenici se animiraju kroz razne sekcije njihove škole (likovna, novinarska, foto, video...). Osim toga, radi se i na promicanju školskog pom-pon plesa, cheerleadinga i akrobatskog navijanja u Hrvatskoj. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kostanić-Tošić u četvrtfinalu</p>
<p>BANGALORE</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić-Tošić plasirala se u četvrtfinale 175.000 dolara vrijednog WTA turnira u indijskom Bangaloreu. U 2. je kolu svladala Slovakinju Dominiku Cibulkovu sa 6-4, 6-1. »Igrala sam bolje nego u prvom kolu. Nisam mogla trenirati u ponedjeljak zbog štrajka, pa se nisam navikla na podlogu«, rekla je Kostanić, koja brani finale u Indiji. Za polufinale će u petak igrati protiv pobjednice dvoboja Alicije Molik i Olge Savčuk.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: KOSTANIĆ-TOŠIĆ (4) – Cibulkova 6-4, 6-1, Sema – Bejgelzimer 1-6, 6-4, 6-1, Obziler – Bardina 6-1, 6-2. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kraj za Ljubičića i Ančića</p>
<p>MARSEILLE</p>
<p> – Ivan Ljubičić se nije dugo zadržao u Marseilleu. Drugi nositelj Open 13 turnira očito nije u formi koja priliči »top 10« tenisaču, što je Francuz Nicolas Mahut znao iskoristiti. U prvom kolu Mahut je sa 6-4, 6-4 pobijedio Ljubičića nakon sat i 26 minuta igre. Iako je Ljubičić upisao 18 asova, Mahut je iskoristio dvije break prilike u meču, po jednu u svakom setu. Naš drugi reket, Mario Ančić također je zaustavljen u prvom kolu. Zbog gripe morao je predati dvoboj Talijanu Andreasu Seppiju. »Super Mario« se unatoč bolesti pojavio na terenu i ostao tek 16 minuta. Kod rezultata 4-0 za Seppija, predao je dvoboj. </p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Soderling – Davidenko (1) 3-6, 6-4, 6-1, Mahut – LJUBIČIĆ (2) 6-4, 6-4. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bivši cibosi presudili Partizanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Drugi krug košarkaške Eurolige, poznatiji pod imenom Top 16, pobjedom su otvorili CSKA, Lottomatica i Olympiacos. U Rimu u 1. kolu skupine D, Lottomatica, momčad našeg izbornika Jasmina Repeše bila bolja od Pau Ortheza s 78-68. Prvo ime Rimljana bio je Chatman s 12 poena i pet ukradenih lopti. Bivši cibosi presudili su Partizanu u Pioniru, Olympiacos je slavio rezultatom 92-84. Scoonie Penn odlično je otvorio dvoboj i u prvih 14 minuta ubacio 16, da bi do kraja utakmice došao do 27 poena. Naš Andrija Žižić dodao je 10 koševa uz sedam skokova za 19 minuta provedenih na parketu, a nezaustavljiv je bio i Schortsanitis (18 koševa) na kojem su Beograđani napravili čak 10 prekršaja. Branitelj naslova moskovski CSKA slavio je nad Joventutom s 81-69 uz 24 poena Slovenca Smodiša. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Zagrebaši lakoćom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rukometaši Croatia osiguranja Zagreb su u pripremnoj utakmici pobijedili momčad skopskog Metalurga 36-26 (19-12). Suparnici iz ovosezonske skupine Lige prvaka odigrali su i drugi dvoboj u posljednjih pet dana, pripremajući se za nastavak sezone - CO Zagreb za Kup pobjednika kupova, a Metalurg za makedonsko prvenstvo. U sastavu hrvatskog prvaka nije bilo ozlijeđenih Šole, Toskića, Anušića, Vukića i Bičanić, no to se nije primijetilo. CO Zagreb je cijelo vrijeme držao jak ritam, trener Nenad Kljaić u dva je poluvremena izmijenio postave i sve skupa to uopće nije izgledalo loše. Štoviše, zagrebačka je igra bila bolja nego u prvom dijelu sezone.</p>
<p>ZAGREB: Uvodić (10+1 obrana), V. Somić (7 obrana), Kaleb 3, Tarabocchia 2, Duvnjak 1, J. Valčić 6, Lelić 6 (1), Tojčić 3, Koloper 1, Golić 1, Kapisoda 7, Štrlek, Horvat 5, Terzić, Jurca 1.</p>
<p>METALURG: Grčevski (0), Damjanović (12+2 obrane), Kolev (0), Živković 5, Čorović 6 (3), Naumovski, Telepnjev, Angelovski 3, Mirkulovski 1, Gjorgonovski 2, Stoilov, Markovski, Maljcev 3, Čanturia 4, Zarkov 1, Makaloski. [I. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Rezolucijom odbačen Ahtisaarijev plan </p>
<p>Koštunica: Ahtisaarijev plan morao bi predviđati krovni suverenitet Srbije, a albanska većina dobila bi suštinsku autonomiju. Nijedna vlada u Beogradu ne može prihvatiti neko drugo rješenje za Kosovo</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Skupština Srbije usvojila je u srijedu navečer rezoluciju o Kosovu, kojom se odbacuje prijedlog specijalnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija o budućem statusu te pokrajine. Osim verifikacije mandata, Kosovo je bilo jedina točka konstutuirajuće sjednice novoizavbranog parlamenta.</p>
<p>Za usvajanje Rezolucije glasovalo je 225 od ukupno 244 zastupnika nazočnih na sjednici. Protiv je bilo njih 15, suzdržanih troje.</p>
<p>Za rezoluciju su glasovali zastupnici Šešeljeve Srpske radikalne stranke, Tadićeve Demokratske stranke, koalicija Koštuničine Demokratske stranke Srbije i Ilićeve Nove Srbije, Dinkićev G17 Plus, Socijalistička partija Srbije, kao i zastupnici manjina, osim zastupnika Koalicije Albanaca Preševske doline. Protiv su glasovali zastupnici koalicije Jovanovićeve Liberalno demokratske partije, Građanskog saveza Srbije Nataše Mićić, Koraćeve Socijaldemokratske unije i Čankove Lige socijaldemokrata Vojvodine.</p>
<p>U rezoluciji se navodi da Ahtisaarijev prijedlog »krši osnovne principe međunarodnog prava, jer ne uvažava suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije u odnosu na Kosovo i Metohiju«. Rezolucijom se poziva »sve države, međunarodne organizacije i druge međunarodne čimbenike da se suprotstave ugrožavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Srbije i odbace bilo kakvo nametnuto rješenje budućeg statusa Kosova«. Inače, novi saziv srbijanskog parlamenta sedmi je od uvođenja višestranačja i treći nakon rušenja Miloševićeva režima. Radikali su došli u majicama sa Šešeljevim likom, a sjednicom je predsjedavala najstarija zastupnica Borka Vučić, Miloševićeva osobna bankarka zadužena za transfere državnog novca na Cipar i financiranje ratova tijekom devedesetih. U popodnevnom dijelu sjednice, vodila se debata o pregovorima o budućem statusu Kosova i Ahtisaarijevu prijedlogu. </p>
<p>Uvodno izlaganje održao je Vojislav Koštunica. Istaknuo je kako je Vlada pod njegovim vodstvom zastupala interese zemlje najbolje što je mogla u vremenu »u kojem se strane sile spremaju oteti komad srpskog teritorija«. Ahtisaarijev plan morao bi predviđati krovni suverenitet Srbije, dok bi albanska većina dobila suštinsku autonomiju, rekao je Koštunica i zaključio da nijedna vlada u Beogradu ne može prihvatiti neko drugo rješenje za Kosovo. </p>
<p>Dakle, odbačeni su svi dijelovi Ahtisaarijeva prijedloga koji se odnose na pravo Kosova da traži članstvo u međunarodnim organizacijama, vodi samostalnu vanjsku politiku, ima vlastite oružane snage, ustav i ustavni sud. [Bojan al Pinto-Brkić/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prosvjedi Rusa zbog navale Kineza u Sibir </p>
<p>Službeni podaci pokazuju da je 1989. godine u Sibiru stalno boravilo nekoliko tisuća Kineza, a da ih danas ima više od tri milijuna</p>
<p>Policija je u utorak u sibirskom gradu Irkutsku udaljenom oko 4200 kilometara istočno od Moskve suzbila prosvjede što ih je organizirala radikalna Nacionalna boljševička stranka. Više stotina prosvjednika u Irkutsku negodovalo je zbog toga što u ovaj grad i njegovu okolicu dolazi sve više Kineza koji se tu nastanjuju i zapošljavaju. Pripadnici ove stranke smatraju da to ugrožava vitalne ruske nacionalne i gospodarske interese. </p>
<p>Irkutsk i njegova okolica već dugo vremena osjećaju potrebu za radnom snagom koja ne želi dolaziti u Sibir iz drugih dijelova Rusije.</p>
<p> Zbog toga su lokalne vlasti odlučile dopustiti dolazak radne snage iz azijskih zemalja, prije svega iz Kine. </p>
<p>Službeni podaci pokazuju da je 1989. godine u Sibiru stalno boravilo nekoliko tisuća Kineza, a da ih danas ima više od tri milijuna. Pritom upozoravaju stručnjaci za demografiju i gospodarstvo, Kinezi nisu samo jeftina priučena radna snaga, nego dolazi sve više inženjera, liječnika, ekonomista i drugih visokoobrazovanih stručnjaka. Dio Kineza zaposlen je i u sibirskim poduzećima koja rade programe za potrebe ruske vojske pa stručnjaci upozoravaju da bi i to moglo ugroziti sigurnost Rusije. </p>
<p>Prosvjedi u Irkutsku dogodili su se istovremeno sa upozorenjima koja stižu iz kineskog ministarstva obrazovanja. U njemu se tvrdi da je broj visokoobrazovanih Kineza koji su napustili zemlju postao zabrinjavajući. Isti izvori navode da je od milijun Kineza koji su otišli studirati u inozemstvo osamdesetih godina prošlog stoljeća, dvije trećine ostalo za stalno u inozemstvu i nije se vratilo u Kinu. </p>
<p>Od 2002. godine više od 100.000 studenata odlazi godišnje na sveučilišta u Europu i Sjedinjene Američke Države, a po završetku školovanja u Kinu se vraća između 20 i 30.000. Ovakav odljev mozgova, upozorava kinesko ministarstvo obrazovanja, može vrlo brzo ugroziti potrebe kineskog gospodarstva i državne uprave jer neće biti dovoljno kvalitetnog i obrazovanog kadra za upravljanje velikim resursima s kojima Kina raspolaže. </p>
<p>Inače, odnosi Moskve i Pekinga već dugo vremena bilježe uzlaznu liniju ali bi povećanje broja Kineza u Sibiru moglo, upozoravaju stručnjaci, postati kamen spoticanja u odnosima dvije zemlje. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Poštovat ćemo postojeće ugovore o isporuci plina«</p>
<p>Novi predsjednik dobio je čak 89 posto glasova na izborima koje su nevladine organizacije nazvale nepoštenima i neslobodnima</p>
<p>Novi predsjednik Turkmenistana Kurbanguli Berdimuhamedov u svom inauguracijskom govoru u srijedu rekao je da će nastaviti politiku dugogodišnjeg vladara Saparmurata Nijazova te da će poštovati postojeće ugovore o isporuci plina. Dobra je to vijest za Rusiju koja ima dugoročne ugovore o kupovini turkmenistanskog plina ispod tržišne cijene. Rezultate izbora nestrpljivo su čekale zapadne sile i Kina koji »navijaju« za izgradnju novih plinovoda koji bi ih izravno opskrbljivali plinom. Od kakvog je značaja plinom bogati Turkmenistan najbolji svjedoči publika koja se okupila na Berdimuhamedovoj inauguraciji. Uz ruskog premijera Mihaila Fradkova, iranskog predsjednika Mahmouda Ahmedinejada i američkog pomoćnika ministra vanjskih poslova Richarda Bouchera, u Ashabad su stigli i predsjednici susjednih zemalja koje također kupuju turkmenistanski plin. »Kod izvoza energije držat ćemo se bilateralnih sporazuma, a buduće odnose temeljit ćemo na obostranom interesu« rekao je Berdimuhamedov.</p>
<p>Novi predsjednik dobio je čak 89 posto glasova na izborima koje su nevladine organizacije nazvale nepoštenima i neslobodnima. Berdimuhamedov je najavio obrazovnog i zdravstvenog sustava, obećao je svima pristup internetu te razvoj privatnog poduzetništva. Mogao bi to biti preokret bivšeg ministra zdravstva u bivšoj vladi koji je odgovoran za zatvaranje svih bolnica izvan glavnog grada te otpuštanje 15.000 liječnika. [Relja Dušek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Kleopatra nije bila ljepotica</p>
<p>Stari novčić otkriva tajnu o ružnoći egipatske kraljice i Marka Antonija</p>
<p>Zahvaljujući holivudskoj ek-ranizaciji romance Kleopatre i Marka Antonija mnogi od nas uvjereni su da su njih dvoje bili lijepi. Mnogi pamte zanosnu Elizabeth Taylor i muževnog Richarda Burtona koji su utjelovili dvoje ljubavnika i teško da bi uopće mogli pomisliti da njih dvoje nisu bili lijep par. </p>
<p>No istina je sasvim drukčija. Legendarnoj egipatskoj kraljici ljepota nije bila jača strana. Imala je izduženu bradu, uske usne i oštar nos. Njezin dragi također nije bio mnogo atraktivniji. Buljave oči, tanak vrat i zakrivljen nos bila su njegova glavna obilježja. To, naime, dokazuje srebrni novčić star otprilike 2000 godina. </p>
<p>Novčić koji datira iz vremena prije Krista veličine je današnjih britanskih pet penija. On pripada kolekciji koja je u vlasništvu Udruženja antikviteta u Newcastlu. Trenutačno stručnjaci sa sveučilišta u Newcastlu istražuju njegovu povijest i pripremaju ga za veliko otvorenje muzeja Great North, koje se planira u 2009. godini. </p>
<p>Istraživači kažu da je mit o Kleopatri kao zavodljivoj ljepotici proizvod novijeg vremena. Vjerojatno je ljudska mašta morala stvoriti likove dvoje ljepotana slušajući njihovu ljubavnu priču. Malo bi koga zaintrigirala strastvena veza dvoje ne baš lijepih ljudi. Popularno poimanje kraljice utemeljeno je na tome da su prekrasnu kraljicu obožavali rimski političari i generali. No, na žalost, istraživanja pobijaju takvu sliku. Lindsay Allason-Jones, direktorica arheoloških muzeja u sklopu sveučilišta, tvrdi da likovi s novčića ne nalikuju na Elizabeth Taylor i Richarda Burtona. </p>
<p>»Rimski pisci govore da je Kleopatra bila inteligentna i karizmatična. Imala je zavodljiv glas, ali nigdje se ne spominje njezina ljepota«, rekla je Allason-Jones. Na jednoj strani novčića, gdje je Kleopatrin lik, piše »Za Kleopatru, kraljicu kraljeva i kraljevske djece«, a na Antonijevoj »Za Antonija, Armenija je pokorena«. Svi zainteresirani mogu vidjeti taj novčić od 14. veljače u sveučilišnom muzeju Shefton u Newcastlu. Na Sveučilištu se nadaju da će prikupiti još zaboravljenog blaga prije otvorenja Great North muzeja. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nakit s web stranice</p>
<p>Jelena i Alen Božičević izrađuju nakit, koji prodaju samo uz pomoć računala</p>
<p>Ako se namjeravate razveseliti zgodnim nakitom ili ga nekome kupiti, zbog toga više ne morate u kupnju. Dovoljno je uključiti računalo, ukucati adresu www.jam.hr i istog trenutka pretvoriti se u kupca jedinstvene internetske prodavaonice. U njoj je »izloženo« 170 ogrlica, narukvica, privjesaka, naušnica i kompleta različitih oblika, koji su izrađeni od tanke žice, blještavih Swarovski kristalića i raznobojnih poludragih kamenčića. Iako se ta galerija s oznakom Jam-unique art može razgledati samo na ekranu računala, iskusno oko odmah uoči da je riječ o unikatima i proizvodima malih serija. Budući da je prodaja nakita putem interneta u nas novost, zanimalo nas je tko se tome dosjetio i tko ga izrađuje. Zahvaljujući podatku u računalu znatiželja nas odvodi do Jelene i Alena Božičevića, supružnika kojima je iznajmljeni trosobni stan u zagrebačkom naselju Špansko sjedište obiteljskog obrta i radionica za izradu nakita. </p>
<p>»Iako smo zaposleni u državnoj upravi svaki slobodan trenutak koristimo za izradu nakita. Takvim ritmom živimo otkako smo se vjenčali prije sedam godina. Najprije smo izrađivali vaze, pa pozivnice za vjenčanja na rukom obojenom papiru. Za izradu nakita odlučili smo se nakon što se Alenu u rukama slučajno našao komad žice. Premetao ga je između prstiju i na kraju oblikovao srce. Potom ga je još zgodno ispunio ostatkom žice i na kraju mi darovao privjesak. Budući da se izradom i originalnošću nimalo nije razlikovao od nakita poznatih proizvođača, to nam je bio poticaj da izradi drugi, treći i još desetke privjesaka u obliku srca«, odaje 27-godišnja Jelena, dodajući kako je njezin četiri godine stariji suprug Alen tako postao glavnim obiteljskim dizajnerom nakita.</p>
<p>S vremenom se izvještio nižući na žici kristaliće Swarovski i popularne poludrage kamenčiće. Bio je podjednako uspješan i u pletenju i izvlačenju žice služeći se škaricama i kliještima. Zato, na primjer, danas privjesak u obliku srca izradi za 45 minuta, dok mu za znatno veći križ treba dva do tri sata. </p>
<p>»Najteže je bilo izraditi modele prvih komada nakita, a to se do danas nije promijenilo. Strpljiv sam i uporan, pa čim izradim novu ogrlicu ili naušnice odmah ih pokažem Jeleni. Dok ih ona isprobava, već razmišljam o novom i drukčijem komadu. Izrađujemo nakit koji će se svakome svidjeti i koji će se moći nositi u svakoj prigodi. Baš zato u našoj ponudi ima komada kakav priželjkuju otkačene djevojke, zaposlene žene, bake i mladenke. Pazili smo i da je za svačiji džep, pa stoji od 105 do 1550 kuna«, odaje Alen, pokazujući nam sobu preuređenu u radionicu.</p>
<p>Budući da su obrt registrirali početkom ožujka prošle godine, ljetos su testirali tržište. Na štandu u Rapcu izložili su nakit koji je odmah privukao turiste. Kad bi izdaleka uočili natpis obično isprva nisu vjerovali da su ponuđeni proizvodi izrađeni od kvalitetnih kamenčića i kristala. No tek kad bi ga izbliza osmotrili najčešće bi kupili nekoliko komada. »Žao nam je što je u nas slaba ponuda materijala, pa ga naručujemo u inozemstvu. Dosad smo potrošili 100 tisuća kuna, iako bismo prošli jeftinije da smo nabavljali jeftinije perlice. No to se kosi s našim ciljem da izrađujemo samo kvalitetan nakit. Uspjeli smo udružiti kvalitetu s originalnim dizajnom, pa imamo šanse uspjeti u Hrvatskoj i izvan njenih granica. Zato se predstavljamo na web stranicama s tekstom na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku. Tako kupci mogu doznati da će uz svaki komad dobiti potvrdu o kakvoći«, objašnjava sugovornica i dodaje kako će vođeni upornošću sigurno ostvariti želju da ljubiteljima nakita ponude 1000 različitih komada.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kate Winslet protiv mršavica</p>
<p>Britanska glumačka zvijezda smatra opsesiju veličinom nula »odurnom«</p>
<p>Jedna od najcjenjenijih glumica svoje generacije Kate Winslet (»Titanic«) ovih se dana obrušila na Hollywood zbog toga što »odgaja cijelu novu generaciju anoreksičarki«. Glumica je napala filmsku industriju koja tjera žene da budu jako mršave i prisiljava ih da budu na dijeti svakoga dana. »Jedem normalnu hranu i jednostavno me nije više briga za svoju težinu«, rekla je Winslet. Glumica je postala idol mnogim ženama, jer je zadržala svoje obline, a unatoč tome što ima nekoliko kilograma viška to je nije spriječilo da se već nekoliko puta razodjene pred filmskim kamerama. Također, Winslet osuđuje i pokazivanje premršavih modela na naslovnicama raznih magazina, pa u kući ni ne drži takve časopise zbog razarajućeg efekta koji bi mogao utjecati na njezinu šestogodišnju kćer.</p>
<p>Winslet je još jedna od slavnih ličnosti koje su se uključile u borbu protiv modne industrije koja tolerira zloglasnu veličinu nula. Mnogi smatraju kako bi trebalo zakonski progoniti sve dizajnere koji inzistiraju na toj veličini. Profesorica Janet Treasure jedna je od onih koje smatraju da su stvari otišle predaleko. »Zdravlje modela je u opasnosti, jer jedini način da budu ovako mršave je da se izgladnjivaju ili drogiraju«, kaže Treasure. [M. Br.]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Stres zbog Mona Lise</p>
<p>Čuvari u pariškom Louvreu traže dodatnih 1100 kuna na mjesec zbog stresa kojem su izloženi jer čuvaju Mona Lisu Leonarda da Vincija. Glasnogovornik čuvara tom je prigodom izjavio: »Toliko ljudi pokušava fotografirati sliku i približiti joj se. Čuvari imaju vrlo odgovoran i težak posao. Stoga bi dodatni novac bio kompenzacija za stres kojem su izloženi«. Samo u nedjelju sliku je vidjelo više od 65.000 ljudi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>»Presretačem« uhvatili švercere krava</p>
<p>U kamionu s prikolicom, bosanskohercegovačkih registracija policajci su pronašli 27 krava »bez papira«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policijski »presretač«, noćna mora brzih i nesavjesnih vozača, u srijedu oko ponoći, kod Ivanje Reke, uhvatio je kamion »mercedes« s prikolicom, bosanskohercegovačkih nacionalnih oznaka, u kojem su policajci pronašli 27 krava »bez papira«.</p>
<p>Kako smo doznali kamion je vozio Zdravko O. (47), a uz njega su bili 34-godišnjak i 19-godišnjak. Pregledom dokumentacije, ispostavilo se da trojica muškaraca ilegalno prevoze 27 krava, odnosno nisu imali dozvolu za prijevoz žive stoke, ali ni dokumentaciju o životinjama. Krave »bez papira« prevezene su u Veterinarsku stanicu u Sesvetama, a krijumčari su odvedeni na prekršajnu i kriminalističku obradu. Još uvijek nije poznato podrijetlo krava i gdje su trebale biti odvezene, a u srijedu se još nije moglo doznati kakva sudbina čeka krijumčarene krave. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Stanje sigurnosti - stabilno</p>
<p>Najveći uspjeh je razriješeno dvostruko ubojstvo zaštitara u poslovnici Fine, a najveći neuspjeh što još uvijek nije pronađen i uhićen ubojica Lullzima Krasniqia</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Načelnik Policijske uprave zagrebačke, Marijan Tomurad, sa svojim najbliskijim suradnicima, u srijedu je predstavio izvješće o stanju sigurnosti za 2006. godinu.</p>
<p>»Procjenjujem da je stanje sigurnosti na zagrebačkom području stabilno, a za takve ocijene imamo temelja u statističkih pokazateljima o kretanju kriminaliteta na području PU zagrebačke«, rekao je, prezentirajući izvješće, načelnik Tomurad. Početkom 2006. godine, zagrebačka policija postavila si je kao prioritetan cilj zadržati stanje kriminaliteta na razini iz 2005. godine, u čemu je, prema svemu sudeći, i uspjela. Podsjećamo, u 2005. godini na području PU zagrebačke evidentirano je oko 24.000 kaznenih djela, dok je u 2006. godini zabilježen pad gotovo svih takvih djela.</p>
<p>»Uspoređujući podatke o stanju sigurnosti za cijelu Republiku Hrvatsku, Zagreb se nalazi na četvrtom mjestu po broju evidentiranih kaznenih djela, što nije loš rezultat, ako se uzme veličina i broj stanovnika. Cilj za 2007. je smanjiti broj kaznenih djela za tri do četiri tisuće, što bi bila razina iz sredine 90-tih godina«, dodao je načelnik Tomurad. Osim zabilježenog pada kriminaliteta, u 2006. zabilježen je i manji broj prekršaja, poglavito remećenja javnog reda i mira, te konzumiranja alkohola i droge na javnim mjestima. </p>
<p>No, da sve nije »ružičasto« govore podaci o povećanju broja prometnih nesreća, veći je broj lako i teško ozlijeđenih u prometu, ali utješno je da je 10 osoba manje poginulo na cestama zagrebačke županije. Osim prometnih nesreća, zabilježen je porast provala u domove i džepnih krađa. </p>
<p>»Najveći uspjeh u protekloj godini sigurno je razriješeno dvostruko ubojstvo zaštitara u poslovnici Fine u Zvonimirovoj ulici, a kao naš najveći neuspjeh izdvojio bih to što još uvijek nismo pronašli i uhitili ubojicu Lullzima Krasniqia. Istina je da su ostala još neriješena ubojstva Nikole Lisičara i Dine Pokrovca, no kada se radi o ubojstvima s elementima »mafijaških likvidacija« mora se znati da su ona pomno planirana i da ih je vrlo teško dokazati«, dodao je načelnik Tomurad. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Djeca nisu invalidi pa moraju na ulicu</p>
<p>Iseljenje prvenstveno zahtijeva nevlasnik - Grad Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petero malodobne djece, od kojih jedno sedmomjesečno, a drugo teško bolesno, trudnica, plač i jauci »ne dam djecu, prije ubijem«, koji su se u srijedu, od ranih jutarnjih sati sve do podneva, mogli čuti u zagrebačkoj Selskoj 23, mnogobrojnu romsku obitelj Šabana Ramadana, »spasili« su od sigurnog iseljenja. </p>
<p>Višesatnom »natezanju«, uz sudskog ovršitelja i gradskog predstavnika za iseljenje, nazočile su i socijalne radnice, predstavnik romske manjine Nazif Mehmedi i policija. Sljedeći »potez« na Centru je za socijalnu skrb, koji bi što hitnije trebao pronaći smještaj za djecu, nakon čega će sudac Željko Kevilj, odrediti konačni rok za iseljenje i sudbinu te obitelji. »Tražim stan već mjesecima, ali kada čuju koliko je djece, svi odustanu. Radije bi udomili pse«, uporno je ponavljala »gazdarica«, koja s obitelji na toj adresi živi od 1984. Gospoda su pak na to odgovarala »radimo svoj posao, a posao nam je da vas iselimo«. S tim se navodima nije složio i odvjetnik obitelji »ni na nebu ni na zemlji«. Iako je od pravomoćnog rješenja o »deložaciji« te socijalne obitelji, naime, prošlo već12 godina, odvjetnik obitelji tvrdi: »Mora se zaštititi ustavno pravo te obitelji na dom, tim više što iseljenje prvenstveno zahtijeva nevlasnik - Grad Zagreb«. </p>
<p>U vrijeme kada je obitelj uselila u »kućerak« na Selskoj, doznali smo, sporni je prostor bio u vlasništvu Grada, no u međuvremenu se situacija promijenila i 2001. vraćen je vlasnicima. Tužne vijesti Vjesnikovi su novinari čuli i od socijalnih radnica koje smo tamo zatekli. Centar za materinstvo navodno, nema mjesta za trudnicu koja se u srijedu, zajedno s ostalim članovima svoje obitelji također mogla »naći na cesti«. Obitelj s petero dječice nadalje, može se javiti tek na redovni natječaj za rješenje stambenog pitanja. Objašnjeno nam je kako petero djece i šesto »na putu«, nemaju pravo na tzv. listu prvenstva, čime bi se rješavanje njihova problema ubrzalo. Nije naime, u pitanju nužni smještaj, s obzirom da u obitelji nema osobe sa 100 - postotnim invaliditetom. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Cifrek: Da sam htio, kao lovac, ne bi je promašio</p>
<p>Cijelog dana pio, pucao u ženu i polijevao je pićem</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Pio je cijeli dan jer bio ljuti na mene što me nazvala djelatnica Zavoda za zapošljavanja nudeći mi posao, a on se javio na telefon. Bio je jako ljubomoran i nije me puštao da se zaposlim iako smo živjeli vrlo teško. »Te večeri popio je litru rakije, polijevao me pićem i ugasio vatru u peći. Mislila sam da će otići spavati, no vratio se u sobu u kojoj sam bila s naša četiri sina. Imao je pušku u rukama i dvaput pucao u mene. Jedan metak me pogodio u trbuh, a u to vrijeme naša su dva sina sjedila do mene na krevetu«, ponovila je u srijedu u završnici suđenja Višnja Posarić, na suđenju njezinom suprugu Dragutinu (42). Dragutin Posarić - Cifrek u svojoj je obrani kazao da priznaje što je 18. veljače prošle godine učinio na štetu svoje supruge s kojim se sada razvodi, no tvrdi da kritične zgode djece nije bilo u prostoriji u kojoj se pucalo.</p>
<p>»Htio sam sakriti pušku iz ormarića u hodniku jer mi je Višnja priznala da me prijavila policiji, a i vidio sam policijski auto u susjedstvu. Puška je sama opalila, jer nisam imao namjeru nikoga ozlijediti. Da sam to htio, moram priznati, sumnjam da bi kao iskusan lovac promašio suprugu iz takve blizine. Djeca nisu bila u sobi i ne znam zašto žena sada manipulira djecom i stavlja mi i to na teret«, istaknuo je Posarić. Zamjenica državnog odvjetnika u Zlataru, Andreja Šurina-Marton u završnom je govorila naglasila da je tijekom suđenja i na rekonstrukciji u Posarićevoj kući u Maču dokazano da je Dragutin počinio sve što mu se stavlja na teret. Zatražila je osuđujuću presudu za pokušaj ubojstva i dva kaznena djela dovođenja u opasnost života opće opasnom radnjom. Branitelj Hrvoje Pažin apelirao je na sudsko vijeće suca Tomislava Ivande da bude blago kod izricanja kazne, zbog, kako je rekao, niza olakotnih okolnosti: razdraženost, teško pijanstvo i siromaštvo te zatražio da ga se pusti iz pritvora u kojem je proveo već skoro punu godinu. Presuda Posariću bit će izrečena u ponedjeljak. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Provalnici pet ambulanti opljačkali u jednoj noći</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - U noći na srijedu, nepoznati počinitelj ili više njih, provalili su u čak pet ambulanti u šibenskom Domu zdravlja i to u tri ambulante Opće medicine te u ambulantu Školske medicine i Patronažnu službu. Ante Županović, ravnatelj šibenskog Doma zdravlja, rekao nam je da su provalnici ukrali manju količinu heptanona i nešto novca, ali su pričinili veću materijalnu štetu na vratima i štokovima. No, tragova provale nije bilo na ulaznim vratima i metalnim rešetkama na glavnom ulazu. Istraga će tek pokazati kako su provalnici ušli u Dom zdravlja.</p>
<p>Ivica Kostanić, načelnik Odjela načelnika u Policijskoj upravi kaže da ta provala ukazuje da je na lokalnom tržištu očito ponestalo droge, jer je policija u prošloj godini uspjela presjeći nekoliko jačih narko lanaca. Stoga su ovisnici krenuli u potragu za heptanonom. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>»Pali« dok su unovčavali ukradene čekove</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je dovršila kriminalističku obradu nad četvoricom muškaraca s područja Dubrave i Sesveta, te jednim bosanskohercegovačkim državljaninom, osumnjičenih za prijevaru i krivotvorenje isprava. »Kvintet« je u srijedu poslije podne priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p> »Raskrinkavanjem« petorke policija je na tragu i provalniku koji je nedavno u Zaprešiću iz kombija ukrao žensku torbicu s čekovima Zagrebačke banke.</p>
<p>Đemo Seferović (22), Atif Musić (24), Alen Kahrić (21), Halil Musić (27) i Nijaz Burić (35) »pali« su dok su u mjenjačnici »Fran kuna« pokušavali unovčiti devet čekova, za koje je utvrđeno da su ukradeni u zaprešićkoj provali. Spomenute se sumnjiči da su od nepoznatog muškarca, kako sami tvrde, nabavili devet neispisanih čekova i dvije kartice tekućih računa »Zabe«, na ime Pavice G. Na svaki od čekova potom su upisali iznos od 1000 kuna, a u potpisu su »improvizirali« potpis prave vlasnice čekova. Djelatnicima mjenjačnice bili su sumnjivi, pa su pozvali policiju. Dvojica osumnjičenih otprije su poznati policiji - zbog krađe i posjedovanja droge. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Uskoro 9,8 posto skuplji autoplin</p>
<p>Sadašnja cijena od 3,05 kuna po litri najniža je u okruženju gdje su cijene od 3,5 do 4,74 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odobrilo je Ininoj tvrtki Proplin, specijaliziranoj za poslovanje s ukapljenim naftnim plinom (UNP), da povisi maloprodajne cijene autoplina za 9,8 posto. Tako će litra tog goriva sa sadašnjih 3,05 kuna poskupiti na 3,35 kuna, potvrdili su nam u Ministarstvu. Osim toga, odobrili su im i poskupljenje »kontejnerskog« plina (čisti propan) za 17 posto, pa će kilogram tog goriva sada stajati 4,8 kuna. Taj plin se koristi zimi posebice u krajevima gdje se temperatura spušta ispod minus 20 stupnjeva Celzija.</p>
<p>Proplinu je odobreno i uvođenje novog artikla - UNP autoplina. Namijenjen je preprodavateljima autoplina koji će ga plaćati 3,77 kuna po kilogramu plus PDV. Međutim, obvezali su se da neće povisivati cijene UNP-a u bocama i kontejnerima za kućanstvo. </p>
<p>Proplin je poskupljenje autoplina predložio jer se cijena tog među vozačima sve popularnijega goriva nije mijenjala nekoliko godina zbog relativno povoljnih cijena benzina i dizela. Međutim, rast svjetskih cijena nafte potaknuo je povišenje cijena derivata, što autoplin nije pratio, te se ubrzano povećavala njegova potrošnja.</p>
<p>Proplin je u 2002. prodao 11.818 kilograma autoplina, a lani 35.420 kilograma, što je povećanje od gotovo 200 posto. To i ne čudi jer stručnjaci procjenjuju da ga, zato što je otprilike dvostruko jeftiniji od benzina, već koristi oko 45.000 vozila.</p>
<p>Međutim, veliki porast potrošnje je Proplinu znatno povećao troškove za nabavu modernih autocisterni i njihovo sve češće korištenje. Dodatni razlog za poskupljenje autoplina, prema riječima stručnjaka, je činjenica da je njegova sadašnja maloprodajna cijena u Hrvatskoj najniža u okruženju. U Mađarskoj, prema Proplinovim podacima, litra stoji 4,74 kuna, u Austriji 4,67 kuna, u Italiji 4,38 kuna, u Sloveniji 4,19 kuna, u Makedoniji 3,94 kuna, u BiH 3,80 kuna, a u Srbiji 3,50 kuna. </p>
<p>Ipak, i nakon poskupljenja autoplin će ostati otprilike upola jeftiniji od bezina. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Više korisnika u Hrvatskoj nego u Austriji</p>
<p>Predsjednik Uprave Telekom Austrije i Mobilkom Austrije Boris Nemšić </p>
<p>Do 2015. putem Interneta će se prenositi barem 43 posto glasovnih poruka u telefoniji</p>
<p>BARCELONA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Mobilkom Austria grupa, vlasnik Vipneta, ima više od 10 milijuna korisnika u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Lihtenštajnu, Makedoniji, a odnedavno radi i u Srbiji«, kazao je predsjednik Uprave Telekom Austrije i Mobilkom Austrije Boris Nemšić na predstavljanju nove usluge prijenosa glasa putem Interneta (VoIP).</p>
<p>»Ta je usluga nakon tri mjeseca testne faze zaživjela u Austriji«, istaknuo je Nemšić, a procjenjuje se da će se do 2015. godine barem 43 posto glasovnih poruka u telefoniji prenositi putem Interneta.</p>
<p>Prema Nemšićevim riječima, svaki mobilni korisnik potroši 20 eura mjesečno u Mobilkomovim mrežama. To pokazuje, kako kaže, da je svako tržište jedinstveno, te da operateri moraju pratiti tržišne trendove, jer je 2006. godine na globalnom mobilnom tržištu bilo puno uspjeha, ali i padova.</p>
<p>U Mobilkomu puno nade polažu u WiMax, odnosno bežičnu mrežnu tehnologiju, koja je već pustila korijenje u Austriji, Sloveniji, ali i u Bugarskoj.</p>
<p>U Hrvatskoj je dodijeljeno 56 WiMax koncesija u nekoliko županija, ali kako je svaki operater dobio po nekoliko koncesija, usluga nije u potpunosti zaživjela.</p>
<p>Predsjednica Uprave Vipneta Marie-Helene Magenschab kazala je da u Hrvatskoj liberalizacija tržišta fiksne telefonije specifična, iako je korisnika broadbanda samo četiri posto, što je među najnižim u Europi.</p>
<p>»Vodafone Homebox je alternativa u fiksnoj telefoniji«, kaže Magenschab, jer je 74 posto korisnika Homeboxa, prema istraživanjima, zadovoljno ovom uslugom, a 94 posto bi je preporučilo svojim prijateljima.</p>
<p>»Si. Mobil je lani završio godinu s 420.900 korisnika mobilne telefonije u Sloveniji, a Mobilkom najviše korisnika ima u Hrvatskoj u kojoj drži 43 posto mobilnog tržišta te ima 1,9 milijuna korisnika, što je više nego u Austriji«, kaže Nemšić.</p>
<p>Govoreći o planovima Mobilkoma za ovu godinu, Nemšić je kazao da će Mobilkom ostati europski operater, odnosno da neće ulaziti u preuzimanja mobilnih operatera u državama bivšeg Sovjetskog Saveza u Aziji, a koja su na svjetskom 3GSM kongresu u Barceloni, koji završava u četvrtak, istaknuta kao potencijalno zanimljiva investitorima.</p>
<p>Dakle, Mobilkom i dalje računa s ulaskom na tržište BiH, Crne Gore, a samo u mrežu trećeg mobilnog operatera u Srbiji planira investirati 250 milijuna eura.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvat u prosjeku otplaćuje 67.000 kuna </p>
<p>Veći udio kredita stanovništvu u BDP-u u Hrvatskoj praćen je i većim udjelom štednje građana kod banaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema podacima najnovije Makrobonitetne analize Hrvatske narodne banke, ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavila je rasti. Zaduženost stanovništva u odnosu na BDP povećana je s 35,9 posto na kraju 2005. na 38 posto koncem lipnja 2006. godine. Prosječna je zaduženost po zaposlenom s oko 58.000 kuna na kraju 2005. porasla na oko 63.000 kuna na koncu lipnja prošle godine. Iako je riječ o povećanju od pet tisuća kuna po osobi, analitičari još uvijek nisu zabrinuti pokazateljima tereta otplate duga.</p>
<p>Najveći dio, čak 96 posto ukupnog duga stanovništva, i dalje je dug prema poslovnim bankama, što je prema analizi HNB-a rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka.</p>
<p>Prema zadnjim podacima središnje banke, ukupni krediti stanovništva kod poslovnih banaka na kraju prosinca prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna, pri čemu se može zaključiti da svaki zaposleni Hrvat u prosjeku otplaćuje 67.000 kuna kredita. Analitičari Hrvatske narodne banke napominju da je kreditna zaduženost građana u Hrvatskoj gotovo upola veća nego u većini novih članica Europske unije. Zaduženost je u Hrvatskoj sredinom prošle godine iznosila 36,4 posto BDP-a, a u usporedivim zemljama nije prelazila 19 posto BDP-a, za što se kao glavni čimbenik navodi utjecaj ponude bankovnih kredita stanovništvu.</p>
<p>Hrvatski bankarski sektor dosegnuo je, naime, određeni stupanj tržišne zrelosti i konkurentnosti prije nego bankovni sustavi većine usporedivih zemalja. Slična se kretanja bankarskog sektora očekuju i u drugim zemljama, pa se procjenjuje da za približno pet godina više ne bi trebalo biti razlike u relativnoj razini zaduženosti stanovništva između Hrvatske i većine novih članica EU. Analitičari središnje banke također ističu da je veći udio kredita stanovništvu u BDP-u u Hrvatskoj praćen i većim udjelom depozita građana kod banaka u BDP-u - u Hrvatskoj je krajem lipnja 2006. iznosio 43,3 posto BDP-a, dok se kod većine usporedivih zemalja kreće u rasponu od 20 do 30 posto BDP-a. Osim depozita kod banaka, stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje, primjerice investicijske fondove, a sve se više građana okreće i stambenim štedionicama. Ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj mogla bi iznositi oko 50 posto BDP-a. S druge strane, prema udjelu inozemnog duga u BDP-u, Hrvatska se ubraja u najzaduženije zemlje.</p>
<p>Naime, prema podacima za kraj 2005. godine, najzaduženija regija svijeta prema udjelu inozemnog duga u BDP-u je srednja i istočna Europa, kod koje se taj pokazatelj već dugi niz godina kreće na razini od oko 50 posto BDP-a, što je znatno manje od vrijednosti toga pokazatelja za Hrvatsku. Udio duga opće države u BDP-u, ne uključujući jamstva, na kraju lipnja 2006. godine iznosio je 43,1 posto BDP-a, što je i dalje stabilno i ispod kriterija iz Maastrichta od 60 posto. U usporedivim zemljama srednje i istočne Europe najveća vrijednost udjela duga opće države u BDP-u na kraju 2005. godine zabilježena je u Mađarskoj (58,4 posto), Poljskoj (42,5 posto) i Slovačkoj (34,5 posto).</p>
<p>Agregatni pokazatelji tereta otplate duga stanovništva zasad ne zabrinjavaju. Procjenjuje se da bi teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku na kraju lipnja 2006. trebao iznositi šest posto, a taj je pokazatelj gotovo konstantan od 2003. godine. U HNB-u smatraju da se to može pripisati smanjenju kamatnih stopa banaka na dugoročne kredite stanovništvu s oko 12 posto na kraju 2000. na oko 6,5 posto sredinom prošle godine i sve većoj ponudi kredita na sve dulje rokove.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Čobanković obišao najveći svjetski sajam poljoprivrede </p>
<p>Čobanković je s kalifornijskim kolegom dogovorio suradnju na projektu navodnjavanja</p>
<p>WASHINGTON/ FRESNO</p>
<p> - Ministar poljoprivrede Petar Čobanković, koji boravi u službenom posjetu Kanadi i SAD-u, u utorak je posjetio najveći svjetski poljoprivredni sajam World Ag Expo u Tulareu u Kaliforniji i sastao se s kalifornijskim ministrom poljoprivrede A.G. Kawamurom. </p>
<p>World Ag Expo održava se drugog tjedna u veljači u Tulareu, pokraj Fresna, u kalifornijskoj dolini San Joaqin. Izložba, koja se održava na 2,3 milijuna četvornih metara, okuplja više od 1500 izlagača i više od 100.000 posjetitelja i najveća je takve vrste u svijetu. Ministar Čobanović kazao je u telefonskom razgovoru kako je World Ag Expo »vrlo impresivan sajam s puno izlagača iz cijelog svijeta«.</p>
<p>Hrvatski ministar sastao se i s kalifornijskim ministrom poljoprivrede A.G. Kawamurom s kojim je razgovarao o stanju agrara u dvjema zemljama, o prilagodbama u hrvatskoj poljoprivredi u procesu pridruživanja Europskoj uniji, o strukturiranju poljoprivrednih gospodarstava i preorijentaciji na veću proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj, u čemu Kalifornija prednjači u SAD. </p>
<p>»U kontekstu našeg nacionalnog programa navodnjavanja, zanimala su nas njihova iskustva u programima i organizaciji navodnjavanja, te smo dogovorili uspostavu suradnje hrvatskih i kalifornijskih stručnjaka za to područje«, kazao je ministar Čobanković. </p>
<p>Čobanković se u San Pedru sastao s hrvatskim iseljenicima. »To je bio vrlo konstruktivan sastanak. Ljudi koji se misle vratiti iskazali su interes za koncesije za zemljišta za podizanje nasada maslina i vinograda«, rekao je Čobanković koji je istaknuo primjer Stevea Bubala kao uspješnog iseljeničkog ulaganja u poljoprivredu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Novi rekordni američki vanjskotrgovinski manjak</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki trgovinski manjak dosegnuo je u 2006. rekordnu vrijednost petu godinu za redom, poduprt rekordnim računima za uvoz nafte i poplavom roba iz Kine, pokazalo je vladino izvješće.</p>
<p>Kako je objavilo američko ministarstvo trgovine, trgovinski manjak porastao je za 6,5 posto u prošloj godini na najvišu ikad zabilježenu razinu od 763,6 milijardi dolara, budući da je rekordni uvoz nadmašio rekordni izvoz.</p>
<p>Godišnji manjak djelomice je rezultat većeg od očekivanog trgovinskog manjka u prosincu. Tog mjeseca deficit je uvećan 5,3 posto, na 61,2 milijarde dolara, budući da su cijene nafte porasle a Amerikanci uvezli rekordne količine potrošačkih roba i automobila.</p>
<p>Prosinac je obilježio deseti put u 2006. da je vrijednost mjesečnog manjka premašila 60 milijardi dolara. U 1991. godišnji trgovinski manjak iznosio je 30,7 milijardi dolara, nakon čega je započelo dugo razdoblje njegova galopirajućeg rasta.</p>
<p>Ekonomisti kažu da će veći od očekivanog trgovinski manjak u prosincu zajedno s ostalim gospodarskim podacima primorati vladu da smanji svoje procjene rasta američkog gospodarstva u četvrtom tromjesečju 2006. s aktualnih 3,5 posto. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Ured Predsjednika: Izjava Europske komisije »jednostrana i nekorektna«</p>
<p>Na upit smatra li neprikladnima riječi poput »krvoločne mržnje«, koje je koristio talijanski predsjednik - glasnogovornica Komisije je odgovorila: »Nemamo komentara</p>
<p>BRUXELLES/ZAGREB</p>
<p> - Kvalifikacije Europske komisije o nedavnim izjavama koje su razmijenili predsjednici Italije i Hrvatske »jednostrane su i nekorektne«, ocijenio je u srijedu Ured predsjednika Republike Hrvatske. </p>
<p>Naime, glasnogovornica Europske komisije nazvala je u srijedu »neprimjerenima« riječi kojima je hrvatski predsjednik Stipe Mesić reagirao na izjave talijanskoga kolege Giorgia Napolitana o talijanskim žrtvama s kraja Drugoga svjetskog rata, dok Napolitanove riječi nije htjela komentirati. »Riječi koje je koristio hrvatski predsjednik čine se neprimjerenima«, rekla je glasnogovornica EK Pia Ahrenkilde Hansen. Na dodatni upit novinara - smatra li neprikladnima riječi poput »krvoločne mržnje«, koje je koristio talijanski predsjednik - glasnogovornica Komisije je odgovorila: »Nemamo komentara«. Kako Hina doznaje iz Ureda predsjednika Stipe Mesića, šefu Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincentu Degertu je prenesena ocjena da je kvalifikacija glasnogovornice EK izrečena ranije u srijedu »jednostrana i nekorektna«. </p>
<p> Također, Napolitano, čijim je istupom pokrenuta polemika, gostovao je u srijedu u Europskom parlamentu u Strasbourgu, gdje je odbio komentirati situaciju. </p>
<p>Na upit žali li zbog ičega što je rečeno i pridonosi li to europskom zajedništvu, Napolitano je rekao: »Ovdje sam da odgovaram na pitanja o Europi i Parlamentu, a na to pitanje spreman sam odgovoriti u Rimu«. </p>
<p>Razmjena oštrih riječi između dviju zemalja počela je u subotu, 10. veljače, na Dan sjećanja na žrtve fojbi, kada je Napolitano odgovornost za žrtve fojbi pripisao »slavenskoj krvoločnoj mržnji« i težnji za pripajanjem teritorija. Mesić je reagirao ocjenom da je u Napolitanovim riječima »nemoguće previdjeti natruhe otvorenoga rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma«. </p>
<p>Vlada demantirala da su Prodi i Sanader razgovarali telefonom</p>
<p>ZAGREB - Vlada je u srijedu reagirala na »netočnosti koje su prenijeli neki hrvatski mediji izvještavajući o komunikaciji između ureda hrvatskog i talijanskog premijera«, stoji u priopćenju Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade. Suprotno od navoda da su premijer Ivo Sanader i premijer Romano Prodi osobno razgovarali telefonom, Vladin ured za odnose s javnošću još jednom naglašava da su u sklopu uobičajenih kontakata komunicirali uredi dvojice premijera, navodi se u priopćenju. Također se naglašava da je tom prigodom talijanskoj strani prenesen prijedlog da se obnovi rad zajedničke hrvatsko-talijanske povijesne komisije koja bi istražila zločine prije, za vrijeme i nakon II. svjetskog rata. Istodobno je ured hrvatskog premijera naglasio da se Osimski i Rimski sporazumi moraju poštivati te da je hrvatska strana spremna platiti svoj dio duga koji je proizišao iz sukcesije bivše SFRJ. Oba ureda premijera istaknula su zajednički interes u razvijanju dobrosusjedskih odnosa bez pokušaja revizije povijesti, zaključuje se. [Hina/vj]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Nećemo dopustiti da oko nas šeću aveti prošlosti</p>
<p>Pozdravljam izjavu predsjednika Stjepana Mesića da povijest treba ostaviti povjesničarima, pa i forenzičarima, i u tom će pravcu ići i naši prijedlozi«, najavio je Jakovčić</p>
<p>PULA</p>
<p> - »IDS će izaći s konkretnim inicijativama ne bismo li pokušali premostiti novo zahlađenje odnosa između Hrvatske i Italije, koje je izravno vezano uz istarsku povijest, jer nam je u interesu da se razjasni povijesna istina. Stalo nam je, međutim, i do toga da se politika bavi onime što je za građane iznimno važno, a to je dobrosusjedstvo, prijateljstvo i rad za dobrobit građana. Ovakav način na koji se počelo posljednjih dana nije dobar«, izjavio je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić u srijedu na konferenciji za novinare u Puli u povodu 17. obljetnice IDS-a. »Pozdravljam izjavu predsjednika Stjepana Mesića da povijest treba ostaviti povjesničarima, pa i forenzičarima, i u tom će pravcu ići i naši prijedlozi«, najavio je Jakovčić, te dodao kako nova generacija Istrana neće dopustiti »da oko nas šeću aveti prošlosti i nećemo dati nikome da upravlja našom sudbinom«. O istoj je temi govorio i IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin, ali u Saboru, naglasivši da je najbolji odgovor na sadašnje zaoštravanje odnosa s Italijom nastavak dobrosusjedske politike, politike poštivanja različitosti i manjinskih prava te isticanje antifašizma i utvrđivanje istine bez selektivnog pamćenja. Pritom je istaknuo da bi hrvatski i talijanski predsjednici, s obzirom na činjenicu da su obojica istaknuti antifašisti, upravo to trebali iskoristiti za nastavak dobrosusjedskih odnosa dviju država. Inače, Jakovčić se u Puli osvrnuo i na Rupelove izjave koje je u potpunosti odbacio, kao i pretenzije slovenske vlade kada govore da Hrvatska ili grad Buje ili Istarska županija nemaju pravo prodavati poljoprivredno zemljište južno od kanala Sv. Odorika. »Sve što je južno od kanala sv. Odorika neupitno je Istarska županija, znači, Republika Hrvatska, kao i sve što je južnije od polovice granice Piranskog zaljeva«, zaključio je Jakovčić. [S. B./ Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Hrvatskoj nema razloga za siromaštvo</p>
<p>Moramo raditi na ubrzanom razvoju naše ekonomije i povećanju životnog standarda svih hrvatskih građana, poručio je Mesić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U zemlji poput Hrvatske ne bi trebalo biti razloga za siromaštvo, ocjena je koju su u srijedu u zagrebačkom hotelu »Dubrovnik« dali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i Anand Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, na predstavljanju izvješća o životnom standardu.</p>
<p>Predstavljeno izvješće, kojem je pokrovitelj hrvatski predsjednik, izradila je Svjetska banka. </p>
<p>»Vlada trenutačno izdvaja oko četiri posto BDP-a za više od 100 različitih programa, što je gotovo dvaput više od prosjeka u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj«, kazao je Seth. Vincent Degert, šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, dodao je da je hrvatska vlada, » svojim stalnim naporima na poboljšanju životnog standarda svojih građana, u središte svojih nacionalnih planova i programa stavila obrazovanje i porast zapošljavanja«. »Ona sada može učinkovito iskoristiti studije izrađene u ovom sektoru i međunarodnu potporu u svrhu pronalaženja načina provedbe svog socijalnog programa«, rekao je Degert.</p>
<p>Problematiku životnog standarda predsjednik Mesić smatra ključnom za društveni i ekonomski razvitak Hrvatske. </p>
<p>»Moramo raditi na ubrzanom razvoju naše ekonomije i na povećanju životnog standarda svih hrvatskih građana«, zaključio je šef države zadovoljan što je i analiza Svjetske banke pokazala da je siromaštvo u Hrvatskoj, mjereno prema međunarodnim standardima, relativno ograničeno. </p>
<p>Prema konkretnim brojkama, koje je iznio predsjednik Mesić analizirajući izvješće Svjetske banke, 11 posto stanovništva je siromašno, 10 posto ih se nalazi blizu granice siromaštva, a oko jedan posto stanovništva nalazi se u zoni vrlo ozbiljnog siromaštva. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od najnižih u Europi (54,7 posto), a radi smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti, trebalo bi poboljšati učinkovitost sustava socijalne skrbi. </p>
<p>Predsjednik Mesić je zaključio da su preduvjeti za povećanje životnog standarda povećanje proizvodnje i zaposlenosti.</p>
<p>»Politika pune zaposlenosti na osnovi ostvarivanja viših stopa ekonomskog rasta te stalni rast životnog standarda i pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva, politika je za koju se stalno zalažem«, istaknuo je Mesić u svom govoru.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kirin najavio javnu raspravu o poskupljenju autoškola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin izjavio je u srijedu da je potrebno čim prije uskladiti rad svih autoškola u Hrvatskoj, te da će se odluka o mogućem poskupljenju vozačkih ispita donijeti nakon razgovora sa strukom i svim zainteresiranim stranama. Zahtjev za poskupljenjem vozačkih ispita za više od 50 posto MUP-u su u utorak predali predstavnici udruga autoškola i instruktora vožnje. Zbog povećanja troškova održavanja vozila, administracije i isplate instruktora, autoškole tvrde da ne mogu preživjeti, pa traže da se cijene predavanja i osnovnih 35 sati vožnje s 4020 kuna povise na 6039 kuna. Gostujući u srijedu na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca ministar Kirin je kazao da se rad autoškola mora standardizirati i dovesti na istu razinu, jer o obučenosti mladih vozača ovisi i sigurnost prometa na cestama. »Ne možemo dozvoliti da se obuka mladih vozača doživljava kao usputni 'fuš'«, zaključio je ministar policije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Registrirano 8400 oboljelih od gripe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dosad je u Hrvatskoj službeno registrirano 8400 oboljelih od gripe, izjavila je Hini voditeljica Epidemiološke službe HZJZ-a Iva Gjenero Margan. Riječ je o podacima prikupljenima od zdravstvenih ustanova, no s obzirom da u to nisu uključene škole, gdje se gripa najviše proširila, niti svi oboljeli odlaze liječnicima, stvarni broj oboljelih od gripe znatno je veći. </p>
<p>Iz tjedna u tjedan raste broj oboljelih, pa Ira Gjenero Margan očekuje vrhunac epidemije tek idućih tjedana. Gripa je prisutna u svim hrvatskim krajevima, no nešto veći je intenzitet u Slavoniji, Primorju, Zagrebu i Bjelovaru, a najmanje oboljelih zasad se bilježi u Dalmaciji. </p>
<p>Lani se gripa kod nas pojavila tek u ožujku, a obolio je mali broj ljudi, tek oko 1500 na cijelom području Hrvatske. Za ovu je sezonu naručeno 700.000 doza cjepiva, no odziv na cijepljenje dosad je bio manji od prošlogodišnjega, pa HZJZ na temelju anketa s terena procjenjuje da se cijepilo oko 550.000 ljudi. Sam broj cijepljenih ne utječe na raširenost epidemije, kaže Ira Gjenero Margan, jer najmanje cijepe djecu kod kojih gripa prolazi bez ozbiljnijih komplikacija. </p>
<p>»Najviše cijepimo starije osobe i kronične bolesnike da bismo ih zaštitili od komplikacija pa i moguće smrti«, ističe voditeljica Epidemiološke službe HZJZ-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>SDP ima rješenje za nove umirovljenike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - SDP-ovac Davorko Vidović ponovio je u srijedu da njegova stranka ima gotov i provediv model za izjednačavanje mirovina starih i novih umirovljenika koji nudi Vladi, odbacivši tvrdnje državne tajnice za rad Vere Babić da potpuno izjednačavanje mirovina nije moguće. </p>
<p>Vidović je u Saboru reagirao na tvrdnje Vere Babić koja je u ponedjeljak, na tematskoj sjednici saborskog odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, kazala da potpuno izjednačavanje mirovina nije moguće, nego da se može raditi samo na popravljanju materijalnog položaja oštećenih umirovljenika. </p>
<p>»Vera Babić je u ime Vlade potvrdila da HDZ nema nikakav model za izjednačavanje novih sa starim mirovinama niti ih namjeravaju izjednačiti«, rekao je Vidović. Naglasio je da SDP-ov model, čiji je prijedlog na dnevnom redu aktualne saborske sjednice, ne dovodi u pitanje mirovinsku reformu i sustav. On je financijski provediv, rekao je, objasnivši kako SDP predlaže da se za jedan posto podignu mirovinski izdaci, s 11,6 posto na 12,6 posto BDP-a, čime bi se, tvrdi, dosegao europski prosjek izdvajanja za mirovinski sustav i namaknulo dodatnih 2,5 milijardi kuna. </p>
<p>Kazao je da potpuno izjednačavanje mirovina starih i novih umirovljenika stoji 1,4 milijarde kuna, dok bi se preostalom milijardom, kaže, riješio i problem socijalnih mirovina te mirovina hrvatskih državljana koji su ih stekli radeći u drugim bivšim jugoslavenskim republikama. SDP-ov prijedlog predviđa da svi novi umirovljenici uz mirovinu dobiju i dodatak - državnu mirovinu - koji bi iznosio 30 posto proračunske osnovice, a čiji bi iznos ovisio o tome kada je netko otišao u mirovinu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Prava pacijenata krše se svakodnevno </p>
<p>Povjerenstvo za zaštitu i promicanje prava pacijenata više se bavi samo sobom nego pravima onih zbog kojih je i osnovano </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pojedini članovi Povjerenstva za zaštitu i promicanje prava pacijenata traže ovih dana hitan sastanak te organizacije, osnovane na nacionalnoj razini prije više od dvije godine, nakon donošenja Zakona o pravima pacijenata. U obrazloženju navode da će postaviti pitanje o svrsi i načinu djelovanja tog Povjerenstva, ne prihvaćajući opravdanje bolešću predsjednika Petra Badovinca ili ono da ne postoji logistička potpora Ministarstva u čijem okrilju je Povjerenstvo osnovano.</p>
<p>Prava pacijenata krše se svakodnevno, a za ona najteža se zna ponajprije iz novinskih napisa. Unatoč tome, Povjerenstvo se, a to mu se i zamjera, više bavilo samo sobom - pravilima po kojima će djelovati i ustrojavanjem županijskih povjerenstava - nego pravima pacijenata. </p>
<p>Sudeći prema stanju u Primorsko-goranskoj županiji, o čemu ostale članove izvještava članica Nacionalnog povjerenstva Nevenka Skendžić, pritužbe se ne rješavaju onako kako je predvidio zakon: primljeno je 29 zahtijeva pacijenata, a odgovori nadležnih u zdravstvenim ustanovama na teže povrede prava svode se na »natezanja« s raznim službama i pisanje požurnica. Odgovor, koji po zakonu treba uslijediti za osam dana, jedva da stigne i za dva mjeseca (uz dvije požurnice) ili ga uopće ne bude, pa se preko svega prijeđe kao da nije ništa ni bilo.</p>
<p>Očito je da građani nisu dovoljno informirani o zakonu, o svojim pravima, ali i to da nemaju ni previše povjerenja prema postojećem sustavu zaštite prava pacijenata u okrilju vlasti iako je po slovu zakona u povjerenstvima više pacijenata nego predstavnika liječnika ili osiguranja.[Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Oporba za ukidanje izravne pogodbe</p>
<p>HDZ ističe da izvješće pokazuje napredak u kontroli postupaka javne nabave</p>
<p>Zakonom o javnoj nabavi, kojim se dopušta izravna pogodba bez javnog natječaja, Vlada je otvorila prostor za korupciju i druge nezakonitosti u postupcima javne nabave, upozorili su u srijedu oporbeni zastupnici u raspravi o Izvješću Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u 2005. </p>
<p>Ujedno su predložili donošenje novog zakona koji bi postupke javne nabave učinio transparentnima, otvorenima i dostupnima, te pojačao mehanizme kontrole. Josip Leko (SDP) je na temelju novca koji se godišnje troši za javnu nabavu, broja uloženih žalbi na postupke javne nabave te činjenice da je gotovo polovica žalbi prihvaćena, izračunao da je oko pet milijardi kuna u 2005. »potegnuto na nezakonit način«. HDZ pak, ističe da izvješće pokazuje napredak u kontroli postupaka javne nabave, a oporbi su poručivali da se sjeti neposrednih pogodbi koje je provodila bivša vlast, poput, kako je rekao Ivan Jarnjak, one za nabavku vatrogasnih vozila u lokalnim jedinicama.</p>
<p>»Siščani moraju nositi maske, ali ne zbog karnevala nego zbog zdravlja. Sisak je na najboljem putu da stvori novi brand smrdljivog i opasnog grada«, kazao je Željko Pecek (HSS) predstavljajući prijedlog zaključaka kojima bi se Vlada obvezala podnijeti detaljno izvješće o zagađenju zraka u Sisku. Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić podržala je raspravu o kvaliteti zraka u Sisku, kazavši da su najveća zagađenja zraka u Sisku zabilježena su 1999, 2002. i 2003. »Ova Vlada zadužila je Inu da napravi program mjera za osiguranje čiste proizvodnje u sisačkoj rafineriji, što je 2005. i napravljeno. Vlada je itekako zainteresirana da građani Siska imaju čisti zrak i uvjerena sam da ćemo to i postići, kao što smo učinili i kod gospodarenja otpadom«, dodala je ministrica.</p>
<p>Tomislav GrdićMarijan Lipovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070215].
|
