NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070614].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123909 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zakonska mogućnost izbora povoljnije mirovine</p>
<p>Očekuju se prve invalidske i obiteljske mirovine kojima bi se mogla isplatiti štednja u drugom stupu</p>
<p>Od ove godine u sustavu mirovinskog osiguranja mogle bi se pojaviti prve invalidske i obiteljske mirovine osiguranika koji štede u drugom mirovinskom stupu, a za koje postoji mogućnost da im ukupna mirovina iz sustava generacijske solidarnosti i drugog mirovinskog stupa bude povoljnija od mirovine samo u prvom stupu«, istaknula je Biserka Žalac, predsjednica Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva u razgovoru s novinarima ovih dana. Naglasila je kako to podrazumijeva da će na značenju dobiti i zakonom propisana mogućnost izbora za osiguranika - povoljnije mirovine. To se posebno odnosi na osiguranike s plaćama višim od prosjeka, koji su izdvajali značajnije iznose doprinosa u drugi stup pa će im i mirovina iz tog izvora biti viša i njen bi ukupni iznos lako mogao biti veći od iznosa mirovine koju bi ostvarili samo u prvom stupu.</p>
<p>Naime, zbog kratkog razdoblja štednje za koje je bilo jasno da ne može jamčiti kapitalizaciju sredstava koja bi osigurala više mirovine, Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisana je zaštita za te kategorije umirovljenika, kako njihove mirovine ne bi bile značajno manje od mirovina koje bi ostvarili da su ostali samo u sustavu generacijske solidarnosti. Do sada se novac ušteđen na njihovim računima, prebacivao u prvi mirovinski stup, za račun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a mirovina se računala kao da osiguranik nikada nije bio u drugome stupu. U međuvremenu se otvara mogućnost za to da ukupna mirovina iz sustava generacijske solidarnosti i drugog stupa bude viša od iznosa koji bi osiguranik ostvario samo u prvome stupu. Zakonom je, radi toga, predviđena mogućnost izbora mirovine, odnosno pravo osiguranika na informativni izračun mirovine na oba načina (dakle, na temelju doprinosa iz prvog stupa i onih koje je uplatio u drugi stup ili kao da se nikada nije uključio u taj oblik štednje za mirovinu) i izbora one mirovine koja je za njega - povoljnija.</p>
<p>»Od ove godine osiguranici od nas mogu zatražiti informativni izračun mirovine na temelju štednje u drugome stupu i onda procijeniti je li ta mogućnost za njih povoljnija od mogućnosti da izaberu mirovinu kao da nikada nisu ni ušli u drugi stup. Mi smo se pripremili za takve zahtjeve korisnika, kao i za isplatu tih mirovina«, ističe Biserka Žalac.</p>
<p> Istu mogućnost Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osiguranicima nudi već godinama, ne samo za invalidske ili obiteljske umirovljenike, nego i za one koji nisu sigurni je li im povoljnije otići u prijevremenu mirovinu ili raditi do ostvarenja punih uvjeta za mirovinu. Stoga ni u Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu, niti u HZMO-u ne očekuju da bi sa zahtjevima osiguranika za informativnim izračunom mirovine moglo biti problema.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Đakovu zemlja po 30, a u Splitu 800 eura</p>
<p>U godinu i pol dana cijene građevinskog zemljišta u Istri su se utrostručile, u Dalmaciji stagniraju, a u Slavoniji nikog ne zanimaju</p>
<p>U samo godinu i pol dana cijene građevinskog zemljišta u Istri su se utrostručile, a stručnjaci s područja tržišta nekretnina predviđaju da će se trend rasta cijena nastaviti i idućih godina. Najatraktivnije lokacije uz obalu dostižu vrtoglavih 500 eura po četvornom metru, a takvih je najviše oko Umaga i tu cijenu drži cijeli pojas kilometar od obale.</p>
<p> »Zemljišta u Istri je sve manje, osobito onih većih, prigodnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najviše zanimaju«, rekla je Snježana Gospić iz tvrtke za posredovanje nekretninama u Istri, ARX-primus. Zemljišta južnije od Umaga, prema Puli, nešto su jeftinija i njihove se cijene kreću od 200 do 300 eura po četvornom metru. Istočna obala Istre još je jeftinija, a zemljišta se prodaju po cijeni od 150 eura po četvornom metru.</p>
<p>I dok cijena građevinskih zemljišta u Istri i dalje rastu, one u Dalmaciji stagniraju i nisu se mijenjale od prošloga ljeta. Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja posredovanja nekretninama, rekla je da je slobodne građevinske zemlje i u Dalmaciji sve manje.</p>
<p>»U gradovima više nema slobodnih zemljišta, stoga ona koja su preostala drže visoku cijenu. Zadar kao grad s nešto nižim cijenama ne nudi zemljišta ispod 500 eura po četvornom metru. Isto je i sa Splitom u kojem se 'kvadrat' prodaje i po nevjerojatnih 800 eura«, rekla je Jasminka Biliškov.</p>
<p>U rubnim i prigradskim naseljima dalmatinskih gradova cijene su nešto niže i kreću se od 150 eura po četvornom metru.</p>
<p>Dubrovnik, kao naša najatraktivnija lokacija, doslovno nema niti jednog slobodnog četvornom metra za gradnju. A cijene se oko grada penju od 150 prema 700 eura po »kvadratu«. Vjesnikova sugovornica kaže da se područje Dalmacije našlo u svojevrsnom vakuumu.</p>
<p>»Na snagu su stupili generalni urbanistički planovi, no nisu se donijeli oni na nižoj razini. Stari planovi više nisu važeći, stoga se ne može dobiti građevinska dozvola, osim za ona naselja koja su već izgrađena, a još uvijek imaju nešto slobodnog prostora za gradnju. No, toga je vrlo malo«, objasnila je Jasminka Biliškov. </p>
<p>Zbog visokih cijena zemljišta i cijene nekretnina na Jadranu otišle su u nebo, što je izazvalo smanjenje prodaje. Stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i više se zanimanju za nekretnine u Albaniji, Grčkoj, Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako, ali sigurno dostiže hrvatske cijene. </p>
<p>I dok zanimanje za građevinsko zemljište na Jadranu očekivano privlači veliki broj stranih i domaćih investitora, čini se da se gotovo nitko ne zanima za građevinska zemljišta u Slavoniji. Prosječna cijena »kvadrata« u Đakovu, primjerice, iznosi tek tridesetak eura, dok ona u prigradskim naseljima jedva da dostigne između 15 i 20 eura. Još nevjerojatnije zvuči da se zemljišta u selima Đakovštine doslovno daju u bescjenje i prodaju po nevjerojatnih četiri do šest eura po četvornom metru!</p>
<p>»Doslovno se nitko ne zanima za kupnju zemljišta i ona su skoro pa bezvrijedna. Još gora je situacija na području Donjeg Miholjca gdje su cijene do 50 posto niže od onih na području Đakova«, rekao je Mirko Sabljar iz tvrtke za nekretnine Dom Commerce. Naglasio je da u Đakovu nitko ne kupuje zemljište manje od 500 ili 600 »kvadrata«, stoga oni koji imaju zemlju manje površine mogu zaboraviti da će naći kupca.</p>
<p>Zemljište u središtu grada iznad 1000 eura</p>
<p>Prema podacima portala za nekretnine Crozilla, Zagreb ima daleko najviše cijene zemljišta od bilo kojeg grada u Hrvatskoj. Cijene su očekivano najviše u središtu grada, gdje gotovo i nema slobodnog prostora za gradnju i u ponudi Crozille njih je samo desetak, a prosječna cijena im je 1020 eura po četvornom metru. Najskuplja četvrt je Trešnjevka gdje se nude zemljišta po cijeni od 800 eura po »kvadratu«, dok je najniža cijena onih u Vrapču od 325 eura po četvornom metru.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Za opremanje mornarice više od milijardu kuna</p>
<p>Umjesto Flote i vojno-pomorskih sektora, u HRM-u će ustrojiti Flotilu, Obalnu stražu i bojnu mornaričko-desantnog pješaštva</p>
<p>U modernizaciju i opremanje Hrvatske ratne mornarice (HRM), Hrvatska će u idućih desetak godina investirati više od 1,2 milijarde kuna. Do 2010. otpisat će se plovila koja ne odgovaraju potrebama i suvremenim zadaćama HRM-a, uključujući i brodove koji se ne mogu održavati u remontnim kapacitetima domaće brodogradnje. Još ranije, do kraja 2009., mornarica će dosegnuti planiranu brojčanu veličinu, uz istodobno poboljšanje starosne i obrazovne strukture te uspostavu koncepta dragovoljnih ročnika.</p>
<p>Naime, dugoročni vojni planovi predviđaju ukidanje Flote HRM-a i vojno-pomorskih sektora, a prema novoj shemi strukture i razmještaja, u HRM-u će se ustrojiti tri nova segmenta. Mornarica će tako dobiti Flotilu (za izvođenje tradicionalnih mornaričkih zadaća), Hrvatsku obalnu stražu te bojnu mornaričko-desantnog pješaštva, a u njima će biti ukupno 1710 pripadnika (1380 časnika, 540 časnika, dočasnika i vojnika u ugovornoj pričuvi).</p>
<p>Logičan je to zaokret nakon višegodišnjih upozorenja koja stižu iz samog vrha HRM-a. Iz vrha mornarice godinama, naime, stižu upozorenja o tome da »sadašnja flota HRM-a zapravo i nije proizvod nekog smišljenog projekta, koliko niza objektivnih i subjektivnih okolnosti, slabih gospodarskih mogućnosti pa i nedostatne izražene pomorske orijentacije i svijesti o važnosti ukupne pomorske moći«. Upravo zato i u službenim dokumentima stoji kako sadašnje stanje HRM-a karakterizira izrazita raznolikost brodova, ratne tehnike i opreme, po namjeni, podrijetlu i prema godinama starosti. »Velik dio opreme je tehnološki zastario, a neriješeni su i problemi redovitog i propisanog periodičnog održavanja«, ističe se u glavnim razvojnim dokumentima HV-a.</p>
<p>I to se, međutim, polako mijenja. Veliki i skupi posao modernizacije HRM-a zapravo je počeo. Podijeljen je na glavne projekte, one koji će se u HRM-u provoditi od 2006. do 2010. te one koji bi se trebali realizirati do 2015. Čak se i prioriteti znaju, pogotovo s obzirom na to da su motori najstarije hrvatske raketne topovnjače »Šibenik« danas zapravo pouzdaniji od strojeva koji pokreću novije brodove HRM -a »Petra Krešimira IV.« i »Dmitra Zvonimira«.</p>
<p>To je i razlog zbog kojeg je među najvažnijim zadaćama modernizacije HRM-a izmjena pogonskih motora na tim raketnim topovnjačama RTOP-11 i RTOP-12.</p>
<p>Osim završene gradnje i opremanja malog protuminskog broda, mornarica se počinje opremati ronilačkom i protuminskom opremom. Nabavljen je top AK-630, a među prioritetima je i modernizacija brodskih PZO sustava. Gotovo na prvom mjestu po važnosti nalazi se remont raketa RBS-15, raketa koje su zapravo temeljno naoružanje na tri raketne topovnjače HRM-a i tri mobilna obalna lansera (MOL). U mornarici ih je trenutačno 47, no čak 21 raketa RBS-15B u planovima je svrstana u višak.</p>
<p>S posebnim zanimanjem, naravno, iščekuju se pripreme za drugu fazu opremanja. Ona će trajati od 2009. do 2015. godine, a obilježit će je uvođenje u operativnu uporabu četiri izvanobalna ophodna broda - ključni projekt modernizacije HRM-a.</p>
<p>Snage brzog odgovora</p>
<p>U Hrvatskoj ratnoj mornarici razvili su Snage brzog odgovora, sastavljene od brodova iz Flote HRM-a. U njima su tri raketne topovnjače, tri mobilna obalna lansera, 161. divizijuna, sustav Obalnog motrenja, dva para ronilaca iz 352. satnije pomorskih diverzanata, dva para ronilaca iz protuminskog divizijuna, liječnički tim 336. sanitetske satnije, tim za hiperbaričnu medicinu te brodovi iz Namjenski organiziranih snaga za nadzor i zaštitu mora. Inače Hrvatsku ekološko-ribolovnu zonu na moru čuva više od 1000 ljudi, 105 brodica, šest zrakoplova tipa »pilatus« (PC-9), četiri helikoptera (MI-8) i jedna bespilotna letjelica. Cijelazona, od Prevlake do Savudrije, umrežena je radarskim sustavima MORH-a i u njemu se vide svi pokreti na moru i u zračnom prostoru.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Važna presuda</p>
<p>IVAN ŠABIĆ</p>
<p>Možda 35 godina zatvora, koliko je na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju nekadašnji vođa srpske pobune u Hrvatskoj Milan Martić, i nije odgovarajuća kazna s obzirom na ulogu koju je igrao u razdoblju od 1990. do 1995. Dvojba je još umjesnija ako se ima na umu da je Martić neke napade na civile, u kojima je bilo na desetke mrtvih i ranjenih, hladno obrazlagao pred televizijskim kamerama. Ipak, ova je presuda od velike važnosti jer je njome Haaški sud napokon potvrdio neke bitne činjenice. Doduše, isti taj sud, zapravo tužiteljstvo toga suda, u prvim godinama svoga djelovanja nije na odgovarajući način odredio prioritete svoga djelovanja pa su se postupci protiv onih koji su pokrenuli kotač zločina na prostoru nekadašnje Jugoslavije dospjeli u samu završnicu djelovanja Haaškoga suda, neki optuženici, kako sada stvari stoje, neće ni stići pred taj sud prije kraja njegova mandata, a za neke od pokretača kotača zločina haaško tužiteljstvo nikada nije ni pokazalo osobit interes.</p>
<p>Tako se dogodilo da su i neki od onih za koje je presudom Milanu Martiću konstatirano da su dio skupine koja je odgovorna za zločine počinjene u agresiji na Hrvatsku (Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Dragan Vasiljković...) »uskraćeni« za haašku optužnicu. A na nekima od njih je, s obzirom na vojnu naobrazbu i dužnosti koje su obnašali u početku agresije na Hrvatsku, odgovornost daleko veća nego na Milanu Martiću koji je nepravomoćnom presudom osuđen na 35 godina zatvora.</p>
<p>Moguće je, iako u ovom trenutku ne osobito izgledno, da će se Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, generalima bivše JNA, pozabaviti lokalno pravosuđe no to, u kontekstu često isticanog mišljenja da će Haaški sud ispisati najvažnije stranice novije povijesti ovoga dijela svijeta, neće imati odgovarajuću važnost.</p>
<p>U svakom slučaju ne onakvu kakvu ima presuda protiv Milana Martića kojom je Haaški sud utvrdio postojanje jasno definiranog plana agresije na Republiku Hrvatsku, etničkog čišćenja dijela teritorija i njegova pripajanja Srbiji, kao »nositelje« toga projekta, što će, prema mišljenju njihovih odvjetnika, olakšati poziciju optuženih hrvatskih generala.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ljetni kaos</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ </p>
<p>Nema liječnika za turističke ambulante u Šibensko-kninskoj županiji, tvrde u tamošnjem domu zdravlja, ali ima ih u Hrvatskoj liječničkoj komori. Trebalo bi samo 'zavrtjeti' telefonski broj i eto zajamčeno iskusnog liječnika bilo koje specijalnosti. Čini se da liječnici ne čitaju vlastite novine pa ne znaju kakve se mogućnosti nude za prevladavanje dosad uobičajenih ljetnih gužvi po ambulantama.</p>
<p>No, nije sve tako jednostavno. Umirovljenici ne žele staviti mirovine u mirovanje, već traže ugovore o djelu, pa ih liječnici koji traže zamjenu izbjegavaju. Za plaćanje po ugovoru o djelu nemaju novca, jer glavarine (ugovori s HZZO-om) ne predviđaju ni lipe za zamjene. Preostaje im stari model zamjene »ja tebe-ti mene«. Jasno je stoga zašto problema s turističkim ambulantama nema u županijama koje su ih dotirale decentraliziranim sredstvima za zdravstvo. </p>
<p>Mogu li se liječnici pošteno odmoriti na tjedan do dva koliko smjenska zamjena može podnijeti dvostruki pritisak pacijenata? A nakon povratka čeka ih i zamjena. Komorin recept s umirovljenicima uz honorar iz decentraliziranih sredstava čini se logičnim rješenjem, boljim i od kratkotrajnog zapošljavanja mladih liječnika koji se, iako vični računalima, ne snalaze s gomilom naredbi koje dnevno stižu iz sustava pa za sobom ostavljaju, kaže jedan liječnik, kaos koji čiste tjednima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bez emocija</p>
<p>Činjenica da je mrtvi marinac 3500. žrtva među američkim vojnicima u Iraku samo je dio još jednog radnog dana</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Nitko nije priredio ispraćaj ili pogrebnu svečanost jer vojna birokracija nema vremena za pokazivanje pretjerane sućuti. Čovjeka koji je poginuo za domovinu šutke su strpali u plastičnu vreću kakve se koriste nakon obdukcije u vojnoj bolnici. Bolničar koji radi u patologiji potegnuo je veliki zatvarač, na vrh vreće zalijepio traku s imenom, prezimenom i odredištem, pogledao još jednom tovarne papire i završio svoj posao. Bez emocija, makar i mrvice osjećaja. Njegovog mrtvog kolegu za koji tren preuzima ratno zrakoplovstvo i dok ne stigne u Ameriku ono ima punu odgovornost za mrtvački kovčeg prekriven američkom zastavom. Učinit će to jednako hladnokrvno i profesionalno kao medicinska ekipa ranije.</p>
<p>Činjenica da je mrtvi marinac 3500. žrtva među američkim vojnicima u Iraku samo je dio još jednog radnog dana. Kada se u sumrak bolnički transportni avion odlijepi sa savršeno »ispeglane« piste bagdadske zračne luke, barem će stotinu tisuća američkih vojnika raspoređenih širom Iraka prekrižiti protekli dan u svojim kalendarčićima i po tko zna koji put još jednom izbrojati kada im točno završava služba u toj »prokletoj zemlji«.</p>
<p>Kad su u nju došli, vojni psiholozi naširoko su im pričali o tome da će ih većina Iračana dočekati kao osloboditelje. Na brojnim predavanjima dobro potkovani instruktori tumačili su im da im još jedino predstoji da osvoje »srca stanovništva« i da će stvari u Iraku ići jednako kao poslijeratna okupacija Njemačke i Japana. Nijemci su glatko prihvatili jazz, a Japanci počeli masovno igrati bejzbol. Usput, poneki bi predavač dodao da je pobjeda u Iraku sigurna jednako kao što je rock and roll ubio komunizam. Na terenu se ništa od toga nije pokazalo točnim. Običan svijet i među sunitima i šijitima Amerikance gleda poprijeko i radije ih se kloni jer je na vlastitoj koži naučio da američka vojna doktrina ne izbjegava slučajne žrtve. Rock and roll nimalo ne pomaže. Glazba koju proizvode bandovi kao što su ACDC ili Metallica, a emitira je američki vojni radio, za Iračane je tek nasilnička buka i još jedan oblik nametanja stranih obrazaca.</p>
<p>Amerikance vole samo na sjeveru Iraka među Kurdima gdje ionako egzistira država u državi. Neovisni Kurdistan je praktički uspostavljen pod američkim pokroviteljstvom od čega se Turcima diže kosa na glavi. Popularnost američke vojske među iračkim Kurdima može se usporediti samo s ljubavlju koju prema Amerikancima pokazuju Albanci.</p>
<p> U ostatku Iraka američke vojnike ubijaju, ranjavaju, otimaju i osakaćuju ne samo sunitski pobunjenici i fanatici iz Al Qaide nego sve više i radikali među šijitima. Iran pak može reći da je zaokružio svoje pozicije u Iraku: u Bagdadu na vlasti je zapravo šijitska vlada koja će se, kada Amerikanci jednom povuku vojsku iz zemlje, čvrsto vezati uz Teheran i potvrditi postojanje još jedne šijitske teokratske države koja pliva u nafti. Stanje u iračkoj novoj vojsci je daleko od američkih očekivanja.</p>
<p> Časnici su uglavnom urbani šijiti, a vojnici unovačeni među seoskim i prigradskim stanovništvom. Ta vojska često odbija noćne bitke, ne želi trpjeti gubitke čak i ako pobijedi neprijatelja. Američki vojni savjetnici uzaludno se nerviraju. Njihovi irački saveznici najradije provode taktiku »tragaj i izbjegni«. Naprosto, Amerikanci su, porazivši Saddama Husseina, profućkali pobjedu u Iraku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Euroskepticizam u religijskim skupinama</p>
<p>Bez meke ili tvrde forme ustava, Europska unija ostaje na terenu »nemogućnosti upravljanja« i kapacitiranosti prijma novih članica</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Euroskepticizam ima neka zajednička obilježja u smislu odgovora ili reakcije na europske integracije. Potonji se može promatrati po zemljama članicama EU-a, u kojem glavni akteri euroskepticizma prigovaraju projektu EU-a zbog pojedinih nedostataka. Uz sve moguće prigovore sekularnih skupina i sekulariziranih europskih društava svakako je i onaj glede europskog ustava. Propali referendumi u Francuskoj i Nizozemskoj znak su mekog euroskepticizma i nemoći struktura EU-a u prihvaćanju zajedničkog dokumenta ustavne provenijencije, koji bi omogućio konstituiranje EU-a kao jačeg igrača u globaliziranoj areni. Niti moćna Njemačka i njezina kancelarka Angela Merkel za aktualnog predsjedavajućeg mandata ne uspijevaju napraviti ozbiljniji pomak u »ustavnoj problematici«. Čekalo se tako, iz mudrosti i opreza, i na rezultate predsjedničkih izbora u Francuskoj, pa je nakon Sarkozyjeve pobjede u optjecaj ušao i njegov prijedlog o nekoj mekšoj ustavnoj inačici. Bez meke ili tvrde forme ustava, Europska unija ostaje na terenu »nemogućnosti upravljanja« i kapacitiranosti prijma novih članica. Nedavno je predsjednik njemačkoga parlamenta Lammers povezao donošenje europskog ustava s proširenjem EU-a i u slučaju njegova neprihvaćanja doveo u sumnju ulazak Hrvatske u EU.</p>
<p>Dok je središnji bruxelleski sekularizirani upravni um zauzet pitanjem daljnjega usuda ustava EU-a, koji izaziva reakcije mekih sekularnih euroskeptika, dotle se u religijskim skupinama različitih crkvenih denominacija, poglavito kršćanskih, pojavljuje meki i tvrdi euroskepticizam kao reakcija na izbacivanje Boga iz ustava EU-a. U izražavanju euroskeptičnih stavova religijske skupine smatraju da se Europa na taj način odrekla dijela svog identiteta krenuvši putem sekularnog fundamentalizma. Potonje skreću pozornost na odricanje dijela identiteta kao svjesno odustajanje od sebe. Pođe li se od prihvaćanog tumačenja europskoga identiteta da je kršćanstvo njegova duhovna sastavnica, onda se izostavljanje toga dijela identiteta doživljava kao njegova svjesna dekonstrukcija u korist sekularnoga humanizma. Prema onome što se može iščitati iz nakana pisaca ovoga ustavnoga dokumenta, odustajanje je od pridavanja kršćanstvu statusa »državne religije«. Možda bi točnije bilo kazati nadnacionalno državne, jer se EU u političkom smislu može gledati kao uradak globalizacije politike na transnacionalno državnim premisama.</p>
<p>Čini se da su pisci europskog ustava bili vođeni sekularnom tradicijom Europe, koja zapravo počinje humanizmom i renesansom, a vrhunac doživljava radikaliziranom obliku jedne krvave Francuske revolucije, o kojoj su svoja mišljenja izrazili Edmund Burke s jedne i Alex Tocqueville s druge strane. Sekularna tradicija Europe jedna je od tradicija o kojoj u knjizi »Europa« zbori i Joseph Ratzinger, odnosno papa Benedikt XVI., a druga je kršćanska tradicija. Po njemu se, a o tomu sam već prethodno pisao, ove dvije tradicije mogu naći u dijalogu, a kao što vidimo i u kompeticiji s prevagom one sekularne strane, u slučaju pisaca i tvorbenika europskog ustava. Ta je prevaga izazvala reakcije sekularnih euroskeptika, koji u tom dokumentu prepoznaju početak tvorbe EU-a kao superdržave, i religijskih euroskeptika, koji se ne mogu pomiriti s odricanjem dijela europskoga identiteta.</p>
<p>S druge strane, mogućnost ulaska Turske u EU jednoga lijepoga dana, a po otporima na svetoga nigdarjeva, usložnjava cijelu priču. Pisci ustava vjerojatno su imali u vidu i islam kao sastavnicu možebitne buduće religijske strukture u EU, pa su izbjegli favorizirati kršćanstvo kao naddržavnu religiju. Bilo im je lakše i pragmatičnije pribjeći sekularnom konceptu EU-a i toleranciji među religijama. Ulazak Turske u EU u nekim zemljama, a sada poglavito u Francuskoj (nakon izbora Sarkozyja), izaziva skepsu jer se smatra da Turska ne pripada europskom kulturnom krugu, bez obzira na njezinu već sada dugu, ali i poljuljanu sekularnu tradiciju. I preko europskih integracija otvaraju se višestoljetni prijepori između Zapada i islama. U pitanju Turske prepoznatljiva je islamofobija i to u radikalnim sekularnim i religijskim euroskeptičnim stavovima njezina odbacivanja iz zajednice europske obitelji, tj. civilizacije.</p>
<p>Meki i tvrdi euroskepticizam religijskih skupina ne prihvaća sekulariziranu koncepciju EU kao možebitne superdržave. Taj tip euroskepticizma prepoznatljiv je u obrani temelja kršćanstva i njegove primjene u svakodnevnom svjetovnom životu. Onaj tvrdi euroskepticizam izražava se u jednom tipu integrizma, protestantskog i pravoslavnog fundamentalizma, koji se ne mogu pomiriti s EU-om kao novom superstrukturom moći, konstruiranoj na principima sekularizma, sekularnog humanizma i dekristijanizirane Europe. EU kao nova globalizirana superstruktura moći, na tragu neoliberalizma i novih bogova tržišta, novca i profita te marginaliziranja tradicijske duhovnosti, producira tvrde euroskeptične stavove unutar religijskih skupina. Skupina koje ne mogu prihvatiti projekt druge modernizacije Europe, pretvorene u supermarket, s minimalnom ili nikakvom duhovnošću, s dominacijom sekularnog humanizma, prikazivanjem religijskih sadržaja i vrednota kao natražnjačkih, s počesto njihovim ismijavanjem, što zacijelo ne može ostati bez jednog tipa prosvjeda, protiv dekristijanizacije Europe, ili dovođenja u upitnost sastavnice njezine duhovne supstancije.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Nehumana gradnja</p>
<p>Nedavno je jedan dnevni list objavio članak o gradnji nebodera u Heinzlovoj ulici u Zagrebu. U članku se opisuje kako će se 'iskoristiti' teren bivše klaonice od deset hektara u Heinzlovoj ulici, koji je Grad kupio za 120 milijuna kuna. Već se zna da će se sagraditi 3300 stanova za 8800 stanovnika i još k tome 83.000 četvornih metara »za zabavu i kulturu«. Iako ovi pokazatelji govore da se ovdje želi realizirati visoka gustoća od 880 stanovnika na hektar, šef Holdinga Slobodan Ljubičić govori o nužnosti promjene GUP-a radi povećanja visine zgrada, dakle povećanju gustoća.</p>
<p>Odmah se javlja i pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek, koji daje za pravo gospodinu iz Holdinga i kaže: »Urbana pravila mogu se mijenjati«. Time je ostvaren prvi i jedini smisao njegova položaja na čelu gradskog Zavoda - davanje stručnog legitimiteta svakoj nebuloznoj ideji koja dolazi iz gradske uprave ili Holdinga.</p>
<p>Naime, gustoća od 880 stanovnika na hektar je najmanje dvostruko veća od stambenih gustoća humanih gradova. Uz stambene sadržaje, u gradskim se stambenim zonama osiguravaju i površine za ceste, parkirališta, parkove, dječja igrališta, sportske terene, dječje vrtića, osnovne škole, dakle za sve ono što se naziva »pratećim sadržajima« i predstavlja standardnu opremu stambenoga naselja. Budući da jedan hektar zemljišta uvijek ostaje samo jedan hektar, kada se povećava gustoća stanova, smanjuje se standard »pratećih sadržaja« i prelazi se u zonu substandardnog naselja ili slama. Ako to ne zna gospodin Ljubičić iz Holdinga, trebao bi mu objasniti njegov kolega Fanjek iz Zavoda. Ako to ne zna ni on, onda ih treba obojicu odvesti na Trešnjevku da vide kako se izgrađuje substandardni grad.</p>
<p>Gospodin Ljubičić nije sada prvi put iskazao svoje neznanje i ignorantski stav prema stručnim standardima. Čim je bio postavljen na čelo Holdinga, dao je izjavu za medije kako mu »nitko ne može dokazati kako se ne bi moglo izgraditi nekoliko trgovačko-poslovnih centara« u parku, koji se sada zove Trg Franje Tuđmana. </p>
<p>U istom stilu i duhu već drugi put pokušava »planirati grad« jedna podružnica Holdinga (Zagreb parking). U javnoj raspravi o izmjenama i dopunama GUP-a javlja se sa zahtjevom ukidanja zabrane izgradnje garaža u centru grada. Te neznalice i ignoranti ne znaju zašto je važno i neophodno da se najuža povijesna jezgra zaštiti od osobnih automobila. Ako već to ne znaju, trebali bi znati da je nedopustivo da izvan i iznad cjelovitog, međusektorski usaglašenog sustava prostornog planiranja, nameću svoj sektor (promet) u javnoj raspravi, kao da se radi o detalju, a ne o suštinskom strateškom opredjeljenju.</p>
<p>I tako, od slučaja do slučaja, javljaju se kadrovi gradonačelnika, koji za sebe kaže da »nitko ne može ljubiti matricu grada« više od njega. U ime te ljubavi prema matrici on se usuđuje i dalje zagovarati projekt »Cvjetni prolaz«, iako se tim projektom uopće ne uređuje Donji grad. Utrpavajući novi objekt na samo dvije parcele (od ukupno dvadesetak građevinskih parcela koje tvore blok) osigurava se samo ekstraprofit od eksploatacije povijesne baštine, dok se cjelina bloka ne uređuje nego ostaje ista kakva je i danas, a gradu se nanose nepopravljivi problemi, među kojima bi još veće prometno zagušenje bilo najevidentnije. </p>
<p>Vera Petrinjak Šimek, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Još jedanaest osuđenika na poslu u Holdingu</p>
<p>Umjesto zatvorske ili novčane kazne, u utorak je prvi osuđenik počeo vraćanje duga državi društveno korisnim radom u jednom od rasadnika Zrinjevca. Do kraja tjedna u podružnicama Holdinga očekuje se dolazak još jedanaest kažnjenika.</p>
<p>»Jedna grupa osuđenika pridružit će se djelatnicima Zrinjevca, dok će druga svoju kaznu odslužiti radeći u Vodoopskrbi i odvodnji«, najavio je glasnogovornik Holdinga Nenad Ivanković. </p>
<p>Prema zakonodavcu, rad za opće dobro može zamijeniti kaznu zatvora do šest mjeseci ili novčanu kaznu, a podrazumijeva komunalni, humanitarni ili ekološki rad. Uz prethodni pristanak osuđenika, sud, ovisno o visini kazne, može broj zatvorskih dana pretvoriti u rad za opće dobro, a u pravilu se takva prilika pruža prijestupnicima s blažim kaznama. </p>
<p>Identitet osuđenika na odsluženju kazne u podružnicama Holdinga drži se u tajnosti. Za vrijeme rada imaju ista prava i obveze kao i ostali radnici, ali za svoj rad ne primaju novčanu naknadu. Poslovi koje osuđenici obavljaju osam sati dnevno, od ponedjeljka do petka, ne spadaju u teške fizičke poslove. »Osuđenik radi poslove za koji nisu potrebne posebne kvalifikacije, poput okopavanja zemlje, plijevljenja korova i ostalih rasadničkih poslova. Pod nadzorom poslovođa upoznaje se sa svojim dužnostima i uredno ih obavlja«, otkriva direktor Zrinjevca Igor Toljan. U Zrinjevcu, dodaje, tijekom cijele godine ima posla za stotinjak osuđenika.</p>
<p> »Osuđenici koji na duže vrijeme odslužuju kaznu društveno korisnim radom imaju priliku specijalizirati se u određenom poslu, što im može biti korisno iskustvo i dobra podloga pri traženju posla nakon odsluženja kazne«, smatra Toljan.</p>
<p>Holding, ističe pak Ivanković, vodi brigu o ekonomskoj opravdanosti aktiviranja osuđenika u podružnicama, a procjenjuje se kako bi u Gradu uskoro moglo kaznu odslužiti nekoliko stotina kažnjenika. Zasad je predviđeno da osuđenici kazne odslužuju društveno korisnim radom u podružnicima Zrinjevac, Vodoopskrba i odvodnja, Čistoća te Gradska groblja. </p>
<p>Od takvog načina odsluživanja kazni, procjenjuje se, smanjit će se gradski troškovi, a samim time uvećat će se korist za društvo.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Obnovljen dio Klinike za pedijatriju u Klaićevoj </p>
<p>U dvadesetak klimatiziranih soba boravit će i majke hospitalizirane djece </p>
<p>Klinika za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj u četvrtak svečano otvara dio obnovljenog drugog kata Klinike za pedijatriju. Prema riječima ravnatelja dr. Gorana Roića u akciji »Tu sam«, koja je započela ovog proljeća, omogućit će se kvalitetniji smještaj djeci te bolnice. </p>
<p>To više što su im gotovo popunjeni svi kapaciteti od 205 kreveta, od čega ih je na pedijatriji 95. Postojeći prostor od 160 četvornih metara renoviran je i proširen s oko 120 kvadrata novog prostora, na način da su zatvorene terase. </p>
<p>Obnovljene su i liječničke sobe i sanitarni čvorovi. Djeca će, kaže ravnatelj, imati i organizirane igraonice i učionice, jer će ubuduće i kod njih zaživjeti »vrtić u bolnici«, kao što već neko vrijeme provode »školu u bolnici«. Dosadašnji su se dotrajali i skučeni prostori trebali proširiti, a u tome su im pomogli Ministarstvo zdravstva s 1,1 milijun kuna, tvrtka Zagreb gradnja, Institut građevinarstva Hrvatske, Ouelle i Grad Zagreb, koji je sponzorirao pribavljanje projektne dokumentacije. </p>
<p>Klinika će sveukupno dobiti dvadesetak klimatiziranih soba od 16 do 30 četvornih metara, u kojima će uz djecu moći boraviti i majke. U sobama će biti najviše po tri kreveta, kaže ravnatelj, dodajući da će se i dijelu malih pacijenata s Onkološkog odjela osigurati bolji smještaj. Prva faza obnove Pedijatrije je gotova, a slijedi natječaj za izvođače radova za obnovu trećega kata te klinike. Tamo bi radovi trebali započeti ovih dana, a završetak je predviđen za početak rujna. I u tom će se prostoru zatvoriti postojeće terase, kako bi se dobilo na prostoru. </p>
<p>Iako ih imaju, ističu u bolnici, bilo bi dobro kada bi se djeci moglo osigurati još igračaka, to više što bolnica nema novca za tu namjenu. Jedna od poteškoća Klaićeve, kaže dr. Roić, jest i frekventnost te ulice pa bi im dobrodošla podzemna garaža. Naime, ograničen im je broj parkirnih mjesta u krugu bolnice. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ljiljan za svetog Antuna Padovanskog</p>
<p>Zbog prošćenja, zatvorena je Ulica Sveti Duh do istoimene bolnice, pa su vozači morali skretati u ili moliti policajce da ih propuste</p>
<p>Godišnje prošćenje sv. Anti Padovanskom u srijedu je privuklo tisuće vjernika na Sveti Duh. S ljiljanima u ruci išli su na ispovijed na otvorenom, a zatim na misu. Kao i svake godine zatvorena je Ulica Sveti Duh do Bolnice Sveti Duh. Obavijest o preusmjeravanju prometa poznata je bila samo stanarima kvarta, pa su vozači od ranoga jutra morali skretati u Ilicu ili moliti policajce da ih propuste. Zatvaranje prometnice pogodovalo je samo dokonim šetačima u radnom danu, a najviše prodavačima, na čijim su se štandovima nalazili razni proizvodi - od slatkiša, sakralnih predmeta do igračaka. I dok su djeca tražila od roditelja balone, stariji građani kupovali su zavjetne svijeće, molitvenike i raspela. Vjernici koji nisu posjetili štandove dali su prilog za obnovu crkve ili milodar za svijeće Svetom Anti, koje su se palile na otvorenom svetištu uz crkvu. Misna slavlja održavala su se od 6 sati.</p>
<p>»Na današnje prošćenje crkvu je pohodilo oko četrdest tisuća vjernika. Sveti Ante je najpoštovaniji svetac među vjernicima širom svijeta. Zato u našu župu dolaze i vjernici iz drugih župa«, rekao je pater Tomislav Gladnik. Istaknuo je da akcija obnavljanja župne crkve ovisi isključivo o dobroj volji i prilozima župljana, te je izrazio nadu da će njihova darežljivost pomoći da crkva bude obnovljena do proslave 75. obljetnice postojanja - 2009. godine. </p>
<p>Jasmina KekićMarina Bencun</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ne žele postaju kraj vodocrpilišta!</p>
<p>Građani upozoravaju da Šibice leže na izvorima vode u II. zoni sanitarne zaštite gdje je gradnja benzinskih crpki zabranjena</p>
<p>Početak gradnje benzinske stanice u Šibicama, uz državnu cestu D-225, samo stotinjak metara od gradskog vodocrpilišta uznemirio je stanovnike toga zaprešićkog naselja. Prošloga tjedna obustavili su radove, a ako treba spremni su pokrenuti i potpisivanje peticije. </p>
<p>Prvi susjed, Ivan Brkljača, ostao je u čudu kada su stigli strojevi. Tvrdi kako ni njegova obitelj niti susjedi s druge strane nisu dali suglasnost za crpku. Gradnji se protivi jer odmah iza planirane benzinske postaje protječe potok Lužnica, tu je i vodocrpilište, a i benzin bi mu smrdio. </p>
<p>»Nitko ne može vjerovati da je to istina. Svi se čude kako je netko za benzinsku na ovom mjestu uopće mogao dobiti građevnu dozvolu«, kaže Brkljača. I predsjednik Gradskoga odbora za zaštitu okoliša Oliver Majetić je iznenađen. »To me čudi, jer znam za slučaj poduzetnika kojemu upravo zbog vodocrpilšta nisu dali dozvolu za jednu bačvu s naftom, a sada može cijela benzinska«, kaže Majetić. Potpredsjednik Mjesnog odbora Šibice Nikica Barišić upozorava da Šibice leže na izvorima vode, te da se nalaze u II. zoni sanitarne zaštite. »Prema Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite strogo je zabranjeno građenje pogona za proizvodnju, skladišnjenje i transport opasnih tvari«, ističe Barišić. </p>
<p>Vendel Koprivnjak, pročelnik za graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Zaprešića tvrdi da za nastalu situciju Grad nije odgovoran, jer građevinske dozvole izdaje državna uprava, a odluku o zonama sanitarne zaštite donosi Zagrebačka županija.</p>
<p>Dodaje da je problem upravo u tome što ta odluka još nije donesena pa su u Prostorni plan iz 1978. zone samo ucrtane. Budući da u Planu nema nikakvih pisanih odredbi, objašnjava Koprivnjak, zapravo se nema na temelju čega zabraniti gradnja. »Županija sprema odluku, ali prema mojim saznanjima održana je tek konstituirajuća sjednica«, kaže Koprivnjak. Iako je sredinom prošloga mjeseca istekao petogodišnji rok za donošenje odluke Koprivnjaka to ne čudi, jer taj slučaj nije iznimka. »Niz je odluka koje su kod nas trebale biti donesene, a nisu. U Hrvatskoj se zakoni donesu kako bi bili u skladu s europskima, ali se na terenu ne provode«, odgovara Koprivnjak.</p>
<p>Investitor je ispunio sve uvjete</p>
<p>Predstojnica Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji Katarina Belec ističe da Prostorni plan uređenja Grada Zaprešića ne sadrži odredbe koje bi onemogućavale gradnju benzinske postaje na čestici u trećoj zoni sanitarne zaštite. Napominje da je Prostornim planom Zagrebačke županije propisano da se odluka o zaštiti izvorišta pitke vode donosi kao zaseban propis, ali ona do danas nije donesena. Prije dvije godine, kaže Belec, Državna uprava je Mati Rokiću iz Zaboka izdala lokacijsku dozvolu za gradnju benzinske postaje, a suglasnost je dala i njegova prva susjeda Mara Rokić. Čestica još graniči s državnom cestom i potokom Lužnicom, pa su suglasnost dale i Hrvatske ceste i Hrvatske vode. Investitor Rokić tako je ispunio sve propisane uvjete, pa mu je građevinska dozvola izdana lani u studenom, a on ju je 28. ožujka ove godine prepustio Petrolu. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Urbanizacija Sredozemlja prijetnja održivom razvoju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U Splitu je u srijedu počeo četvrti i posljednji sastanak 50 vladinih stručnjaka iz 22 sredozemne zemlje, potpisnice Barcelonske konvencije o zaštiti Sredozemlja od zagađenja na kojemu će se prihvatiti konačni tekst protokola o zaštiti okoliša.</p>
<p>Riječ je o prvom protokolu takve vrste u svijetu koji bi trebao biti potpisan na ministarskom sastanku potkraj 2007. u Almeriji u Španjolskoj, nakon što ga ratificiraju sve zemlje potpisnice Barcelonske konvencije s obvezom usklađivanje svojega zakonodavstva.</p>
<p>Sudionike skupa pozdravili su predstavnici splitskih gradskih i županijskih vlasti ističući da je Splitsko-dalmatinska županija pristupila Jadranskoj euroregiji upravo s ciljem očuvanja ovog dijela Sredozemlja.</p>
<p>Koordinator Mediteranskog akcijskog plana koji provodi Barcelonsku konvenciju Paul Mifsud na otvaranju je poručio da će za provedbu tog protokola biti zadužen splitski centar za regionalne aktivnosti, čime će se on uvrstiti u, kako je rekao, najvažnije svjetske institucije za upravljanje obalnim područjima. Kao promatrači skupu nazoče i predstavnici EU-a te najvažnijih sredozemnih ekoloških nevladinih udruga i međunarodnih organizacija koje u središtu svoga rada imaju zaštitu mora i obale. Na plenarnom zasjedanju stručnjaci su naglasak u svojim izlaganjima stavili na urbanizaciju i industrijalizaciju te na turistički razvoj. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pljuskovi preplavili Belfast</p>
<p>BELFAST</p>
<p> - Iako poznatu po kišnom (ne)vremenu, u noći na srijedu Sjevernu Irsku zahvatile su nezapamćene poplave. Poplavama su najviše pogođena istočna predgrađa Belfasta gdje su vatrogasci u samo pola sata zaprimili više od 200 intervencija. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Francuska u srijedu bez dnevnih listova</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Dnevni listovi u Francuskoj nisu izašli u srijedu zbog štrajka nakladnika i distributera organiziranog na poziv Glavnog sindikata knjige i pisane komunikacije, izvijestio je glavni distributer Nouvelles messageries de la presse parisienne. Nijedno jutarnje izdanje dnevnih listova nije tiskano ni distribuirano, objavio je NMPP.[AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Štetna plastika zatvorila park dinosaura </p>
<p>MANILA</p>
<p> - U glavnom gradu Filipina u srijedu je, nakon godinu i pol, zatvoren mini park dinosaura koji je privlačio velik broj turista. Park je, prema navodima gradskih vlasti, zatvoren zbog štetnosti plastičnih masa od kojih su napravljene figure pretpovijesnih životinja, poput replike velikog bijelog morskog psa. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Srušio se dio zgrade u središtu Londona</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Dva kata na vrhu zgrade u procesu renovacije srušila su se u utorak u središtu Londona. Nekoliko vozila Hitne pomoći i šest vatrogasnih vozila odmah je stiglo na mjesto nesreće u četvrti Victoria, u blizini parlamenta u Westminsterskoj palači. Prema prvim podacima spasilačkih ekipa, jedna je osoba ozlijeđena. Na prvim televizijskim snimkama moglo se vidjeti pročelje koje je ostalo zjapiti te ostaci građevinskog materijala rasuti po cesti ispod zgrade. Uzrok nesreće zasad nije poznat. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Iz ZOO vrta pobjeglo 12 životinja</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Stanovnici Berlina u srijedu su ulice svojega grada iznenada morali dijeliti s 12 životinja pobjeglih iz jednog ZOO vrta: šest konja, trima devama, dvije koze i ljamom. Životinje su pobjegle u istočnom dijelu grada i osvanule nešto prije 7 sati ujutro na prometnom kružnom toku, nekoliko stotina metara od ZOO-a, rekla je policija. Izlet je uzrokovao manje poteškoće u prometu, ali nije bilo ozlijeđenih, a životinje su uskoro uhvaćene i vraćene. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Platili 300 eura za besplatni koncert</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Skupini japanskih turista za besplatan koncert, koji će se tradicionalno ovog ljeta održati na otvorenom u Beču, naplaćeno je 300 eura po osobi za besplatnu ulaznicu. Turistički aranžman koji je uključivao i »Koncert za Europu« u parku schönbrunnske palače, u Japanu su bili rasprodani. Aranžman nije uključivao ulaznicu za koncert, no organizator putovanja od putnika je zatražio dodatnih 300 eura. Ulaz na tradicionalni koncert klasične glazbe koji izvodi Bečka filharmonija besplatan je za sve posjetitelje, a ove godine privukao je oko 140.000 slušatelja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Do kraja godine još devet knjižnica</p>
<p>Knjižnice bi trebale početi raditi u Novigradu, Ogulinu, Kostajnici, Crikvenici, Iloku, Otočcu, Krku, Solinu i u Kolanu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Do kraja ove godine trebalo bi biti otvoreno još devet narodnih knjižnica u Hrvatskoj, koje zajednički financiraju Ministarstvo kulture i lokalna samouprava. To su knjižnice u Novigradu, Ogulinu, Kostajnici, Crikvenici, Iloku, Otočcu, Krku, Solinu i u Kolanu na otoku Pagu.</p>
<p>Upoznajući nas pobliže s djelatnošću narodnih knjižnica, u sklopu redovite tribine Ministarstva kulture – »Vrijeme za kulturu«, mr. Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture mr. Bože Biškupića, istaknula je da to ministarstvo za nabavu knjižne i neknjižne građe te manifestacije i akcije u knjižničnoj djelatnosti godišnje izdvaja 21 milijun kuna za 198 narodnih knjižnica (50 posto su sredstva Ministarstva kulture, a drugu polovicu osigurava osnivač), dok je u područjima od posebne državne skrbi taj odnos 70:30. Od 430 općina, 261 je pokrivena radom narodnih knjižnica, a 169 još uvijek nema knjižnicu. U tim područjima postoji sustav bibliobusne ili pokretne knjižnične službe, koju također sufinancira Ministarstvo kulture – u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Osijeku, Rijeci, Zadru i Zagrebu.</p>
<p>Ministarstvo kulture posebno prati, istaknula je Branka Šulc, knjižnice nacionalnih manjina, koje su u djelokrug toga ministarstva ušle odlukom Vlade prije sedam godina. To su knjižnice Mađara, Čeha, Slovaka, Austrijanaca, Talijana, Albanaca, Rusina, Ukrajinaca, Srba i Slovenaca. Knjižnice nacionalnih manjina skrbe o nabavi knjiga na jezicima manjina, priređuju tribine i predavanja, brinu se o međuknjižničnoj posudbi i sl.</p>
<p>Jedan od strateških programa Ministarstva kulture je i digitalizacija kulturne baštine u knjižnicama, muzejima i arhivima. Jednu takvu suvremeno opremljenu knjižnicu, s on-line pristupom građi, novinari su imali prilike razgledati na licu mjesta, u Ministarstvu kulture. Ta knjižnica djeluje još od 1910. godine, a otvorena je i za zaposlenike Ministarstva i za vanjske korisnike. Na konferenciji za novinare sudjelovala je i Ankica Janković, načelnica Odjela Ministarstva kulture za knjižničnu djelatnost. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Turisti oduševljeni »susretom« s Dioklecijanom</p>
<p>Pod geslom »Palača kao živući spomenik« u Splitu se predstavljaju turistički privlačni sadržaji s kojima se nastoji povezati tamošnje muzeje i galerije</p>
<p>Palača kao živući spomenik, geslo je splitske Turističke zajednice pod kojim se predstavljaju originalni i atraktivni sadržaji u 1702 godine staroj Dioklecijanovoj palači i gradu čija je nakana postati turističkom metropolom. Ispijanje kava na povijesnome Peristilu po kojem je koračala Dioklecijanova svita i spavanje u luksuznim hotelima čiji zidovi mirišu na daleku povijest upotpunjena je novim programom - »Smjenom Dioklecijanove straže« koja se na ulazu u Vestibul svakodnevno izmjenjuje točno u 15 sati, a oduševljeni turisti imaju priliku susresti se sa samim Dioklecijanom koji ih poziva na šetnju kroz svoje odaje.</p>
<p>Taj velikodušni poziv može se proširiti i na posjet obližnjim muzejima koji po »zvizdanu« i sparini vape za posjetiteljima. Ipak, neki će raditi dvokratno, a nedjeljom biti slobodni.</p>
<p>U staroj gradskoj jezgri nalazi se i Muzej grada Splita koji je prošle godine zabilježio više od 10.000 posjeta. Najviše ih je bilo u turističkoj sezoni, a prema podatcima iz svibnja ljeto bi moglo biti uspješno. Muzej je u sezoni otvoren od 9 do 21 sat, uključujući i nedjelju. Galerija Emanuela Vidovića, koja djeluje u sklopu tog muzeja, također će biti otvorena cijeli dan, no za sada se u njoj zadržavaju mahom domaći posjetitelji. </p>
<p>Ravnateljica Elvira Šarić-Kostić najavljuje niz zanimljivih ljetnih događanja u Muzeju. Izložba »Neka plavo ostane plavo« otvorena je 5. lipnja u povodu Dana zaštite okoliša. U Galeriji Vidović 21. lipnja otvara se izložba Fedora Vučemilovića »Analogni motivi«, a u sklopu »Splitskog ljeta« u Muzeju će biti otvorena izložba akademske slikarice Emilije Duparove. </p>
<p>Zbog opsežnih radova na drugoj fazi adaptacije, rekonstrukcije i nadogradnje Galerije umjetnina, ta ustanova, koja gleda na ulaz u Palaču i kip Grgura Ninskog, tijekom ljeta neće biti dostupna posjetiteljima. No, ravnatelj Božo Majstorović ističe da će neke izložbe nastojati realizirati u drugim prostorima.</p>
<p> Muzej hrvatskih arheoloških spomenika MHAS ljeti radi dvokratno: od ponedjeljka do petka od 10 do 13 te od 17 do 20 sati, subotom od 10 do 13, a nedjeljom i praznicima vrata drži zatvorenima. </p>
<p>Posjetitelji tog muzeja mogu razgledati privremeni postav o najvažnijim hrvatskim spomenicima, te izložbu o arheološkim istraživanjima u jugoistočnom dijelu Dioklecijanove palače. MHAS je u iščekivanju novog stalnog postava. </p>
<p>Galerija Ivana Meštrovića već od 1. svibnja radi svakodnevno od 9 do 21 sat, osim ponedjeljkom. Uz stalni postav Galerije, posjetiteljima će i ove godine biti omogućen ulazak u Meštrovićev kaštelet u kojem su se prethodne dvije godine održavali koncerti iz programa »Splitskog ljeta«. »Mislim da smo najotvoreniji muzej u Splitu, možda i u Hrvatskoj, a u protekle tri godine broj posjetitelja nam se povećao za dva i pol puta«, zadovoljan je ravnatelj Igor Maroević. </p>
<p>Arheološki muzej otvoren je od 9 do 14 te od 16 do 20 sati, uključujući subotu, ali ne i nedjelju. Ipak, djelatnici tog muzeja uvijek izlaze u susret posjetiteljima, pa ako je riječ o najavljenim grupama, otvaraju vrata i neradnim danom. </p>
<p>Arheološki muzej nema prostor za povremene izložbe, pa ravnateljica Zrinka Buljević s projektima mora izlaziti izvan svojih prostora. Ipak, u muzeju je uspjela organizirati izložbu dugogodišnjeg muzejskog kolege i arheologa Ivana Marovića. U planu je izložba o grčkoj keramici koja će u Staroj gradskoj vijećnici biti otvorena po završetku sezone, te postav o Splitu, uvod u cjelokupno legendiranje lapidarija. Očekuje se i predstavljanje vodiča po muzeju korištenjem mobilnog telefona. </p>
<p>Na arheološkom lokalitetu u Visu otvoren je stalni postav, a arheološki lokalitet Salona otvoren je od ponedjeljka do petka od 7 do 19, subotom od 10 do 19, te nedjeljom od 16 do 19 sati. Na tom lokalitetu se planira predstavljanje virtualne šetnje Salonom i Tusculumom, što je dio turističke ponude.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mladenački talenti u okušavanju s Wagnerom</p>
<p>Ulomke iz Wagnerovih opera izveli sopranistica Evelin Novak, mezzosopranistica Kora Pavelić, tenor Ivan Turšić i bas Marko Špehar</p>
<p>Najviši i najposvećeniji zadatak svakoga učitelja ostaviti je iza sebe ne tek jednoga, već što je više moguće kvalitetnih učenika koji će naslijediti od učitelja one najvrednije karakteristike, ali i krenuti svojim putem dalje. Jedna od takvih osobnosti je hrvatska mezzosopranistica Dunja Vejzović, koja već niz godina predaje na Visokoj školi za glazbu u Stuttgartu, a čija internacionalizirana klasa uključuje i niz talentiranih mladih hrvatskih pjevača. </p>
<p>Upravo njih četvero s učiteljicom Dunjom Vejzović priredili su u utorak u »Lisinskome« svojevrsnu zagrebačku reprizu prošlogodišnjega koncerta u Varaždinu, a riječ je o večeri glazbe Richarda Wagnera, točnije arija, dueta i jednoga terceta iz opera »Ukleti Holandez«, »Tannhäuser«, »Lohengrin« i »Tristan i Izolda«. Nastupili su sopranistica Evelin Novak, mezzosopranistica Kora Pavelić, tenor Ivan Turšić i bas Marko Špehar, dok je bas-bariton Krešimir Stražanac otkazao nastup zbog bolesti. Pratio ih je Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Mladena Tarbuka, dodavši programu predigre »Ukletomu Holandezu« i »Tristanu i Izoldi«. Spomenimo i da je koncert bio dobrotvornoga karaktera za Savez društava distrofičara Hrvatske te u znak sjećanja na Željka Klepača.</p>
<p>A Dunja Vejzović ostavlja iza sebe doista perspektivne mlade pjevače. Naravno da su tek na početku te da je pred njima još mnogo rada i usavršavanja, no natjecanja i nastupi koji su iza njih svjedoče o uspjehu koji postižu na europskim razinama. Upravo Wagnerove opere, točnije glazbene drame, svijet je koji je Dunji Vejzović postao toliko blizak da se može prozvati njezinim svijetom, a čiji djelić nastoji prenijeti i svojim učenicima. Wagnerov glazbeno-scenski svijet iznimno je složen kompleks kasne romantičarske glazbe, zvukovne nagomilanosti, ekspresivne nabijenosti, karakterne profiliranosti na različitim razinama, prepoznatljive tematike, a mistične obojanosti.</p>
<p>Stoga su se i pojedini pjevači nosili s tom složenošću na različite načine. Najuspješniji bili su Marko Špehar, privlačeći čvrstom postavom glasa i karakternom definiranošću, te Kora Pavelić, čija zaokružena i čista mezzosopranska boja na osobit način slijedi liniju Dunje Vejzović. Evelin Novak nametnula se odličnom tehnikom i neposrednim pristupom publici, dok Ivan Turšić posjeduje lijepu tenorsku boju, ali mu pomalo nedostaje karakterne izražajnosti.</p>
<p>Orkestar je ovoga puta prilično varirao u kvaliteti. Započeo je vrlo karakterno, jasno i precizno profiliranoga glazbenoga sadržaja, što je iznimno važno pri interpretaciji Wagnerove glazbe. No, svako toliko koncentracija je opadala i uzrokovala manjkavosti, koje su ponajviše išle na štetu čistoga i čvrstoga puhačkoga zvuka, osobito rogova na koje Wagner mnogo polaže, a koji su u ovom slučaju bili doista neobično nečisti. Kao pozitivnu karakteristiku istaknimo odličnu karakternu razrađenost glazbenoga materijala.</p>
<p>Na žalost, ono što je trebalo biti vrhunac večeri, rasplinulo se u neizražajnosti. Riječ je o »Izoldinoj ljubavnoj smrti« kojom je koncert zaključila sama Dunja Vejzović. Na žalost, stajala je na uzvišenju pored orkestra, zbog čega je orkestarski zvuk pokrio njezin glas te ju je većinu vremena bilo jedva moguće čuti.</p>
<p>Na posljetku spomenimo da je slab marketing doveo na ovaj vrijedan koncert premali broj posjetitelja. Ipak, među tako malo publike zazvonilo je toliko mnogo mobitelskih melodija. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Od A (Antuna) do V (Vrdoljaka)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Proslava 55. obljetnice umjetničkog rada Antuna Vrdoljaka te predstavljanje monografije naziva »Antun Vrdoljak« obilježena je sadržajnom večeri u srijedu u Velikoj dvorani Školske knjige.</p>
<p>Bogato ilustrirana i raznovrsna monografija je »slika profesionalnog rada i života Antuna Vrdoljaka« kazala je Branka Sömen, priređivačica djela. Njen cilj, naglasila je, bio je prikazati sliku vremena u kojem je redatelj djelovao, riječju od A (Antuna do V (Vrdoljaka)«.</p>
<p>»Ovo je knjiga hrvatskog identiteta jer Antun Vrdoljak predstavlja hrvatsku kulturu u svijetu« istaknuo je Ante Žužul, predsjednik uprave Školske knjige u čijem je bogatom izdanju djelo tiskano.</p>
<p>Dejan Šorak, filmski scenarist i redatelj tom je prilikom između ostalog primijetio da »monografija živi talentom, strašću, gorčinom, mudrošću, lucidnošću, odnosno humorom čovjeka na njenoj naslovnici«. </p>
<p>Osvrt na monografiju dao je i Danijel Rafaelić, filmolog.</p>
<p>Četrdeset minutni film, ulomci glumačkih i redateljskih ostvarenja Antuna Vrdoljaka, bili su snažna impresija u večeri u kojoj je Arsen Dedić otpjevao naslovnu temu filma »Geste i grimase«, a Matija Dedić odsvirao naslovnu temu iz filma »Glembajevi«.</p>
<p>Životopisne fragmente pak iz pera Antuna Vrdoljaka na predstavljanju su čitali dramski umjetnici Vera Zima i Goran Grgić.</p>
<p>Večeri čijem su ganuću pridonijeli brojni uglednici iz kulturnog, umjetničkog i društvenog života, prijatelji, kolege i suradnici Antuna Vrdoljaka, nazoćio je i premijer Ivo Sanader te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Sam laureat, naposlijetku je uputio brojne zahvale svim životnim suputnicima. [Tanja Novak]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Dubrovčani protutnjali kraj Save</p>
<p>Mladostaši su iz napada u napad padali u zamku »m-zone«, a griješili su i u obrani. Prilikom igrača manje, jugaši su im »prodavali« iste akcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvaka će odlučiti »majstorica« u Dubrovniku u nedjelju. Sve je bilo spremno u Zagrebu za veliko slavlje (ne)očekivanog naslova prvaka, ali Jug je protutnjao kraj Save i u četvrtoj utakmici finala prvenstva Hrvatske u vaterpolu pobijedio Mladost s 8-3 (1-1, 3-1, 2-1, 2-0). </p>
<p> Četvrta utakmica nije pokazala neki spektakularni vaterpolo, naprotiv, bila je to nedvojbeno najlošija utakmica finalne serije. Obje su momčadi u utakmicu ušle u grču, važnost utakmice učinila je svoje. Mladost je povela preko Smitha, a jugaši su na startu zapeli na odličnom Paviću. Splićanin se razbranio, s četiri obrane u prvih pet minuta držao je svoju momčad. Bošković je iskoristio pukotinu u obrani za izjednačenje, a Bušlje početkom druge četvrtine donio vodstvo svojoj momčadi. Mladost je opet uzvratila preko Smitha i stala, a Jug se oslobodio početne nervoze. </p>
<p>Bekovi domaćih Jelača i Burić upali su u probleme s osobnim pogreškama. Gospari su centrima Smodlaki i Dobudu dodavali upotrebljive lopte, a bez pravih bekova Damjanićeva je momčad bila osuđena na poraz. Bošković i Pecotić do poluvremena odveli su Jug na plus dva (2-4), a domaći su uredno promašivali sve prigode. Čak nisu niti ugrozili Vićana, lopte su završavale u blokovima jugaša, ili u najboljem slučaju u vratnicama. </p>
<p>Jug je cijelo vrijeme igrao »m-zonu«, s 8-10 metara su puštali srednjeg vanjskog Mladosti, a »divljao« je Smith koji je bezopasno šutirao. No, nije samo kriv Amerikanac, već i suigrači koji nisu imali dovoljno hrabrosti preuzeti odgovornost. Topnik Mladosti Damir Burić, koji je igrao sa slomljenim nosom (!), već je ispao zbog tri osobne. </p>
<p>»Zaspao« je i trener Damjanić, »žapci« nisu niti pokušali razvući zonu, već su iz napada u napad padali u zamke. Greške su ponavljali i u obrani, prilikom igrača manje, Jug je opet »prodavao« iste akcije. Brzo dodavanje igraču na stativu i - gol. S druge strane, Mladost je imala realizaciju s igračem više iznimno loših 1-10, a u prošloj utakmici odličnih 8-11. Dakle, nije stvar forme, već glave. Vićan nije branio ništa posebno. S takvim napadom i propusnom obranom samo se čekao kraj, nade mladostaša u preokret potopili su Marković i Smodlaka golovima za 3-7, a Bušlje je postavio konačan rezultat. </p>
<p>Nakon ovakve predstave, Jug je puno bliži obrani naslova, a odlučujuća se utakmica igra u nedjelju u Gružu. </p>
<p>• Plivalište na Savi</p>
<p>MLADOST - JUG 8-3</p>
<p>MLADOST: Pavić (12 obrana), Burić, Pavlović, Jelača, Smith 2, Franković, Herceg, Đogaš 1, Primorac, Perčinić, Premuš, Brkić, Kobeščak, Radmanović</p>
<p>JUG: Vićan (8), Hrošik, Bošković 2, Pecotić 1, Kržić, Smodlaka 1, Marković 1, Bušlje 2, Obradović, Dobud 1, Drobac, Fatović, Car, Joković</p>
<p>SUCI: Periš i Lovrić (oba Split), GLEDATELJA: 1.500</p>
<p>IGRAČ VIŠE: Mladost 1-10, Jug 5-12</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Rafael Nadal je blizu Umaga</p>
<p>Nakon pet godina u Umag se vraća najbolji hrvatski tenisač Ivan Ljubičić, a snažnu konkurenciju upotpunjuju Davidenko, Đoković, Ferrer, Canas, Moya...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umag je spreman za najjači turnir u 18 godina dugoj teniskoj povijesti. Dva igrača iz kruga deset najboljih ili sedamnaest igrača vrijednih najboljih sto na svijetu upotpunjuju priču o respektabilnom turniru zemljane podloge. Već su mnogi konstatirali kako je najljepši, sada ulazi u uži izbor kvalitetom najboljih na zemlji. I još senzacija za kraj... </p>
<p>»Postoji dogovor. Ako Rafael Nadal završi Wimbledon u prvom tjednu, tada mu je daljnji raspored Baastad, Stuttgart i odlazak u SAD. Ako, pak, prođe prvi tjedan tada će igrati prvo Stuttgart, pa zatim Umag«, radosno je najavio direktor turnira Slavko Rasberger. </p>
<p>Realnija je druga opcija, a kao podsjetnik recimo da je prošle godine Nadal u Wimbledonu igrao finale. </p>
<p>Druga je velika vijest konačna potvrda kako će na turniru, nakon pet godina, igrati Ivan Ljubičić. Jak je to magnet za sve hrvatske navijače, a Ljubičić će povećati strašnu kvalitetu ove godine. Nikolaj Davidenko i Novak Đoković također dolaze u Umag, trenutačno dva igrača iz kruga deset najboljih na svijetu. </p>
<p>»To je sasvim dovoljno da proglasimo ovo 18. izdanje najjačim u povijesti«, dodat će Rasberger. </p>
<p>Vrhunsku kvalitetu još jamče Canas (već je bio pobjednik Umaga), Ferrer, Moya (koji je još 22. siječnja upisao u ATP raspored nastup u Umagu), Volandri (dvostruki finalist Umaga), Gaudio, Acasuso, Tipsarević... </p>
<p>»Menadžeri su se ispriječili da ne dođu Andrejev i Juan Carlos Ferrero. Izabrali su Kitzbühel, jer su pretpostavili kako će tamo lakše do bodova i uspjeha.« </p>
<p>Treba još dodati kako je izravan ulazak u glavni turnir osigurao Marin Čilić, kako se time otvorila pozivnica više (koju bi mogao dobiti Luka Belić). U kvalifikacijama, koje započinju u petak 20. srpnja od Hrvata će nastupiti Roko Karanušić, a nagradni fond turnira je 353.450 eura.</p>
<p>»Imao sam stalni kontakt i s Ančićem, da se ne zaboravi, no znate kakvo je njegovo zdravstveno stanje«, zaključio je Rasberger.</p>
<p>U svakom slučaju pred nama je užareni teniski srpanj u Umagu i sportski spektakl...</p>
<p>Čilić i Karlović u osmini finala</p>
<p>LONDON – Serija dobrih rezultata za hrvatske tenisače u Queensu se nastavlja. Ivan Ljubičić je još ranije izborio osminu finala, a među šesnaest najboljih su se našla i preostala dva hrvatska tenisača: Marin Čilić i Ivo Karlović. Čilić je sa po jednim »breakom« u svakom setu svladao Kolumbijca Alejandra Fallu, dok je Karlović imao neizvjesni meč sa Rusom Kuznjecovim. Sve je Karlović okončao na sebi svojstven način – u »tie-breaku« trećeg seta. U osmini finala će Čilić igrati protiv Tsonge (pobijedio u sedam mečeva u zadnjih pet dana), a Karlović će igrati s boljim iz meča Safin – Grosjean.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo: Čilić – Falla 6-3, 6-4, Karlović – Kuznjecov 2-6, 6-2, 7-6 (2), Tsonga – Hewitt 7-6, 7-6, Gonzalez – Tipsarević 7-6, 4-6, 7-6, Nadal – Del Potro 6-4, 6-4, Đoković – Kendrick 3-6, 6-3, 6-2. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Štimcu Udruga, a gdje je tu Mamić? </p>
<p>Nakon što je Igor Štimac ugrabio mjesto predsjednika Udruge, logično je da Zdravko Mamić posegne za Markovićevom pozicijom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mnoge je šokiralo što je uglađeni, elokventni i elegantni, no pitanje da li i dovoljno svoj, Damir Vrbanović, direktor Dinama, čelno mjesto Udruge nogometnih prvoligaša prepustio hajdukovcu Igoru Štimcu, inače godinama označavanom kao čovjeku koji se, osim verbalnim argumentima, po potrebi brani i nečim opipljivijim. </p>
<p>No, među iznenađenima nisu dobri poznavatelji situacije u hrvatskom nogometu, koji uz promjenu na čelu naizgled marginalizirane Udruge kazuju kako stvari zapravo samo dolaze na svoje mjesto. Odnosno, tvrde da hrvatski nogomet prije ili kasnije drugi izlaz i nije mogao očekivati, nakon što su razni »Štimci, Mamići, Sinovčići« svojim preotvorenim i tvrdim rječnikom godinama slali više nego jasne poruke hrvatskoj Kući nogometa, a posebno njezinu prvom čovjeku. </p>
<p>No, budući da predsjednik, kako sam s ponosom kaže, ne čita novine, godinama je mirno, ali nimalo slučajno, prelazio preko brojnih, čak otvorenih uvreda i insinuacija. A vrijeđalo se ne samo njega i organizaciju kojom brodi nego i one oko njega, što je »desperadosima« hrvatskog nogometa, kako se često karakteriziralo Mamića, Štimca, Sinovčića i druge, bila samo voda na mlin. Svakim su danom postajali sve glasniji, veći, jači, moćniji... Sve je to dovoljno da ih se, korak po korak, počne uvažavati kao novu, progresivnu snagu koja je jedina u stanju kompromitirani hrvatski klupski nogomet, dobrim dijelom zahvaljujući i njima, usmjeriti na pravi put. </p>
<p>U cijeloj priči valja računati na reakciju Zdravka Mamića, nakon što je »njegov« čovjek Vrbanović očigledno iznevjerio očekivanje većine prvoligaša. Time što se zbog osobnih razloga ni sam Marković nikad nije suprotstavio sve glasnijoj ocjeni o Mamiću kao najmoćnijem čovjeku hrvatskog nogometa, logično je da Dinamov »alfa i omega« posegne za korakom više nakon što je Štimac ugrabio mjesto predsjednika Udruge. Taj je korak više, a što drugo, Markovićeva pozicija predsjednika HNS-a, jer je to valjda ono što hrvatski nogomet želi i zaslužuje.</p>
<p>Zašto je Kranjčevićeva podržala Štimca </p>
<p>Za neki bi klub bila vijest dana da zbog jednog iznenadnog atraktivnog poziva za odigravanje utakmice, koji mu ujedno znači veliko priznanje, prekidaju pripreme. No, u Kranjčevićevoj imaju drukčiju filozofiju, pa tek nakon detaljnih provjera u javnost može izaći vijest da reprezentacija Saudijske Arabije u subotu u Ankari želi igrati protiv Zagreba te da je Zagreb prihvatio ponudu. No, umjesto o tome, već se priča kako je Zagreb na pionirskom putu transparentnijih, poštenijih običaja u hrvatskom nogometu te da je upravo zbog toga dao potporu Igoru Štimcu, novom predsjedniku Udruge prvoligaša. »U tri godine, koliko sam nazočio djelovanju prethodnog vodstva Udruge, nisam vidio previše snage i mogućnosti za mijenjanje odnosa prema boljitku hrvatskog nogometa«, kaže Zagrebov predsjednik Dražen Medić, ističući kako je važna osoba koja vodi organizaciju te da je Štimac s dovoljno argumenata stekao povjerenje. Dodaje da se do pravih rezultata dolazi isključivo djelovanjem samih klubova, poglavito u vraćanju povjerenja gledatelja. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Neka dokažu da je Dinamo privilegiran«</p>
<p>»Dinamo se toliko izdignuo od ostalih naših klubova da se stječe dojam da je po nekoj osnovi bio privilegiran«, kaže Vrbanović</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Udruga prvoligaša imala je svoja prava i ovlasti, nitko je nije pritiskao, a ako netko tvrdi da je Dinamo imao privilegije, neka to dokaže i dokumentira. Ovim je riječima Dinamov direktor Damir Vrbanović odgovorio na javne »packe« koje mu je u utorak, nakon Skupštine Udruge prvoligaša, uputio Igor Štimac. Predstavnici klubova Prve HNL na toj su Skupštini izabrali Štimca za novoga predsjednika, što znači da su time zaključena dva uzastopna Vrbanovićeva predsjednička mandata u ukupnom trajanju od četiri godine. Odmah nakon svog ustoličenja Štimac je provukao da je predsjednička uloga dosad bila marginalizirana, jer su Vrbanovića »limitirale njemu nadređene osobe«. </p>
<p> »Nema govora o tome da me bilo tko pritiskao. Ustroj HNS-a je takav da Udruženje prvoligaša ima svoja prava i ovlasti. Udruga je u tim uvjetima u zadnje četiri godine načinila apsolutni maksimum. Ne znam hoće li se u budućnosti nešto promijeniti, hoće li biti drukčiji odnosi... Ponosan sam i vrlo zadovoljan sa svime što smo dosad napravili. Konačno, o tome svjedoče i komentari svih sudionika, ljudi iz klubova, a zašto su se odlučili za novog čovjeka, treba njih pitati. Njihovo je demokratsko pravo izaberati predstavnika za kojeg mislei da će napraviti bolje«, istaknuo je Vrbanović.</p>
<p> Reagirao je i na Štimčevu opasku da mu je će poduzeti korake prema decentralizaciji nogometa, jer je »jedan klub uzeo previše prava«. </p>
<p> »To definitivno nije istina. Ako bilo tko, bilo gdje i u bilo koje vrijeme dokaže i dokumentira da je Dinamo imao privilegije zbog činjenice da sam bio predsjednik Udruge, iste sekunde ću se ispričati svima i podnijeti konzekvence. Međutim, siguran sam da sam kao predsjednik radio za interese svih klubova. A Dinamo je na terenu ostvario takvu dominaciju da se stječe dojam da je po nekom osnovu bio privilegiran. Znatno se izdignuo od ostalih naših klubova, što pokazuje i bodovna razlika u odnosu na drugoplasirani Hajduk. Bespredmetno je raspravljati da mu je zbog toga trebala pomoć bilo kakvih institucija. Dinamo je kvalitetom superioran i stoga neki traže uzroke u nečemu drugom. Ponosan sam na razdoblje u kojem sam bio predsjednik Udruge i odlazim čistoga obraza.«</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Nikad manje dobrih igrača« </p>
<p>Vjerujemo kako će izvrstan predsjednik Udruge HNL biti i Igor Štimac«, kaže Zorislav Srebrić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije 95 godina, na blagdan svetog Ante 13. lipnja, u Zagrebu je osnovan Hrvatski nogometni savez. Dakako da su se u modernom HNS-u sjetili tog jubileja, ističući što je danas hrvatski nogomet. Prisnažio je to glavni tajnik Zorislav Srebrić: </p>
<p>»Nakon nešto manje od stoljeća hrvatski nogomet danas ima 1531 klub s 128.343 igrača, 5288 trenera i 2623 suca. Impresivne su to brojke, koje nam i dalje jamče kvalitetan rad i život.« </p>
<p>Savjetnik u HNS-u, inače jedan od dugogodišnjih čelnih ljudi hrvatskog nogometa, Ante Pavlović evocirao je na dane kad je hrvatski nogomet bio na raskršćima...</p>
<p>»Na ovim je prostorima Zagreb bio pokretač nogometne igre. Naš je hrvatski nogomet uvijek bio na tragu političkih stremljenja hrvatskog čovjeka. Hrvatska je uvijek imala prepoznatljivu nogometnu školu, iz koje su izašli svjetski poznati igrači, ali i treneri i nogometni djelatnici.« </p>
<p>Ipak, razloga za brigu ima, Pavlović je stoga rekao: </p>
<p>»Nikad nismo imali više klubova, igrača i trenera, ali i slabiju produkciju dobrih igrača.« </p>
<p>Ipak, novinare je najviše zanimalo mišljenje glavnog tajnika Srebrića o novom predsjedniku Udruge prvoligaša </p>
<p>»Ne mogu drugo reći nego da je Udruga samostalno tijelo koja odlučuje o ljudima koji će je voditi. Damiru Vrbanoviću je istekao mandat i želimo mu zahvaliti na odlično obavljenom poslu, a vjerujemo kako će jednako, ako ne i bolje, uspješan biti i njegov nasljednik Igor Štimac«, Srebrićeve su riječi. </p>
<p>Valja izdvojiti da je za utakmicu A reprezentacije u Uefinu terminu 22. kolovoza još uvijek aktualna Bosna i Hercegovina u Sarajevu, ali da se kao konkurencija pojavila i Češka u Pragu. U Savezu razmišljaju i o velikoj utakmici 17. listopada na 17. godišnjicu prve utakmice Hrvatske, protiv SAD-a. Suparnik je još nepoznat, a Srebrić jamči da će biti i te kako atraktivan. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Italija i dalje prva, Hrvatska 11. </p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> - Aktualni svjetski nogometni prvak, reprezentacija Italije zadržala je prvo mjesto i na novoj ljestvici najuspješnijih reprezentacija koju svakoga mjeseca objavljuje Međunarodni nogometni savez (Fifa). Hrvatska je u odnosu na svibanj napredovala za jedno mjesto i sada je 11. s 1080. bodova. </p>
<p>• Ljestvica: 1. Italija 1653, 2. Francuska 1585, 3. Brazil 1484, 4. Njemačka 1467, 5. Argentina 1373... 11. HRVATSKA 1080. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Europski« Zagreb sve jači</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rukometni klub Croatia osiguranje Zagreb i službeno je potpisao ugovore s tri hrvatska reprezentativca. Na tri su godine potpisali Mirza Džomba i Denis Špoljarić, a na dvije vratar Dragan Jerković. To je novi korak u projektu »europskog Zagreba.« </p>
<p>Džomba se u Kutiju šibica vratio nakon šest godina, u Veszpremu i Ciudad Realu. Desno krilo svjetskoga glasa prvo je u uredima novog sponzora Francka potpisao ugovor, a potom je krenuo čitati, prošaptavši: »Da vidim što sam potpisao...«</p>
<p>»Prvi smo koji smo se vratili...«, započeo je Mirza, no potom je stao, jer je na nedavnom turniru u Kairu izgubio glas. No, preuzeo je Špoljarić, povratnik nakon godine u Celju. »Godina je bila dovoljna da se poželim Zagreba. Sretan sam što smo stigli trojica, a nadamo se još jednom. Bit ćemo momčad koja će daleko dogurati u Europi«, optimistički će Špoljarić. </p>
<p>Dragan Jerković je bio pred vratima Zagreba prije dvije godine, no završio je u Medveščaku, a ovu je sezonu bio kod Gorana Perkovca u Schaffhausenu.</p>
<p>»Spreman sam za spartanski rad koji me očekuje. A sve to radim za dvije utakmice - finale Lige prvaka i SP-a«, rekao je Jerković.</p>
<p>U Kutiju šibica trebali bi još pristići Makedonac Kiril Lazarov, koji se u Zagreb vraća nakon pet godina, te Rumunj Alin Florin Sania. Obojica igraju ovog vikenda kvalifikacije za EP u Norveškoj. Još jedno veliko pojačanje koje bi se moglo dogoditi sljedećih tjedana je povratak Igora Vorija. Iako ima još godinu dana ugovora s Barcelonom, pivotov povratak kući nije nemoguć. Koliko bi to značilo suigračima, govori i Džombina rečenica: »Ako treba, i autom ću po njega u Barcelonu...« </p>
<p>Uz to, dogovoren je i dolazak slovenskog reprezentativnog pivota Zorana Lubeja, koji također igra kvalifikacije za EP. No, o tome će se još pričati... </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prstenovanje prvaka moguće već u petak </p>
<p>Samo je 1955. godine finalna utakmica završila s manjim brojem poena od ove </p>
<p>CLEVELAND</p>
<p> - San Antonio je momčad koja će dosadom uspavati veliki broj onih koji utakmicu gledaju. No, svojim neumornim pristupom igri »umrtvljuju« i protivnike, a to je ono što se broji. Nakon što su se iz svojega grada vratili s dvije pobjede protiv Clevelanda u velikom finalu NBA lige, San Antonio je upisao i treće slavlje, svladavši domaću momčad sa 75-72. Da stave prstenje na ruke preostalo im je da još samo jednom slave, a prva prilika za to bit će u Clevelandu u petak ujutro po hrvatskom vremenu. </p>
<p>Samo je jednom, davne 1955. godine, finalna utakmica završila s manjim brojem poena od ove. Ubačeno je tada 155 koševa, tek dva manje od prikazanog na ovoj utakmici. </p>
<p>Cilj u ovom slučaju definitivno opravdava San Antonijeva sredstva, jaka obrana i košarka koja neće »kupiti« poklonike donijet će im, vrlo je izgledno, četvrti naslov od 1999. godine. Tony Parker (17) i Tim Duncan (14, devet skokova) svjesni su toga, pa je jasno da će LeBron James (25, osam skokova, sedam asistencija) i Zydrunas Ilgauskas (12, 18 skokova) svoje prstenovanje odgoditi za neka druga, njima ljepša, vremena. </p>
<p>Osvoji li teksaška momčad naslov, a nikada niti jedna momčad nije propustila vodstvo s 3-0, postat će tek četvrti klub u NBA ligi koji je kroz svoju povijest dohvatio barem četiri naslova prvaka. Veliku trojku čine Boston, LA Lakersi i Chicago. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Svjetski rekord Therese Alshammar</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> – Švedska plivačica Therese Alshammar (29) postavila je novi svjetski rekord na 50 metara delfin isplivavši na Mare Nostrum mitingu u Barceloni rezultat 25.46.</p>
<p> Dosadašnji rekord držala je njezina sunarodnjakinja Anna-Karin Kammerling koja je 2002. godine u Belinu isplivala vrijeme 25.57.</p>
<p> »Odlično sam se osjećala i znala sam da ću biti vrlo brza. Međutim, nisam se nadala svjetskom rekordu,« kazala je svjetska prvakinja iz Melbourne na 50 delfin. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Kosovu nezavisnost i bez Rusije</p>
<p>Iskazana namjera da se bez odgode nastave pregovori u Vijeću sigurnosti koji bi rezultirali odlukom o nezavisnosti Kosova</p>
<p>Priznavanje nezavisnost Kosova sve je bliže, a još jedan korak prema tom cilju napravljen je u Parizu u utorak navečer, kad su članovi Kontaktne skupine, bez Rusije, potvrdili namjeru da se izglasa rezolucija u Ujedinjenim narodima.</p>
<p>Predstavnici Njemačke, SAD-a, Italije, Velike Britanije i Francuske iskazali su namjeru da se bez odgode nastave pregovori u Vijeću sigurnosti koji bi rezultirali odlukom o nezavisnosti Kosova. Rusija, iako je članica Kontaktne skupine, nije poslala svog predstavnika na sastanak u Parizu, čime je pokazala da se ne slaže s inicijativama da Vijeće sigurnosti usvoji rezoluciju koja bi omogućila nezavisnost te još uvijek formalno srbijanske pokrajine.</p>
<p>Iako je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nedavno predložio da se za šest mjeseci prolongira odluka, time da se Rusija obveže da će tada prihvatiti nezavisnost Kosova, Francuska je sada promijenila stav i svrstala se uz zemlje koje traže da se što prije glasuje u Vijeću sigurnosti.</p>
<p>Time je i od strane političkih direktora Kontaktne skupine podržan prijedlog Marttija Ahtisaarija, uz obrazloženje da je to jedino rješenje koje može pružiti Kosovu stabilnost potrebnu za budućnost.</p>
<p>U Srbiji je i ova odluka Kontaktne skupine dočekana s negodovanjem. Vojislav Koštunica, srbijanski premijer je kazao da je na neuspjeh osuđen svaki prijedlog koji ne uvažava interese obiju strana. Ponovo je optužio SAD da raspolaže silom, a da ključ za rješenje statusa Kosova nije u sili.</p>
<p>»Srbija neće trgovati svojim teritorijem«, kazao je Vojislav Koštunica, a podržao ga je i srbijanski predsjednik Boris Tadić koji je kazao da Srbija ima puno pravo braniti svoj teritorij. »Bilo bi izuzetno štetno da neka zemlja prizna nezavisnost Kosova ne respektirajući odluku Vijeća sigurnosti«, rekao je Tadić, očito smatrajući da će Rusija uložiti veto, ako dođe do glasovanja.</p>
<p>Predsjednik Srbije i dalje misli da se u razgovorima Beograda i Prištine može naći rješenje koje će biti na dobrobit i Srbije i Kosova. Tadić nije prihvatio ni »ponudu« - ili prijedlog - Georgea Busha o nekoj vrsti kompenzacije za Srbiju kojoj bi bio otvoren put za NATO i EU, ako pristane na nezavisnost Kosova.</p>
<p>Tadić je kazao da misli kako bi svaka zemlja na svijetu branila svoj teritorij i ne bi prihvatila nikakvu trgovinu. »Mi se nikad nećemo odreći Kosova, ali ni europske budućnosti«, rekao je predsjednik Srbije.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Shimon Peres novi predsjednik</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> – Potpredsjednik izraelske vlade i dobitnik Nobelove nagrade za mir Shimon Peres (83) izabran je u srijedu za izraelskog predsjednika čime je okrunio svoju dugogodišnju političku karijeru.</p>
<p> Izraelski Knesset (parlament), koji bira predsjednika države, izabrao je Peresa s 86 glasova u drugom krugu glasovanja, u kojem je bio jedini kandidat nakon što su dvojica kandidata odustala i dala mu potporu. </p>
<p> Novi izraelski predsjednik, čije su ovlasti više simboličke i protokolarne prirode, zamijenit će tako bivšeg šefa države Moshu Katsava, a prisegu će položiti idućeg mjeseca kada Katsavu službeno završava sedmogodišnji mandat.</p>
<p> Peres će morati odstupiti s dužnosti zamjenika premijera Ehuda Olmerta i neće ga moći zamijeniti na dužnosti ako premijer bude morao podnijeti ostavku kao odgovor na istragu o vođenju prošlogodišnjeg rata u Libanonu.</p>
<p> Shimon Peres uživa međunarodni ugled i veliku popularnost u Izraelu. Na izboru mu je čestitao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ubijen antisirijski zastupnik i još devet osoba</p>
<p>ZAGREB/BEJRUT</p>
<p> – Libanonski zastupnik antisirijske parlamentarne većine Walid Eido ubijen je, zajedno s još devet osoba, u eksploziji koja je u srijedu raznijela njegov automobil u zapadnom dijelu Bejruta, objavile su agencije.</p>
<p> Među poginulima je i Eidov stariji sin Khaled, te dvojica tjelohranitelja, a u eksploziji koja se dogodila u obalnom dijelu Bejruta ranjeno je još jedanaest osoba, prenosi agencija Reuters. </p>
<p> Walid Eido (64), član antisirijskog parlamentarnog bloka Saada al-Haririja, predsjedao je povjerenstvom obrane u parlamentu. Bio je glasan protivnik sirijske dominacije u libanonskoj politici, te jedan od bliskih suradnika premijera Rafika al-Haririja koji je ubijen u atentatu u veljači 2005. godine. Eido je ubijen samo tri dana nakon što je na snagu stupila rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osniva međunarodni sud koji bi trebao suditi Haririjevim ubojicama. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Ekološki superautomobil</p>
<p>Revolucionarni automobil »acabion« GTBO švicarskog proizvođača svojim će performansama oduševiti sve ljubitelje jurilica, jer taj superautomobil, vrijedan milijun funti, razvija <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od čak 550 kilometara na sat. Istina, brzina mu je ograničena na samo 470 kilometara na sat, ali svejedno je riječ o najbržem automobilu na svijetu, ponosno ističu njegovi dizajneri. A razloga za ponos itekako imaju, jer je riječ o ekološki prihvatljivoj jurilici koja troši tako malo benzina da bi posramila i najštedljivije dizelaše. </p>
<p>Iako ga njegov dizajner i tvorac dr. Peter Maskus naziva superautomobilom u stvarnosti je riječ o vozilu koje je svojom konstrukcijom bliže motociklima nego automobilima, zbog upravljača, sjedala koja su postavljena jedno iza drugog, guma i samog motora. </p>
<p>»Sve što je brzo u prirodi je i tanko. Pogledajte morske pse, na primjer«, pojasnio je dr. Maskus neobičnu konstrukciju. </p>
<p>Zasad postoji samo prototip koji bi u iduće četiri godine trebao doživjeti razvoj i proizvodnju, te se planira da će se tijekom tog razdoblja uspjeti proizvesti 26 primjeraka vozila. U svaki od tih 26 primjeraka bit će ugrađen i hi-fi sustav sa 26 zvučnika vrijednih 130 tisuća funti, a osim benzinskog motora u njega će biti ugrađen i odvojeni električni motor koji će se koristiti pri kraćim putovanjima. Tako taj automobil, pri brzini od 100 kilometara na sat, s punim tankom može prevaliti više od 2400 kilometara. [D. Vukoja]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Da su dobile krv, 500.000 budućih majki možda bi preživjelo </p>
<p>Gotovo 99 posto rodilja ili trudnica umire u zemljama u razvoju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski crveni križ (HCK) u povodu Svjetskog dana darivatelja krvi 14. lipnja, koji je posvećen trudnicama i majkama pod geslom »Slavimo dar krvi«, širom Hrvatske organizira okupljanje mladih darivatelja. Središnja se manifestacija održava u Osijeku i Orahovici.</p>
<p>Ove su godine tema buduće majke jer ih godinišnje za vrijeme poroda ili zbog komplikacija u trudnoći umre 500.000. Od toga ih 99 posto umire u zemljama u razvoju, a svaki četvrti život mogla je spasiti dostupna sigurna krv.</p>
<p>Gradsko društvo Crvenog križa Osijek (pot)pomoglo je nacionalnoj organizaciji u realizaciji projekta ustroja prve regionalne radionice mladih i nastanku Kluba 25. »Cilj kluba je okupljanje mladih dobrovoljnih davatelja krvi, odnosno pridobivanje novih aktivnih članova mladeži Crvenog križa iz regije i to iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Srbije, Mađarske i Crne Gore«, rekla nam je Vlasta Vidović Šaša iz HCK.</p>
<p>Svi oni moraju biti upoznati sa stanjem dobrovoljnog darivanja u svojim zemljama, a cilj je stvaranje regionalne mreže davateljstva. Stoga će se na radionicama od 11. do 15. lipnja sudionici poučavati kako privući sponzore, uspostaviti kontakte, poticati na davateljstvo te kako organizirati rad kluba. Zajednički će na središnjem osječkom trgu s članovima mladeži Gradskog društva Crvenog križa Osijek, sportskim udrugama i Odjelom za transfuziju iz Osijeka provoditi akcije dobrovoljnog darivanja krvi za sportaše i građane. [Snježana Rajačić]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sve manje prijateljstava</p>
<p>Britanci su zabrinuti što sve više mladih nema prijatelja </p>
<p>Bliska prijateljstva među tinejdžerima čini se sve su rjeđa. Pokazalo je to nedavno istraživanje provedeno među 16-godišnjacima, čiji su rezultati uspoređeni s istraživanjima provedenim prije 20 godina. Godine 1986. jedno je od osmero djece tinejdžerske dobi izjavljivalo kako nema bliskih prijatelja s kojima bi dijelilo najdublje tajne, a danas se taj broj popeo na jedno od petero. Dvogodišnje ispitivanje koje je nadzirao Children’s Society, kojim se pokušalo doznati kako suvremena djeca provode djetinjstvo, zbog takvih je zaključaka zapravo povećalo zabrinutost zbog pritisaka i psihičkih stresova među djecom i mladeži u Velikoj Britaniji. </p>
<p>Posljednje spoznaje iz navedene studije YouthTrendsa koju je potakla zaklada Nuffield kazuju kako je broj mladih u Velikoj Britaniji koji nemaju najbolje prijatelje sa 13 posto 1986. porastao na 18 posto 2006. Podaci su to alarmantniji, jer mnoga istraživanja govore u prilog tomu da zapravo prijateljstva čine velik faktor osjećaja sreće u djece. Rezultati su pokazali i to da današnja djeca prijateljstvo najviše vrednuju kada ih se pita o tome što djetinjstvo čini dobrim te da su veoma zabrinuta glede bullynga. Djeca žele vrijeme provoditi s prijateljima, a prijateljstvo smatraju važnim izvorom potpore.</p>
<p>»Odrasli često podcjenjuju važnost prijateljstva za djecu i to koliko im ono pomaže u školi, u slučaju dolaska novoga brata ili sestre ili kod iskustva nasilja«, kazala je Judy Dunn s psihijatrijskoga instituta King’s koledža u Londonu i voditeljica ispitivanja. Odvojenost od prijatelja često je »duboko nesretno iskustvo za djecu«, što može negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje, dok je odbijanje od druge djece usko povezano s problemima poput depresivnih raspoloženja i agresivnosti te nesocijalnog i delikventnog ponašanja. </p>
<p>Spoznaja o sve rjeđim bliskim prijateljstvima među mladima dovodi do pitanja i je li kvaliteta djetinjstva kao takvoga u posljednjih 20 godina u padu. »Mnoga istraživanja pokazuju da je prijateljstvo važan čimbenik sreće u djetinjstvu. Nepostojanje najboljih prijatelja može oštetiti mentalno zdravlje, a ako djeca dožive stresna iskustva poput problema u školi ili kod kuće, prijatelji su ti koji im mogu pomoći da se nose s njima i prevladaju ih«, pojašnjava Stephan Collishaw, autor studije YouthTrends.</p>
<p>Istraživanje instituta objavljeno 2004. pokazalo je pak još neke zabrinjavajuće podatke, primjerice da kvaliteta života mladih ljudi stalno opada, što se reflektira porastom mentalnih problema, uporabe droga pa i samoubojstava. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Prvi put o majci</p>
<p>Harry i William emocionalno su govorili o princezi Diani, životu nakon njezine pogibije i čime bi se voljeli baviti u životu</p>
<p>Prinčevi William i Harry prvi su put javno progovorili o majčinoj smrti u intervjuu za NBC Today Show. Učinili su to, osim činjenice da se bliži deseta godišnjica smrti princeze Diane, i zbog toga što je britanska televizijska postaja Channel 4 odlučila prikazati dokumentarac u kojem će biti prikazane fotografije paparazza iz pariškog tunela snimljene netom nakon prometne nesreće u kojoj je Diana izgubila život. Stoga su prinčevi odlučili prekinuti desetogodišnju šutnju. Dali su vrlo emocionalan intervjuu u kojem su progovorili o tome koliko im nedostaje majka, napomenuvši da ne prođe dan da je se ne sjete. Također su istaknuli da će ih zauvijek mučiti sumnje vezane uz automobilsku nesreću u kojoj je njihova majka izgubila život. </p>
<p>Ta je izjava izazvala reakciju jer su mnogi mislili da prinčevi dvoje što se zapravo dogodilo u tunelu. Zbog toga se oglasio glasnogovornik kraljevskog dvora ističući da prinčevi znaju da se u tunelu dogodila nesreća te kako nema govora o tome da njih dvojica misle da se iza Dianine smrti krije teorija zavjere. </p>
<p>Prinčevi su također istaknuli kako im je najveća ambicija da nastave Dianinu misiju. Deseta im je obljetnica majčine smrti vrlo teško razdoblje, a bol, kažu, nikada nije nestala. </p>
<p>Obojica napominju da je proteklih deset godina vrlo sporo prošlo. »Tijekom tog razdoblja nismo pronašli mir, jer je majčino lice u svim mogućim medijima. Kako ona nije uspjela pronaći mir, tako nismo ni mi«, otkrili su i dodali da im je majka pokušala pružiti normalan život koliko god je to bilo moguće. Upitani koliko im njihove kraljevske dužnosti otežavaju privatni život, princ William, koji će sljedeći tjedan napuniti 25. godina i nedavno je prekinuo vezu s dugogodišnjom djevojkom Kate Middleton, izjavio je: »Kraljevski život nosi mnoge dužnosti i odgovornost od kojih jednostavno ne možete pobjeći«. </p>
<p>Njegov brat Harry, koji je u vezi sa 21-godišnjom Chelsy Davy, dodao je da njihove probleme i pritisak medija osjećaju i bliski prijatelji. </p>
<p>William je otkrio da je kada je bio mlađi želio biti policajac, a danas bi volio raditi za UN.</p>
<p>»Htio bih aktivan posao kojim bih mogao pomagati ljudima«, izjavio je, našalivši se na bratov račun i dodao da bi on kada bi mogao cijeli dan sjedio i igrao računalne igrice te pio pivo. No Harry je istaknuo da bi, kada bi mogao, živio u Africi, bavio se humanitarnim radom te radio kao vodič safarija.</p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bon Jovi u country vodama</p>
<p>Popularnog glazbenika danas više zanima obiteljski život nego rockerski ekscesi</p>
<p>Prošlogodišnjom izjavom da planira snimiti album u Nashvilleu, Jon Bon Jovi iznenadio je mnogo svojih poklonika. No za obožavatelje nema straha. Unatoč tome što je malo promijenio zvuk, i dalje je to Bon Jovi na kakvog smo navikli. Dakle, red pop-rock himni, pa red srcedrapajućih balada. Vjerojatno će sve rezultirati još jednom multiplatinastom pločom.</p>
<p>Dugokosi je pjevač karijeru započeo u skupini Bon Jovi početkom osamdesetih. Isprva metal-bend, Bon Jovi će se poslije korištenjem elemenata hard-rocka i hair-metala dokazati kao jedan od najisplativijih glazbenih projekata zloglasnih osamdesetih. Pjevača i njegove kolege iz skupine u orbitu je izbacio treći album »Slippery When Wet« na kojem su bili hitovi poput »You Give Love A Bad Name«, »Living On A Prayer«, »Wanted Dead Or Alive« i »Never Say Goodbye«. </p>
<p>Istu je formula ponovljena i na »New Jerseyu« s kojeg su »skinuti« hit-singlovi »Bad Madicine«, »Lay Your Hands On Me«, »I’ll Be There For You«, »Born To Be My Baby«, te »Living In A Sin«. Devedesete je Jon Bon Jovi otvorio sa dva zrelija albuma (kako po zvuku, tako i po tekstovima) »Blaze Of Glory« i »Keep The Faith«, ali ga je slabiji komercijalni uspjeh vratio onome što najbolje radi, pop-rock himnama za ugodno starenje i baladama uz koje curice vrište. U osamdesetima i početkom devedesetih i njegovao je imidž rockera za kojim su tinejdžerice ludovale, no danas je njegov styling potpuno drukčiji. Umjesto u rasparanim trapericama češće ga se može vidjeti u skupim odijelima, a svoj bend vodi poput multinacionalne korporacije. Nimalo čudno kada se uzme u obzir da je skupina u dosadašnjoj karijeri prodala više od 120 milijuna primjeraka albuma. Zbog toga Jon Bon Jovi vjerojatno lakše podnosi kritičarske podsmjehe, jer kad pogleda svoj bankovni račun istoga trena može zaboraviti one koji ga ne vole. </p>
<p>Danas radije govori o politici, roditeljstvu i problemima koje sa sobom nosi srednja dob, a sve se to može osjetiti i na novom albumu »Lost Highway«. Unatoč country-elementima, i dalje je to klasični Bon Jovi. Sterilan i predvidljiv pop-rock s tekstovima koji slave američku radničku klasu. Ideja o country-rock albumu pala mu je na pamet nakon slučajnog susreta u teretani s Keithom Urbanom, superzvijezdom country-rocka i suprugom Nicole Kidman. </p>
<p>No vjerojatno je i golema popularnost tog glazbenog smjera imala utjecaja na njegovu odluku. Teren je pripremio duetom s mladom seksi country-starletom Jennifer Nettles, i sve dodatno začinio populističkim videobrojem u kojem sve vrvi od obiteljskih vrijednosti, vatrogasaca i radnika. Rezultat? Bon Jovi su singlom »Who Says You Can’t Go Home« ušli u povijest kao prvi rock’roll’ bend s brojem 1 na Billboardovoj country-listi.</p>
<p>Pjevač kaže kako su na novi album utjecali i privatni problemi članova benda. »Gitarist Ritchie Sambora i klavijaturist Dave Bryan lani su prošli kroz bolne razvode, a obojica su ostali i bez očeva. Nisam namjeravao snimiti ploču, ali na taj način sam i želio pomoći«, kaže lider benda. </p>
<p>Uz glazbu vrlo je aktivan u humanitarnom radu, te angažiran u politici (podržava demokrate). Posebno je osjetljiv na siromašne. »Moji su roditelji bili marljivi i pošteni ljudi, pa i ja u tom duhu odgajam djecu«, rekao je pjevač. Njegova djeca nemaju kreditnih kartica, a tek su nedavno dobili mobitele. Na pitanje novinara pušta li mališanima svoju glazbu, odgovorio je da ih nikada ne tjera da preslušaju cijeli album, ali ga zanima njihovo mišljenje o pojedinim pjesmama. Na kraju je priznao da bi se vjerojatno valjali od smijeha da pogledaju neki njegov nastup od prije dvadeset godina.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Slušajući presudu optuženi psovao suca</p>
<p>Otegotne okolnosti su počinjenje ubojstava za vrijeme uvjetnog otpusta, ranija osuđivanost, te ispoljavanje kriminalne volje</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - »Jel znaš što si mi napravio? Tko si ti da mi sudiš. Smrade. Smeće. Idu u Haag suditi«, viknuo je Vladimir Duvnjak (27) sucu Slavku Teofiloviću u srijedu u Vukovaru, nakon čega je po nalogu suca izveden iz sudnice. Ovaj Duvnjakov ispad uslijedio je nakon što je sudac vukovarskog županijskog suda Teofilović, izrekao nepravomoćnu presudu kojom je Duvnjak osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 40 godina zbog ubojstva bračnoga para Janoša (72) i Katarine (66) Sić, počinjenog 20. veljače 2004. godine u njihovoj kući u Šamačkoj ulici u Vukovaru.</p>
<p>»Sudsko vijeće zaključilo je po provedenom dokaznom postupku da je Vladimir Duvnjak počinio teško kazneno djelo iz optužnice Županijskog državnog odvjetništva«, rekao je sudac Teofilović. </p>
<p>Optužnica je teretila Duvnjaka da je uvečer 20. veljače 2004. godine ušao u kuću Sićevih te sa 10 uboda nožem usmrtio Katarinu, a sa 17 uboda Janoša Sića. Potom je pretražio kuću i odnio neutvrđenu količinu novca. Za ubojstvo svake osobe Duvnjaku je određena 21-godišnja kazna odnosno jedinstvena kazna od 40 godina. Određen mu je i pritvor u kojem može ostati do 21. studenog 2007. godine, što znači da se do tada Vrhovni sud treba očitovati o presudi ili će Duvnjak biti pušten.</p>
<p>Sudac Teofilović je u obrazloženju presude naveo samo mladost kao olakotnu okolnost te više otegotnih okolnosti koje su dovele do ovakve presude. Duvnjak je, naime, ubojstvo počinio za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta, bio je i ranije osuđivan, ubojstvo je počinio na okrutan način i pri tom je ispoljavao veliku količinu kriminalne volje, negirao je krivnju i za ubojstvo optuživao polubrata Ivana Duvnjaka.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Držali ga kao roba, ili iz milosrđa zbog zaostalosti?</p>
<p>U staji je zatečeno devet mađarskih i jedan državljanin Srbije koji od 7. lipnja neprijavljeno borave u RH zbog rada na crno</p>
<p>OSIJEK/JAGODNJAK</p>
<p> - Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo trgovanje ljudima i uspostave ropstva, u Istražni centar Županijskog suda u Osijeku priveden je tridesetšestogodišnji Duško Šalajić iz baranjskog mjesta Jagodnjak, dok je protiv njegovog godinu dana mlađeg brata Perice Šalajića policija podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnji. </p>
<p>U priopćenju kojim se oglasila osječko-baranjska Policijska uprava stoji kako je Duško Šalajić (policija ne navodi identitet) od 2005. godine do lipnja ove godine uporabom sile i prijetnjama na prisilnom radu i služenju držao sumještanina Nenada Lazara (29). </p>
<p>Zajedno s mlađim mlađim bratom Pericom, navodi se, više je puat prijetio mladiću iz Jagodnjaka. </p>
<p>Temeljem sudskoga naloga pretraženi su njihovi automobili te obiteljske kuće i popratnih prostorija u Ulici Branka Radičevića, kojom prilikom je pronađena i oduzeta putovnica Nenada Lazara, dok je na tavanu kuće pronađen ilegalni priključak na električnu mrežu zbog čega su pozvani djelatnici HEP-a. </p>
<p>Osim toga, u staji na istom posjedu zatečeno je deset osoba, jedan državljanin Srbije i devet mađarskih državljana koji od 7. lipnja neprijavljeno borave u RH zbog rada na crno. Oni su odvedeni u službene prostorije PP Beli Manastir gdje im je doneseno rješenje o otkazu boravka u Hrvatskoj. </p>
<p>»Ma, to je smiješno. Sve to nije istina. Netko nas je od sumještana lažno prijavio jer smo imućni, pa nam zavide«, rekao je Perica Šalajić koji je uz kaznenu prijavu pušten kući, dok je Duško zadržan u pritvoru. </p>
<p>On tvrdi kako Nenada Lazara nisu držali u ropstvu, nego su ga smjestili u svoju kuću kako bi mu pomogli jer je mentalno bolestan, roditelji su mu davno umrli pa se povlačio po selu i živio na rubu egzistencije. </p>
<p>Također ističe da je Lazar kod njih u kući imao svoju sobu, TV, da je jeo i družio se s njima kao član obitelji, da im je pomagao s obzirom da imaju veliko stado ovaca te da je mogao otići i doći kada je htio, što sigurno ne bi mogao da je bio njihov rob. </p>
<p>Krađu električne energije nije htio komentirati, ali je našao objašnjenje i za deset osoba pronađenih u njihovoj staji za koje je rekao da su »šišači ovaca koji često dolaze u Baranju raditi, jer nitko od Baranjaca to ne zna«. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Na tuđe kartice podigli više od 2,3 milijuna kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je u srijedu optužni prijedlog protiv dvojice državljana Srbije koji se terete za počinjenje kaznenog djela računalne prijevare. Optužni prijedlozi podneseni su protiv S.V. (35) i B.M. (22) koji su porijeklom iz Dimitrovgrada u Bugarskoj.</p>
<p> U Općinskom državnom odvjetništvu kažu da su njih dvojica u listopadu prošle godine došli u Šibenik s ciljem da protuzakonito steknu imovinu, pa su na zasad neutvrđeni način presnimavali magnetske zapise s platnih kartica građana koji su na bankomatima Jadranske banke u Šibeniku podizali gotovinu. Mjesec dana kasnije dvojka je s presnimljenim karticama došla u Pirot gdje su u više navrata podizali novac s računa građana čije su kartice uspjeli presnimiti. Tereti ih se da su i Jadransku banku oštetili za 33.880 kuna. Neposredno nakon tog događaja, koji je izazvao veliko zanimanje javnosti, policija je protiv nepoznatih osoba podnijela kaznene prijave te je bila raspisana međunarodna tjeralica. Interpol je ubrzo šibenskoj policiji dostavio dokumentaciju iz koje je bilo vidljivo da su uhitili pljačkaški dvojac kod kojeg su pronašli desetak presnimljenih kartica koje se odnose na Jadransku banku. </p>
<p>Nakon što su klijenti Jadranske banke prvi otkrili da su opljačkani, iz banke je priopćeno da je tijekom višednevne pljačke preko bankomata oštećeno više od 600 njihovih klijenata s čijih je računa »skinuto« više od 2,3 milijuna kuna. Banka je svim svojim štedišama uredno vratila novac koji su im počinitelji presnimavajući njihove kartice uzeli. S obzirom da je kod S.V. i B.M. pronađeno svega desetak presnimljenih kartica, policiji ostaje istražiti gdje su ostale presnimljene kartice i ostatak nezakonito stečenog novca. U Jadranskoj banci nam je svojedobno bilo rečeno da je 420 transakcija obavljeno u Bugarskoj i 160 u Italiji te da je bilo oko 200 neuspjelih pokušaja uzimanja novca s presnimljenih kartica. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tajnica doživjela šok i završila u bolnici</p>
<p>Bivšu tajnicu Generalnog konzulata RH u Frankfurtu, Vesnu Vrsaljko Pomenić (60), interventna je policija našla kako bez svijesti leži na podu u dnevnoj sobi, a neizvjesno je radi li se o pokušaju samoubojstva? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivša tajnica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Frankfurtu Vesna Vrsaljko Pomenić (60) u srijedu je, kako neslužbeno doznajemo, završila u bolnici nakon što je zbog šoka koji je doživjela pročitavši natpise u dnevnim tiskovinama da je na zagrebačkom Općinskom sudu optužena za pronevjeru više od 2,5 milijuna kuna, popila veću količinu tableta za spavanje. </p>
<p>Na »čudno« ponašanje bivše tajnice konzulata navodno je upozorio psiholog Ministarstva u kojem je Vrsaljko radila. Nazvao je policiju i rekao da mu gospođa Vrsaljko Pomenić telefonski zvuči jako loše. Na vrata njezina stana u središtu Zagreba nedugo nakon razgovora sa psihologom koji je slučaj prijavio, pokucala je policija, no gospođa nije otvarala te je zatražena pomoć pripadnika interventne jedinice. Vesnu Vrsaljko zatekli su kako, navodno bez svijesti, leži na podu u dnevnoj sobi. Podsjetimo, iako je navodna pronevjera u konzulatu otkrivena još revizijom 2001., Općinsko državno odvjetništvo tek je prije nekoliko dana podignulo optužnicu protiv Vesne Vrsaljko Pomenić. Ona je kao tajnica u konzulatu radila od 1993. do 1999., u vrijeme kada je generalni konzul u Frankfurtu bio Zdenko Karakaš, te je bila zadužena za financijsko poslovanje. Točnije, radila je na naplati konzularnih pristojbi i njezin je zadatak bio novac od utrška konzularnih taksi na kraju radnog vremena položiti u banku na račun konzulata. Tužiteljstvo, međutim, tvrdi da je tajnica umjesto pohrane u blagajnu, novac od pristojbi uzimala sebi i to od siječnja 1995. do prosinca 1999. godine. </p>
<p>Pred istražnim sucem Vesna Vrsaljko Pomenić branila se da je sav novac uplatila u banku te da nije ni »lipe« zadržala za sebe. Revizorica je, međutim, otkrila da je bivša tajnica imala dva bloka uplatnica pa je u Zagreb slala urednu dokumentaciju. Konzul Karakaš tvrdi da je prije slanja specifikacija provjeravao samo rashode. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Uhićen svećenik osumnjičen za pedofiliju </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Riječka policija priopćila je u srijedu kako je uhitila i u Istražni centar Županijskoga suda privela 63-godišnjega svećenika. Uhićen je nakon istrage provedene u koordinaciji s nadležnim Državnim odvjetništvom zbog pet kaznenih djela bludnih radnji nad petoricom dječaka u dobi od 10 do 12 godina. Riječ je o svećeniku D. Lj., o kojemu policija nije navela podatke, kao ni o mjestu i razdoblju počinjenja kaznenog djela za koje ga se sumnjiči. Voditelj ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije Danijel Delonga, u telefonskoj izjavi Hini rekao je kako je, prema njegovim saznanjima, riječ o katoličkom svećeniku iz Krčke biskupije. Delonga je prenio poruku nadbiskupa Ivana Devčića, u kojoj on ističe kako Crkva bez zadrške osuđuje takve događaje. Ako se dokažu sumnje protiv ovog svećenika, može se reći da je riječ o iznevjerenju službe i svih normi ljudskog ponašanja, rekao je Delonga prenoseći biskupove riječi. [T. R. /Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vezao studenta i oteo mu bankovne kartice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U utorak, oko 23.20 sati, u studentsku sobu u prvom paviljonu doma Cvjetno naselje, upao je nepoznati muškarac, maskiran mrežastom tkaninom koju je navukao preko glave, pa je uz prijetnju da će ga istući počinio razbojstvo nad 23-godišnjim Danijelom J. iz Rijeke. Prema policijskom izvješću, razbojnik je ušao u nezaključanu sobu, prišao je 23-godišnjaku te ga je odgurnuo rukama na stolac. Zatim mu je skinuo naočale i bacio ih, oblijepio ga ljepljivom trakom i više puta ga je zatražio njegove bankovne kartice. Razbojnik mu je na kraju ukrao nešto novca i sve kartice koje je pronašao u njegovom novčaniku, da bi mu na kraju zaprijetio batinama i pobjegao. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina kuna. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Agrokor dovršio preuzimanje Tiska</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Središnja depozitarna agencija (SDA) izvijestila je u srijedu da je Agrokor isplatio dioničare Tiska koji su prihvatili ponudu koncerna za preuzimanje te je time okončan postupak preuzimanja Tiska. Javna ponuda Agrokora za preuzimanje Tiska zatvorena je 1. lipnja, dokad je pohranjeno 62.875 otplaćenih dionica Tiska, što čini oko 2,6 posto temeljnog kapitala Tiska. Podaci pokazuju da je Agrokor sada vlasnik ukupno 28,38 posto dionica Tiska. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bežična senzorska mreža </p>
<p>Bežična senzorska mreža na samo jednom stablu masline treba dati informacije potrebne za praćenje mikroklime, stanja tla, stanja biljke i prisutnosti štetnika, u prvom redu maslinove muhe </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Siemens i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Zagreb potpisali su pismo namjere za znanstveno-istraživački pilot projekt Maslinet, vrijedan više od milijun kuna, primjene ICT-a u maslinicima.</p>
<p>Predsjednik Uprave Siemensa Uwe Gregorius kazao je kako vjeruje u projekt Maslinet, jer je Siemens dobio priliku za primjenu svojih ICT znanja u zaštiti nasada maslina.</p>
<p>Cilj projekta Maslinet je izgradnja mreže inteligentnih senzora na nasadima probnog maslinika u Zadarskoj županiji, a njegovo izvođenje, kako je rečeno, započeti će u rujnu ove godine.</p>
<p>Naime, pravodobnom uporabom i pravilnim doziranjem pesticida unaprijed se omogućuje kvalitetno tretiranje nametnika, u prvom redu maslinove muhe, koja na maslinicima napravi štete do 100.000 kuna, a štetnik smanjuje kvalitetu maslinova ulja.</p>
<p>Dekan FER-a Vedran Mornar kazao je da će projekt Maslinet biti nastavak uspješne suradnje akademske zajednice i gospodarstva, odnosno FER-a i Siemensa. FER, kaže Mornar, 50 posto ukupnih prihoda ostvaruje na otvorenom tržištu.</p>
<p>Mornar je kazao da je projekt Maslinet interdisciplinaran jer povezuje ICT i poljoprivredu. Primjenom bežičnih senzorskih mreža u uzgoju maslina šalju se podaci u središnje računalo i mogu se koristiti za unapređenje proizvodnje maslinova ulja.</p>
<p>Pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i športa Zrinka Kovačević kazala je kako je znanje istinski pokretač suvremenog gospodarstva. To će biti, kako kaže, pokazatelj gdje se nalazi Hrvatska kada uskoro uđe u Europsku uniju. </p>
<p>Predstavnik FER-a Vedran Bilas kazao je da se u slučaju pojave nametnika na osnovu prikupljenih informacija pokreće alarm ili se pojava nametnika može unaprijed predvidjeti na nekoliko lokacija.</p>
<p>U Hrvatskoj ima 4,5 milijuna stabala maslina, a u posljednjih deset godina posađeno je milijun stabala maslina. Trošak fizičke zaštite maslinika od nametnika je skup i neučinkovit, a automatsko praćenje bilja, koje se uspješno primjenjuje u svijetu, brže je i učinkovitije.</p>
<p>Bežična senzorska mreža na samo jednom stablu masline treba dati informacije potrebne za praćenje mikroklime, stanja tla, stanja biljke i prisutnosti štetnika, u prvom redu maslinove muhe. </p>
<p>Kako se čulo, osim u maslinicima, ovakav način zaštite bilja može se primjenjivati i u voćnjacima.</p>
<p>Planirano je da projekt traje tri godine, a odvijat će se u dvije faze s mogućnošću širenja na sve maslinike u Hrvatskoj.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Temeljni kapital povećan za 81 milijun kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Redovna Skupština Atlantic Grupe donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala društva za 81 milijun kuna, objavili su u srijedu iz te grupacije.</p>
<p> Kako stoji u priopćenju, upisani temeljni kapital se na teret kapitalne dobiti povećava s iznosa od 2.234.000 kuna na 83.481.000 kuna.</p>
<p> Društvo će za povećani iznos temeljnog kapitala izdati 812.470 dionica koje su redovne i glase na ime, u nematerijaliziranom obliku, svaka u nominalnom iznosu od 100 kuna, serije »C«, a koje će se voditi u sustavu Središnje depozitarne agencije (SDA).</p>
<p> Nove dionice pripadaju postojećim dioničarima upisanim u registar SDA razmjerno njihovom udjelu u dosadašnjem temeljnom kapitalu društva, priopćili su iz Atlantic Grupe.</p>
<p> Prema današnjim podacima SDA, najveći udio u vlasništvu Atlantic Grupe, od gotovo 90 posto imaju predsjednik i izvršni direktor Emil Tedeschi i članovi njegove obitelji, dok je na četvrtom mjestu, s 8,24-postotnim udjelom, njemačka razvojna banka DEG (Deutsche Investitions - und Entwicklungsgesellschaft). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>IN2 preuzeo varaždinsku IGEA-u </p>
<p>Preuzimanje IGEA-e je prvi veći slučaj akvizicija softverskih tvrtki na hrvatskom tržištu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka informatička tvrtka IN2 kupila je 70-postotni udjel varaždinske informatičke tvrtke IGEA, što je prvi veći slučaj akvizicija softverskih tvrtki na hrvatskom tržištu, ali i strateškog povezivanja, čime se žele povećati obim poslovanja i konkurentnosti, rečeno je na konferenciji za novinare.</p>
<p> Direktor IN2 Ante Mandić kazao je da nije riječ samo o klasičnoj kupnji, odnosno prodaji tvrtki, nego i o transferu znanja i vještina koje IGEA posjeduje od svog osnutka prije petnaestak godina.</p>
<p>Kako se čulo, IGEA i njenih 22 zaposlena uključena su u grupaciju IN2 kao šesta tvrtka, koja će se uz ostalo posebno posvetiti segmentu prostornih informacijskih sustava i primjene geoinformacijskih (GIS) tehnologija.</p>
<p>Član nove Uprave IGEA-e Ivan Novak očekuje da će im to udruživanje omogućiti lakše natjecanje za poslove u Hrvatskoj, u regiji i šire u Europi, posebno u svjetlu približavanja Hrvatske EU, koje donosi nove i velike poslovne prilike.</p>
<p> Ne navodeći iznos transakcije, financijski analitičar Josip Galinac naglasio je kako je riječ o dvije vrlo profitabilne i perspektivne tvrtke koje se bave isključivo proizvodnjom znanja, odnosno različitih softverskih rješenja, koja se već niz godina primjenjuju u brojnim hrvatskim i regionalnim financijskim i drugim institucijama.</p>
<p> »Time se i vrijednost transakcije multiplicira i sigurno je u europskim okvirima«, napomenuo je Galinac.</p>
<p>Član Nacionalnog vijeća za konkurentnost Slavko Krajcar kazao je kako će domaći ICT sektor konačnim udruživanjem postati konkurentan u odnosu na svjetsku konkurenciju. </p>
<p> Tvrtka IN2 posluje 15 godina, ima 140 zaposlenih visokoobrazovanih stručnjaka te tvrtke podružnice u još pet zemalja regije (Makedonija, Srbija, BiH, Slovenija i na Kosovu). Do kraja ove godine planiraju otvaranje tvrtke u Rumunjskoj.</p>
<p>Mandić se požalio da IN2 lakše dobije poslove u BiH ili Sloveniji nego u Hrvatskoj, izvan područja Zagreba. </p>
<p> Godišnje ostvaruju oko deset milijuna eura ukupnih prihoda, a prihod godišnje raste po stopi od 20 do 30 posto. Ako se tako nastavi i s novom akvizicijom, Mandić procjenjuje da bi za nekoliko godina mogli dostići 15 do 20 milijuna eura prihoda te da bi tada bili spremni i za izlazak na Zagrebačku burzu.</p>
<p>IGEA će zadržati ime nakon »prijateljskog preuzimanja«, a godišnje ostvaruju gotovo milijun eura ukupnih prihoda. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kampanja za energetski učinkovite kompjutore</p>
<p>MOUNTAIN VIEW</p>
<p> - Tehnološki divovi internetskog doba odlučili su se pridružiti borbi za zaštitu okoliša u kampanji usmjerenoj na drastično smanjenje kompjutorske potrošnje električne energije.</p>
<p> Google, Yahoo, Microsoft, Intel i IBM samo su neke od dvadesetak kompanija i organizacija koje stoje iza inicijative za spas okoliša nazvane Climate Savers Computing Initiative - nastojanja usmjerenog na smanjenje emisija stakleničkih plinova pomoću energetski učinkovitijih kompjutora i komponenata. »Danas prosječno stolno računalo rasipa gotovo polovinu potrošene struje, dok prosječni server rasipa oko trećinu«, kazao je dopredsjednik operacija u Googleu Urs Holzle. Cilj Climate Savera je srezati rasipanje kompjutorske potrošnje električne energije na deset posto, čime bi se emisije stakleničkih plinova od proizvodnje električne energije umanjile za više milijun tona godišnje te uštedjelo na milijarde dolara u računima za struju. Javnost je pozvana na priključenje toj inicijativi na adresi www.climatesaverscomputing.org. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dow Jones indeks spustio se gotovo jedan posto </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Skok prinosa po američkim državnim obveznicama na najvišu razinu u zadnjih pet godina u utorak je na Wall Streetu izazvao rasprodaje dionica jer su ulagači zabrinuti da bi rastući troškovi kreditiranja mogli nagristi korporativne zarade i obeshrabriti preuzimanja kompanija.</p>
<p> Newyorški Dow Jones indeks spustio se gotovo jedan posto, na 13.295 bodova. S indeks potonuo je za više od jedan posto, na 1493 boda. Tehnološki Nasdaq oslabio je 0,9 posto, na 2549 bodova.</p>
<p> Ulagači na tržištu obveznica definitivno su odustali od očekivanja da će američka središnja banka Fed ove godine sniziti kamatne stope. Razlog tome je jačanje gospodarskih aktivnosti u SAD-u, što potiče zabrinutost od rasta inflacije. To je izazvalo rast prinosa po američkih državnim obveznicama, koji su dosegnuli 5,3 posto. Istodobno, to je pritisnulo cijene dionica financijskih institucija i uslužnih kompanija, najsenzitivnijih na promjene kamatnih stopa.</p>
<p> Od 90 dionica sadržanih u S financijskom indeksu njih čak 84 bilježilo je gubitke, pri čemu su najveće među njima, primjerice Citigroupa oslabile 1, 6 posto, a JP Morgan Chasea 2,1 posto. U prosjeku za 1,5 posto oslabile su i dionice usluženog sektora.</p>
<p> Na europskim burzama cijene dionica također su oslabile. Najveće gubitke bilježile su bankarske i tehnološke dionice uslijed zabrinutosti od rastućih kamatnih stopa. Londonski Ftse indeks spustio se 0,7 posto, na 6520 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 0,4 posto, na 7678 bodova. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Do kraja lipnja treća rata duga umirovljenicima</p>
<p>Neće biti inicijative za promjenu zakona o nula promila, kazao je premijer, jer je smanjen broj žrtava u prometu, a nije smanjena konzumacija alkohola</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Do kraja lipnja bit će isplaćena treća rata duga umirovljenicima, kao i prva rata za 43.000 korisnika obiteljskih i povlaštenih mirovina koji su zbog nedovoljno jasnog zakona bili isključeni iz prve dvije rate. Uskoro u Saboru očekujte i prijedlog za rješavanje nepravednog jaza između starih i novih umirovljenika, pri čemu ćemo voditi računa o financijskim potencijalima države«, najavio je u srijedu premijer Ivo Sanader odgovarajući Silvanu Hrelji (HSU) na Aktualnom prijepodnevu kojim je počela 26. sjednica Hrvatskog sabora.</p>
<p>U odgovoru Dragutinu Lesaru (HNS) Sanader je najavio da će do kraja sjednice Vlada predložiti rebalans državnog proračuna u kojem bi se, sukladno saborskom zaključku, osigurao novac i za modernizaciju i obnovu ribarske flote, izgradnju ribarskih veletržnica i ribarskih luka kako bi od 1. siječnja 2008. mogla početi primjena Zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa i za zemlje EU. »Nemam namjeru pokretati inicijativu za promjenu zakona o nula promila jer smatram da ispunjava svoju svrhu jer je smanjen broj žrtava u prometu, a nije smanjena konzumacija alkohola već je u prvih pet mjeseci ove godine porasla za deset posto, tako da nema štete za ugostiteljstvo i vinarstvo«, kazao je Sanader odgovarajući Marinu Jurjeviću (SDP). U odgovoru Ivanu Bagariću (HDZ) usprotivio se SDP-ovu prijedlogu da se Hrvatima iz BiH oduzme pravo glasa u Hrvatskoj.</p>
<p>Ponovio je da Vlada, HDZ i on osobno smatraju da jednako pravo glasa sukladno ustavu moraju imati svi hrvatski državljani, bez obzira na to jesu li u dijaspori, na privremenu radu u inozemstvu ili su dio konstitutivnog naroda u BiH.</p>
<p>»Očito je nekima krivo što većina u XI. jedinici glasa za HDZ, ali to ne može biti kriterij za ukidanje prava glasa. Umjesto da prijete Hrvatima u BiH, neka se uključe u političku utrku u toj jedinici«, dodao je Sanader i podsjetio na ulogu Hrvata u BiH u obrani Hrvatske.</p>
<p>Premijer je najavio i skoro rješavanje problema štediša osječke Gradske banke, odgovarajući Vilimu Hermanu (SBHS) na pitanje o osnutku Agrobanke. »U tijeku je obeštećenje 4000 štediša osječke Gradske banke, s oko 180 milijuna kuna. Kad štediše budu namirene provest će se stečaj banke, a potom će Državna agencija za sanaciju banaka iz imovine Gradske banke dokapitalizirati Hrvatsku poštansku banku koja će na kraju u Osijeku otvoriti agro-poslovnicu. Dakle, neće biti Agrobanke, ali će biti poslovnica Hrvatske poštanske banke koja će se baviti agro- biznisom. To je dobra vijest za štediše, za Osijek, Osječko- baranjsku županiju i sve koji se bave poljoprivredom u Slavoniji«, kazao je Sanader.</p>
<p>Aktualno prijepodne obilježila je polemika ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete i Ivice Pančića (SDP) koji je ustvrdio da će dovršenje punog profila autoceste Zagreb-Rijeka umjesto 209 milijuna eura zbog korupcije stajati 40 milijuna više.</p>
<p> »Vama argumenti i činjenice ne znače apsolutno ništa nego imate partijski zadatak blatiti i lagati da bi se umanjili uspjesi u cestogradnji. Svi poslovi dobiveni su na međunarodnim javnim natječajima. Kud baš vi o moralu i poštenju«, uzvratio je Kalmeta predbacivši Pančiću što je ugovore potpisivao i nakon što je prestao biti ministar branitelja. Odgovarajući na pitanje Petru Mlinariću (HDZ), ministar poljorivrede Petar Čobanković je kazao da je svinjska kuga u silaznoj putanji i sve je manje jedinica lokalne samouprave koje se smatraju zaraženim ili ugroženim područjima.</p>
<p>Marijan LipovacSilvana Oruč-Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Seljaci u raljama Žitozajednice</p>
<p>U Savezu odbacuju argumente da tržište određuje cijenu pšenice jer, kažu, tržišni model bio bi na snazi kada bi postojao zakon o skladišnici</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> – »Seljaci su u raljama otkupljivača iz Žitozajednice, opet im netko drugi kroji kapu i to neće dobro završiti«, rekao je Pavo Šarčević, predsjednik Županijske organizacije HSS-a, prokomentiravši u srijedu na konferenciji za novinare Hrvatskog seljačkog saveza Đakovštine najavu da će se ovogodišnja pšenica otkupljivati po 0,80 kuna za kilogram. S tim u vezi prozvao je Ministarstvo poljoprivrede da se neodgovorno ponijelo prema žetvi.</p>
<p>»Ministarstvo poljoprivrede je moralo okupiti proizvođače i otkupljivače i ponuditi instrumentarij za rješenje ovogodišnje žetve«, rekao je Šarčević. Odbacio je argumente da tržište određuje cijenu pšenice jer, kako je rekao, tržišni model bio bi na snazi kada bi postojao zakon o skladišnici. Umjesto toga, Savez, prema Šarčevićevim riječima, rješenje vidi u skladištenju pšenice i čekanju povoljnije cijene. Predlaže model prema kojemu bi seljaci na temelju primke, kao dokaza o uskladištenju pšenice, bili u mogućnosti kod banaka ishoditi sredstva nužna za nastavak proizvodnje. Drugo rješenje je, tvrdi Šarčević, cijenu pšenice izboriti na cestama. Umjesto ponuđenih 80 lipa, seljaci traže 1,20 kuna. </p>
<p>Veliki problemi su i u svinjogojstvu u kojem je, kako je rekao Ivan Vladić, »nastupila kuga cijena«. »Uvozni lobi uvezao je puno više nego je Vlada planirala pa je na selu višak svinja«, rekao je Vladić, uz tvrdnju da se uvoz iz Kine prikazuje kao domaće meso. S obzirom da se otkupljuje samo dio domaće proizvodnje, pozvao je seljačke udruge da agresivnije nastupaju, kao i medije da prozovu uvoznike mesa. </p>
<p>Upozoreno je i na probleme u vezi s raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem. »Seljaci više ne mogu trpjeti prepucavanja gradskih čelnika i Ministarstva poljoprivrede«, rekao je predsjednik ogranka Saveza Zdenko Brataljenović, skrenuvši pozornost da od 1. siječnja 2008. zemlja više ne ide u zakup, nego u koncesiju. »To je općehrvatski problem i nitko nema pravo, čak ni premijer, kao ni lokalni šerifi i agromafija poigravati se zemljom i seljacima«, zaključio je. [Mile Ljubičić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kad su točno odneseni dragulji?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zemaljski sud u Beču, na kojemu se vodi ekstradicijski postupak protiv Vladimira Zagorca, ipak je zatražio od zagrebačkog županijskog suda pojašnjenja vezana uz taj predmet. Kako smo neslužbeno doznali, riječ je o nekim detaljima vezanima uz oba kaznena postupka koja se protiv Zagorca vode na zagrebačkom sudu, a na osnovi kojih je Hrvatska od Austrije zatražila Zagorčevo izručenje. Austrijski je sud, kako smo doznali, od Hrvatske zatražio da precizira datum navodnog počinjenja kaznenoga djela, te datum Zagorčeva razrješenja s mjesta pomoćnika ministra obrane 2000. godine. Naime, prema jednoj od strategija Zagorčeve obrane, u vremenu kada se Zagorcu inkriminira uzimanje dragulja on je već bio razriješen dužnosti. Prema takvoj tvrdnji ne bi se radilo o zloporabi položaja i ovlasti, već o običnoj krađi, za što je nastupila zastara. Drugi dio austrijskog zahtjeva odnosi se na dostavljanje uhidbenog naloga u »slučaju Šporer«, gdje se Zagorcu sudi zajedno s Matkom Kakarigijem. [M. D]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Češka želi Hrvatsku u EU 2009. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Češka pruža snažnu potporu Hrvatskoj na njezinu putu u Europsku uniju i želi da postane punopravnom članicom 2009. u čemu će joj nastojati pomoći prenošenjem svojih europskih iskustava«, rekao je u srijedu u Zagrebu ministar vanjskih poslova Češke Republike Karel Schwarzenberg koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.U izjavi za novinare nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović češki je ministar susret ocijenio vrlo ugodnim već i zbog toga što između dviju zemalja nema otvorenih pitanja, pa su glavna tema bila češka iskustva glede EU-a.</p>
<p>»Velika nam je želja da Hrvatska pristupi EU tijekom našeg predsjedanja, dakle 2009. godine, i jako bi nas obradovalo kada bismo to uspjeli ostvariti«, rekao je Schwarzenberg.</p>
<p>Ministrica Grabar-Kitarović naglasila je da su obje zemlje zainteresirane za jačanje suradnje ne samo u turizmu već općenito u gospodarstvu i trgovinskoj razmjeni. Ministrica se nada da će se češki investitori uključiti u proces privatizacije u raznim područjima od turizma i energetike do izgradnje željeznice i zaštite okoliša, dok su hrvatski gospodarstvenici zainteresirani za suradnju s češkom automobilskom industrijom.</p>
<p>Češkog ministra u srijedu je primio i predsjednik Stjepan Mesić. Dvojica dužnosnika razgovarala su također i o aktualnom stanju u regiji, posebno o situaciji u Bosni i Hercegovini te o problemu Kosova, navodi se u priopćenju Ureda Predsjednika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska će uskoro postati članicom EU-a i NATO-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska bi uskoro trebala postati članicom euroatlantskih integracija i na tome je putu neće usporiti ni kriza oko europskog ustava, izjavio je u srijedu u Zagrebu Hans-Dietrich Genscher, bivši njemački ministar vanjskih poslova. »Hrvatska će uskoro postati članicom EU i NATO-a i to će biti dobro za nju kao i za te integracije«, rekao je Genscher u predavanju održanom prigodom Dana hrvatske diplomacije i obilježavanja 15. godišnjice međunarodnog priznanja RH. Govoreći o europskom ustavu i aktualnim polemikam, rekao je da je »vrlo siguran« da će Hrvatska postati članicom te da zemlje kandidati za članstvo ne mogu biti taoci europske ustavne krize, jer to nema smisla. Hansa-Dietricha Genschera primio je u srijedu poslijepodne i premijer Ivo Sanader. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Našim istraživačima otvoren pristup projektima kao u EU</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Ministar znanosti Dragan Primorac potpisao je u srijedu u Bruxellesu pristup Hrvatske 7. Okvirnom programu, glavnom instrumentu Europske unije za financiranje znanosti i istraživanja. </p>
<p>»Hrvatska je dobila sjajnu priliku da na velikom europskom tržištu znanja kombinira temeljne s prirodnim znanostima te izloženost konkurenciji, da vidimo koliko smo sposobni na tržištu znanja«, rekao je ministar Primorac nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, koji zemlji potpisnici daje pridruženi status i jednaku mogućnost sudjelovanja u istraživačkim programima kao i zemljama članicama.</p>
<p>Pristup 7. Okvirnom programu potpisali su i resorni ministri Makedonije i Srbije. EU je za 7. Okvirni program za razdoblje 2007.-2013. namijenila preko 50 milijardi eura. Njegovim potpisivanjem hrvatskim se znanstvenicima, znanstvenim institucijama te malim i srednjim poduzećima jamči nastavak pristupa svim relevantnim programima obuhvaćenim tim okvirom. Ministar Primorac je istaknuo važnost Programa za hrvatsko gospodarstvo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Legalizirat će se gotovo 9000 objekata</p>
<p>Svi objekti, osim njih 16 koji su ostali izvan građevinske zone, sada će se moći legalizirati</p>
<p>VIR</p>
<p> - »Dobivanjem suglasnosti na prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana Vira udareni su temelji za budući normalan razvoj otoka koji će postati ono što i zaslužuje: pravo turističko središte Zadarske županije«, izjavio je u srijedu za Vjesnik načelnik općine Vir Kristijan Kapović.</p>
<p>Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša dalo je suglasnost na konačni prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana Vira usklađenog s uredbom o zaštiti obalnog pojasa koje je prethodno dobilo suglasnost virskog poglavarstva. Tim se prijedlogom omogućava legalizacija gotovo 9000 kuća, uglavnom vikendica, koje su sagrađene bez građevinskih i lokacijskih dozvola. Legalizirati se neće moći tek 16 objekata koji su ostali izvan građevinske zone, i o mogućnosti njihova uvrštenja u prostorni plan poglavarstvo nije ni moglo raspravljati. U velikoj akciji rušenja u lipnju prošle godine po nalogu nadležnog ministarstva srušena su 103 bespravno sagrađena objekta, većinom vikendice, ali i kuće za stanovanje i nekoliko ugostiteljskih objekata. </p>
<p>U općinski proračun, prema procjenama, na ime dobivanja građevinskih i lokacijskih dozvola kao i za naplatu komunalnog doprinosa, trebalo bi biti uplaćeno oko dvjesto milijuna kuna. Kapović kaže da će se novac utrošiti u izgradnju komunalne infrastrukture i poboljšanje života na otoku. Golemi broj vikendica izgrađenih na malom prostoru nije mogao pratiti neodgovarajući sustav vodoopskrbe i odvodnje. Otpadne vode iz septičkih jama miješale su se s vodom za piće i, bez obzira na stalna upozorenja, pila se voda iz slavine i stoga je gotovo svakoga ljeta dolazilo do crijevnih oboljenja. [Lj. Ivićev-Balen]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070614].
|
