NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070214].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 132876 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.02.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rekordne rezervacije Slovenaca za ljetovanje u Hrvatskoj</p>
<p>Gotovo svi slovenski organizatori putovanja za ovu su godinu zakupili nešto više kapaciteta nego lani</p>
<p>Iako je rano za procjene, jer su dosadašnje ankete pokazale da 85 posto Slovenaca koji dolaze u Hrvatsku to odluče u ožujku i travnju, činjenica je da su slovenski turoperatori zasad zadovoljni početnom prodajom aranžmana za naša odredišta. »Turoperatori koji su izdali kataloge s hrvatskom ponudom zadovoljni su početnom prodajom, što znači da politička prepucavanja, kako smo nedavno i istaknuli, ne bi trebala utjecati na turizam. Prema mojim saznanjima, dobre prve rezultate imaju Kompas, koji je odnedavno u hrvatskom vlasništvu, te slovenski turoperator Bonus. I jedni i drugi očekuju bolju sezonu od lanjske«, rekao nam je Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani. </p>
<p>Gotovo svi slovenski organizatori putovanja za ovu su sezonu zakupili nešto više kapaciteta nego lani, no vjerojatno ni to neće biti dovoljno za ključna razdoblja ljeta.</p>
<p>U predstavništvu Hrvatske turističke zajednice ne razmišljaju o dodatnoj promidžbenoj kampanji ne bi li se neutralizirale posljedice zategnutih političkih odnosa. Smatraju da građani, koji i inače ljetuju u nas, ne miješaju politiku i turizam.</p>
<p> Isto je i s naše strane, kada je riječ o posjetu Hrvata slovenskim termama i skijalištima, jer su Hrvati niz godina među najbrojnijim stranim gostima u susjednoj državi. Glavna promidžbena kampanja hrvatskog turizma na slovenskim tv-postajama kreće u ožujku. Na većini tv-postaja, kaže Blažić, Hrvatska će dobiti dodatni promidžbeni prostor.</p>
<p>Krajem ožujka, tijekom ljubljanskog turističkog sajma »Sejem počitnic«, odnosno za vrijeme najvećeg bukinga, na hrvatskom izložbenom prostoru Slovenci će imati priliku ispuniti anketu, gdje će jedno od pitanja biti i smatraju li da politička razračunavanja imaju utjecaj na turističku razmjenu.</p>
<p>»Bez obzira na negativan rezultat jedne tv-ankete, gdje su tijekom emisije političari negativno govorili o Hrvatskoj, ostajem pri stavu da tzv. običan čovjek ignorira utjecaj politike na odabir odmorišnog mjesta. Većina ljudi koji su ovih dana prodefilirali našim predstavništvom potvrdila je moju tezu - nitko zbog političara neće mijenjati željenu destinaciju«, zaključuje Goran Blažić. </p>
<p>Nakon Nijemaca i Talijana, Slovenci su nam treće tržište po važnosti i brojnosti. Lani ih je bilo 913.000 registriranih i najmanje deset do petnaest posto dodatnih, neregistriranih. </p>
<p>HTZ: Nema otkaza aranžmana</p>
<p>»Budući da nema otkaza aranžmana iz susjedne Slovenije, ne postoji ni razlog za razmišljanje o dodatnoj promociji. Sve ide prema planu i nećemo povećavati sredstva za promidžbu u Sloveniji«, rekla nam je Vivijana Vukelić, direktorica Službe za odnose s javnošću Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Budućnost je u hibridima </p>
<p>Procjene su da će se u idućih dvadeset godina proizvesti više automobila nego u cijelom prošlom stoljeću, a to će pak utrostručiti emisiju štetnih plinova u atmosferi</p>
<p>Visoke cijene nafte, koje sigurno neće pasti nego, naprotiv, i dalje bjesomučno rasti, te sve strože ekološke norme koje nameću Amerika i Europa kako bi se usporilo globalno zatopljenje, tjeraju autoindustriju na traženje novih rješenja. Tim više što se procjenjuje da će se u sljedećih dvadeset godina proizvesti više automobila nego u cijelom prošlom stoljeću, a to će pak utrostručiti emisiju štetnih plinova u atmosferi.</p>
<p>Hibridni automobili nisu nikakva novost. Naime, otkako je 1999. »Honda« predstavila svoj prvi hibridni model, autoindustrija i zaštitnici okoliša svjedoci su sve većeg uspjeha tih automobila, koji se pokreću kombinacijom klasičnog goriva i električne energije.</p>
<p>U proteklih nekoliko godina mnogi su se proizvođači okrenuli istraživanju i stvaranju različitih koncepata hibridnih automobila. Neki s više, neki s manje uspjeha. Najsvjetliji primjer je »Toyotin« hibrid - »prius«, pogonjen benzinskim i električnim motorom, koji je 2005. proglašen europskim automobilom godine, a u Americi je 2006. prodan u 140.000 primjeraka. No, iako su hibridi dobro prihvaćeni, stručnjaci upozoravaju da ni oni nisu definitivan model za problem globalnog zagrijavanja. Naime, iako je hibridni oblik pogona ekološki osvješteniji, on i dalje emitira ugljični monoksid. Hibridi su definitivno važan početak i odličan prijelaz na krajnje pogonsko rješenje - »gorive ćelije« vodika koje stvaraju čistu vodu.</p>
<p>Upravo takav koncept, imena »flexible series hybrid edge« predstavio je »Ford« prije tri tjedna na Detroit autoshowu. Riječ je o plug-in hibrid »Voltu«, u kojem »Ford« kombinira plug-in tehnologiju s vodikovim gorivim ćelijama. </p>
<p>U »Fordu« tvrde da »edge« može prijeći oko 40 kilometara koristeći samo bateriju, a kada snaga baterije padne na 40 posto, tada se uključuju gorive ćelije i pune bateriju za dodatnih 320 kilometara, a uz neke dodatne modifikacije i do 640 dodatnih kilometara. »Edge« ima maksimalnu brzinu oko 135 kilometara na sat. Iako u »Fordu« još nisu potvrdili serijsku proizvodnju tog modela, činjenica je da skupoća te tehnologije, kao i nedostatak »vodikove infrastrukture«, neće pridonijeti brzom dolasku ovog automobila na tržište. Stručnjaci pak smatraju da će se automobili pogonjeni samo vodikom na tržištu pojaviti za tek 20 do 25 godina.</p>
<p>Za to vrijeme potražnja za automobilima s hibridnim motorom trebala bi rasti iz godine u godinu. Postoje dva osnovna razloga zbog kojeg bi automobil morao imati hibridni pogon. Jedan od njih je smanjenje emisije štetnih plinova, a drugi je povećanje efikasnosti automobila odnosno smanjena potrošnja goriva. Zasad je najveći problem tehnologija, jer bi hibridni automobil od uobičajenog trebao biti skuplji za čak 4000 eura, no Francuzi vjeruju da bi povećanom produktivnošću i razvojem mogli spustiti razliku na 2500 eura. </p>
<p>Tko je ubio električni automobil</p>
<p>Prošle godine snimljen je američki dokumentarni film »Tko je ubio električni automobil?«, u kojem se tvrdi da je 1996. »General Motors« dizajnirao nevjerojatno efikasan automobil pogonjen potpuno na struju i koji je trebao krenuti u serijsku proizvodnju, ali su bogate naftne kompanije pokopale odnosno zataškale taj projekt. Pretpostavlja se da bi, da je automobil bio tada distribuiran, danas bilo daleko manje smoga, a efekt staklenika slabiji.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kvar motora najčešći razlog spašavanju na moru </p>
<p>Lani je spašeno 686 osoba (57 više nego godinu prije), ozlijeđeno je 37, dvije su nestale, a poginulo je 28 osoba (tri više nego u 2005.)</p>
<p>Lani su na moru poduzete 274 akcije traganja i spašavanja, koje su provodile lučke kapetanije i ispostave, pokazuju najnoviji podaci Nacionalne središnjica za traganje i spašavanje na moru, čije je sjedište u Rijeci. </p>
<p>Najviše akcija poduzeto je zbog pružanja pomoći posadama brodova koji su, uglavnom zbog kvara na motoru, ostali plutati na moru. Isti problemi s kvarovima (ne)sretne su posade mučile i 2005.</p>
<p> Unatoč brojnim kvarovima na motorima, smanjio se broj intervencija poduzetih zbog potonuća brodova, a ta je brojka lani bila gotovo tri puta manja nego godinu prije. Osim toga, upola manje lani je zabilježeno i sudara na moru te požara na plovilima. </p>
<p>Zabrinjava stalan trend rasta nastradalih kupača i ronioca, iako se stalno upozoravaju te educiraju o problemima i opasnostima s kojima se mogu suočiti, smatraju u Ministarstvu mora. </p>
<p>Tijekom prošle godine 15 puta su spašavani kupači, a pet puta daskaši. Stradala su i dvojica ronioca na dah, te 10 s bocama.</p>
<p>Kako ističu u Ministarstvu mora, lani tijekom turističke sezone na Jadranu nije zabilježeno niti jedno veće nevrijeme, a sigurnosne mjere Ministarstva dale su određene rezultate, te je i to jedan od razloga što je zabilježeno osam posto akcija manje nego godinu prije, iako svi pokazatelji i dalje govore kako je broj turista i nautičara na jadranskoj obali iz godine u godinu veći.</p>
<p>Tijekom 2006. u akcijama na moru spašeno je 686 osoba (57 više nego godinu prije), ozlijeđeno je 37 osoba, dvije su nestale, a poginulo je 28 osoba (tri više nego u 2005. godini). Na žalost, i dalje se najveći broj nezgoda na moru događa zbog nedovoljnog nautičkog iskustva, slabe opremljenosti brodica i ponašanja posade koja nije u skladu s pomorskim propisima i pravilima, ističu u Ministarstvu.</p>
<p>Savjetuju svima koji izlaze na more da redovito slušaju vremensku prognozu i pozorno prate promjene vremena, te usklade plovidbu sa svojim nautičkim sposobnostima i znanjima. Preporučuju i da svi voditelji brodica i jahti povremeno obnove svoja stečena znanja.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Rupelov slučaj</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nakon nedavnog iskazivanja teritorijalnih pretenzija prema hrvatskom moru sve do Pule, slovenska politika je ovih dana ponovo aktualizirala i svoje stare ambicije vezane uz razgraničenje na kopnu na sjeveru Istre. U Ljubljani tvrde da općina Buje, prodajući neke parcele s lijeve, hrvatske strane, inače graničnog kanala Sv. Odorika, navodno prodaje slovensku zemlju. Zbog toga će slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, kako je najavio, Hrvatskoj uputiti još jednu notu.</p>
<p>Stvar bi bila ozbiljna kada bi se smetnulo s uma da od osamostaljenja dviju država međudržavna granica između Hrvatske i Slovenije na tom području ne ide spomenutim kanalom. Slovenija, istina, osporava tu granicu tražeći za sebe četiri hrvatska zaseoka (Mlini, Škrile, Bužin i Škudelini), gdje se nalazi i kuća znamenitog Jožka Jorasa, koji je i pokrenuo najnoviji slučaj. Hrvatska odgovara da je međurepublička granica u vrijeme raspada bivše SFRJ prolazila tim kanalom te bi, prema Badinterovim načelima, ona trebala postati i međudržavnom međom. Do nekog drukčijeg dogovora Zagreba i Ljubljane granica ostaje na tom odvodnom kanalu rijeke Dragonje, koja inače teče sjevernije, kroz Sečovje.</p>
<p>Hrvatska strana je u više navrata ponudila Sloveniji da taj međusobni spor na kopnu, kao i onaj o razgraničenju na moru, riješe pred odgovarajućim međunarodnim pravosudnim tijelima. Službena Ljubljana je takvu ponudu otklonila vjerojatno zbog bojazni da raspolaže slabim argumentima u svoju korist. Umjesto takva civiliziranog rješenja tog pitanja, kako su to uostalom učinile i mnoge zemlje s dugom demokratskom tradicijom, Slovenija pokušava političkim pritiscima i ucjenama primorati Hrvatsku da joj da teritorijalne ustupke, i to »tijekom njezinih pregovora s EU-om«. </p>
<p>Stoga i najnoviju Rupelovu notu koja će sadržavati teritorijalne pretenzije na hrvatsko kopno, kao i onu nedavnu, u vezi s pojasom mora nad kojim Hrvatska ima suverena prava, treba gledati u tom kontekstu. Kako vrijeme odmiče, a Slovenija dosad ni na jednom mjestu nije uspjela pomaknuti postojeću granicu, tako u Ljubljani raste nervoza. Ta politička nestrpljivost vjerojatno je i razlog da, na primjer, ministar Rupel sada svoje saveznike za takvu politiku protiv Hrvatske traži i među ekstremnim političkim grupacijama. Nedavno je tako preuzeo tezu slovenskog ultranacionalista Zmage Jelinčića o »sukcesiji« Jadranskog mora, dok je sada za »političkog saveznika« izabrao, kako ga i u Sloveniji nazivaju, ridikuloznog Jorasa. S obzirom na partnere, nije ni čudo što Rupel prema Hrvatskoj vodi politiku koja nije ni dobrosusjedska niti europska, nego ona klasično balkanska.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Putin se okreće prema islamu</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ</p>
<p>Samo nekoliko dana nakon što je u Münchenu oštrim riječima napao politiku Sjedinjenih Američkih Država, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je i djelom pokazati svoje neslaganje s Washingtonom. Krenuo je na turneju na područje koje je oduvijek smatrano američkom interesnom zonom. U nekoliko dana, Putin posjećuje Saudijsku Arabiju, Katar i Jordan. </p>
<p>Tradicionalni američki saveznici mogli su čuti od Putina da Moskva nudi pomoć u razvoju nuklearne energije, učvršćivanje političkih i gospodarskih veza s tim zemljama te proširenje dobrih odnosa na ostale islamske zemlje u regiji. Teško je povjerovati da će tradicionalni američki saveznici od prve prihvatiti većinu Putinovih ponuda, ali je sjeme sumnje u američku premoć bačeno i treba vidjeti što će iz toga izniknuti.</p>
<p>Okrećući se islamskim zemljama i naglašavajući daljnji razvoj političkih i svih drugih odnosa s tim svijetom Putin pokušava ugroziti američku dominaciju i dokazati da atmosfera antiamerikanizma koja se manifestira u nekim islamskim krugovima ima svoju utemeljenost u dosadašnjoj američkoj politici. A Moskva, prema Putinovim tvrdnjama, nudi alternativu. </p>
<p>Možda bi ovo okretanje islamu ruskog predsjednika bilo uvjerljivije kad bi službena Moskva imala više razumijevanja za ruske građane islamske vjeroispovijesti, na primjer Čečene. Islamski vjernici u Rusiji ne mogu se baš pohvaliti da ih vlasti pomažu u njihovom vjerskom životu, pa zbog toga i turneja predsjednika Putina u tri islamske zemlje predstavlja ipak vanjskopolitički potez Moskve koji vjerojatno neće imati utjecaja na unutarruske prilike.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mussolini, fojbe i budućnost</p>
<p>Sadašnje iskrice nisu vatra i ne treba na njih tako gledati, osobito zato što bi bilo vrlo korisno da za zajednički stol što prije sjednu Napolitano, Mesić i Drnovšek</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Dok se u Italiji, opet, pojavio »autentični« dnevnik Benita Mussolinija, s druge strane Jadrana mnogo više pozornosti izazvao je istup talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana, pogotovo njegov čin odlikovanja posljednjeg talijanskog upravitelja Zadra iz vremena fašizma, kojeg su ubili partizani. Bacanje fašista u fojbe Napolitano je nazvao »barbarstvom stoljeća« i slavenskom krvoločnom mržnjom.</p>
<p>Reagirao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je sasvim razumljivo osjetljiv na bilo kakve pokušaje revidiranja povijesti. Hrvatska nikad nije i neće podgrijavati vatru u teškim povijesnim temama, svjesna da prije svega treba biti okrenut budućnosti. Isto tako, nikakva revizija povijesti nije u interesu ni Hrvatske ni Italije, pa o povijesnim temama treba govoriti s argumentima koji ne izazivaju negativne reakcije jedne ili druge strane. Zato je i opravdan prijedlog koji je došao iz Hrvatske da se obnovi rad zajedničke hrvatsko-talijanske povijesne komisije. </p>
<p>Hrvatska je isto tako spremna odmah ispuniti sve obveze, i prema Talijanima kojima je oduzeta imovina, ali nije i nikad neće biti spremna za revidiranje dogovora poput Osimskih. </p>
<p>Sadašnje iskrice nisu vatra i ne treba na njih tako gledati, osobito zato što bi bilo vrlo korisno da za zajednički stol što prije sjednu Napolitano, Mesić i Drnovšek. Međutim, bez predrasuda. I kada se otvaraju teške rane iz povijesti, treba prije svega misliti na budućnost. A Hrvatska i Italija ispisuju vrlo dobre stranice knjige budućnosti, od gospodarskih do političkih. Hrvatska u Italiji vidi jednog od najboljih i najvjernijih prijatelja koji je podržava na europskom putu.</p>
<p>Lekcije iz povijesti treba očito još mnogo puta ponoviti upravo zbog toga da se ta i takva povijest - i ona fašistička i ona komunistička - više nikad ne ponovi. Ali, prioritetno je gledati u budućnost, onu zajedničku, europsku. Jer ujedinjena Europa upravo je sigurnost da se i sve ono što je bilo loše u povijesti ne ponovi. </p>
<p>Još je važnije naglašavati da više ne može biti nikakvih revizija povijesnih dokumenata kao ni revizije Mirovnog sporazuma iz 1947. godine. Što je hrvatsko, hrvatsko je. Hrvatska je u svojoj povijesti dosta krvarila ne bi li sačuvala svoj teritorij i neovisnost i nitko to ne može revidirati niti joj oduzeti.</p>
<p>Preko Jadrana prije svega su političari skloni Hrvatskoj. To je premijer Romano Prodi, koji je Hrvatskoj pružio snažnu podršku dok je sjedio u Bruxellesu. Sam Napolitano pripada krugu europskih političara koji znaju da se suvremena Europa temelji upravo na antifašizmu jer je u 20. stoljeću krvarila ponajviše zbog diktatura među kojima je i fašistička.</p>
<p>Sada je na sreću drugo vrijeme i stvara se drukčija Europa. I baš u ime svega onoga što ta Europa predstavlja dobro je izbjegavati sve što nekoga može povrijediti i uvrijediti.</p>
<p>Koja sreća da nije bilo zločina fašista i komunista. Europa, međutim, traži nove teme i nove tonove. U ime te ujedinjene Europe, poviješću neka se bave povjesničari, a političari bi trebali gledati u budućnost.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Cvjetni trg i »Obzor« - to je tradicija</p>
<p>Kad je riječ o zaštiti tradicije i kulturnoga dobra, u ovom slučaju čudi da medijski profesionalci nisu naglasili kako dvije kuće, što su se kao potencijalne ruševine našle u fokusu interesa investitora i gradske uprave, nisu makar koje donjogradske kuće </p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Jednu političku ambiciju moguće je kontrolirati samo ako joj je suprotstavljena druga, podjednako snažna politička ambicija. Ako izvršna vlast nije podvrgnuta snažnoj kontroli predstavničke vlasti, ako unutar predstavničkoga tijela ne djeluje snažna opozicija, ako zakonitost djelovanja lokalnih i regionalnih vlasti čvrsto ne kontrolira središnja vlast, ako uz to svi nisu pod kontrolom neovisne sudbene vlasti, nositelji izvršnih poslova počet će se, prije ili kasnije, samovoljno ponašati i potpadati pod utjecaj korupcije. Umjesto djelovanja u korist općega dobra, pogodovat će privatnim interesima.</p>
<p>Za stabilnost i demokratsku kontrolu javnih vlasti, međutim, nisu dostatne samo politička kontrola i uloga sudbene vlasti. Nužni su preduvjeti demokratskog poretka i odgovorno građanstvo, utjecaj društva na proces donošenja političkih odluka i svijest onih koji obavljaju izvršne poslove o tome kako je za efikasnu javnu upravu važan kontrolni utjecaj medija i javnosti.</p>
<p>Obje temeljne građanske političke doktrine, i liberalna i konzervativna, suglasne su u stavu kako najveću opasnost demokraciji predstavlja revolucionarni (prevratnički) populizam. Protiv njega konzervativci uspostavljaju branu zalaganjem za načelo zakonitosti i uvjerenjem kako je za zakonski poredak najvažnija stabilnost zakona. Tradicija i moral za konzervativce imaju veliko značenje, a to su elementi stabilnosti zakonskoga poretka. Liberali pozivanje na moral u politici smatraju unošenjem iracionalnog elementa, a oni politiku smatraju racionalnom djelatnošću. U njihovoj doktrini revolucionarni se populizam ograničava načelom konstitucionalizma - ustavni okvir mora biti takav da istodobno osigurava i vladavinu većine, ali i zaštitu interesa i prava onih koji tvore trajne ili privremene (političke) manjine. I liberali i konzervativci slažu se u tome da važne temeljne političke odluke treba donositi uz što širu interesnu suglasnost zainteresiranih, bez prijekih odluka koje bi dovele u pitanje tradicionalne vrijednosti (konzervativci) ili interese što su ostali u političkoj manjini (liberali).</p>
<p>Fenomen gubljenja nadzora nad onima koji obavljaju izvršne poslove na razini zagrebačke gradske uprave pokazuje nam kako je, s jedne strane, važno da »svi izvodi moći u društvu ne budu u rukama jedne osobe, frakcije ili stranke« (što je bio moto »otaca utemeljitelja« američke federacije u koncipiranju ustava i političkih institucija), ali da su jednako važni i odgovorno građanstvo, te razvijanje demokratske političke kulture unutar stranaka i političkog sustava. </p>
<p>Trenutačno prijeti opasnost da tekstura jednoga od najvažnijih gradskih trgova u Zagrebu padne žrtvom prevratničkog populizma gradske uprave, »poduprtoga« konkretnim kapitalskim interesima. Kapital ne bi morao biti problem, jer njega racionalna javna vlast može racionalno usmjeravati jer motivi vlasnika kapitala nisu iracionalni i s investitorima se uvijek može dogovoriti takav način investiranja koji neće škoditi javnom dobru, tradicionalnim vrednotama i interesu građana. Vlasnicima kapitala samo je prividno jednostavnije pregovarati s populistima, koji obećavaju jednostavna rješenja i visoke kapitalske prihode. Racionalnim vlasnicima dugoročno su ipak pogodniji optimalni, a ne maksimalni profit, partnerstvo s javnim interesom i prilagodba tradicionalnim vrijednostima.</p>
<p>Kad je riječ o zaštiti tradicije i kulturnoga dobra, u ovom slučaju čudi da medijski profesionalci nisu naglasili kako dvije kuće, što su se kao potencijalne ruševine našle u fokusu interesa investitora i gradske uprave, nisu makar koje donjogradske kuće. Te su dvije zgrade između dva svjetska rata bile pozornicom najvažnijih zbivanja u hrvatskom novinstvu i novinarstvu. U njima je, naime, 1920. nastao prvi moderni hrvatski novinski koncern - Tipografija.</p>
<p>To je akcionarsko društvo izdavalo ugledni, ali neprofitni Obzor, visokotiražni Jutarnji list i Večer. Poput Novog lista, koji je i danas baštinik tradicije, što ju je odlučni pravaš Supilo započeo na početku 20. stoljeća u Rijeci, izvan domašaja austrougarske cenzure, ili Vjesnika, koji je nekoć, kao i danas, bio medij promišljenoga »eurooptimističnog« patriotizma, Obzor je do ukidanja 1941. u bitnome oblikovao hrvatsku kulturnu i političku poziciju. On danas više nije živ, ne utječe izravno na političke procese, ali zaslužuje spomen, a materijalni tragovi njegove prošlosti zaslužuju zaštitu, ali i život primjeren suvremenosti. </p>
<p>Iako su Obzoru, Jutarnjem listu i Tipografiji posvećene brojne stranice, na primjer, u Horvatovim knjigama »Živjeti u Hrvatskoj« ili »Povijest novinarstva u Hrvatskoj« (koja je i sveučilišni udžbenik povijesti novinarstva), oni koji javno brane povijesnu teksturu Zagreba i vrijednosti gradske tradicije kao da su potpuno smetnuli s uma ono što u toj tradiciji predstavljaju Tipografija i Obzor.</p>
<p>Bez tradicije - bila ona u pisanome tragu, vedutama što nas okružuju, ili vrednotama te skupnoj povijesti i sudbini, što nas kao naciju integriraju - teško je razviti odgovorno građanstvo i autonomne društvene institucije. A bez tradicije te njezina poznavanja i razumijevanja nemoguće je obuzdati kojekakve prevratničke populizme i njihovu neobuzdanu prijeku ćud.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kojem kultu pripadaju novinari?</p>
<p>PROF. DR. DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Biti javna osoba znači izgubiti elementarna ljudska prava, pa i pravo na bolest. Bez obzira je li riječ o političkom istomišljeniku ili protivniku, prema bolesnom čovjeku trebamo se odnositi humano. Zato gotovo i nema čovjeka koji ne osuđuje novinarsko seciranje gospodina Ivice Račana i njegovu bolest unatoč njegovoj osobnoj molbi medijima da to ne čine.</p>
<p>Zar je lov na senzacije koje život znače toliko bitan da se krše sve norme pristojnosti, ako već ne sućuti? Čekanje novinara ne samo pred njegovom kućom iz koje sigurno s mukom odlazi u bolnicu, te poglavito čekanje pred vratima kirurga u bolnici uistinu prelazi sve norme kršćanstva, ali i ateizma.</p>
<p>Prema bolesti ili još većem zlu ljudi u većini imaju poseban osjećaj, pa zašto onda vrijeđati te osjećaje radi senzacije koja ih ne zanima. Senzaciji je tu najmanje mjesto i umjesto nje trebalo bi biti barem malo obzira. Ako se tako nastavi, novine će čitati još manje ljudi, suprotno očekivanju izdavača.</p>
<p>Sve vrijeme socijalizma novine su bile pune pozitivnih napisa, što je, naravno, glupo, ali još je gore pisati samo o lošim stvarima i često puta neprovjerenima, a takav je sadržaj svih naših novina osim Vjesnika.</p>
<p>Je li se itko od novinara zapitao kako se osjećao čovjek s jakim fizičkim bolovima i nesretan zbog onoga što ga čeka kad su bljeskali fotoaparati snimajući njegov jad? A kako kad ih ponovo vidi u bolnici? Budimo ljudi i ne kopajmo jame ispod sebe. </p>
<p>Danas njemu, sutra nama.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redoviti sveučilišni profesor</p>
<p> u mirovini u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Trebalo je stajati ‘ljekarnici’</p>
<p>U Vjesniku od 5. veljače 2007. godine objavljen je članak »Liječnici nezadovoljni uvjetima za osnivanje« u kome je dan prikaz aktivnosti Hrvatske ljekarničke komore, vezano uz donošenje novog Pravilnika o uvjetima za osnivanje ljekarni te su u istom objavljene izjave tajnice ljekarničke komore Katice Vugrinčić-Tomičić, mr. pharm. </p>
<p>U naslovu članka, međutim, umjesto ljekarnika očitom pogreškom istaknuti su liječnici te je pritom također pogrešno navedeno da je Katica Vugrinčić-Tomičić tajnica Hrvatske liječničke komore.</p>
<p>Napominjemo da je Hrvatska liječnička komora samostalna, staleška i strukovna organizacija liječnika-doktora medicine na području Republike Hrvatske koja štiti prava i zastupa interese liječnika te se brine o ugledu liječnika i o pravilnom obavljanju liječničkog zvanja.</p>
<p>Nadležnosti i ovlasti Hrvatske liječničke komore odnosno Hrvatske ljekarničke komore jasno su pritom zakonskim propisima odvojene i određene.</p>
<p>Prim. Hrvoje Minigo, </p>
<p>dr. med., predsjednik </p>
<p>Liječničke komore</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Visokom željeznom ogradom protiv građevinskih strojeva</p>
<p>Zagrebački paroh Milenko Popović ne odustaje od borbe za vlasništvo zgrade kina na Cvjetnom trgu</p>
<p>Ulaz u dvorište bivšeg kina Zagreb od utorka »čuva« željezna ograda, postavljenu po nalogu zagrebačkog paroha Milenka Popovića. U razgovoru s novinarima, paroh Popović poručuje da neće odustati od borbe za vlasništvo zgrade kina.</p>
<p>»Ograda je postojala od 1939., kada je podignuta zgrada kina. Prije nekoliko godina srušili su je vandali, a sada se ponovo aktiviramo da bismo spriječili ulaz građevinske mašinerije u dvorište, na koje polažemo pravo«, kaže paroh Milenko Popović. Uređenje bloka Preradovićev trg-Preobraženska-Ilica-Gundulićeva-Varšavska neprihvatljivo mu je sve dok o kinu ne presudi sud ili dok se ne »dogovori« s investitorom Tomislavom Horvatinčićem, koji je kupio kino.</p>
<p>»Na Upravnom sudu sporimo pretvorbu Kinematografa, a podnijeli smo tužbu i Ustavnom sudu. Na Općinskom sudu tražimo poništenje kupoprodajnog ugovora, kojim su Kinematografi kino Zagreb prodali Tvrtki Immo Worldwide«, objašnjava paroh. Prve rasprave još se čekaju, a paroh se nada da će sud donijeti odluku o zabrani raspolaganja imovinom.</p>
<p>Vlasnik Hoto grupe Tomislav Horvatinčić javio se na poziv Vjesnika, ali kazao je da ne može ništa komentirati u svezi s postavljanjem ograde. »Mene u medijima više nema!«, odrješit je Horvatinčić. U jednom od prethodnih razgovora za Vjesnik, Tomislav Horvatinčić je rekao da je njegova tvrtka zakonito kupila kino Zagreb i da je pitanje vlasništva posve čisto. Pročelnik Ureda za graditeljstvo Davor Jelavić za Vjesnik je rekao da je na teren poslao komunalne redare, koji su utvrdili da se ograda neće rušiti, jer je tamo bila i prije.</p>
<p>Na prošlotjednoj sjednici Skupštine grada, čelnici su oprali ruke od slučaja prodaje kina Zagreb. Duško Ljuština, član Poglavarstva zadužen za kulturu izjavio je da Grad, nakon što se odrekao prava prvokupa - kako je to zatražila Srpska pravoslavna crkva - nema nikakve veze s prodajom kina Zagreb i to je odluka Kinematografa.</p>
<p>Stanari zgrade, iza koje se nalazi kino, nisu bili raspoloženi za komentare o postavljanju ograde. Ignorirali su upornu zvonjavu novinara. Oni će, doduše, moći ulaziti u svoje stanove jer je dio ograde ostao otvoren.</p>
<p>Inače, kino Zagreb bilo je u vlasništvu SPC-a do kraja Drugog svjetskog rata. Pedesetih godina kino je nacionalizirano, a kasnije uvršteno u imovinu Kinematografa. SPC je tražila povrat imovine u naturi, ali Hrvatski fond za privatizaciju obeštetio ju je u dionicama, na što nije pristala. Kinematografi su potom pregovarali s SPC-om o prodaji kina, ali tijekom pregovora dogodio se obrat, a novi vlasnik postao je Horvatinčić.</p>
<p>Protiv obnove Cvjetnog prolaza</p>
<p>Dok su radnici bojali ogradu ulaza u dvorište kina Zagreb, aktivisti inicijative Pravo na grad skupljali su potpise za peticiju protiv uništavanja stare gradske jezgre - rušenja kina Zagreb i najavljenog preuređenja Cvjetnog trga. Od subote, kada je počela peticija, do danas skupljeno je 10 tisuća potpisa, koji građani mogu staviti i na protestne razglednice, upućene Poglavarstvu i gradonačelniku Bandiću.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Topla zima uštedjet će do 50 milijuna kuna</p>
<p>Suvremeni sustav donosit će godišnje uštede i do pet milijuna kuna</p>
<p>Sustav nadzora, kontrole i upravljanja ekipama Zimske službe Zagrebačkih cesta u utorak je dobio i službeni »blagoslov« gradonačelnika Milana Bandića i članova Poglavarstva. Novi sustav, koji je koštao nešto manje od četiri milijuna kuna, upoznavat će dispečerski centar na Žitnjaku s trenutačnim položajem i radom svake ralice u gradu, brzini vožnje i slično.</p>
<p>»Prema slobodnoj procjeni, tim sustavom Služba će godišnje uštedjeti oko pet milijuna kuna«, rekao je tehnički direktor Zagrebačkih cesta Stipo Ćorić dodajući da više neće trebati slati 50 kontrolora na teren i provjeravati stanje na ulicama jer će podaci, dobiveni preko satelita i prikazani na velikom ekranu, biti točniji i obuhvatniji, a i arhivirat će se za daljnje analize.</p>
<p>»Tehnika je sve dostupnija i zašto je ne koristiti!«, rekao je gradonačelnik dodavši da je sljedeći korak u modernizaciji uvođenja centralnog sustava praćenja cjelokupnog prometa i signalizacije u Zagrebu, koji će također urediti u Zagrebačkim cestama.</p>
<p> Bandić je istakao da će rješenja Zagrebački holding izraditi još ove godine, a idući tjedan će zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić s suradnicima obići i proučiti sličan sustav u Beču.</p>
<p>Budući da ove godine nije palo mnogo snijega, postavlja se pitanje što s novcem koji je osiguran za Zimske službe? »Novca nikad nema previše jer sve što uštedimo, preusmjeravamo u održavanje cesta«, naglasio je Ćorić procijenivši da će »ušteda« ove godine vjerojatno iznositi 50 milijuna kuna, ali čak ni to nije dovoljno za planirane radove. </p>
<p>Još jedna pozitivna strana toplijeg vremena ove zime, koja će također donijeti uštede, jest činjenica da se oštećenja na kolnicima popravljaju vrućim, što znači kvalitetnijim i dugotrajnijim asfaltom, pa iste rupe neće trebati ponovo asfaltirati u proljeće.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Poplava u Oktogonu razbjesnila građane</p>
<p>Oktogon je, prema izlazu na Ilicu, u utorak poplavljen, što je poprilično uzrujalo građane. Građani su većinom zaobilazili prolaz, a oni u žurbi morali su hodati po prstima da se ne smoče. </p>
<p>Gordan Hanžek, pomoćnik pročelnika Jelavića, zaduženog za gradnju negospodarskih objekata i stanogradnju, rekao je da se krov Oktogona vjerojatno oštetio zbog lošeg stanja dvorišnih pročelja zgrada. »Već je bilo nekoliko poplava jer bi komad fasade pao na stakleni krov Oktogona. Gradsko komunalno gospodarstvo, koje je upravitelj zgrada, utvrdit će vrstu oštećenja«, rekao je Hanžek i istakao da obnova Oktogona prije nepune dvije godine izvedena vrlo kvalitetno.</p>
<p>Međutim, prodavačice u obližnjim trgovinama kažu da poslije svake kiše nastaju poplave otkad je završena restauracija. »Godinama radim u Oktogonu, gdje se prije nisu događale takve stvari«, rekla je prodavačica, koja redovno zove hitne intervencije da uklone vodu.</p>
<p>Da podsjetimo, prije godinu i osam mjeseci završena obnova Oktogona koštala je više od 10 milijuna kuna, a izvođač je bila tvrtka ING-GRAD, koja na upit o poplavama u prolazu, nije željela dati izjavu.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Obilje koncerata za zaljubljene</p>
<p>Umjesto restorana, Zagrepčani mogu izabrati ponešto iz bogate glazbene ponude</p>
<p>Kako to obično biva već se tjednima uoči Valentinova pisalo kako su zagrebački restorani doslovce zatrpani rezervacijama pa svima onima koji nisu osigurali mjesto za sebe i svoju bolju polovicu ostaje da potraže neki drugi oblik zabave. I vjerojatno će proći bolje od ostalih budući da je ponuda prilično velika a brojne rezervacije u restoranima znače i veliku gužvu te čekanja konobara i svega ostalog. </p>
<p>Dakle, svi oni sretno zaljubljeni koji nisu rezervirali mjesto u jednom od zagrebačkih restorana mogu birati između nekoliko koncerata. Tako u Boogaloou nastupa pop grupa Raspashow koja će zaljubljenima izvoditi hitove sa svog albuma »Dignimo sidro«. Pored njih na koncertu će nastupiti Antonija Šola, Emina Arapović, Ivana Radovniković, te Rajko Dujmić i Vladimir Kočiš Zec. </p>
<p>Bitno drugačiju atmosferu obećava Jacques Houdek koji će održati solistički koncert u zagrebačkom kazalištu Komedija. Osim autorskog repertoara tijekom puna dva sata Jacques će izvesti i niz evergreena posebno pripremljenih za tu prigodu. Radio Sljeme izravno će prenositi koncert. Karte za koncert mogu se nabaviti po cijeni od 120 i 150 kuna. </p>
<p>Nakon koncertnih poslastica koje je priređivao samostalno ili u društvu Arsen Dedić je za nastup u Tvornici povodom Dana zaljubljenih, kako i priliči, odabrao društvo svoje supruge Gabi Novak. Koncert pod imenom Jezik ljubavi na klaviru će pratiti Branko Bulić dok će im podršku pružiti sin Matija sa svojim triom. Retrospektiva zajedničkih i samostalnih uspjeha Gabi i Arsena bit će posvećena njihovim nekadašnjim i aktualnim uspjesima. Koncertna promocija CD-a i DVD-a »Oliver a l'Olympia« poklopila se obilježavanjem Valentinova. Naime, veliki koncert Olivera Dragojevića i orkestra Opere HNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke, pod ravnanjem Alana Bjelinskog, održat će se u Košarkaškom centru Dražen Petrović. </p>
<p>Tom prigodom organizator koncerta Radio Cibona obilježit će 15 godina svog rada, a prihod ide za Zakladu Ane Rukavine i za Dom za nezbrinutu djecu i mlađe punoljene osobe Zagreba, u Nazorovoj ulici. Ulaznice za koncert mogu se nabaviti po cijeni od 150 kuna za tribine i 180 kuna za parket. Koncert počinje u 21 sat, a cijena ulaznice je 150 kuna. </p>
<p>Centar Kaptol svoj će sedmi rođendan proslaviti upravo na Valentinovo programom koji počinje u 20 sati. Engleske evergreeni, francuske šansone, talijanske kancone i portugalski fado pjevati će Đani Stipaničev i Jelena Radan, a program će voditi Mila Horvat. </p>
<p>KSET je za svoje zaljubljene goste pripremio koncert Belfast Fooda, dok Močvara ima večer uz DJ-a Marija Kovača te bandove Delvis i Boom Pacha Boom. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>HAK i autoškole traže poskupljenje </p>
<p>Više od osam tisuća kuna morat će izdvojiti oni koji žele naučiti voziti i postati ponosni vlasnici vozačke dozvole. </p>
<p>Naravno, ako Sabor prihvati taj prijedlog izmjene Zakona o sigurnosti cestovnog prometa koji predlaže Hrvatski autoklub i Udruga autoškola. </p>
<p>Tako primjerice, sat vožnje više ne bi koštao 100 već 146 kuna, a konačna cijena osposobljavanja za vozača iznosila bi oko 7500 kuna. Ako se tome pribroje ispiti prometnih propisa i prve pomoći, ispit vožnje i dodatni satovi vožnje, konačna cijena bit će i još veća. </p>
<p>Taj prijedlog, kažu predstavnici autoškola, omogućio bi usklađivanje cijena, bolju opremljenost i veću kvalitetu i autoškola i vozača koji iz njih izlaze. Istovremeno, riječ je o pokrivanju osnovnih troškova. Isto tako, poskupljenje bi trebalo donijeti veće plaće instruktorima, koji su navodno prosječno plaćeni manje od dvije tisuće kuna za svoj rad. </p>
<p>»Riječ je o uvođenju reda u autoškole, odnosno o minimalnim standardima koje mora ispunjavati svaka autoškola«, rekao je u utorak na Okruglom stolu predsjednik HAK-a Sinan Alispahić. Potom je uslijedila burna rasprava, kojoj se pridružio Zlatko Margetić, predsjednik novog Strukovnog sindikata instruktora vožnje koji tvrdi da je riječ o privatnim interesima vlasnika autoškoli, koji žele staviti novac u svoje džepove. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Manjka vam suosjećanja«</p>
<p>Petnaestak članova udruge »Prijatelji životinja« prosvjedovalo je u utorak u podne pred kineskim veleposlanstvom u podsljemenskim Mlinovima. Relativno tiho, držeći transparente, fotografije i natpis na kineskom »Manjka vam suosjećanja«, prosvjedovali su protiv kineske industrije krzna - najjače u svijetu - koja se temelji na obradi krzna ubijenih pasa i mačaka. </p>
<p>Jednosatni prosvjed preko puta zgrade Veleposlanstva osiguravala su tri policijska automobila, a osim slučajnih prolaznika i nekoliko novinara prosvjedu se drugi nije priključio. </p>
<p>»Prijatelji životinja«, predvođeni Lukom Omanom, tako su nastavili akciju »Za Hrvatsku bez krzna«, kojom su se pridružili svjetskoj kampanji i Međunarodnom danu prosvjeda zbog kineskog izvora ne baš male zarade. </p>
<p>Kina, najveći svjetski izvoznik krzna, godišnje usmrti 17 milijuna životinja, pa njezino krzno po posebno povoljnim cijenama probija tržišta diljem svijeta. </p>
<p>»Prijatelji« su ovom prilikom zatražili uvođenje zakonske zabrane uvoza i prodaje krzna od pasa i mačaka, kako bi se - nakon zabrane uzgoja životinja za krzno te uvoza krzna i proizvoda od tuljana - učinio još jedan korak ka stvaranju »osviještene Hrvatske bez krzna«. </p>
<p>Prosvjed je okončan u 13 sati, a više podataka o akciji može se naći na www.prijatelji-životinja.hr. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Desetero mrtvih u pucanjavi u SAD-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Naoružani je muškarac divljao po trgovačkome centru u Salt Lake Cityju i ubio pet osoba, a onda je policija ubila njega, a još su četiri osobe poginule u pucnjavi u Philadelphiji. Policija Salt Lake Cityja rekla je da su identitet napadača i njegov motiv nepoznati, ali da se čini kako je riječ o pucnjavi nasumce po trgovačkome centru Trolley Squareu u središtu Salt Lake Cityja. U drugom incidentu koji se istog dana dogodio u Sjedinjenim Državama, četvorica su muškaraca ubijena, a peti je u kritičnom stanju nakon pucnjave u uredu u philadelphijskoj četvrti Navy Yardu, priopćila je policija. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zbog potresa vlak pao u provaliju</p>
<p>LISABON</p>
<p> - Nakon razornog potresa koji je u ponedjeljak zahvatio sjever Portugala, u gradu Mirandeli zbog odrona tla prigradski je vlak izletio iz tračnica i survao se u provaliju. Prema navodima tamošnje policije, jedna je osoba poginula, dvoje putnika je teško ozlijeđeno, a za dvojicom se još uvijek traga. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Stalo mu srce i proradilo nakon četiri dana</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Daniel Walker trčao je zadnji krug na satu tjelesnog odgoja u svojoj srednjoj školi kada je kolabirao, njegovo oštećeno srce ga je izdalo. Četiri dana kasnije, njegovo srce u zastoju, održavano na životu pomoću aparata za bypass, počelo je ponovo kucati. Roditelji 17-godišnjaka nazvali su to božanskom intervencijom. Njegovi liječnici nisu bili ništa manje zapanjeni. Ja sam kirurg već 10 godina, i to je valjda jedna od najnevjerojatnijih stvari koje sam ikada vidio«, izjavio je dr. Abeel Mangi, Walkerov kardiokirurg u Prezbiterijanskoj bolnici Columbia u New Yorku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Snijeg na Biokovu </p>
<p>MAKARSKA</p>
<p> - Na najvišem vrhu Biokova Svetom Juri u utorak je počeo padati snijeg, a temperatura se spustila na tri stupnja ispod nule, doznaje se od dežurnog tehničara na odašiljaču HRT-a. Zbog vrlo jake bure koja na Makarskom primorju puše prosječnom brzinom od 55 kilometara na sat, a na udare 95 kilometara na sat, od 15 sati prekinut je trajektni promet na liniji Sumartin na otoku Braču-Makarska. Prema informaciji Gradskog centra 112 Makarska, vozače koji se kreću državnom cestom D8 mokrom od kiše upozorava se na dodatni oprez zbog mogućih manjih odrona zemlje, kamenja i granja uz rub prometnice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Medvjed navratio u dvorište</p>
<p>MAPLEWOOD</p>
<p> - Posljednja stvar koju je američka kućanica Lorraine Grossman očekivala da će vidjeti u svom vrtu u gradu Malpewoodu u saveznoj državi New Jersey vjerojatno je 95 kilograma teški mrki medvjed. Ispod stabla se ubrzo okupilo 50-ak znatiželjnih susjeda. Medvjed, koji je brzo pokupio simpatije mještana, na drvetu je ostao sve dok nije stigla veterinarska služba. Medo je pogođen puškom za uspavljivanje i nakon 10 minuta klimanja na drvetu pao je u pripremljenu mrežu. Sljedećeg dana prevezen je i pušten u divljinu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Pucali na sjedište mađarske policije</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Sjedište mađarske policije oštećeno je u utorak ujutro kada je na zgradu pucano iz jurećeg automobila, priopćili su dužnosnici, napomenuvši da u pucnjavi nitko nije ozlijeđen. »Na zgradu je ispaljeno nekoliko metaka, na više katova su oštećeni prozori«, rekla je glasnogovornica Nacionalnog istražnog ureda Emese Horvaczy. U pucnjavi je korišteno automatsko oružje, dodao je policijski glasnogovornik Laszlo Garamvolgyi. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U trbuhu 23 godine imala skalpel</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Nakon što ju je trbuh bolio pune 23 godine, jedna Brazilka napokon je otkrila uzrok svojih patnji: skalpel koji su liječnici zaboravili izvaditi nakon operacije. Skalpel dugačak pet centimetara zaboravili su liječnici javne bolnice u Campos Belosu 1984. kada je žena, sada 47-godišnjakinja, rodila carskim rezom. Kirurški instrument bit će joj izvađen ovoga mjeseca. Brazilka je najavila da će tužiti bolnicu u Campos Belosu čim se oporavi od operacije. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Politički korektan Grammy</p>
<p>Članice Dixie Chicksa kojima su neki 2003. željeli spremiti »lomaču« poput feniksa su postale simbol pobjede liberalizma, čak i u žanru kakav je country</p>
<p>Ne ulazeći dublje u duge (i davne) veze ili pak sukobe popularne glazbe i politike, dodjela američkih glazbenih nagrada Grammy u nedjelju na večer, 49. po redu, neočekivano je postala simbolom političke korektnosti američke glazbene industrije.</p>
<p> Čak pet Grammyja za žensku postavu Dixie Chicks iz Houstona, dakle iz susjedstva Georgea W. Busha, mnogi su protumačili kao podršku glazbene industrije ženama koje su 2003. na koncertu u Londonu izjavile da se srame što su iz iste države kao i Bush, nakon čega je uslijedio »kamenovanje« konzervativne javnosti kod kuće i izbacivanje s programa radijskih postaja. </p>
<p>Nekada plavokosa, danas brineta, Natalie Maines duhovito je s pozornice Centra Staples u Los Angelesu, primajući nagradu, poručila glasačima da su pokazali političku korektnost, te da su »primile njihovu poruku«. Pomalo tromom organizmu golema američkog tržišta i diskografske industrije ipak je trebalo par godina da kritika politike Georgea Busha postane dio svakodnevnoga, svima prihvatljivog govora.</p>
<p> Tko su sve članovi »principijelne koalicije« glazbenika koji su u prošlih nekoliko godina javno agitirali za promjenu američke politike u Iraku? </p>
<p>Dva je Grammyja osvojio i Bruce Springsteen u kategoriji »tradicionalnog folk albuma«, jedan od ključnih glazbenika koji je liberalniji, angažirani jezik unio u američku glazbu posljednjih godina. Također, u kategoriji rock albuma među pet izvođača predložen je bio i Neil Young (rodom Kanađanin) s posljednjom pločom »Living With War« (»Živjeti s ratom«), na kojoj izričito kritizira Bushovu ratnu politiku i traži smjenu, tj. pokretanje »impeachmenta« protiv Busha. </p>
<p>Springsteen je kao neupitna moralna vertikala u sukobu s dijelovima državnog aparata još od pjesme »American Skin (41 Shots)« iz 2000., koja je govorila o ubojstvu obojenog dječaka u Bronxu, nakon čega su ga izvrijeđali, pa zatim na koncertima bojkotirali predstavnici newyorške policije. </p>
<p>Upravo je Springsteen 2003. priopćenjem na svom web-siteu stao »iza« Dixie Chicks, koje su pak izjavile da svoje daljnje poteze vuku razmišljajući »što bi Springsteen napravio u danom trenutku«.</p>
<p> Springsteen je krajem 2004. bio jedan od pokretača turneje Vote For Change kojom su američki glazbenici, uključujući i Dixie Chicks, predizborno agitirali u sedam »neodlučnih«, tzv. swinging država, čiji su glasači presudno odlučivali o uspjehu republikanca ili demokrata na predstojećim američkim izborima. </p>
<p>Upravo u pjesmama odsviranima na posljednjoj turneji, pridodanim na zadnje izdanje albuma »The Seeger Sessions«, Springsteen je jasno poručio da vojnike »vrate kući« (»Bring Them Home«) i da je siromašni jug manje važan od bogatih dijelova zemlje.</p>
<p> Vrlo oštra pjesma »How Can a Poor Man Stand Such Times And Live?« na koncertima je najavljivana kao posveta »predsjedniku-promatraču« kojeg nije bilo briga za vlastito dvorište, o čijoj su vanjskoj politici par godina prije govorile Dixie Chicks. </p>
<p>Zbrojivši sve kockice mozaika, nije teško shvatiti zašto su baš Dixie Chicks pobijedile na Grammyju; angažirane žene kojima su neki 2003. željeli spremiti »lomaču« poput feniksa su postale simbol pobjede liberalizma, čak i u tradicionalno konzervativnom žanru kakav je country.</p>
<p> No, iako je Grammy podržao ideju da patriotizam nipošto ne znači i odsutnost kritike vlasti, ipak je u Los Angelesu nedostajao zajednički nastup Dixie Chicks, Springsteena i Younga.</p>
<p>Springsteenovi prosvjedi</p>
<p>Springsteen je jednoga od dvaju Grammyja osvojio s aktualnim albumom »We Shall Overcome – The Seeger Sessions«, kojim je prosvjedne pjesme iz šezdesetih godina 20. stoljeća, popularizirane u vrijeme Vijetnamskoga rata od strane folk-pjevača Petea Seegera, »prebacio« u današnje vrijeme i dopisao ih po mjeri aktualnih (ne)prilika.</p>
<p> Ukratko, dodao im je aromu aktualne iračke traume i internog kolapsa poslije tragedije u New Orleansu, nakon koje se pokazalo da Amerika može djelotvornije »raditi« u inozemstvu nego na vlastitom terenu. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Rođendan Gidona Kremera u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gidon Kremer, jedan od najistaknutijih violinista današnjice, u okviru turneje kojom slavi svoj šezdeseti rođendan tračak je slavlja donio i u Zagreb, održavši u utorak navečer koncert u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>Došao je s mladim glazbenicima, članovima njegova Komornog orkestra »Kremerata Baltica«, kojega je utemeljio prije točno deset godina i s kojim je gostovao u svim kulturnim metropolama svijeta. </p>
<p>Vrlo uspjelo odabrani program sastavljen od djela Johanna Sebastiana Bacha, Béle Bartóka, Ludwiga van Beethovena i Sofije Gubajduline, čiji je kvartet po prvi put izveden u Hrvatskoj, interpretirali su kvartet »Kremeratini«, sekstet »Kremerata Baltica« i Andrej Puškarev na vibrafonu. Dionicu prve violine ponio je sam Gidon Kremer, svirajući na violini Nicole Amatija iz 1641. godine. </p>
<p>Vrhunsko muziciranje ovih glazbenika publika je nagradila srdačnim pljeskom i povicima odobravanja. Bio je to događaj koji će ova sredina još dugo pamtiti. [Mirta Špoljarić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Predstava o prešućenu djetinjstvu</p>
<p>Izvedba nadahnuta Thomasom Bernhardom u režiji Anice Tomić do boli je rastvorila tragičnu sudbinu našega prostora i vremena </p>
<p>S pojavom S. Becketta i E. Ionesca, teatra apsurda i antiteatra, započelo je vrijeme recikliranja svih tetarskih iskustava, počela je era kazališne sinteze; posmodernizam, što je dobar poticaj za novi početak. Teatar je tako, to je sve očitije, vraćen svojem početku, ritualu, odakle je krenuo na put novih istraživanja.</p>
<p>Slijedeći taj put, Anica Tomić, studentica režije na zagrebačkoj ADU, i Jelena Kovačić, dramaturginja, s glumcima Ivanom Krizmanić, Marijom Tadić, Tvrtkom Jurićem i Deanom Krivačićem osmislile su ispitnu predstavu »Imitatori glasova«, koja je u ponedjeljak,12. veljače doživjela i javnu premijeru u Teatru </p>
<p>Osim Bernhardovih pripovijedaka, koje su tek povod da se ispriča vlastita priča, svoja muka, u predstavi se »koristi istinita poslijeratna bilješka koja govori o susretu i sučeljavanju četiri čovjeka na pikniku gdje se razotkrivaju njihove funkcije u ratu (od zločinca do žrtve). Ta bilješka postaje i okvir Bernhardovim izabranim pričama«. Tu prestaje ono što je možda nužno znati, ali što ne čini predstavu, što ne jamči njezinu umjetničku puninu koju ova izvedba ima. </p>
<p>Sve se događa jednoga kolovoškog dana uz glasanje zrikavca i šlagersku glazbu s magnetofona, na pikniku gdje četiri osobe, dva muškarca (Tvrtko Jurić i Dean Krivačić) i dvije žene (Ivana Krizmanić i Marija Tadić), od kojih jedna traži nestalog sina, preko »rasuta tereta« uspomena pokušavaju uspostaviti komunikaciju, tražeći razlog i opravdanje za svoje propuste i počinjene grijehe. </p>
<p>Sve postaje mučnina kada u Bernhardov svijet, u njegovu atmosferu bezbrižne i lagodne izletničke omamljenosti, u pustoš jednoga lijenoga i hedonističkog društva koje se razara iznutra, ulazi slutnja i iščekivanje iz kojih će nahrupiti razne vrste nasilja: prvo Bernhardova dosada i seksualna perverzija, a na kraju zločin koji se tiče našega vremena i kojemu smo svjedoci.</p>
<p>Malen je put od običnoga, opuštena i omamljujuća čavrljanja na pikniku do osobne drame. Ne pomaže nikakva atmosfera piknika ženi koja traži sina ili muškarcu koji se sjeti počinjenoga zločina. Oni u svakom čovjeku kojega susreću vide lice sina i počinjeni zločin.</p>
<p>Redateljica Anica Tomić nadareno i umješno koristi se Bernhardom da bi predočila dramu svoje suvremenosti. Bez straha da uđe u osamljenost i zlo suvremenoga čovjeka ona rastvara njegovu tragediju prožetu tragedijom epohe koja katarzu nalazi u sjećanju prenapučenu već viđenim i proživljenim događajima - zlima. </p>
<p>U seciranju uzroka i posljedica kakve nam često nudi politička manipulacija i ideološka površnost redateljica je Bernharda pročitala ne samo kao borca protiv konvencija i razvrata građanskoga društva, nego i dokučila njegovu dubinu koja nije opterećena ideologijom nego brigom za čovjeka. Jasno je pokazala da je ne zanima izmanipulirana istina, nego istina koja će spasiti čovjeka.</p>
<p>»Imitatori glasova« je predstava koja je do boli rastvorila tragičnu sudbinu našega prostora i našega vremena. To je predstava koja je lišena natruha isprazne modernosti i glumačkoga ekshibicionizma. Iskrena je jer je svjesna istine koju zastupa. Prepuna je energije, ali ne one za kojom luduju pobornici kazališnoga eksperimentiranja, nego unutarnje glumačke snage, koja govori cijelim svojim bićem.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Cijena »Glembajevih« poslovna tajna</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Ugovor o sufinanciranju programa riječkoga HNK Ivana pl. Zajca vrijedan 830.000 kuna u utorak su potpisali primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i intendantica Mani Gotovac. </p>
<p>Od tih sredstava 200.000 kuna utrošit će se za predstavu Miroslava Krleže »Gospoda Glembajevi« koja će premijerno biti prikazana 9. ožujka ove godine, 100.000 osigurano je za termo-tehničke instalacije, 350.000 za redovitu djelatnost, a ostatak se namjenjuje za druge svrhe. </p>
<p> Potpisivanju ugovora nazočili su i Severina Vučković i Alen Liverić, koji nastupaju u drami »Gospoda Glembajevi«.</p>
<p> »Grad Rijeka kao osnivač kazališta ulaže golema sredstva u našu ustanovu, ali istina je da bi se projekt 'Glembajevi' bez potpore Županije teško realizirao. Riječ je o tome da je najveći pisac hrvatske kulture vrlo zapostavljen, a njegovu posljednjem najvećem djelu mi smo dali potpuno novi pristup – pretvorili smo ga u glazbenu dramu, čime ćemo dokazati da je Krleža pisac našega vremena«, kazala je Gotovac.</p>
<p>Na upit Vjesnikove novinarke koliko stoji ostvarenje projekta »Glembajevi« Gotovac je odgovorila da to ne može točno reći, tim više što su ugovori sponzora, a to su T-mobile i HT, poslovna tajna. Jednim dijelom predstava se financira i sredstvima Erste banke, koja je glavni sponzor cijele sezone.</p>
<p> »Naši 'Glembajevi' bit će 50 posto jeftiniji od opernih izvedbi u drugim hrvatskim nacionalnim teatrima«, izjavila je Mani Gotovac. </p>
<p>»Rijeka je najotvoreniji hrvatski grad, u što sam se uvjerila još za četveromjesečnog boravka ovdje dok sam pripremala 'Karolinu riječku'. Nigdje nisam srela složniji ansambl. U ovoj predstavi nije bitno tko tumači glavne uloge; bitna je energija koju posjeduju svi koji na tome svakodnevno rade po 12 sati«, kazala je Severina.</p>
<p> Mani Gotovac je napomenula da će se »Glembajevi« premijerno izvesti tri puta, a u kratko vrijeme prikazat će se 15 predstava. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Svjetska prvakinja u veleslalomu Nicole Hosp</p>
<p>Prvo austrijsko zlato na Svjetskom prvenstvu</p>
<p>AARE</p>
<p> – Prvo austrijsko zlato na Svjetskom prvenstvu u Aareu! Nakon šest disciplina definitivno je bilo i vrijeme jer Austrija je ipak nacija koja desetljećima vlada ovim sportom. Za prekid te crne serije zaslužna je Nicole Hosp osvojivši zlato u veleslalomu. Druga je, da održi tenzije domaćih navijača, bila Pietilae-Holmner, a treća Talijanka Karbon...</p>
<p>Anja Pärson je zaustavljena na svom putu prema jedinstvenom rezultatu, prema pet zlata na jednom prvenstvu. U prvoj vožnji je bila sedma, ali s obzirom da je najboljih deset bilo skupljena unutar jedne sekunde, imala je šanse u nastavku. Unatoč dobroj vožnji na jednom je dijelu skliznula i završila u snijegu.</p>
<p>U drugoj vožnji je kiksala olimpijska prvakinja u ovoj disciplini Julia Mancuso koja nije uspjela sačuvati najbolje vrijeme prve vožnje, kao niti drugoplasirana Sarka Zahrobska.</p>
<p>Od hrvatskih skijašica nije nastupila Tea Palić koja je na treningu, dan ranije, slomila prednji križni ligament i hitno se vratila u Zagreb. Ana Jelušić je »trenirala« za slalom, a Sofija Novoselić pala u drugoj vožnji...</p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Hosp (Aut) 2:31.72, 2. Pietilae-Holmner (Šve) +0.85, 3. Karbon (Ita) +0.97, 4. Kirchgasser (Aut) +1.15, 5. Mancuso (SAD) +1.26..., 34. Jelušić (Hrv) +5.62... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Slavljenik koji je lani tri puta spašen od stečaja</p>
<p>»Samo smo tri boda, ali i čak 50 milijuna kuna iza Dinama, koji, na žalost svih nas, ne igra u Europi. Mi bismo s tih 50 milijuna danas bili bolji «, kaže Grgić </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Svečanom i radnom sjednicom Skupštine kluba Hajduk je u utorak u poljudskoj kinodvorani obilježio 96. rođendan. Tom se prigodom predsjednik Branko Grgić osvrnuo na proteklu godinu, kako je i sam priznao, jednu od lošijih u novijem razdoblju. </p>
<p>»Navikli smo već na kvalitetne rezultate i uspjehe, no svaki klub ima trenutaka uspona i padova. Prošlu godinu nismo počeli dobro, osjetili smo na svojoj koži onu uzrečicu 'koliko para, toliko muzike'. Pokušali smo improvizacijama, međutim na takav se način ne može dugo opstati. Iako je 2006. godina doista bila loša za nas, ipak smo uspjeli izbjeći Ligu za ostanak, što godinu dana ranije Dinamu nije pošlo za rukom«, kazao je na svečanosti predsjednik Uprave Hajduka, osvrnuvši se i na uvjete u kojima funkcionira klub s Poljuda. </p>
<p>»Svakog nam mjeseca treba oko 2 milijuna kuna da bismo opstali. U prošlih sedam godina aktualnoga vodstva u nekoliko smo navrata klub spašavali od stečaja, samo lani čak tri puta. U 2006. smo vratili oko 1,5 milijuna eura starih dubioza. A to je čak trećina našeg ukupnog proračuna«, napomenuo je predsjednik Grgić, istaknuvši kako je u drugom dijelu godine krivulja uspjeha ipak krenula prema gore. </p>
<p>Splićani su doveli nekoliko iskusnih i provjerenih igrača (Musa, Balatinac, Bartolović, Carević, Živković...), trenerom je imenovan Zoran Vulić, a sezona je, priznaju na Poljudu, krenula znatno bolje i od najoptimističnijih očekivanja. </p>
<p>»U ovom smo trenutku samo tri boda, ali i čak 50 milijuna kuna iza Dinama, koji, na žalost svih nas, ne igra u Europi. Da je nama tih 50 milijuna, bili bismo sigurno još bolji nego sada«, rekao je Hajdukov predsjednik, osvrnuvši se na sadašnjost, ali i na bližu budućnost kluba: </p>
<p>»Nećemo ponavljati pogreške, srce stavljati ispred razuma. Bez obzira na zahtjeve naših navijača, jedini nam je cilj osigurati Europu. O Ligi prvaka nerealno je govoriti, jer bi je, i Dinamo i Hajduk da se udruže, teško uspjeli osigurati.« </p>
<p>Svečanoj Skupštini nazočili su i glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, predsjednik Komisije za mali nogomet Boris Durlen te splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić, koji je svoje izlaganje započeo s »nije sve u financijama«. </p>
<p>»Bez ljubavi prema klubu ne bismo izdržali. Grgić je napomenuo kako Grad Zagreb za Dinamo izdvaja 50 milijuna kuna više nego Split za Hajduk, ali važno je u tom kontekstu kazati i kako je splitski proračun 'težak' oko 700 milijuna kuna, a zagrebački čak 6,5 milijardi. To nije optužba ni zavist, nećemo biti deprimirani. Činimo sve kako bi Splićani svakim danom imali sve više novca, optimizma i uspjeha. Usporedo s tim, jačat će i Hajduk. Split i Hajduk su dvije strane iste medalje«, zaključio je splitski gradonačelnik. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Klasnić prekinuo medijska nagađanja</p>
<p>Mediji i navijači više su se bavili pitanjima o nastavku Klasnićeve karijere od onoga krucijalnog - kako će Ivan ozdraviti i uopće biti sposoban za svakodnevni život </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sam Ivan Klasnić, pod svojevrsnom okupacijom novinara iz Hrvatske, tek izašavši iz bolesničke postelje želio je prekinuti sva nagađanja oko nastavka svoje nogometne karijere. </p>
<p>»Nogomet mi u ovim trenucima nije ni na kraj pameti, zdravlje je najvažnije«, rekao je Klasnić, otac tek dvomjesečne djevojčice, očito već umoran od silnih veleumnih pitanja kada će natrag na nogometni teren. </p>
<p>Klasnićevi zdravstveni problemi sve su samo ne neozbiljni. Bolest bubrega i neuspješna transplantacija nose opasnosti i za svakodnevni život, a kamoli ne za karijeru vrhunskoga profesionalnog sportaša. Već su se u startu mediji i navijači više bavili pitanjima o nastavku Klasnićeve karijere od onoga krucijalnog - kako će Klasnić ozdraviti i uopće biti sposoban za svakodnevni život. Često su napisi i prognoze o povratku na terenu bili na granici neukusa i iritantnosti, pa se ove svježe Klasnićeve rečenice zapravo mogu protumačiti kao vapaj oboljeloga: »Pustite me na miru! Moram ozdraviti, a ne igrati nogomet.« </p>
<p>Dakako da u osjetljivoj duši Ivana Klasnića tinja vjera o mogućem povratku nogometu, no to je tek nada na koju svatko ima pravo i koju mu nitko ne može oduzeti. Stoga i sam kaže da se neće predati, shvaćajući kako je njegovo zdravlje velika i najbitnija barijera prije svakog ozbiljnog razmišljanja o najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu. </p>
<p>Takvim je riječima Klasnić zapravo posramio sve koji su zbog kratkoročnih i patetičnih ciljeva htjeli podići tiražu svojih novina, svoj ugled na osnovi paušalnih i nestručnih prognoza, zaluđujući time sve navijače i ljude dobre volje. Ivan Klasnić je zarana dosegao ozbiljnu sportsku karijeru. S najvećom ozbiljnošću tretira sam sebe u ozbiljnim životnim trenucima i priznajmo da nas je sve nečemu i naučio. Doista, u životu je najbitnije stajati čvrsto na zemlji. Baš kao Klasnić!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatska u skupini s Italijom</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> – U Stockholmu je danas obavljen ždrijeb kvalifikacijskih skupina za plasman na Europsko nogometno prvenstvo U-21 reprezentacija što će se 2009. godine održati u Švedskoj. Hrvatska reprezentacija će igrati u skupini 1 zajedno s Italijom, Grčkom, Albanijom, Azerbajdžanom i Farskim otocima. Kvalifikacije počinju početkom lipnja ove godine, a utakmice posljednjeg kola na rasporedu su 10. rujna 2008. godine. Prvoplasirane ekipe iz deset skupina, kao i četiri najbolje drugoplasirane reprezentacije izborit će plasman u baraž. Potom će 14 reprezentacija biti ždrijebano u sedam parova, a pobjednici sedam play-off susreta pridružit će domaćinu Švedskoj na završnici EP-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamova cirkuska točka</p>
<p>Teatralno brijanje u baru i još teatralnija medijska pompa običan su cirkus</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vedran Ćorluka se obrijao! U baru u centru grada u Bogovićevoj ulibi, pred brojnom publikom, uz pregršt novinara, fotoreportera, pred tv kamerama, uz euforično komentiranje voditeljice »programa«, Dinamov se nogometaš obrijao. Ovo je, ako je slutiti po zanimanju medija, iznimno bitna vijest u našoj svakodnevici. Stanovita je tvrtka, koja proizvodi žilete, odlučila Ćorluku iskoristiti za svoju marketinšku promociju i dopustiti mu da se, zamislite, njihovim ultramodernim žiletom i, zamislite, besplatno obrije. I pritom je, dakako, privukla silnu svitu medija kao muhe na lijepak. </p>
<p> Teatralno Ćorlukino brijanje u baru te još teatralniju medijsku pompu još bismo i shvatili da se mladi Dinamov nogometaš, primjerice, ugledao na proslavljene rokere iz grupe ZZ Top poznate po »bradama do poda«, ali ovako nas sve to podsjeća samo na svojevrsnu cirkusku točku. Štoviše, i same najave ovoga čina u posljednjih nekoliko dana podsjećaju nas na svojedobne pozive u cirkus: dođite, samo kod nas ćete vidjeti ženu s brkovima, psa koji pjeva, rigača vatre... Možda nekome sve ovo zvuči kao obična ironija, ali ne iziskuje li Ćorlukino javno brijanje upravo ovakav tretman? Što je sljedeće? Možda se nekakva tvrtka za proizvodnju wc-školjki također dosjeti iskoristiti nogometaša za marketinšku promociju. </p>
<p> U svakom slučaju, u Dinamu se lijepo zabavljaju uoči nastavka sezone. »Plavi« ovoga vikenda gostuju kod Rijeke u utakmici koju, iz nekog teško dokučivog razloga, već sad mnogi tretiraju derbijem. Rijeka je sedmoplasirana momčad prvenstva s 24 boda manje od Dinama, ali ipak valja priznati da je riječ o klubu koji, barem na deklarativnoj razini, ima visoke ambicije. U prijelaznom su roku Rijekini čelnici osvježili momčad i čini nam se da bi mogla zaigrati dopadljiviji nogomet. </p>
<p> Rijekina bi šansa možda mogla biti i u naoko ležernijem Dinamovom pristupu. Samo koji dan uoči utakmice glavna aktivnost »plavih« je brijanje pred kamerama, dok trener uvježbava momčad s igračem koji ni nema pravo nastupa protiv Rijeke. U klubu su u ponedjeljak doznali da će Carlos propustiti utakmicu zbog žutih kartona. Ipak, kad se »plavi« odluče uozbiljiti, onda im u hrvatskim okvirima malo tko može priprijetiti.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blankin rizik bez profita</p>
<p>Splićanka je propustila skokove na 2.00 m i odmah krenula na 2.02, ali nije bila uspješna</p>
<p>BANSKA BYSTRICA</p>
<p> – Mjesto koje joj je lani donijelo veliku sreću, ove godine Blanki Vlašić nije bilo toliko naklonjeno. Daleko od toga da je skok preko 1.97 metara i četvrto mjesto neuspjeh, ali ostaje zapisano da je Splićanka u Banskoj Bystrici prvi put ove zime ostala bez pobjedničkog postolja, a na kraju i bez prvog mjesta na ovogodišnjoj ljestvici rezultata. Za to je »kriva« Bugarka Venelina Veneva koja je u Slovačkoj odnijela pobjedu sjajnim skokom preko 2.02 m, što je centimetar bolje od dosadašnjeg rezultata sezone koji je četiri dana bio u vlasništvu naše visašice.</p>
<p>Blanka je, podsjetimo, prošle zime u Banskoj Bystrici letjela najviše u karijeri. Preskočila je 2.05 m, čime je došla na četvrto mjesto svih vremena u dvorani, a prvi je put u životu »napala« i svjetski rekord. Očito inspirirana prošlom godinom, Blanka je i ove htjela u Banskoj Bystrici doći barem do osobnog rezultata sezone i zato je prije puta u Slovačku najavila da će riskirati propuštanjem skokova na 2.00 m. Dosad je naša rekorderka najčešće propuštala visinu prije dva metra, ali sada je htjela biti odmorna za pokušaje na 2.02. Rizik joj se na kraju nije isplatio, sva je tri puta rušila letvicu i ostala na preskočenih 1.97 m.</p>
<p>Najveće je iznenađenje priredila Antonietta di Martino koja je prvi put u karijeri preskočila dva metra, što joj je donijelo drugo mjesto. Talijanka ima 28 godina, nikad nije imala većih uspjeha, ali ove zime je očito pronašla dugo traženu formu. </p>
<p>Treća je bila Šveđanka Kajsa Bergqvist koja je, kao i Blanka, isprva preskočila 1.97, ali je naša visašica jednom rušila letvicu na 1.91, što ju je na kraju koštalo postolja. Sljedeći utorak Blanka će ponovno skakati u Kajsinom »dvorištu«, ovaj put u Stockholmu. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Velimir Perasović doživio srčani udar</p>
<p>VITORIA</p>
<p> – U ponedjeljak navečer hrvatski košarkaški trener Velimir Perasović, na radu u Tau Ceramici, osjetio je jake bolove u prsima te doživio lagani srčani udar. Odmah je prebačen na intenzivnu njegu, gdje će biti zadržan idućih sedam dana. Perasovića će na klupi Tau Ceramice na gostovanju u Tel Avivu u 1. kolu drugoga kruga Eurolige zamijeniti pomoćni trener Natxo Lezkano. Iz Vitorije su naznačili kako je situacija s 42-godišnjim Perasovićem trenutačno pod kontrolom. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Grčko-španjolski ples pod obručima </p>
<p>Aktualni prvak, moskovski CSKA, jedini je adekvatni konkurent Panathinaikosu, Olympiacosu, Tau Ceramici, Barceloni i Joventutu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dosta je bilo povratka na Rim, priča o bizarnom Ciboninom ispadanju je izlizana, makar nas je start drugoga kruga Eurolige podsjetio na to. No, Europa neće čekati, u srijedu će šesnaest odabranih momčadi krenuti u lov na europski naslov. Bez Cibone... </p>
<p>Međutim, hrvatska je košarka u drugom krugu u onom svom najboljem smislu. Vujčić predvodi Maccabi, Planinić je prvi igrač Tau Ceramice, Ukić i Kasun bitni igrači Barcelone, Žižić je ponajbolji igrač Olympiacosa, a Prkačin već godinama čvrsti Efesov stup. To je hrvatska garnitura na parketu, a moćna je i struka. Repeša u Rimu, Spahija u Tel Avivu, a Perasović u Vitoriji. I baš u prvom kolu Maccabi ugošćuje Tau Ceramicu, no Perasović, nažalost, neće putovati u Izrael. Razlog: srčani problemi. </p>
<p>Ukupno gledano, svi će stručnjaci i kroničari u prvi plan gurati tri momčadi: branitelja naslova CSKA, Panathinaikos i Tau Ceramicu. Milimetrima ispod su ostale momčadi svjetskih prvaka (Španjolska) i doprvaka (Grčka) - Barcelona, Joventut i Olympiacos...</p>
<p>• Parovi 1. kola </p>
<p>skupina D: Lottomatica – Pau Orthez (srijeda, 20.45), Maccabi – Tau Ceramica (četvrtak, 19.45).</p>
<p>skupina E: CSKA – Joventut (srijeda, 18.15), Partizan – Olympiacos (srijeda, 20.45). </p>
<p>skupina F: Panathinaikos – Efes Pilsen (četvrtak, 19), Barcelona – Prokom (četvrtak, 20.45).</p>
<p>skupina G: Aris – Dinamo (četvrtak, 19.45), Benetton – Unicaja (četvrtak, 20.45). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kostanić-Tošić u drugom kolu </p>
<p>BANGALORE</p>
<p> – Hrvatska tenisačica Jelena Kostanić-Tošić plasirala se u drugo kolo WTA turnira u Bangaloreu. U 1. je kolu pobijedila 20-godišnju Australku Sophie Ferguson s 2-6, 6-1, 6-1. Tako je u mjesec dana dva puta bila kobna za Sophie Ferguson. Pobijedila ju je i u prvom kolu ovogodišnjeg Australian Opena. Jelena Kostanić-Tošić prošle je godine igrala u finalu turnira u Bangaloreu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zabrana zastava zbog sukoba Hrvata i Srba </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Sukobi Hrvata i Srba tijekom nedavnog Australian Opena u Melbourneu alarmirali su policiju i organizatore Svjetskog prvenstva u plivanju i vaterpolu, koje će se u drugoj polovici ožujka održati u Melbourneu. Policija ozbiljno razmatra da zabrani unošenje nacionalnih zastava na natjecanja, a hrvatske i srpske navijačke skupine vjerojatno će se držati na pristojnoj udaljenosti. Australska se policija boji da bi do problema moglo doći već prvog dana vaterpolskih natjecanja, budući da Hrvatska i Srbija igraju utakmice jedna za drugom. Iako su organizatori svjesni da je zabrana zastava prilično nepopularan potez, poručuju kako im je sigurnost gledatelja na prvome mjestu. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Pyongyang prihvatio nuklearno razoružanje</p>
<p>Pet radnih skupina nadgledat će denuklearizaciju Sjeverne Koreje</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Sjeverna Koreja zatvorit će nuklearni kompleks u Yongbyonu, srce svoga nuklearnog programa, a onamo će pustiti i međunarodne inspektore, sve u skladu s planom razoružavanja koji je u utorak dogovoren u Pekingu, javljaju agencije. Prema sporazumu, Sjeverna će Koreja najprije dobiti pomoć u vrijednosti od 50.000 tona nafte kad stavi reaktor pod međunarodni nadzor. Daljnja pomoć u vrijednosti od 950.000 tona nafte uslijedit će nakon zatvaranje reaktora Yongbyon.</p>
<p> Sjeverna Koreja dat će kompletan popis svojih nuklearnih programa, što podrazumijeva i popis svih zaliha plutonija te zatvoriti sve svoje nuklearne objekte, reaktore i pogone za preradu, dogovoreno je u Pekingu. Predviđeno je da objavi koliko točno ima plutonija, goriva koje je upotrijebila za prvo nuklearno testiranje u listopadu prošle godine. </p>
<p>Rok za ispunjavanje preuzetih obveza je 60 dana, a po isteku tog roka ponovo će se sastati ministri vanjskih poslova šest zemalja koje su uključene u pregovore. </p>
<p>Prvi dio pomoći, (koja ukupno iznosi više od 300 milijuna dolara) od 50.000 tona goriva osigurale su Južna Koreja, Kina, Sjedinjene Države i Rusija, ali ne i Japan. Službeni Tokio neće dati pomoć Sjevernoj Koreji sve dok se ne ostvari napredak u rješavanju pitanja japanskih građana zatvorenih u Pyongyangu, potvrdio je u utorak japanski ministar vanjskih poslova Taro Aso. Nacrt sporazuma predviđa osnivanje pet radnih skupina koje će nadgledati proces denuklearizacije Sjeverne Koreje. Među njima, jedna će se baviti koracima koje Sjeverna Koreja mora poduzeti da bi zatvorila svoj nuklearni program, a jedna će se baviti normalizacijom diplomatskih odnosa Pyongyanga i Japana.</p>
<p>Idući sastanak šest zemalja o sjevernokorejskom nuklearnom programu održat će se 19. ožujka u Pekingu, a prvi sastanci na razini radnih skupina počet će u roku od jednog mjeseca. Dvije Koreje, SAD, Rusija, Kina i Japan postigli su taj sporazum nakon teških pregovora što su počeli u četvrtak. Novi plan predstavlja prve korake u primjeni zajedničke izjave koju je tih šest zemalja potpisalo u rujnu 2005. Inače, Sjeverna Koreja izvela je svoj prvi nuklearni pokus 9. listopada 2006. godine, nazvavši ga povijesnim događajem. Nakon toga Ujedinjeni narodi nametnuli su snažne sankcije Sjevernoj Koreji, dok su Sjedinjene Države, odvojeno, još godinu dana ranije uvele financijske restrikcije Pyongyangu. Kao odgovor na sankcije Kim Jong Il pripremao je drugi nuklearni pokus, no do njega ipak nije došlo, a 18. prosinca nastavljeni su šesterostrani pregovori o prekidu sjevernokorejskog nuklearnog programa. [R.D./ J.Š./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Rusija naftovodom zaobilazi Bjelorusiju </p>
<p>Moskva želi zajamčiti izravne isporuke energenata Europi s ruske baltičke obale </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Rusiji bi moglo biti potrebno manje od godinu i pol dana za gradnju naftovoda kojim će zaobići Bjelorusiju i povećati zajamčene izravne isporuke Europi s ruske baltičke obale, u utorak je kazao čelnik ruskog naftovodnog monopola Transnefta. </p>
<p>»Osamnaest mjeseci je daleko predugo«, kazao je Semjon Vainštok na konferenciji u Londonu, odgovarajući na pitanje o vremenu potrebnom za izgradnju novog naftovoda koji bi u konačnici prenosio milijun barela nafte dnevno. »Ako vlada donese takvu odluku, vremenski okvir za gradnju bit će vrlo uzak, čak i prema Transneftovim standardima«, rekao je Vainštok, aludirajući na brzu provedbu nekih od Transneftovih ranijih projekata.</p>
<p>Ideja za taj projekt rodila se prije mjesec dana, nakon što je sukob oko cijena između Rusije i Bjelorusije nakratko obustavio opskrbu više od milijun barela ruske naftne dnevno Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj preko Bjelorusije. Taj sukob s Minskom bio je posljednji u nizu ozbiljnih nesuglasica oko cijena nafte i plina između Rusije i njezinih susjeda, koje su naišle na oštre kritike zapada i potaknuli europske čelnike na inicijativu za diversifikacijom opskrbe.</p>
<p>Transneft je predložio povezivanje s naftovodom u ruskoj luci Primorsk na Baltičkoj obali, preko koje se već izvozi nekih 1,5 milijuna barela ruske sirove nafte dnevno. Projekt je dobio zeleno svjetlo od ruskog ministarstva energetike i čeka odobrenje vlade. »Bude li donijeta takva odluka, razlog će u prvome redu biti zaštita naših europskih partnera, krajnjih korisnika nafte. Rusija dokazuje da je pouzdan dobavljač nafte za zapadna tržišta«, kazao je Vainštok. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uvježbani dupini protiv terorista</p>
<p>Životinje bi trebale »patrolirati« u vodama ispred vojne baze u državi Washington i otkrivati podvodne napadače</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Deseci dupina i morskih lavova uvježbanih da otkriju i uhvate podvodne napadače mogli bi biti poslani da patroliraju u vodama ispred vojne baze u državi Washington, objavila je u ponedjeljak američka Ratna mornarica. U obavijesti Ratna mornarica navodi kako je potrebno pojačati sigurnost oko baze Kitsap-Bangor, u tjesnacu Puget, kod Seattlea. U bazi su smještene podmornice, ratni brodovi i laboratoriji i potencijalno je ranjiva na napade terorista koji bi joj prišli roneći ili plivajući. </p>
<p> Razmatra se nekoliko opcija, ali plan kojem se daje prioritet je slanje do 30 kalifornijskih morskih lavova i Bottlenose dupina, iz Mornaričkog programa morskih sisavaca, smještenog u San Diegu. »Te životinje imaju sposobnosti učiniti ono što treba u ovoj konkretnoj misiji. Kada dupin otkrije osobu u vodi, on ispusti signal, koji posebnoj jednici pokazuje gdje treba tražiti sumnjivca«, izjavio je glasnogovornik Mornaričkog programa morskih sisavaca, smještenog u San Diegu. Dupini su uvježbani i za otkrivanje podvodnih mina, za što su korišteni prilikom invazije Iraka 2003., u akvatoriju luke Umm Qasr. </p>
<p>Morski lavovi nose u gubici posebne lisice vezane na dugačke konopce. Ako životinja pronađe sumnjivog plivača, uvježbana je da mu pričvrsti lisice za nogu. Ratna mornarica SAD dresira morske sisavce od 60-ih godina i u programu drži oko 100 životinja. Većina ih se nalazi u San Diegu, a oko 20 u podmorničkoj bazi Kings Bay u Georgiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uvježbani dupini protiv terorista</p>
<p>Životinje bi trebale »patrolirati« u vodama ispred vojne baze u državi Washington i otkrivati podvodne napadače</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Deseci dupina i morskih lavova uvježbanih da otkriju i uhvate podvodne napadače mogli bi biti poslani da patroliraju u vodama ispred vojne baze u državi Washington, objavila je u ponedjeljak američka Ratna mornarica. U obavijesti Ratna mornarica navodi kako je potrebno pojačati sigurnost oko baze Kitsap-Bangor, u tjesnacu Puget, kod Seattlea. U bazi su smještene podmornice, ratni brodovi i laboratoriji i potencijalno je ranjiva na napade terorista koji bi joj prišli roneći ili plivajući. </p>
<p> Razmatra se nekoliko opcija, ali plan kojem se daje prioritet je slanje do 30 kalifornijskih morskih lavova i Bottlenose dupina, iz Mornaričkog programa morskih sisavaca, smještenog u San Diegu. »Te životinje imaju sposobnosti učiniti ono što treba u ovoj konkretnoj misiji. Kada dupin otkrije osobu u vodi, on ispusti signal, koji posebnoj jednici pokazuje gdje treba tražiti sumnjivca«, izjavio je glasnogovornik Mornaričkog programa morskih sisavaca, smještenog u San Diegu. Dupini su uvježbani i za otkrivanje podvodnih mina, za što su korišteni prilikom invazije Iraka 2003., u akvatoriju luke Umm Qasr. </p>
<p>Morski lavovi nose u gubici posebne lisice vezane na dugačke konopce. Ako životinja pronađe sumnjivog plivača, uvježbana je da mu pričvrsti lisice za nogu. Ratna mornarica SAD dresira morske sisavce od 60-ih godina i u programu drži oko 100 životinja. Većina ih se nalazi u San Diegu, a oko 20 u podmorničkoj bazi Kings Bay u Georgiji. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Karneval sa tisuću lica</p>
<p>Riječki karneval okuplja devet tisuća maškara pod vodstvom kraljice i kralja </p>
<p>Leopardi, klaunovi, pajaci, anđeli i vragovi, likovi su koji se ovih dana mogu sresti na riječkim ulicama. Maškare su, reći će Riječani, preuzele »vlast«, pa je bilo grada veselije i šarenije. Prigodno su ukrašeni kafići i restorani u kojima vas profinjene i ine smiješne maske promatraju sa zidova. Karnevalski ugađaj sa tisuću lica upotpunjen je fašničkim koktelima, slatkišima i drugom gastroponudom. Rijeka i Primorje ovih dana žive u drugoj dimenziji zahvaljujući 24. karnevalu koji su obogatili i prepoznatljivi zvončari. </p>
<p>Trsatska gradina ove im je godine prvi put bila mjesto nastupa na kojem su pokazali autohtone pusne običaje i pučku glazbu. Bučna zvončarska šetnja gradom ne ostavlja promatrače ravnodušnima. Odjeveni u kratke mornarske majice, bijele hlače s ovčjim runom na leđima i tzv. kacigom s rogovima na glavi, zvončari su i ove godine zdušno tjerali zle duhove prizivajući proljeće. Dvojica mladića, Mauro (20) i Antonio (19), ponosni su, kažu, što su članovi zametskih i prvih gradskih zvončara koji podržavaju tradicijske vrijednosti. »Biti zvončar više je od ljubavi. To ne može biti svatko«, kaže Antonio, koji je u zvončarima već 18 godina. </p>
<p>Prvu je opravu dobio s godinu dana i od tada je vjeran skupini koja priziva dobro. Mauro pak šestu godinu tjera zle duhove, a ove je, napominje, smotra zvončara dodatno promijenila trasu, pa ih je izuzev gradskog Korza ugostila i Trsatska gradina. Ni loše im vrijeme ne smeta u zvonjenju zvonima teškim i do osam kilograma. Vise im oko pasa kako bi dok se kreću ritmički mogla zvoniti. Zvončari su i najprepoznatljiviji dio karnevalskog ugođaja. Denis, predvodnik i kapo zametskih zvončara, rekao nam je kako se za fašnički nastup pripremaju cijele godine. Uvijek moraju biti uredni i ispeglani, pa za karnevalskih dana svi u obitelji imaju pune ruke posla. Nastupa je mnogo, a vremena za urediti i oprati odjeću, posebice runo – malo. Iako se ne čini tako, članovi zvončara ulažu dosta i u opremu, samo ovčja koža kojom prekrivaju leđa i nose na glavi stoji 100 eura, zvono je 300, a majica, hlače, cipele, kopice (čarape) više od tisuću. Svaka zvončarska skupina, otkriva Denis, ima svoju koncepciju šetnje i igre na ulicama, kao i načine zvonjenja. Nakon što koreografski izvedu tzv. krug, kapo daje znak zvončarima za odmor. </p>
<p>Da bi mogli dostojno prizivati dobro i predvodnik treba biti u lijepoj, najčešće bijeloj odori sa zlatnim i crvenim trakama i sabljom za pasom odnosno tzv. mačukom od drveta kojom koordinira povorku. Zametski su zvončari ponosni što među njima ima i onih koji dobre duhove i proljeće prizivaju još od 1971. godine. »Onaj tko nema volje za gušte, zabavu i šalu, ne može bit u zvončarima«, kaže Denis, dodajući da su nedavno primili četiri mlade nade. Zvončari se moraju dolično ponašati, jer ih se u suprotnom može kazniti, pa i isključiti iz članstva. No na Trsatskoj će gradini ukrašenoj bakljama vještine plesa i maškaranja pokazati i Riječani. Fašnički je ugođaj nezamisliv bez meštra karnevala Tonyja, ali i ovogodišnje kraljice, studentice prometa Marijane Širole. </p>
<p>Ona je 12. karnevalska kraljica što je titulu zaslužila vedrim duhom, širokim osmijehom i spremnošću za pjesmu i ples, koja pod rukom vodi svojega kralja Joju. Tu je i meštar Tony u zlatnom odijelu pažljivo urešenog lica i s crnim brčićima u stilu Clarka Gablea, a on je 16 godina prezenter riječkog karnevala, jednog od tri najveća u svijetu. Očekuje se devet tisuća sudionika i mnoštvo karnevalskih alegorijskih grupa koje će biti tematski maskirane. Povorke će biti duge oko šest kilometara, a njihova promenada Korzom, odaje meštar Tony, trajat će sedam sati bez prekida. Doći će i maskirani gosti iz Sinja, Makarske, Kaštela, pa poziva sve koji se žele dobro zabaviti da 18. veljače dođu na riječki Korzo. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Europljani su najviši</p>
<p>Norvežani, Danci, Šveđani i Nijemci među najvišim su stanovnicima planeta, a Amerikancima se brza hrana negativno odrazila na stas </p>
<p>Iako je dugo prevladavalo mišljenje da su Amerikanci superiorniji od drugih stanovnika svijeta, to se više ne može tvrditi za njihovu visinu. Dok su se do Drugoga svjetskog rata mogli pohvaliti vodećim mjestom na ljestvici stasa, sada je bitno drukčije. Naime, prvo su mjesto zauzeli Europljani, odnosno Norvežani, Danci, Šveđani i Nijemci koji su posljednjih godina mnogo viši od prosječnih Amerikanaca. </p>
<p>Nedavno je, naime, objavljen izvještaj u »Analima ljudske biologije« dvojice profesora, Johna Komlosa, predavača političke ekonomije na fakultetu u Münchenu, i profesora Benjamina Lauderdalea, ugledna predavača na Princetonu. Oni smatraju da su glavni razlozi takvih promjena u načinu prehrane i stilu života. Amerikancima je, naime, za pad prosječne tjelesne visine glavni krivac sklonost brzoj hrani koja danak očito nije ubrala samo na njihovim proporcijama. </p>
<p>Europljani imaju mnogo bolje organiziran sustav zdravstvene zaštite, bolje se i zdravije hrane te bolje izgledaju. Iako se istraživanjem došlo do podataka da je prosječna Amerikanka bijele puti rođena nakon 1950. još imala tendenciju povećana tjelesna rasta, taj se trend zaustavio nakon 1980., kada je došlo do ekspanzije i lanaca brzom hranom. Tamnoputi Amerikanci rođeni sedamdesetih imaju pak vrlo sličnu prosječnu visinu kako i oni rođeni od osamdesetih na ovamo. Dok Amerikanci stagniraju rastom, Europljani napreduju i sve su više svjesni važnosti dobre forme i zdrava života. Podaci, stoga, Norvežane, Nizozemce, Dance i Nijemce rođene nakon 1960. uvrštavaju među najviše ljude na svijetu. Konkretno, to znači da je mladi bijelac s rođenjem i prebivalištem u SAD-u u prosjeku 4,7 centimetara niži od Nizozemca istih godina. Statistika ne ide u prilog ni Amerikankama: i one su u prosjeku 5,7 centimetara niže od nizozemskih vršnjakinja. Dvojica profesora kažu da se dobiveni rezultati ne trebaju povezivati s imigracijama i genetskim promjenama, jer je riječ o 50 godina, što je prekratko vrijeme da se u genima odrazi način života. </p>
<p>»Treba imati na umu da se prehrana na dva različita kontinenta bitno razlikuje po energetskim i nutritivnim svojstvima, a ona ima važan utjecaj i na psihu, te na umne sposobnosti«, kažu znanstvenici koji su došli do još jednog zaključka. Prema njima bi svatko trebao odvojiti malo vremena za kuhanje obroka od svježih namirnica, i to svakodnevno, bez obzira što hraniti se u restoranu ponekad znači pripadati višem staležu. Dugoročno je, upozoravaju, mnogo isplativije kuhati za vlastitim štednjakom. </p>
<p>Precizna mjerenja, međutim, ne služe samo da bi se pomoglo gastronomiji, odjevnoj ili obućarskoj industriji. Služe i za određivanje standarda u svim segmentima života čovjeka: stanogradnji, izradi namještaja, automobilskoj industriji ili pak u medicinske svrhe za unapređenje zdravstvene zaštite. Nizozemci tako zbog povećana rasta nisu morali samo produljiti postelju nego su izmijenili i standardnu visinu vrata. Visokim je stanovnicima zemlje cvijeća u posljednje vrijeme tako olakšan ulazak u vozila javnog prijevoza, kao i kupnja odjeće koja se šije prema novim mjerama. To je, međutim, unesrećilo trgovce i vlasnike prodavaonica s XXXL veličinama koji su dosad predstavljali iznimku. </p>
<p>Hrvati u prosjeku viši </p>
<p>Mjere stanovništva Hrvatske bitno se razlikuju od proporcija prije pola stoljeća, odnosno od 1962. kada je objavljeno posljednje istraživanje. Antropometrijsko mjerenje provedeno lani pokazalo je da su Hrvati u prosjeku narasli tri do šest centimetara u odnosu prema jugoslavenskom standardu (JUS), te su u prosjeku i teži za nekoliko kilograma. Podaci kažu da je prosječna visina muškaraca 176 centimetara, a težina 82 kilograma. Žene u prosjeku narastu do 163 centimetara i imaju višak kilograma (69). Tinejdžerice u dobi od 17 do 18 godina u pravilu su više od svojih majki za tri centimetra, dakle, jednako onoliko koliko su od svojih očeva viši mladići. Prosječno su najviši muškarci Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije: 179 centimetara. Problema s prekratkim krevetima nemaju muškarci u Varaždinskoj i Križevačkoj županiji gdje, prema istraživanju, žive najniži hrvatski muškarci (172 centimetra). Na tom području žive i najniže Hrvatice. Samo je šest posto Hrvata visoko 192 centimetara, a devet ih je posto je nižega rasta (160 centimetara). Djeca se rađaju s prosječnom duljinom od 50, a u prvom tromjesečju narastu pet centimetara. Dječaci su u prosjeku duži od djevojčica. Sve brži rast i razvoj djece objašnjen je općim poboljšanjem životnih uvjeta i drukčijom prehranom koja sve češće isključuje fast food. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zaljubljeni medenjaci</p>
<p>Kolekcija Kućar primjer je kako se mogu uspješno stopiti baština i suvremenost, ideja i ljubav</p>
<p>U mnoštvu etnosuvenira na našem se tržištu izdvaja Kolekcija Kućar, jedinstvena zbirka posvećena Slavoniji, koju je osmislila i stvorila jedna Dalmatinka. Marketinška stručnjakinja Maja Duka, rođena Šibenčanka koja živi u Zagrebu od prve školske torbe do, kako kaže, daljnjega, u Slavoniju se zaljubila iste godine kad je odlučila pokrenuti vlastitu marketinšku agenciju. »Prije sedam godina prvi sam put vidjela Vinkovačke jeseni, i zaljubila se u to bogatstvo boja, nošnji, hrane, u te vesele i ponosite ljude. Otada sam često putovala u Vinkovce, ali i prijateljima u Osijek i Slavonski Brod, a ljubav prema Slavoniji postajala je sve dublja«, povjerava Maja Duka.</p>
<p>Godinama se baveći smještanjem brendova u tiskane medije, prije dvije je godine poželjela stvoriti vlastiti brend. Privlačila ju je autentičnost, ono što rade mali poduzetnici na osnovu tradicije i, razumljivo, zanimala ju je Dalmacija. No ljubav prema Slavoniji, ali i činjenica da nedostaju slavonski suveniri, a predodžba o njima ne ide dalje od stereotipa – šljivovica + kulen + ručni rad, doveli su do nastanka Kolekcije Kućar. »Nisam željela klasične suvenire, predmete koji samo skupljaju prašinu. Prva mi je asocijacija bila hrana, a druga da ne želim napraviti klasičnu kuharicu, nego spomenar na svijet koji nestaje, neke vrste retro gastro i fotografskog albuma«, objašnjava Duka.</p>
<p>Njezin »Kuharski spomenar Slavonije« nostalgičan je podsjetnik na davna doba i jela koja su zaboravili i mnogi Slavonci, a s njima nas upoznaje od mjeseca do mjeseca, prema tome što se u kojem radilo i jelo. Sve je fotografije snimio Mario Kučera, a »manekeni« i suradnici bili su članovi etnoudruge Danica iz Vinkovaca. Sasvim je svejedno hoće li netko supitu ili mak tortu pripremiti u siječnju (kada se odlično nastavljaju na teška zimska jela), u kolovozu ispeći kolač od paradajza, u studenom se grijati svinjokoljskom kiselom supom, ili neće isprobati nijedan od recepata, spomenar će i one koji nisu nikad kročili u Slavoniju potaknuti da požure onamo. Kao što su jučer mnogi požurili u Vinkovce, gdje je u Muzeju grada bila promovirana Kolekcija Kućar.</p>
<p>»Kako u kolekciji postoje i medenjaci u obliku srca smješteni u, kako su je već neki nazvali – veseloj kutiji, što može biti bolje nego ih službeno predstaviti uoči Valentinova?! Baš kao i cijelu kolekciju koju sam prozvala prema kućarima, zgradama bez dimnjaka sa sobama u nizu namijenjenim mladim parovima koje je za debelih zima najbolje grijala njihova ljubav«, objasnila je Maja Duka kako je nastao tzv. zaljubljeni kolač, ali i znak cijele kolekcije – stilizirana kućica s rodom umjesto dimnjakom, koji su prema njezinim zamislima razradili u Studiju Rašić. I zeleni raster podno golema plavetnila (slavonskog neba, dakako), vidjela je Duka kroz prozor vlaka tijekom svojih čestih putovanja, prateći kako se mijenjaju nijanse zelene na »krpicama« zemlje različitih vlasnika, pa je pretvoren u grafički znak kolekcije. A medenjake, posebno za njezinu agenciju Izraz, od meda, oraha i suhih šljiva proizvode osječki medičari Blažekovići. Oni mijese i veliki medenjak Kućar, koje bi zaljubljenici trebali nasamo prepoloviti i podijeliti, te liniju Zimzelen, božićne medenjake na končićima koji se vješaju na bor. </p>
<p>Treći, a kako Maja Duka najavljuje, ne i posljednji dio Kolekcije Kućar, su podmetači ili »bećarci«, nadahnuti krpama s izvezenim porukama kakve su se nekada vješale na zidove kuhinja. No na njima su bećarske poruke tipa: »Dođi diko nemoj bez alata, nova ćemo probijati vrata«. Šest »bećaraca« izvezle su vezilje iz udruge Danica, a zatim fotografirao Mario Kučera, kako bi mogli biti preneseni na kartonske krugove. Cijela Kolekcija Kućar prelijepa je ljubavna poruka Slavoniji koja budi apetit, i traži još takvih hrvatskih etnosuvenira.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>San na prodaju</p>
<p>I dobar san ima svoju cijenu, a ona je u New Yorku 80 dolara</p>
<p>Suvremeni način života počeo je uzimati svoj danak, a toga su prvi postali svjesni Amerikanci. Kroničan umor i nedostatak koncentracije posljedica su lošeg spavanja. Prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje, čak 70 milijuna Amerikanaca (gotovo trećina odraslog stanovništva) ima problema sa spavanjem.</p>
<p>Tih je podataka svjesna i farmaceutska industrija, pa je u prvih devet mjeseci prošle godine prodano lijekova za spavanje u vrijednosti tri milijarde dolara. To ne uključuje dodatnih 20 milijardi dolara što se potroše za specijalizirane jastuke, madrace i krevete. </p>
<p>No spretni su poduzetnici otkrili još jedan način kako dodatno zaraditi na snu. Tako su izuzetno popularni postali wellnes centri za san, naročito na Manhattanu. U tim se centrima ljudi uz stimulativnu glazbu i ugođaj mogu opustiti i na kratko odspavati. Zadovoljstvo 20-minutnog power napa stoji oko 80 dolara, ali unatoč visokoj cijeni centri su postali pravi hit.</p>
<p>Nicolas Ronco, vlasnik Yelo centra, svjestan je zarade koja se pruža. »Naši su gosti odvjetnici i burzovni mešetari, ljudi koji se zbog stresa i prezaposlenosti ne stignu pošteno naspavati. Mi im nudimo da ponovno napune baterije«, kaže Ronco. </p>
<p>On namjerava otvoriti 25 takvih oaza u New Yorku, a kao potencijalne lokacije vidi i zračne luke, trgovačke centre, urede velikih korporacija i željezničke stanice. Stručnjaci predviđaju da će centri poput Yeloa postati vodeći trend u wellnes industriji ove godine. </p>
<p>Ipak, ima i onih, poput Jessiea Grumana, predsjednika Centra za unaprjeđenje zdravlja, koji novu američku opsesiju smatraju smiješnom. »Danas kada ljudi ne mogu zaspati nekoliko noći zaredom, odmah misle da ih je zahvatila nacionalna epidemija nespavanja. U vrijeme kada se sve može kupiti novcem, valjda misle da mogu kupiti i kvalitetan san«, smatra Gruman.</p>
<p>Sličnog je mišljenja i Abby Fazio, vlasnica ljekarne na Petoj aveniji. »Kada sam u sedamdesetima počela ovdje raditi kao studentica, samo su stariji tražili tablete za spavanje. Danas su mi klijentela ljudi između 25 i 40 godina«, kaže Fazio.</p>
<p>Shvaćali nesanicu ozbiljno ili ne, u nas još nema centara poput Yeloa. Pa dok se i u Hrvatskoj ne otvore slična mjesta na kojima ćete moći »ubiti oko«, najbolje je da se danju bavite nekim oblikom tjelovježbe, što će vam sigurno poboljšati kvalitetu sna.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Usnice su glasnik srca</p>
<p>Ruž za usnice dugo je bio ikona i stoga mnogo više od preparata napravljenog od voska, ulja i boje. Kako je dio snova i želja, ima gotovo fetišističku moć. Nije čudno što je o ružu sniman film, a nadahnuo je i Philipa Johnsona da projektira »Lipstick« zgrade.</p>
<p>U prošlom desetljeću status ruža bio je ugrožen procvatom proizvodnje i potražnje sjajila za usnice, ali sada se ponovno vraća u modu. Velike kozmetičke tvrtke pokušavaju ga redizajnirati i prilagoditi zahtjevima 21. stoljeća. Zato su tijekom prošle godine, Chanel, Dior, Givenchy i Shu Uemura ponudili novo viđenje tog inventara svake ženske torbice. Zna se da je Givenchy samo za razvoj novog ruža Rouge Interdit zaposlio Lucy Nunn i Tobya Snowdowna, par poznatiji po dizajniranju namještaja nego kozmetičkih proizvoda.</p>
<p>»Dizajnirali smo Rouge Interdit imajući na umu precizne geste žene koja uživa u svakom otvaranju svoga ruža«, otkiva Lucy Nunn. </p>
<p>Zbog toga je dvojac vjerojatno inspiriran ruskim matrioškama i manjem je ružu namijenio veću tubicu (kutiju) nego što je potrebno, a koja se otvara prekrasnom svilenom vrpcom. No to nije toliko radikalan zahvat kakav bismo očekivali od dvoje mladih dizajnera (i gotovo da se ruž znatno ne razlikuje od Chanelova Rouge Allure-a), ali je ipak sjajan, šik i diskretan. </p>
<p>»Ideja je bila napraviti object d’art (umjetnički predmet) koji bi gotovo odmah postao statusni simbol«, kaže Toby Snowdowne. No to nisu samo isti stari proizvodi u novom pakiranju. Givenchy je svoj ruž formulirao na istoj tehnologiji tekućih kristala iz kojih se proizvode televizori i računalni monitori. Zanimljivo je i da se Chanelov Rouge Allure otvara nježnim pritiskom na pozlaćenom vrhu kutijice poput rekvizita Jamesa Bonda.</p>
<p>Ipak sva ta dorada neke entuzijaste šminkanja ostavlja hladnima, kao, na primjer, Poppy King, ženu koja stoji iza Lipstick Queena, trenutačno najjačeg brenda u Sjedinjenim Američkim Državama. </p>
<p>»Dajte mi normalan ruž. Ne treba mi svemirska tehnologija i ne želim da mi kuha kavu. Želim staromodan ruž, a to znači malu plastičnu cijev s preparatom u sredini. Za mene ruž ima emocionalno i vizualno značenje. Ružem pokazujemo raskoš, njime možemo ublažiti tužna i monotona razdoblja svoga života. Devedesete su bile pune optimizma, pa se tražio samo sjaj i sjajilo. Danas je drukčije, više nema te raskoši koja je dopirala iz kulture koja nas je okruživala, pa je moramo donijeti sami sa sobom. Ruž je kao sretan pečat – svi mi trebamo malo toga«, uvjerena je Poppy King.</p>
<p>Tako misle i dizajneri kao što su Diane Von Fürstenberg, Proenza Schouler, Marcheza i modna kuća Dior, čije su manekenke na revijama kolekcija za proljeće/ljeto imale našminkane usnice u veselim ružičastim nijansama, od tamne fuksije do svijetle, poput gume za žvakanje. Mnoge je ta najava potakla da se prisjete Coco Chanel koja je jednom dopunila staru izreku da su oči zrcalo duše, rekavši da su usnice glasnogovornik srca. Pogotovo ako su našminkane svjetlucavim dizajnerskim ruževima ružičastih nijansi koje će biti moderne ovoga proljeća.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Za ubojstvo silovatelja izrečene »odgojne mjere«</p>
<p>Mladić će morati dolaziti u savjetovalište za mlade i redovno pohađati školsku nastavu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osamnaestogodišnji mladić (podaci poznati redakciji) u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu proglašen krivim zbog ubojstva Damira Petrića, bivšega specijalaca koji ga je nekoliko sati prije ubojstva silovao, a raspravno vijeće mu je izreklo kaznu tzv. pridržaja maloljetničkog zatvora s rokom kušnje od tri godine. Riječ je o sličnoj sankciji kao i kod uvjetne presude, no u slučaju pridržaja sama sankcija nije izrečena. Naime, ukoliko bi osuđenik u roku od tri godine počinio novo kazneno djelo raspravno vijeće bi mu tada izreklo i presudu za ubojstvo Petrića, te izreklo jedinstvenu kaznu. Osamnaestogodišnjaku su također izrečene i odgojne mjere obaveznog odlaska u savjetovalište za mlade te redovitog pohađanja nastave u školi. </p>
<p>Tijekom trajanja tih mjera, koje moraju trajati najmanje 6 mjeseci, a najviše dvije godine, on će biti pod pojačanim nadzorom Centra za socijalnu skrb. Objavi presude u utora su nazočile i mladićeva majka, te supruga ubijenoga Petrića koje je čitavo vrijeme u sudnici jecala i plakala. Prema presudi osamnaestogodišnjka je osamnaestogodišnjak je ubio Petrića 12. studenoga prošle godine u Petrićevom stanu u Maksimiru neposredno nakon što ga je Petrić silovao. Petrića, bivšega specijalca oboljeloga od PTSP-a, koji je također bio višetruko kazneno evidentiran upravo zbog seksualnih delikata, mladić je ubio sa dva uboda nožem, kada ga je u ponovno pokušao silovati. </p>
<p>Naime, nakon što su ranije upoznali u jednome lokalu u kvartu, Petrić je mladiću ponudio da odu na čevape, a na putu do tamo ga je silovao, zaprijertivši mu da nikome ništa o događaju ne smije reći. Bivši specijalac mu je zatim naredio da ponovno dođe kod njega u kuću, što je uplašeni mladić i napravio, no ponio je nož. Kada je mladić došao k Petriću, ovaj ga je ponovno pokušao silovati, no osamnaestodišnjak mu je dva puta u leđa zario sječivo, od čega je Petrić preminuo.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pljačkaši pošta su prali novac?</p>
<p>Osumnjičeni su Emil Weiss (28), Tvrtko (23) i Domagoj (24) Turković</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Emila Weissa (28), Tvrtka (23) i Domagoja (24) Turkovića, koji su prije mjesec dana kazneno prijavljeni zbog pokušaja pljačke kombija Hrvatskih pošta na Dugavama, te pljačke kladionice i niz provala, Državno odvjetništvo je osumnjičilo i za pljačku kombija »Hrvatskih pošta« na Drvinju, kada je su razbojnici uz prijetnju pištoljima odnijeli 198.000 kuna.</p>
<p>Kako je Vjesnik bio izvijestio nakon podnošenja kaznene prijave, policija je već tada imala indicije bi ekipa koja je stajala iza pokušaja pljačke vozila u Dugavama mogla biti odgovorna i za pljačku na Drvinju, a sada je Državno odvjetništvo zatražilo dupunu istrage i za taj događaj. Štoviše prema Vjesnikovim saznanjima, policija bi uskoro mogla podnijeti novu dopunu kaznene prijave i za prikrivanje izvora nezakonitoga stečenoga novca, odnosno tzv. pranje novca. Naime, tijekom istrage inspektori Odjela općega kriminaliteta PU zagrebačke došli su do indicija da je novi automobil koji je nedavno kupio Weiss, kupljen novcem koji potječe upravo od pljačke u Drvinju. Osim spomenute trojice za navadenu pljačku osumnjičen je još i Duško Janković (24) koji je kao i Domagoj Turković u bijegu, dok su pak njegov brat Tvrtko i Weiss u pritvoru. Prema saznanjima Državnog odvjetništva braća Turković i Janković su se uoči dolaska dostavnog vozila rasporedili u uličicama oko poslovnice »Hrvatske pošte« na Drvinju, pazeći da nitko ne naiđe. Prepad je izvršio Weiss u trenutku kada su zaposlenici vreće sa novcem i poštom unosili u kombi, te im je maskiran »fantomkom«, zaprijetio pištoljem povikavši »Stoj, stoj«, zatim repetirao pištolj i rekao »Daj novac, daj novac«. Zaposlenici su se odmakli od vozila, a Weiss je, tvrdi se u zahtjevu za proširenjem istrage, ključem koji je ostao bravi, otključao sef te uzeo vreće s novcem. </p>
<p>Iako svojedobno policija na konferenciji za novinare nije željela komentirati napise u Vjesniku o mogućem proširenju obrade i na ovo djelo, Odjel općega kriminaliteta je nedavno, 22. siječnja i zatim 2. veljače podnio dva nova posebna izviješća na osnovi kojih je Državno odvjetništvo zatražilo proširenje istrage. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nema odštete jer je vojnik ubio izvan službe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Peteročlanoj obitelji Štoka, čiji je otac, suprug i sin Hugo Štoka u prosincu 1991. ubijen iz službene automatske puške pripadnika Zbora narodne garde HV-a pravomoćnom odlukom zagrebačkog Županijskog suda odbijen je odštetni zahtjev. Iako je prvostupanjski Općinski sud obitelji dosudio mjesečnu naknadu štete od po 500 kuna po članu, umjesto 800 kuna koliko su tražili, Viši sud nije utvrdio odgovornost RH za taj zločin. </p>
<p>Odluka je obrazložena na način da vojnik koji je inače proglašen krivim i pravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ubojstva jer je hicima iz puške ubio Štoka, nije bio u obavljanju službene vojne zadaće. Obitelji Štoka čija je mlađa kćer u vrijeme ubojstva oca imala tek dva mjeseca i ranijom presudom Općinski sud 1994. godine dosudio je jednaki iznos, no i ta je presuda ukinuta 1998. godine. Tada, naime, tijekom sudskog postupka nije bilo utvrđeno je li tužena RH propustila izvršiti nadzor nad unošenjem i iznošenjem oružja, odnosno službene automatske puške koju je vojnik iznio iz baze Trstenik pored Dugog Sela i njome počinio ubojstvo. </p>
<p>Postupak je potom bio u mirovanju do srpnja 2005. kada im je ponovno dosuđeno po 500 kuna no i ta je presuda nedavno preinačena te odlukom Županijskog suda tužbeni zahtjev je odbijen. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prijevarom do milijunskog povrata poreza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protiv osumnjičenih Vibora Č. (50) i Branka G. (57), podnesene su kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu zbog osnovane sumnje da su krivotvorili službene isprave i zloporabali ovlasti u gospodarskom poslovanju i tako si pribavili nepripadnu imovinsku korist u iznosu većem od 1,8 milijuna kuna.</p>
<p>Na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva i temeljem kaznene prijave Ministarstva financija, zagrebačka policija provela je kriminalističku obradu nad osumnjičenim dvojcem. Utvrđeno je da je Branko G., vlasnik obrta kojem je nekoliko puta promijenjen naziv, od srpnja 1998. pa sve do srpnja 2003. godine, izdao 88 lažnih računa na ukupan iznos od 10.251.557 kuna, koje je Vibor Č., kako direktor poduzeća »Pelmen« d.o.o., iskoristio kako bi umanjivao poreznu upravu, izbjegavši poreznu obvezu, odnosno ostvario povrat poreza od 1,8 milijuna kuna. Doznali smo da su obojica osumnjičenih od ranije evidentirani za kaznena djela gospodarskog kriminaliteta. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Vozač »mazde« oduzeo prednost policiji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U raskrižju Selske i Ozaljske ulice, u ponedjeljak, oko 21.15 sati, dogodila se prometna nesreća, u kojoj su sudjelovali policijski »VW golf« i »mazda 626«, zagrebačkih tablica. </p>
<p>Kako smo doznali u PU zagrebačkoj, Slobodan D. (54), vozač »mazde« ušao je u križanje Selske i Ozaljske ulice, no prethodno nije propuštao vozila koja su imala prednost prolaska, pa se zbog toga u prednju desnu strane »mazde« zabio policijski »golf«. U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen policajac VII. PP, Slavko L. (37), kojem je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju. Zbog obavljanja očevida i uklanjanja razbijenih automobila, tramvajski promet Ozaljskom ulicom bio je u prekidu do 22.10 sati. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Plin za još 230.000 stanovnika</p>
<p>Kućanstva bi plin mogla plaćati od 2,5 do 3,12 kuna po prostornom metru, pri čemu je i ovako visoka cijena još uvijek niža od cijene drugih energenata</p>
<p>Da bi olakšala i ubrzala gradnju lokalnih distribucijskih plinskih mreža u županijama i gradovima koji će time biti uključeni u hrvatski plinski sustav, Ina je od Energetskog instituta »Hrvoje Požar« naručila dva milijuna kuna vrijednu studiju plinofikacije šest županija i 19 gradova. </p>
<p>Njihovim čelnicima studiju su uručili ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora Ine Ivan Šuker, Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, i Mirko Zelić, član Inine uprave i izvršni direktor Ina-Naftaplina.</p>
<p>Istarska županija dobila je studiju plinofikacije Umaga, Poreča, Rovinja i Pazina, Karlovačka Ogulina, Ličko-senjska Otočca, Gospića i Senja, Šibensko-kninska Šibenika, Drniša i Knina, Splitsko-dalmatinska Omiša, Sinja i Glavica, Trogira i Makarske, a Dubrovačko-neretvanska Dubrovnika, Nove Mokošice, Ploča i Metkovića. U tim gradovima obuhvaćeno je 230.000 stanovnika, odnosno 75.000 kućanstava. </p>
<p>Zahvaljujući nedavnom dovršenju magistralnog plinovoda Pula-Karlovac već je omogućena gradnja lokalnih mreža u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji, dok će to u ostalim priobalnim županijama biti moguće nakon što najkasnije do 2010. bude sagrađen plinovod od Bosiljeva kroz Liku do Splita s produžetkom do Dubrovnika. </p>
<p>Stručnjaci su u Studiji izradili potrebne stručne podloge za provedbu natječaja za dodjelu koncesija distribucije plina u tim gradovima čime su stvorili pretpostavke za povećanje potrošnje ekološki prihvatljivih goriva: ukapljenog naftnog plina (UNP) i prirodnog plina, nakon izgradnje transportnog sustava.</p>
<p>Naime, UNP se može dopremati željezničkim i auto-cisternama u dijelove Hrvatske do kojih još nisu stigli magistralni plinovodi za prirodni plin. Nakon njihova završetka, UNP se u plinskoj mreži bez problema može zamijeniti prirodnim plinom, a postrojenja za UNP koristiti kad prirodnog plina nema dovoljno. Osim toga, UNP je rješenje za plinofikaciju otoka.</p>
<p>Kad bude dovršen plinovod prema Dalmaciji, godišnja potrošnja plina u kućanstvima bi do 2030. mogla porasti sa sadašnjih 78 milijuna prostornih metara na 160 milijuna prostornih metara, a ukupna sa 146 milijuna »kubika« na 314 milijuna, odnosno, uz realan postotak priključenja od 60 posto, potrošnja bi bila 190 milijuna »kubika«, kaže voditelj izrade studije Robert Bošnjak iz Energetskog instituta.</p>
<p>Studija sadrži i ekonomsko-financijsku analizu prema kojoj bi kućanstva plin mogla plaćati od 2,5 do 3,12 kuna po prostornom metru, ovisno o gradu. Nije riječ o Ininoj cijeni, nego o cijeni s kojom je projekt isplativ te koja je, čak i ovako visoka, još uvijek niža od cijene drugih energenata, objašnjava Tomislav Dragičević. </p>
<p>Naime, stručnjaci su izračunali da su usporedne cijene ekvivalenta lož-ulja 4,44 kune po »kubiku«, a struje čak 5,51 kunu po »kubiku«, dok je jeftinije jedino ogrjevno drvo s 1,86 kuna po »kubiku«. Doduše, uvođenje plina za kućanstva znači i druge troškove - kućnih instalacija i kućnog priključka - koji se procjenjuju na oko 500 eura.</p>
<p>Moguća participacija kućanstava u gradnji distribucijske mreže, prema Studiji, mogla bi iznositi 350 eura po dužnom metru, no građanima se za taj dio participacije umanjuje cijena plina, objašnjava Bošnjak i dodaje da moguća participacija može biti i veća ili je uopće ne mora biti. Sve ovisi o izabranom modelu gradnje distribucijske mreže. </p>
<p>Inače, investicija u distribucijsku plinsku mrežu u 19 gradova u priobalnom dijelu Hrvatske procjenjuje se na oko 64,7 milijuna eura, a projektirana duljina plinovoda je 970 kilometara.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izvoz domaće hrane lani premašio milijardu dolara</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - »Hrvatska je prošle godine izvezla hrane za milijardu i 61 milijun dolara, a poljoprivrednici su pritom dobili 2,4 milijarde kuna državne potpore, te još 400 milijuna kuna subvencije za plavi dizel«, rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec na otvaranju 42. hrvatskog i 2. međunarodnog znanstvenog skupa agronoma, koji se održava od 13. do 16. veljače. </p>
<p>Oko 400 sudionika iz 21 zemlje iznijet će na skupu 315 znanstvenih radova. Potpredsjednik Vlade je napomenuo da je u našoj poljoprivredi trenutačno pokrivenost izvoza uvozom 65 posto, a da će iduće godine porasti na oko 75 posto. Jedan od strateških ciljeva Vlade je da udjel u BDP-u poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te prehrambene industrije sa 6,5 posto naraste na oko 10 posto. Polančec je naglasio da će hrvatska poljoprivreda postati konkurentnija realizacijom državnih planova razvoja govedarstva, sadnje, trajnih nasada, svinjogojstva, povrtlarstva, razvoja branda kulena, kao i programa navodnjavanja u šest županija. Dodao je da našu poljoprivredu muči usitnjenost posjeda te da ih je potrebno okrupniti. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Prva faza modernizacije Rafinerije do 2009.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je u petak s američkom tvrtkom Universal Oil Products (UOP) potpisala Ugovor o izradi osnovnog projekta postrojenja za izomerizaciju, jednog od četiri kapitalna postrojenja u sklopu projekta modernizacije sisačke Rafinerije, izvijestili su u utorak iz Ine. To postrojenje će omogućiti povećanje oktanskog broja lakih frakcija benzina i time poboljšanje kvalitete benzina koji dolazi na tržište. Rok za izradu osnovnog projekta je 22 tjedna. Nakon toga slijedi izrada dokumentacije za raspisivanje međunarodnog natječaja za izgradnju postrojenja. Potpisu Ugovora prethodilo je prihvaćanje Studije o utjecaju na okoliš tog postrojenja. UOP je jedna od vodećih svjetskih kompanija u području baznog inženjeringa i licenciranja u petrokemijskoj industriji, čija se tehnološka rješenja koriste u 132 rafinerije diljem svijeta, od toga 47 u Europi. Potpisivanje tog ugovora nastavak je uspješne dugogodišnje suradnje Ine i UOP-a. Nakon postrojenja za odsumporavanje (Claus) i postrojenja za hidrodesulforizaciju benzina (HDS FCC), to je treće kapitalno postrojenje u sklopu projekta modernizacije rafinerije u Sisku. S predstojećom modernizacijom postrojenja za koksiranje zaokružit će se prva faza modernizacije sisačke Rafinerije, koja bi trebala završiti do 2009., ističu iz Ine. [Željko Bukša]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Operateri najavljuju smanjenje troškova </p>
<p>Najbrže rastuća tržišta su Kina, Indija, Rusija, Pakistan i SAD </p>
<p>BARCELONA (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Ukupan broj mobilnih korisnika u prošloj godini u Europi je iznosio 793,8 milijuna, odnosno 17,8 posto više nego u 2005. godini, rekao je predsjednik svjetske GSM udruge (GSMA) Craig Ehrlich na otvaranju 3 GSM World kongresa u Barceloni.</p>
<p>Dodao je da je glavni pokretač rasta bila Istočna Europa, na koju otpada više od dvije trećine od 120 milijuna novih korisnika, što znači da je zabilježen rast od 32,5 posto, dok je rast u Zapadnoj Europi bio manji od 10 posto. </p>
<p>No, tržište Istočne Europe značajno se razlikuje po razvijenosti, tako Litva, Bugarska, Češka i Rusija imaju penetraciju od 100 posto, dok je broj korisnika mobitela u Turkmenistanu, Tadžikisatnu i Uzbekistanu manji od 10 posto te predstavlja značajan potencijal. </p>
<p>Primjerice, broj korisnika mobitela u Hrvatskoj, prema službenim podacima, nedavno je dosegao 101 posto, dok je u Sloveniji, na kraju 2006. godine, iznosio 86 posto, Srbiji 72 posto itd. </p>
<p>Najbrža rastuća tržišta mobilne telefonije su Kina, gdje je prošle godine prodano više od 77 milijuna mobitela, Indija s više od 53 milijuna, Rusija s 27 milijuna, Pakistan s 26 i SAD s 24 milijuna prodanih mobitela.</p>
<p>Rastući fenomen predstavlja više prodanih SIM kartica, što je pridonijelo većem rastu broja korisnika. Tako na nekim tržištima do 30 posto korisnika posjeduje više od jednog mobitela, što predstavlja iskrivljenu sliku o broju korisnika. Naime, više SIM kartica utječe na iskoristivost izračuna prosječnog prihoda po korisniku. S obzirom na to da se taj izračun odnosi na prihod po korisničkom računu, a ne po korisniku. </p>
<p>U brojkama, taj je iznos u SAD-u 40 eura na mjesec, a u Europi 27, koliko je otprilike i u Hrvatskoj. Vodeći mobilni operateri najavljuju smanjenje troškova, posebice u Zapadnoj Europi, gdje se ove godine očekuje znatnije povećanje broja korisnika, pa je dvoznamenkasti rast prihoda mobilnih operatera stvar prošlosti.</p>
<p>Predsjednik Uprave Vodofona Arun Sarin napomenuo je da penetracija mobilnih korisnika u Indiji iznosi 13 posto, a da tamošnje tržište i dalje raste.</p>
<p>Predsjednik Uprave Mobilkoma Austrije i Telecoma Austrije Boris Nemšić rekao je da u Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Lihtenštajnu imaju 5,5 milijuna korisnika, dok penetracija u Austriji iznosi 115 posto, a tržište i dalje raste.</p>
<p>Najveća svjetska smotra mobilne telefonije i prateće industrije okupila je više od 1300 izlagača.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Najveći proizvođač jednodnevnih pilića </p>
<p>Danas Argus ima 36 kooperanata, te proizvede oko 6,5 do sedam milijuna brojlera godišnje</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Brodska tvrtka »Argus«, koja ove godine obilježava desetu obljetnicu rada, najveći je hrvatski proizvođač jednodnevnih pilića za tržište. No, da nije bilo lako doći do poslovnog uspjeha kazao je veterinar i suvlasnik »Argusa« poduzetnik Nikica Stevanović, koji je s prijateljem i suradnikom Zvezdanom Kičeecom prije deset godina krenuo, kako kaže, ne od ništice, nego od minusa. </p>
<p>Naime, nakon neuspjele privatizacije Veterinarske stanice, Stevanović i Kičeec su se našli na burzi rada. »Trebalo je prehraniti obitelj, pa smo odlučili pokrenuti vlastiti biznis. Posudili smo novac, u Osječkoj ulici unajmili prostor za ured, s vinkovačkom Veterinarskom stanicom ugovorili korištenje polovice kapaciteta njihove valionice, s bečkim partnerom smo ugovorili da nam proda 5000 nesilica uz šestomjesečnu odgodu plaćanja. Nesilice smo smjestili kod tri kooperanta, a kod WET Ćirića na leasing smo kupili kombi, kojim smo sami išli po jaja, vozili ih u Vinkovce na valenje, te vozili piliće kupcima«, priča o počecima Nikica Stevanović. </p>
<p>Stevanović kaže da su i stočnu hranu u početku plaćali kompenzacijom. Kako bi na vrijeme u valionicu dovezli jaja, a piliće kupcima, poslovni su partneri u to vrijeme često prelazili dopuštenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, pa su nakon godinu dana zbrojili plaćene kazne te shvatili da bi s tim novcem mogli platiti jednog vozača. »Tako smo zaposlili prvog vozača, a uskoro i veterinarku, jer smo u unajmljenom prostoru otvorili i našu prvu veterinarsku ljekarnu«, kaže Stevanović. </p>
<p>Budući da je »Argus« uskoro postao poznat po kvalitetnim pilićima, iz godine u godinu povećavao se broj kupaca, a time i kooperanata. Danas ta tvrtka ima 36 kooperanata, na području Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, te proizvede oko 6,5 do sedam milijuna brojlera godišnje. Matično stado, umjesto početnih 5000 nesilica, sada ih broji čak 60.000, koje kao jednodnevne piliće »Argus« uvozi iz Škotske, Nizozemske i Njemačke. </p>
<p>Trenutačno »Argus« posjeduje i vozni park s 11 vozila, kojim kupcima, a ima ih oko 500, piliće isporučuje na prag. Najveći je kupac, s dva i pol milijuna pilića godišnje, pazinski »Puris«. Osim toga, »Argus« već nekoliko godina radi u vlastitom prostoru od 1600 četvornih metara u Industrijskoj zoni »Đuro Đaković« s vlastitim valionicima. Proširena je i veterinarska djelatnost, pa »Argus« u svom sastavu ima sedam veterinarskih ambulanti (Staro Topolje, Velika Kopanica, Donji Andrijevci, Stari Slatniku, Podcrkavlje, Banovci, Slavonski Brod), te pet veterinarskih ljekarni.</p>
<p>Osim peradarstva i veterinarske službe, tu je i sektor dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, gdje je posla također sve više. »Od 26 općina u našoj županiji mi obavljamo deratizaciju u 18, a na području Slavonskog Broda i dezinsekciju, odnosno uništavanje komaraca. Za tu djelatnost imamo sve potrebne potvrde ne samo Ministarstva poljoprivrede nego i Ministarstva zdravstva, što znači da možemo raditi u svim vrtićima, školama pekarnicama i slično«, ističe Stevanović. Kaže da je u tvrtki 86 zaposlenih, od kojih su 24 veterinari, plaće su redovite, do 10. u mjesecu, a »Argus« financira i dodatnu obrazovanje svojih zaposlenika. »Svaku smo godinu poslovali s dobiti, proizvodnja i prihodi sve su veći, a dobar dio dobiti investiramo u tehnološko dopremanje i proširenje proizvodnih kapaciteta«, napominje Stevanović. Dodaje da je u petogodišnjem poslovnom planu cilj otvoriti još osam veterinarskih ambulanti te proširiti DDD djelatnost. </p>
<p>Traže partnera</p>
<p>Govoreći o izvozu i mogućnosti izlaska na europsko tržište, suvlasnik »Argusa« Nikica Stevanović ističe da se izvoz ne isplati, jer je cijena proizvodnje prevelika da bi bili konkurentni, a osim toga količine proizvedenog su nedovoljne za europsko tržište. Stoga su u »Argusu« svjesni da, na pragu ulaska u Europsku uniju, peradarski dio proizvodnje moraju »nasloniti« na snažnijeg partnera. »Nije bitno na koji ćemo se način uvezati s nekom tvrtkom, nego da to napravimo, jer je udruživanje neizbježno«, upozorava Stevanović. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Obnavlja se zajednička povijesna komisija </p>
<p>Idemo podvući crtu pod II. svjetski rat, potezanje toga opterećuje našu današnju javnost koja nema nikakve veze s tim ratom, kazao je predsjednik Mesić</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader složili su se u utorak s prijedlogom da se osnuje komisija koja će istražiti žrtve fojbi kako bi se napokon zaključila ta povijesna tema, objavio je u utorak sam Predsjednik nakon posjeta Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja u Zagrebu. </p>
<p>Predsjednik Mesić je objasnio da bi komisija, sastavljena od talijanskih i hrvatskih forenzičara, trebala istražiti sve fojbe za koje je zainteresirana talijanska strana kako bi se definitivno utvrdio broj žrtava u njima. </p>
<p>»Idemo podvući crtu pod II. svjetski rat, potezanje toga opterećuje našu današnju javnost koja nema nikakve veze s tim ratom«, zaključio je Mesić i najavio da će prijedlog, iza kojeg stoji i premijer Sanader, poslati talijanskoj strani.</p>
<p>Nakon što je u ponedjeljak oštro reagirao na izjave talijanskog predsjednika Giorgija Napolitana ocijenivši ih »izjavama s natruhama rasizma i revizionizma«, novinare je zanimalo podržava li ga u tome premijer Sanader. »Pa jasno da me podržava, jer ja izražavam stavove ove zemlje«, odgovorio je Predsjednik. Dodao je da se odnosi između Italije i Hrvatske ne zaoštravaju, te je istaknuo da su oni i dalje dobri, ali »ima stvari koje se moraju razjasniti«. </p>
<p>Osvrćući se na razdoblje talijanizacije Istre, podsjetio je i na probleme esula i optanata.</p>
<p>»Nisu svi optirali za Italiju jer su to željeli, na neke je sigurno bilo i pritisaka«, primijetio je ističući da se i to mora spomenuti kad se govori o povijesnim događajima. Upozorio je da Italija Hrvatskoj nije platila ratnu štetu. </p>
<p>»Bili su dužni po međunarodnim sporazumima nadoknaditi štetu onima koji su optirali za Italiju«, rekao je Mesić. Istaknuo je da je Hrvatska spremna svoj dio preostalih dugova isplatiti Italiji, ali još nije dobila račun na koji bi to i uplatila. </p>
<p>Time, zaključio je, prestaje svaka naša obveza prema Italiji. Rasprave o Osimskim sporazumima ili Međunarodnom sporazumu o miru ne može biti, zaključio je Mesić, te je poručio: »Svatko tko se poziva na promjene sporazuma koji su međunarodno potvrđeni i koje je Hrvatska preuzela kao sljednica bivše Jugoslavije, taj živi u dubokoj zabludi. Mi nikad nećemo odustati od sporazuma i pravila pacta sub servanda«.</p>
<p>Na tvrdnju talijanskog premijera Romana Prodija da njegove riječi ne odražavaju duh hrvatskog naroda, Mesić je uzvratio: »Mislim kako duh talijanskog naroda ne izražava ni poruka da su zločine učinili krvožedni Slaveni«. Predsjednik je podsjetio da se već dugo dogovara trojni sastanak hrvatskog, slovenskog i talijanskog predsjednika. Sa sadašnjim predsjednikom, rekao je, ne treba posebno razgovarati. »Dobili smo poruke i ja sam poslao poruke, shvatit će ih«, zaključio je hrvatski predsjednik.</p>
<p>Zajednički interes u razvijanju dobrosusjedskih odnosa</p>
<p>U redovnoj komunikaciji ureda premijera Hrvatske i Italije prenesen je hrvatski prijedlog talijanskoj strani da se obnovi rad zajedničke hrvatsko-talijanske povijesne komisije koja bi istražila zločine prije, za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, izjavio je u utorak glasnogovornik Vlade Ratko Maček na upit o kontaktima hrvatskog i talijanskog premijera o kojima izvještavaju talijanski mediji. Prema njima, talijanski premijer Romano Prodi kontaktirao je premijera Ivu Sanadera da bi mu izrazio zaprepaštenje izjavom predsjednika Stjepana Mesića od ponedjeljka. Maček je kazao kako Ured premijera Sanadera naglašava da se Osimski i Rimski sporazumi moraju poštivati te da je hrvatska strana spremna platiti svoj dio duga koji je proizišao iz sukcesije bivše SFRJ. »Oba ureda premijera su istaknula zajednički interes u razvijanju dobrosusjedskih odnosa bez pokušaja revizije povijesti«, zaključio je Maček.</p>
<p>Miroslava Rožanković/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mesić: Treba reći što je činila fašistička armada </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Knjiga Slavka Goldsteina »1941.- godina koja se vraća«, u kojoj se na biografski, autobiografski i dokumentaristički način opisuju zbivanja u Karlovcu i okolici u vrijeme NDH, predstavljena je u utorak navečer u punoj Velikoj vijećnici karlovačkog Gradskog poglavarstva.</p>
<p> Goldstein je na predstavljanju, na kojemu je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, rekao kako želi da njegova knjiga barem malo pridonese da više ne bude »recidiva 1941. godine, kada je genocid bio političko oružje«.</p>
<p> Povjesničar Ivo Goldstein je rekao da nije preoptimističan u ocjeni da knjiga može promijeniti stvari na bolje, pogotovo kada, kako je rekao, opet svjedočimo »talijanskoj jednostranosti i pristranosti o događajima u 2. svjetskom ratu«, te je najnoviju raspravu na relaciji Italija-Hrvatska nazvao »sablažnjivom«.</p>
<p> Predsjednik Mesić je zahvalio autoru što je napisao djelo iz kojega se »može shvatiti ambijent u kojemu može prevladati zlo«, te je ustvrdio da je »na nama da na temelju toga sačuvamo našu djecu od ponavljanja zla«.</p>
<p> Osvrnuvši se na rasprave povodom Dana sjećanja na fojbe, predsjednik Mesić je rekao da je bilo zločina »u postupcima slavenizacije i talijanizacije«. Ponovio je prijedlog da forenzičari istraže sve fojbe da se utvrdi koliko je ljudi ubijeno, na koji način i tko su ti ljudi. »Kada se spominje jedan zločin, neka se onda kaže i o drugom zločinu, ali treba reći što je fašistička armada činila u Hrvatskoj, da su palili i žarili i odvodili ljude u logore«, rekao je Mesić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Turska impresionirana hrvatskim reformama</p>
<p>»Za Hrvatsku je neprihvatljivo stajalište vezivanja pitanja Kosova s političkim kombinacijama vezanim uz Republiku Srpsku«, izjavio je Šeks</p>
<p>ISTANBUL (od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u sklopu dvodnevnog službenog posjeta Turskoj izrazio je hrvatsku potporu ulasku Turske u Europsku uniju, imajući u vidu individualna postignuća i ispunjavanje svih kriterija potrebnih za članstvo.</p>
<p>Predsjednik Sabora Šeks tu potporu izrazio je turskom predsjedniku Ahmetu Necdetu Sezeru. </p>
<p>Dvojica predsjednika složili su se da situacija u BiH ne može biti metoda političke trgovine kada je riječ o konačnom rješenju za Kosovo. »Rješenje statusa Kosova treba donijeti u dijalogu s Beogradom i Prištinom i na tragu Ahtisaarijeva plana. Kada je riječ o BiH, Hrvatska se zauzima da se u sklopu ustavnih promjena zagarantira konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda. Za Hrvatsku je neprihvatljivo stajalište vezivanja pitanja Kosova s političkim kombinacijama vezanim uz Republiku Srpsku. S tim se složio i turski predsjednik«, izjavio je Vladimir Šeks.</p>
<p>Predsjednik Sabora dobio je punu i nedvojbenu potporu za ulazak Hrvatske u EU, a turski predsjednik je iznio mišljenje da ustavno pitanje u EU neće biti zapreka za hrvatsko članstvo u Uniji. Predsjednik Sezer je rekao kako se nada da će rezerve prema Turskoj u EU s vremenom splasnuti. Osim toga, Turska je čvrsto uvjerena da će 2008. Hrvatska dobiti pozivnicu za ulazak u NATO. Turski predsjednik kazao je Šeksu da je Turska impresionirana reformama koje se provode u Hrvatskoj. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Za 43.000 umirovljenika 1,4 milijarde kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) izrazila je u utorak zadovoljstvo što će 43.000 korisnika obiteljskih i najviših mirovina dobiti pravo na obeštećenje. I prijašnje su vlade učinile pomake u provedbi odluke Ustavnog suda o povratu duga umirovljenicima, ali zahvaljujući sadašnjoj vladi svakom je umirovljeniku individualizirano obeštećenje prema državi, rekao je predsjednik HSU-a Vladimir Jordan novinarima. </p>
<p>HSU predlaže da umirovljenici koji se odluče za ubrzan način isplate prvu ratu dobiju u prvom polugodištu ove godine, drugu u drugom polugodištu, a preostale dvije rate u 2008. Onima koji se odluče za povrat cijelog iznosa na šest godina, prva bi rata trebala biti isplaćena u drugom polugodištu ove godine, rekao je Jordan.</p>
<p>Za obeštećenje oko 43.000 umirovljenika, ako bi se svi odlučili za model isplate cijelog iznosa, kroz Umirovljenički fond mora se osigurati 1,4 milijarde kuna, rekao je saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja. </p>
<p>Najvažniji posao HSU-a u ovoj godini bit će da u dogovoru s tijelima izvršne vlasti i kroz parlamentarnu proceduru izmijeni Zakon o mirovinskom osiguranju, kako bi se promijenio materijalni položaj tzv. novih umirovljenika koji su otišli u mirovinu nakon 1. siječnja 1999. Njihova prosječna mirovina trenutačno zaostaje 34 posto, odnosno 531 kunu za tzv. starim umirovljenicima, koji su otišli u mirovinu prije 1999. Prema izračunu HSU-a, ne promijeni li se Zakon, prosječna mirovina novih umirovljenika mogla bi 2009. pasti ispod 1000 kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izjednačavanje bi urušilo reformu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ne može biti izjednačavanja starih i novih umirovljenika, jer bi se u suprotnom urušila mirovinska reforma. Ali razlike među njima potrebno je učiniti prihvatljivima, primjenom drugog i trećeg stupa osiguranja«, istaknula je u utorak državna tajnica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Vera Babić na sjednici Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo posvećenoj materijalnom položaju osoba koje su umirovljene nakon 1. siječnja 1999. godine. </p>
<p>Vera Babić je istaknula da se za mirovine izdvaja 11 posto BDP-a, te da se ne može povećavati proračun za te izdatke. »Dugoročna rješenja treba tražiti u investicijskim fondovima, jer se time potiče rast i razvoj«, poručila je. </p>
<p>Ljiljana Marušić iz HZMO-a upozorila je kako bi se modelom po kojemu se mirovina izračunava na temelju deset najboljih godina Hrvatska vratila u pedesete i šezdesete godine 20. stoljeća - kad je jednu mirovinu financiralo pet ili šest zaposlenika, dok je danas omjer jedan naprama jedan, što primjenu tog modela čini nemogućim. </p>
<p>»Rješenje je da se mirovina izračunava na temelju cjelokupnog radnog vijeka, a da se razlike izjednače«, dodala je. Davorko Vidović (SDP) smatra da bi izdvajanja za mirovine u BDP-u trebalo povećati za jedan posto, čime bi Hrvatska došla na razinu EU-a, za što bi godišnje iz proračuna trebalo izdvojiti 2,5 milijarde kuna više. Vidović za najugroženije predlaže uvođenje državne mirovine. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Diskriminirane spremačice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog neistina i uvreda na račun predsjednika Novog sindikata Marija Ivekovića, Grupacija radnika u zdravstvu tužit će Spomenku Avberšek, predsjednicu Samostalnih sindikata zdravstva i socijalne skrbi, koja je ustvrdila da Iveković razjedinjuje sindikalnu zdravstvenu scenu. O tome je u utorak izvijestila Želimira Vrabec, tajnica Grupacije. Ona i Gordana Miškulin, koordinatorica za medicinsko osoblje KBC-a upozorile su i na nepravde u kolektivnom ugovoru za zdravstvo i u pravilniku o pripravničkom stažu za srednju stručnu spremu. U izradi kolektivnog ugovora nagrađeni su svi osim nezdravstvenih djelatnika, osobito spremačica, koji su, iako izloženi zarazama, ostali bez dodatka na zarazu od osam do 25 posto. Dobra je vijest što je, kako smatraju, krajem prošlog tjedna Gospodarsko socijalno vijeće odlučilo da će i medicinskoj struci srednje spreme biti plaćen sav pripravnički staž, a ne samo pola, kako je bilo predviđeno. Grupacija traži da se svi nezdravstvenim radnicima u kontaktu s bolesnicima vrate koeficijenti za zarazu, a najavljuje i tužbe. [B. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šuker: Naš rad je naša najbolja kampanja</p>
<p>Neargumentirani su napadi na premijera da štiti mafiju, rekao je Šuker </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »SDP lažima i konstruiranim napadima skriva svoje slabosti. Svoje probleme neka rješavaju unutar sebe, a ne na račun HDZ-a«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak. Jarnjak se osvrnuo na nedavne kritike koje su na račun HDZ-a i Vladine politike uputili Ljubo Jurčić i Slavko Linić iz SDP-a, te je ustvrdio da su njihove izjave dio borbe za vlast u SDP-u nakon bolesti čelnika stranke Ivice Račana. </p>
<p>»Račanu želimo brzo ozdravljenje i što skoriji povratak na političku scenu Hrvatske, da se vrati na čelo SDP-a i da bude u utrci za izbore jer politička scena bez Račana bila bi puno siromašnija. No, ono što se događa otkad je otišao neprihvatljivo je jer ostali čelnici SDP-a pokušavaju radikalizirati političku scenu kako bi se dodvorili svojim ljudima koji bi ih prihvatili za lidere«, istaknuo je Jarnjak. Dodao je kako HDZ-u ne odgovara da SDP ima unutarnje probleme jer se onda više bave njima umjesto da daju argumentirane kritike. </p>
<p>Član Predsjedništva HDZ-a i ministar financija Ivan Šuker odbacio je Jurčićeve kritike na račun stanja u gospodarstvu i pozvao se na pozitivne revizije MMF-a. Iznio je podatke prema kojima je Vlada od 2004. godine smanjila vanjski dug za 911 milijuna eura i da je udio države u vanjskom dugu smanjen s 33 na 23,4 posto, a odbacio je i Linićeve tvrdnje da premijer Ivo Sanader štiti mafiju. </p>
<p>»Linić već po navici napada bez argumenata. Pitam ga je li u suzbijanju korupcije bolja vlada koja ima uredne javne financije ili netransparentne, kao što je imala koalicijska vlada. Naš rad je naša najbolja kampanja i mi smo prevelika stranka da bismo bili nečija žrtva«, dodao je Šuker. Neargumentirani su i bez dokaza napadi na predsjednika Vlade da štiti mafiju, rekao je Šuker dodavši da oni koji to čine vjerojatno bolje znaju kako mafija djeluje i nastoje omalovažiti Vladine uspjehe. Na konferenciji za novinare predstavili su se i novi predsjednik Mladeži HDZ-a Mislav Banek, tajnica Katarina Marković i predsjednica Nacionalnog odbora Ivana Markić. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>U Savu vjerojatno doprli teški metali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Analize uzoraka vode nakon ispuštanja tehnološke vode iz Tvornice kože Psunj kod Nove Gradiške u rijeku Rešetaricu, iz koje je onečišćenje doprlo i u Savu, još nisu gotove. Onečišćenje rijeka primijećeno je u subotu. </p>
<p>»Budući da je riječ o onečišćenjima iz Tvornice kože, u rijeku su vrlo vjerojatno doprli teški metali«, rekao je Vjesniku u utorak Željko Makvić, glavni državni vodopravni inspektor. Uzorci vode uzeti su i iz rijeke Česme u kojoj je u ponedjeljak primijećeno onečišćenje, ali i pomor ribe. »Uzorci su uzeti radi rutinske kontrole jer znamo da su u rijeku ispuštene fekalne vode s farme pokraj Rovišća«, kaže Makvić. Vodopravna inspekcija pokrenut će prekršajne postupke protiv farme i Tvornice kože, a krim-policija najavila je i kaznene prijave.</p>
<p>O onečišćenju pak Drave, kojom je u nedjelju ispod mosta u Osijeku plivala naftna mrlja, izjave su suzdržane. Rečeno je da naftne mrlje u ponedjeljak nije bilo i da nema posljedica štetnih za okoliš. Međutim, naftna mrlja ne može samo tako nestati - ili je otplutala nizvodno ili se nataložila uz obalu i na dno, što ne znači da nema posljedica na okoliš. »Problem je u tome što nitko suvislo ne prati učestalost onečišćenja rijeka, trajanje onečišćenja i posljedice koje ona izazivaju po život u vodama«, objašnjava dr. Nikola Tvrtković, zoolog u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.</p>
<p>»Zbog ispuštanja fekalija u Česmu uginule su ribe, što je vidljivo, no tko zna što je još od života u rijeci uginulo«, kaže Tvrtković i dodaje da takvi incidenti u svakom slučaju osiromašuju život u vodotocima. Srećom vodotoci nisu zatvoreni sustavi, pa se u nepovoljnim uvjetima neke ribe uspiju povući u pritoke, te se spasiti. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070214].
|
