NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070413].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 129357 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bez nasilja i pornografije na programu televizije</p>
<p>Uvođenje reda u sadržaj programa jedna je od glavnih novina u prijedlogu izmjena Zakona koji je Vlada nedavno poslala u Sabor</p>
<p>Nasilje i pornografija ubuduće bi se u televizijskim programima mogli vidjeti isključivo u kasnim terminima ili uz prethodno upozorenje da slijedi program s takvim sadržajima.</p>
<p>Uvođenje reda u sadržaj televizijskog programa jedna je od glavnih novina u prijedlogu izmjena Zakona o elektroničkim medijima koji je Vlada nedavno poslala u Sabor.</p>
<p>Najveći je naglasak stavljen na zaštitu djece od neprimjerenog programa, a restrikcije za prikazivanje pornografije i bezrazložnog nasilja jednako se odnose i na one sadržaje koji nisu eksplicitno pornografski i ne prikazuju grubo nasilje kao i na »lakše« sadržaje, odnosno za one »za koje je vjerojatno da bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moralni razvoj djece«. Koji će sadržaji i scene biti dozvoljeni, a koji zabranjeni, odredit će Vijeće za elektroničke medije kojem se izmjenama Zakona povećavaju ovlasti pa će rješavati pitanja koja sada uređuje Ministarstvo kulture podzakonskim aktima.</p>
<p>»Ove izmjene upućuje na europski standard koregulacije. To znači da će Vijeće pozvati pravobraniteljicu za djecu, nakladnike i sve zainteresirane da se dogovore o pravilima i da se u pisanom obliku definira što je i do koje granice dozvoljeno. Zakonom je teško propisati što je pornografija jer se taj pojam mijenja«, kazao je Vjesniku državni tajnik u Ministarstvu kulture Jadran Antolović. Prema Zakonu, iz televizijskog oglašavanja nestat će i svaki govor mržnje, bilo kakav oblik rasne, spolne ili nacionalne diskriminacije, a zabranjuje se i vrijeđanje vjerskih ili političkih uvjerenja.</p>
<p>Vrlo se precizno zabranjuje i reklamiranje oružja, cigareta, lijekova, zdravstvenih usluga i alkohola, što se neće odnositi na pivo koje je prema Zakonu o hrani prehrambeni proizvod. No, dosadašnje reklame za pivo doživjet će značajne promjene jer se u njima konzumiranje piva neće smjeti povezivati s poboljšanim fizičkim stanjem ili vožnjom, niti će se reklamama moći stvarati dojam da potrošnja alkohola pridonosi socijalnom ili seksualnom uspjehu. U reklamama se neće smjeti tvrditi da alkohol ima ljekovita svojstva ili da se njime rješavaju osobni konflikti, a apstinencija ili umjerenost neće se smjeti prikazivati u negativnom smislu.</p>
<p>Prema Antolovićevim riječima, pravila igre također će uz sudjelovanje svih zainteresiranih odrediti Vijeće, pri čemu će se morati riješiti i pitanje skrivenog reklamiranja koje se danas može naći i u filmovima.</p>
<p>Suradnja AZTN-a i Vijeća za elektroničke medije</p>
<p>Predstavnici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Vijeća za elektroničke medije potpisali su u četvrtak Sporazum o suradnji u zaštiti tržišnog natjecanja na području elektroničkih medija, izvijestilo je Vijeće za elektroničke medije. »Dva regulatorna tijela ovim se sporazumom obvezuju da će surađivati na području zaštite tržišnog natjecanja s ciljem unaprjeđenja i potpore razvitku konkurencije na području elektroničkih medija u Hrvatskoj, polazeći od strateške važnosti tog tržišta za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, a osobito mogućih učinaka tržišnog natjecanja na tom tržištu na standard hrvatskih građana«, stoji u priopćenju Vijeća. Za potrebe provedbe Sporazuma dva tijela osnovat će zajednički odbor za suradnju. Sporazum su potpisali predsjednik Vijeća Denis Peričić i član Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Nikola Popović. </p>
<p>Marijan Lipovac /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Siromašnijima lakši pristup sudovima</p>
<p>Besplatne odvjetničke usluge mogle bi dobiti osobe čiji prihodi, uključujući i one članova obitelji, nisu viši od minimalne plaće, a to je sada oko 1700 kuna neto</p>
<p>Već dugo se najavljuje donošenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kojim će se na trošak države i lokalne samouprave osobama slabijeg imovinskog stanja omogućiti lakši pristup sudovima i ostalim državnim tijelima. Doznaje se da će prijedlog tog zakona u Vladinu proceduru ući u srpnju ove godine.</p>
<p>Radni tekst zakona izrađen je još 2005. godine, a zakon još nije donesen zbog manjka novca u državnom proračunu.</p>
<p>Pravo na besplatnu pravnu pomoć ovisit će o imovinskom stanju, odnosno o visini prihoda i imovine tražitelja te usluge, te članova njegove uže obitelji. U radnoj varijanti zakona navodi se da bi besplatne odvjetničke usluge mogle dobiti osobe čiji prihodi, uključujući i one članova obitelji, nisu viši od minimalne plaće, a to je sada oko 1700 kuna neto. U te prihode ne bi se ubrajao dječji doplatak, pomoć za novorođenčad, stipendije, povremeni prihodi osoba s invaliditetom te naknade za udomiteljstvo. Kumulativni uvjet je da tražitelj besplatne pravne pomoći i njegova obitelj nemaju ušteđevinu ili imovinu vrjedniju od dvadeset minimalnih plaća (oko 34.000 kuna). U tu imovinu ulazi nasljedstvo, pokloni, ali ne i stan ili kuća zadovoljavajućeg stambenog prostora za osobe koje u njemu žive, predmeti izuzeti od ovrhe, te automobil vrijedan najviše tridesetak tisuća kuna.</p>
<p>Pravo na besplatnu pravnu pomoć imat će posebno tražitelji azila, žrtve trgovine ljudima, izbjeglice. To pravo bit će restriktivno jer se neće odobravati za postupke pred trgovačkim sudom, za naknadu materijalne štete, pribavljanje građevinskih i lokacijskih dozvola, otvaranje obrtničkih radnji, sastavljanje privatnih isprava, vođenje postupaka za uvredu i klevetu. U kaznenim postupcima pravo na besplatnu pravnu pomoć imat će samo oštećenici, a ne i počinitelji kaznenih djela. U prvoj godini primjene zakona taj oblik pravne pomoći neće se odobravati za radne sporove, ovršne, te izvanparnične postupke.</p>
<p>Ako netko na sudu ili upravnom tijelu dobije prihod ili imovinu zahvaljujući besplatnoj pravnoj pomoći, morat će državi nadoknaditi određene troškove.</p>
<p>Osim odvjetnika, besplatnu pravnu pomoć, osim na sudovima, moći će davati i udruge, te pravni fakulteti. Svi oni, osim iznimno, neće smjeti odbiti pružiti besplatnu pravnu pomoć.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Gumu isplativije reciklirati nego spaliti</p>
<p>Prihvaćajući standarde EU-a, Hrvatska je za 20 posto smanjila količinu guma koja se može spaljivati u cementarama</p>
<p>Hrvatska je ove godine usvojila standard Europske unije po kojem se samo 30 posto otpadnih guma može koristiti kao alternativno gorivo, dok se ostatak reciklira i ponovno vraća u proces proizvodnje guma.</p>
<p>»Do sada se čak polovica otpadnih guma koristila kao gorivo u našim cementarama Koromačno i Našicecement, no oporaba, odnosno reciklaža guma je daleko isplativija, stoga je ove godine smanjen dozvoljeni postotak guma koje odlaze u spalionice«, rekao je Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.</p>
<p>U devet mjeseci, otkako je donesen Pravilnik o otpadnim gumama skupilo se oko 15.000 tona ovog otpada, a Mladineo procjenjuje da bi se u idućih godinu dana Hrvatska, i doslovno, mogla očistiti od svih preostalih odbačenih guma u okolišu. Prema procjenama Fonda, takvih je odbačenih guma još 70.000 do 100.000 tona.</p>
<p>Istodobno se godišnje uveze oko 23.000 tona guma, a u Hrvatskoj je već osigurano da se gotovo sva količina novoproizvedenih otpadnih guma može izreciklirati. Stoga nema potrebe za stvaranjem odlagališta za ovu vrstu otpada.</p>
<p>Uprava Našicecementa zatečena je odlukom Ministarstva o smanjenju količine guma koje se mogu spaliti u cementarama. Smatraju da su ih prije takve odluke trebali konzultirati jer su oni, uz tvrtku Holcim, jedini koncesionari s dozvolom za korištenje guma kao alternativno gorivo u njihovim spalionicama.</p>
<p> »Ovakvim ograničenjem nećemo ni približno moći iskoristiti potencijale postrojenja u koje smo uložili znatna sredstva. Tako ćemo moći zamijeniti tek 2,5 do tri posto osnovnog goriva s otpadnim gumama od planiranih 10 posto«, stoji u priopćenju Uprave društva Našicecement.</p>
<p>Naime, u toj je tvornici instalirano postrojenje kojem se godišnje može oporabiti 8000 tona otpadne gume, koje je, doduše, još na probnom radu. Tvornica ima mogućnost i zbrinjavanja otpadnog ulja, te planiraju uložiti sredstva u postrojenje za zbrinjavanje gorivog dijela komunalnog i industrijskog otpada.</p>
<p>»S obzirom da se postrojenje za otpadne gume ne može mijenjati ni za što drugo, morat ćemo na uštrb otpadnih guma povećati potrošnju konvencionalnog goriva iz neobnovljivih izvora. Time, na žalost, nećemo uspjeti iskoristiti efekte onih ulaganja koja su trebala dovesti do smanjenja potrošnje neobnovljivih izvora energije«, stoji dalje u priopćenju Našicecementa.</p>
<p>Istodobno u cementari Koromačno, koja je u vlasništvu Holcima, smatraju da neće biti potrebe za smanjivanjem potrošnje otpadnih guma u energetske svrhe. »I mi smo zatečeni odlukom Ministarstva, no uz dosadašnji kapacitet od 6000 tona gume koliko spalimo godišnje, mislim da ne premašujemo dozvoljenu količinu čak ni po novoj odredbi«, rekao je Željko Horvat iz Holcima.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Školarine na akciji</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Što će nedostajati mladim ljudima koji na jesen uspiju redovno upisati studij na Sveučilištu u Zagrebu? Nekima gotovo ništa. Moći će ručati za smiješno nisku cijenu u studentskom restoranu, besplatno surfati u domskoj sobi koju plaćaju ni 200 kuna na mjesec, besplatno se voziti ZET-ovim tramvajima i učiti noću u NSK-u, a za školarinu uopće neće znati ili će je platiti kao prošlosezonske tenisice.</p>
<p>Ako ima sreće na prijamnom ispitu, a u srednjoškolskoj diplomi su mu četvorke i petice, student ima sasvim dobru šansu da uleti na fakultet ili akademiju bez plaćanja studija. Zakaže li i malo na prijamnome, po novome će postati linearni student, što mu zapravo dođe kao neka vrsta lutrije. Na jednom fakultetu bi plaćao godišnju školarinu simboličnih 79 kuna, a na drugome 4980 kuna. Zašto je na fakultetu A školarina viša nego na fakultetu B istog područja znanosti, to nije objašnjeno, ali novim linearnim školarinama očito nije baš bio cilj brinuti se za usporedivost skupoće studija na pojedinim fakultetima kao ni za potrebe tržišta nego za prioritete fakulteta. Nekima je, poput Pravnog fakulteta, bio cilj podići cijenu školarine u zamjenu za upis manjeg broja studenata, dok su drugi, kao Ekonomski, ipak poželjeli nastaviti tradiciju nagomilavanja studenata uz uvjet da cijena školarine ne raste. Zbog toga će fakulteti na kojima se dosad plaćala ista cijena školarine, sada naplaćivati različito - Pravni najviše 7000 kuna, a Ekonomski 5500. </p>
<p>Predsjednik studenata Krešimir Bašić i rektor Aleksa Bjeliš došli su nakon dvotjednih pregovora do istog zaključka: novi model nije najbolji, ali je bolji od staroga. Nije dobro što se kvota besplatnih studenata (opet) smanjila, pa će petnaestak posto studenata više nego lani plaćati svoj studij, no barem više nema - plaćaj cijeli studij ništa ili krutih 5500 do oko 9000 kuna. Sada, naime, ima i školarina na akciji po 188 kuna, 399 kuna, 885... </p>
<p>Neki već sada tvrde da će već iduće godine biti jasno kako ni akcijske školarine čija se cijena penje od 10 do maksimalnih 9500 kuna nisu baš pravedne, pa će se krenuti u potragu za drugim modelom. Sveučilište kojem kronično nedostaje novca trudi se na razne dobre i one manje dobre načine da mu prihod (od školarina) raste, no to koliko će uistinu biti »bogato« još će neko vrijeme ovisiti najviše o državi i budžetu koji planira upucati u visoko obrazovanje. Upravo o tome ovisit će i cijena koju će morati platiti roditelj želi li svom potomku omogućiti visoku naobrazbu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Uzdrman kriminalni milje</p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
<p>Razbijen lanac koji je krijumčario čak 1000 Albanaca »vrijednih« sedam milijuna kuna, kriminalistička obrada sedamdesetak osoba, te uhićenje njih četrdesetak, kao i razbijanje lanca krijumčara heroina vrijednog milijun kuna, te uhićenje desetak osoba povezanih s zloporabom droge, rezultati su hrvatske policije na kojima mogu pozavidjeti mnoge europske policije.</p>
<p>Naime, dvije odvojene koordinirane akcije, koje su uključivale više stotina policijskih službenika, potvrđuju da je hrvatska policija spremna za borbu protiv najsloženijih oblika kriminala, te da se istodobno može uhvatiti u koštac s više organiziranih zločinačkih skupina. Treba napomenuti kako su se u akcije uključile i policije susjednih zemalja, no najveći je dio »posla« ipak obavila upravo hrvatska policija, pokazavši time da može zaštiti svoju granicu, a time i europsku, s obzirom da je na »vratima« schengenske granice.</p>
<p>Najavljene pripreme i osuvremenjivanje policije kako bi mogla zadovoljiti europske standarde i stati uz bok najuspješnijim policijama pokazuju rezultate koji premašuju očekivanja, zbog čega njezino vodstvo nerijetko dobiva pohvale izvan hrvatskih granica. Hrvatska je policija stoga svojim iskustvom i znanjem upotpunjenim suvremenom opremom još jednom uzdrmala osobe iz kriminalnog miljea.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Cenzurirana pravda</p>
<p>Kakva je to presuda koja se donosi uz znanje sudaca da se temelji na nepotpunom dokaznom materijalu, i to zato što je optuženoj strani dopušteno zatajiti glavne dokaze</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Nakon otkrića New York Timesa da je Međunarodni sud u Haagu (ICJ) u svojoj nedavnoj presudi amnestirao Srbiju od izravne odgovornosti za genocid u Srebrenici dijelom i zato što je Haaški sud (ICTY) odobrio Srbiji da zataji, zapravo prikrije, neke od ključnih dokaza koji svjedoče o ulozi Beograda u ratu u BiH, nužnim se čini postaviti nekoliko pitanja.</p>
<p>Prvo, kakva je to presuda koja se donosi uz znanje sudaca da se temelji na nepotpunom dokaznom materijalu i to zato što je optuženoj strani dopušteno zatajiti glavne dokaze koji bi je mogli teretiti? Drugo, zašto taj međunarodni sud, nakon suočavanja s dokumentima u kojima su cijele stranice bile »zacrnjene«, nije od Beograda zatražio cjelovitu dokumentaciju iako je na raspolaganju imao pravne mjere kojima je to mogao postići? I treće, zašto je ICTY, odnosno, haaško tužiteljstvo, konkretnije Carla del Ponte, sklopilo pogodbu s Beogradom da u zamjenu za dokumente koji navodno optužuju Slobodana Miloševića pristane na cenzuru dokumenata koji se tiču uloge Srbije u agresiji na BiH, ali i Hrvatsku?</p>
<p>Članak u New York Timesu sugerira da su i ICJ i ICTY bili sudionici nečasne pravosudne igre kojoj je glavni cilj bio donošenje presude koja se ne bi temeljila na potpunoj istini nego na selektivno odabranim dokazima. Zbog takvog pristupa ni ne čudi što je dobar dio međunarodne javnosti takvu presudu iz Haaga još ranije označio kao pravosudnu prijevaru koja je zapravo sramota za tu instituciju. Dokazi izneseni u članku u New York Timesu, sada im daju za pravo. Međutim, oni koji su stajali iza takve presude, ipak su postigli svoj cilj. Pravorijek Međunarodnog suda u Haagu je konačan i neopoziv i po tom pitanju se pred tim tijelom više ne mogu voditi nikakvi sporovi.</p>
<p>Međutim, ta nova saznanja o načinu vođenja postupka pred ICJ-om povodom tužbe BiH za genocid protiv Srbije, možda bi mogla imati utjecaja na tijek hrvatske tužbe protiv Beograda za agresiju i genocid koja je podnesena istom sudu. ICJ bi se najprije trebao proglasiti nadležnim za tu tužbu, a ako se to dogodi, Hrvatska će vjerojatno zatražiti da se i ti »zacrnjeni« dijelovi transkripata s vrhovnog savjeta obrane, pojave pred tim sudom kao dio dokaznog materijala. Doduše, i BiH je to tražila, ali je ICJ odbio taj zahtjev. Nova okolnost bi mogla biti jedino u tome da je takva praksa sudaca Međunarodnog suda sada posredstvom New York Timesa dospjela u međunarodnu javnost i da je osuđena, te da neki novi sastav tog pravosudnog tijela, kada se bude odlučivalo o hrvatskoj tužbi, neće zbog svojih moralnih načela htjeti ponoviti tu pogrešku.</p>
<p> Žalosno je što je većina sudaca Međunarodnog suda pristala na sudjelovanje u takvoj nimalo časnoj pravosudnoj blamaži. </p>
<p>Posebna je pak priča ICTY i glavna haaška tužiteljica, koji su svojom nagodbom s Beogradom iz 2003. i trasirali put za ovakvu sramotnu presudu. To amnestiranje Srbije od odgovornosti za genocid novi je prilog u mogućoj biografiji Carle Del Ponte u kojoj važno mjesto svakako imaju ranije amnestije vrha JNA (Kadijević, Adžić...), amnestija političkog vodstva SFRJ (Jović, Kostić), kao i amnestija za rušenje Vukovara, koje po njoj nije bilo izloženo »pretjeranom granatiranju« iako je sravnjen do temelja za razliku od Knina ili Benkovca, koji navodno jesu, iako su ostali čitavi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Strategija gospodarenja otpadom utemeljena je na općim načelima EU-a </p>
<p>Hrvatska je, kao država kandidatkinja za članstvo u EU, dužna uskladiti nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Unije</p>
<p>Odbor za problematiku ekološkog postupanja i gospodarenja otpadom (PEPGO) serijom priopćenja za javnost traži promjenu Strategije gospodarenja otpadom uz tvrdnju da »sadašnja strategija ne samo da nije sukladna ekološkim načelima i polazištima nego nije u suglasju ni sa Zakonom o otpadu, a posebno ne uzima u obzir ekološke činjenice i kriterije povezane s odgovornostima koje proizlaze iz globalne klimatske krize«. Odbor je pozvao Europsku banku za obnovu i razvitak »da ne financira projekte Republike Hrvatske koji se baziraju na spaljivanju otpada i gradnji regionalnih centara koji trebaju poslužiti za pripremu otpada radi spaljivanja u cementarama, odnosno spalionicama otpada«.</p>
<p>Da javnost ne bi bila pogrešno informirana, Ministarstvo šalje odgovor na netočne tvrdnje Odbora. </p>
<p>Hrvatska je u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije donijela Zakon o otpadu i Pravilnik o gospodarenju otpadom kojim je u potpunosti prenijela Direktivu o otpadu EU-a 2006/12/EC. Člankom 7. Zakona o otpadu određena je obveza donošenja Strategije gospodarenja otpadom Hrvatske, a člankom 8. određeno je što sve Strategija treba sadržavati. Strategija gospodarenja otpadom, koju je donio Hrvatski sabor, potpuno je u skladu sa Zakonom o otpadu i s direktivama EU-a. Hrvatska je za poglavlje okoliš dobila od Europske komisije dobre ocjene, osobito za područje otpada i zraka. </p>
<p>Na općim načelima EU-a o gospodarenju otpadom utemeljena su osnovna načela Strategije: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, ponovna uporaba-recikliranje i/ili oporaba te načelo da je samo otpad koji se ne može racionalno iskoristiti namijenjen odlaganju na način prihvatljiv za okoliš. </p>
<p>Strategija predviđa znatan rast recikliranog i obrađenog komunalnog otpada i bitno smanjivanje komunalnog i biorazgradivog otpada. Potrebno je napomenuti da su ciljevi glede recikliranja i oporabe za neke tokove otpada veći od 60 posto do 2015., odnosno veći od 80 posto do 2025., a za oporabu veći od 70 posto do 2015. i veći od 80 posto na kraju određenog razdoblja (2025. godine).</p>
<p>U skladu s tako zacrtanim ciljevima doneseni su pravilnici o gospodarenju pojedinim tokovima otpada (otpadna ambalaža, otpadne baterije i akumulatori, otpadna ulja, otpadna vozila), a uskoro će biti doneseni i drugi pravilnici (o otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremi, medicinskom otpadu koji nastaje prilikom pružanja zdravstvene zaštite ljudi i životinja i srodnih istraživačkih djelatnosti). </p>
<p>Pravilnicima se uvodi sustav naknada za zbrinjavanje otpada po načelu »onečišćivač plaća«, potiče se proizvođače na čistiju proizvodnju i time izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada, a građane se potiče na odvojeno prikupljanje. U 2006. godini ostvareni su odlični rezultati na području gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Od ambalažnog otpada skupljeno je 22.000 tona PET ambalaže, 68.000 tona staklene ambalaže i 1100 tona aluminijskih limenki. Otpadnih guma skupljeno je 12.000 tona, a otpadnih vozila 1200 tona u samo mjesec dana. Otvoreno je oko 1400 novih radnih mjesta. Pravilnici koji određuju načine zbrinjavanja određenih vrsta otpada ocijenjeni su u izvješću Europske komisije kao vrlo uspješna rješenja. </p>
<p>Imajući u vidu zatečeno stanje s 257 neuređenih službenih odlagališta komunalnog otpada i oko 3000 »divljih« smetlišta, strateško opredjeljenje za izgradnju do 21 centra gospodarenja otpadom uz primjenu najsuvremenijih tehnoloških rješenja zasnovano je na osnovnim načelima Strategije, što pridonosi izgradnji efikasnog i efektivnog sustava gospodarenja otpadom. </p>
<p>Odbor također traži da se »izjednači u svim elementima Uredbu Vlade RH o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora s europskim propisima EC/76/2000«.</p>
<p>Hrvatska je, kao država kandidatkinja za članstvo u EU, dužna uskladiti nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Unije. Slijedom te obveze Vlada je donijela novu uredbu o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora koja je u potpunosti usklađena s direktivama EU-a te s odredbama Direktive 2000/76/EC o spaljivanju i suspaljivanju otpada u dijelu koji se odnosi na ispuštanje emisija u zrak. Odredbama glave IX. Uredbe detaljno se propisuju dopuštene granične vrijednosti emisija kod termičke obrade otpada (spalionice otpada) te kod tehnoloških i energetskih objekata ako suspaljuju otpad te način praćenja i vrednovanja emisija. </p>
<p>Potrebno je uvažiti zatečeno stanje u vezi s postojećim stacionarnim izvorima (tehnološka i energetska postrojenja) na dan stupanja na snagu ove uredbe te znatna financijska sredstva potrebna za njihovu rekonstrukciju i prilagodbu odredbama Uredbe. Zato su prijelaznim i završnim odredbama Uredbe propisani rokovi do kojih ti stacionarni izvori moraju postići propisane granične vrijednosti. Postojeći stacionarni izvori smiju propisane granične vrijednosti emisija do 31. prosinca 2009. godine prekoračiti najviše u njihovu trostrukom iznosu, a nakon toga najviše 2,5 puta prema određenim rokovima u Uredbi. Napominjemo da je ovakva praksa uobičajena u svim državama EU-a. </p>
<p>Odbor nadalje traži da se »odustane od projekata koji vode nepotrebnom povećanju emisija CO2 kao što su pogoni koji koriste velike količine koksa, ugljena ili nafte, a nisu od strategijske važnosti za RH, kao i spaljivanju otpada (postupku s vrlo izraženom emisijom otrovnih i kancerogenih spojeva i elemenata u okoliš, kao što su dioksini, furani, živa, olovo, arsen i sl.)«. </p>
<p>Niz odluka donesenih u posljednjih 15 godina imalo je izravan utjecaj na smanjivanje emisije stakleničkih plinova: gašenje velikih energetskih potrošača kao što je Koksara Bakar, tvornica ferolegura u Šibeniku i visoke peći u Sisku, zatim usmjerenje ka maksimalnom iskorištavanju hidropotencijala, veliki udio kogeneracijskih postrojenja u proizvodnji električne energije, usmjeravanje razvoja na uslužne i energetski neintenzivne industrije, plinofikacija, zatvaranje jedinog domaćeg ugljenokopa, odgoda izgradnje nove termoelektrane na ugljen, održivo gospodarenje šumama, izgradnja nuklearne elektrane PWR, tehnologije zapadnog tipa. U Zagrebu je zabranjeno korištenje ugljena u javnim kotlovnicama već više od 15 godina, a takva se politika provodi i u drugim gradovima (udio ugljena u općoj potrošnji manji je od jedan posto). </p>
<p>Pred završetkom je izrada Strategije i Akcijskog plana za ublažava klimatskih promjena u Hrvatskoj što je za Hrvatsku veliki korak u smjeru održivog razvoja i ujedno preuzimanje svog dijela odgovornosti u međunarodnim globalnim naporima. </p>
<p>Emisija stakleničkih plinova po stanovniku u Hrvatskoj je u 2000. iznosila 6,6 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, dok je prosječna emisija u tranzicijskim zemljama bila 13,7 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida po stanovniku. Emisije u Hrvatskoj su također među najmanjima u usporedbi s državama EU-a i članicama Priloga I UNFCCC.</p>
<p>Ured glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Izjave Rade Leskovca ne mogu ugroziti odnose Hrvata i Srba</p>
<p>Slušajući Radu Leskovca u televizijskoj emisiji »Piramida« sjetila sam se svog prvog pisma upućenog javnosti 18. kolovoza 1990. (Vjesnik) pod naslovom »Prijateljstvo Hrvata i Srba i obrnuto«, citiram: »Kao Srpkinja i stranački neopredijeljena, ograđujem se od izjave o velikoj ugroženosti Srba u Hrvatskoj koju je Milan Babić, predsjednik općine Knin, uputio dr. Borisavu Joviću, predsjedniku Predsjedništva SFRJ. </p>
<p>Takve i slične izjave čelnika i drugih članova SDS-a mogle bi samo ugroziti brojna prijateljstva između Hrvata i Srba koja su stečena tijekom poslijeratnih godina.« Danas, želim uputiti identičnu poruku Radi Leskovcu jer se u svoje ime, a vjerujem i u ime brojnih građana srpske nacionalnosti, ograđujem od njegovih nesuvislih izjava objavljenih u medijima.</p>
<p>Postoji ipak i stanovita razlika između onog prije i sada, a ta je kako izjave Rade Leskovca zasigurno ne mogu više ugroziti prijateljstvo i razumijevanje između građana hrvatske i srpske nacionalnosti jer se temelje na međusobnom poštivanju, solidarnosti, pravde i ljudskog dostojanstva.</p>
<p>Olga Carević, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Subotnji mamac za zagrebačke turiste</p>
<p>Od 14. travnja do 30. rujne održavat će se promenadni koncerti, glazbene vedute Gornjeg grada i folklorna scena</p>
<p>Turistička zajednica Grada Zagreba u četvrtak je, na konferenciji za novinare, predstavila nove projekte i aktivnosti. Za njih će u ovoj godini utrošiti 11 milijuna kuna, što je gotovo četvrtina budžeta. Iako je, prema podacima, broj dolazaka gostiju u prva tri mjeseca ove godine 14 posto nadmašio isto lanjsko razoblje, TZ žele bogatim kulturnim i zabavnim programom privući još više turista.</p>
<p>Tako 14. travnja počinju »Subote u Zagrebu«, program koji se sastoji od tri dijela.</p>
<p> Prvi, tradicionalni promenadni koncerti na Zrinjevcu, održavaju se subotom u Glazbenom paviljonu do 30. rujna, od 11 do 13 sati. »Zrinjevcu želimo vratiti nostalgiju i romantiku, a organizirat ćemo natjecanja u odijevanju po uzoru na 19. stoljeće, kao i u plesu zvijezda«, rekla je Amelia Tomašević, direktorica TZGZ.</p>
<p>Drugi dio programa je folklorna scena koju je TZGZ pokrenula prošlo ljeto. Ansambli iz Markuševca, Remeta, Vrapča, Turopolja, Podgorca i Sesvetskog Kraljevca promovirat će autohtone nošnje i običaje svoga kraja, a žene će pritom dijeliti domaće jabuke, kruške i kolače, što će financirati TZGZ. Oni će subotom od 10 do 12 sati nastupati na Manduševcu, u Tkalčićevoj ulici, ispred Katedrale, Harmice i na Dolcu.</p>
<p>Glazbene vedute Gornjeg grada održavat će se subotom i nedjeljom od 11 do 13 sati. Grupa Cinkuši će zagrebačkim šansonama pokušati karakterističnim mjestima Gornjeg grada vratiti kavanski duh, rekla je Amelia Tomašević.</p>
<p>Od subote gradom će ponovo šetati turistički informatori. »Projekt smo započeli lani, a preuzeli od Finske«, rekao je Vladimir Velnić, predsjednik TZGZ-a, ističući da je u prva tri mjeseca Zagreb posjetilo 100 tisuća turista koji su ostvarili 200 tisuća noćenja. Nijemci su ostvarili najviše dolazaka i noćenja, a slijede Talijani i Austrijanci. »Zanimljivo je da su značajan porast dolazaka, čak 28 posto, ostvarili Francuzi«, rekao je Velnić. Britanaca je stiglo 15, a Amerikanaca 12 posto više.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Odzvonilo vozilima sa skinutim registracijama</p>
<p>Donedavno su za uklanjanje vozila bez registracijskih pločica trebala proći tri dana, a sada ga se može ukloniti za dva sata</p>
<p>Odzvonilo je svim onim vozačima u Zagrebu koji su do sada koristili zanimljivu, ali ipak nelegalnu taktiku za besplatno parkiranje. Naime, oni su u zadnjih nekoliko mjeseci znali propisno parkirati svoja vozila na označenim parkirnim mjestima Zagrebparkinga, no umjesto da plate parkiranje, jednostavno bi skinuli registracijske pličice i otišli. Nakon što bi se vratili, na vozilo bi ponovno postavili tablice te se odvezli, a da ne bi dobili ni kune kazne.</p>
<p>Zagrebparking i policija bili su potpuno nemoćni. Zagrebparking nije mogao ukloniti propisno parkirano vozilo, a njihovi kontrolori, budući da automobil nema tablica, nisu mogli napisati kaznu. Problematika parkiranja nije pak u domeni policije pa ni oni nisu ništa mogli poduzeti, tako da su komunalni redari jedino mogli zalijepiti naljepnicu kojim opominju vlasnika da će, ako u roku od tri dana ne pomakne vozilo, to učiniti Zagrebparking o trošku vlasnika. No, prije nego što bi istekla ta tri dana vozilo bi već promijenilo »adresu«.</p>
<p>O tim se »pothvatima« pisalo na nekoliko internetskih foruma, gdje su se ljudi hvalili kako im je to uspjelo i preporučuju provjerene »metodama rada«. Nakon što je broj takvih prekršitelja porastao, Zagrebparking se udružio s komunalnim redarstvom i tome su stali na kraj.</p>
<p>Direktor Zagrebparkinga Mato Kraljević objašnjava kako je nova procedura iznimno jednostavna. »Naši kontrolori takvo vozilo prijavljuju u dispečerski centar Zagrebparkinga koji nakon toga obavještava komunalno redarstavo. Oni, pak, u iznimno kratkom roku izdaju nalog za uklanjanje i tada to isto vozilo pauk 'diže'«, tvrdi Kraljević. To sve, kaže, obavlja se u roku dva sata od prijave kontrolora.</p>
<p>Tako je prije desetak dana na taj način s parkirališta uklonjeno osam vozila bez pločica. Valja napomenuti kako nakon te akcije, u zadnjih tjedan dana, Zagrebparking nije imao niti jedan takav slučaj.</p>
<p>»Mislim da su vozači shvatili kako nećemo više tolerirati takve 'malverzacije'«, kaže Kraljević.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dvorana u Blatu ili Laništu </p>
<p>Za mjesec dana Poglavarstvo će objaviti plan gradnje na zemljištu Zagrepčanke u Heinzelovoj, vrijednom 250 milijuna kuna</p>
<p>Šesteročlano Povjerenstvo Vlade i Grada u petak će otvoriti obvezujuću ponudu TriGranita i Ingre te odlučiti hoće li se rukometna arena graditi u Blatu ili Laništu. Naime, na tiskovnoj konferenciji poslije sjednice Poglavarstva, zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić rekao je da je u četvrtak Vlada imenovala tri člana, koji se pridružuju Slavku Dakiću, Pavlu Kaliniću i Jelušiću u Povjerenstvu za izgradnju arene. Riječ je o pomoćniku ministra financija Krešimiru Dragiću, pomoćniku ministra znanosti, obrazovanja i sporta Stipi Mamiću i pomoćniku ministrice za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Aleksandru Russou.</p>
<p>»Zajedno ćemo razmotriti ponudu pazeći da ne prekoračimo rokove«, kaže Ivo Jelušić. Vlada i Grad su se prethodno dogovorili da će najam arene investitoru platiti po pola. Riječ je 170 do 200 milijuna eura koji će se otplaćivati 28 godina. Gradnja koja mora početi najkasnije u srpnju, prema neslužbenim izvorima se procjenjuje na 80 milijuna eura. No, upitno je hoće li se graditi na gradskoj parceli u Blatu ili na zemljištu Ingre u Laništu. Investitori predlažu gotov projekt dvorane koju Trigranit gradi u Krakowu, ali Grad inzistira na projektu Branka Kincla, čiji je rad osvojio prvu nagradu na urbanističkom-arhitektonskom natječaju za projekt arene u Blatu. </p>
<p>Milan Bandić nije govorio o areni, nego o 250 milijuna kuna vrijednom zemljištu Zagrepčanke. »Za mjesec dana objavit ćemo plan gradnje na zemljištu Zagrepčanke. Projekt ćemo realizirati sami ili s partnerima«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. U kuloarima se doznaje da Poglavarstvo zapravo traži partnera koji će sudjelovati u gradnji na Zagrepčankih 10 hektara. Govorka se da će Poglavarstvo prodati pola toga zemljišta i s kupcem sklopiti javno-privatno partnerstvo, a raspisat će se i javni natječaj. Gradonačelnik te tvrdnje nije ni opovrgnuo ni potvrdio.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>U borbu za vlastite dionice</p>
<p>U četvrtak je, u Tvornici elektroničkih proizvoda (TEP), održan sastanak malih dioničara Tvornice olovaka Zagreb. TEP je najveći pojedinačni dioničar pa je njihov predsjednik Uprave Marijan Rajić također prisustvovao sastanku. »TEP kao najveći pojedinačni dioničar nije mogao ući u Nadzorni odbor TOZ-a, ali su zato u njemu djevojka predsjednika NO-a i supruga predsjednika Uprave TOZ-a«, rekao je Marijan Rajić. </p>
<p>Također je istakao da su oni kao takvi samo u funkciji Nenada Markovića, predsjednika NO te ne mogu garantirati da će nadzorni odbor obavljati svoj posao kako treba. »Malim dioničarima je osnovni cilj izboriti se za svoje dionice, odnosno doći do onoga što su upisali prije i otplatiti ostatak što im se nije odbijao od prijevoza«, rekao je Rajić.</p>
<p>Na sastanku je s radom ponovno počeo i Inicijativni odbor za zaštitu prava dioničara TOZ-a. Njihov glasnogovornik Milivoj Iveković, i bivši član Uprave TOZ-a, rekao je da će paralelno aktivirati i Udrugu malih dioničara TOZ d.d. »Pokušat ćemo objediniti sve dioničare i zaštititi naša prava«, kaže Iveković. Sastanku je prisustvovalo 40 malih dioničara, a većina ih još uvijek radi u TOZ-u. Iveković kaže da im se prijeti otkazima ukoliko ne potpišu da se odriču pola dionica. [Martina Pauček Šljivak]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Raspišite potjernicu za ukradenim biciklom </p>
<p>Od lani prijavljene 403 krađe, policija je razriješila njih 75 </p>
<p>Bicikle nikad nemojte ostavljati bez nadzora i zaštitnog lanca s lokotom! U proljeće, kada ih je mnogo više na ulicama, bicikli postaju češća meta kradljivaca. Policija kaže da se kradu po ulicama, šupama, garažama, stubištima, odnosno u zatvorenim i slabo osiguranim podrumskim prostorijama. </p>
<p>Onaj tko ostanu bez bicikla, teško će ga ikad dobiti nazad. Policijskoj upravi zagrebačkoj su 2006. prijavljene 403 krađe bicikala, a policija je razriješila 75 krađa. Ove godine je, u prva tri mjeseca, ukradeno 27 bicikala, a ni jedan nije pronađen. Na stranici Udruge bicikl (www.bicikl.hr) građani mogu besplatno objaviti tzv. potjernicu s fotografijom i opisom bicikla, kao i osobnim podacima. </p>
<p>Sudeći prema broju potjernica, posljednjih nekoliko godinama bicikli se kradu posvuda, ali neka su mjesta češća poprišta. U blizini fakulteta i javnih ustanova, primjerice, teško je nadzirati zavezane bicikle zbog stalnih gužvi. Za to vrijeme lopovske tehnike postaju profinjenije, a kradljivci za nekoliko sekundi umiju svladati i lokot i debeli lanac. </p>
<p>Bicikli se najviše kradu na Trešnjevci, lani njih 70, gotovo četvrtina od ukupnog broja. I ove godine ta gradska četvrt vodi s 11, odnosno trećinom otuđenih bicikala u gradu, a slijede Maksimir i Peščenica, Novi Zagreb, Trnje i Centar. Građani kojima su bicikli ukradeni iz dvorišta upozoravaju na lopove koji budno prate gdje i ih i kako odlažu vlasnici. </p>
<p>Policija savjetuje neke sigurnosne mjere, poput »čim ga kupite, zapišite tvornički broj okvira bicikla i njegove karakteristike, odmah stavite zaštitni lanac«. Najsigurnije je, dakle, ne ispuštati iz vida vlastiti bicikl, koliko god bilo teško. Policija upozorava građane da ne kupuju od neovlaštenih osoba jeftine bicikle koji mogu biti ukradeni.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Parkovi i igrališta mogući izvor oboljenja </p>
<p>Svi parkovi u središtu Zagreba, unatoč oznakama zabrane pristupa za pse, kontaminirani su izmetom iz kojega se stvaraju opasne bakterije koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi, ustvrdila je Dagny Stojčević u četvrtak na predstavljanju projekta »Kontrola kontaminiranosti javnih površina parazitskim elementima opasnim po ljudsko zdravlje na području grada Zagreba«.</p>
<p>Istraživanje provedeno prošle godine u 10 parkova u središtu grada, osam izvan središta i šest gradskih dječjih vrtića dalo je porazne rezultate: samo je područje dječjega vrtića na Srednjacima negativno na ispitivanja prisutnosti parazita - nusproizvoda pasa i mačaka.</p>
<p>»Zabrinjava podatak da je u većini parkova, uz životinjski pronađen i ljudski feces, a sve češće i šprice i igle koje također predstavljaju veliki zdravstveno-sigurnosni problem«, rekla je Dagny Stojčević. Razgrađeni feces razvija uz ostalo i bolest - toksokarozu i pospješuje razvoj parazita - glista, koje u doticaju s okom mogu uzrokovati sljepoću, a u doticaju s mozgom padavicu. Dr. Antun Beus iz Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« kaže kako godišnje od toksokaroze liječe desetero djece.</p>
<p>Ali i ti nezahvalni rezultati Zagreb po kontaminiranosti javnih površina svrstavaju uz bok europskim gradovima sa sličnim klimatskim uvjetima. »Problem može biti ublažen postrožavanjem kazni za neodgovorne vlasnike kućnih ljubimaca, te ograđivanjem parkova i vrtića dvometarskim ogradama uz danonoćni nadzor«, zaključila je Dagny Stojčević. Sudionici tribine jednoglasno su zaključili kako Zagreb ima sredstva za ostvarivanje tog projekta, te da ga treba staviti među prioritetne.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Goričanima prodaju skupo, a Holdingu jeftino!</p>
<p>Ni mjesec dana poslije »afere« s HEP-om, kojemu je goričko Poglavarstvo neovlašteno dalo suglasnost za poskupljenje grijanja, »gafovi« se nastavljaju. Ovaj put riječ je o vodi, koju će od 1. svibnja Goričani plaćati 50 posto više. Gradski HDZ smatra da je to još jedna u nizu gradonačelnikovih »igrica« ne bi li svom zagrebačkom i stranačkom kolegi Milanu Bandiću omogućio dijeljenje socijalnih povlastica. </p>
<p>Ironična je činjenica kako Poglavarstvo nije povisilo cijenu vode koju iz goričkih vodocrpilišta VG Vodoopskrba prodaje Zagrebačkom holdingu. Holding za prostorni metar vode plaća 0,36 kuna, a Goričani će ju kupovati po cijeni od 2,46 kuna. Prema HDZ-ovoj računici, očito je da Grad, umjesto da im ide ususret, uzima od građana, kojima prodaje skuplje (vodu), nego Holdingu. Vladajuća garnitura opravdava se činjenicom da su gubici u opskrbi vodom iznosili tri milijuna kuna jer se cijene nisu mijenjale već 10 godina. </p>
<p>Ipak, ne može se zanemariti činjenica da su taj iznos mogli namaknuti povećanjem cijena Holdingu s obzirom na to da je Gorica, zbog preraspodjele poreza na dobit, dobila devet milijuna kuna više nego lani. Iz Grada stiže odgovor kako Poglavarstvo ne može dati suglasnost VG Vodoopskrbi za poskupljenje vode Holdingu jer ta tvrtka nije distributer vode u zagrebačkom području, a Vodoopskrba samostalno odlučuje hoće li ili neće povisiti cijenu Holdingu. </p>
<p>Nedvojbeno je da su građani gubitnici i u ovom slučaju jer se njihov komunalni standard žrtvuje za račun političkih smicalica - smatra oporba.</p>
<p>Mjesečno za vodu više od 300 kuna </p>
<p>Nastavi li Poglavarstvo s takvim odlukama dovest će ih, kažu Velikogoričani, na prosjački štap. Prema posljednjim istraživanjama, dobrostojeće europsko domaćinstvo dnevno potroši 180 litara vode po osobi. Prosječna velikogorička četveročlana obitelj mjesečno troši od 15 do 18 kubika vode, što iznosi otprilike 80 kuna. Uzmemo li u obzir da će s ljetnim temperaturama porasti i potrošnja vode, računi će prelaziti 300 kuna! </p>
<p>Ana Katulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Zaspao za upravljačem pa ostao visjeti </p>
<p>CIUDAD DE MEXICO</p>
<p> - Na jednoj od najprometnijih meksičkih autocesta, između glavnog grada i Queretara, u četvrtak ujutro vozač tegljača zaspao je za upravljačem, prednjim dijelom naletio na osobni automobil, izgurao ga u stranu i zatim probio zaštitnu ogradu, ostavši visjeti iznad drugog kraka autoceste s nadvožnjaka. Srećom, nitko u ovoj bizarnoj prometnoj nesreći nije stradao. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Milanu se sukobili policija i Kinezi </p>
<p>RIM</p>
<p> - U četvrtak je u Milanu došlo do fizičkog sukoba između talijanske policije i nekoliko stotina kineskih useljenika a u sukobima je ozlijeđeno desetak osoba. Sukobi su izbili u središtu kineske četvrti kada je policijska ophodnja naplatila kaznu od 40 eura Kineskinji koja je nepropisno zaustavila svoj automobil. Žestoki prosvjedi Kineskinje privukli su pozornost njenih sunarodnjaka nakon čega je došlo do masovnih prosvjeda. Na mjesto incidenta ubrzo su pristigle brojne ophodnje policije, karabinjera i gradskog redarstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zapalio se argentinski ledolomac</p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> - Paluba argentinskog ledolomca »Almirante Irízar'« u četvrtak ujutro iznenada se zapalila u vodama južnog Atlantskog oceana. Posada broda koja je plovila vodama blizu Antartika brzo je evakuirana i helikopterima prebačena u obližnju pokrajinu Chubut, dok su prema ledolomcu poslani vatrogasni brodovi kako bi ga pokušali spasiti. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ministarstvo kulture protiv dupinarija</p>
<p>PULA</p>
<p> - Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture dala je negativno mišljenje Aqua Adori na upit za uvoz dupina za potrebe dupinarija u Vodnjanu te uopće za gradnju dupinarija u budućem zabavnom parku na vodi, izvijestilo je Ministarstvo i Udruga za zaštitu i prava žiotinja Prijatelji životinja. Odluka Grada Vodnjana očekuje se idućeg tjedna.</p>
<p>Ipak, Prijatelji životinja traže potpunu zakonsku zabranu zatočavanja dupina u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su predstave s dupinima te plivanje s morskim sisavcima zakonski zabranjeni, no uvoz i zatočavanje dupina nije. Zabrana zatočavanja dupina, koju podržava i većina javnosti, jasno bi odredila stav Hrvatske kao zemlje prijateljski naklonjene dupinima, smatraju, te ističu kako se Hrvatska s pravom može ponositi proglašenim rezervatom dupina kod Malog Lošinja, jedinstvenog na Sredozemlju, što uz pristupanje konvencijama daje dobru podlogu, ali i dovoljno razloga za donošenje jasne zakonske regulative. </p>
<p>Budući da je UN ovu godinu proglasio godinom dupina te se ovogodišnji sastanak ACCOBAMS-a u listopadu održava u Dubrovniku, Prijatelji životinja drže da se takva zabrana treba dogoditi baš sada. [S. Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Koncert »Uskrs u Ciboni« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U Košarkaškom centru »Dražen Petrović« u zagrebu održan je u četvrtak navečer dobrotvorni koncert »Uskrs u Ciboni«. Koncersu, s kojeg je prihod namijenjen gradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, nazočili su, uz ostale visoke goste, i pokrovitelj priredbe, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, te zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, kardinal Josip Bozanić. [N. U.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Štrajk kontrolora leta u Parizu</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Štrajk kontrolora leta u četvrtak u Parizu poremetio je 75 posto prometa na pariškoj zračnoj luci Orly te uzrokovao manja kašnjenja na zračnoj luci Charles de Gaulle, objavile su francuske vlasti za civilni zračni promet. Tek svaki četvrti let na Orlyju nije bio pogođen štrajkom. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ruši se skakaonica u Garmischu</p>
<p>GARMISCH-PARTENKIRCHEN - Velika Olimpijska skakaonica u Garmisch-Partenkirchenu u subotu odlazi u povijest, a na njezinom mjestu biti će izgrađena nova moderna skakaonica. Skakaonica u Garmisch-Partenkirchenu je izgrađena 1921. godine, a obnovljena je 1951. godine, međutim danas više ne zadovoljava sve sigurnosne uvjete. Njemački ljubitelji skokova pokušali su je očuvati, međutim u subotu će početi njezino rušenje. Na njezinom mjestu izgradit će se nova skakaonica vrijedna deset milijuna eura. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Poginuo svjetski rekorder u ronjenju</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuski ronilac Loic Leferme, bivši svjetski rekorder u disciplini no limit, čiji je rekord iznosio 171 metar, poginuo je trenirajući u malom mjestu Villefranche-sur-Mer u blizini Nice. »Ostao je na dnu. Njegovo su tijelo odmah izronili spasioci, krenulo se u postupak oživljavanja, ali spasa mu nije bilo«, rekli su djelatnici kluba. Leferme je bio jedan od najboljih u slobodnom ronjenju u kojem ronioci zaranjaju što više u dubinu bez pomoći bilo kakvih aparata. Držao je i rekord u disciplini no limit sve do kolovoza 2006. s 171 metrom. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Navala volontera za OI u Pekingu</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Skoro pola milijuna ljudi se prijavilo za volontiranje tijekom Olimpijskih igara koje će se iduće godine održati u Pekingu. Organizatori OI trebaju »samo« 100.000 osoba, pa će priliku za volontiranje dobiti tek svaki peti prijavljeni. Najviše prijava stiglo je iz Pekinga, čak 287.000. Iz ostalih dijelova Kine prijavilo se 156.000 osoba, a 13.000 dolazi iz Hong Konga. Veliki broj volontera traže i gradske vlasti Pekinga, koje namjeravaju angažirati 400.000 osoba koje će goste grada za vrijeme OI usmjeravati prema autobusnim postajama, zdravstvenim ambulantama, stanicama podzemne željeznice...[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>U Pragu osvanuli šaljivi semafori</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Na jednom praškom raskrižju u četvrtak ujutro osvanuli su šaljivi semafori. »Krivac« je jedan mladi umjetnik koji je u semafor ugradio elektronski uređaj čime je zamijenio postojeće znakove i ubacio svoje koji prikazuju opuštenog čovjeka koji pije iz boce. Svoj rad objasnio je željom da se gradski promet oslobodi strogih pravila. Grdske vlasti, naravno, nisu bile oduševljene te su odmah uklonile umjetnikovu elektroniku iz semafora i vratile staru. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Boca se nasukala nakon 1742 dana</p>
<p>BIRDEAUX</p>
<p> - Boca, koju je u more u svibnju 2002. bacio američki djed putujući Altantikom, nasukala se nakon 1742 dana plutanja na plaži Fouras, 20 kilometara od grada La Rochelle, a pronašli su je francuski djed i njegovi unuci. Guy Martin i njegovi unuci od sedam i pet godina pronašli su 20. veljače, šećući plažom, bocu s podacima nekog Nolana iz Fairfaxa, grada u američkoj saveznoj državi Virginiji. Napisali su mu razglednicu i primili odgovor koji su potpisali Thomas Garnett i njegov devetogodišnji unuk Nolan. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Ćelava pjevačica u veselom izdanju</p>
<p>Izvodi se klasično djelo teatra apsurda u kojem se na poetičan način ističe problem komunikacije </p>
<p>Dramski ansambl Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu u petak će premijerno izvesti jedno od najpoznatijih klasičnih djela teatra apsurda »Ćelavu pjevačicu« Eugenea Ionesca u režiji Aleksandra Ogarjova.</p>
<p> U toj drami temelj radnje postaje razgovor sveden na konvencionalne fraze i klišeje, uz pomanjkanje suvisle komunikacije, ponavljanja i pretjerivanja. Do sada je nebrojeno puta postavljana na kazališne pozornice, no splitska inačica odiše brojnim novostima. </p>
<p>Redatelj Ogarjov nastoji stvoriti komad pun živahnosti, rasplesanosti i raspjevanosti, pa je drama obogaćena i glazbom Beatlesa. </p>
<p> U predstavi za koju je glazbu izabrao Mirko Krstičević, a koreografiju osmislila Albina Rahmatulina nastupaju Zoja Odak, Trpimir Jurkić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Elvis Bošnjak, Dijana Vidušin, Mijo Jurišić i sopranistica Marija Buzdovačić kao Ćelava pjevačica.</p>
<p> Ruski redatelj Ogarjov, koji je prije dvije godine na Marulićevim danima nagrađen za predstavu »Svećenikova djeca« Mate Matišića, iznosi kako mu je želja predstaviti Ionesca kao velikog autora 20. stoljeća, stvaratelja stila, intelektualca koji se svijetu obratio novim jezikom, poetičnim, oštroumnim te istodobno tužnim i veselim. </p>
<p>»Radi se o autoru koji je uspio ispričati priču o nama samima više od bilo kojeg realista. Napravio je to metaforično i duboko. Predstava je razigrana jer Ionesca doživljavam kao veselog čovjeka, što je suprotno mnogim mišljenjima. Naime, smatra se da je on težak, neveseo i kritički nastrojen prema svijetu«, ističe Ogarjov.</p>
<p> Napominje kako se u našem vremenu izgovara više besmislica nego ikada, a količina besmisla stalno se povećava, što je dodatan razlog za postavljanje »Ćelave pjevačice« na pozornicu. »Ionesco je u prvom redu fascinantan umjetnik. U svakom vremenu je suvremen, aktualan i intrigantan«, ističe Ogarjov.</p>
<p> Ulogu Gospođe Smith tumači nacionalna dramska prvakinja Zoja Odak. Izdvajajući ključne trenutke rada na drami, Odak ističe redateljev pristup komadu. </p>
<p>»On je maštovit i moderan čovjek koji vidi svaki detalj. Ono što me iznimno oduševilo je pokret tijela. Nema statičnog sjedenja u fotelji i govorenja. Ogarjov je pokrenuo tijelo, pa se dogodila sublimacija tjelesnoga i duhovnoga«, kaže Zoja Odak, koju je u radu na »Ćelavoj pjevačici«, kako kaže, ponijela redateljeva blistavost, maštovitost i lucidnost.</p>
<p>»Ovo je predstava za koju moraš poginuti i ostati živ«, slikovito se izrazila Odak. Njezinoj kolegici, Snježani Sinovčić-Šiškov (Gospođa Martin) u početku se činilo da nema razloga za postavljanje Ionescova komada na kazališnu pozornicu, to više jer je drama nekada davno bila avangardna, a danas je samo mainstream, budući da je u suvremenom komunikacija apsurdnija nego ikada. </p>
<p> »Zahvaljujući redateljskoj imaginaciji pokazalo se da je itekako važno i vrijedno postaviti tekst. Ogarjov ga je aktualizirao i podignuo na višu potenciju, pa sam i sama osjetila da me se tekst tiče, u njemu se prepoznajem«, tvrdi Sinovčić-Šiškov. </p>
<p>»Ćelava pjevačica« obično se postavlja na manjim pozornicama, u intimnijem okruženju, no splitska inačica, kažu glumci, zauzima cijelu scenu, pa se na izgled hermetičan tekst u potpunosti otvorio.</p>
<p>Hrvatska drama nosi nešto posebno</p>
<p>Osim Matišićeve »Svećenikove djece« Ogarjov je od hrvatskih drama režirao »Muža moje žene« Mire Gavrana. »Jako mi se sviđa suvremena hrvatska drama, jer u sebi nosi nešto posebno i drugačije. Volim način na koji piše Mate Matišić, on se izražava unikatno, upotrebljava osebujnu riječ, neobičan je i prenosi vaš hrvatski duh«, kaže Ogarjov, koji će nakon splitske premijere otputovati u Zagreb, gdje će u »Gavelli« režirati Puškinovo djelo.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Vrsni mladi pjesnici u Zagrebu</p>
<p>Brutal je jedini festival u Europi koji zastupa samo poeziju i samo mlađe autore, istaknuo je Silvestar Vrljić, predsjednik Udruge Brutal</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Devetero mladih pjesnika iz Hrvatske i Europe predstavit će se na Međunarodnom festivalu suvremene poezije Brutal, koji će se pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika i Modernih vremena odvijati u Zagrebu od 17. do 19. travnja. Drugo po redu izdanje toga festivala organizirala je Udruga za promicanje kulture i umjetnosti, u suradnji s udrugom Bijeli val i Književnim klubom Booksa.</p>
<p>Festival će početi u utorak u 21 sat u Gjuri II nastupom sudionika festivala i koncertom dviju mladih punk i rock grupa P.U.P. (Poruka u prazno) i Dolibasija, a nastavit će se sljedeća dva dana čitanjima u Booksi.</p>
<p>»Brutal je jedini festival u Europi koji zastupa samo poeziju i samo mlađe autore. Njegov je cilj povezivati relativno organiziranu mlađu hrvatsku pjesničku scenu s inozemnom. Domaća publika imat će se priliku upoznati s najrecentnijim imenima inozemne pjesničke scene, a riječ je o izuzetno kvalitetnim autorima i vrsnim pjesnicima«, istaknuo je Silvestar Vrljić, predsjednik Udruge Brutal.</p>
<p>Najmlađa sudionica festivala je Marija Andrijašević, splitska pjesnikinja, koja je nedavno na »Goranovu proljeću« dobila nagradu »Goran« za mlade pjesnike, a osim nje, hrvatska predstavnica ovogodišnjega Brutala je i Ivana Simić Bodrožić, također ovjenčana »Goranom« za pjesnike do 35. godine života.</p>
<p>Jedna od zanimljivih sudionica festivala je i Islanđanka Sigurbjörg Thrastardóttir, autorica zbirke »Okrugletenje«, koja je proglašena najboljom zbirkom poezije sezone. Ta spisateljica okušala se i u pisanju romana, za koje je također nagrađena, a njezina su četiri dramska teksta postavljena i na scenu.</p>
<p>Slovenski pjesnik Primož Čučnik objavio je šest zbirki poezije, a (su)preveo je nekoliko ključnih suvremenih pjesnika s poljskoga i engleskoga. Osim pisanjem bavi se i glazbom. Catharina Gripenberg pak zanimljiva je i stoga što, iako je rođena u Finskoj, piše na švedskom jeziku.</p>
<p>Osim spomenutih pjesnika, na festivalu će sudjelovati i Austrijanka Sonja Harter, Mário Rui de Oliveira iz Portugala, Christian Sinicco i Italije te Norvežanka Ingrid Storholmen. </p>
<p>Za razliku od prošle godine, kada festival od Ministarstva kulture i od Grada Zagreba nije dobio ni kunu, ove mu je godine Ured za kulturu dodijelio 10.000 kuna. Uz festival tiskan je zbornik »Kucanje skrivenog središta«, u izdanju Udruge Brutal i nakladničke kuće Kigen. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Lisjakova skladba osvježila večer </p>
<p>Na petom koncertu u sezoni, održanom u srijedu u Hrvatskome glazbenom zavodu, Zagrebački su solisti ugostili trombonista Branimira Slokara i hornisticu Zoru Slokar. </p>
<p>Gosti su imali priliku iskazati solistička interpretativna umijeća svaki posebno u »Villanelli« za rog i gudače Paula Dukasa te »Concertinu« za trombon i gudače Larsa-Erika Larssona. Ali i uskladiti svoje instrumente međusobno te spram gudačkoga zvuka u »Concertu« za rog, trombon i gudače Francesca Antonija Rosettija. </p>
<p>Oboje glazbenika nastojali su odabranim repertoarom pokazati melodijsku pokretljivost i ritamsku raznolikost, koje mogu biti postignute na limenim puhačkim instrumentima. I dok je Zora Slokar pokazala istaknutiju brigu na usklađivanje s gudačkim zvukom, interpretacija Branimira Slokara zazvučala je pomalo kruto i s nedovoljno razrađenim strukturnim fraziranjem. </p>
<p>Preduga Rosettijeva skladba, opterećena brojnim i upornim ponavljanjima istoga materijala bez znatnije tematske razrade, bila je najslabija točka koncertnoga repertoara. </p>
<p>Osvježenje je donijela izvedba dodatka, koji je Vanja Lisjak napisao upravo na zamolbu Branimira Slokara. Riječ je o skladbi »I na kraju zvona«, vrlo efektnoj, strukturno kvalitetno oblikovanoj, koja je pobudila najveće zanimanje publike. </p>
<p>Zagrebački su solisti došli na svoje područje tek izvedbom »Serenade za gudače u E-duru«, op. 22 Antonina Dvoráka, koja svojim romantičarskim karakterom vrlo dobro leži ansamblovu izvedbenom duhu.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Europsko prvenstvo - sad ili nikad! </p>
<p>»Znamo razmišljati i kako ćemo se osjećati ako ne uspijemo. Ipak, odgovorno tvrdim, naš neuspjeh neće biti na našu sramotu, već na europsku«, kaže predsjednik HNS-a Vlatko Marković</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Hrvatska i Mađarska nastupit će prvi, Ukrajinci i Poljaci drugi, a posljednji nastup imat će Talijani. Red je to kojim će se predstavljati kandidature za domaćinstvo Europskog prvenstva 17. travnja u velškom Cardiffu. Dan kasnije Uefa će donijeti odluku! </p>
<p>Nakon završne prezentacije i konferencije za novinare u Budimpešti, posve je jasno da su se Mađarska i Hrvatska dostojno pripremile i da je dotična zajednička kandidatura napravljena s puno mašte, srca i kreacije. Hoće li to biti dovoljno članovima Izvršnog odbora Uefa pitaju se ovog trenutka čelnici oba saveza, koji su tako zdušno krenuli u kandidaturu i, ruku na srce, pripremili se pomno i odgovorno. Što uopće ne mora jamčiti uspjeh! </p>
<p>»Sve, baš sve smo napravili i naravno da smo optimisti«, govori Zoran Cvrk, hrvatski projekt-menadžer u kandidaturi za europsku smotru. </p>
<p>»Naravno, ne možemo biti sigurni u dobivanje prvenstva, ali sve ovo što smo napravili za svaku je pohvalu. Jer, radili smo po najstrožim Uefinim standardima, osigurali smo jamstva, sve od vlada pa do najmanjih čimbenika u možebitnom prvenstvu. Sve ćemo podastrijeti do najmanjih detalja, a gledajući konkurenciju slobodno mogu reći da smo napravili najbolji posao i da je naša ponuda najbolja«, kazao je Cvrk. </p>
<p>Njegov kolega, mađarski projekt-menadžer Tamas Gyarfas još je oštriji: </p>
<p>»Naše predstavljanje u Cardiffu bit će spektakularno, najprije smo za uvod pripremili trodimenzionalni film o Mađarskoj i Hrvatskoj, napose s atraktivnim vizurama budućih stadiona, kampova i autocesta. Svi će članovi IO Uefe taj film gledati s posebnim naočalama, kako bi se pojačao dojam naše izvrsnosti. Iako će Talijane predstavljati Sophia Loren, i mi ćemo biti atraktivni, uz nas će biti i Miss Hrvatske te Miss Mađarske. Cijelu ponudu Uefi predstavit ćemo s dokumentacijom iz prigodno izrađene komode u kojoj se nalazi 13.500 stranica pisanog i fotografskog materijala. Posebno se ponosimo što će nas predstavljati i premijeri, Ivo Sanader i Ferenc Gyurcsany. Sada i Ukrajinci i Poljaci dovode premijere, no mi smo s premijerima počeli akciju još lani na predstavljanju u Nyonu«, kaže Gyarfas, dodavši da su i Hrvati i Mađari zajedno dosad u kandidaturi potrošili oko dva milijuna eura. </p>
<p>Kandidacijska knjiga koju su izradili Hrvati i Mađari poseban je ponos svih ljudi koji su radili na kandidaturi: </p>
<p>»Nema na što nismo mislili. U knjizi na precizan način navodimo svaki segment organizacije, ništa nismo zanemarili, niti promet, niti smještaj, a o stadiona da ne govorimo«, tvrdi predsjednik HNS-a Vlatko Marković. </p>
<p>Ipak, koliko god je sve učinjeno dobro, prirodno je da postoji strah od neuspjeha. Marković ga objašnjava na zanimljiv način: </p>
<p>»Ne, nama nije obećano prvenstvo, ali je naša želja najiskrenija i naša je kandidatura najbolja. Naravno, znamo kako Europa razmišlja, pa znamo razmišljati i kako ćemo se osjećati ako ne uspijemo. Ipak, odgovorno tvrdim, naš neuspjeh neće biti na našu sramotu, već na europsku.« </p>
<p>Tisuću dana opsežnog posla sad je iza Hrvata i Mađara, ostaje tek nekoliko dana za razmišljanje: </p>
<p>»Iz iskustva znam da nam dobro predstavljanje u Cardiffu ne može puno pomoći, a loša prezentacija nam može odmoći. Stoga smo se svojski potrudili da u Cardiffu impresioniramo članovi IO Uefe. Da, govorit će i premijeri i predsjednici Saveza. Oni će imati što reći u ime svojih država i naroda«, objašnjava Cvrk, ističući da za isti posao ne bi još jednom imao snage. </p>
<p>»Hrvatska ili Mađarska dobit će europsku smotru sad ili nikad«, voli reći Cvrk. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dominacija španjolskih klubova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dominaciju kakvu su ove sezone u Ligi prvaka prikazali engleski klubovi, u Kupu Uefe su »kopirali« Španjolci. U polufinalu drugog europskog nogometnog kupa po jačini igrat će tri momčadi iz Španjolske - Osasuna, Sevilla i Espanyol - a jedini je »uljez« njemački Werder. </p>
<p>Sevilla je u London došla obraniti prednost 2-1 iz prve utakmice protiv Tottenhama, a već je nakon osam minuta postalo jasno da će joj to i uspjeti. Pomogao je Malbranque autogolom u 3. minuti, a Kanoute je širom otvorio vrata polufinala pet minuta kasnije. Spursi su u drugom poluvremenu u samo dvije minute uspjeli izjednačiti, ali za preokret nisu imali snage. Werder je sjajnim izdanjem izbacio Alkmaar, a Benfica nije uspjela slomiti Espanyol. </p>
<p>U polufinalu će igrati Osasuna i Sevilla, te Werder i Espanyol.</p>
<p>• Rezultati: WERDER – AZ Alkmaar 4-1/Borowski 16., Klose 36., 62., Diego 82.; Dembele 32. (0-0), OSASUNA – Bayer Leverkusen 1-0/Gomez 62. (3-0), Tottenham – SEVILLA 2-2/Defoe 66., Lennon 67.; Malbranque 3. - autogol, Kanoute 8. (1-2), Benfica – ESPANYOL 0-0 (2-3); u zagradama su rezultati prvih utakmica, a velikim su slovima označeni polufinalisti [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Talijanski prilog engleskom specijalitetu</p>
<p>Engleski klupski nogomet posramio je ostatak kontinenta. Jedini su kroz malu rupu u polufinale upali nogometaši Milana </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Liverpool, Chelsea, Manchester Utd. i Milan. Četiri momčadi koje su ostale u utrci za najprestižnijim nogometnim naslovom u Europi - za naslov prvaka Europe. »Engleski specijalitet s talijanskim prilogom« može se simbolično opisati završni dio Lige prvaka.</p>
<p>»Davno prije je nogometom vladala Italija, prije nekoliko godina primat su imali Barcelona i Real, ali danas situacija ide u našu korist. Mislim da se u Engleskoj uistinu igra uvjerljivo najbolji nogomet. Ovo polufinale je krunski dokaz«, govorio je sir Alex Ferguson, trener Manchestera, nakon što je bilo evidentno kako će tri engleska kluba igrati u polufinalu.</p>
<p>Jedini »uljez« je Milan, momčad koja nikada tiše nije ušla u jednu sezonu. Bilo je tijekom ljeta, uopće, pitanje hoće li nastupati u Ligi prvaka, ali se Uefa smilovala. Milan je, po prokušanom receptu, iskoristio sve sitnice da se provuče do polufinala i bude trn Englezima koji dominiraju. </p>
<p>»Poštujem talijanski nogomet i ne znam kako zvuči, ali bojim ga se. Zato je pobjeda 7-1 protiv Rome time značajnija, no isto tako znam da protiv Milana neće biti sličnog scenarija«, dodao je Ferguson.</p>
<p>Manchester i Milan jedan su polufinalni par i bit će zanimljivo vidjeti koliko inteligentni Milan može stati na put momčadi koju trenutačno svi obožavaju. </p>
<p>Drugi polufinale bit će daleko delikatniji. Chelsea i Liverpool već su igrali u istoj fazi natjecanja - prije dvije je godine Liverpool pobijedio nakon diskutabilnog pogotka i u nastavku natjecanja postao europski prvak.</p>
<p>»Liverpool je favorit u te dvije utakmice. Mi smo imali problema tijekom sezone s ozljedama da je gotovo nemoguće što smo ostali u utrci za sva četiri pehara. Ligu prvaka će biti najteže ostvariti, posebno protiv Liverpoola. No, vrijeme je da upoznate najvećeg borca u nogometu, mene i moje igrače«, rekao je trener Chelseaja Jose Mourinho.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Karijera utopljena u alkoholu </p>
<p>BUENOS AIRES</p>
<p> - Legendarni argentinski nogometaš Diego Armando Maradona (46) nakon 13 dana pušten je iz bolnice u Buenos Airesu, u kojoj se liječio od depresije i akutnog hepatitisa izazvanog neumjerenim uživanjem u alkoholu. »Maradona je pušten na kućno liječenje. Njegovo se stanje bitno popravilo i više nema nema razloga za ostankom u bolnici«, poručili su iz klinike Guemas u Buenos Airesu. </p>
<p>Otkako je prekinuo karijeru prije deset godina, Maradona je nekoliko puta imao ozbiljnih zdravstvenih problema. Prije tri godine jedva je izbjegao smrt kad je zbog zastoja rada srca u posljednjem trenutku prebačen u bolnicu. Srčani problemi nastali su zbog prekomjernog uzimanja kokaina. Neko se vrijeme liječio na Kubi, a prije dvije godine podvrgnut je operaciji želuca kako bi smanjio težinu. U bolnici je ponovno završio krajem ožujka zbog depresije i akutnog hepatitisa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska i službeno pobijedila Belgiju </p>
<p>Međunarodni savez hokeja na ledu stao je na stranu prikazanoga na ledu, dok su pogreške s papirologijom gurnute »pod tepih« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U potpunosti nadigrate suparnika, ali zbog spleta pomalo nepromišljenih administrativnih pogrešaka na korak ste da izgubite utakmicu, jer tri igrača koja su uredno prijavljena za nastup na turniru nisu bila u zapisniku utakmice. Tako su zabrinutih lica i s nevjericom izgledali hrvatski hokejaši nakon dvoboja s Belgijom. Srećom, Međunarodni savez hokeja na ledu (IIHF) stao je na stranu prikazanog na ledu, dok su pogreške s papirologijom gurnute »pod tepih«. Tako je i najbolje, jer je sve pokazano na ledu. </p>
<p>No, vratimo se unatrag, u priču koju je i nemoguće objasniti, jer je više osoba pogriješilo. Krenimo redom... Vodstvo naše reprezentacije predalo je u srijedu pun sastav od 20 igrača zapisničkom stolu, no: </p>
<p>»Bio je to prvi dan natjecanja i apsolutna gužva te je osoblje sa zapisničkog stola donijelo na potpis stari sastav, prijavljen još ranije, kad se nije znalo hoće li sporna tri igrača nastupiti. Papir je potpisan, a da ga nitko nije niti pogledao«, kazao je vođa reprezentacije Dragutin Ljubić i nastavio: </p>
<p>»Kad smo shvatili što se dogodilo, naknadno smo dodali tri igrača u službeni zapisnik, što je predsjedavajući turnira Richard Fagenlund iz Švedske i potpisao, ali nije nikoga dalje obavijestio o promjeni. No, na zapisničkom stolu imali su stari popis i na kraju su sami ručno dodali tri igrača.« </p>
<p>Da priča bude još čudnija, to nisu shvatili niti sami suci dvoboja sve do 16. minute, nakon koje je sporne igrače Ivana Glavotu, Olivera Ciganovića i Viliama Chovaneca naš izbornik Rudolf Uličny poslao u svlačionicu. Slijedi golijada i opsada belgijskoga gola, a novi gaf stigao je nakon utakmice. Zapisničar je u službeni zapisnik dodao navedeni trojac, a sve je to potpisao glavni sudac iz Austrije. Dakle, krivo je i vodstvo reprezentacije, i suci, i predsjednik turnira, a posebice i zapisnički stol. </p>
<p>Belgija se žalila, a odluku je donio Direktorat natjecanja, tj. predstavnici svih šest reprezentacija te predsjednik Direktorata Šveđanin Fagenlund. Prije samog sastanka, njemu je preporuku o rješenju poslao sportski direktor IIHF-a Dave Fitzpatrick, u kojoj je naveo da niz administrativnih pogrešaka nije bio odlučujući te da ostvareni rezultat bude i konačan. Fagenlund je također objasnio cjelokupnu situaciju, što su prihvatili svi osim Belgijanaca. Naravno, uložili su novu žalbu, ali ona će se razmatrati tek za nekoliko mjeseci, a šanse da bude prihvaćena su minimalne. </p>
<p>»Sretan sam jer je sve gotovo. Bila je ovo duga noć, igrači su imali mnogo pitanja, tražili su krivca. Mi smo svoj posao pošteno odradili i sad mirnije krećemo dalje, od utakmice do utakmice po zlatnu medalju«, rekao je izbornik Uličny, a mi se nadamo da ubuduće takvih pogrešaka neće biti, odnosno da će službene osobe pažljivije čitati ono što potpisuju. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Nadigrana i Srbija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska je u 2. kolu skupine A Svjetskog prvenstva Divizije II u hokeju na ledu svladala Srbiju s 2-0 (1-0, 0-0, 1-0). Bio je to dvoboj baš kakav je vodstvo naše reprezentacije i predvidjelo, a potpuno drugačiji od onoga na startu kada su naši oklopnici deklasirali Belgiju s 13-4. </p>
<p>Bila je to nervozna utakmica, pritisak dvoboja učinio je svoje, ruke su drhtale, a udarci su bili slabi i neprecizni. Tome je kumavao i suparnik koji se isključivo opredijelio na obranu vlastite mreže. A to našim igračima nikad nije odgovaralo. Suparnički »bunker« je probijen tek u 16. minuti kada je u situaciji s igračem više Miroslav Brumerčik iskoristio dodavanje Mate Mlađenovića i poentirao za 1-0. U drugoj trećini pritisak se nije u potpunosti nastavio, nepotrebna isključenja umorila su naše napadače i pomogla Srbima da dođu do daha, no oni nisu mogli zaprijetiti našem vrataru Vanji Beliću niti s dva igrača više. Oko 4000 ljudi na tribinama strepilo je za konačan rezultat sve do zadnje minute kada je Oliver Ciganović postavio konačnih 2-0. </p>
<p>Kako bilo, bila je to jedna od lošijih predstava Hrvatske posljednjih sezona, ali od dojma su mnogo bitniji osvojeni bodovi. Petak je dan odmora, a u subotu Hrvatska igra ključan dvoboj za prvo mjesto protiv Španjolske. Ostali rezultati: Turska - Španjolska 2-10, Belgija - Bugarska 6-0. Redoslijed: Hrvatska i Španjolska 6, Srbija i Belgija 3, Turska i Bugarska 0. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>CSKA i Unicaja na »final fouru«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Košarkaši moskovskog CSKA-a i Unicaje pridružili su se Panathinaikosu i Tau Ceramici na »final fouru« ovogodišnje Eurolige. CSKA je u majstorici četvrtfinala kao i u prvom dvoboju deklasirao Spahijin i Vujčićev Maccabi (92-71), zaključivši tako sezonu bez ijednog poraza na domaćem terenu. Branitelji naslova su već u prvoj četvrtini (32-13) jasno dali do znanja u kojem će smjeru utakmica, a u jednom su trenutku prvog poluvremena imali prednost od čak 32 poena. Nikola Vujčić je u blijedom izdanju svoje momčadi sudjelovao s 9 poena, 4 skoka i 3 asistencije.</p>
<p>Druga je utakmica ponudila neizvjesnost do samoga kraja, a završnica je ipak pripala domaćoj Unicaji koja je bila bolja od Barcelone sa 67-64. Roko Ukić je za poraženu momčad postigao 8 poena, uz 2 skoka i 4 asistencije. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Prvi poraz Kožula</p>
<p>DRESDEN</p>
<p> - Nakon dana odmora, 8. europsko šahovsko prvenstvo nastavljeno je susretima osmoga kola. Naši predstavnici zabilježili su po četiri pobjede i remija uz četiri poraza. Prve poraze pretrpjeli su Zdenko Kožul i Zoran Jovanović, posustao je i Mladen Palac, a u prvi je plan izbio Robert Zelčić nakon pobjede nad Sergejem Movsesianom. Poražen je i mladi Ivan Šarić, a Ante Brkić pobjedom je zadržao izglede za plasman na SP. Pobjedu je izborio i Saša Martinović, a Alojzije Janković, Goran Dizdar i Ognjen Cvitan osvojili po pola boda. Od šahistica Borka Frančišković nastavila je uspon novom pobjedom, a Mirjana Medić je remizirala. U konkurenciji šahista i dalje vodi Ukrajinac Volokitin sa 6,5 bodova, Zelčić s 5,5 bodova dijeli 14. mjesto, Kožul, Brkić i Janković imaju po 5, Dizdar i Jovanović po 4,5, Palac, Cvitan i Martinović po 4, a Šarić 3,5. Kod šahistica, Ruskinja Kosinceva vodi sa 7,5 bodova, od naših Frančišković ima 4,5, a Medić 3,5 bodova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Opet poraz za Na Li</p>
<p>CHARLESTON</p>
<p> – Venus Williams i Jelena Janković nastavljaju s uvjerljivim igrama na WTA turniru u Charlestonu. Obje su u trećem kolu izgubile tek tri gema, no Kineskinja Na Li nikako da se privikne na zemljanju podlogu. Tenisačica koja pripada krugu deset najboljih na svijetu je prije tjedan dana poražena od Karoline Šprem, a u četvrtak je bolja od nje bila Španjolka Medina Garrigues. Rezultati, 3. kolo: Safina – Dominguez Lino 6-2, 6-2, Medina Garrigues – Na Li 6-4, 7-5, Krajicek – Bammer 6-7 (4), 6-2, 6-1, V. Williams – Chan 6-2, 6-1, Janković – Santangelo 6-3, 6-0. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Karlović bez borbe u četvrtfinalu</p>
<p>HOUSTON</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivo Karlović mogao je naslutiti kako će Argentinac Diego Hartfield biti nezgodan igrač u osmini finala ATP turnira u Houstonu (zemlja). Jer, prošle godine je Hartfield namučio Rogera Federera u Roland Garrosu, a u Houstonu je dobru formu pokazao pobjedom protiv Grosjeana. No, Karlović nije niti stavljen na kušnju s obzirom da je prije meča Argentinac predao zbog ozljede. Time se Karlović plasirao u četvrtfinale gdje će igrati protiv pobjednika ogleda Haas - Devilder. U prvom meču dana Juan Monaco je lako sa 6-2, 6-3 pobijedio sve boljeg Delica. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>ZŠS nagradio »zagrebačke« vaterpoliste </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zagreb treba dati još veći doprinos reprezentaciji«, rekao je izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Ratko Rudić na dodjeli priznanja Zagrebačkoga športskog saveza sedmorici članova naše zlatne reprezentacije sa Svjetskog prvenstva u Melbourneu. Poruka se vjerojatno odnosila i na politiku najtrofejnijega kluba na svijetu, Mladosti, čiji su igrači dobili priznanja, a nitko od njih nije rodom iz Zagreba. Uz Josipa Pavića, Damira Burića i Tea Đogaša, ZŠS je nagradio ostale sudionike trijumfa koji žive u našoj metropoli, redom predsjednika HVS-a Pericu Bukića, izbornika Ratka Rudića, njegova asistenta Milorada Damjanića i fizioterapeuta Luketića. Predsjednik Bukić vjeruje kako ovi rezultati nisu samo bljesak te je izrazio nadu u što bržu izgradnju vaterpolskog centra, koji bi, po njegovim riječima, bio najljepša čestitka za osvojeno zlato. [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Osmero ubijenih u iračkom parlamentu</p>
<p>Dužnosnici sigurnosnih službi pretpostavljaju da je bombaš bio tjelohranitelj jednoga sunitskoga zastupnika, koji nije među stradalima</p>
<p>LONDON/BAGDAD</p>
<p> - Najmanje osmero ljudi poginulo je, a 20 je ozlijeđeno kad je bombaš samoubojica u četvrtak aktivirao bombu u zgradi iračkoga parlamenta. »Po izjavama očevidaca čini se da je to bio samoubilački prsluk s eksplozivom. Zasad se zna da ima oko osmero mrtvih i 20 ozlijeđenih«, rekao je glasnogovornik američke vojske general bojnik William Caldwell za Sky News. Sjedinjene Države osudile su napad. </p>
<p>Napad se dogodio u kantini parlamenta, dok su zastupnici ručali. Irački parlament nalazi se u zaštićenoj Zelenoj zoni Bagdada. Dužnosnici sigurnosnih službi pretpostavljaju da je bombaš bio tjelohranitelj jednog sunitskog zastupnika koji nije među stradalima. Dodali su da su u zgradi parlamenta, u blizini restorana, pronađene još dvije bombe. U pomoć je pozvan američki tim za deaktiviranje eksploziva koji je detonirao bombe na sigurnom.Glasnogovornik vlade Ali al-Dabbagh dao je naslutiti kako oni koji stoje iza napada možda rade u parlamentu. »Postoje određene skupine koje se danju bave politikom, a noću nečim drugim«, rekao je za tv Alhurra. </p>
<p>U međuvremenu, France presse je javio da je u eksploziji bombe u Kirkuku poginulo šest ljudi, a 21 osoba je ozlijeđena.</p>
<p> Napad u parlamentu dogodio se nedugo nakon bombaškog napada kojim je srušen bagdadski most Al Sarafiya. U napadu je poginulo najmanje 10 osoba, a 26 ih je ozlijeđeno. Most Al Sarafiya bio je jedan od bagdadskih spomenika, kojega su Britanci izgradili prije 75 godina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Proširenje ovlasti u špijuniranju</p>
<p>Tvrdi se da bi se novi zakon o praćenju primjenjivao ponajprije na strance</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Direktor svih 16 američkih obavještajnih službi Mike McConnel, za koga mediji više ne vežu operativnu titulu »špijunski car« rado upotrebljavanu za njegovog prethodnika Johna Negropontea, ovih je dana zatražio proširenje ovlasti u »domaćem špijuniranju«. Bivši viceadmiral američke mornarice McConnell već je poslao nacrt zakona kojim bi se dodatne ovlasti trebale odobriti u Kongresu. </p>
<p>Nasuprot tim zahtjevima stoji još uvijek aktualni zakon iz 1978. (Foreign Intelligence Surveillance Act - FISA) po kome je špijuniranje dopušteno samo uz odobrenje federalnih sudaca. Prema navodima američkih medija, McConnelow zahtjev značio bi još agresivniji pristup u mijenjanju legislative u okviru tzv. plana akcije »100 dana« Ova vladina inicijativa bit će naravno i politički lakmus test za novi demokratski Kongres.</p>
<p>McConnell želi osigurati zakonsku utemeljenost za namjere američke obavještajne zajednice da prati i istražuje ponajprije strance u Americi bez sudskog odobrenja u skladu sa važećim FISA propisima. To bi značilo prisluškivanje telefona, nadgledanje internetskih komunikacija te kontrolu bankovnih transakcija. No, zbog toga su sve zabrinutiji mnogi Amerikanci.</p>
<p>Federalni istražni biro (FBI) zasad za takve aktivnosti mora tražiti sudsko odobrenje. Tipično takvo sudsko odobrenje za nadgledanje stranaca na teritoriju SAD-a prema važećim zakonima izdaje se na 120 do godinu dana, ali uz stalnu provjeru naloga od strane sudaca koji su ga izdali. </p>
<p>Predloženim promjenama se želi omogućiti da sigurnosne agencije u izvanrednim okolnostima mogu, sa sadašnjih 72 sata, produžiti nadgledanje sumnjive osobe na sedam dana bez »sudskog blagoslova«.</p>
<p>Udruge za zaštitu građanskih prava i dalje se oštro protive ovim namjerama ističući da se radi o zadiranju u privatnost Amerikanaca pod izgovorom da su samo stranici na meti. I dalje se upozorava kako bi to moglo trajno ugroziti osnovne američke vrijednosti uz nesagledive posljedice. </p>
<p>Telekomunikacijske kompanije kojima je zajamčen pravni imunitet za dojavu podataka o svojim korisnicima, iznova su zbog toga pod povećalom javnosti. Amerikanci se ne predaju lako. U tijeku su sudski procesi mnogih građana protiv najvećih telefonskih kompanija AT i Verizona. Ove bi kompanije na kraju mogle platiti visoku cijenu svog »očijukanja« s vladinim nepopularnim mjerama.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Srbija ignorira novog susjeda</p>
<p>Srbijanski dužnosnici ne usude se ni telefonirati, a kamoli otići u Crnu Goru</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Devet mjeseci poslije proglašenja neovisnosti, čini se da Crna Gora ima najveće probleme u odnosima sa Srbijom, državom od koje se rastala. </p>
<p>Dvije zemlje potpisale su samo jedan sporazum koji omogućuje da umirovljenici imaju pravo na mirovine ostvarene u drugoj republici, a diplomatska komunikacija gotovo da ne postoji. </p>
<p>Službeno, Srbija ima interes za razgovore o bilateralnim aranžmanima u području obrane i zdravstvene skrbi, a željela bi pokrenuti još neka pitanja vezana uz sukcesiju i privatizaciju. Neslužbeno, kabinet Vojislava Koštunice nametnuo je ignoriranje Crne Gore poslije posjeta kosovskog premijera Agima Çekua Podgorici, prošle jeseni.</p>
<p>Dok je Beograd spreman ići u poricanju činjenice da je u neposrednom susjedstvu stvorena nova država sa kojom postoji prirodni interes širenja suradnje najbolje svjedoči to da, osim jednog posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića crnogorskom kolegi Filipu Vujanoviću, odmah poslije proglašenja neovisnosti i to bez konzultacija s Koštunicom, nitko od srbijanskih dužnosnika nije se usudio ni telefonom nazvati, a kamoli otići u Crnu Goru. </p>
<p>Crnogorski se dužnosnici više ne pozivaju svako malo u Beograd, čak ni na promociju novih generacija časnika koji se zajedno školuju.</p>
<p> Prosrpska oporba u Crnoj Gori stavljena je na led zbog loših rezultata na parlamentarnim izborima u rujnu 2006. godine, pa je njena nedavna akcija podrške beogradskom timu za pregovore o budućem statusu Kosova, tj. dodvoravanja Koštunici, spomenuta tek kao kuriozitet u vijestima RTS-a.</p>
<p>Da nema stranih investitora koji iz beogradskih ureda »pokrivaju« crnogorsko tržište, nitko ne bi ni znao da Srbija i Crna Gora nemaju sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zbog čega se srbijanskim gospodarstvenicima ne isplati izvoziti na tržište na kojem su do jučer dominirali. Najave ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića da će Srbija tražiti koncesiju za korištenje luke Bar predstavljaju projekciju osobnih želja, jer crnogorsku stranu nitko uopće nije kontaktirao, pa ni u vezi s time.</p>
<p>Srpska pravoslavna crkva mogla bi ostati bez imovine u Crnoj Gori, a sve više se spominje i mogućnost da službena Podgorica prva prizna neovisnost Kosova.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Janukovič spreman na prijevremene izbore</p>
<p>Ustavni sud odgodio raspravu o zakonitosti ukaza predsjednika Juščenka </p>
<p>KIEV</p>
<p> - Ukrajinski premijer Viktor Janukovič izjavio je u četvrtak da je spreman za prijevremene parlamentarne izbore bez obzira na odluku ustavnog suda, ako se s tim slože sve političke stranke.</p>
<p>»Ako ustavni sud donese odluku da je odredba (predsjednika Viktora Juščenka o raspuštanju parlamenta) neustavna, izbori su mogući, ako se s tim slože svi sudionici političkog procesa«, rekao je Janukovič novinarima u Kijevu nakon susreta s litavskim premijerom Gediminasom Kirkilasom. Juščenko je 2. travnja potpisao ukaz o raspuštanju parlamenta, čemu se usprotivila proruska koalicijska vlada na čelu s Janukovičem. </p>
<p>Inače, ustavni sud Ukrajine odgodio je za gotovo tjedan dana raspravu o zakonitosti ukaza predsjednika Vladimira Juščenka kojim je raspustio parlament i odredio prijevremene izbore, koja će se umjesto u srijedu, održati 17. travnja. Rasprava je odgođena zato što se 18 sudaca ustavnog suda povuklo iz tog slučaja, objašnjavajući to golemim pritiskom kojem ih je podvrgnuo tabor premijera Viktora Janukoviča. Predsjednik Juščenko odredio je 24-satni policijski nadzor svih sudaca. Istodobno je ukrajinski ministar vanjskih poslova Arsenij Jacenjuka u Strasbourgu odbacio svaku zamisao o stranom posredništvu, ustvrdivši kako rješenje krize moraju pronaći sami Ukrajinci. Demokratskih izbora neće moći biti »bez konsenzusa svih parlamentarnih stranaka. Mi ne želimo posrednika«, rekao je Jacenjuka novinarima tijekom posjeta Vijeću Europe. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Brz obračun s celulitom</p>
<p>UltraShape je uređaj i tretman kojim se celulit i salo »razbijaju« ultrazvučno</p>
<p>Čini se da bismo se zaista mogli riješiti ružnih nakupina na bedrima i stražnjici. UltraShape je, tvrde neki liječnici, najnoviji ali i najbolji brzometni kozmetički tretman protiv celulita. Sastoji se u djelovanju ultrazvuka koji prodire kroz kožu i razara naslage masnih stanica koje tijelo zatim može apsorbirati. Taj bi tretman trebao biti mnogo sigurnija alternativa invazivnim zahvatima poput liposukcije, koja se mora obaviti u bolnici i pod anestezijom.</p>
<p>UltraShape je razvio jedan izraelski plastični kirurg koji tvrdi da je djelotvoran nakon vrlo kratka korištenja. Drugi su kirurzi sumnjičavi u vezi s njegovom sigurnosti i upozoravaju da bi se zbog uklanjanja sala mogli razviti dugoročni zdravstveni problemi. No nova tehnika ima mnogo zagovornika među kojima je i londonski plastični kirurg Chris Inglefield koji radi u klinici London Bridge. Ondje su obradili 460 pacijenata, radili na trbuhu, unutarnjoj i vanjskoj strani bedara, stražnjici i muškim grudima, i prosječno zabilježili smanjenje obujma šest centimetara. Postupak je jednostavan - pacijent razgoliti dio na kojem će se djelovati ultrazvukom, liječnik to područje premaže hladnim gelom i ondje postavi »glavu« koja će izravno emitirati ultrazvuk. Njegove vrlo visoke frekvencije razaraju membrane masnih stanica, omogućujući da sadržaj izađe i uđe u krvotok. Tako se, zapravo, postiže jednak učinak kao i nakon višesatna iscrpljujućeg vježbanja, ali se potiče i lučenje kolagena, zbog čega koža izgleda ljepše i zategnuta je. </p>
<p>Ipak, ma koliko rezultati tretmana ultrazvukom bili dobri, ne treba ih smatrati čudesnima, to više što je nedopustivo »ugurati« u krvotok prevelike količine masnih naslaga. To bi moglo oštetiti žile i, na dulji rok, oslabiti zdravlje. I doktor Inglesfield se slaže da tretman valja koristiti samo za umjereno »prekrajanje« tijela i ograničena područja. Dosad je UltraShapeom tretirano više od 20.000 žena i muškaraca, većinom u Velikoj Britaniji, Italiji i Australiji. [S. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mediteranska prehrana ublažava tegobe</p>
<p>Djeca trebaju jesti više svježeg voća, povrća i ribe</p>
<p>Djeca koja jedu prema načelima mediteranske prehrane, imat će manje problema s astmom i alergijama. Pokazalo je to istraživanje koje su zajedno proveli grčki, britanski i španjolski znanstvenici na Kreti, a rezultati studije objavljeni su u časopisu »Thorax«. </p>
<p>U istraživanju je sudjelovalo 700 djece između sedam i 18 godina. Osam od desetoro djece jelo je svježe voće, a njih dvije trećine jelo je povrće barem dva puta na dan.</p>
<p>Takva prehrana, bogata rajčicama, jabukama i narančama pokazala se najučinkovitijom za alergijski rinitis koji izaziva curenje nosa. Osim toga ona pruža dobru zaštitu od astme i kožnih alergija. Pokazalo se da maslinovo ulje može pomoći pri ublažavanju alergijskih simptoma poput kihanja. </p>
<p>Manje su kihali i oni koji su jeli orahe ili grožđe barem tri puta na tjedan. Orasi su osobito dobri jer imaju mnogo vitamina E koji štiti sve stanice u tijelu. Oni također imaju i mnogo magnezija koji jača pluća. S druge strane oni koji su jeli previše margarina dvostruko su povećali izglede za astmu i alergijski rinitis. </p>
<p>Znanstvenici smatraju da se epidemija astme javlja u zemljama gdje se jede premalo svježeg voća, povrća i ribe. Stoga i ne čudi da se u Velikoj Britaniji broj oboljelih u posljednjih 20 godina udvostručio. Tamo je sada 5, 2 milijuna oboljelih od astme. Svake se pak godine zbog toga hospitalizira 74.000 osoba. </p>
<p>Stručnjaci misle da će djeca čije majke u trudnoći jedu prehranu siromašnu vitaminima i mineralima kad tad imati problema s alergijama. Isto je tako važno u najranijoj životnoj dobi jesti mnogo voća i povrća. </p>
<p>I dosad se govorilo kako mediteranska prehrana, koja uključuje malo crvena mesa i malo mliječnih proizvoda, ima pozitivan učinak na srce. [S. Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izgubljeni u vremenu</p>
<p>Unatoč inteligenciji i urođenu instinktu, životinje nemaju razvijen pojam o vremenu</p>
<p>Istraživanja su pokazala da životinje, jednako kao i ljudi, mogu razmišljati, planirati i pamtiti proživljena iskustva. Za razliku od ljudske vrste međutim prošla vremena ne doživljavaju emotivno i ne izvlače iz njih pouke. Životinje također nisu u mogućnosti pomno planirati i maštati o sitnicama koje će činiti sutradan ili sljedećih tjedana i mjeseci. Životinjski je mozak, dokazali su znanstvenici, sposoban zapamtiti situacije nužne za opstanak, dakle, sve ono što je vezano uz vodu, hranu i potencijalnu opasnost.</p>
<p>Psihologinja Nicola Clayton, profesorica na Cambridgeu tu je tvrdnju potkrijepila pokusom s močvarnim pticama šojkama. Njihovo je pamćenje testirala koristeći ličinke moljaca i kikiriki. Psihologinja je naime šojkama ponudila obje vrste hrane koju su one potom skrile u prirodi. Ptice je zatim premjestila kilometrima daleko, a onda jednu krletku vratila u prirodu nakon samo nekoliko sati, dok je drugu donijela tek nakon pet dana. Vrijeme koje su obje krletke sa šojkama provele daleko od hrane (koju je Clayton zakopala u pijesak kako je ptice ne bi našle po mirisu), pokazalo se ključnim za njezin pokus. Naime, šojke udaljene od hrane samo nekoliko sati, po povratku u prirodu rovale su na mjestu gdje su bile zakopane njima omiljene ličinke moljaca, dok su one udaljene nekoliko dana tragale za kikirikijem znajući da moljci više nisu živi, a samim time ni jednako ukusni!</p>
<p>Uz to što je dokazala da se mogu prisjetiti mjesta zakopane hrane, znanstvenica je otkrila i da su ptice inteligentnije nego što to mnogi misle. Pokazalo se naime da su šojke koje su pri skrivanju hrane iz prikrajka gledale druge ptice iste vrste najprije odglumile da odlaze, a potom se lukavo vraćale kako bi hranu skrile na drugo mjesto gdje su se poslije i počastile. Sličan je pokus proveden i sa štakorima i majmunima koji su se mogli prisjetiti mjesta pohranjenih specijaliteta, ali ne i osjećaja za vrijeme udaljenosti od hrane, što je samo dokazalo da imaju periodično pamćenje. </p>
<p>Za razliku od ptica koje mogu planirati tjednima unaprijed, istraživanja su pokazala da to nije slučaj i s drugim životinjama. Majmune, na primjer, odlikuje pohlepa pa će odjednom pojesti četiri tanjura hrane, iako im je dovoljan samo jedan. Umjesto da čuvaju preostala tri za iduće dane, oni ne znaju planirati unaprijed nego jedu koliko vide i potom povraćaju. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sviđa mi se moj život</p>
<p>Počeo je raditi u tinejdžerskim godinama prodavajući novine, a sad ima golemo modno carstvo u cijelom svijetu</p>
<p>Simbol »američkog načina života«, dizajner Tommy Hilfiger, zadovoljan je svojim životom i sretan zbog povezanosti sa svoje četvero djece za koje kaže da su »vrlo važan dio njegova života«. Nedavno je novinarki španjolskog tjednika »Hola« otvorio vrata svoga doma na obali idilična otoka Nantucket u Novoj Engleskoj i pristao govoriti o svojim počecima, uspjehu i planovima za budućnost. </p>
<p>Golema kuća na atlantskom otoku udaljenom dva sata zrakoplovom od New Yorka, sagrađena je 1920., zbog svoje je »autentičnosti i istinskog američkog stila« stalni izvor njegove inspiracije, kaže taj multimilijunaš, poznat po tome što je boje američke zastave »skinuo« za svoju marku odjeće. Hilfiger je prvi put posjetio taj otok kao dijete. Bila je to ljubav na prvi pogled i prije 16 godina kupio je kuću u kojoj on i njegova obitelj provode ljetne mjesece. </p>
<p>Ponosan je na »autentičan američki stil« u kojem je uređena, na ormare, stoliće, stolce, kauče i ostalo što su kupovali od pomoraca s otoka čije su obitelji stoljećima dopremale engleski namještaj. Saloni i sobe pune su zanimljivih detalja, a najdraži kutak mu je ipak stražnji trijem, gdje ponekad satima sjedi i gleda more, uživajući u miru otoka. </p>
<p>Ima još četiri kuće. Jedna je u Connecticutu, »klasična ali istodobno i moderna«, kaže, druga je u engleskom kolonijalnom stilu na otoku Mustique na Karibima, gdje su mu susjedi Mick Jagger i Bryan Adams. Za zimske mjesece ima »kolibu« u Vermontu u švicarsko-austrijskom stilu, a u Hamptonima (otmjenim newyorškim ljetovalištima na obali Long Islanda) ima još jednu kuću za koju kaže da je »egzotičnija«. </p>
<p>Najdraža mu je ona na Mustiqueu, zbog karipskog ugođaja i odlične klime, ležerna života i opuštanja u laganoj odjeći i bez cipela te omiljene karipske kuhinje. </p>
<p>Počeo je raditi u tinejdžerskim godinama prodavajući novine, a sad ima modno carstvo koje se proširilo na pet kontinenata. </p>
<p>Sa 17 je godina shvatio da želi imati imidž rock-zvijezde. Nosio je dugu kosu i traperice-trapezice i osjećao se vrlo moderno. Kaže da su se svi u školi htjeli odijevati poput njega. »Tako sam kupio slične traperice za 150 dolara i počeo ih prodavati prijateljima. Potom sam otvorio malu prodavaonicu«, prisjeća se svojih početaka. </p>
<p>Ta je prodavaonica doživjela veliki uspjeh, pa ih je otvorio još nekoliko. Tada je počeo sam dizajnirati odjeću. »Nisam imao pojma kako se to radi, jednostavno sam počeo crtati. Dao sam te crteže jednoj tvornici, a kad je odjeća bila proizvedena i kad sam je stavio u svoje dućane, ljudi su poludjeli za njom«, govori Hilfiger.</p>
<p>Odlučio je otići u New York i natjecati se s kreatorima poput Ralpha Laurena i Calvina Kleina. »Moji su se prijatelji smijali, rekli su mi da neću uspjeti, ali ja sam im govorio kako znam da mogu«. Sredinom osamdesetih kreirao je neformalni »look« za koji kaže da je »vrlo američki«. Ljudi su to prihvatili i njegove se traperice sada nose u cijelom svijetu, a osobito su omiljene među glazbenicima i glumcima. </p>
<p>A kakvi su mu planovi za budućnost? »Sviđa mi se moj život. Ali vjerujem da se moj posao još može razvijati. Želim dizajnirati namještaj, automobile, nakit... Ima još mnogo toga u čemu bih se htio okušati«, priznaje taj kreator nemirna duha.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Kokain naručivan izravno iz Kolumbije</p>
<p>Uhićena dvojica zbog sumnje da su uplaćivali za kokain </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Obrada nad skupinom međunarodnih švercera droge, u sklopu koje je tijekom vikenda uhićeno nekoliko osoba zbog sumnje da su iz BiH za Njemačku i Hrvatsku krijumčarili heroin, a kojom je navodno iz svoje bolničke sobe u Splitu »upravljao« 39-godišnji Aleksandar Kapetanović, u srijedu i četvrtak je poprimila sasvim novi smjer. </p>
<p>Naime, prema informacijama policije, skupina se osim šverca heroina tzv. balkanskom rutom, bavila i direktnim »uvozom« kokaina visoke čistoće iz Kolumbije u BiH i Hrvatsku. Premda iz policije nismo mogli dobiti službenu potvrdu nastavka obrade, neslužbeno smo doznali kako su u Koprivnici u srijedu uhićene dvije osobe zbog sumnje da su za nedavno razbijenu grupu ugovarali nabavku kokaina iz jednoga kolumbijskoga grada. Uhićeni Aurel Kunić u četvrtak je prepraćen dežurnome istražnome sucu zagrebačkog Županijskoga suda, dok je drugi uhićenik zadržan u prostorijama kriminalističke policije u Heinzelovoj. Kako dalje neslužbeno doznajemo, Kunić je na račune određenih tvrtki u Kolumbiji putem »Western Uniona« uplaćivao velike iznose novca, za koje policija smatra da su bili namijenjeni kupovini droge. Tijekom pretraga, koje su u srijedu i četvrtak obavljene u nekoliko stambenih i poslovnih prostora na području Koprivnice, pronađena je korespondencija »Western Uniona« koju je policija izuzela te je ona odmah proslijeđena u zagrebački ured Uskoka, a najvjerojatnije će biti upotrijebljena kao dokaz u ovome predmetu.</p>
<p> Uskok je također u četvrtak zagrebačkom Županijskom sudu podnio zahtjev za proširenjem istrage i na spomenutoga Kapetanovića, koji se još uvijek nalazi na liječenju u Splitu, a zahtjev za proširenjem istrage i na Kunića trebao bi biti podnesen u petak. U operaciju nabavke kokaina iz Kolumbije preko svojih međunarodnih veza su, neslužbeno doznajemo, osim Kunića bili uključeni i Branko Tokić, te Almir Serdarević iz Sarajava, koji je još uvijek nedostupan hrvatskom pravosuđu, a Krunoslav Galić, koji je nedavno uhićen u Zagrebu, u svojemu je automobilu vozio i uzorak od 1,5 grama kokaina, čija je kupnja navodno dogovarana za njemačko tržište. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Dvogodišnjak se ugušio u septičkoj jami</p>
<p>Šokirani četverogodišnjak s mjesta tragedije otišao je prema roditeljskoj kući, ali nije odgovarao na upite gdje mu je brat</p>
<p>MARKUŠICA</p>
<p> - Igrajući se s četverogodišnjim bratom Josipom, dvogodišnji Ivan Majetić upao je u četvrtak oko 15 sati u septičku jamu u kući svoga djeda Joze Majetića, u Balkanskoj ulici 23a u Markušici kod Vinkovaca i utopio se, priopćeno je iz PU vukovarsko-srijemske. Iako očevid u četvrtak kasno popodne još nije bio završen, neslužbeno se doznaje kako je riječ o nesretnom slučaju.</p>
<p>»Djeca su nešto ranije otišla djedu igrati se. U jednom trenutku Ivan je stao na septičku jamu prekrivenu daskama koje su popustile, a dijete je propalo i ugušilo se. Šokirani četverogodišnjak udaljio se prema roditeljskoj kući u Balkanskoj ulici 21, ali nije odgovarao na upite majke Tomislave gdje mu je brat. I majčina potraga za dječakom nije dala rezultat, pa je telefonom pozvala supruga Dalibora koji se nalazio u susjednom selu. On je od četverogodišnjeg sina nekako uspio izvući što se dogodilo«, opisala je tragediju bliska rođakinja obitelji, dodajući da je mališanovo mrtvo tijelo iz septičke jame izvukao otac, te da pokušaji reanimacije nisu uspjeli. </p>
<p>Vijest o tragediji proširila se selom, a ispred kuće obitelji Majetić okupili su se rodbina i prijatelji. Potresena baka Kata iz Vinkovaca kroz jecaje je pričala da joj je dvogodišnji unuk tek nedavno progovorio i prije nekoliko dana telefonom ju pozvao u posjet. U trenutku dok je nesretna baka pričala o nastradalom unuku, njezin suprug Tomislav u naručju je donio Josipa koji je, oporavljen od šoka u koji je upao, rekao: »Moj braco je umro«. </p>
<p>Neutješni djed Jozo, u čijoj se kući tragični događaj dogodio, udaljio se i nestao prema nedalekom minskom polju, pa je za njim organizirana potraga. Ipak, nakon nekog vremena sam se vratio, sjeo na panj kraj septičke jame i utonuo u bolnu šutnju. Dalibor i Tomislava Majetić nezaposleni su, žive od socijalne pomoći i povremenih poslova koje Dalibor uspije dobiti. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nastavljen rast broja poginulih na cestama</p>
<p>Lani su u ožujku poginule 34 osobe, a ovog ožujka 59, što je povećanje od 75 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč pojačanim i preventivnim i represivnim aktivnostima policije u prometu, podatak od 140 poginulih osoba na hrvatskim cestama, odnosno 13 posto više nego u prošlogodišnjem razdoblju, te 20 posto više nego u istom razdoblju 2005. godine, alarmantan je i zabrinjavajući. Potvrđuje to i protekli »crni« vikend na hrvatskim prometnicama.</p>
<p>Naime, već početak godine ukazao je, kao i prošlogodišnja statistika, da Nacionalna strategija sigurnosti cestovnog prometa ne daje željene rezultate, te da se unatoč namjerama približavanja europskim standardima, od njih zapravo udaljavamo. </p>
<p>Spomenimo, na primjer, samo ožujak koji se kao mjesec u prometu pokazao više nego katastrofalnim. Naime, prošle godine su u ožujku poginule 34 osobe, a ovog ožujka čak 59, što je povećanje od neslavnih 75 posto.</p>
<p>U 2005. godini broj poginulih na cestama bio je 597, što je tu godinu svrstalo u najbolje u posljednjih četrdesetak godina i što je bila naznaka da pojačani napori policije počinju davati rezultata. Međutim, već iduća 2006. bila je razlogom da optimizam znatno splasne, jer je bilo 613 poginulih, a krivulja uspjeha opet se okrenula prema silaznom pravcu. Ta je godina s povećanjem od 12 posto za prva tri mjeseca na tragu te upozoravajuće statistike. I makar su podaci »crno na bijelom« upozoravali da se stanje sigurnosti u prometu rapidno pogoršava, u MUP su pokušali sliku retuširati, naglašavajući da je i prošle, a osobito ove godine, vrijeme puno toplije i ljepše, bez snježnih padalina, zbog čega je i promet na cestama gušći, a time je veći i broj prometnih nesreća s tragičnim posljedicama. </p>
<p>Takvo je vrijeme, rečeno je tada, izmamilo mlade vozače kojima nerijetko »zapne noga na papučici gasa«. </p>
<p>Također, slažu se u MUP-u, kišno, snježno vrijeme, povećava oprez kod vozača, dok sunčano, toplo i suho vrijeme, nerijetko »povede« vozače, te se manje pridržavaju pravila u prometu</p>
<p> Od alkoholiziranih vozača, najviše onih koji voze s više od 0,5 promila. Na već tradicionalnom drugom mjestu »smjestila« se prevelika brzina na važnijim gradskim prometnicama te lokalnim cestama. </p>
<p>Osim raznih mjera koje poduzima policija, stanje bi trebao poboljšati novi zakon o prekršajima koji je u proceduri i nakon kojeg bi se trebalo poraditi na prijedlogu novog zakona o sigurnosti cestovnog prometa s drastičnijim sankcijama. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Član poglavarstva prijetio pročelniku odjela</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Branko Silvio Premeru (36), član poglavarstva Grada Makarske, prijavljen je i priveden u istražni centar splitskog suda zbog prijetnje koje je navodno uputio Siniši Srziću (49), pročelniku Odjela za stambeno-komunalnu djelatnost Makarske.</p>
<p>Prema prijavi, Premeru je prvo oko 7.45 sati ujutro poslao SMS prijetećeg sadržaja na Srzićev mobitel, a zatim ga je oko 13 sati sačekao ispred ureda i ponovo zaprijetio. U pitanju su nesuglasice oko Premeruovog zahtjeva od 23. ožujka ove godine za korištenjem javne površine za njegov kafić »Nautilus«. Zahtjev su gradske službe odbile zbog neuredne dokumentacije, a Premeru očigledno drži da ga je Srzić namjerno opstruirao. Pred istražnim sucem je iznio obranu, negira djelo. Tvrdi da je inače u dobrim odnosima sa Srzićem te da je poslao poruku, ali nije namjeravao prijetiti i iznenađen je dokle je cijeli slučaj otišao i kako je Srzić sve shvatio tako ozbiljno. Sudac ga je nakon saslušanja pustio, no određena mu je zaštitna mjera zabrane približavanja Srziću na 200 metara kao i zabrana komunikacije s pročelnikom. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uhićeni napadači na svećenika</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - Policija je u četvrtak uhitila dvojicu mladića od 22 i 23 godine, osumnjičenih za brutalni napad na svećnika Matu Hercega (60) u utorak kasno navečer u Krapinskim Toplicama. Odvedeni su u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Maskirani su mladići napali župnika kad je izašao iz župnog dvora, udarajući ga rukama i montiračem. Srušili su ga na zemlju, jedan ga je nastavio tući, a drugi je iz župnog dvora ukrao plastičnu vrećicu s oko 2 tisuće kuna u kovanicama. [Z. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pod automobile ipak podmetnuta naprava</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Vještaci zagrebačkoga Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić« utvrdili su nakon očevida da je ispod službenog vozila benkovačkog gradonačelnika Branka Kutije postavljena, za sada, nepoznata eksplozivna naprava. Njezino aktiviranje izazvalo je eksploziju na službenom automobilu »renault laguna« u vlasništvu grada Benkovca, te oštetilo gradonačelnikov privatni automobil »citroen xsara«. S mjesta događaja uzeti su tragovi koji će biti upućeni na vještačenje. Zadarska Policijska uprava u četvrtak je izvijestila da je protiv nepoznata počinitelja podnesena kaznena prijava zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Eksplozija se dogodila u srijedu, oko 2 sata, u dvorištu obiteljske kuće benkovačkog gradonačelnika u Zadru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Maloljetnicu prisiljavao na prostituciju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon provedene kriminalističke obrade, opravdano se sumnja da je Zdenko M. (29) od sredine lipnja 2005. pa sve do kraja siječnja 2006. godine, organizirao i tjerao na prostituciju, tada 16-godišnju Riječanku. Kako smo doznali, na takav način uspio je od mušterija naplatiti više stotina tisuća kuna. Sredinom lipnja 2005. godine, Zdenko M. i maloljetna Riječanka bili su u ljubavnoj vezi, no osumnjičeni je počeo objavljivati oglase za pružanje seksualnih usluga. On je s mušterijama dogovarao cijene usluga 16-godišnje djevojke, a kada bi »posao« bio dogovoren, mušterije bi upućivao u unajmljeni stan u Trnju, u kojem su njih dvoje u to vrijeme stanovali. Od 1. siječnja 2006. godine, po nalogu Zdenka M., djevojka je iznajmila stan na području Trešnjevke, a on je i dalje, organizirao njeno prostituiranje. Kriminalističkom obradom doznalo se da je maloljetnicu više puta fizički zlostavljao, a kada se odbila dalje prostituirati, tada ju je pretukao. Od početka veljače pa sve do kraja travnja 2006. godine Zdenko je pokušavao prijetnjama i zastrašivanjem djevojku ponovno natjerati na prostituiranje, a kako je to uporno odbijala, više ju je puta fizički napao. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>TLM domaćem konzorciju, Željezara Split Zlomrexu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) prihvatio je u četvrtak ponudu konzorcija pet domaćih tvrtki za kupnju Tvornice lakih metala (TLM-a) iz Šibenika, a poljskog Zlomrexa za splitsku Željezaru.</p>
<p>Damir Polančec, predsjednik Upravnog odbora HFP-a kazao je da su dva konzorcija, jedan iz Litve, a drugi domaći, koji čine Dalekovod, Konstruktor-inženjering, Zagrebmontaža, Aluflex pack te Feal iz BiH, dali podjednako dobre ponude za TLM.</p>
<p>Dodao je da on preferira domaći konzorcij koji zapošljava 6000 ljudi u Hrvatskoj, ima planirane prihode od milijardu eura u ovoj godini, a spreman je za TLM izdvojiti 107 milijuna eura. </p>
<p>Ozren Matijašić, novi član Upravnog odbora HFP-a, također je podržao ulazak domaćega konzorcija u TLM koji zapošljava 1400 radnika, a ima potpisanu socijalnu klauzulu sa sindikatima.</p>
<p>Polančec je kazao da je poljski Zlomrexa za splitsku željezaru ponudio više od 10 milijuna kuna, a ulaganja od 200 milijuna kuna, od čega 140 milijuna kuna u prve dvije godine. »Zlomrex u Poljskoj ima dvije željezare i dvije tvornice cijevi te osiguranu sirovinsku bazu u više zemalja«, napomenuo je Polančec. </p>
<p>»Privatizacijom TLM-a i splitske željezare, uz oslobođene kvote državnih jamstava, omogućili smo nove investicije u Hrvatsku, jer će se u ove tvrtke uložiti gotovo milijarda kuna«, zaključio je Polančec. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>15 posto turista više nego lani</p>
<p>U prvom tromjesečju zabilježeno je 370.469 gostiju, od čega na Jadranu 272.377 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prema statistici Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je (na Jadranu i u Zagrebu) u prva tri mjeseca ove godine boravilo 370.469 gostiju, što je povećanje od petnaest posto u usporedbi s lanjskim tromjesečjem. Samo na Jadranu, dakle bez zagrebačke statistike, registrirano je 272.377 turista, povećanje od 16 posto. Istovremeno je na Jadranu i u Zagrebu zabilježeno 962.002 noćenja, sedam posto više nego lani. </p>
<p>Iako je riječ o relativno malim apsolutnim brojkama, sve regije imaju rast - Istra je imala sedam posto više turista, Kvarner i Dalmacija po 19 posto.</p>
<p>Grad Zagreb sa svojih 98.092 turista ima povećanje od četrnaest posto. Nijemci su bili najbrojniji hrvatski gosti tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca. Nakon njih slijede standardno jaka, nama primarna , strana tržišta - Austrija, Italija i Slovenija. Na petom su mjestu po posjeti državljani Bosne i Hercegovine, Amerikanci, Francuzi i Mađari. </p>
<p>Samo u ožujku, na Jadranu i u gradu Zagrebu prijavljeno je 180.724 gostiju što je povećanje od 19 posto. Ostvareno je 455.089 noćenja ili devet posto više nego lani. Zanimljivo je da su u vansezoni zakazali domaći turisti budući da su imali pet posto manje noćenja, za razliku od stranaca kojima zima nije zasmetala da naprave 20 posto bolji rezultat. </p>
<p>Istra je tijekom ožujka imala 16 posto više turista, Dalmacija 18. </p>
<p>Kvarner je, zahvaljujući prije svega preporođenoj opatijskoj rivijeri, zabilježio 47.689 posjetitelja ili 34 posto više nego u lanjskom ožujku. Opatija je, podsjetimo, zahvaljujući prije svega novim wellness sadržajima lakše i aktivnije prebrodila zimu i napokon postaje ono za što je uvijek bila predodređena - cjelogodišnje odredište. </p>
<p>Zagreb je u ožujku ugostio 38.769 ljudi, povećanje od devet posto. </p>
<p>Nakon zadovoljavajuća prva tri ovogodišnja mjeseca, uslijedio je i vrlo dobar travanj budući da je Uskrs na Jadran privukao najmanje 55.000 gostiju. U Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice predviđaju da će jednako dobra posjeta biti i za prvosvibanjske praznike. Nažalost, zbog gubitka subvencija čarteri prema Hrvatskoj kreću kasnije, tek u svibnju, tako da drugu godinu za redom gubimo dio predsezonskih avio-gostiju. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zajam od milijardu dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ina je u srijedu potpisala ugovor o obnovljivom konzorcijskom zajmu od milijardu dolara, izvijestili su u četvrtak iz Ine. To je dosad najveći konzorcijski zajam u Hrvatskoj. Zajam će imati rok dospijeća od pet godina uz mogućnost dva jednogodišnja produljenja. Novac će se koristiti za refinanciranje postojećih kredita i za opće namjene, najvećim dijelom za modernizaciju rafinerija, navode u Ini.</p>
<p>Vodeći nominirani aranžeri zajma su Bank of Tokyo-Mitsubishi Ufj ltd., Bayerische Landesbank, BNP Paribas, Citibank, N.A., Privredna banka Zagreb i Société Générale Corporate and Investment banking. Financijski direktor Ine Zalan Bacs nedavno je najavio da će taj kredit većim dijelom biti utrošen u modernizaciju rafinerija. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Austrijanci kupili dva najveća kabelska operatera</p>
<p>Bewag je za navodno 20 milijuna eura kupio DCM i Adriatic kabel i tako preuzeo 72 posto kabelskog tržišta u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijski državni konzorcij Bewag kupio je, navodno za 20 milijuna eura, dva najveća hrvatska kabelska operatera DCM i Adriatic kabel, te tako postao vlasnik 72 posto kabelskog tržišta u Hrvatskoj.</p>
<p>Glasnogovornik DCM-a Damir Hajduk potvrdio nam je ovu akviziciju te najavio velike strateške promjene u poslovanju DCM-a, koji ima 55.000 korisnika ili 42 posto kabelskog tržišta u Hrvatskoj. Adriatic kabel pak ima tržišni udio od 30 posto. </p>
<p>Dodaje da su bivši vlasnici DCM-a, a riječ je o fondovima SEEF, SEAF i DEG, bili kratkoročno orijentirani na operativnu dobit (lani je DCM ostvario prihod od 50,3 milijuna kuna) najvećeg kabelskog operatera u Hrvatskoj koji ima i više od 6000 internetskih pretplatnika. Novi vlasnik DCM-a, kaže Hajduk, ima više ambicija u telekomunikacijskom biznisu. To znači da će se i DCM, uz zadržavanje svog osnovnog posla, više okrenuti telekomunikacijama, kaže Hajduk.</p>
<p>»Prodaja dva najveća kabelska operatera, uz dodatne investicije i zadržavanje postojećih cijena usluga u kabelskoj distribuciji, dugoročno znači njihovu apsolutnu konkurentnost postojećim igračima na telekomunikacijskom tržištu«, napomenuo je Hajduk. </p>
<p>Bewag je predstavljanje ovih akvizicija te planove na hrvatskom tržištu najavio za petak. Koliko je sada poznato, riječ je o uspješnom austrijskom konzorciju čiji portfelj proizvoda čine proizvodnja i distribucija električne energije iz obnovljivih izvora, telekomunikacije te proizvodnja elektronike i elektroničkih usluga. Strategija Bewag grupe zasniva se na investiranju u te gospodarske grane u Austriji i zemljama regije.</p>
<p>Investiranje u kupnju dva najveća hrvatska kabelska operatera, koji imaju razvijenu optičku mrežu, Bewag se dodatno koncentrira na telekomunikacijski sektor, pred kojim vidi »sjajnu budućnost«.</p>
<p>Prema podacima Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) broj korisnika kabelske distribucije lani je neznatno smanjen u odnosu na 2005. Ukupno je bilo 130.200 pretplatnika i 23 davatelja usluga kabelske televizije. Što se tiče prihoda, prema HAT-u, cjelokupno tržište kabelske distribucije u Hrvatskoj, a čiji su glavni protagonisti DCM i Adriatic kabel, po svojim prihodima čini zanemariv dio ukupnog TK tržišta.</p>
<p>Ovo preuzimanje, kao i najavljena ulaganja Bewaga, moglo bi imati velike posljedice na domaće TK tržište, a pogotovo na cijene iznajmljivanja optičke infrastrukture.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Najveći stručni sajmovi u regiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkom velesajmu od 17. do 21. travnja održat će se tri međunarodna specijalizirana sajma: 31. međunarodni sajam graditeljstva, 19. međunarodni sajam grijanja i hlađenja Interklima i 48. međunarodni sajam obrtništva, rekla je na konferenciji za novinare direktorica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić.</p>
<p>Na sajmu graditeljstva sudjeluju 622 izlagača iz 25 zemalja, a njihov je nastup grupiran u četiri tematske cjeline - građevinski materijal, kemijski proizvodi, opeka, crijep, alati i elektroinstalacije, cjelina prozori i vrata, zidne i podne obloge, sanitarije i vodovodne instalacije te građevinska mehanizacija.</p>
<p>Na ovogodišnjim sajmovima, prema riječima Katje Kovačić, po prvi put organiziran je zajednički nastup turskih tvrtki, od kojih će njih 25 nastupiti na sajmu graditeljstva, dok će ih se 16 predstaviti na Interklimi. Od stručnih i popratnih događanja u sklopu sajma graditeljstva posebno je naglašen Dan graditelja s temom javno privatnog partnerstva, a bit će provedeno i ocjenjivanje izložaka te će najkvalitetnijima biti uručene nagrade Kvalitetan proizvod i Najbolji hrvatski proizvod.</p>
<p>Na Interklimi predstavit će se 310 izlagača iz 29 zemalja, a od brojnih stručnih skupova izdvojen je međunarodni simpozij 'Energija, ekologija, ekonomija' te konferencija o termografiji. Sajam obrtništva okupit će 343 izlagača iz pet zemalja, a u sklopu sajma održat će se tradicionalni Obrtnički forum, susret obrtnika s predstavnicima Vlade. Tema ovogodišnjeg foruma je 'Konkurentnost hrvatskog obrtništva'.</p>
<p>Posljednja dva dana sajma Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Agencija za strukovno obrazovanje organiziraju Dan strukovnog obrazovanja - nove snage hrvatskog gospodarstva. Cilj ovog programa je dati mogućnost učenicima osnovnih škola da na jednom mjestu dobiju što više informacija o sustavu strukovnog obrazovanja. Uz samu manifestaciju, oko 900 učenika strukovnih škola iz cijele Hrvatske prezentirat će svoja znanja i vještine, te iz prve ruke upoznati posjetioce sa svojim budućim zanimanjima. </p>
<p>Očekuje se da će sajam privući dosad najveći broj posjetilaca, a prema najavama trebao bi ga otvoriti ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Drama Ivice Račana</p>
<p>Iz sata u sat postajalo je sve očitije da Račan vodi bitku za život. Oko dvadeset sati iz SDP-a je priopćeno kako je unatoč poduzetim mjerama intenzivnog liječenja, zdravstveno stanje Ivice Račana i dalje kritično. U stanju je sužene svijesti, uz povremena buđenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijesti o znatnom pogoršanju zdravstvenog stanja Ivice Račana počele su stizati u četvrtak ujutro. Iz sata u sat postajalo je sve očitije da Račan vodi najtežu bitku - onu za život. Oko dvadeset sati iz središnjice SDP-a upućeno je priopćenje kako je, unatoč poduzetim mjerama intenzivnog liječenja, zdravstveno stanje Ivice Račana i dalje kritično. U stanju je sužene svijesti, uz povremena buđenja, navodi se u priopćenju. </p>
<p>Prvu službenu potvrdu o tome da se zdravstvena situacija predsjednika SDP-a naglo pogoršala i da se nastavljaju mjere intenzivnog liječenja objavila je oko podne SDP-ova služba za odnose s javnošću.</p>
<p>Uz Ivicu Račana u posebnom apartmanu Kliničkog bolničkog centra »Zagreb« cijelo vrijeme bila je njegova uža obitelj - supruga Dijana Pleština i sinovi Ivan i Zoran. Posjećivali su ga prijatelji i kolege, a brojne osobe iz javnoga i političkog života cijelo su jutro izražavali zabrinutost i žaljenje zbog Račanove životne drame. U bolnici ga je posjetio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, nakon čega je otišao u stranačke prostorije SDP-a na Iblerovu trgu. Okupljenim novinarima potvrdio je da je posjetio Račana i s njim razgovarao. U središnjicu SDP-a uputio se, kaže, jer je smatrao potrebnim da nakon razgovora s Račanom izvijesti njegove stranačke kolege o tome i kaže im o čemu su razgovarali. Predsjednik nije otkrio o čemu je razgovarao sa zamjenicom predsjednika SDP-a Željkom Antunović, rekavši samo da su »popili kavu«. </p>
<p>Svoju zabrinutost i žaljenje zbog pogoršavanja zdravstvenog stanja tijekom dana izrazio je i premijer Ivo Sanader. Istaknuo je da je riječ o čovjeku koji je obilježio hrvatsku politiku u proteklih petnaestak godina. </p>
<p>U četvrtak poslije podne Sanader je razgovarao sa zamjenicom predsjednika SDP-a Željkom Antunović, kojoj je također izrazio zabrinutost za zdravlje Ivice Račana, priopćilo je tajništvo HDZ-a. Željka Antunović izvijestila je premijera Sanadera o teškom zdravstvenom stanju Ivice Račana. </p>
<p>Nešto prije 14 sati iz sjedišta SDP-a prema bolnici su krenuli v.d. predsjednika SDP-a Željka Antunović, tajnik stranke Igor Dragovan i potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić. Pridružili su im se predsjednik Glavnoga odbora Tonino Picula, dok su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i gradski pročelnik za kulturu Duško Ljuština Račana posjetili nešto ranije. U njegovoj se bolesničkoj sobi dugo zadržala dugogodišnja tajnica Ljubica Milić, a u kasnim večernjim satima posjetili su ga Neven Mimica i Ivo Josipović. Ispred stranačkih prostorija na Iblerovu trgu vrlo brzo nakon službene objave počeli su se okupljati Račanove kolege te članovi stranke iz svih dijelova Hrvatske. </p>
<p>Zatečeni i potreseni naglim pogoršanjem zdravlja dugogodišnjeg predsjednika i prijatelja nisu davali nikakve izjave za javnost. U središtu stranke telefoni nisu prestajali zvoniti, jer su se mnogi članovi i simpatizeri na taj način raspitivali za Račanovo zdravlje, a tijekom dana zbog velikog broja posjetitelja »pala« je i internetska stranica stranke. </p>
<p>U jednom trenutku jedna radio postaja objavila je informaciju da je Račan preminuo, a tu je dezinformaciju prenijelo nekoliko internetskih portala. Iz SDP-a su odmah demantirali takvo što, te kazali da će, ako se dogodi najgore, to službeno priopćiti.</p>
<p>Novinarske ekipe, vrlo brzo nakon objave da je zdravstveno stanje Ivice Račana teško, okupile su se na Iblerovom trgu i pred zagrebačkom bolnicom Rebro. </p>
<p>Vijest o teškom zdravstvenom stanju objavili su i strani mediji. Među njima je i ruska »Pravda«, koja iznosi detalje o tijeku bolesti. Slovensko »Delo« također u svom on line izdanju prenosi informaciju o kritičnom stanju Ivice Račana. O zdravlju predsjednika SDP-a pišu i južnoafrički Independent Online, te bugarski Focus. </p>
<p>Pozdravio sam se s njim</p>
<p>Predsjednik Stipe Mesić prepričao je razgovor s Ivicom Račanom. »On je doista u teškom stanju. Došao je svijesti kad mu je žena rekla: 'Poznaš li prijatelja?'. Onda je otvorio oči i rekao: 'Stipe, kako si'«. Predsjednik mu je, kaže, na to uzvratio: »Drži se, nadam se da će sve biti dobro«. Račan je potom, rekao je Mesić, izgovorio još nekoliko rečenica i opet pao u nesvijest. Prije nego što je Predsjednik napustio njegovu bolesničku sobu, rukovali su se. [Silvana Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Financijska i stručna pomoć za ispunjavanje kriterija EU-a</p>
<p>Potpredsjednik EK pozvao je Vladu da što prije provede reforme u pravosuđu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik EU-a za pravosuđe, slobodu i sigurnost Franco Frattini, izjavio je u četvrtak u Zagrebu kako želi da Hrvatska uspije u svom ambicioznom cilju, ulasku u Uniju 2009. te je obećao financijsku i stručnu pomoć Europske komisije kako bi Hrvatska što prije ispunila potrebne kriterije. Frattini je pozvao hrvatsku vladu da što prije provede reforme u pravosuđu i pokaže rezultate u borbi protiv korupcije. </p>
<p>Frattini je sudjelovao na Vladinoj sjednici kao počasni gost. »Hrvatskoj vladi treba čestitati na planu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanja sigurnosti granica, ali sad je vrijeme za akciju, za provedbu tog plana i dobivanje konkretnih rezultata«, rekao je u četvrtak poslije podne Frattini na početku prezentacije »Postignuća i ciljeva hrvatskog pravosuđa i unutarnjih poslova u tijeku pristupanja Europskoj uniji«. Prezentacija je održana u Ministarstvu vanjskih poslova, a nazočili su i premijer Ivo Sanader i niz drugih visokih dužnosnika iz pravosuđa i diplomacije. Sudjelujući u četvrtak ujutro na sjednici Vlade, Frattini je istaknuo da su pregovori Hrvatske i EU-a počeli dobro. »Integriranje u EU znači puno napornog posla. Zato u reformi pravosuđa, kontroli granica i borbi protiv korupcije treba još napredovati. U oba poglavlja koja su unutar moje odgovornosti zabilježen je napredak. No, legislativna reforma nije dovoljna. Mi trebamo provedbu, administraciju sposobnu da reforme i provede. Unija je spremna u tome i financijski pomoći, ali hrvatska vlada mora obaviti svoj dio posla«, izjavio je. Ustvrdio je kako je najvažnije uspostaviti neovisno, snažno i učinkovito pravosuđe. »To je jedan od temelja EU-a. Nitko ne smije biti iznad zakona«, kazao je. Pozvao je hrvatsku vlast da, uz reforme, pokrene i konkretne slučajeve na sudovima.</p>
<p> »Kada želim zagovarati Hrvatsku kod drugih zemalja EU-a, moram imati pred sobom brojke i konkretne slučajeve. Treba jačati istrage, smanjiti zastoj u sudskim slučajevima i skratiti procedure«, poručio je Frattini. Premijer Sanader zahvalio je Europskoj komisiji na aktivnoj potpori Hrvatskoj i aktivnoj ulozi u pregovorima s EU-om. </p>
<p>»Nazočnost potpredsjednika Frattinija znak je uzajamne povezanosti Hrvatske i europskih zemalja. To je potvrda našeg uvjerenja da ćemo kroz brze i kvalitetne pregovore uskoro postati 28. članica EU-a. Vjerujemo da pregovori mogu biti nešto brži, ali ne na štetu kvalitete. Do kraja ove godine otvoriti poglavlja, možda i sva, a sljedeće ih zatvoriti. Za taj plan je važno da sva tijela završe svoj dio posla, posebna odgovornost je na resornim ministrima«, izjavio je premijer. Frattinija su primili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, te predsjednik Sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>50 kilometara granice bit će izuzeto</p>
<p>Europska komisija svjesna je problema vezanih uz schengenski režim na granicama Hrvatske, pa se intenzivno radi na rješenju problema protočnosti granica s Italijom, Slovenijom i Mađarskom. Frattini je kazao kako se razgovara o rješenju prema kojem će 50 kilometara schengenske granice biti izuzeto iz režima. [Ma. L./B. L./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pozivam odvjetnike da se koordiniraju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader na 4. danu karijera komentirao je kako očekuje da se braniteljski timovi hrvatskih generala optuženih pred Haškim sudom dogovore jer, kako smatra, oni prije svega trebaju zajednički pokušati sve da pobiju dijelove optužnice koji govore o »udruženom zločinačkom pothvatu«, što su apsolutno neprihvatljive kvalifikacije.</p>
<p>Dodao je kako poziva odvjetnike da se koordiniraju jer je i postupak objedinjen, pa su zbog takve odluke Haškoga suda i »osuđeni« na zajedničku obranu. U tom smislu Sanader očekuje suradnju odvjetnika, a ne njihovu svađu.</p>
<p>Premijer je napomenuo i kako hrvatska javnost može biti sigurna da će sve materijale koje je pripremila hrvatska Vlada Haški sud i dobiti. »Ti će materijali«, kaže Sanader, »dati punu i objektivnu istinu o tomu što je bilo i što se događalo u Domovinskome ratu, jer su Domovinski rat i Oluja, bili legitimni, i ostaju zlatnim slovima zapisani u hrvatskoj povijesti«.</p>
<p>U vezi informacije da je Ministarstvo pravosuđa primilo odluku australskog suda prema kojoj se bivši zapovjednik srpskih paravojnih snaga Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, može izručiti Hrvatskoj, Sanader je rekao da hrvatska vlada čeka da presuda bude pravomoćna i da se Vasiljković izruči Hrvatskoj kako bi »stao pred lice pravde, jer i te kako ima za što odgovarati«. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Studentima predstavljeno 57 tvrtki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjenik Vlade Ivo Sanader u četvrtak je u Boćarskom domu, u pratnji visokih držanih dužnosnika svečano otvorio Četvrti dan karijera, koji organizira internetski portal MojPosao.</p>
<p>Na Danu karijera predstavlja se 57 tvrtki iz gotovo svih sektora gospodarstva. Cilj manifestacije je okupiti i povezati na jednom mjestu studente, apsolvente, poslijediplomante i uspješne tvrtke te omogućiti izravan kontakt između poslodavaca i posloprimaca.</p>
<p>»Četvrti dan karijera svjedoči kako postoji tradicija, te kako su prethodni dani bili uspješni. Vlada će kroz resorna ministarstva i državne institucije davati punu potporu manifestaciji«, istaknuo je premijer Sanader. Zatražio je i da Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) izravno i interaktivno djeluje ne samo s portalom MojPosao, nego i sa svima ostalima koji se bave istim poslom. </p>
<p>Premijer je u obraćanju studentima spomenuo hrvatske studente Pravnog fakulteta koji su na nedavnom natjecanju u Beču pobijedili studente Harvarda, rekavši kako su oni dokaz kako drugi nisu ništa bolji od nas nego su imali bolje uvjete. [I. Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Učinkovita naplata prekršajnih kazni</p>
<p>Novim se zakonom nastoji smanjiti broj neriješenih sudskih zaostataka te povećati učinkovitost pravosuđa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prijedlogom prekršajnog zakona, koji je Vlada u četvrtak prihvatila i uputila u saborsku proceduru, nastojat će se smanjiti broj neriješenih sudskih zaostataka te povećati učinkovitost pravosuđa, osobito u pooštrenju sankcija. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin objasnila je da se čak 30 do 35 posto ukupnih sudskih zaostataka međuprekršajnim postupcima odnosi na male i minorne kazne od 100 do 300 kuna. Dodala je da je posljednjim zakonskim izmjenama iz 2002. prekršajni postupak postao dugotrajan, a na sve presude moglo se žaliti. Zbog toga je Visoki prekršajni sud presude donosio u samo 50 posto slučajeva dok je ostatak završavao u zastarama. Upravo zato se u novom zakonskom prijedlogu rokovi zastare udvostručuju pa će relativni rok zastare izvršenja biti dvije, a apsolutni tri godine.</p>
<p>Novost je da se uvodi obvezni prekršajni nalog, odnosno naplata kazni za lakše prekršaje mimo suda koja je uvedena za sve prekršaje u kojima je zapriječena kazna za građane do 1000 i tvrtke do 10.000 kuna. Uz podjelu na fizičke i pravne osobe, Prijedlog različite kazne prvi put predviđa i za fizičke osobe poput obrtnika ili drugih koji se bave drugom samostalnom djelatnošću te odgovorne osobe u »pravnim osobama«. Naplata prekršaja odmah nakon počinjenja, odnosno na mjestu prekršaja, motivirat će se neupisivanjem u prekršajnu evidenciju.</p>
<p>Donešena je i odluka o spajanju po 10 općinskih i prekršajnih sudova s manje od pet sudaca i međusobno udaljenih manje od 50 kilometara. Tako bi se Općinskom sudu u Bjelovaru trebao pripojiti sud u Čazmi, sudu u Zaboku onaj u Klanjcu, koreničkom sud u Donjem Lapcu, Delnicama sud u Čabru, a Općinskom sudu u Rovinju sud u Poreču. Prekršajnom sudu u Karlovcu pripojio bi se sud u Ozlju, Delnicama sud u Čabru, Glini sud u Gvozdu, Obrovcu sud u Gračacu, a Prekršajnom sudu u Korenici Prekršajni iz Donjeg Lapca.</p>
<p>Uvodi se jedinstveni registar</p>
<p>Prijedlogom strategije reforme socijalnih naknada 2007-2008., koji je Vlada podržala, trebalo bi se smanjiti nepotrebno administriranje u centrima za socijalnu skrb. Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić kazao je da centri čak 70 posto vremena gube na administriranje, a samo 30 posto su na terenu, odnosno rade ono za što su se i školovali. Stoga će zakonskim prijedlogom objediniti pojedine socijalne naknade, što će i korisnicima olakšati pravo na ostvarivanje tih naknada. Istodobno će se uvesti nova prava, kao što je pravo na roditelja-njegovatelja, što je već praksa u većini zemalja EU-a. Ministar Ljubičić kazao je da se osnovica za socijalne naknade više neće utvrđivati na temelju proračunske osnovice nego će se računati na temelju relativne linije siromaštva. Strategija predviđa i uvođenje jedinstvenog registra prava i svih korisnika u sustavu socijalne skrbi. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Stupićima i vibrirajućim vrpcama protiv nesreća</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Na poluautocesti Rijeka-Zagreb kroz Gorski kotar samo u prošloj godini poginulo je 20 osoba, te se sada, u nastojanju da se smanji broj nesreća na toj prometnici, započelo sa postavljanjem poprečnih vibrirajućih vrpci ispred tunela, koje bi trebale prisiliti vozače da smanje brzinu vozila na 80 kilometara na sat.</p>
<p>Naime, vozači često ulaze u tunel ne smanjujući <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vozila, što je uzrok znatnom broju prometnih nesreća. Kako je Vjesniku rekao direktor Sektora održavanja autoceste Rijeka - Zagreb Ante Pribanić, 16. travnja započet će se postavljati vibrirajuća vrpca po sredini poluautoceste, od naplatnih kućica na Grobničkom polju do Stare Sušice. Potom će u svim tunelima na toj dionici biti postavljeni i gumeni stupići visine 35 centimetara koji će i fizički razdvajati dva prometna traka, čime će se spriječiti pretjecanje u tunelima. U taj projekt povećanja sigurnosti na poluautocesti Rijeka - Zagreb bit će uloženo i 1,9 milijuna kuna, a radove bi trebali biti okončani do 1. svibnja ove godine. [D. H.]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Nemaju za izbore, upitan daljnji rad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu prvih deset godina rada GONG-a, koje će obilježiti u petak Danom zatvorenih vrata, čelnici te nevladine udruge upozorili su u četvrtak kako nemaju sredstava za edukativnu kampanju za sljedeće parlamentarne izbore, a upitno je i kako će nastaviti s radom.</p>
<p>»Osim za edukaciju, nemamo sredstva ni promatranje izbora, jer je većina dosadašnjih donatora svoj interes usmjerila na druge zemlje, smatrajući Hrvatsku razvijenom demokracijom koja zna prepoznati i poduprijeti potrebe građana i javni interes«, rekla je predsjednica GONG-a Suzana Jašić na konferenciji za novinare</p>
<p>Izvijestila je da se GONG prije deset dana obratio Vladi zatraživši pomoć u sufinanciranju edukativne kampanje za predstojeće izbore, no odgovor još nisu dobili.</p>
<p>»Ta borba za izvore financiranja potaknula nas je da obljetnicu obilježimo Danom zatvorenih vrata, što je parodija na institucije koje se promoviraju kao otvorene, iako bi takve trebale biti uvijek«, naglasila je Jašić.</p>
<p>U petak, 13. travnja, na datum prvog pokušaja promatranja izbora prije deset godina, što je zabranila tadašnja Republička izborna komisija, GONG će biti nedostupan medijima, građanima i svima za koje su dosad uvijek bili otvoreni. Jašić je rekla da im nedostaje oko 800.000 kuna za potrebe izbora, izradu brošure, spotova, putne troškove te je pozvala građane, profitni sektor, institucije, medije i ostale da im donacijama financijski pomognu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ovisnikom se može postati i nakon jednoga kušanja droge</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U svijetu se svake godine sintetizira na desetke novih droga, a svakih tri do pet godina na hrvatskom ilegalnom tržištu narkotika pojavi se jedna nova droga, objavili su u četvrtak predstavnici MUP-a i stručnjaci s područja farmakologije na konferenciji za novinare koju je organizirao Vladin ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga.</p>
<p>Kriminalist Damir Maročić izvijestio je kako je prije pet godina na popis droga uvršten gama hidroks butirat (GHB). Ta je droga u Americi bila poznata još šezdesetih godina, no tek je u zadnje vrijeme u češćoj uporabi.</p>
<p>»GHB je na popis opojnih droga u Hrvatskoj uvršten pošto je policija zaplijenila nekoliko manjih količina naručenih Internetom«, kazao je Maročić. </p>
<p>Profesor farmakologije Zdravko Lacković kazao je da je sve češća uporaba sintetičkih droga pojava koja se u Hrvatsku širi sa zapada. </p>
<p>Upozorio je da je opasnost od kušanja droge puno veća nego što ljudi misle, pa tako po nekim statistikama svaka četvrta ili peta osoba može postati ovisnom već od samo jednog kušanja droge.</p>
<p>Mađu najnovijim drogama koje su uvrštene na popis su piperazin i salvinorin A (meksička metvica). Lacković kaže da je to najveći halucinogen u prirodi, koji u Meksiku služi za </p>
<p>ritualne svrhe. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070413].
|
