NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070612].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 119817 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najveći hrvatski most postaje stvarnost </p>
<p>Ponude će se prikupljati do 28. kolovoza, a prema projektantskoj cijeni most bi trebao stajati 1,9 milijardi kuna, odnosno oko 257 milijuna eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon višegodišnjih pregovora između vlada Hrvatske i BiH oko izgleda mosta kopno-Pelješac počinje njegova realizacija. U ponedjeljak su u Narodnim novinama Hrvatske ceste raspisale međunarodni javni natječaj za njegovu izgradnju. »Projekt je napravila katedra za mostove na Institutu građevinarstva Hrvatske, a ponude će se prikupljati do 28. kolovoza ove godine. Prema projektantskoj cijeni most bi trebao koštati 1,9 milijardi kuna, odnosno oko 257 milijuna eura«, rekla je za Vjesnik Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p>Tako će se između Komarne i poluotoka Pelješca graditi ovješeni most simetrične strukture, koja će po veličini biti drugi raspon ovješenog mosta u Europi, odmah iza Normandija mosta u Francuskoj. Po svojim dimenzijama spadat će među deset najvećih takvih mostova u svijetu. </p>
<p>Most će imati slobodni profil visine 55 metara, a najveća širina raspona između stupova iznosi 568 metara. Imat će dva pilona koji su 118 metara iznad kolnika, a iznad mora 177 metara. Dubina pod razinom tla bit će 80 metara. Most će biti ukupne širine 22 metra. </p>
<p>U prvoj fazi bit će namijenjen za dvotračnu cestu, ali omogućavat će promet i četverotračne ceste, koja bi se u budućnosti mogla razvijati prema Dubrovniku. </p>
<p>Ukupna dužina mosta bit će respektabilnih 2380 metara.</p>
<p>Kako doznajemo od Marine Halužan, spomenuti gabariti mosta usuglašeni su između BiH i Hrvatske i to još 7. prosinca prošle godine, a s bosansko-hercegovačkom stranom još samo preostaje realizacija protokola za imenovanje osoba za praćenje radova. Gradnja mosta financirat će se iz cijene goriva, odnosno od 60 lipa po litri koje vozači već plaćaju za gradnju i održavanje Hrvatskih cesta. </p>
<p>Prema planu Ministarstva prometa gradnja bi trebala potrajati oko četiri godine, što znači da će Hrvatska kopnom u cijelosti biti povezana do kraja 2011.</p>
<p>Most za Pelješac, kako je još ranije najavio Jure Radić, direktor IGH-a i glavni projektant mosta, konačno će integrirati cijeli hrvatski državni prostor, kojim će se moći čvrstom vezom kroz Hrvatsku do svih njezinih dijelova. On će povezati dijelove dubrovačkog kraja zajedno sa svima, a da se ne mora ići kroz drugu državu. Također, most će znatno skratiti putovanje, ali i razviti sve hrvatske južne otoke i poloutok Pelješac, te za njih značiti jedan dodatni impuls. Sve u svemu, riječ je o jednom iznimno važnom razvojnom i integracijskom projektu.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Milijardu i pol kuna za oklade</p>
<p>U Hrvatskoj je krajem travnja bilo 2264 uplatnih mjesta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na uplatnim mjestima svih kladionica od 1. siječnja do 30. travnja 2007. godine uplate su iznosile 1.491.854.690,56 kuna, a isplate 1.251.945.693,52 kune, podaci su Ministarstva financija. Budući da u Hrvatskoj trenutačno posluje 12 trgovačkih društava koja organiziraju klađenje, znači da je svaka kladionica do kraja travnja u prosjeku ostvarila 20 milijuna kuna dobiti od klađenja. Od 1. siječnja do 30. travnja prošle godine uplate od klađenja iznosile su gotovo 150 milijuna kuna manje, odnosno 1.343.556.077,40 kuna, dok su isplate iznosile 1.088.818.687,65 kuna.</p>
<p>Od više uplata koristi će imati i državni proračun. Naime, koncesionar je prema zakonu dužan plaćati mjesečnu naknadu u iznosu od pet posto od osnovice koju čini ukupan iznos uplate u korist državnog proračuna. Od 1. siječnja do 30. travnja 2007. u državni proračun tako je uplaćeno 74.592.734,53 milijuna kuna, što je gotovo sedam milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine.</p>
<p>Procjenjuje se da čak milijun Hrvata redovito posjećuje kladionice, a da vlasnici kladionica na povećanju potražnju odgovaraju otvaranjem sve većeg broja uplatnih mjesta potvrđuju i podaci mjerodavnog ministarstva.</p>
<p>Krajem travnja ove godine bilo je 2264 uplatnih mjesta, što je 86 uplatnih mjesta više nego krajem lanjskog prosinca. O raširenosti kladionica i njihovu unosnom poslovanju govori činjenica da se nerijetko nekoliko uplatnih mjesta nalazi jedno do drugog. U pojedinim hrvatskim gradovima ima i po nekoliko uplatnih mjesta na stotinjak metara.</p>
<p>Za klađenje koliko i za obranu</p>
<p>Da se u kladionicama ostavljaju enormno visoki iznosi pokazuju i usporedba sa sredstvima iz državnog proračuna namijenjenih ministarstvima. Iznos od 4,177 milijardi kuna koje su građani lani izdvojili za klađenje mogao bi se usporediti s proračunom MORH-a za 2007. koji iznosi 4,3 milijarde kuna. Iznos uplaćen u kladionicama u prošloj godini puno je viši od proračuna Ministarstva kulture koji je oko 1,08 milijardi kuna, Pravosuđa - oko 2,3 milijardi te Poljoprivrede - 3,3 milijarde.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nove škole morat će imati kuhinju i blagovaonicu</p>
<p>Niti jedna škola ne bi više smjela funkcionirati bez mogućnosti da ponudi djeci jedan topli obrok dnevno, a stare škole koje nemaju kuhinje morat će dovoziti hranu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč pravilnicima koje su propisale pojedine lokalne vlasti o izbacivanju brze hrane iz škola, topli obrok za većinu srednjoškolaca i nešto manje osnovaca i dalje je nepoznanica. Osnovni je razlog taj što škole nemaju uvjete za pripremu hrane, a cijene ponuđača usluge pripreme i(li) dovoza hrane do škole - za mnoge je školske proračune znanstvena fantastika.</p>
<p>Iako su škole nekada projektirane sa školskim kuhinjama, mnoge su ih s vremenom izgubile. U nedostatku prostora blagovaonice su pretvorene u učionice, a ponegdje je svoj posao odradila i inspekcija.</p>
<p>»Staru kuhinju smo morali zatvoriti jer nije prošla sanitarnu inspekciju. Sada nemamo kuhinju niti dovoljno novaca da bismo platili hranu izvana pa nam se djeca hrane sendvičima iz kioska pred školom«, kaže nam ravnatelj srednje škole u Rijeci, moleći nas da mu ne navodimo ime niti školu. Kiosk se nalazi pet metara od ulaznih vrata u školu, no kako nije na školskom zemljištu - škola nema nikakve ingerencije nad njim. Međutim, čak ni poduzetnicima u kiosku više ne ide tako dobro kao prije nekoliko godina kad su djeci ponudili tople sendviče. Sendviče su djeca, kaže riječki ravnatelj, zamijenila Coca-Colom i cigaretama.</p>
<p>Niti Zagreb, koji uobičajeno ima nešto bolje uvjete od drugih, ne prolazi na testu sa školskim kuhinjama. Pozitivan primjer su škole u Trnju, koje su se uspjele organizirati pa jedna s kuhinjom sprema obroke za nekoliko drugih.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti kažu da bi na problem legalnih, ali i ilegalno postavljenih kioska u blizini škola, morale utjecati lokalne uprave. Ministarstvo pak priprema »podlogu« za rješenje problema prehrane u školi.</p>
<p>»Po novom pedagoškom standardu, koji je u završnoj fazi, u normative prostora ulaze i školske kuhinje i blagovaonice. To znači da nova škola ubuduće neće moći dobiti uporabnu dozvolu ako nema imati kuhinju i blagovaonicu«, kaže ministrov savjetnik Josip Ujević. Dodaje da niti jedna škola više ne bi smjela funkcionirati bez mogućnosti da ponudi djeci jedan topli obrok dnevno. Stare pak škole koje nemaju kuhinje morat će dogovarati dovoz hrane iz škola koje kuhaju. Ujević napominje da je moguće primjenu novog pedagoškog standarda odraditi postupno jer, kaže, najgore je nametnuti rješenje, a nemati uvjete za njegovu provedbu.</p>
<p>Nutricionisti upozoravaju da loša školska prehrana, s prevelikom količinom ugljikohidrata, remeti mikrofloru probavnog sustava. Što prije škole riješe problem, to će biti veća šansa za ublažavanje rasta postotka pretile djece.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Pijani vozači i dalje prijetnja na cestama</p>
<p>Većina ljudi smatra da je vožnja stvar opće kulture i odgoja samih vozača, na što se teško može utjecati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unatoč silnim nastojanjima da se smanji crna statistika prometnih nesreća, činjenica je da gotovo sve poduzete mjere u praksi, na žalost, gotovo da i nisu dale konkretne rezultate. Naprotiv, crne brojke i dalje rastu. Nedavno je pokrenut i novi, nekoliko milijuna kuna vrijedan preventivni sigurnosni program u okviru televizijskih i radijskih spotova kojima se ljude želi šokirati i potaknuti na razmišljanje i povećani oprez tijekom vožnje.</p>
<p>No, mora se reći kako čak ni to, zasad, nije utjecalo na najugroženiju skupinu vozača, onih mlađih od 25 godina koji najčešće skrive nesreću vozeći pod utjecajem alkohola koji je ujedno najčešći uzrok svih prometnih nesreća.</p>
<p>Pitanje je što se još može poduzeti. Kako mladim vozačima usaditi u glavu da kad voze - ne piju? Dakako da uvijek postoji rješenje u donošenju još represivnijih kazni, no pitanje je koliko bi to uistinu donijelo koristi, a koliko štete. Tim više što većina vozača već sada smatra kako su prometne kazne previsoke i da svako dalje povećavanje jednostavno ne bi imalo smisla, a jedini učinak bi bio, po svemu sudeći, revolt građana.</p>
<p>S druge strane, većina stručnjaka, ali i laika, smatra da je sve stvar opće kulture i odgoja samih vozača, na što se u načelu ne može utjecati. Tako će se onaj vozač tko je ima u skladu s njome i ponašati, a onaj, koji je nema nikad ni neće, unatoč svom trudu MUP-a i ovlaštenih institucija.</p>
<p>Upitali smo Hrvatski autoklub, koji je ovlašten za rad autoškola koliko se oni bave tim gorućim problemom današnjice i što čine kako bi ga barem probali riješiti.</p>
<p>Alan Vojvodić, glasnogovornik HAK-a, navodi kako se polaznike autoškola educira o ponašanju vozača uslijed konzumiranja alkohola, djelovanju i razgradnji alkohola u organizmu, utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu, a govori se i o opojnim drogama i lijekovima te utjecaju psihofizičkih stanja i umora na sigurnost vožnje. Naglasak je, kaže, na upozoravanju da vozači koji konzumiraju alkohol i opojne droge postaju nekritični i neoprezni te imaju smanjenu sposobnost prosuđivanja i skloni su ignoriranju opasnosti.</p>
<p>»Na posljetku, Hrvatski autoklub putem svog klupskog časopisa, Revije HAK, upozorava sve svoje članove, njih 130.000, na opasnosti koje prijete od konzumiranja alkohola«, zaključuje Vojvodić. No, unatoč tomu, postavlja se pitanje je li to dovoljno.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Cijene veće od europskih</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ </p>
<p>S prosječnim mjesečnim prihodima operatera po korisniku mobilne telefonije od 22,3 eura Hrvatska je ispred Njemačke, Poljske, Češke i Litve, što pokazuje da su mobilne usluge s obzirom na prihode domaćih korisnika (pre)skupe.</p>
<p>Istina, s početkom rada trećeg mobilnog operatera, prije dvije godine, privatni su korisnici napokon dobili znatno niže cijene telefonskih usluga.</p>
<p>No, tek je ukidanje pretplate rezultiralo znatnim povećanjem broja korisnika mobitela u Hrvatskoj, čiji je broj veći od 100 posto. No, to je samo tako na prvi pogled, jer operateri broje i neaktivirane, odnosno »mrtve« SIM kartice, koje korisnici ne odjavljuju kad prestanu koristiti »stari broj«.</p>
<p>S druge strane, bitka operatera za poslovne korisnike u fiksnoj telefoniji, koja neće izumrijeti, ali će morati naći nove izazove, gotovo je dovela do toga da privatni korisnici financiraju poslovne. »Glad« za jeftinim telefoniranjem je velika, što pokazuje da je Hrvatska vodeća zemlja u regiji u pogledu usluge prijenosa broja, kako u fiksnoj tako i mobilnoj telefoniji. Primjerice, uslugu prijenosa broja u fiksnoj telefoniji u zemljama EU-a iskoristilo je šest posto korisnika.</p>
<p>No, u fiksnoj telefoniji još uvijek nije nije komercijalno aktivno 20 operatera. Isto tako, 41 je davatelj usluge pristupa Internetu, ali broadband mora sufinancirati država kako bi brzi Internet bio dostupan i izvan većih gradova.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Važno je imati stan</p>
<p>KATARINA DIMITRIJEVIĆ HRNJKAŠ</p>
<p>Kupovati vlastiti stan uvijek je bilo skupo, no povišenje njihovih cijena od 15 posto na godinu ipak je postao prevelik teret za prosječnu hrvatsku obitelj. I bez obzira na to koliko povoljni stambeni krediti bili, kada se podmiri »rata«, prosječnoj hrvatskoj obitelji ostane malo novca za pristojan život. Pomalo je svima postalo jasno da nije rješenje kupiti stan u širem središtu Zagreba samo zato što je lokacija dobra, a potom postati uznik kreditnih opterećenja i jedva spajati kraj s krajem. Sve se više kupuju kudikamo jeftiniji stanovi na dosad neatraktivnim lokacijama rubnih dijelova grada, pa čak i na Jakuševcu, koji još odbojno djeluje zbog blizine odlagališta otpada. No, očito je kako je svima postalo jasno da je bolje imati stan na rubnom dijelu grada nego živjeti kao 'bogec' u skupom stanu u gradskom središtu.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Belgijski poučak</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ </p>
<p>Rezultati nedjeljnih parlamentarnih izbora u Belgiji pokazali su ono što je bilo razvidno već nekoliko posljednjih godina. Ta federalna država sve više zakoračuje prema konfederalnom uređenju. Buduću koalicijsku vladu u Belgiji predvodit će, kako sada stoje stvari, Flamanska demokršćanska stranka, čiji je predsjednik Yves Leterme a vjerojatno i budući premijer, nedavno izjavio kako je Belgija kao država, »povijesna pogreška«. </p>
<p>Da bismo objasnili uzroke i posljedice posljednjih parlamentarnih izbora, valja podsjetiti na neke činjenice. Belgija je nizom ustavnih reformi od 1970. do 1993. godine ustrojena kao federalna država s tri federalne jedinice. Valonija na jugu zemlje nastanjena je pretežito frankofonskim stanovništvom od kojeg se mnogi osjećaju više Francuzima nego Belgijancima, na flandrijsku regiju na sjeveru u kojoj većina stanovništva govori nizozemski te na federalnu jedinicu Bruxellesa, glavnoga grada države. S bruto nacionalnim dohotkom većim od 32.000 dolara po glavi stanovnika Belgija je jedna od najbogatijih zemalja Europske unije, jedna je od zemalja osnivačica NATO-a, a po broju stanovnika koji žive u velikim gradovima vjerojatno je najurbanija država u Europi. </p>
<p>Ipak, nekoliko posljednjih godina u Belgiji su sve glasniji zahtjevi u dvije federalne jedinice, Valoniji i Flandriji, za još većom samostalnošću i neovisnošću federalnih jedinica. Premda od relevantnih političkih stranaka samo krajnje desna stranka Flamanski interes zastupa otvorenu ideju rascjepa zemlje i formiranje neovisne Flandrije, ostali politički čimbenici u Belgiji vjeruju da bi konfederalno uređenje zemlje bio korak naprijed iz sadašnje gospodarske i političke situacije. Pri tome valja imati na umu da Belgija ne proživljava gospodarsku i socijalnu krizu, a da je činjenica što su u Bruxellesu smješteni središnji uredi Europske unije i NATO-a zemlju učinilo i politički snažnom u međunarodnim razmjerima. Ipak, potreba da se osnaže dijelovi zemlje koji su nacionalno jasno određeni snažnija je od bilo kakvih drugih činjenica.</p>
<p>Razvoj događaja u Belgiji poučan je i za prostore bivše Jugoslavije, točnije za Bosnu i Hercegovinu. Svojedobno je Paddy Ashdown, visoki povjerenik UN-a za BiH, preporučio upravo belgijski model za uređenje zemlje. Pritom je Ashdown tvrdio da bi belgijski model, dva entiteta s izraženom autonomijom tih i drugih dijelova zemlje, bio prijelazno razdoblje te da bi se odnosi poboljšali nakon ulaska BiH u Europsku uniju. Preporuka visokog predstavnika ipak nije u Bosni pala na plodno tlo, a sadašnji razvoj događaja u Belgiji potvrđuje da bi vjerojatno bio neučinkovit kao što dosadašnji model ne zadovoljava ni same Belgijce.</p>
<p>Neki povijesni i politički procesi ne mogu se zaustaviti ni mijenjati bez obzira na gospodarsku podlogu na kojoj se događaju.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Novo lice za nove podjele </p>
<p>Danas se u SDP-u dijele na pitanju glasova Hrvata iz BiH, a tko zna koliko će se još takvih situacija i problema o kojima različito misle otvoriti sutra</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Malo je kolji političar dosad uspio u rekordno kratkom roku podijeliti stranku kao što je to pošlo za rukom novom predsjedniku SDP-a. Ni desetak dana nakon što su demonstrirali zajedništvo na stranačkoj konvenciji, i kleli se u jedinstvo na čelu s novim, mladim liderom bez repova, isti socijaldemokratski kandidati okrenuli su se protiv svog tek izabranog šefa. Ne shvaćajući zašto se tako tvrdo protivi ukidanju prava glasa bosanskim Hrvatima i time izravno šteti interesima stranke na izborima koji će ionako biti za njih vrlo tijesni.</p>
<p>U samo deset dana SDP je o stanju u stranci poslao dvije oprečne poruke. I dok javnost uvjeravaju u unutarstranačku demokratičnost kojoj su okosnica različita mišljenja o istome, istodobno šalju upozorenja biračima da su im stavovi o bitnim stvarima ne samo podijeljeni nego i oprečno suprostavljeni. Ma kako nove podjele sada nastojali prikazati kao demokratsku razmjenu mišljenja, činjenica je da ovaj put nipošto nije riječ o različitim mišljenjima nego o strukturnim pitanjima za samu stranku. Upravo je zato najnoviji potez novog predsjednika SDP-a krupan primjer kojim jasno pokazuje da on nije novo lice stranke i politike, makar bi se i o tome dalo raspravljati jer teško da se s 40 godina itko može doživljavati mladim i novim?! Milanovićevo vrijeme više sliči na nastavak već viđenoga u ponovljenom mandatu njegova prethodnika. I Račan se, naime, ne toliko što je htio nego više zato što je morao, priklonio novim civilizacijskim dosezima pa zašto isto ne očekivati i od političara novog doba. Glasovi Hrvata u BiH bili su predizborna tema i prije novog predsjednika SDP-a, ali ih ranije - nisu ukidali. Ne čudi stoga da se i unutar SDP-a i izvan njega sada otvara pitanje tko je vodio bolju politiku, oni ili on.</p>
<p>Novi lider socijaldemokrata i ovim je pokazao da očito nije novo lice za novo vrijeme, ali je svakako novi čovjek za nove podjele unutar SDP-a. Danas se dijele na pitanju glasova Hrvata iz BiH, a tko zna koliko će se još takvih situacija i problema o kojima različito misle otvoriti sutra?! Da su zajedništvo umjetno izgradili za tromjesečne bolesti bivšeg predsjednika dokazuju sada kad su ga uspješno demontirali u samo deset dana pod novim vodstvom. A to najbolje pokazuje koliko im jedinstvo bilo na lomljivim nogama. Unatoč tome što su se silno upirali uvjeriti javnost kako su se zapravo ostala trojica kandidirali za mjesto predsjednika stranke iz čiste zafrkancije, dokazali su upravo ovim da im ni tada nije bilo svejedno tko će ih voditi makar su se svi kleli u socijaldemokratsku slogu.</p>
<p>Nije trebalo dugo čekati da iz SDP-a pokažu koliko su zapravo krhki iznutra a to svakako otvara pitanje što će biti sutra kad se hladne glave budu morale donositi važnije odluke. Novi šef SDP-a pao je na prvom ispitu demokracije kojoj je glavno pravilo, ako se ne varamo, širenje a ne uskraćivanje prava. Izbori u BiH su osjetljivo pitanje, pa ako je htio izazvati incident uspio je jedino utoliko što je - podijelio stranku! Teško je, međutim, očekivati da će promijeniti ponašanje. Zna se tko mu je mentor, a kakav je Slavko Linić, takav je i Zoran Milanović!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Fenomen »Jurčić«</p>
<p>Jedan relativno nepoznat profesor, ne osobito dojmljiv ministar u ranijoj koalicijskoj vladi, postao je osoba koju se, u slučaju izborne pobjede SDP-a (i potencijalnih koalicijskih partnera), već sada vidi kao budućeg premijera</p>
<p>IVAN ŠIBER</p>
<p>Novi predsjednik SDP-a je izabran, postavljeni su novi standardi unutar stranačke demokracije i sada za stranku dolazi teži dio posla. Ostavimo to, međutim, po strani i posvetimo se u ovom komentaru onom problemu koji smo naznačili prošli tjedan. Riječ je o »fenomenu« Ljube Jurčića, odnosno o činjenici da je jedan relativno nepoznati profesor, ne osobito dojmljiv ministar u ranijoj koalicijskoj vladi, postao osoba koju se, u slučaju pobjede SDP-a (i potencijalnih koalicijskih partnera) na sljedećim parlamentarnim izborima već sada vidi kao budućeg premijera. Kako je uopće do toga došlo i je li to najbolje rješenje?</p>
<p>Na prvo pitanje je dosta teško odgovoriti nekome tko je izvan stranke a pogotovo izvan uskih stranačkih krugova gdje se donose takve odluke. Sudeći prema pisanju medija, riječ je o svojevrsnoj interakciji najave kandidata, pisanja o njemu i, logično, podrška onog dijela javnosti koji pozitivno vrednuje svaki SDP-ov potez, ali i onih koji se u teškoj ekonomskoj situaciji nadaju da Profesor ima onaj čarobni štapić koji bi mogao dovesti do hrvatskoga gospodarskog čuda. Jednom pokrenuta interakcija stranke, medija i javnosti dovela je do određene podrške. </p>
<p>Važnije je, međutim, pitanje o logici takvog rješenja. Čak i da je riječ o sjajnom programu, zašto bi njegov kreator morao biti i premijer? U povijesti su poznate mnoge ekonomske koncepcije, na primjer reganomika, tačerizam ili njemačko gospodarsko čudo, ali je valjda svima jasno da njihovi kreatori nisu bili hollywoodski glumac, »željezna gospođa« ili Konrad Adenauer. Jasno mi je da je ekonomija u samim temeljima društvenih odnosa i razvoja, pretpostavka svih pretpostavki rješavanja akumuliranih problema, ali pretočiti neku ekonomsku ideju u konkretnu društvenu praksu zahtijeva cijelog čovjeka, jako malo spavanja, usredotočenost misli, mašte i snova samo na taj problem. Bude li postojao visok stupanj suglasja o koncepciji i strategiji ekonomskog razvoja, nema nikakve potrebe da to provodi neposredno prvi čovjek vlade.</p>
<p>Kao što sam to već ranije, na početku Račanove bolesti prije više od četiri mjeseca naglasio, pristup koji polazi od pretpostavke da je premijer osoba koja treba imati stručna znanja u nekom području, svojevrsni je model obnašanja te funkcije u vrijeme kada je sva politička moć bila koncentrirana na Pantovčaku u rukama jedne neupitne osobe i prema mojem je mišljenju pogrešan. U sadašnjem modelu vlasti premijer treba biti političar, čovjek s jasnom vizijom društvenog razvoja, koji o svemu zna ponešto, ali prije svega zna one koji znaju i koji organizira i usmjerava rad vlade. Prema logici stvari, to treba biti predsjednik stranke koja je pobijedila na izborima.</p>
<p>Biti premijer znači neposredno komunicirati s unutarnjom i vanjskom javnošću, imati jasne stavove o Europskoj uniji, NATO-u, suđenjima u Haagu, reformi obrazovanja, zdravstva, mirovinskoj reformi i socijalnoj politici, odnosima prema manjinskim skupinama, korupciji, pravosuđu, ulozi vojske, i tako bismo mogli nabrajati u nedogled. </p>
<p>Čak i tada kada bismo imali premijera-eksperta u području ekonomske strategije, zna li itko kakvi su stavovi, opredjeljenja, razmišljanja profesora Jurčića kao eventualnog budućeg premijera o tim problemima? Ono što sam do sada imao prilike vidjeti, čuti i pročitati ne ostavlja neki poseban dojam.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Jezik je važno pitanje </p>
<p>U Sutomišćici na Ugljanu, piše u Vjesniku od 30. svibnja 2007., otvorena je Olive Island Marine Sutomišćica. Upravo tako! Potpisnica članka kaže da je marina »nazvana po maslini koja raste na cijelom otoku«. Šteta što imenu marine nisu na engleskom dodane barem još dvije riječi: izvrsno ulje!</p>
<p>Dakle, trebalo je protumačiti što znači ime marine! Jasno da je trebalo, i to je svakako pristojno. Međutim, i da svaka bakica razumije engleski, zar je jednojezični engleski naziv za nas već toliko normalan da uopće ne treba postavljati pitanje zašto je to tako?</p>
<p>Imam pred sobom nekoliko članaka o jeziku, svi odreda su iz Vjesnika, a govore uglavnom o odnosu pojedinih zemalja prema jeziku javnih natpisa. Tako 19. rujna 1996. Vjesnik prenosi pisanje Reutersa o jezičnim pitanjima u Quebecu. Reuters je sklon onima koji ismijavaju propis prema kojem tekst javnih natpisa na francuskom mora biti dva puta veći od onih na engleskom jeziku. Tamošnja je vlada potaknula parlamentarnu raspravu o prijedlogu zakona kojim bi se ponovo uvela komisija za zaštitu francuskog jezika.</p>
<p>U članku od 11. svibnja 2000. stoji kako je u Poljskoj stupio na snagu zakon koji obvezuje da se u reklamama i natpisima, kao i za nazive roba i usluga, upotrebljava poljski jezik. O tome kako se poštuje novi zakon brinut će se novostvoreno Vijeće za poljski jezik.</p>
<p>Člančić iz rubrike Rekli su, u Vjesniku od 4. ožujka 2005., spominje slovenski odnos prema svom jeziku na primjeru obrtničkog sajma u Celju odakle su austrijske tvrtke isključene jer nisu u cijelosti prevele svoje materijale na slovenski.</p>
<p>Nijedan od tri članka ništa ne govore o tome kakvo je stanje u Hrvatskoj. Tako je prije koju godinu i televizijski Dnevnik prenio vijest, također bez komentara, o nekom mađarskom propisu u vezi s jezikom. Moglo bi se, dakle, zaključiti da jezik za nas i nije neko pitanje za koje bismo trebali biti zabrinuti poput tamo nekih Francuza, Poljaka, Slovenaca ili Mađara.</p>
<p>O stotoj obljetnici jezikoslovca Ljudevita Jonkea trebali bismo se prisjetiti njegovih savjeta. Pišući u jednom članku o jeziku i uglednih restauracija, nastavlja ovako: »Jednom bi bilo vrijedno podvrgnuti takvoj kritici i natpise po našim gradovima, ali ni za popravljanje natpisa s jezičnog i pravopisnog gledišta ne bi bila dovoljna samo konstatacija. Hrvatsko filološko društvo podnijelo je već prijedlog (...) da se pri općinama postavi jezični referent koji bi se kao nadzorni i direktivni organ brinuo da se to stanje popravi. (...) Doduše, Hrvatsko filološko društvo podnijelo je takav prijedlog već dvaput: prvi put 1957. i drugi put 1962. Oba puta, na žalost, bez uspjeha.«</p>
<p>Jonke zna kako bi se pitanje riješilo, kako kaže, u tren oka, a zna to i akademik Radoslav Katičić, koji još sedamdesetih godina piše: »Kad bi dobro vladanje književnim jezikom bilo preduvjet za napredovanje u zvanju i stjecanje uglednijih položaja, stanje bi odmah bilo sasvim drukčije.« </p>
<p>S obzirom na ime sutomišćičke marine, uopće i nema govora o pravilnosti hrvatskog jezika. Njega u imenu uopće nema pa ne znam ima li koga tko zna što bi trebalo učiniti. </p>
<p>Zlatko Vidulić, Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Autowill nije gradio bespravno</p>
<p>U Vjesniku od 25. svibnja 2007., pod naslovom »Grad plaća sedam milijuna kuna zbog starih propusta«, objavljen je članak u čijem podnaslovu stoji: »Zagrebačke ceste sklopile ugovor s Matralom o korištenju zemljišta u Ljubljanskoj, gdje se već nalazi bespravni salon automobila.« </p>
<p>U članku se navodi da je tvrtka Autowill na zemljištu koje su Zagrebačke ceste dale u najam društvu Matral zbog izgradnje benzinske crpke i trgovine, bespravno sagradila salon automobila. Zbog toga je tvrtka Matral na Općinskom sudu tužila Grad Zagreb, a Poglavarstvo, radi mirnog rješenja spora, prihvatilo nagodbu s Matralom.</p>
<p>Ističemo da je netočan navod u kojem se govori da je tvrtka Autowill bespravno sagradila salon. Tvrtka Autowill je to zemljište kupila natječajem, pribavila urednu lokacijsku i građevinsku dozvolu, a sagrađeni objekt isto tako ima urednu uporabnu dozvolu, što se vrlo lako može provjeriti u javnim knjigama koje su dostupne svim građanima. Iste činjenice tvrtka Autowill spremna je podastrijeti u svrhu diferenciranog informiranja javnosti. </p>
<p>Za korištenje gradskog zemljišta Autowill ima ugovor s Hrvatskim cestama koji nije prestao važiti. Pitamo se kako je mogao biti napravljen novi ugovor dok je ovaj na snazi?</p>
<p>Nadalje, jasno je i pravno nedvojbeno da objekt sagrađen na predmetnom zemljištu nije mogao biti osnova za sklapanje nagodbe između grada Zagreba i tvrtke Matral. Tvrtka Autowill je pred Općinskim sudom u Zagrebu protiv tvrtke Matral pokrenula postupak radi utvrđenja ništavim Ugovora o korištenju zemljišta, a postupak još traje. Slijedom navedenoga, pitamo se kako ugovor koji se pred sudom nalazi u postupku utvrđenja ništavnim može predstavljati temelj zaključenja bilo kakve nagodbe?</p>
<p>Ujedno, imajući u vidu navod iz predmetnog članka da je Matral izgubio dobit koju bi ostvario da je na zemljištu sagradio benzinsku crpku i trgovinu, ističemo kako je tvrtka Autowill na predmetnom zemljištu također planirala sagraditi benzinsku crpku i trgovinu, te je za gradnju istih podnijela i zahtjev pred nadležnim tijelima Grada Zagreba. Zahtjev je, međutim, odbijen zato »što se na tom dijelu Zagrebačke avenije ne može izgraditi benzinska crpka budući da je preblizu križanju Ljubljanske odnosno Zagrebačke avenije s Ulicom Gustava Krkleca, te da na tom potezu Ljubljanske, odnosno Zagrebačke avenije ima dovoljno benzinskih crpki«. Pitamo se kakovu bi to dobit ostvarilo društvo Matral na zemljištu na kojem benzinsku crpku nije moguće sagraditi?</p>
<p>Autowill d.o.o., zastupan po odvjetnici Gordani Vidmar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Vandali noću zapalili 'piramidu' nasred Jelačić placa</p>
<p>Konstrukcija od metala i platna vrijedna je 15.000 kuna, dok se šteta procjenjuje na 5000 kuna</p>
<p>Iako je prvi dan uličnog festivala Cest is d' Besta trebao označiti početak sedmodnevnog veselja u središtu grada, vandalski čin nepoznatih počinitelja bacio je sjenu na to događanje. </p>
<p>Naime u noći na ponedjeljak na Trgu bana Jelačića zapaljena je »wellness piramida«, likovna instalacija akademskih umjetnica Ike Peraić i Tajane Šiždrak, vrijedna 15 tisuća kuna. </p>
<p>Gotovo četiri metra visoka konstrukcija od metala i platna bila je postavljena pokraj spomenika banu Jelačiću, kao dio likovnog programa Cest is d'Best.</p>
<p>»Piramidalni dinamizator«, kako su svoju instalaciju nazvale umjetnice, imao je u svojoj unutrašnjosti ljuljačku na kojoj bi se građani mogli zabaviti. Ova dječja igra namjerno je postavljena unutar žute piramide, geometrijskog tijela za koje je znanstveno dokazano da primjerice oštri žilete koji se u nj stave. Ljuljanje u piramidi imalo bi tako opuštajući učinak i tijekom festivala vraćalo izgubljenu energiju znatiželjnicima koji žele isprobati taj posebni vid umjetničke terapije. »Šokirana sam, ne znam što bih mislila«, još uvijek zatečena rekla je akademska kiparica Ika Peraić. </p>
<p>Zlatko Petrović Pajo, predstavnik Kraljeva ulice - organizatora festivala, kaže da je šteta na piramidi oko pet tisuća kuna. »Ovo nije prvi put da nam se tako nešto dogodilo. Jednom su nam ukrali kravatu dugu šest metara, koja je također bila dio likovne instalacije, a i sa Zrinjevca, gdje svake godine u vrijeme Cesta postavljamo likovne instalacije, znali su nam ukrasti pokoju«, rekao je Pajo. Dodao je kako sad znamo zašto su Egipćani piramide radili od kamena - da ih huligani ne unište. Policija je u ponedjeljak ujutro obavila uviđaj, te traga za nepoznatim počiniteljem. </p>
<p>Ali unatoč nemilom početku, međunarodni ulični festival Cest is d'Best nastavlja se po planu - do 17. lipnja na gradskim ulicama i trgovima nastupit će više od 400 izvođača, a građani će moći pogledati pet drugih, »još nezapaljenih«, likovnih instalacija.</p>
<p>Nastup na Trgu izazvao salve smijeha</p>
<p>Na otvorenju 11. međunarodnog uličnog festivala Cest is d'Best, u ponedjeljak je među mnogim izvođačima na Jelačićevu trgu nastupio i australski performer Leopardman, pravim imenom Gavin Hay. Leopardman je sudjelovao i na prethodnim festivalima, ali zbog nemilog događaja koji se zbio na prošlogodišnjem Cest is d'Bestu, kad ga je policija pretukla, postao je poznat i široj javnosti. </p>
<p>Unatoč tome odlučio je nastupiti i ove godine, što je oduševilo brojne prolaznike na Trgu koji su zastajali i promatrali akrobacije ovoga veselog preformera. U jednosatni »show« uključio je i publiku, iz koje je »izvukao« tri muškarca koji su morali navući tange s leopardskim uzorkom i masku snagatora. »Ovo vam je tijelo Cro Copa - Mirka Filipovića«, uzvikivao je Leopardman na hrvatskom kojega je pomalo naučio uz pomoć supruge Zagrepčanke, a sve je to izazvalo salve smijeha kod publike. Građani su zadivljeno promatrali i njegov stoj na rukama, koji je izveo na tri metra visine. Gavin Hay inače je svjetski poznat performer i australski državljanin koji već tri godine živi u Hrvatskoj, a zadužen je za dovođenje performera iz inozemstva na »Cest is d Best«. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sedmi Tjedan udruga uz ples, pjesmu i padobrance</p>
<p>Na štandovima su se prodavale majice, vaze, knjige...</p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje u ponedjeljak je na Glavnom kolodvoru započeo Tjedan udruga, koji će trajati do petka - 15. lipnja. </p>
<p>Manifestaciju je otvorio dogradonačelnik Ivo Jelušić, a predstavilo se 120 udruga. Grad će, rekao je Jelušić, i nadalje pomagati rad neprofitnog sektora, a da sve ide u dobrom smjeru potvrđuje i sedma godina održavanja manifestacije na koju se svake godine prijavljuje sve više sudionika. Romana Galić, pomoćnica Ureda za socijalni sektor rekla je da im je cilj upoznati Zagrepčane s radom civilnoga sektora i uključiti ih u neku od udruga.</p>
<p>Kroz pet dana predstavnici udruga predstavit će građanima svoje projekte i promotivne materijale. Klub mladeži Roma Hrvatske, Zajednica klubova liječenih alkoholičara, Savez izviđača Zagreba, Sineki, Bokci, Hrvatska udruga srčanih bolesnika i Udruga roditelja djece s posebnim potrebama samo su neke od udruga koje sudjeluju na manifestaciji. Socijalna radnica Zvjezdana Delić, na štandu Društva invalida s cerebralnom paralizom, prodavala je predmete koje su izradili članovi Udruge. »Imamo vaze, kutije za nakit i promotivne materijale. Sav zarađeni novac odlazi u Udrugu«, ističe. </p>
<p>Na štandu Zagrebačke lige protiv raka ništa se nije prodavalo. Marija Kavšek, predsjednica Saveza invalidskih društava ILCO Hrvatska, istaknula je kako svrha akcije nije zaraditi, nego educirati javnost da što kvalitetnije živi i očuva svoje zdravlje. Lejla T., koju smo zatekli kod štanda, rekla je da podržava Tjedan, jer građanima treba dati priliku da se pouče i vide gdje se troši gradski novac.</p>
<p>Događaj su uveličale plesačice grupe »Ritam zona«, mješoviti zbor »Prečko« i dječji zbor »Jarunski lopoči«. Otvorenje su »začinila« trojica padobranca, koja su skočila na veliki narančasti križ ispred pozornice. </p>
<p>Sanja TorbicaSnježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ljetnim vrućinama treba se prilagoditi! </p>
<p>Osnovno pravilo: za vrućih i sparnih dana treba izbjegavati fizičke napore, piti tekućinu i ne izlagati se suncu </p>
<p>Česte promjene vremena utječu na zdravlje ljudi i to ne samo na kronične bolesnike već i zdrave i mlađe. Kako vlažno i sparno vrijeme mnogima teško pada, a metereolozi kažu kako nam predstoji vruće, toplo, ali i kišovito, ljeto - porazgovarali smo s dr. Mirjanom Jembrek-Gostović, ravnateljicom zagrebačke poliklinike »Srčana«.</p>
<p>• Kako promjene vremena utječu na zdravlje?</p>
<p>- Mladi se i zdravi ljudi na njih mogu brže i lakše prilagoditi, za razliku od onih koji imaju srčane, cirkulacijske ili druge probleme. Na velike se vrućine teže prilagođavaju mršave i zdrave osobe koje su bile na nekoj dijeti. Bolesni se ljudi, pak, osjećaju lošije jer nemaju dobre neurovegetativne mehanizme, kojima je zadaća da u organizmu, uz ostalo, održavaju tonus krvnih žila, utječu na tlak i puls. </p>
<p>• Koliko su u tom smislu važne bioprognoze?</p>
<p>- Kod osjetljivijih ljudi (meteoropata) su važne, ali ne u mjeri da trebaju paničariti zbog promjene vremena i misliti kako će im biti ako padne kiša ili zasja sunce. Vremena se ne smijemo bojati, već mu se treba prilagoditi. To znači da se za visokih temperatura i sparina ne treba, ako se ne mora, izlagati fizičkim naporima, ne treba hodati po suncu, ali treba piti dovoljno tekućine zbog nadoknade životno važnih elektrolita. Treba se slojevito oblačiti, stariji ljudi ne trebaju za podneva odlaziti na plac. </p>
<p>• Znači, ne treba strahovati. </p>
<p>- Ne, već se odgovarajuće ponašati - i to je jedini recept. Predstoji nam ljeto, a s njim i neizbježne vrućine i sparine pa se treba čuvati dehidracije, sunčanice, toplinskog udara, što uključuje odgovorno ponašanje. Tim više, jer se mogu javiti toplinski grčevi odnosno toplinska iscrpljenost, ponajprije nogu i ruku. Ako se dogodi toplinski udar i život je ugrožen. </p>
<p>• Kada se on javlja?</p>
<p>- Kod osoba koje su satima izložene suncu - kao što su građevinski radnici, vojnici. Mogu mu lakše podleći kronični bolesnici, visokotlakaši. U takvim je slučajevima tjelesna temperatura viša od 40 stupnjeva, tlak je nizak, srce ubrzano lupa, a koža je topla i suha. Čovjeku se tada mora hitno pomoći. </p>
<p>• Koliko nam pomažu klima uređaji?</p>
<p>- Klima uređaji su poželjni, ako su redovito servisirani. Međutim, razlika između unutarnje i vanjske temperature ne smije biti viša od šest stupnjeva. S klimom u vozilima također treba paziti, pa vozačima preporučujem da prije odredišta na nekoliko minuta isključe klimu kako bi se prilagodili vanjskim uvjetima. </p>
<p>• Kako zaštititi najmlađe?</p>
<p>- Novorođenčad i mala djeca ne smiju se izlagati suncu, niti bi smjeli biti u pregrijanim prostorijama. Zdravoj djeci nije zabranjeno boraviti na suncu, ali trebaju biti zaštićena odgovarajućom pamučnom i lanenom odjećom. Treba paziti i na prehranu - jesti kuhano povrće i uzimati dosta voćnih obroka. Dnevno treba popiti do 1,5 litara tekućine - čaja, soka od rajčice, vode - ali ne gaziranih pića, jer se brzo resorbiraju. Osobe koje imaju problema s otpuštanjem vode iz organizma trebaju se posavjetovati s liječnikom. </p>
<p>• Koliko se Zagrepčani pridržavaju tih savjeta?</p>
<p>- Jako puno, zahvaljući i člancima u medijima - što je i nama od pomoći. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Na Šalati sezona počela, na Mladosti od 16. lipnja</p>
<p>Zavod za javno zdravstvo dva do tri puta tjedno kontrolira kvalitetu vode, a dno bazena čisti specijalni robot</p>
<p>Sezona kupanja na zagrebačkim otvorenim bazenima počela je još 2. lipnja. Tim povodom svim građanima bilo je omogućeno je besplatno cjelodnevno kupanje na Šalati. Tamo kažu da su bazeni novu sezonu dočekali uređeni, provjereni i potpuno spremni za sportske aktivnosti građana. </p>
<p>Zavod za javno zdravstvo redovito kontrolira čistoću vode. Voda se filtrira od sedam do 22 sata, a ronioci čiste dno bazena tri puta tjedno. </p>
<p>Na Šalati su tijekom zime u bazenima sanirali keramiku, obojali ogradu i fasadu. Radi ugodnijeg ambijenta i dalje se stalno uređuje okoliš bazena. Kako bi privukli što veći broj građana, organizirali su i obuku za neplivače svih uzrasta, te usavršavanje plivanja.</p>
<p>Ante Krce, rukovoditelj poslovne jedinice Mladosti kaže da će sezona na bazenima Mladosti početi u subotu, 16. lipnja. </p>
<p>Na bazenima su već »pokrpane« rupe nastale prošlosezonskim oštećenjima. Prčkalište za djecu bilo je najviše oštećeno, moralo ga se potpuno obnoviti. »Voda se kontrolira dva puta tjedno, a dnevno se bazen nadopuni s deset posto svježe vode. Klorirana je u dopuštenom omjeru, od 0,3 do 0,5 posto. Dno bazena po potrebi čisti i specijalni robot«, priča Krce. Obojani su garderobni ulazi i sređene oštećene tribine. </p>
<p>Na Šalati i Mladosti građanima su na raspolaganju tri bazena: olimpijski, bazen za rasplivavanje i prčakalište za djecu. Cijena ulaznice radnim danom - od 13,30 do 17 sati - je 15 kuna za djecu i umirovljenike, a 20 za odrasle. Od 16 sati cijena je niža - 10 kuna za djecu i umirovljenike, 15 za odrasle. Vikendom i blagdanom od 11 do 19 sati ulaznice stoje 20 kuna za djecu i umirovljenike, a 30 za odrasle. </p>
<p>Mogu se kupiti i obiteljske karte - za roditelje i djecu do 12 godina radnim danom stoje 40, a vikendom 60 kuna. Za djecu do tri godine starosti, uz pratnju roditelja, ne plaća se karta. </p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Par kalifornijskih morskih lavova dobio prinovu</p>
<p>Par kalifornijskih morskih lavova u nedjelju je u Zoološkom vrtu dobio prinovu. Mladunče morskoga lava, prema riječima direktorice ZOO-a Davorke Maljković, prva je prinova te životinjske vrste u povijesti maksimirskog zvjerinjaka.</p>
<p>»Beba kalifornijskih morskih lavova u ponedjeljak je počela jesti i sisati čime je povećana vjerojatnost kako će uspjeti odrasti«, kaže Maljković. U svijetu se svega 35 posto mladunčadi morskog lava uspije održati na životu, jer su u najranijoj dobi podložni brojnim infekcijama i upali pluća.</p>
<p>Dolazak mladunčeta morskoga lava nastavak je nedavnog »baby booma« u Vrtu, kada su u svega tri tjedna na svijet došla 23 mladunčeta. Svijet je u iznimno kratkom roku ugledalo deset boa, dva patuljasta jelena muntjaka, dva legla nosatih rakuna, tri bijele rode i dvobojni golub.</p>
<p>Visokorizična beba 14-godišnjeg Zagija i petogodišnje Edith, kaže Davorka Maljković, vrlo se solidno ponaša, a djelatnici ZOO-a o mladoj obitelji vode cjelodnevnu brigu ne uznemiravajući mladu majku i prinovu kojoj još uvijek nije poznat spol. Pojava prvoga mladunčeta morskih lavova razveselila je sve djelatnike maksimirskog vrta - priželjkuju razvoj mladunčeta koje bi moglo postati prava atrakcija Vrta, kao što već jesu njegovi roditelji, posjetiteljima prepoznatljivi po stalnoj razigranosti. [B.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Građani spremni minirati neprimjerene građevine</p>
<p>Brojne negativne reakcije građana na postavljenu građevnu ogradu na zelenoj površini u tik uz nekadašnju džamiju na Trgu žrtava fašizma u biti su uspješan epilog urbane intervencije umjetnika Daniela Kovača. On je fiktivno gradilište na javnoj zelenoj površini postavio povodom 42. zagrebačkog salona, koji je u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika održan od 10. svibnja do 3. lipnja.</p>
<p>Gledajući brojna gradilišta na području Zagreba, Kovač je odlučio testirati javnost - u kolikoj mjeri uopće primjećuje nova gradilišta u gradu, te kakva je reakcija građana na početak gradnje na nelogičnoj lokaciji. </p>
<p>»Ishodivši od Grada sve potrebne dozvole, postavio sam fiktivno gradilište s originalnom građevnom ogradom na doslovno nemogućoj lokaciji. Reakcije građana bile su izrazito burne već pri samom postavljanju ograde početkom svibnja, kada su mi brojni Zagrepčani zaprijetili kako će cijelo gradilište preko noći 'dići u zrak'«, priča Kovač.</p>
<p>Misterij u glavama građana bio je tim veći što se za vrijeme trajanja izložbe nije moglo niti priviriti unutar ograđenog prostora. Oni radoznaliji mogli su već pri malo pozornijem čitanju informativne table o građenju naslutiti kako je riječ o parodiji. Kao investitor gradnje tako je navedena tvrtka Home town boys (Domaći dečki). »U današnje vrijeme ljudi svašta grade na svakojakim lokacijama, a općenita slika današnje gradnje u gradu je apsurdna, a ljudi to prihvaćaju«, objašnjava Kovač inspiraciju za svoj umjetnički rad. S druge strane, dodaje, autoreferencijalni rad pod nazivom »Kraj djetinjstva« prenosi i metaforu u kojoj naraštaj četrdesetogodišnjaka, kojemu i sam pripada, a odrastao je u nekim drugim vremenima, u današnje vrijeme nije u mogućnosti ništa graditi. Nakon micanja fiktivnog gradilišta protekloga je vikenda travnjak poprimio svoj prvotni izgled, a prema informacijama iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, takav će i ostati. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Poplave i odroni odnose Kineze</p>
<p>GUANGDONG</p>
<p> - Najmanje 66 ljudi poginulo je u poplavama i odronima tla izazvanima petodnevnim teškim kišama na jugu i sjeverozapadu Kine, izvijestila je kineska agencija Xinhua. Najviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u jugoistočnoj provinciji Guangdong u kojoj je poginulo 18 ljudi, a traga se za njih četvoro. U toj je provinciji iz svojih domova evakuirano više od 72.000 ljudi. U provinciji Guangxi poplave su ubile trinaestero ljudi i razorile stotine kuća, izvijestila je Xinhua. Teške kiše svakoga ljeta u Kini odnose ljudske živote. U poplavama stradava uglavnom seosko stanovništvo, jer su gradovi zaštićeni visokim nasipima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Najveća gay pride parada na svijetu</p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> - Milijuni ljudi zaposjeli su ulice Sao Paula kako bi sudjelovali u gay pride paradi za koju organizatori tvrde da je najveća na svijetu. Organizatori 11. gay pride parade u Sao Paulu procijenili su da je na gradskim ulicama tri milijuna rasplesanih ljudi koji, noseći zastave u duginim bojama i natpise poput »Dostojanstvo za sve« ili »Sve vrste ljubavi približavaju nas Bogu«, prosvjeduju protiv homofobije, rasizma i seksizma. Prošle je godine u paradi sudjelovalo 2,5 milijuna ljudi. Za usporedbu, gay pride parade u New Yorku i San Franciscu privukle su desetke tisuća sudionika, a na berlinskoj paradi 2004. bilo ih je između 200.000 i 500.000. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sintetički organizmi - beskonačni izvor energije</p>
<p>MARYLAND</p>
<p> - Američki znanstvenik, odgovoran za dešifriranje ljudskog genoma, na pragu je stvaranja prve sintetičke vrste koja bi omogućila stvaranje beskonačne zalihe biogoriva. Craig Venter pokušava stvoriti bakteriju iz laboratorijske DNK, uz pomoć koje bi mogao kreirati organizme koji bi proizvodili vodik i biogoriva, te ujedno apsorbirati ugljični dioksid i ostale štetne stakleničke plinove. Institut J. Craig Venter u Rockville-u, Maryland, širom svijeta je prijavio patent za »Mycoplasma laboratorium« baziran na DNK sastavljenom od strane znanstvenika, javlja Telegraph. U patentu su sadržana ekskluzivna prava vlasništva nad sintetičkim organizmima sposobnima za rast i razmnožavanje te grupom esencijalnih gena uz pomoć kojih su stvoreni. Pri kreiranju tih organizama tim znanstvenika stvara dijelove DNK, tzv. oligonukleotide, od najviše sto slova DNK. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Natječaj za gradnju školskog jedrenjaka Loger</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka raspisalo je javni natječaj za nabavu projektiranja, gradnje, opremanja i isporuke školskog jedrenjaka tipa Loger u hrvatskim brodogradilištima. Nakon odabira najprihvatljivije ponude i potpisivanja ugovora, izgradnja jedrenjaka planirana je do 2009. Prema idejnom projektu koji je izradio Brodarski institut, brod će biti dug 34 metra, širok 8,4 metra, a prema izgledu bi zadržao najveći mogući stupanj autentičnosti forme Logera, teretnog jedrenjaka s početka 19. stoljeća. Brod će imati pet kabina za posadu i 18 dvokrevetnih kabina za putnike, odnosno učenike. Ploveći jedrima moći će razviti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 8 čvorova, a motorom brzinu od 11 čvorova. Gaz bi mu bio oko 2,3 metra, a nosivost 297 tona. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vjesnikova posada treća na »Press Fiumanki« </p>
<p>Na glavnoj pak »Fiumanki« Vjesnik je uz posadu Večerii POP TV-a bio među prvih 40 od 137 brodova, što je ocijenjeno kao senzacija</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Rijeka je za vikend bila u znaku 8. međunarodne jedriličarske regate »Fiumanka«, koja je okupila 137 brodova iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Crne Gore, što je 15 više nego prošle godine.</p>
<p>Ta svečanost pod jedrima zbližila je Riječane s morem, a u tri dana na Putničkoj obali okupilo se više od 10.000 posjetitelja, među kojima je bilo i ljudi iz svjetske nautičke kreme, poput Nijemca Franza Stangela, jednog od vlasnika luksuzne tridesetpetmetarske mega-jahte »Galatea« sagrađene u Puli i vrijedne 6,5 milijuna eura. Stangel obilazi mnoge jedriličarske regate diljem svijeta, a atmosferu na ovogodišnjoj »Fiumanki« ocijenio je punom pozitivnih vibracija, što ga je istinski oduševilo. Smatra da Rijeka u Fiumanki dobiva vrijedan turistički brand koji treba razvijati.</p>
<p>Na glavnoj subotnjoj »Fiumanki« pobijedio je slovenski krstaš »Anyway True« na kojem je jedrio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, a rutu od Rijeke do Omišlja i natrag dugu 14 nautičkih milja svladali su za tri sata i 18 minuta. </p>
<p>U sklopu »Fiumanke« dva dana je jedrilo i devet novinarskih (šest hrvatskih i tri slovenske) posada na zasebnoj regati pod imenom »NCP Press Fiumanka«. Vjesnikova posada je zauzela treće mjesto iza drugoplasiranog Novog lista i prvoplasirane mješovite posade mariborske Večeri i POP TV-a. Na glavnoj »Fiumanki« u subotu posada Vjesnika je uz posadu Večeri i POP TV-a bila među prvih 40 od 137 brodova, što je ocijenjeno senzacijom, dok su ostali novinarski brodovi osjetno zaostali. Jedrilo se na brodovima »Grand Soleil« u vlasništvu Nautičkog centra Prgin iz Šibenika. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pred Rovinjem jedrila prošlost</p>
<p>Program zaštite jedra tradicionalne rovinjske batane koji od 2006. provodi rovinjski eko-muzej započeo je s vraćanjem te izgubljene tradicije</p>
<p>ROVINJ</p>
<p> - Rovinjski su akvatorij u nedjelju krasile tradicionalne barke: batane! Održana je Druga rovinjska regata tradicionalna barki, jedrilica s oglavnim i latinskim jedrom, u kojoj je sudjelovalo 18 batana. </p>
<p>Regatu je, u suradnji s TZ Rovinja, Jedriličarskim klubom »Maestral« te udrugom »Vela al terzo« iz Venecije, organizirao Eko muzej »Kuća o batani«. Pravo sudjelovanja imale su tradicionalne drvene jedrilice latinskim i oglavnim jedrom. Ono je četverokutnog oblika, a šivalo se od čvrste pamučne tkanine i potom oslikavalo. Površina i težina jedra ovisili su o veličini batane. Živopisno oslikavanje jedra isprva je služilo impregnaciji i produljenju trajnosti, ali je s vremenom postalo znak prepoznavanja batana, označavajući njihovu posebnost i identitet vlasnika.</p>
<p>Naslikani motivi većinom su bili geometrijski, a rjeđi su bili figuralni prikazi, zapisi, brojevi i simboli. Najčešće su se koristile žuta, crvena i zelena. Oko 1930. u Rovinju su bile čak 52 batane s oslikanim jedrima, no od kraja 60-tih više nijedna nije imala jedro. </p>
<p>Program zaštite jedra rovinjske batane koji od 2006. provodi Eko-muzej. Dosad su sašivena dva jedra za batane »Fiamita« i »Cal Santa« koje su izgrađene u sklopu već tradicionalnog ljetnog gradilišta batana ispred Eko-muzeja. Izrada jedra pretpostavka je obnavljanja gotovo zaboravljenog umijeća jedrenja batanom, pa je Rovinjska regate tradicionalnih barki s međunarodnim karakterom jedan od ključnih načina da se tradicija jedrenja s batanom oživi i sačuva za buduće generacije, ali i da se na plemenit i živopisan način obogati turistička ponuda Istre i Hrvatske, te osnaži međukulturalna razmjena na Jadranu. Dokaz su tome i znatiželjni pogledi turista koji su se okupili na rivi i uživali u regati tradicionalnih barki, kojima su, uz hrvatske, upravljali i talijanski skiperi.</p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Karlekom na Festival bajki</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske željeznice i Turistička zajednica Ogulina dvanaestu godinu za redom organiziraju eko-izletnički vlak Karlek-vlak bajke koji prvi put ove sezone vozi u subotu, 16. lipnja ove godine. Putnici će imati prigodu uspinjati se na Klek, kupati na jezeru Sabljaci te uživati u programu Festivala bajki na Šmitovu jezeru. Organiziranim mimohodom putnici će doći do frankopanske kule gdje ih očekuje prigodan program. Vlak Karlek iz Zagreba polazi u 7.22, a u Ogulin stiže u 9.19 sati. Povratak u Zagrebje u 18.20 sati. Cijena povratne karte za odrasle iznosi 40 kuna, za djecu 25 kuna, a za bicikl i kućnog ljubimca 20 kuna. [B. Te.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Walesa na internetu objavio svoj dosje</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Lech Walesa, povijesni šef poljskog antikomunističkog sindikata Solidarnost i bivši poljski predsjednik, objavio je u nedjelju na Internetu više od 500 stranica dokumenata što ih je tijekom niza godina protiv njega prikupila bivša poljska komunistička policija SB. Walesa (63) je svoj dosje dobio u Institutu za nacionalno sjećanje, zaduženom za istragu nacističkih i komunističkih zločina počinjenih u Poljskoj, u kojemu su arhivirani dokumenti tajnih službi iz komunističkog razdoblja. Dokumenti su pisani na poljskom, a mogu se pronaći na dvjema internetskim stranicama - www.mojageneracja.pl/1980 i www.lwarchiwum.home.pl. Walesa je pristup dokumentima zatražio nakon što su ga njegovi protivnici i neistomišljenici optužili da je početkom sedamdesetih prihvatio suradnju sa SB-om. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>U znaku kvalitativnih razlika </p>
<p>Stječe se dojam da su se »rupe« u ovogodišnjem festivalskom repertoaru popunjavale izrazito stihijski</p>
<p>Dok se Mirna Žagar, umjetnička ravnateljica upravo završenog Tjedna suvremenog plesa, jednih suradnika olako odriče, a druge po tko zna kojem ključu bira (natječaji?!), programska shema u hrvatskim razmjerima ipak još najrelevantnijeg presjeka plesne scene trpi velike oscilacije i u kvaliteti i u dramaturškoj ujednačenosti.</p>
<p>Također je upitan i kriterij odabira predstavljenih plesnih umjetnika i skupina, odnosno predstava s kojima gostuju. Ako već nije riječ o tematskoj srodnosti predstava, a očito je da vodilja selektorice nije ni predstavljanje recentnih produkcija (spomenimo samo da je Atterballetto s »Cantatom« već gostovao u Zagrebu 2003. na Muzičkom biennalu), stječe se dojam da se »rupe« u festivalskom repertoaru popunjavaju izrazito stihijski.</p>
<p>Za razliku od prethodnih festivalskih godina na kojima se burno dočekivalo barem jedno iznimno ostvarenje, ovaj je, 24. tjedan protekao bez iznenađenja i odmaka od početnog plesno neupečatljivog nastupa Vere Mantero. Stoga bi u interesu plesa i razvoja plesne umjetnosti bila vrijedna, uz mišljenje Mirne Žagar, i druga, suselektorska mišljenja. </p>
<p>Posljednja predstava inozemne selekcije »Unkaputtbar« u izvedbi švicarske skupine »Drift«, mišljena u mimskoj maniri po ideji Petera Schellinga, najavljivana kao festivalska atrakcija, toj se etiketi nije približila. Iako izvedbeno preciznoj, nakon nekolicine gegova i igre pokvarenog telefona scenskoj zaigranosti četvorice izvođača kao da je ponestalo daha. Veliki su se prozirni zračni madraci kao rekviziti iznimno velikih mogućnosti korištenja sveli na gromade kojima je moguće spljoštiti suizvođača ili ih se, u najboljem slučaju, koristi za penjanje. </p>
<p>Iz apstraktne igre moguće je iščitati gomilu značenja, od fizičkih postulata gravitacije do planinarskih pothvata, pa su sve naknadne interpretacije o »obmanama« i »preživljavanju«, kako se navodi u programskoj knjižici, pomalo neutemeljene. </p>
<p>Yasmeen Godder koju pamtimo s prethodnih Tjedana po izvanrednoj i smjeloj predstavi »Two Playful Pink« ovaj je put s predstavom »Mislim, dakle jesam« u pokušaju raskrinkavanja žrtve i njezinih mučitelja zaplela u mrežu manifestacija nasilja u kojoj se pozicije žrtve i nasilnika izjednačuju, a njihove uloge zamjenjuju. Maska lava samo je izvanjska oznaka identiteta, dok se prava »zvijer« krije duboko u nama. Korektno ostvarenje pokazala je francuska koreografkinja beninskog porijekla Julie Dossavi u predstavi »Intimni krajolici ili prezentacije«, a zapaženo je bio i nastup ikone kanadskoga suvremenog plesa Louise Lecavalier s projektom »Le Fou Glorieux«. </p>
<p>Ukratko, ovaj Tjedan, uz pohvalu vrlo solidne prezentacije hrvatske koreografske platforme te činjenice da su se paralelno predstave događale u Rijeci (na žalost riječ je o krnjem izdanju Festivala jer na programu gotovo nije bilo inozemnih predstava) morao bi u cijelosti biti upozorenje organizatorima da se za 25. izdanje Tjedna trebaju bolje pripremiti. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sugestivnost Straussove ekspresivnosti</p>
<p>Pod ravnanjem Vjekoslava Šuteja, solist Borivoj Martinić-Jerčić, inače prva violina Zagrebačkih solista, izveo je Korngoldov Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 35</p>
<p>Pretposljednji koncert u ovoj sezoni Zagrebačka je filharmonija priredila u petak u KD Vatroslava Lisinskog pod ravnanjem Vjekoslava Šuteja, uz koje je nastupio solist Borivoj Martinić-Jerčić, inače prva violina Zagrebačkih solista. Svoj je solistički doprinos te večeri dao izvedbom Koncerta za violinu i orkestar u D-duru, op. 35 Ericha Wolfganga Korngolda, američkog skladatelja prve polovice 20. stoljeća. </p>
<p> Djelo je to koje, makar pretendira da bude »ozbiljno«, ostaje zvukom u okvirima filmske glazbe, koja jest bila osnova Korngoldova stvaralaštva. Stoga i dobiva predznak popularnosti, kojim prilično odudara od ostatka programa. Solistička dionica violine ima pred sobom vrlo virtuozne izvedbene zadatke, ali koji se često gube u virtuozitetu koji postaje sam sebi svrhom. Borivoj Martinić-Jerčić trudio se ispuniti sve postavljene zadatke, pokazavši dovoljnu količinu vituoznosti, kao i pažljivije melodioznosti u drugome, polaganom stavku. Ipak, treći je stavak bio obilježen čestim neslaganjem u tempima solista spram orkestra, pri čemu je Martinić dosta brzao ne prativši pozornije Šutejeve kretnje. </p>
<p> Najslabiji trenutak večeri bio je ujedno i sam početak koncerta, koji je otvorila izvedba orkestralnoga intermezza »Oluja« iz opere »Ekvinocij« Ivana Brkanovića. Blijeda je to bila interpretacija inače vrlo pomno razrađene orkestracijske strukture, s mnoštvom programnih sugestija koje su uglavnom ostale neizrečene. Ionako se nedovoljno bavimo hrvatskom glazbom, pa bi i ove rijetke izvedbe morale biti na višoj interpretacijskoj razini nego što jesu. </p>
<p> Drugi dio koncerta Zagrebačka je filharmonija posvetila Richardu Straussu, uvrstivši na program simfonijsku pjesmu »Don Juan« i suitu iz opere »Kavalir s ružom«. Predznak popularnosti od nastanka do danas posjedovala su i ova djela, no popularnosti koja je bila utemeljena u razumijevanju glazbenoga razvitka, gradivši osnovu na dostignućima kasnoga romantizma, ali duboko zakoračivši u ekspresivnost glazbene moderne. </p>
<p> Iznenađujuće sugestivno filharmoničari su započeli izvedbu »Don Juana«, obrativši pozornost na razigranost Straussovih glazbenih struktura. Šteta što tu sugestivnost nisu mogli održati na jednakoj razini tijekom čitave izvedbe, pa je izričajna napetost doživljavala uspone i padove. Slično se događalo i s izvedbom suite iz »Kavalira s ružom«, iako su dobro prepoznali i izrazili ironičnost inkorporiranih bečkih valcera, kojima su se Richard Strauss i libretist Hugo von Hofmannstahl poigrali s klasicističkom operom te njenim glazbenim i libretističkim klišejima.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Predstava odličnih glumaca</p>
<p>Imajući na umu Ionescovu avangardnost, redatelj rastvara današnje vrijeme te upozorava na besmisao svakodnevnog življenja upakiran u spektakl </p>
<p>Ćelava pjevačica, koja je u režiji Aleksandra Ogarjova i izvedbi splitskog HNK u nedjelju na večer odigrana na Danima satire, možda bi po inovativnosti i inzistiranju na apsurdu iznenadila i njezina autora Eugenea Ionesca. </p>
<p>Imajući na umu Ionescovu avangardnost, njegovu kazališnu revolucionarnost, redatelj rastvara današnje vrijeme te upozorava na besmisao svakodnevnog življenja upakiran u spektakl (scenografija i glazba očito to potvrđuju) i na nemoć komunikacije unutar spektakla. Zanima ga što ostaje poslije života-spektakla? </p>
<p>Da li samo ponavljanje spektakla koji se pretvara u iznenađenje koje se zove dosada življenja, nemoć komunikacije, konvencija, konformizam, forma bez sadržaja? Dakle, sve ono što nas gura u još veću dosadu, u ponor besmisla, u beznađe. </p>
<p>Ogarjov potvrđuje da je Ionesco suvremen i aktualan, možda i više nego prije pola stoljeća kada je na smiješan, ciničan, ali i tragičan način otkrio i do apsurdnosti razobličio život čovjekova besmisla. Kada je pokazao da je govor isto što i čovjek, njegov karakter; da je apsurdan, klišeiziran, sterilan te da komunikacija često ne vodi nikamo do u nerazmijevanje i pristajanja na nerazumijevanje.</p>
<p>Problem »Ćelave pjevačice«, njezinu iskarikiranu tragičnost, redatelj je približio današnjem gledatelju. Izostala je tragična nemoć komunikacije vremena njezina nastanka, Ionescove istine koje se danas gotovo pa podrazumijevaju, ali se naslućuje i sve očitije nastupa karikatura komunikacije našeg vremena, koja je neprirodna i apsurdna do farsičnosti. </p>
<p>Neke od Ionescovih eklatantnih istina danas i nisu ne samo smiješne nego i nezanimljive, no unatoč tomu one teatarski žive. Recimo nemoć komunikcije unutar bračne zajednice danas je nešto posve normalno, ali je sporazumijevanje putem govorenja, govorenja, govorenja uvijek koliko smiješno toliko i tragično. Ili kako bi to Ionesco rekao: »Izrečena stvar je već mrtva, stvarnost je s njezine druge strane.«</p>
<p>Splitska »Ćelava pjevačica« u svojoj konačnosti nikako »nije demagoško i konfekcijsko kazalište«, nego je iznadprosječna suvremena i avangardna predstava, koja pokazuje da se i tako apsurdan tekst može kontekstualizirati, da i u svakodnevici ima smiješnosti koliko u najsmješnijoj komediji i tragičnosti koliko u najvećoj tragediji. Da je stvar samo u načinu gledanja. U njoj, kako bi rekao Ionesco, »svijet izgleda nestvarnim, pravi se nestvarnim i izmiče razumu«.</p>
<p>Kreativnost glumaca u »Ćelavoj pjevačici« u svemu nadilazi hrvatske teatarske manire. I ovaj put, kao i nebrojeno puta prije, pokazalo se da hrvatsko glumište ima glumaca, ali fali redatelja, istinski kreativnih redatelja koji bi u glumcima znali otvoriti zapretene kutke glumstvenosti. Zoja Odak (gospođa Smith), Trpimir Jurkić (gospodin Smith), Snježana Sinovčić-Šiškov (gospođa Martin), Elvis Bošnjak (gospodin Martin), Dijana Vidušin (sluškinja Mary) i Mijo Jurišić (vatrogasni kapetan) pokazali su da su izvrsni kada ih netko zna motivirati i voditi. </p>
<p>Predstavi su pridonijeli i ćelava pjevačica Marija Buzdovačić, djevojčica Uršula Huljev, dječak Ajdar Valejev, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, scenografkinja i kostimografkinja Vera Martinova, a naročito koreografinja Albina Rahmatullina. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Odštete Juventusu ne bi trebalo biti« </p>
<p>»Možda ću morati do Torina srediti neke formalnosti. Vjerujem u povoljan rasplet, sve drugo bilo bi iznenađenje«, kazao je Kovač </p>
<p>Robert Kovač na odmoru je u Stanićima, iščekujući epilog njegova već najavljenog, no ne i zgotovljenog transfera iz Juventusa u Dinamo. Nije tajna da svi akteri tog projekta pomalo strahuju od oglašavanja Juventusa. Robert je to pojasnio riječima: </p>
<p>»U klubu sam već dobio informaciju da sam slobodan igrač, da mogu sam pronaći klub u kojem želim nastaviti karijeru, iako mi ugovor s Juventusom traje još dvije godine. Imao sam dosta ponuda, vagao i razmišljao i mogu doista reći da mi je želja igrati u Dinamu. Na odmoru sam i možda ću morati do Torina srediti još neke formalnosti. Vjerujem u povoljan rasplet, sve drugo bilo bi veliko iznenađenje«. </p>
<p>Priznaje da dobro poznaje Dinamovu, ali i Hajdukovu momčad. Dinamovu ipak bolje, jer iz zagrebačkoga kluba dolaze tri reprezentativca, čak je i četvrti bio na posljednjoj akciji. Naime, Modriću, Eduardu i Ćorluki pridružio se i Drpić. </p>
<p>»Momčad s takvim igračima ne može biti slaba. Uostalom, Dinamova superiornost u prvenstvu potvrdila je takva razmišljanja. Znam da ni Hajduk nije slab, ali je Dinamo prošlu sezonu bio mnogo bolji.« </p>
<p>Ne smeta ga što njegov stariji brat planira otići u Hajduk: </p>
<p>»Nema u tome ništa čudno, već smo igrali jedan protiv drugoga u Njemačkoj. Zapravo, jedva čekam taj sraz, ako do njega uopće dođe. No, koliko čujem, u Red Bullu nisu baš blagonaklono primili vijest o Nikinoj želji za odlaskom. Odigrao je dobru sezonu, klub je postao prvak pa Austrijanci pred sobom također imaju europske izazove.« </p>
<p>O reprezentaciji Robert najviše voli pričati. Iako... </p>
<p>»Mnogi misle da je posao oko kvalifikacija za EP dogodine već gotov. Ni slučajno! Pa, čeka nas još čak pet utakmica. Moramo dobiti tri, a to nije lako. Nitko ne želi izgubiti, ni Andora. Uostalom, nisu li nas prethodne kvalifikacije upozorile...«</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tudor od utorka na Poljudu, čeka se Skoko</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Igor Tudor će u utorak i službeno postati Hajdukovim igračem. U ponedjeljak navečer su se čelnici »bijelih« sastali sa svojim prvim ovosezonskim pojačanjem, te je dogovoreno kako će u u utorak u 10 sati na Poljudu Tudor održati i konferenciju za novinare. Bit će mu to konferencija »dobrodošlice« nakon devet sezona koje je proveo u Juventusu (i jednu godinu u Sieni na posudbi). A hajdukovci su se u ponedjeljak sastali i s Josipom Skokom. »Otkrio nam je Skoko kako su mu Hajduk i Wigan jedine prave opcije. Ponudu Engleza čekat će do petka, te će se shodno tome znati gdje će nastaviti sezonu«, kazao nam je sportski direktror Hajduka Tomislav Erceg. [A.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamo Kijev osigurao naslov prvaka </p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Kolo prije kraja ukrajinskog prvenstva nogometaši kijevskog Dinama osigurali su 12. naslov prvaka. U dvoboju 29. kola Dinamo je pobijedio Karpati Lviv s 3-1, dok je Šahtar odigrao 0-0 na gostovanju u Odesi. Kolo prije kraja prvenstva Dinamo ima 71 bod, a Šahtar osam manje. Dinamo je prošlog mjeseca slavio i u nacionalnom Kupu, osvojivši tako dvostruku krunu po sedmi put. Dinamo je u bivšem SSSR-u osvojio rekordnih 13 naslova prvaka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sve manje prilika za Federera u Parizu</p>
<p>Osjeća se jaka energija velikog dijela sportskog svijeta da Švicarac kompletira sva četiri Grand Slama. No, put do kraja u Parizu njemu postaje sve mučniji...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Rafael Nadal u ponedjeljak se treći put probudio kao »pariški kralj«. Perfektna serija u Roland Garrosu se za njega nastavlja - 21 put je pobijedio i pritom izgubio malih sedam setova. Tri je otkinuo Roger Federer tijekom protekle tri godine, no to je apsolutno najmanja zadovoljština koju može imati Švicarac. Nikakva...</p>
<p>Sve teže Federer proguta lipanjsku nedjelju u Parizu. Prvi put kada su se dva najbolja svjetska igrača suprotstavila u Parizu (2005. godine) bio je petak (polufinale). Nakon toga gledali su se mrko u finalima, no svaki je put scenarij bio isti. Federer je do polovice meča izgledao kao čovjek koji može protiv »zida«, ali prije ili kasnije - uvijek poklekne. </p>
<p>»Nije da samo osjećam već znam da mogu osvojiti Roland Garros«, govori poslije trećega pariškog pucnja u Parizu Roger Federer. </p>
<p>Osjeća se jaka energija velikog dijela sportskog svijeta da Švicarac kompletira sva četiri Grand Slama. No, put do kraja u Parizu njemu postaje sve mučniji. I koliko god to možda bizarno zvučalo Federer, htio ili ne, ima »kompleks Nadal« i na zemlji i u Parizu... </p>
<p>Iz Federerove perspektive slika je sljedeća: 4-8 protiv Nadala (1-6 na zemlji) te 199-7 (!?) protiv svih ostalih od starta 2005. godine. No, kako vrijeme prolazi uvjereni smo kako bi Federer mijenjao štošta toga za parišku krunu. Ono što Nadal lakoćom osvaja. </p>
<p>Nakon Borga s kraja sedamdesetih, Nadal je drugi tenisač u povijesti s tri pobjede u nizu u Roland Garrosu. I nastavit će se... </p>
<p>»Prvi put je bilo emotivno, jer je bilo prvi put. Drugi put je bilo teško, jer sam imao ozljedu prije Pariza. Sada sam sretan jer sam igrao najbolji tenis dosad«, rekao je Nadal. </p>
<p>Ako je spasio šesnaest od sedamnaest »break« lopti, ako je otupio sve Federerove taktike (igranje na njegov bekhend i jak otpor Švicarčevu »sliceu«), ako je od trećeg seta izgledao kao apsolutni pobjednik - morao je biti zadovoljan. I ponovno je dokazao kako uvijek mora postojati jedan razlog da nešto ne bude savršeno. Nadal i dalje ostaje razlog zbog kojeg Federera ne možemo nazvati savršenim. Unatoč obrnutoj želji velikog dijela sportskog svijeta... </p>
<p> </p>
<p>Ljubičić izvan »top 10« </p>
<p>Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić više nije u krugu deset najboljih na svijetu. Nakon što je prošle godine igrao polufinale Roland Garrosa, a ovaj put ispao u trećem kolu, »potonuo« je na 12. mjesto ljestvice. To je njegov najgori plasman od 10. listopada 2005. godine (tada je bio trinaesti). Marin Čilić, pak, nikada nije bio bolji... Ulazna ljestvica: 1. Federer (Švi) 7515, 2. Nadal (Špa) 5225, 3. Davidenko (Rus) 3040, 4. Đoković (Srb) 3010, 5. Roddick (SAD) 2930..., 6. Gonzalez (Čil) 2780, 7. Robredo (Špa) 2200, 8. Blake (SAD) 2110, 9. Murray (VBr) 2085, 10. Haas (Njem) 2020..., 12. LJUBIČIĆ (HRV) 1885..., 23. ANČIĆ (HRV) 1175..., 78. KARLOVIĆ (HRV) 517..., 110. ČILIĆ (HRV) 380... Ljestvica za prvaka: 1. Nadal (Špa) 735, 2. Federer (Švi) 601, 3. Đoković (Srb) 467, 4. Davidenko (Rus) 295, 5. Gonzalez (Čil) 267..., 7. LJUBIČIĆ (HRV) 229..., 38. KARLOVIĆ (HRV) 80..., 77. ANČIĆ (HRV) 33..., 145. ČILIĆ (HRV) 8... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Henin povećala prednost</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na novoj ljestvici nije bilo velikih promjena, osim što je Justine Henin potvrdila vodstvo, a pozicije su poboljšale dvije srpske tenisačice. WTA ljestvica: 1. Henin (Bel) 4419, 2. Šarapova (Rus) 3807, 3. Janković (Srb) 3115, 4. Mauresom (Fra) 2795, 5. Kuznjecova (Rus) 2790, 6. Ivanović (Srb) 2544, 7. S. Williams (SAD) 2130, 8. Čakvetadze (Rus) 2078, 9. Hingis (Švi) 1817, 10. Petrova (Rus) 1772... 80. KOSTANIĆ-TOŠIĆ (HRV) 375... 136. ŠPREM (HRV) 236... 172. LISJAK (HRV) 172... 177. OŽEGOVIĆ (HRV) 164...</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Umro trener Aleksandar Rožin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon duge i teške bolesti u nedelju je u Zagrebu u 66. godini umro istaknuti klizački pedagog i dugogodišnji trener naše najboje klizačice Idore Hegel Aleksandar Rožin. Popularni Saša u Zagreb je prvi put stigao 1989. godine, a rođen je 1941. godine u Litvi gdje se počeo baviti klizanjem koje je rano morao napustiti zbog ozljede koljena. Zato se posvetio studiju i u Jekatarinburgu je završio Fakultet za fizičku kulturu stekavši najvišu stručnu spremu za budući poziv trenera u umjetničkom klizanju. Svoje bogato znanje i iskustvo nesebično je dolaskom u Hrvatsku prenio na cijelu plejadu naših mladih klizača. Čvrsto je vjerovao u svoje mlade učenike, pogotovo u Idoru i zato je njegov prerani odlazak sve šokirao. Posljednji ispraćaj Aleksandara Rožina bit će u srijedu, 13. lipnja na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj u 12.30 sati. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>SAD i Rusija i dalje suprotno o Kosovu</p>
<p>SAD će navodno priznati Kosovo bez obzira na rezultate glasovanja u VS-u</p>
<p>Nezavisno Kosovo, a Srbija u NATO-u, s perspektivom ulaska u Europsku uniju. Takvo rješenje balkanskog čvora vidi američki predsjednik George Bush, nakon sastanka s Vladimirom Putinom, te posjeta Rimu, Tirani i Sofiji.</p>
<p>I nakon Busheva susreta s Putinom, kad je riječ o Kosovu, stav američke administracije nije se promijenio. Bush se zauzima za što skorije priznavanje neovisnosti Kosova, i dao je naslutiti da će Amerika priznati Kosovo bez obzira na rezultate glasovanja u Vijeću sigurnosti.</p>
<p>Bush je istovremeno odbacio prijedloge, među kojima i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, o prolongiranju rješenja za šest mjeseci. »Sad je dosta, Kosovo treba biti neovisno«, stav je američkog predsjednika. Istovremeno, Bush smatra da Srbiji treba dati perspektivu u okviru euroatlanskih integracija, što bi bila kompenzacija za gubitak pokrajine. »Treba što hitnije provesti Ahtisaarijev plan, što Kosovu daje neovisnost uz međunarodni nadzor«, stav je američke administracije poslije europske turneje Georgea Busha. </p>
<p>Istovremeno, u Srbiji ne žele čuti za Busheve prijedloge. Nakon povratka iz Rusije, Srđan Đurić, savjetnik srbijanskog premijera Vojislava Koštunice je izjavio kako je za Srbiju od najveće važnosti što je predsjednik Putin dao punu podršku Srbiji. »U Vijeću sigurnosti ne može proći niti jedan prijedlog rezolucije na osnovu kojeg bi došlo do cijepanja Srbije i do stvaranja nezavisnog Kosova na našem teritoriju«, kazao je Đurić.</p>
<p>Koštuničin savjetnik komentirao je i Busheve izjave, rekavši da o budućem statusu Kosova ne odlučuje SAD, već Vijeće sigurnosti. »Potpuno je jasno poslije našeg sastanka s Putinom da u Vijeću sigurnosti ne može proći prijedlog o nezavisnosti Kosova«, tvrdi Đurić.</p>
<p>Iz Moskve, svjetske novinske agencije javljaju da će se Rusija i dalje suprotstavljati svim nastojanjima da Kosovo dobije nezavisnost, a nakon Bushevih izjava u Tirani i Sofiji jedan od bliskih Putinovih suradnika rekao je Reutersu da »stavovi i pozicija Rusije ostaju nepromijenjeni«. </p>
<p>Beograd priprema i scenarij za slučaj da dođe do priznanja Kosova bez obzira na rezultate glasovanja u Vijeću sigurnosti. Vlada Srbije će pripremiti odluku po kojoj se poništavaju akti o »jednostranoj nezavisnosti«. Beograd kaže da neće biti moguće pravno priznati drugu državu u već postojećoj državi.</p>
<p>Dok se Srbi potpuno pouzdaju u Rusiju i Putina, raste nezadovoljstvo na samom Kosovu. Pokret »Samoodređenje« Albina Kurtija najavio je za 30. lipnja prosvjed u Prištini zbog »nerješavanja statusa Kosova«.Predstavnik pokreta Glauk Konjufca najavio je kako će prosvjed biti organiziran zbog »nezadovoljstva pasivnošću političkih predstavnika Kosova i međunarodnih čimbenika u rješavanju statusa Kosova«.</p>
<p>Oštar odgovor Vojsilava Koštunice Bushu</p>
<p>BEOGRAD - Amerika mora pronaći drugi način za iskazivanje »svoje naklonosti i ljubavi prema Albancima, umjesto da im daruje srpska područja«, izjavio je u ponedjeljak srbijanski premijer Vojislav Koštunica, reagirajući na nedjeljnu izjavu američkog predsjednika Georgea Busha u Tirani kako SAD smatra da Kosovo treba biti neovisno.</p>
<p> Koštunica u izjavi za medije navodi da je Srbija »s punim pravom« ogorčena na američku politiku prema rješavanju kosovskog pitanja te očekuje da će se »SAD držati Povelje Ujedinjenih naroda« i da »neće posezati za pravim nasiljem«. »Amerika je bombardiranjem Srbije učinila dostatno veliku grješku i za prošlo i za ovo stoljeće. Nova grješka u obliku potpore jednostranoj neovisnosti Kosova bila bi nepravda i nasilništvo koje srpski narod ne bi zaboravio«, ističe srbijanski premijer.</p>
<p>Jurica Körbler / Hina</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjeda Flamanskih demokršćana</p>
<p>Budući premijer Yves Leterme najavio veću autonomiju Flandrije</p>
<p>Flamanski demokršćani pobjednici su nedjeljnih parlamentarnih izbora u Belgiji na kojima premijer Guy Verhofstadt nije uspio dobiti treći uzastopni mandat. Nakon osam godina vlasti, on je u ponedjeljak podnio ostavku kralju Albertu II., a njega će na dužnosti gotovo sigurno zamijeniti demokršćanin i flandrijski premijer Yves Leterme pred kojim je težak zadatak formiranja nove vlade, pogotovo ako želi provesti najavljene reforme.</p>
<p>Njegovi demokršćani osvojili su 32,4 posto glasova, dok su dosad vladajući flamanski liberali (18,5 posto) pali na treće mjesto, odmah iza ekstremno desne separatističke stranke Flamanski interes (20 posto) koja je i na ovim izborima povećala broj mjesta u parlamentu. U južnoj regiji Valoniji socijalisti i liberali zadržali su vodstvo iako su dobili manje glasova nego na prošlim izborima. Ipak, zbog podijeljenosti zemlje na sjevernu Flandriju i južnu frankofonsku Valoniju, pred Belgijom je dug proces formiranja vlade koji bi mogao potrajati i nekoliko mjeseci.</p>
<p>Belgijski premijer Guy Verhofstadt još je u nedjelju navečer priznao poraz izjavivši kako su belgijski birači glasovali za novu vladu. »Vrijeme je za promijene. Ljudi žele ići drugim smjerom«, rekao je vjerojatni budući premijer Yves Leterme. Ipak, pred njim je težak posao formiranja nove vlade. </p>
<p>Naime, u novu vladajuću koaliciju mogla bi ući bilo koja stranka osim Flamanskog interesa s kojom ostale stranke zbog njezine izrazito antiemigrantske politike ne žele koalirati. »Bit će to težak i dug put formiranja nove vlade«, smatra Carl Devos, profesor politike na Sveučilištu Ghent. </p>
<p>Bez obzira na izbornu pobjedu demokršćana, belgijska vanjska i gospodarska politika najvjerojatnije neće doživjeti neke značajnije promijene. No promijene se mogu očekivati u regionalnoj politici, što je, uostalom, Leterme već najavio. Naime, on se zalaže za veću autonomiju Flandrije i njezinu financijsku nezavisnost. </p>
<p>»U sljedećih nekoliko godina potrebno je prenijeti više gospodarske moći Flandriji i Valoniji«, izjavio je Leterme. Da bi to ostvario, najavio je ustavne promjene, no za tako nešto potrebna je dvotrećinska većina ne samo u Flandriji već i u južnoj frankofonskoj Valoniji. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sarkozyju zeleno svjetlo za reforme</p>
<p>Sarkozyjev UMP dobio je 39,54, a socijalisti 24,73 posto glasova</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuska desnica nadomak je nadmoćnoj pobjedi u utrci za mjesta u parlamentu što će predsjedniku Republike Nicolasu Sarkozyju omogućiti glatku provedbu planiranih reformi, ističu u ponedjeljak svjetske agencije i francuski tisak. </p>
<p>Prema zadnjim rezultatima prvog kruga parlamentarnih izbora u nedjelju, desni centar (UMP) predsjednika Sarkozyja dobio je 39,54 posto glasova; najjača oporbena Stranka socijalista (PS) 24,73 posto, a Demokratski pokret (MoDem, centar) 61 posto. </p>
<p>Sarkozy i njegov UMP na pragu su nadmoćne pobjede nakon prvog izbornog kruga, piše njemačka agencija dpa i dodaje »ako se prognoze potvrde Sarkozy će moći nastaviti svoj plan širokih društvenih i gospodarskih reformi kroz parlament u kojemu neće biti stvarne oporbe«. Desnica i ljevica krenule su već u ponedjeljak u kampanju za drugi izborni krug 17. lipnja. Desnica, zato da završi započet posao, a ljevica da spriječi veću štetu kako socijalisti ne bi bili svedeni na ulogu pukih statista u budućoj Nacionalnoj skupštini. </p>
<p>Le Figaro ocjenjuje da će Sarkozy imati veliku većinu potrebnu da u djelo provede najavljenu politiku prekida s prošlošću: »Predsjednička većina dobiva jasan mandat: provesti ono što je obećala«, piše Le Figaro.</p>
<p>Čini da su birači spremni podržati Sarkozyja i njegove reforme unatoč upozorenjima socijalista koji su tijekom cijele kampanje upozoravali na »veliku koncentraciju moći« u rukama desnice i buduću gospodarsku politiku u kojoj će »porezne poklone« dobivati najbogatiji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Traže poseban status za Srebrenicu</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Oko tri tisuće prosvjednika okupilo se u ponedjeljak ispred zgrade središnjih institucija BiH u Sarajevu tražeći poseban status za Srebrenicu, odnosno izdvajanje ove općine iz administrativno-pravnog ustroja Republike Srpske (RS).</p>
<p>Riječ je o nastavku prosvjeda koji su započeli postavljanjem šatorskoga naselja Srebreničana u Sarajevu i najavama da će svi Bošnjaci kolektivno napustiti Srebrenicu ako ona ostane u RS.</p>
<p>Zahtjevi za izdvajanjem iz RS ojačali su nakon presude Međunarodnog suda pravde u veljači ove godine prema kojoj je zločin počinjen u Srebrenici 1995. godine okarakteriziran genocidom, te u čijem je obrazloženju navedeno da su za pokolj odgovorne tadašnje vojne i policijske vlasti RS. </p>
<p>Prosvjed u ponedjeljak u Sarajevu organiziran je pod sloganom »Srebrenica-pravda za sve«, a organizirao ga je Inicijativni odbor za posebni status Srebrenice. Načelnik općine Srebrenica Abdurahman Malkić kazao je da je motiv okupljanja nastojanje da se ispravi nepravda učinjena u Daytonu kad je Srebrenica ušla u sastav RS.</p>
<p>No, ideja o davanju posebnog statusa Srebrenici naišla je na oštro protivljenje ne samo vlasti RS, već i krugova međunarodne zajednice koji su pozvali na poštivanje daytonskog ustroja zemlje. Priča o posebnom statusu izazvala je i krizu rada Parlamenta BiH, nakon što su zastupnici dviju vodećih bošnjačkih stranaka uputili u parlamentarnu proceduru amandman o posebnom statusu Srebrenice što je izazvalo bojkot srpskih zastupnika. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Kute od plastičnih boca</p>
<p>Veliki trgovački lanac Marks & Spencer ponudit će u kolovozu svojim kupcima novu liniju školskih uniformi proizvedenih od recikliranih plastičnih boca. To će biti prvi put u povijesti da se u britanskim prodavaonicama nudi takva odjeća. Odmah nakon puštanja vijesti o tome njihov je konkurent Bhs najavio da će uskoro i oni početi prodavati školske uniforme dijelom proizvedene također od recikliranih plastičnih boca. Marks & Spencer se na taj potez odlučio kako bi ostao dosljedan svojoj politici smanjenja ugljičnog dioksida što se poklapa s rastućim svjetskim trendom smanjenja onečišćenja okoliša, a u proizvodnji se koriste boce prikupljene s raznih odlagališta smeća i iz prirode. </p>
<p>Odluka da se od tog recikliranog materijala proizvode školske uniforme donijeta je zbog činjenice da je riječ o proizvodu koji ima relativno kratak vijek trajanja (djeca prerastaju svoje uniforme iz godine u godinu, te dobrano uništavaju odjeću na igralištima). </p>
<p>Prvi ponuđeni artikli u dućanima bit će suknje i hlače po sedam funti dok će majice (kombinacija reciklirane plastike i pam uka) koštati tri funte. Materijal za tu odjeću proizveden je na Tajvanu gdje je ta tehnologija doživjela svoju pionirsku implementaciju dok se odjevni predmeti proizvode u Bangladešu. [D. Vu.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Krivci za gojaznost </p>
<p>Geni su odgovorni za to hoće li netko biti mršav ili gojazan. U travnju su britanski znanstvenici otkrili kako je FTO gen, koji ima svaki šesti Britanac, kriv za to što netko ima nekoliko kilograma viška. Ovih su dana njemački i američki znanstvenici otkrili da Bsx gen također utječe na kilograme. Taj »nervozan« gen imaju osobe koje se stalno vrpolje, te i dok sjede lamataju nogama ili pucketaju prstima. Istraživanje na miševima pokazalo je da su one životinje koje imaju taj gen mršavije. Stručnjaci smatraju da je jednako i s ljudima. </p>
<p>Doktor Mathias Treier iz Europskog laboratorija za molekularnu biologiju iz Heidelberga, koji je vodio istraživanje, rekao je da oni koji imaju »nervozni« gen gube kalorije čak i kad nisu svjesni toga. U istraživanju koje je objavljeno u časopisu »The Cell Metabolism journal« stoji da bi Bsx mogao biti povezan i s apetitom, ali su potrebna daljnja ispitivanja. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Zahvala pohlepnu dileru</p>
<p>U intervjuu koji je dala za Radio 4 show Yoko Ono je otkrila da Lenonn i ona mogu zahvaliti pohlepnu dileru droge što nisu postali smrtno ovisni o heroinu. Diler je, naime, kako je Yoko poslije otkrila, miješao dječji puder s heroinom kako bi što više zaradio, tako da je taj slavan par uživao u smanjenoj koncentraciji droge. Isto je tako istaknula da si John i ona nikada nisu ubrizgavali heroin, jer su se jako bojali igala. </p>
<p>Lennonova je udovica također otkrila da njihov sin Sean zamalo nije rođen. Kada je otkrila da je trudna, pripremala se za abortus, ali je odluku ipak prepustila Lennonu i on je odlučio da zadrže dijete. Napomenula je potom da ga je odluka da ide vidjeti sina koštala života. Na dan Johnova ubojstva Yoko je predložila da idu na ručak, ali je John ustrajao da se vrate kući i budu s sinom. Njegova je posljednja rečenica bila: »Idemo kući, jer želim vidjeti Seana prije spavanja«. </p>
<p>Za mržnju koji su mnogi obožavatelji osjećali prema njoj Yoko optužuje masovnu javnu zaluđenost Lenonom. »Svijet je Lennona shvaćao kao javno dobro i bogatstvo, koje sam im ja ukrala«, napomenula je. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Užitak a ne porok</p>
<p>Suvremena istraživanja pokazuju da taj crni napitak zdravlju više koristi nego što mu šteti i da u velikim postocima smanjuje tegobe izazvane gihtom</p>
<p>Iako je pijenje kave, posebice prekomjerno, uvijek bilo na meti mnogih znanstvenika i liječnika, većina suvremenih istraživanja kazuje suprotno. Prema njima, više nego što zdravlju šteti, kava mu zapravo pridonosi.</p>
<p>Iako je većina ljudi ovisna o jutarnjoj dozi kave, obogaćenoj manjom ili većom količinom šećera koji će ih i svojom razinom u krvi, uvjereni su, lakše prirediti za nadolazeće dnevne napore, često su osjećali krivnju vjerujući u ono što se tvrdilo da kava čini njihovim tijelima. Primjerice, stvara se ovisnost o kofeinu, toj »zločestoj« tvari koja je predmet čestih napada časopisa o zdravlju i ljepoti. Ta ovisnost opet uzrokuje pretjerivanje, a ono dovodi do povećana rizika i opasnosti od kardiovaskularnih bolesti, kao što su ubrzan srčani ritam, aritmije, visok krvni pritisak, te srčani udari. Ipak, novija istraživanja mnogo više nego protiv nje, govore kavi u prilog i tvrde, ne samo da nije štetna, nego da, u umjerenim količinama pomaže zdravlju. </p>
<p>Posljednje otkriće vezano uz tu dobrobit jest ono koje kaže da konzumiranje kave dovodi do smanjenja mokraćne kiseline u krvi i tako smanjuje vjerojatnost od tegoba zbog gihta. Rezultati se temelje na istraživanjima provedenim na harvardskoj školi za javno zdravstvo, harvardskoj medicinskoj školi, te u ženskoj bolnici i kanadskome istraživačkom centru za artritis, a objavljeni su u posljednjem izdanju časopisa »Arthritis and Rheumatism«. Zaključak je da pijenje četiri ili više šalica kave na dan značajno smanjuje rizik od gihta kod muškaraca, a riječ je o bolesti koja najčešće napada muški spol. Skupina od 50.000 ljudi koji imaju problema s kostima proučavana je 12 godina. Jedno je drugo pak manje sveučilišno istraživanje provedeno na 757 pacijenata s gihtom pokazalo da se rizik od akutnih faza smanjuje 40 posto kod pacijenata koji piju četiri do pet šalica kave na dan, a čak 59 posto onima koji je piju šest ili više puta na dan.</p>
<p>Posljednja istraživanja ruše i neke druge mitove o nezdravosti tog napitka. Primjerice, o tome da kava izaziva cirozu jetre. Prije šest godina je naime dr. Arthur Klatsky, znani američki znanstvenik, sa svojim timom pokazao da kava, ali ne i drugi napici utemeljeni na kofeinu, zapravo odgađa pojavu alkoholne ili nealkoholne ciroze. A prije osam godina rezultati istraživanja objavljeni u časopisu »Journal of the American Medical Association« upućivali su na to da pijenje kave smanjuje rizik od stvaranja žučnih kamenaca i obolijevanja žučnog mjehura.</p>
<p>Harvardsko je istraživanje također pokazalo da su neosnovane optužbe vezane uz kavu i srčane smetnje. Sada naime postoje dokazi da ona ne djeluje nepovoljno na otkucaje toga najvećeg mišića, nego da bi mogla imati i svojevrsne pozitivne učinke. No oni su, kada je srce u pitanju, ipak tako maleni da ih je bolje ne spominjati. Dovoljno je samo reći da kava ni pozitivno niti negativno ne utječe na njegov rad. Slično je i s karcinomima, jer nitko nije uspio pokazati čvrstu uzročno-posljedičnu vezu. Štoviše, danas se sve češće vjeruje da bi ona mogla biti samo pozitivna. Neki znanstvenici tvrde da njena konzumacija čak smanjuje postotak samoubojstava među ženama.</p>
<p>Iako se znanstvenici spore zbog dnevnih doza, četiri šalice na dan nikome neće naštetiti, osim ako je u pitanju nesanica, trudnoća te srčani ritam koji se ubrzava i nakon drugih stimulacija. U svim drugim slučajevima dopuštena je, i to kao užitak, a ne kao porok. </p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Opljačkano oko milijun kuna iz Zagrebačke banke</p>
<p>Ponovno opljačkani zaštitari »Sokol Marića« / Razbojnici su zaštitarima prvo oduzeli oružje, a potom i vreće s novcem</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pored poslovnice Zagrebačke banke, u Koledinečkoj ulici, kod broja 3, u ponedjeljak, oko 9 sati, dvojica nepoznatih razbojnika, koji su bili maskirani crnim »fantomkama« i naoružani pištoljem i »kalašnjikovim«, oteli su dvojici zaštitara »Sokol Marića« službene pištolje te vreće sa većom količinom domaćeg i stranog novca. Pretpostavlja se da je ukradeno oko milijun kuna.</p>
<p>Na mjestu pljačke zagrebačka policija obavila je očevid i razgovor sa zaštitarima, Ivanom Š. (33) i Tomislavom D. (23). Utvrđeno je da su opljačkani zaštitari dostavljali novac u poslovnicu Zagrebačke banke. </p>
<p>Kada su došli do sporednih ulaznih vrata poslovnice, koja se nalaze u prolazu poslovno stambene zgrade, gdje su inače obavljali dostavu i odvoz novca, zaštitarima su prišla dvojica maskiranih i naoružanih muškaraca. Prijeteći pištoljem i automatskom puškom, prvo su im uzeli službeno oružje, a zatim veću količinu domaćeg i stranog novca, nakon čega su pobjegli u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Kako smo mogli vidjeti na mjestu događaja, policija je detaljno pretraživala stražnji izlaz iz zgrade. Pretpostavlja se da su sa mjesta pljačke razbojnici pobjegli pješice, no u daljnjem bijegu vjerojatno su se koristili automobilom. </p>
<p>Kako bi im spriječili bijeg izvan Grada, između 9.25 i 10.30 sati, policija je postavila nadzorne punktove na mostove preko Save, te na nekoliko cesta na širem području Zagreba. </p>
<p>Iako je reakcija policije bila brza, pljačkaši još uvijek nisu pronađeni. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Porno linkovi na školskim stranicama</p>
<p>Na forumu školske stranice, pod rubrikom nastava, otvara se devet tema, od kojih su neke pornografske, to jest sadržaja neprimjerenog osnovnoškolskom uzrastu do 14 godina</p>
<p>DONJA STUBICA</p>
<p> - Pornografski linkovi pojavili su se na službenim stranicama Osnovne škole u Donjoj Stubici. Ta nimalo ugodna vijest je prošli vikend uznemirila mnoge roditelje donjostubičkih pučkoškolaca.</p>
<p>Naime, na forumu školske stranice pod rubrikom nastava otvara se devet tema, od kojih su neke pornografske, odnosno sadržaja neprimjerenog osnovnoškolskome uzrastu do 14 godina. Tako učenici vrlo lako mogu doći u doticaj s pornografskim sadržajem: gdje i kako kupiti seksualna pomagala, stimulanse, a omogućen je i besplatni i vrlo jednostavan pristup porno - klipovima. Tako učenici klikom na miša mogu vidjeti opscene scene amaterskog seksa i ostalog. </p>
<p>Kad smo u školi pokušali doznati o čemu je riječ, prvo su nas ljubazno uputili na ravnateljicu Sonju Martinek koja je bila poslovno zauzeta. No, za nekoliko minuta javila nam se profesorica Katarina Fosnek, koja je i izradila školsku internetsku stranicu.</p>
<p>»Ne samo da ne znam o čemu se radi, već i za to sada prvi put čujem. Vjerojatno je riječ o hakerskom upadu na naše stranice jer forum nije zaštićen. Osuđujemo postupak onih koji su omogućili da pornografija bude dostupna djeci«, rekla je profesorica Fosnek.</p>
<p>U školi su u ponedjeljak istaknuli da će odmah maknuti pornografske sadržaje i da će izbrisati cijeli forum. No, napominju da oni ne mogu spriječiti hakere koji lako mogu doći na njihove stranice. Općinska državna odvjetnica u Zlataru, Albina Tisanić-Grzelja, u čijemu je djelokrugu i tužiteljstvo za mladež u cijeloj županiji, kazala je da bi se u konkretnom slučaju radilo o kaznenom djelu, i to dječjoj pornografiji na računalnome sustavu ili mreži. Hakeri koji su djeci učinili dostupnima eksplicitni seksualni materijal, ako ih se uhvati, mogli bi zaraditi od šest mjeseci do tri godine zatvora bezuvjetno. Samo što je hakerima teško ući u trag.</p>
<p>Od iduće školske godine škole dobivaju zaštitne programe</p>
<p>Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osudilo je upad hakera, a nakon što dobije izvještaj od ravnateljice odlučit će ima li potrebe za intervencijom inspekcije. »Neprihvatljivo je stavljanje pornografskih sadržaja na stranice odgojno-obrazovnih ustanova. Ne znamo tko je počinitelj, no od škole smo zatražili očitovanje jer postoji mogućnost da je to učinio netko od učenika«, kaže pomoćnik ministra Martin Oršolić. Pokaže li se da je odgovoran učenik škole, kategoričan je Oršolić, mora biti kažnjen jer je narušio ugled škole. Odluku o kazni (ukor, opomena, opomena pred isključenje) donosi učiteljsko vijeće. Ministarstvo s Carnetom priprema pak program zaštite koji bi od iduće školske godine bio uveden u sve škole u Hrvatskoj. </p>
<p>Zoran Gregurek / M.L.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Djevojčica poginula pred kućnim pragom</p>
<p>KORITNA</p>
<p> - Šestogodišnja djevojčica Ana Gradištanac poginula je u ponedjeljak doslovce pred kućnim pragom, u mjestu Koritna nedaleko od Đakova. Na djevojčicu je, dok se igrala s dvoje vršnjaka ispred kuće, oko 14 sati osobnim automobilom »opel astra« naletio Daroslav Ž. iz Vinkovaca. </p>
<p>Kako doznajemo od šokiranih mještana Koritne, djevojčica se s prijateljicama igrala ispred kuće i u jednom trenutku krenula prema cesti, namjeravajući ju pretrčati. Mještani koji su promatrali dječju igru povikali su Ani da ne ide na cestu, ali razigrana djevojčica istrčala je na kolnik ravno pod kotače automobila belomanastirskih registracijskih oznaka. Nakon udarca djevojčica je davala znakove života, susjedi su se odmah organizirali i malenu hitno prevezli u osječku Kliničku bolnicu. Nažalost, Ana je, unatoč naporima liječnika da joj spase život, u popodnevnim satima preminula. </p>
<p>»Prije samo dva dana napunila je šest godina. Ona i njezin trogodišnji brat Mato bili su najveća sreća Nataliji i Mati, roditeljima koje je sada snašla ova strašna tragedija«, komentirali su susjedi. Očevid na mjestu nesreće, uz asistenciju djelatnika prometne policije osječko-baranjske Policijske uprave, obavio je istražni sudac Županijskog suda u Osijeku, koji je kazao kako vozač »opel astre« nije bio u alkoholiziranom stanju, a tek treba utvrditi je li vozio neprilagođenom brzinom. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Osuđen za silovanje kćerkine prijateljice</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na početku suđenja 46-godišnjem ocu optuženom zbog spolnog odnošaja sa kćerkom te rodoskvrnuća, saslušana je sada 17-godišnja djevojka koja je teško teretila oca.</p>
<p>U obiteljskoj kući na širem splitskom području u rujnu 2002. godine optuženi je koristeći autoritet oca ulazio u krevet svoje 12-godišnje kćerke te je prisilio na spolni odnos. Djevojka je otišla u policijsku postaju u veljači 2007. godine od kada se otac i nalazi u pritvoru. Nadala se da će prestati sa zlostavljanjem, odgovorila je nesretna cura na pitanje zašto ga nije ranije prijavila. Optuženi se branio kako je kćerka sve izmislila. Pred šibenskim sudom nedavno je osuđen na 4 godine zatvora jer je silovao 13-godišnju djevojčicu, prijateljicu svoje kćerke. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Izbjegao zatvor zbog premlaćivanja staklara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za razliku od Vlatke Pokos, koja se u suzama prošlog tjedna pojavila na zagrebačkom Općinskom sudu gdje Dikana tuži za »uzurpiranje« donedavno zajedničkog doma, njezin bivši zaručnik, ugostitelj Zlatko Maletić, vjerojatno je zadovoljan otišao s istog tog suda, jer je »za dlaku« izbjegao zatvor. Postupak koji se protiv njega zbog nanošenja ozljeda opasnih po život vodio gotovo 12 godina pao je u vodu, kad je zagrebački Županijski sud nedavno ukinuo prvostupanjsku presudu iz 2006. kojom je Maletić osuđen na bezuvjetni šestomjesečni zatvor i suđenje vratio na početak. </p>
<p>Maletić je, smatrao je Općinski sud koji je donio osuđujuću presudu, u ožujku 1994. u svom lokalu »Dolce Vita« u Ilici pretukao Milu Dmitrovića, kojemu je hitnom medicinskom intervencijom odstranjena slezena. Maletić nikada nije priznao ozljeđivanje Dmitrovića, umirovljenog staklara koji je u vrijeme kada se nemili događaj odigrao radio staklariju na lokalu okrivljenikova brata. Kada je posao bio završen, tvrdi nesretni staklar, došao je ispostaviti račun Borislavu u »Dolce Vitu«, gdje ga je Zlatko počeo tući, navodno bez ikakvog povoda. Koban je bio udarac šakom u trbuh. Dmitrovićevu priču potvrdio je i vještak Stjepan Gusić. »Neosporno je da takva ozljeda slezene može nastati samo snažnim udarcem ili, na čemu je obrana inzistirala, padom na barski stolac«, bilo je mišljenje vještaka, dok je inzistiranje obrane da je ozljeda mogla nastati i padom na barski stolac komentirao: »Da, ali jedino ako osoba trči, nikako spontanim padom«, što je prema iskazu oštećenog Dmitrovića, bilo vrlo malo vjerojatno. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Poginuo u sudaru s autobusom </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Jedna osoba poginula je u ponedjeljak oko 16.15 sati u sudaru autobusa njemačke registracije i zagrebačke »škode« kod Jadranova, između Nopvog Vinodolakog i Crikvenice. Smrtno je stradao vozač »škode«, a u autobusu nitko nije ni ozlijeđen. Promet je nekoliko sati na toj dionici Jadranske magistrale bio u prekidu i odvijao se zaobilazno. [T. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Država smanjuje subvencije do dva posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker i regionalni direktor Svjetske banke za Hrvatsku Anand Seth potpisali su u ponedjeljak ugovor o zajmu za prilagodbu (PAL2) u iznosu od 150 milijuna eura, te otvorili novi ured Svjetske banke u Zagrebu.</p>
<p>Ministar Šuker kazao je da su instrumenti kao što je program PAL2 te investicijski projekti kako što je projekt unutarnje vode, koji će za Slavoniju biti ono što je autocesta za Dalmaciju i Liku, potvrda vrlo uspješne suradnje između Svjetske banke i hrvatske vlade. Dodao je kako je dugoročnim reformama, kao što je modernizacija Porezne uprave, pravosuđa i zdravstva, osigurana financijska stabilnost Hrvatske. Markoekonomski rezultati su dobri, jer je nezaposlenost prošle godine iznosila 10,5 posto, a gospodarski rast 4,8 posto. Ove godine, kaže Šuker, za prva tri mjeseca gospodarski rast je bio pet posto, a do kraja godine još bi mogao biti i veći. Potpisivanjem zajma PAL 2 Vlada napreduje u povlačenju punog iznosa od 688 milijuna dolara Svjetske banke koji su stavljeni na raspolaganje Hrvatskoj. </p>
<p>Šuker je naglasio važnost smanjenja državnih potpora gospodarstvu (do dva posto BDP-a), koje će se ubuduće distribuirati posve drukčije i po drugim kriterijima. »Nema smisla trpati sredstva iz državnog proračuna u tvrtke gubitaše«, kazao je. Grga Ivezić, predsjednik HFP-a, najavio je natječaj za privatizaciju brodogradilišta Uljanik do kraja godine. Uz to, 841 tvrtka je privatizirana, rečeno je prilikom prezentacije postignuća u sklopu PAL-a 2. Vlada razmatra preporuku MMF-a da višak proračunskih prihoda iznad plana usmjeri na smanjenje fiskalnog deficita, rekao je dodajući da će taj višak vjerojatno biti usmjeren i na isplatu duga zaposlenicima MUP-a kojima je država zbog neizvršavanja obveza prema njima iz vremena bivše Vlade, dužna 350 milijuna kuna. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvatskoj dio od 52 milijuna eura</p>
<p>Odabrani projekti dobit će od EU-a bespovratno najviše 75 posto ukupne vrijednosti investicije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske tvrtke, regionalne i lokalne institucije, nevladine udruge i znanstveno-istraživačke institucije mogu se prijaviti na natječaj iz programa EU-a »Inteligentna energija u Europi«. </p>
<p>Natječaj je otvoren od travnja do 28. rujna, a ukupno je za sve uključene države (Europska unija, Norveška, Island, Lihtenštajn i Hrvatska) na raspolaganju 52 milijuna eura, od čega su tri milijuna eura namijenjena za osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija.</p>
<p>Najavljeno je to u ponedjeljak na Nacionalnom info danu o tom programu koji su na Fakultetu elektrotehnike i računarstva organizirali Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatska gospodarska komora na kojem je pokazan velik interes za taj program.</p>
<p>Predstavnici tih institucija te europske agencije zadužene za provedbu programa informirali su zainteresirane kako pripremiti projekt za sudjelovanje u natječaju. </p>
<p>Program je jedna od poticajnih mjera za koje se odlučila EU s ciljem postizanja racionalnijeg korištenja energije i smanjenja ovisnosti o vanjskim izvorima energenata, rekao je Igor Raguzin iz Ministarstva.</p>
<p>Zato će se kroz taj program sufinancirati projekti korištenja obnovljivih izvora energije, poboljšanja energetske učinkovitosti posebno u zgradarstvu, prometu i industriji, uvođenja biogoriva i čistijih vozila, povećanja korištenja kogeneracije (istodobna proizvodnja električne i toplinske energije), korištenja malih izvora energije...</p>
<p>Odabrani projekti dobit će od Europske unije bespovratno najviše 75 posto ukupne vrijednosti investicije, dok će ostatak potrebnog novca morati osigurati iz drugih izvora.</p>
<p>Prosječni proračun projekta je milijun eura, maksimalno trajanje tri godine, a očekujemo da će ukupno biti prijavljeno 75 do 80 projekata, rekao je Jose Manuel Hernandez iz europske agencije za inteligentnu energiju.</p>
<p>Sudjelovanje u tom programu značajno je za Hrvatsku jer želimo do 2010. godine desetak puta povećati sadašnji udio obnovljivih izvora energije, naglasio je Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.</p>
<p>Prvi program »Inteligentna energija u Europi« ostvaren je od 2003. do 2006. Od 2007. počinje drugi krug programa koji će trajati do 2013., u kojem će biti uključen u širi program »Konkurentnost i inovativnost«, u prvom redu namijenjen malim i srednjim tvrtkama te će svojim proračunom podržati aktivnosti kojima se poduzećima i industriji olakšavaju inovacije. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Poziv na ulaganje u hrvatsku industriju</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> - Njemačka je treći najveći ulagač u Hrvatsku. Od 1993. do 2006. godine uložila je 2,2 milijarde eura, odnosno 15,5 posto, od čega čak petina ulaganja dolazi iz Bavarske. Upravo je zato ta regija jedna od najzanimljivijih za buduću gospodarsku suradnju s Hrvatskom, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić otvarajući Bavarsko-hrvatski gospodarski forum u ponedjeljak u Münchenu. »Temeljni ciljevi Hrvatske su ulazak u EU i NATO, unaprjeđenje regionalne suradnje te promocija hrvatskoga gospodarstva i Hrvatske uopće, pa želim posebno zahvaliti Njemačkoj na nesebičnoj potpori koju nam na tom putu daje«, naglasio je Vukelić. Bavarski državni ministar za gospodarstvo, infrastrukturu, promet i tehnologiju Erwin Huber istaknuo je da je suradnja Hrvatske i Bavarske svake godine sve bolja, pa je trgovinska razmjena u prošloj godini iznosila 660 milijuna eura, što je za osam posto više nego godinu ranije. U sklopu Bavarsko-hrvatskoga gospodarskog foruma održane su brojne prezentacije i razgovori između predstavnika 11 hrvatskih tvrtki metalurške struke te više od 100 predstavnika njemačkih tvrtki zainteresiranih za suradnju i ulaganja u Hrvatsku. Predstavljene su i mogućnosti za bavarska poduzeća u Hrvatskoj, pri čemu je naša zemlja predstavljena kao atraktivno područje za ulaganje. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>BMW planira čvršću suradnju s Mercedesom</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - BMW želi intenzivirati suradnju s drugim njemačkim proizvođačem luksuznih automobila Mercedesom, izjavio je jedan visoki dužnosnik BMW-a za njemački list Wirtschaftswoche. Nije navedeno koja bi područja poslovanja BMW-a i Mercedesa, u vlasništvu DaimlerChryslera, bila obuhvaćena pojačanom suradnjom. Dvije tvrtke već surađuju, zajedno s General Motorsom, na razvoju hibridnih vozila. Wirtschaftswoche nadalje prenosi da je BMW zainteresiran za GM-ovu jedinicu Volvo. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Svi državljani RH imaju jednaka prava i obveze</p>
<p>Premijer Sanader je kazao da ukidanje prava Hrvatima u BiH da glasuju u Hrvatskoj ne dolazi u obzir</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premijer Ivo Sanader oštro se suprotstavio traženjima SDP-a da se ukine pravo Hrvatima iz BiH da glasuju u Hrvatskoj. </p>
<p>»U ime HDZ-a i kao premijer kažem da to ne dolazi u obzir. To je apsolutno neprihvatljivo«, kazao je. Dodao je da su Hrvati iz BiH bili prvi u obrani Hrvatske. Uz to, kazao je da su oni dio hrvatskog naroda, a svaki hrvatski državljanin jednak je pred Ustavom bez obzira na to gdje živi. </p>
<p>»Svatko tko ima hrvatsko državljanstvo ima jednaka prava i obveze. To je, na kraju krajeva, odlučio i Ustavni sud. Oni koji bi htjeli to promijeniti iz stranačkih ili politikantskih razloga obezvrjeđuju odluku Ustavnog suda, ali i šalju ružnu poruku Hrvatima u BiH«, kazao je Sanader.</p>
<p>Akademiji likovnih umjetnosti, studentima, profesorima i umjetnicima koji su iz nje izašli čestitao je 100. obljetnicu postojanja. »Ova institucija podarila je Hrvatskoj najbolje što ima u onom segmentu koji čini naš kulturni i nacionalni identitet. Mi smo to što jesmo po kulturi i umjetnosti. Ponosni smo na ostvarenja naših umjetnika, ali i svi mi koji volimo umjetnost moramo biti ponosni na današnji dan«, kazao je premijer. </p>
<p>Prije proslave, premijer je u ime Vlade potpisao ugovor kojim se obvezuje urediti susjednu zgradu za potrebe ALU-a. Dom za djecu u s poteškoćama u govoru Slava Raškaj, koji se nalazi u njoj premjestit će se na novu lokaciju u novosagrađeni objekt jer sadašnji prostor nije primjeren za djecu. </p>
<p>Premijer je kazao da će Vlada inzistirati na brzom uređenju odnosno izgradnji oba objekta, ali da nije siguran da će oni biti dovršeni do 2008. »To nije samo dar studentima, profesorima i dičnim hrvatskim umjetnicima u čijim djelima uživamo nego i znak pažnje i zahvalnosti svih nas«, kazao je premijer. </p>
<p>Država vlasnik pola Arene </p>
<p>Premijer Ivo Sanader rekao je da je s Gradom Zagrebom još ostalo neriješeno pitanje oko vlasništva nad Arenom Zagreb, jer »logično je da Vlada, ako financira dvoranu s pedeset posto, mora biti i vlasnik s pedeset posto«. Ocijenio da za to ne postoji drukčije rješenje i izrazio uvjerenje da će Grad ubrzo odgovoriti na Vladino mišljenje o tome, koje su im uputili prošloga vikenda. U Gradu su pak odmah u ponedjeljak poslali izmijenjeni ugovor u Vladu, a po kojem će, nakon što isplati investitore - Ingru i TriGranit - pedeset posto vlasništva nad Arenom Zagreb pripasti državi. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>SDP-ovi koordinatori nisu i nositelji lista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako je na izbornoj konvenciji SDP-a najavio da će koordinatore postaviti i za nositelje lista, na sjednici Glavnog odbora održanoj u ponedjeljak novi predsjednik SDP-a predložio je tek da oni postanu i prvi na listama. O nositeljima lista na sjednici nije bilo riječi, pa je ostala otvorena mogućnost da će u konačnici Milanović biti nositelj lista u svim izbornim jedinicama. Na sjednici je jednoglasno prihvaćeno da će on osim u četvrtoj biti koordinator i u prvoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća Grad Zagreb. Odluka tko će biti prvi na listi u te dvije izborne jedinice donijet će se najesen. Na sjednici nije bilo riječi ni o koordinatoru za jedanaestu izbornu jedinicu za dijasporu. Milan Bandić ostaje koordinator i prvi na listi u drugoj, Ljubo Jurčić u trećoj, Igor Dragovan u petoj, Tonino Picula u šestoj, Milanka Opačić u sedmoj, Zlatko Komadina u osmoj, Ranko Ostojić u devetoj, Željka Antunović u desetoj izbornoj jedinici. Milanović je na početku sjednice izvijestio kako je prihvatio dužnost predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om, na kojoj je bio i Račan i koja prema ranijem dogovoru pripada najjačoj oporbenoj stranci. Milan Bandić, za kojeg se spekuliralo kako želi postati koordinator za zagrebačku izbornu jedinicu, nakon sjednice je kazao da će on postići najbolji rezultat, ma gdje bio. Također, nije bilo ni riječi o tome hoće li Ljubo Jurčić biti SDP-ov kandidat za premijera. [S.O.I.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Milanović poljuljao SDP-ovu poziciju</p>
<p>Dio istaknutih SDP-ovaca smatra da se novi šef nepotrebno dotiče tema čije otvaranje SDP-u najmanje treba u izbornoj godini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Samo desetak dana nakon izborne konvencije SDP-a, novi šef te stranke Zoran Milanović uspio je izazvati prve velike i, što je još bitnije, javne podjele. Milanović je naime, očito bez ikakvog prethodnog dogovora s najbližim suradnicima, u sarajevskom Dnevnom avazu, a potom i na Radiju 101, kazao da će SDP nakon dolaska na vlast ukinuti pravo Hrvatima iz dijaspore da glasuju na izborima u domovini.</p>
<p>Tomu se međutim protive mnogi SDP-ovci, a među njima ni manje ni više nego i Milanovićev kandidat za premijera Ljubo Jurčić, od kojeg Milanović očito nije niti zatražio mišljenje o tom pitanju. Štoviše, Jurčić, koji se upravo nalazi na turneji u SAD-u s hrvatskim iseljenicima, usprotivio se takvoj Milanovićevoj ideji.</p>
<p>No nije jedini. I drugi brojni SDP-ovci u najmanju se ruke čude ishitrenoj Milanovićevoj izjavi. Naime, njegovi protukandidati u izbornoj stranačkoj utakmici najavljivali su da računaju s glasovima Hrvata iZ BiH. Na kraju krajeva, SDP je preko Milana Bandića ponešto i uložio u popravljanje svog lošeg imidža u BiH, da bi to novi predsjednik obrisao preko noći.</p>
<p>Otvoreno nezadovoljstvo tim Milanovićevim potezom koje su ugledni SDP-ovci (Željka Antunović, Mato Arlović, Josip Leko) demonstrirali i preko medija može se tumačiti i kao nezadovoljstvo načinom na koji je Milanović započeo vođenje stranke. Očito je da dio SDP-ovaca neće samo tako sjediti i čekati da novi predsjednik najjače oporbene stranke svojim izjavama olako sruši ono u što su godinama ulagali i stvarali. Milanović bi te kritike iz vlastitih redova trebao ozbiljno shvatiti.</p>
<p>Naime, dio istaknutih SDP-ovaca smatra da se novi šef u brojnim medijskim nastupima posljednjih dana bespotrebno doticao tema čije otvaranje SDP-u najmanje treba u izbornoj godini te da je takvim ishitrenim stavovima poprilično poljuljao SDP-ovu pristojnu poziciju u istraživanjima javnog mijenja koja su objavljivana posljednjih dana.</p>
<p>Milanović, pak, barem po onome što je pokazivao posljednjih dana teško da hoće (ili može) odustati od svog novog stila vladanja. Pa i u dijelu koji se tiče »iskakanja« bez dogovora sa stankom. Bez obzira na cijenu.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bivši vojni objekti devastirani</p>
<p>Između vojske i onih kojima su ti objekti prepušteni nema sinkronizacije</p>
<p>JASTREBARSKO</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić posjetio je u ponedjeljak Jastrebarsko, gdje se razgovaralo o budućnosti vojarne u kojoj je trenutačno smještena Dočasnička škola Hrvatske kopnene vojske. </p>
<p>General Josip Lucić, načelnik Glavnog stožera, rekao je da će se vojska iz te vojarne iseliti do kraja godine i predložio gradskim čelnicima da, ako je žele u vlasništvo, odmah naprave plan njezine buduće namjene. </p>
<p>Predsjednik Mesić je upozorio na devastaciju vojnih objekata koji su prepušteni lokalnoj samoupravi nakon što za Oružane snage više nisu bili perspektivni. </p>
<p>»Između vojske i onih kojima su ti objekti prepušteni nema sinkronizacije. Više je loših nego dobrih primjera kako su oni završili«, rekao je Mesić dodajući da je dio tih objekata uništen jer njihova namjena nije bila dobro osmišljena. »Ima primjera da se u njih provaljuje ili pak odvozi kamen, a za to nitko ne odgovara«, istaknuo je Mesić, koji je posjetio i Šumarski institut. U Institutu, koji se više od 60 godina bavi unaprjeđenjem šumarstva, radi 15 doktora znanosti i ima problema s prostorom. Budući da je smješten uz jaskansku vojarnu, njegov je ravnatelj Miroslav Benko zamolio Predsjednika da se zauzme da im se da jedan njezin dio.</p>
<p>Razlučiti što jest, a što nije dijaspora</p>
<p>»Hrvati Bosne i Hercegovine nisu dijaspora, ali glasovat će na izborima u Hrvatskoj sve dok postoji regulativa koja im to omogućava«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u ponedjeljak u Jastrebarskom, zamoljen da komentira prošlotjednu izjavu SDP-ova predsjednika Zorana Milanovića. »Izborni zakon se ne može mijenjati prije ulaska u predizbornu kampanju, ali kad završe parlamentarni izbori, trebamo ga dovesti u sklad s europskim standardima. Uzimajući u obzir i političku situaciju, zalažem se za to da se razluči što jest, a što nije dijaspora. Kad uđemo u EU i prihvatimo regulativu koja u njoj vrijedi, pitanje je hoće li se tada Hrvatima BiH isplatiti glasovati u Hrvatskoj. No, pustimo sada ta nagađanja«, dodao je Predsjednik. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prva atletska dvorana u Hrvatskoj</p>
<p>Jedini ponuditelj je konzorcij Sport-stadia net d.o.o. kao nositelj projekta odnosno dvije tvrtke - Osijek Koteks d.o.o. i Ingra iz Zagreba </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U prosincu 2008. godine Osijek će se moći pohvaliti potpuno novom nastavno-sportskom dvoranom Gradski vrt u kojoj bi se trebale odigravati utakmice jedne od skupina Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. čiji je Hrvatska domaćin. </p>
<p>To je u ponedjeljak najavio osječki gradonačelnik Anto Đapić na konferenciji za novinare prije koje je otvorena samo jedna ponuda pristigla na natječaju za gradnju dvorane po modelu javno-privatnog partnerstva. </p>
<p>»Ponuditelj je konzorcij pod nazivom Sport-stadia net d.o.o. koji je nositelj projekta, a u kojemu se nalaze dvije tvrtke: Osijek Koteks d.o.o. i Ingra iz Zagreba«, kazao je Đapić, dodavši kako se ovaj ponuditelj obvezao dvoranu završiti najkasnije do 15. prosinca 2008. </p>
<p>Po Đapićevim riječima, sada konzultantska ekipa treba napraviti grubu procjenu kompletne ponude konzorcija, nakon čega će povjerenstvo koje čine predstavnici hrvatske vlade i Grada Osijeka, krenuti u pregovore s ponuditeljima kako bi se izborili za što bolje moguće uvjete u okvirima ponude koja je pristigla. </p>
<p>»Ako ne bude nekih zapreka, očekujem da svi pregovori i dogovori budu gotovi do 15. srpnja, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora i nastavak gradnje dvorane«, naglasio je Đapić, podsjetivši da je Grad Osijek do sada u zemljište, izradu projektne dokumentacije i prvi dio zemljanih radova uložio već 30 milijuna kuna. </p>
<p>»Upravo iz toga razloga važni su nam pregovori. Jer, dvorana bi, prema ponudi konzorcija, bez dosadašnjih ulaganja Grada, koštala nešto više od 180 milijuna kuna, koliko smo prvotno ukupno očekivali da će koštati. No, siguran sam da ćemo u pregovorima, u kojima očekujemo jaku potporu Vlade, postići cijenu koja bi za nas bila financijski solidno održiva«, zaključio je Đapić. Prema ugovoru o javno-privatnom partnerstvu koji bi trebao biti potpisan u sljedećih mjesec dana, vlasnik dvorane sljedećih 25 godina bit će konzorcij Sport-stadia net d.o.o., a nakon toga, ako ne dođe do produljenja ugovora, dvorana sa svim pratećim objektima pripast će Gradu Osijeku. </p>
<p>Dvorana će se sljedećih 25 godina iznajmljivati Gradu, a to će u omjeru 50-50 posto financirati Grad i Vlada. Privatni partner jamči da će u sljedećih 25 godina cjelokupna dvorana biti isključivo na raspolaganju Gradu te održavana prema precizno određenim standardima. </p>
<p>Đapić je ustvrdio da su predstavnici konzorcija Sport-stadia net d.o.o. oduševljeni projektom dvorane te da ističu kako će to biti jedna od najljepših dvorana u Europi. </p>
<p>Velika dvorana bila bi prilagođena za svjetsko rukometno prvenstvo, s nešto više od 5000 sjedećih mjesta, a nakon toga bila bi prenamijenjena kako je prema prvotnom projektu zamišljena - za 3600 gledatelja. </p>
<p>Uz nju, imat će jednu košarkašku dvoranu s 1300 mjesta, dvije manje dvorane za borilačke sportove, koje neće imati gledalište, te ono što nema ni jedan grad u Hrvatskoj - dvoranu za atletske sportove. </p>
<p>Budući da će se raditi i o nastavnoj dvorani, bit će uređen velik broj tuševa, svlačionica te klupskih prostorija. Imat će i vrlo bogate prateće sadržaje kao što su ugostiteljski objekti, restorani, trgovine, te veliki fitness i wellness centar sa saunom i bazenom. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Najboljima izravan upis na fakultete</p>
<p>Pedeset i četvero djece koja su osvojila visoka mjesta na međunarodnim natjecanjima svjedoci su izvrsnosti obrazovnog sustava, tvrdi ministar Primorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Oskari znanja i zahvalnice podijeljene su u ponedjeljak učenicima koji su na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju i vještinama postigli visoke rezultate. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac tom je prigodom izrazio zadovoljstvo što je na naslovnicama novina manje političara a više mladih ljudi koji, naglasio je, Hrvatsku predstavljaju svijetu znanjem, bolje od bilo koje politike. </p>
<p>Nema te politike, rekao je Primorac na svečanosti u Globusu Zagrebačkog velesajma, koja može tako snažno promovirati Hrvatsku kao što to možete vi. »Snaga sporta i znanja jača je od politike i ja sam ponosan na vas«, poručio im je. </p>
<p>Pedeset i četvero djece koja su osvojila visoka mjesta na međunarodnim natjecanjima svjedoci su izvrsnosti obrazovnog sustava, ustvrdio je ministar. Napomenuo je da su za njihov uspjeh najzaslužniji nastavnici-mentori. Na upit kako će država nagraditi trud i znanje učenika, odgovorio je da će oni najbolji imati izravan upis na fakultete.</p>
<p>»Ovime što ih poimence prozivamo na ovakvoj svečanosti pokazujemo im da cijenimo njihovu izvrsnost. Ono što moramo osigurati, a što još nije slučaj, jesu jednaki uvjeti obrazovanja za sve. Pravilnike o natjecanju moramo liberalizirati i ne smijemo se držati konzervativnih načela iz prošlosti«, spomenuo je Primorac, dodajući potrebu za ukidanjem svake diskriminacije u obrazovnom sustavu. </p>
<p>Među 54 međunarodna i oko 250 državnih prvaka u punoj dvorani Velesajma bio je Ivica Kičić iz zagrebačke osnovne škole »Žitnjak«, pobjednik državnog natjecanja iz matematike i informatike. »Matematika mi jednostavno ide. U kombinaciji s dobrim profesorom, to je to«, rekao je osmaš koji planira upisati zagrebačku V. gimnaziju. </p>
<p>Da i male sredine imaju svoje šampione, dokaz je Dario Hršak iz Tehničke škole u Krapini, kojeg, zahvaljujući prvome mjestu na državnom natjecanju u CNC-tokarenju (upravljanje mašinama putem kompjutora), čeka međunarodno natjecanje u Japanu, a potom se sprema za upis na Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Starčević stigao u Osijek</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Na središnji osječki Trg Ante Starčevića u ponedjeljak je postavljen 3,9 metara visok spomenik Anti Starčeviću, rad akademskoga kipara Mire Vuce. Spomenik će svečano biti otkriven, kako je najavljeno, u srijedu, 13. lipnja, na Antunovo. </p>
<p>Prošle godine Grad Osijek proveo je natječaj za Starčevićev spomenik na kojem je stručni ocjenjivački sud izabrao apstraktno rješenje s pet stuba i Starčevićevom sjenom na pločniku trga. Vidno razočaran ovakvim izborom, gradonačelnik Anto Đapić uzeo je stvar u svoje ruke, pa je donesena odluka da se odustane od podizanja spomenika i da se 1,4 milijuna kuna, namijenjenih za njegovu gradnju, prenamjene za drugi kulturni projekt. </p>
<p>Ubrzo nakon toga donesena je nova odluka, da se spomenik ipak podigne, ali da ga se financira prilozima građana i donacijama koje prikuplja Udruga »Dr. Ante Starčević« na čijem je čelu HSP-ovac Daniel Srb. Na taj su način izbjegnute natječajne obveze i odabran je u ponedjeljak postavljeni spomenik. Oporba u gradskom vijeću zatražila je tematsku sjednicu, no gradonačelnik Đapić sazvao ju je za 15. lipnja, kada će spomenik već biti i otkriven. [M. Sajler Garmaz]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070612].
|
