NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070412].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130866 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Karijera profesionalnog vojnika osam godina</p>
<p>Uvodi se pojam »drugog ugovora«: profesionalni će vojnik prvi ugovor potpisivati na tri godine, a drugi na pet </p>
<p>Profesionalni vojnici koji nakon osam godina provedenih u Oružanim snagama ne postanu dočasnici, vojnu će karijeru zamijeniti civilnom. Jedina iznimka su oni koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a kojima će se - iako nemaju mogućnost profesionalnog razvoja - omogućiti da u vojnoj službi ostanu do stjecanja minimalnih uvjeta za mirovinu. </p>
<p>Riječ je o dijelu najnovijih prijedloga kojima Hrvatska kreće prema potpunoj profesionalizaciji Oružanih snaga, odnosno zakonskih izmjena koje je MORH nedavno predstavio novinarima, a trenutačno se nalaze u prvom saborskom čitanju. </p>
<p>Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o službi u Oružanim snagama općenito preciznije uređuje prijem vojnika, pa se - uz već postojeća pravila - u njemu predlaže i niz novih rješenja. Tako se, osim zdravstvenih, predlaže uvođenje i dodatnih, psihologijskih kriterija za primanje u vojsku. Uvodi se i pojam »drugog ugovora«, što znači da bi profesionalni vojnik u HV-u bio tri plus pet godina. Na početku vojne karijere potpisivao bi prvi ugovor na tri godine, a najkasnije 90 dana prije njegova isteka i drugi, i to na rok od pet godina.</p>
<p>U MORH-u doznajemo da će se drugi ugovor za profesionalnog vojnika bitno razlikovati od prvoga. On će se - objašnjavaju predlagatelji - sklapati s obučenim i iskusnim vojnikom čije su vještine na višoj razini, pa će ugovor sadržavati veća prava, ali i obveze. </p>
<p>»Vojnici koji ne postanu dočasnici nakon osam godina nisu potrebni vojnom sustavu i predstavljaju zapreku za prijam novih, mlađih vojnika«, naglašavaju predlagatelji iz MORH-a. Napominju, međutim, da će biti i onih na koje se nova pravila ne bi primjenjivala. Riječ je o profesionalnim vojnicima koji su sudjelovali i u Domovinskom ratu, nemaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, no u HV-u su proveli više od osam godina, a do 31. prosinca 2006. nisu primljeni na dužnost dočasnika. Za njih se predlaže mogućnost zadržavanja u službi do stjecanja minimalnih uvjeta za mirovinu. </p>
<p>MORH uvodi stimulacije </p>
<p>Jedna od novosti koje MORH predlaže u novim izmjenama Zakona o službi u OS-u svakako je i uvođenje stimulacije, odnosno jednokratne novčane nagrade koja bi se isplaćivala profesionalnim vojnicima za uspješno ispunjavanje ugovora. Ugovori bi tako, osim iznosa plaće i probnog rada, sadržavali i nagradni novčani iznos uz ostala prava i obveze. Uređuje se i status ugovornog pričuvnika kao potpuno nove kategorije vojnog osoblja u HV-u. Oni bi, prema predviđanjima Ministarstva obrane, u budućnosti trebali potpuno zamijeniti klasičnu pričuvu. Češće bi ih se pozivalo na vojne vježbe, a po potrebi i u djelatnu vojnu službu. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tihi ubojica iz Vranjica čeka sanaciju</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša potaknulo je izradu programa koji predviđa nekoliko faza zbrinjavanja i sanacije azbestno-cementnog otpada</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon što je potkraj prošle godine prestala proizvodnja azbesta, u vranjičkoj tvornici Salonit sve je spremno za početak sanacije kontaminiranog prostora, čijom će se provedbom ukloniti posljedice sustavnog onečišćavanja okoliša i trovanja stanovništva.</p>
<p>Iako je u ovom trenutku teško procijeniti konačne posljedice azbestno-cementne proizvodnje, pretpostavlja se da je ta tvornica, donedavno jedina u ovom u dijelu Europe čija se proizvodnja bazirala na kancerogenom azbestu, »pokopala« najmanje stotinu osoba.</p>
<p> Ništa manje ne zabrinjava ni podatak da je na sistematskom pregledu 1990. utvrđena azbestoza kod stotinu radnika kojima je, zbog dugogodišnjeg izlaganja azbestnim vlaknima, dijagnosticirana opaka bolest koja u većini slučajeva izaziva rak i završava smrću.</p>
<p>Prvi oboljeli od azbestoze evidentirani su još šezdesetih godina 20. stoljeća, no njihova se medicinska dokumentacija prikrivala, što nije bilo teško s obzirom na vrijeme inkubacije bolesti od 10 do 15 godina. Službeno je, pak, potvrđeno da je do kraja devedesetih, kada je država bila vlasnik Salonita, desetak osoba umrlo od karcinoma pluća, želuca ili debeloga crijeva, a danak višegodišnjem izlaganju azbestu platili su i stanovnici splitskoga područja koji žive u krugu od desetak kilometara.</p>
<p>Iako je Salonit još 2005. trebao prestati s proizvodnjom na bazi azbesta, stečajni je upravitelj prošle godine brzopleto naručio veliku količinu tog materijala, koji tvornica nije mogla potrošiti, pa je država bila prisiljena odobriti ponovno pokretanje proizvodnje. Tako se vranjička tvornica, koja je u međuvremenu završila u stečaju, našla na udaru ekoloških udruga, a one su, pak, kontaktirale međunarodne institucije, koje su upozorile Hrvatsku na kršenje Konvencije 162 MOR o sigurnosti u korištenju azbesta, čiji je potpisnik i naša zemlja.</p>
<p>Unatoč tomu što je proizvodnja azbesta prekinuta prije više od pola godine, u skladištima su ostale zalihe tog opasnog materijala, pa je zastrašujući izgled tvorničkog okoliša zgrozio visoko izaslanstvo Međunarodne organizacije rada (MOR) koje je tijekom boravka u Hrvatskoj posjetilo i vranjičku tvornicu.</p>
<p>»MOR zahtijeva od Vlade da se odmah uključi u rješavanje posljedica po život ljudi opasne proizvodnje, što uključuje i zakonska rješenja vezana za zdravstveni nadzor oboljelih od azbestoze, kao i podmirivanje njihovih potraživanja«, rekao je Vjesniku predsjednik HUS-a Ozren Matijašević.</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva potaknulo je izradu programa sanacije koji predviđa nekoliko faza zbrinjavanja i sanacije azbesto-cementnog otpada, koja će obuhvatiti i susjednu Mravinačku kavu.</p>
<p>Najskuplje Mravinačke kave</p>
<p>Za prvu fazu dekontaminacije onečišćenog prostora država je izdvojila više od 2,5 milijuna kuna, što je tek dio sredstava potrebnih za uklanjanje posljedica višegodišnje azbestno-cementne proizvodnje. Prema odredbama ugovora, što su ga potpisali direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i stečajni upravitelj Salonita Vedran Šeparović, predviđeno je da se iz tvorničkog kruga zbrine mulj, nastao u postupku azbestne proizvodnje, kao i preostali tehnološki otpad, privremeno odložen na otvorenom prostoru tvornice. Za potpunu dekontaminaciju Mravinačke kave, koja se još naziva i »tinjajućom ekološkom bombom«, država će do 2008. osigurati 22 od ukupno 162 milijuna kuna, koje će utrošiti za provedbu programa sanacije devet hrvatskih odlagališta opasnog otpada. U sklopu sanacije Mravinačke kave, u kojoj su odložene velike količine azbestno-cementnog otpada, izgradit će se pristupne ceste i putovi na odlagalištu, pripremiti podloga na koju će se odložiti zatečeni otpad iz tvornice, te napraviti zaštita odloženog materijala, primjenom odgovarajućih prekrivnih sustava.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>Socijalitetni sterilitet</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Gotovo 20 posto žena u Hrvatskoj tijekom svog fertilnog razdoblja neće roditi, ali ne zbog zdravstvenih razloga ili neplodnosti nego zato jer su tako odlučile. Jedan je to od rezultata najnovijeg istraživanja o fenomenu novijeg doba koje je prvi put uzelo maha i u Hrvatskoj - socijalitetnom sterilitetu. Broj samaca iz dana u dan raste. Tako je među muškarcima između 35. i 44. godine čak 20 posto samaca, dok devet posto žena u toj dobi nije našlo partera ili zasnovalo obitelj.</p>
<p>Zanimljivi su, međutim, razlozi zbog kojih je pojava socijalitetnog steriliteta sve izraženija u Hrvatskoj. Ali isto tako i činjenica da je vrlo mali postotak neženja i neudanih to ostao svojom voljom. Naime, u većini slučajeva to se jednostavno dogodilo jer nisu uspjeli pronaći onog pravog ili pravu. U pozadini priče ipak stoje i neki konkretniji razlozi za takvo što. Među njima su svakako na prvome mjestu nezaposlenost i neriješeno stambeno pitanje. Jedan broj mladih se jednostavno teško odlučuje na osnivanje obitelji ako nema »pokrivena« ta dva pitanja.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da je na selu mnogo više neženja nego u gradovima. Cure za udaju mnogo se pak teže snalaze u gradovima. Čak 60 posto neudanih živi u većim gradovima. Razlog za takvo što je banalan. Djevojke sve češće napuštaju roditeljski dom na selu i odlaze u gradove na školovanje ili se u njima zapošljavaju. Tamo u pravilu i ostaju. Drugim riječima, u gradovima je inflacija djevojaka dok ih na selu nedostaje.</p>
<p>Još jedan od razloga zašto raste broj neženja i neudanih je - komoditet. Naime, čak 50 posto neoženjenih i 42 posto neudanih još živi s roditeljima iako su stariji od 35 godina. Među njima je 65 posto zadovoljnih takvim stambenim statusom, a znatan postotak čak ih ima i vlastiti stan, što govori samo za sebe.</p>
<p>Bez obzira na razloge zbog kojih sve više Hrvata ostaju samci, činjenica je da to postaje ozbiljan društveni problem. Doda li se tome podatak da je čak 90 posto djece rođeno u brakovima, jasno je da će se povećavanjem broja samaca smanjivati broj rođene djece. Koji je ionako zadnjih godina pao na vrlo niske grane. Bijela kuga očito uzima maha, a tome su očito kumovali najnoviji ekonomski, socijalni i društveni trendovi. S kakvim posljedicama?</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ferrari bez carine</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Zadnjih godina hrvatskim cestama krstari sve više ekskluzivnih automobila koje su se prije mogli vidjeti samo u specijaliziranim časopisima ili tv prilozima sa automobilskih sajmova. Zanimljivo je da velik broj tih automobila ima strane registarske pločice - ne samo iz zemalja EU-a, već i iz zemalja koje prosječan građanin ne bi mogao pokazati na geografskoj karti. To nije neobično za zemlju u kojoj radi sve više stranaca, no takvim vozilima nerijetko upravljaju hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, iako bi prema slovu zakona mogli voziti samo vozila registrirana u Hrvatskoj, što znači vozila na koja su platili porez, trošarinu i carinu. Carinska je uprava preklani zabilježila 395 carinskih prekršaja, a lani čak 470, a izrečene su kazne »teške« su 1,28 milijuna kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nisu izdržali</p>
<p>Zarobljene britanske marince Iranci uopće nisu trebali tući niti polijevati hladnom vodom, na sve su pristali odmah, dijeleći osmijehe na sve strane</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Odvažnost, borbena spremnost (i fizička i psihička), sposobnost preživljavanja i u najgorim uvjetima, te domoljublje bez ikakvih drugih primisli, bile su temeljne vrline britanskih oružanih snaga u Drugom svjetskom ratu. Britanski komandosi koji su još od 1942. godine sustavno ubacivani na prostor okupirane Europe znali su što ih čeka kada ih žive zarobe Nijemci. Ako su imali sreće i izbjegli SS-formacije ili Petainovu francusku žandarmeriju koja ih je smjesta izručivala Gestapu (a tamo su znali slomiti čovjeka), u zarobljeništvu Wehrmachta predstojalo im je dugo saslušavanje njemačke vojne obavještajne službe Abwehra. Većina komandosa preživjela bi taj tretman i završila u raznim zarobljeničkim logorima širom njemačkog Trećeg Reicha. Čak kada bi dospjeli u najstroži zatvor Colditz nisu odustajali od bijega, bez obzira na sve rizike.</p>
<p>I sam Kurt Waldheim kada je umirovljen kao glavni tajnik UN-a svjedočio je o držanju britanskih vojnika nakon zatočeništva. Kao prevoditelj u Abwehru puno je puta prisustvovao saslušavanju zarobljenih britanskih marinaca koji su se na grčke otoke iskrcali iz podmornica ili su na kopno bačeni padobranima. Ta generacija Engleza, Škota, Velšana i Iraca bila je tako tvrda da ih nikakve batine nisu mogle prisiliti da brzo progovore. Bili su potrebni mjeseci da od iscrpljenih vojnika Nijemci doznaju mnogo manje nego što su očekivali.</p>
<p>Držanje britanskih vojnika, dočasnika i časnika u japanskim zarobljeničkim logorima legendarno je. Umrli su od gladi i torture (Japancima nije bilo jasno zašto su se uopće predali). Sakatili su ih samurajski mačevi, patili su od malarije, ali izdaja svojih suboraca i suradnja s Japancima bila je vrlo rijetka pojava. I kada su se pretvorili u ljudske kosture, onako bolesni i nemoćni, pod prisilom su gradili pruge i ceste kroz džungle Burme ne bi li dokazali Japancima da su zapravo jači od njih.</p>
<p>U Korejskom ratu britansko vojno osoblje najduže je među zapadnjacima podnosilo sjevernokorejsko-kineske metode »pranja mozga«. U suvremeno doba britanske pilote na »Tornadima« koje je oborila Saddamova protuzračna obrana u »Pustinjskoj oluji« 1991. godine Iračani su morali prvo dobro prebiti da bi oni pristali stati pred televizijske kamere.</p>
<p>A danas? Pa kakav to ljudski materijal u svojim redovima imaju britanske profesionalne oružane snage? Ponašanje 15 marinaca i mornara tijekom (za njih predugih) 13 zatočenih dana vrlo je problematično. Oni nisu niti jedan dan izdržali pritisak i odmah su počeli surađivati postavši ključnim dijelom odlično razrađenog iranskog mehanizma manipulacije. Jasno je da je riječ o mladim ljudima koji su odrasli u sredini u kojoj je generacijsko socijalno kondicioniranje takvo da pravih heroja nema.</p>
<p>Svoj profesionalni identitet ta skupina dragovoljnih vojnika nije dokazala. Iranci ih uopće nisu trebali tući niti polijevati hladnom vodom. Na sve su pristali odmah, dijeleći osmijehe na sve strane. A ona mornarka Faye Turney stalno je snimana kako nemilosrdno puši kao da reklamira iransku duhansku industriju. Nakon što su pušteni pokušali su komercijalizirati svoje »strašne« uzničke dane kada je glavna iranska uvreda bila da ih zovu »Mr. Bean«. Takvo prodavanje svojih lažnih ratnih priča naš narod je još u Drugom svjetskom ratu nazvao »kunoljubljem«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Sekularizam i religijski fundamentalizam</p>
<p>Društva nisu satkana samo od sekularista, kao ni od vjerujućih. I jedni i drugi tvore društvo koje mora biti u dijalogu</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Sekularizam kao izraz projekta prve i druge moderne ima svojeg protivnika u religijskim fundamentalizmima s početka i svršetka 20. stoljeća. Sekularizacija ili posvjetovljenje života orijentirano na razum i iskustvo počela je u emacipacijskim filozofijama humanizma renesanse, racionalizma i empirizma te napokon prosvjetiteljstva u odnosu na religiju. Te su filozofije i pravci mišljenja uvelike utjecali na emancipaciju mišljenja, filozofije i znanosti od religije. Zatim su politički izdanci ili filozofemi/državoslovci potakli mišljenje o odvajanju političkog društva od religije i njezinih raznorodnih institucija. Vrhunac praktičnog rastavljanja religijskoga od političkoga bila je Francuska revolucija nakon koje je etablirana sekularna država kao negacija srednjovjekovne države na nauku i počelima različitih političkih teologija zapadne provenijencije. Danas je sekularna država izraz i proizvod prve modernizacije svijeta, i na svijetu je više takvih država uključujući i neke unutar islamskoga kruga kao što je, primjerice, Turska, koja unatoč valovima islamskog fundamentalizma, uspješno odolijeva napadima i ostaje uzorom sekularne države u islamskom okružju, nadajući se punopravnom članstvu u EU, koja EU radi svoga sekularnoga karaktera nimalo dobro ne gleda na rastući islamski fundamentalizam, upravo zbog višemilijunske populacije muslimana u EU. Računa se da ih je više od 20 milijuna. </p>
<p>Sekularni karakter društava i države ili sekularizam nije baš u svim civilizacijama primjenjiv princip, pa se u nekima, kao što je slučaj u islamu, raspravlja o odnosu sekularizma i islama. Posve je jasno. One kulture i civilizacije koje nisu prošle kroz razdoblje zapadnog prosvjetiteljstva ne mogu biti ubrojene u krug društava i država utemeljenih na principu sekularizma, pa je možda iluzorno očekivati da se pred naletom uglavnom prisilna pozapadnjenja u, poglavito islamskom svijetu, ne nailazi na odobravanje jer se zapad i islam u tim pitanjima u glavnim premisama razilaze, i to ne samo u slučaju mekih islamskih poredaka nego onih radikalnih utemeljenih na islamskom fundamentalizmu. Bernard Lews, autor članka »Religijska koegzistencija i sekularizam«, na jednome mjestu kaže: »Renesansa, reformacija, čak znanstvena revolucija i prosvjetiteljstvo, prošli su nezapaženi u muslimanskom svijetu«. Oni su uključujući i Francusku revoluciju koja je iznjedrila praktičnu sekularnu državu bili tek puki uzor različitim modernističkim skupinama unutar islama s uvelike neuspješnim ili parcijalnim učinkom. Ili prekinutim modernizacijskim procesima koji su izazivali fundamentalističke odgovore bilo u islamskom svijetu ili Europi, poput jedne nove pojave u BiH. U većem dijelu islamskog svijeta o odbacivanju sekularizma kao nespojivog s vjerom kao i na diobu radikalnog sekularizma koji uopće odbacuje religiju i umjerenoga koji je proglašava privatnom stvari. </p>
<p>Amir Butler, autor teksta »Sekularizacija nije rješenje za islamski svijet«, u analizama svjetskih događanja navodi potrebu »sekularizacije islamskog svijeta«. Sudar sekularista ili modernista u islamskom svijetu evidentan je u srazu s antimodernistima ili religijskim fundamentalistima. U BiH kao ustrojenoj sekularnoj europskoj državi pojavljuje se radikalna struja vehebija koja se protivi sekularnom ustrojstvu ove države zagovarajući »zvorno tumačenje islama, i povratak na šerijatsko pravo. Vehebijski vođa Selefija Barčić, sada već rahmetli, od kojeg se distancira Islamska zajednica u BiH, u jednom razgovoru kaže: »Tko vjeruje u Allaha, njemu vjera zabranjuje da sluša druge zakone jer se oni suprotstavljaju Bogu. Muslimanski vjernici moraju poštovati šariju, ali ona se ne smije nametati drugima, jer islam se ne nameće, on se mora spoznati.« </p>
<p>Stari i suvremeni ratovi protiv sekularizma u tumačenju, svjetonazoru, ideologiji, organizaciji i vođenju društava temelje se na konkurenciji dviju različitih koncepcija svijeta. Svaka nastoji dokazati vlastitu ispravnost, da ne kažem autentičnost. Sekularizam kao pobjednik nad srednjovjekovljem i religijskom, božanskom preslikom društva i države na zemlji, korifej je prve modernosti svijeta. Religijski fundamentalizam kao protupokret u sekularizmu vidi protivnika, opasnost za religijsku sliku svijeta i ugrozu temelja religija opisanih u svetim religijskim knjigama. U toj borbi sekularizma protiv religijskoga fundamentalizma mogao bi se uočiti sukob nove ili novovjekovne svjetovne religije protiv religija transcendencije. Ili kao sukob svjetovne i religija izvedenih onokrajnosti i transcendencija. </p>
<p>Sekularni ustroj temelji se na znanstvenoj slici, dominaciji znanosti, filozofije u odnosu na religiju. Potonji uvelike njeguje relativističku etiku. Ustrajava na strogoj razdvojenosti Crkve od države. Potiskuje religije u privatnu sferu, smatrajući da one nemaju što raditi u sferi javnoga, a ponajmanje miješati se u javne poslove. To je stav radikalnih sekularista. Radikalni sekularizam ismijavanja religijske osjećaje građana smatrajući ih natražnjačkim. Demontaža sakralnih vrednota, tradicija i struktura u crkvenoj i religijskoj slici svijeta dobiva opet religijsko fundamentalističke odgovore s različitih strana, unutar zapadnih ili bar tako proklamiranih sekularnih društava rizika, u kojima se dio populacije osjeća nesigurnim i sigurnost potražuju u osloncu na temelje pojedinih religija. Budimo realni i kažimo moguće.</p>
<p>Društva nisu samo satkana samo od sekularista, kao i od vjerujućih. I jedni i drugi tvore društvo koje mora biti u dijalogu. Ona su pluralna, a pluralnost podrazumijeva takovu ontološku koncepciju uređenja svijeta koja bi trebala uvažavati jedinstvo u mnoštvu raznolikoga na principu tolerancije o kojima su pisali stari modernisti J. Locke i Voltaire. Danas se uvelike vrlo pristrano piše i zbori o sukobu jednog tipa zapadnog sekularnog fundamentalizma i islamskog fundamentalizma. Međutim, smatram da taj sukob tinja u svim društvima kao odgovor na izazove druge moderne i modernizacije svijeta. Bilo da su društva katoličke, protestantske, židovske ili islamske kulture. Uvijek je bilo i danas je onih koji se u sudaraju oko ideja napretka i modernizacije, i onih radikalnih u različitim religijskim denominacijama koji u tomu prepoznaju opasnost, zlo i ugrozu temelja vlastite religije nudeći fundamentalističke mesijanske odgovore i radikalnu religijsku etiku spasenja. </p>
<p>Sukobi različitih fundamentalista kreću se oko stjecanja monopola na tumačenje ontoloških koncepcija, slika svijeta i istina. Sudari različitih koncepcija svijeta nose u sebi isključivost koja u globaliziranom svijetu prerasta u sukobe za konkretne materijalne interese. Naravno, prikrivene bilo znanstvenim ili religijskim tumačenjima. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, voditelj Centra za politološka istraživanja - (www.cpi.hr)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Povući potpis s Daytonskog sporazuma</p>
<p>Uspostavljanjem Republike Srpske Daytonskim je »sporazumom«, zapravo, američkim diktatom, nagrađen zločin. Bez obzira je li to morala, ili nije morala učiniti, Republika Hrvatska je supotpisnik tog »sporazuma« - što joj je po međunarodnom pravnom sustavu davalo mogućnost da nešto učini u cilju barem nekih poboljšanja. Nije učinila ništa!</p>
<p>O tomu sam već pisao, a na kraju članka, koji je pod naslovom: »Hrvatska mora odustati...«, 25. siječnja 2005. godine objavljen u Vjesnikovoj rubrici Stajališta pozvao sam predsjednika Stjepana Mesića da pokrene postupak za povlačenje potpisa Hrvatske s Daytonskog sporazuma, čime bi taj »sporazum« postao nevažećim.</p>
<p>Povodom desetogodišnjice Daytona SAD je pokrenuo inicijativu za nekakvo popravljanje ustava BiH - ali s naglašenim ograničenjem: Republika Srpska ne može biti ukinuta. Premda bez tog ukidanja BiH i dalje ostaje nedovršena i nestabilna država; iako supotpisnik - Hrvatska - nije imala primjedaba! Uz obilježavanje desetogodišnice srebreničkog zločina bilo je mnogo izjava; od tvorca »Sporazuma« Richarda Holbrooka do predstavnika EU-a Javiera Solane. Izgovarali su zaista teške riječi, kojima je rečeno i da je Daytonski sporazum »tragični promašaj«, a budući da nitko nije izričito predložio izmjenu njegova temeljnog nedostatka - ukidanja Republike Srpske, proizlazi da je sve izrečeno bila sam prigodna predstava - gluma.</p>
<p>Najkonkretniji je zapravo bio visoki predstavnik Paddy Ashdown. Oni je jasno rekao da si ne može dozvoliti luksuz djelovanja po savjesti. Ako želi zadržati taj posao, morao se ponašati po onoj staroj bosanskoj: »Veži konja gdje ti aga kaže.« Hrvatska službeno nije ni glumila. Istina, predsjednik Mesić je izjavljivao da »sve to treba rješavati unutar institucija«. A kojih to institucija? Daytonskih!?</p>
<p>Nedavna nemoralna presuda Haaškog suda da Srbija nije kriva za genocid u BiH bila je veliko razočaranje. Kriva je Republika Srpska, a to nije u nadležnosti tog suda. I što sad?</p>
<p>Republika Srpska to ne priznaje, pa su se Srebreničani u svome očaju odlučili na napuštanje grobova svojih najmilijih i iseljenje iz Srebrenice. Da bi pronašli nekakvo rješenje, bošnjački su državnici predložili izdvajanje Srebrenice u poseban distrikt. Gospodin Dodik osobno nije zločinac, ali kao što svaka zvijer budno čuva ostatke nepojedene žrtve, tako je i on, kao čuvar tih ostataka odmah zarežao: »Ne dolazi u obzir!« - da bi istovremeno »demokratski« predložio organiziranje nekakvog humanog suživota.</p>
<p>Svojim tvrdim stavom: »Ne dolazi u obzir« iznenadio je visoki predstavnik Christian Schwartz-Schiling. Umjesto da kao i njegov prethodnik pošteno kaže da to ne može učiniti, on predlaže nekakav »vukovarski model«, čime samo dokazuje da uopće ne razumije bitnu razliku između vukovarskog i srebreničkog problema.</p>
<p>Filip Ćorlukić, Pula</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Jedan radnik na tri stroja</p>
<p>Uprava je za ovu godinu predvidjela povećanje prihoda na 43,5 milijuna kuna, a broj radnika ostat će isti pa će sindikat u drugoj polovici godine tražiti veće plaće</p>
<p>Budući da je Tvornica olovaka Zagreb nedavno dobila novu upravu, Sindikat radnika TOZ-a u srijedu je s predstavnicima Uprave imao prvi sastanak. Slavko Perović, predsjednik Sindikata, prije sastanka je rekao da je broj radnika smanjen za stotinu, te da u tvornici radi premali broj ljudi. </p>
<p>»Imamo puno posla, prije je za jednim strojem radio po jedan radnik, a sad jedan radnik radi na tri stroja«, rekao je Perović. Na sastanak su došli kako bi vidjeli rezultate poslovanja iz 2006. godine i razgovarali o osnovnim radničkim pravima. Budući da imaju previše posla, a premalo radnika, mnogi nisu bili na godišnjem odmoru od 2005. godine. </p>
<p>Sindikatu je potporu došao pružiti i Ivan Tomac, predsjednik granskog sindikata (energetike, kemije i nemetala). On je nakon sastanka rekao da su Uprava i Sindikat zajedno konstatirali da su negativni trendovi poslovanja zaustavljeni. </p>
<p>»Podatak iz 2006. pokazuje da je tvornica sa 165 zaposlenih radnika ostvarila prihod od 42 milijuna kuna, što je vrlo ohrabrujuće«, kaže Tomac. Uprava je za ovu godinu predvidjela povećanje prihoda na 43,5 milijuna kuna, te da će broj radnika ostati isti. Tomac je istaknuo kako je Uprava obećala da će u ovoj godini uložiti 350 milijuna eura u novu tehnologiju i strojeve te da dovršava i racionalizaciju utroška struje, plina i vode. </p>
<p>Sindikat će u drugoj polovici godine, nakon što dobije podatke o poslovanju za prvih šest mjeseci, s Upravom pokrenuti kolektivne pregovore i tražiti veće plaće. Što se pak dionica tiče, Tomac kaže da je Uprava istaknula da će radnicima ponuditi nagodbu: da 80 dionica, od 160 koliko ih imaju, vrate TOZ-u. Ukoliko se radnici s tim ne slože, Uprava ističe da će se na sudu za njih morati izboriti.</p>
<p>Novinarima ulaz zabranjen jer »pišu laži«!</p>
<p>Na sastanak Sindikata i nove Uprave TOZ-a novinari nisu smjeli ući. Čuvar na ulazu rekao je da Uprava ne dopušta pristup novinarima, jer nemaju dozvolu. Ivan Tomac, predsjednik granskog sindikata rekao je pak da je upitao Nenada Markovića, predsjednika Nadzornog odbora, zbog čega novinarima nije dopušteno da prisustvuju sastanku, na što mu je on odgovorio da novinari pišu samo laži.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Miris iz šahtova uzbunio građane i vatrogasce</p>
<p>Na raskrižju Bleiweisove i Grahorove ulice na Črnomercu, u srijedu u popodnevnim satima osjetio se miris plina iz šahtova, a dojavu o mogućem isticanju plina zaprimila je i Javna vatrogasna postrojba grada Zagreba. Doznajemo da je prijava zaprimljena prije 15 sati, a na teren su izašli i vatrogasci i radnici Plinare. Zaustavljen je promet objema ulicama, policija je ogradila prostor te premjestila parkirane automobile, rekla je glasnogovornica PUZ-a, Aleksandra Ljuba. U dežurnoj službi Gradske plinare rekli su da građani nisu u opasnosti, da je »sve pod kontrolom«, ali na upit o čemu je riječ odgovorili su da »do sutra ne mogu ništa reći«. Djelatnici Plinare sanaciju su završili u večernjim satima, kad je i dopušten promet objema ulicama. [A.Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Poslodavci o fondu malo znaju</p>
<p>Fond djeluje na Vladinu inicijativu, kako bi se poslodavcima i zaposlenim invalidima pružila financijska pomoć</p>
<p>Kako bi poslodavcima koji zaposle osobe s invaliditetom te zaposlenim invalidima pružili financijske poticaje, na Vladinu inicijativu već dulje od tri godine djeluje Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. O tome i pravima koja korisnici mogu ostvariti razgovarali smo dr. Slavkom Lebanom, ravnateljem Fonda. </p>
<p>• Što Fond pruža korisnicima?</p>
<p>- Fond je ustrojen kako bi poticao poslodavce na zapošljavanje osoba s invaliditetom, jer imaju pravo na novčanu dotaciju. Na uvid nam daje dokumentaciju uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje što mu se iz Fonda refundira. Dosadašnja iskustva potvrđuju da ljudi malo znaju o radu Fonda. </p>
<p>• Koja se prava mogu ostvariti? </p>
<p>- Financiramo doškolovanje i(li) prekvalifikaciju zaposlenih invalida. To uključuje kompjuterske tečajeve, magisterije ili druge vrste zanatskih tečajeva. Novčano podupiremo i invalide pred zaposlenjem ukoliko trebaju doškolovanje ili prilagodbu radnoga mjesta.</p>
<p>• Uključuje li to i prilazne rampe?</p>
<p>- Da, ako treba i prilagodbu sanitarnog čvora. Kreditiramo i nabavku opreme za rad, posebnoga stroja ili pribora za rad. Poslodavcima sufinanciramo i troškove smanjenog radnog učinka invalida kao i osobnog asistenta. </p>
<p>• Koliko vam se poslodavaca dosad javilo?</p>
<p>- Lani nam se javilo njih 116 - najviše iz Zagreba, Splita, Pule i Osijeka. Podnijeli su 238 zahtjeva za ostvarivanje poticaja od čega je prošlo njih 214. Na osnovi toga im je isplaćeno 4,7 milijuna kuna za doprinose zapošljavanja i zdravstvenog osiguranja za 815 zaposlenih invalida. Za druge vrste ugovora (oprema, osobni asistenti) isplaćeno je nešto više od 15 milijuna kuna. Za 2007. je u te svrhe odobreno 37 milijuna kuna. </p>
<p>• Kako se financirate? </p>
<p>- Fondu je novac osiguran iz proračunskih sredstava odnosno preko doprinosa poduzeća koja po zakonu moraju zapošljavati određeni broj invalida. Ako to ne čine izdvajaju dva posto od prihoda. Prošle su nam godine tako bila uplaćena oko 74 milijuna kuna. </p>
<p>• Gdje vam se ljudi mogu javiti?</p>
<p>- Mogu doći osobno - radnim danima od 8,30 do 16,30 sati u Zaharovu 5 ili nazvati na broj 01/60 40 495. Aktivan je i mail ravnatelj@fondinvalida.com ili tajnistvo@fondinvalida.com. </p>
<p>• Jeste li se u potpunosti ustrojili?</p>
<p>- Ne još. Stvaramo bazu podataka o broju poslodavaca koji zapošljavaju invalide ili to namjeravaju, te vrstama i postocima invaliditeta... Trebamo dosta poraditi i na promidžbi. Oformili smo ekonomsku i službu psihologa koji će snimati stanje na terenu, kako bi se vidjelo troše li se optimalno poticajna sredstva. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Ne« odlagalištima šljake i istražnim radovima!</p>
<p>Sjednica Općinskog vijeća trebala bi se održati sljedećega tjedna, a vijećnici očekuju detaljnu informaciju o potencijalnom odlagalištu</p>
<p>Ne stišava se bura koju su u svojim općinama izazvali načelnici Gradeca Damir Lukačić i Dubrave Stjepan Petrovčić, koji su nedavno Županiji dali pismenu suglasnost za istražne radove na potencijalnoj lokaciji odlagališta šljake iz buduće zagrebačke spalionice komunalnog otpada. Njih dvojica za istražne su radove ponudili prostor južno od brze ceste Vrbovec-Cugovec, nekoliko kilometara udaljen od naselja Zabrđe (općina Gradec) i Koritno (općina Dubrava).</p>
<p>Još na Veliki petak osam od 15 vijećnika od predsjednika Stjepana Žunića zatražilo je hitno sazivanje sjednice Općinskog vijeća. Među potpisnicima toga zahtjeva je i sam predsjednik Vijeća. Saznajemo da bi se sjednica Općinskog vijeća trebala održati sljedećega tjedna. Vijećnici očekuju detaljnu informaciju o potencijalnom odlagalištu, ali će raspravljati i o (ne)povjerenju općinskom načelniku, jer je suglasnost za istražne radove dao na svoju ruku.</p>
<p>Načelnik općine Gradec Damir Lukačić, pak, imao je »bliski susret« sa sugrađanima na Uskrsni ponedjeljak. U Gradečkom je Pavlovcu održan zbor građana na kojemu je pokušao objasniti kako je Županiji dao suglasnost za istražne radove »zbog ekonomske isplativosti i koristi za općinu«. Nije naišao na odobravanje većine prisutnih, među kojima je bilo i podosta članova neformalne udruge mladih. </p>
<p>Pavlovčani su iznijeli svoje argumente: odlagalište je štetno za zdravlje ljudi i životinja, zbog njega je upitno otvaranje poduzetničke zone uz brzu cestu, propala bi poljoprivreda, a padaju i cijene nekretninama - ističu i od načelnika zahtijevaju povlačenje suglasnosti za istražne radove. U protivnom, traže da podnese ostavku, raspusti Općinsko vijeće i raspiše nove izbore! </p>
<p>Predsjednik Mjesnog odbora Gradečkog Pavlovca Milan Kalinski bio je zatečen veličinom skupa. Zasad iznosi osobni stav: »Apsolutno podupirem protivljenje mladih istražnim radovima, pogotovo mogućoj lokaciji za odlagalište otpada na našem području! Moram priznati da sam se bojao kako će ovaj prilično 'nabrijani' skup proteći, ali sve je prošlo u najboljem redu.«</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog lopte se utopilo 11 indijskih dječaka</p>
<p>LUCKNOW</p>
<p> - Jedanaestorica malih Indijaca, u dobi od osam do trinaest godina, utopila su se pokušavajući iz opasne rijeke Yamune spasiti prijatelja koji je skočio u vodu kako bi iz nje izvadio nogometnu loptu. Dječaci, koji su na obali igrali nogomet, bacali su se u rijeku jedan za drugim pokušavajući iz nje izvući svog prijatelja koji je prvi krenuo za loptom, no svi su se utopili zbog snažne riječne struje. Nesreća se dogodila u indijskoj državi Uttar Pradesh, 300 kilometara od prijestolnice Lucknowa. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tarzanova Čita proslavila 75. rođendan</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Čita, najstarija živuća čimpanza koja je glumila u filmovima o Tarzanu '30-ih godina, proslavila je svoj 75. rođendan. Umirovljena filmska zvijezda rođendan je proslavila uz tortu bez šećera i dijetnu sodu u utočištu u Palm Springsu gdje, poput većine umirovljenih hollywoodskih životinjskih zvijezda, uživa u staračkim danima. Čita je dovedena iz Liberije još kao beba 1932. godine i prvi put se pojavila u filmu 1934. Glumila je u desetak filmova o Tarzanu, a posljednju je ulogu ostvarila u hit filmu »Dr. Doolittle« iz 1967. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Uronjen tsunami alarm </p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Indonezijski znanstvenici su u srijedu u more uronili sustav za rano upozoravanje od tsunamija. Uređaj koji podsjeća na veliku plutaču uronjen je na dno mora na zapadnoj obali otoka Jave u pokrajini Banten. Dva takva uređaja već su postavljena u Indijskom oceanu između Tajlanda i Šri Lanke, dok su Amerikanci sličan uređaj postavili na dno Tihog oceana koji alarmira seizmologe na mogućnost tsunamija. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Nađena voda izvan sunčevog sustava</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Znakovi postojanja vode prvi put su otkriveni na jednom planetu izvan našeg Sunčevog sustava, što je izazovno otkriće za znanstvenike koji žele saznati postoji li život izvan Zemlje. Astronomi u opservatoriju Lowell u Arizoni, kazali su da je otkrivena vodena para u atmosferi velikog, plinovitog planeta sličnog Jupiteru, lociranog 150 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Pegaza. Planet je poznat kao HD209458b. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Izgorjela kuća Johnnyja Casha</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Kuća u kojoj je dugo godina živio Johnny Cash, ikona country glazbe, izgorjela je do temelja tijekom obnove za novog vlasnika Barrya Gibba iz Bee Geesa. U kući pored jezera, u kojoj je Cash živio sa svojom suprugom June Carter Cash od kraja 1960-ih godina pa sve do smrti 2003., američki country pjevač napisao je mnoge od svojih hitova. Modernu trokatnicu, udaljenu oko 30 kilometara sjeveroistočno od Nashvillea, kupio je Gibb u siječnju 2006. godine za navodno 2.3 milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Čečenki staroj 111 godina vraćen vid</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Čečenka Mariam Iasaijeva (111) jedna je od rijetkih osoba na svijetu koja se može pohvaliti da je živjela u tri stoljeća, a poslije uspješne operacije, posljedice gubitka vida prošle godine, ponovno je progledala. Iasaijeva je operirana na klinici u Krasnodaru na jugu Rusije, a njezin brz oporavak iznenadio je i liječnike. »Očna leća joj je toliko otvrdnula da je bila poput malog kamena. Morali smo se koristiti posebnim tehnikama kako joj ne bismo oštetili oko«, objasnio je oftalmolog Sergej Zahov. Zavoji su joj s očiju skinuti tri sata nakon operacije i Mariam je odmah ponovno progledala. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prikazani korejski klonirani vukovi</p>
<p>SEUL</p>
<p> - Južnokorejski znanstvenici prikazali su javnosti dvije klonirane sive vučice koje su navodno plod uspješnog kloniranja vrste koja je ugrožena u Južnoj Koreji. Ako sive vučice zaista nisu nastale prirodnim putem, ovakvo bi znanstveno dostignuće moglo pomoći spašavanju ove ugrožene vrste, koje gotovo da više i nema u Južnoj Koreji. Prilikom procesa korištena je ista tehnologija koju je ovaj tim stručnjaka koristio i pri kloniranju pasa, u čemu su također jedini poznati uspješni znanstvenici. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Natalie Evans izgubila pravnu bitku </p>
<p>STRASBOURG</p>
<p> - Britanka Natalie Evans izgubila je u utorak u Strasbourgu dugogodišnju pravnu bitku kojom je željela ostvariti pravo na oplodnju zamrznutim embrijima koje je oplodio njezin bivši partner, a koji više ne želi imati zajedničko dijete. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pravomoćno je odbacio žalbu Natalie Evans koja je tvrdila da su presudom britanskog suda prekršena njezina ljudska prava. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vojska pozvala dojenče u svoje redove</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka vojska je, prije nego je shvatila da je učinila glupost, poslala poziv dječaku u dobi od četiri tjedna da se javi na dužnost u idućih deset dana. Glasnogovornik vojske je rekao da je poruka pogrešno poslana jer je datum rođenja bio krivo upisan, ali i da nikome nije počinjena šteta. »Riječ je o nezgodi. Netko je upisao pogrešan broj u računalo«, rekao je glasnogovornik. »Grešku smo otkrili istoga dana i odmah nazvali dječakovu obitelj kako bi joj rekli da poziv baci kada ga bude primila.« [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Knjižnica otvorena 24 sata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu u 21 sat svečano je otvoreno uvođenje 24-satnog radnog vremena Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Studentima i ostalim korisnicima usluga te knjižnice noćni rad bit će omogućen od ponedjeljka do petka tijekom sljedećih mjesec dana.</p>
<p>Po riječima glavnoga ravnatelja NSK prof. dr. Tihomila Maštrovića, projekt pod nazivom »Knjižnica otvorenih vrata - 24 sata« inicirao je prof. dr. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa, kada je u jednoj televizijskoj emisiji u kojoj se raspravljalo o tome što treba biti sveučilište danas podsjetio na uobičajenu praksu američkih sveučilišnih knjižnica da rade i noću, te ujedno pozvao ravnatelja NSK da vidi što se tu može učiniti.</p>
<p>»Iskaznice za noćni rad u knjižnici planule su u roku od 15 minuta, što je dokaz da smo napravili dobru stvar«, istaknuo je Maštrović dodajući kako su ovaj projekt ostvarili njezini djelatnici te da, osim redovite djelatnosti, za njegovu realizaciju nisu bila potrebna nikakva dodatna sredstva.</p>
<p>Prof. dr. Aleksa Bjeliš, rektor Zagrebačkog sveučilišta, istaknuo je kako je uvjeren da će se pronaći mogućnosti da se brojka od 102 mjesta, koliko je trenutačno na raspolaganju korisnicima, poveća te da će projekt postati stalna praksa u Hrvatskoj.</p>
<p>Ministar Primorac, koji je otvorio 24-satno radno vrijeme Knjižnice, kazao je kako je simbolično što je taj projekt započeo upravo u večeri kada je u Splitu potpisan kredit koji će, nakon 50-ak godina, omogućiti ukidanje rada u tri smjene u hrvatskim školama. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zalet za urbanizaciju Zagreba </p>
<p>Izložba je prerasla u prvorazredan društveni događaj u Zagrebu i Hrvatskoj s političkim odjecima</p>
<p>Godina 1891. često se spominje u povijesti Zagreba, posebno u kontekstu njegova razvoja u moderni velegrad. Među ostalim održana je jubilarna Gospodarsko-šumarska izložba od 15. kolovoza do 15. listopada 1891. Iako zamišljena prije svega kao manifestacija gospodarskog karaktera, izložba je dobila svehrvatsko obilježje i prerasla u prvorazredan društveni događaj u Zagrebu i Hrvatskoj s političkim odjecima. </p>
<p>Toj izložbi i njezinim gospodarskim, političkim, urbanističkim i modernizacijskim utjecajima na Zagreb i Hrvatsku posvećena je izložba »Korak do novog stoljeća: Gospodarska izložba u Zagrebu 1891.« koja se od 15. ožujka do 1. svibnja održava u Muzeju grada Zagreba.</p>
<p> Izložbu karakterizira moderan i inovativan postav za koji je zaslužan dizajnerski studio Bilić-Müller, a autor izložbe je kustos Muzeja Goran Arčabić, koji je već samim nazivom naglasio koliko je Gospodarska izložba nagovijestila zbivanja i procese koji su uslijedili u nadolazećem 20. stoljeću.</p>
<p> Ono što je danas najvidljivije, izložba je poslužila kao katalizator urbanizacije i oblikovanja zapadnog ruba Donjega grada. Prostor na kojem se izložba održavala, tadašnji Sveučilišni trg, unatoč reprezentativnom imenu, sve do 1890. bio je stočno sajmište. </p>
<p>Za potrebe izložbe trg je u potpunosti uređen, niveliran i opremljen infrastrukturom, što je ubrzalo njegovo konačno uređenje 1895. kad je otvorena zgrada HNK. Kako se Trg povijesno i urbanistički razvijao od 1860. pa do 1964., kad je sagrađena zgrada Ferimporta, posjetitelji izložbe u Muzeju grada Zagreba mogu vidjeti zahvaljujući multimedijskoj prezentaciji koju su izradili Studio 2+ i Tihoni Brčić. </p>
<p>Tijekom održavanja Gospodarske izložbe otvoren je Botanički vrt, u kojem se danas nalazi još jedan podsjetnik na izložbu – renovirani paviljon Zemaljskih kaznionica. Glazbeni paviljon s Gospodarske izložbe smješten u parku na vrhu Nazorove ulice još čeka obnovu. </p>
<p>Konjski tramvaj, pušten u promet 5. rujna 1891. značio je evoluciju u javnom gradskom prijevozu u kojem su do tad služile kočije. Elektrifikacija tramvaja uslijedila tek 1910., nakon što je 1907. otvorena Gradska električna centrala i uvedena električna ulična rasvjeta. Ona je, međutim, prvi put predstavljena 1891., kad je izložbeni prostor osvjetljavalo 30 električnih svjetiljaka. </p>
<p>Glavni naglasak izložbe »Korak do novog stoljeća« ipak je na gospodarstvu budući da je ona uvod u projekt sustavnog istraživanja zagrebačke gospodarske, posebno industrijske baštine, kojeg je voditelj autor izložbe Goran Arčabić. Među 250 izložaka stoga dominiraju fotografije izložbenih paviljona, reklame, oglasi i diplome pojedinih gospodarstvenika.</p>
<p> Vrijednost izložbe je i u tome što Gospodarsku izložbu stavlja u kontekst sa sličnim izložbama održanima u drugim središtima Austro-Ugarske – Beču 1873., Trstu 1882., Pragu 1891. i Budimpešti 1896., u čemu su posudbom muzejskih predmeta i tekstovima u katalogu doprinijeli i muzeji u navedenim gradovima. </p>
<p>Premda je zagrebačka Gospodarska izložba u usporedbi s drugima djelovala provincijski, ona je ipak bila znak razvoja hrvatskoga gospodarstva koji će uslijediti u iduća dva desetljeća.</p>
<p> Iako je Hrvatska 1891. bila pretežno poljoprivredna zemlja, među 3200 izlagača ipak je veći dio otpadao na obrt i industriju hrane, pića i drva, a manje na poljoprivrednu proizvodnju. O nedovoljnoj snazi hrvatskih poduzetnika ipak govori to da ih je samo dio imao vlastite izložbene objekte, ukupno 33. Većina je izlagala u prostorima namijenjenima predstavljanju pojedinih gospodarskih grana, u zgradama na rubu Sveučilišnog trga.</p>
<p>Napori koje je Hrvatsko- slavonsko gospodarsko društvo moralo poduzeti da bi se izložba održala, svjedoče o nepovoljnom položaju u kojem se nalazila Hrvatska u to vrijeme. Vlada bana Dragutina Khuen-Héderváryja dugo je odbijala financirati izložbu i dati dozvolu za njezino održavanje, koja je dobivena kad je dogovoreno da će izložba biti ograničen na poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske i Slavonije.</p>
<p> Glavninu novca prikupilo je Gospodarsko društvo, a veliku pomoć pružio je grad Zagreb i gradonačelnik Milan Amruš. Zahvaljujući uspješnoj promidžbi na izložbi je ipak uspjelo nazočiti i 448 gospodarstvenika iz Dalmacije, a svoj paviljon imala je i BiH.</p>
<p> Dolazak Dalmatinaca posebnim vlakom na otkrivanje Kačićeva spomenika i to na trošak grada Zagreba bio je veliki politički čin. U tom kontekstu je i Gospodarska izložba bila simbol hrvatskoga jedinstva i nagovještaj ujedinjenja Hrvatske koje će uslijediti u 20. stoljeću.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Ravnoteža poetskoga i trivijalnoga </p>
<p>Trilogija je nastala po monolozima Ivane Sajko objedinjenih u knjizi »Žena-bomba«</p>
<p>Prvi put u hrvatskom kazalištu predviđena je, i to u jednoj večeri, izvedba trilogije »Arhetip: Medeja«/ »Žena-bomba«/ »Europa«, nastalih po monolozima autorice zavidne svjetske reputacije Ivane Sajko, objedinjenih u knjizi »Žena-bomba«, izdanoj 2004. godine. </p>
<p>U nekoliko prostora Zagrebačkoga kazališta mladih (atrij, podrum, velika pozornica) publika ima prigodu vidjeti u srijedu na večer predstavu za istinske teatarske ljubitelje, a osim autorice koja postavlja monološki komad »Arhetip: Medeja« (u suradnji s djecom Učilišta ZKM-a i glazbenicima Tenom Novak, Krešimirom Paukom i Vedranom Peternelom), »monologe« režira i Dora Ruždjak Podolski (»Žena-bomba«) te Franka Perković (»Europa«). </p>
<p>»Kada je ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč odlučila da Ivaninu trilogiju režiramo Franka, Ivana i ja, najviše me razveselila pa i zaintrigirala mogućnost kvalitetne suradnje s dvjema osobama koje iznimno cijenim. S Frankom sam bliska, a ona je dobro surađivala sa Sajko, pa rekoh samoj sebi pridružit ću se toj kombinaciji da zatvorim krug. Prije sam koketirala s Ivaninim tekstom 'Četiri suha stopala' tako da je moja ljubav prema tom tekstu isto tako bila presudnom u odluci da se prihvatim režije 'Žene-bombe'«, pripovijeda Dora Ruždjak Podolski.</p>
<p> Ističe da je Sajkina interpretacija »Žene-bombe« nadasve poznata u nekim kulturnim krugovima i smatra da ju Ivana izvrsno izvodi, tako da je neko vrijeme imala opterećenje kako napraviti taj tekst u kazalištu.</p>
<p>Perković je oduševljena i neobičnim dramskim jezikom Ivane Sajko jer je »razbarušen, logoreičan, lud..., a opet vrlo konkretan, vrlo 'igriv', što je presudno za kazalište. U hrvatskim kazalištu postoji nerazumijevanje, zapravo zazor od njezinih drama. </p>
<p>Posve neopravdano. »Naranču u oblacima« sam režirala dvaput, prvo na Akademiji, još dok smo zajedno studirale, a zatim u HNK u Osijeku. </p>
<p>Opisujući rad s ekipom u ZKM-u i glumicom Katarinom Bistrović-Darvaš, Ruždjak Podolski kaže: »Ne mogu opisati koliko je za mene dragocjena suradnja s Katarinom Bistrović Darvaš. I Katarini i meni ovo je prva monodrama, a imajte na umu da je monodramu uistinu teško raditi. Toga sam bila svjesna i na samom početku, ali ne do kraja svjesna.</p>
<p> Katarina je oslobodila sve otponce u meni, bolje rečeno, ušla je u moju glavu, a ja u njezinu, da parafraziram Ivanin tekst. Nas dvije smo 'mi', stoga mi je čak teško govoriti o ovome projektu bez Katarine. U trenutku kada smo stekle potpuno povjerenje jedna u drugu i 'bacile' se na posao, otvorio se posve nov kut čitanja Ivanina teksta.</p>
<p> Čitavo ljeto bavile smo se ženama-samoubojicama proučavajući podatke na internetu, gledajući dokumentarne filmove, prateći 'Vijesti' sve u nadi da pronađemo neki svoj put. I tada smo Katarina i ja slučajno prošetale podrumima ZKM-a, i taj prostor nametnuo je sasvim novu dramaturgiju koja zapravo govori o posvemašnjoj samoći žene-bombe koja rubno 'klizi' po podzemnom labirintu jednoga kazališta«, rekla je Ruždjak Podolski te dodala: »Iznimno sam ponosna na činjenicu što smo nas tri redateljice uspjele povezati ova tri komada u dramaturško-prostornu cjelinu, sve zahvaljujući međusobnim propitkivanjima i ispravnim poticajima, uz svesrdnu pomoć autora videa Maura Ferlina koji je svojim briljantnim idejama učinio našu suradnju još homogenijom«.</p>
<p>Na pitanje što joj je bilo najintrigantnije u postavljanju i radu u ZKM-u Perković odgovara: »S glumcima sam pokušala postići jednu specifičnu vrstu igre, na rubu performansa, potaknuti ih na glumačku slobodu koja uključuje i svijest o izvođenju, igru na rubu privatnosti i lika. Iako se čini krajnje jednostavnim, to je glumcu najteže postići, zahtijeva puno hrabrosti.«</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dobro je biti umjetnički duhovit</p>
<p>U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom, Koncertna je direkcija Zagreb dovela u utorak u Dvoranu »Lisinski« violinisticu Lidiju Baich i pijanista Richarda Hyunga-Ki Yooa, duo koji u posljednje vrijeme vrlo intenzivno surađuje na svjetskim pozornicama.</p>
<p>Iako se često na koncertima ovakve vrste očekuje, pa i događa da glasovir biva shvaćen kao tek pratnja onomu drugom instrumentu, suradnja gostujućih dvoje umjetnika pokazala je sasvim drukčije odnose. </p>
<p>Čak bi se moglo ustvrditi da je Richard Hyung-Ki Yoo dominirao, unoseći visok stupanj vlastitosti na različitim razinama. Vrsna mlada violinistica Lidia Baich, koja je još od malih nogu počela osvajati brojna violinistička natjecanja i od tada neprestano nadograđuje solističku karijeru, nije mnogo zaostajala za starijim kolegom te je uspješno pratila repertoarnu i interpretacijsku gradaciju.</p>
<p>Nabrojimo redom program violinističko-pijanističke večeri: Sonata za violinu i glasovir u A-duru, KV 526 W. A. Mozarta, »Maske« i »Ples antilskih djevojaka« iz »Romea i Julije« te »Koračnica« iz »Zaljubljen u tri naranče« S. Prokofjeva, »Romanca« iz »Obada«, »Valcer« iz »Druge jazz suite« te »Polka« iz »Zlatnog doba« D. Šostakoviča te na završetku Sonata za violinu i glasovir u A-duru C. Francka. </p>
<p>Riječ je o programu koji podliježe popularističkom, pa i populističkom načelu kreiranja koncertnoga nastupa, što samo po sebi može biti dobitak ili promašaj, ovisno o interpretima koji taj program iznose publici. Ovaj put radilo se o dobitku, budući da su Lidia Baich i Richard Hyung-Ki Yoo nosili program s izraženom lakoćom, začinivši ga na posljetku maštovitom duhovitošću dvaju dodataka. </p>
<p>Bili su to Brahmsov »Mađarski ples br. 5« i Mozartova »Alla turca«, koja je, u promijenjenom tonalitetu i ritamskom poigravanju, s natruhama improvizacijskoga elementa, zazvučala prepoznatljivim nam istočnjačkim idiomom. </p>
<p>Pri tome su sviračke sposobnosti, misleći i na tehniku i na kompozicijsko razumijevanje, suglasnost instrumentalnih zvukovnosti u najrazličitijim postavima te osjećaj za uspješno i intrigantno oblikovanje izvedbenoga trenutka – ponajviše potekli na inicijativu spomenutoga pijanista. Pokazalo se da je dobro biti umjetnički duhovit.</p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvati i Mađari spremni za »utakmicu« u Cardiffu</p>
<p>»Naporno smo radili tri godine, došli do svih jamstava i napravili posao koji nitko od protukandidata nije napravio«, kaže pomoćnik ministra znanosti Željko Klarić </p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – »Učinili smo sve, mnogo više nego ostali protukandidati i s neskrivenim optimizmom čekamo odluku 18. travnja u Cardiffu«, sukus je završne, spektakularne prezentacije i konferencije za novinare u hotelu Hilton u Budimu, koju je organizirala mađarsko-hrvatska strana u oštroj borbi za organizaciju europske nogometne smotre 2012. godine. </p>
<p>»Nadam se da će od 12 članova Izvršnog odbora barem 11 glasovati za nas«, rekla je mađarska ministrica sporta Monika Lampert, naglasivši kako se nakon golemog posla očekuje i primjeren rezultat, usporedivši to s viteškom borbom: </p>
<p>»Kada se sportaš pripremi kako treba, onda mirne duše i savjesti ide u utakmicu. Idemo tako i mi u Cardiff s hrvatskim prijateljima. Kada damo sve od sebe, nemamo što izgubiti. Dosadašnji su uspjesi u kandidaturi nepovratni, promovirali smo naše zemlje, mnogo toga pripremili za gradnju i naš razvoj, a Europsko nogometno prvenstvo došlo bi nam kao naručeno u želji da budemo dio Europe. Ako dobijemo prvenstvo, bit će to jedinstvena šansa da pokažemo svoju kreaciju i potencijal.« </p>
<p>Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željko Klarić, koji je govorio u ime ministra Dragana Primorca, primijetio je: </p>
<p>»Naporno smo radili tri godine, došli smo do svih jamstava, od vlade do svakoga grada koji bi trebao biti domaćin. Napravili smo posao koji nitko od protukandidata nije napravio. Moramo vjerovati u svoj uspjeh, jer se inače ne bismo ni kandidirali. Hrvatska i Mađarska su veliki sportski prijatelji, a to nam može biti veliki adut u dobivanju domaćinstva EP-a 2012.« </p>
<p>Predsjednik Mađarskoga nogometnog saveza Istzvan Kiszteleky naposljetku je dometnuo: </p>
<p>»Pripadamo Europi, i to ćemo i dokazati u Cardiffu. Za našu polusatnu prezentaciju u Cardiffu pripremili smo se izvrsno, imamo sav promotivni pisani materijal te one starinske, lopte krpenjače, koje su simbol naše kandidature. Jednu takvu pozlaćenu loptu poklonit ćemo i prvom čovjeku europskog nogometa Michelu Platiniju, imamo i prigodan film te maketu novog stadiona Ferenc Puskas. Dva dječaka, Bencze i Niko, u dresovima će ukrasiti našu promociju, a naši premijeri Ferenc Gyurcsany i Ivo Sanader još će jednom podastrijeti sva jamstva i objasniti nogometnoj Europi što Mađarska i Hrvatska mogu napraviti.« </p>
<p>Sve je na našoj strani</p>
<p>Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, istaknuo je: »Uvjeren sam da ćemo dobiti Europsko prvenstvo. Bio sam dosad na svim prezentacijama i dok smo mi s Mađarima sve isplanirali do najsitnijih detalja te u Cardiff idemo s 13.500 stranica pisanog materijala i brojnim drugim promotivnim materijalima i jamstvima, ostali su došli s jednom knjižicom. Čvrsto vjerujem da će se to honorirati. Nama je doista stalo da naša djeca osjete to veliko natjecanje i uživaju u blagodatima infrastrukture koju ćemo sagraditi«, kazao je Marković, dodavši: »Naši konkurenti imaju velike probleme s kriminalom u sportu te s predsjednicima saveza, kojih uzgred uopće nemaju. Uvjeravam vas, sve je na našoj strani. Ako ne dobijemo Europsko prvenstvo, onda to nije naš problem, nego problem Europe.«</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>I Dario Šimić na čekanju </p>
<p>Ivankovićeva tvrdnja da kupnja igrača nije prioritet nameće pitanje jesu li njegove ambicije sukladne klupskima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamovi predstavnici nisu kontaktirali s Darijem Šimićem, ali prate razvoj situacije. Tako izgleda sažeti, brzopotezni odgovor maksimirske delegacije na upit o eventualnim kontaktima s braničem hrvatske reprezentacije. Dopredsjednik Zdravko Mamić, sportski direktor Zoran Mamić i trener Branko Ivanković svratili su u München na uzvratnu četvrtfinalnu utakmicu Lige prvaka između Bayerna i Milana, gdje su se, kako je najavio Ivanković, trebali sastati s »ljudima iz Milana«. Jedna je od tema razgovora trebao biti i mogući povratak Darija Šimića u Dinamo. Ozbiljnijih kontakata na kraju nije bilo, no to ne znači da je projekt prekrižen. Naposljetku, München su toga dana, kako je pojašnjavao Dinamov trener, posjetili najvažniji ljudi europskoga nogometa, pa boravak u takvom društvu, stvaranje ili obnavljanje kontakata i ispitivanje stanja na tržištu, ne može biti promašeni »izlet«.</p>
<p> Ali, ako mediji najavljuju dolazak Roberta Kovača u Dinamo, ako potom najave i Šimićev povratak, a oba posla na kraju ipak propadnu, tko ispada neozbiljan? Klaunovski bismo nos u tom slučaju mogli prilijepiti dopredsjedniku Zdravku Mamiću i upravo je to razlog zbog kojeg pregovore s eventualnim pojačanjima klupski čelnici žele raditi u tišini.</p>
<p>Uostalom, dovoljno je prisjetiti se Mamićevih riječi od prije dvije godine: »Sve ove priče o dolascima naših bivših igrača čisto je prostituiranje kluba. A što ako nitko od njih ne dođe? Stvorila se takva atmosfera da će, ako dođu, to biti sasvim normalno, jer je - očekivano. Ako ih, pak, ne dovedeš, onda si 'obećanko'. A jako je dalek put od prvoga kontakta do realizacije.« </p>
<p> Klupski su čelnici već pripremili javnost na velike domete ovog naraštaja, a u tom je kontekstu valja neophodno Eduardu, Modriću i Ćorluki prisloniti nekoliko igrača visoke europske klase. Kako se ovakva generacija javlja možda jednom u 15-ak godina, logično je očekivati da i ostatak momčadi bude na višoj ili približnoj razini vodećeg trojca. Ovo im je vjerojatno zadnji europski pokušaj s Dinamom i baš zato sad ne vrijede teze »da valja istrpjeti mlade i graditi momčad za budućnost«. Kakvu budućnost? Eduardo i Modrić Dinamova su sadašnjost, a budućnost su možda tek do zime. Ovo je trenutak kad Dinamo treba biti gotov proizvod - s »kovačima, šimićima« i(li) inozemnim pojačanjima. </p>
<p> Istina, lako je sa strane docirati i nabrajati da »treba ovo ili ono«. Međutim, sve to govorimo uz pretpostavku da Dinamo i financijski može koliko-toliko pratiti vlastite visoko najavljivane dosege. Pritom je zanimljivo zapitati se jesu li trenerove ambicije sukladne klupskima. Ivanković učestalo ponavlja da kupnja igrača nije Dinamov prioritet. Tko zna, možda ovakvom izjavom tek želi podići samopouzdanje igračima, a možda je, s druge strane, riječ o taktičkom manevru s ciljem da se pregovori vode u tišini. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pudar: Igrači su u velikom grču </p>
<p>Trener Pule Nenad Gračan je opovrgnuo priče o navodnom namještanju utakmice </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nakon uzbudljivih uskršnjih blagdana, na Poljudu se u srijedu sve polako počelo vraćati na svoje mjesto. Uvjetno rečeno, s obzirom na to da se sudeći prema posljednjim događanjima u klubu i oko njega teško može očekivati onaj blaženi mir koji ionako rijetko posjećuje Poljud. </p>
<p>Već je četvrti puta klupu Splićana napustio Zoran Vulić, trener kojega se još do jučer slavilo kao najuspješnijeg stratega »bijelih« otkako je HNL-a, a to je potvrđivala i statistika. Zamijenio ga je njegov vršnjak i nekadašnji suigrač Ivan Pudar, s kojim, doduše, nije u najboljim odnosima. Novi je trener preuzeo momčad koja je, kako bi kazao Vulić, osigurala Europu, no također je istina da je daleko od idealne forme, pa i raspoloženja. </p>
<p>»Osjeti se veliki grč. Nema osmijeha, igrače treba opuštati, i to svakoga pojedinačno. To mi je prvi zadatak«, kaže Pudar, kojeg od debija na klupi Hajduka dijele još samo dva dana. </p>
<p>Zanimljivo, Pudar je gostovao u Vinkovcima prije dva kola, a Cibalia je lagano došla do pobjede (2-1) protiv tada njegova Šibenika. Samo dva tjedna kasnije Pudar ima priliku za »osvetu«. Uostalom, sve osim pobjede na Poljudu bi smatrali neuspjehom, posebno ako Zagreb pobijedi na gostovanju u Velikoj kod posljednje plasiranoga Kamena Ingrada. A Pudar u toj utakmici neće moći računati na svoj prvi par stopera, kartonirane Živkovića i Žilića, te ozlijeđenog Rukavinu, koji će se na travnjak vratiti u svibnju. </p>
<p>Inače, osim trenerske smjene i najavljenog povratka nekadašnjega sportskog direktora Igora Štimca, Poljudom je prostrujala vijest o navodnom namještanju subotnje utakmice s Pulom. Iz Istre su procurile informacije kako je pobjeda gostiju s Verude navodno kompenzacija financijskog potraživanja nekadašnjega Hajdukova, a danas pulskog trenera Nenada Gračana. Direktor »bijelih« Fredi Fiorentini bio je odrješit: </p>
<p>»To su obične gluposti! Takve nas insinuacije neće pokolebati u nastojanjima da do kraja sezone odradimo zacrtani cilj i osiguramo nastup u Europi.« </p>
<p>Priče je demantirao i Gračan: »Hajduk mi ne duguje apsolutno ništa. Žalosno je što o tome uopće moramo razgovarati.« </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Milanov mat u četiri minute</p>
<p>U samo četiri minute Milan je utišao Allianz Arenu u Münchenu. Pogoci Seedorfa i Inzaghija odveli su talijanski klub prema polufinalu</p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Očekivano Liverpool i pomalo neočekivano Milan druga su dva polufinalista Lige prvaka. Nakon Manchestera i Chelsea koji su isto ostvarili dan ranije. Liverpool je novom pobjedom protiv PSV-a (1-0) potvrdio uspjeh iz Eindhovena, dok je Milan svladao Bayern u Allianz Areni 2-0 i uz 2-2 sa San Sira ugledao polufinale.</p>
<p>Bayern je slovio kao favorit protiv Milana. I zbog igre u prvoj utakmici i zbog aktivnog rezultata, ali i općeg dojma (Milan dugo vremena nije igrao slabije nego ove sezone). No, i takav Milan je dovoljno moćan i ugledan da ugrabi i iskoristi svaku malu priliku koja se pojavi. Do nje su došli unutar četiri minute – toliko je bilo dovoljno da Seedorf i Inzaghi dva puta svladaju Kahna i praktički dovedu Bayern pred zid.</p>
<p>Bayern je silovito odigrao ostatak utakmice, posebno cijelo drugo poluvrijeme, no nikako nisu uspjeli postići niti prvi pogodak koji bi probudio i navijače i njihovu nadu za prolazom.</p>
<p>Jer, Bayern je u drugom dijelu čak jedanaest puta pucao prema Didi, ali Van Bommel, Pizzarro ili Salihamidžić nisu uspjeli pogotkom zakovitlati atmosferu. Liverpool je, pak, rutinski obavio posao u uzvratu nakon 3-0 u Eindhovenu. U revijalnom tonu i laganom ritmu Liverpool je ubilježio i drugu pobjedu, a strijelac je bio – Peter Crocuh.</p>
<p>U polufinalu Lige prvaka tako će igrati Chelsea i Liverpool (baš kao prije dvije godine kada je Liverpool pobijedio diskutabilnim pogotkom), te Manchester Utd. i Milan. I dok su tri engleske momčadi mnogi vidjeli tako daleko, Milan se u mizernoj sezoni dočepao polufinala i tako još jednom istinitom pokazala priča o Talijanima koji, na ovaj ili na onaj način, uvijek pobjeđuju...</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale:</p>
<p>Bayern – Milan 0-2 (Seedorf 28., Inzaghi 32.), Liverpool – PSV Eindhoven 1-0 (Crouch 67.) [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Hrvati protiv Britanaca na Otoku</p>
<p>Prpićeve izabranike dočekat će Murray i Henman, a Rusedskog, koji se oprostio od reprezentacije, zamijenit će Bogdanovic </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatski će tenisači od 21. do 23. rujna igrati kvalifikacijski dvoboj za opstanak u Svjetskoj skupini protiv izabrane vrste Velike Britanije. Na Otoku će izabranike Gorana Prpića čekati Andy Murray (trenutačno 11. igrač svijeta) i Tim Henman (48.). </p>
<p>Rezultat je to ždrijebanja parova u londonskom sjedištu Međunarodnoga teniskog saveza (ITF), koje za Hrvatsku nje okončano kako je priželjkivano. </p>
<p>Naime, Hrvatska je kao prvi nositelj kvalifikacijskih dvoboja prije svega htjela izbjeći Srbiju, Švicarsku i Veliku Britaniju. Iako se Ivan Ljubičić i Mario Ančić uz Ivu Karlovića i Marina Čilića nemaju koga bojati.</p>
<p>»Istina, Velika Britanija je bila jedna od nepoželjnijih opcija. S obzirom na činjenicu da smo prvi nositelji, dobili smo prilično teškog suparnika, neće biti lako«, komentirao je Ivan Ljubičić iz Monte Carla, gdje se priprema za zemljanu sezonu, i nastavio: </p>
<p>»Mislim da neće izabrati zemlju jer nemaju drugog igrača za to. Također, sumnjam da će nas dočekati na travi, ako ništa drugo onda zbog Ančića. Mislim da ćemo igrati u dvorani.« </p>
<p>Prošlog su vikenda Britanci s 4-1 pobijedili Nizozemsku pred domaćom publikom u dvoboju koji im je osigurao kvalifikacije za elitni razred Davisova kupa. Nakon toga se od reprezentacije oprostio Greg Rusedski, pa će uz Henmana, Murraya i njegova brata Jamiea u reprezentaciju ući i Alex Bogdanovic. </p>
<p>»Andy Murray i Henman će sigurno igrati pojedinačne dvoboje, dok u paru možemo očekivati Andyja s bratom. Ali, jednako tako mogu igrati Henman i Murray zajedno«, kaže Ljubičić.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Štrajk štetio svima</p>
<p>Svi najbolji hrvatski gimnastičari nastupit će predstojećeg vikenda na natjecanju Svjetskoga kupa u Mariboru </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Robert Seligman, jedan od najboljih europskih vježbača na konju s hvataljkama, u četvrtak putuje u Maribor. Seligmanov nastup na predstojećem natjecanju Svjetskoga gimnastičkoga kupa ujedno je kraj višemjesečnog štrajka, odnosno njegova nenastupanja za hrvatsku reprezentaciju. </p>
<p> »Prošlo je već pet mjeseci otkako smo tražili da odstupe predsjednik Hrvatskoga gimnastičkog saveza Ivica Miočić Stošić i glavna tajnica Višnja Gojković, ali je svakim danom sve razvidnije kako im je više stalo od njihovih fotelja nego do interesa hrvatske gimnastike«, kazao je Seligmanov trener Nenad Solar i dodao: </p>
<p>»Kod Roberta i mojih istomišljenika nikad nije bilo upitno (ne)nastupanje na velikim natjecanjima, niti međunarodna promidžba hrvatskog sporta u cjelini. Shvatili smo zato da bi daljnje odbijanje poziva na natjecanja Svjetskoga kupa, posebice dva tjedna uoči Europskog prvenstva u Amsterdamu, Robertu moglo samo štetiti pa će on u Mariboru opet pokazati svoju neprijepornu klasu. Držim da smo ipak na neki način uspjeli izboriti pravo na rad.« </p>
<p>Ono što Solar spominje kao bitan razlog za promjenu odnosa prema HGS-u može se prepoznati u prijavi kompletne reprezentativne vrste. </p>
<p>»To dosad nije bilo slučaj, a kako u Maribor idu svi najbolji, zaključili smo da bi bilo suludo ustrajati u našim naporima oko smjene vlasti u Savezu. I za to će doći vrijeme...«</p>
<p>Seligman će, pak, već u Mariboru na konju s hvataljkama izvesti neke nove elemente, uvježbavane posljednjih tjedana. </p>
<p>»Glavni je cilj predolimpijske, 2007. godine svakako Svjetsko prvenstvo u Stuttgartu u rujnu, pa ćemo tom događaju podrediti sve prethodne nastupe«, rekao je Seligman. </p>
<p>Inače, hrvatsku gimnastiku u Sloveniji će još zastupati Tina Erceg, Tanja Delladio, Filip Ude, Marko Brez i Mario Možnik. </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hrvatski »uragan« otpuhao Belgiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pravom rapsodijom hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu otvorila je natjecanje na Svjetskom prvenstvu divizije II skupina A što se održava u Zagrebu. U premijernoj utakmici Hrvatska je lako pobijedila Belgiju 13-4 (6-0, 3-2, 4-2).</p>
<p>Furioznim početkom Hrvatska je već do 13. minute vodila 6-0 i time je već bilo jasno kako će na prvenstvenoj premijeri provesti Belgijanci. Poveli su hrvatski »oklopnici« pogotkom Novaka u 4. minuti, dvije minute kasnije je zabio Hovanec. U 10. minuti belgijski je vratar kapitulirao dvaput – njegovu mrežu zatresli su kapetan Hrvatske Damir Gojanović i Mato Mlađenović. Minutu kasnije već je bilo 5-0 (strijelac je bio Plahutar), a u 13. minuti drugi put je lukav u napadu bio Mlađenović čime je Hrvatska došla do ogromnih 6-0.</p>
<p>Srećom po Belgijance drugi period igre završio je samo s tri pogotka u njihovoj mreži. Strijelci su bili Novak, Žibret i Grozaj. Do kraja utakmice igralo se za publiku. Hrvatski izbornik dao je priliku svim reprezentativcima i sve je izgledalo kao – idealna najava utakmice u četvrtak kada Hrvatska igra protiv Srbije. Bilo je čak i ekshibicijskih poteza u kojima su navijači, koji su lijepo popunili ledenu dvoranu, mogli uživati.</p>
<p>Uvjerljiv trijumf protiv Belgije, kako se predviđalo glavnog konkurenta na ovom prvenstvu, izbacio je hrvatsku reprezentaciju kao glavnog favorita za promociju u viši rang, u Diviziju I.</p>
<p>• Rezultati, 1. kola: Hrvatska – Belgija 13-4, Srbija – Turska 6-4, Španjolska – Bugarska 4-0.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Salomonove skije odlaze u povijest </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još se ne zna kako se zove novi proizvođač skija Ivice Kostelića, ali je jasno da Salomon više nije potpisnik onoga što vozi najbolji hrvatski skijaš. </p>
<p>Veliki dio potonje sezone bio je protkan gunđanjem zbog Salomonovih skija - »rubnici su bivali istrošeni u sekundi, skije su bile spore«, kazat će u reprezentaciji. One su razlog čestih slalomskih izlijetanja Ivice Kostelića. No, tome je došao kraj i tijekom idućih tjedana znat će se ime novog proizvođača skija. Ivica Kostelić je već isprobao Atomicove i Fischerove slalomske skije, koje su pokazale daleko bolju kvalitetu, a čeka se i saznanje kakve su njihove skije za brze discipline. </p>
<p>Inače, Ivicu i Salomon ugovor je vezao na još jednu sezonu, pa je postojao strah da će reprezentacija morati nadoknaditi minus prisilnog raskida ugovora, no prema riječima iz saveza, uspjeli su ostvariti sporazumni raskid ugovora pa će kraj biti - prijateljski. </p>
<p>Odlazak iz Salomona najava je kako će već sljedeće sezone Ivica Kostelić imati bolje rezultate. I manje slalomskih padova, ukoliko su uistinu skije bile glavni razlog problema...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Realu Uleb kup, Tomas bez koša </p>
<p>CHARLEROI</p>
<p> – Košarkaši madridskog Reala pobjednici su ovosezonskog Uleb kupa, u finalu su u belgijskom Charleroiju svladali Lietuvos Rytas rezultatom 87-75. Nakon 10 godina posta, najtrofejniji je europski klub stigao do nove »kante«. Broj trofeja osvojenih u kontinentalnim natjecanjima sada iznosi 14, a osim novog pehara u bogatoj riznici španjolski klub automatski dobiva mjesto sljedeće godine u Euroligi. Najefikasniji je u sastavu Reala bio Charles Smith s 19 koševa, koji je ujedno proglašen najkorisnijim igračem, a kod Lietuvos Rytasa Matt Nielsen s 11. Hrvatski reprezentativac u sastavu Reala Marko Tomas odigrao je tek četiri minute te za to vrijeme izgubio jednu loptu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pobjede Mladosti i Juga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vaterpolisti Mladosti u Zagrebu su pobijedili Šibenik 14-7 u utakmici 1. kola Super lige. Jednako je uspješan na startu završnice prvenstva bio i Jug koji je sa 12-8 svladao Mornar.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Cenzura dokumenata amnestirala Srbiju</p>
<p>Srbija je zatajila neke od dokaza o svojoj ulozi u ratu u BiH uz odobrenje ICTY-ja</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - U postupku pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu Srbija je zatajila neke od ključnih dokaza o svojoj ulozi u ratu u BiH (1992-95.), učinivši tom najvišem sudu UN-a nedostupan dio transkripata sa sjednica Vrhovnog vijeća obrane, uz odobrenje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), piše The New York Times (NYT).</p>
<p>U proljeće 2003., za vrijeme suđenja Slobodanu Miloševiću, stotine dokumenata stiglo je u ICTY s oznakama »obrana, državna tajna, strogo povjerljivo«. Pošiljka je sadržavala transkripte ratnih sastanaka jugoslavenskih političkih i vojnih čelnika i obećavala je najbolji unutrašnji uvid u ulogu Srbije u ratu u BiH, piše NYT.</p>
<p>No postojala je »kvaka«. Srbija je pribavila odobrenje ICTY-ja da dijelovi toga arhiva ostanu nedostupni javnosti pozivajući se na »interes nacionalne sigurnosti«. Suci i zastupnici optužbe i obrane pred ICTY-jem mogli su vidjeti taj cenzurirani materijal, no on nije bio dostupan među javnim dokumentima tribunala.</p>
<p>Pravnici i drugi koji su bili uključeni u pokušaj Srbije da sačuva tajne sada kažu kako je tada Beograd jasno definirao svoj cilj: sačuvati cjelovite vojne arhive od Međunarodnog suda pravde, gdje je BiH tužila Srbiju za genocid. Beograd je svoj cilj postigao u veljači ove godine kada je ICJ proglasio da Srbija nije odgovorna za genocid u BiH, i poštedio je isplate potencijalno ogromne ratne štete, ističe NYT.</p>
<p>Pravnici u Haagu i u Beogradu koje je intervjuirao list kazali su kako je moglo biti puno drugačije da je ICJ inzistirao na punom pristupu arhivima, a sveučilišni profesori prava i udruge za ljudska prava smatraju jako zabrinjavajućim što sud subpoenom nije tražio te dokumente od Srbije. Štoviše, ICJ je u jednom trenutku odbio zahtjev BiH da traži te arhive.</p>
<p>»To je pitanje koje jako muči. Zašto sud nije tražio cjelovite dokumente? Činjenica da su bili zacrnjeni, jasno govori kako bi te stranice činile razliku«, kazala je prof. Diane Orentlicher s Pravnog fakulteta Američkog sveučilišta u Washingtonu.</p>
<p>U presudi, koja je obvezujuća i konačna, konstatira se kako 15 sudaca nije vidjelo cenzurirane arhive, no ne objašnjava se zašto ICJ od Srbije nije tražio cjelovite dokumente. Dvojica sudaca, uključujući i potpredsjednika suda Jordanca Awn Shawkata al Khasawnehua u izdvojenom su mišljenju oštro su kritizirala takav pristup, ističući da je za žaljenje i da bi ti dokumenti osvijetlili središnja pitanja. </p>
<p>Pismo podrške Beogradu haaške tužiteljice</p>
<p>Pravila o tajnosti, kojima se štite »interesi nacionalne sigurnosti« često su korištena na ICTY-ju. Kada su se pravni zastupnici Beograda sastali sa sucima ICTY-ja da rasprave tajnost za svoje arhive sa sobom su imali pismo podrške glavne haške tužiteljice Carle del Ponte. U nedavnom intervjuu Del Ponte je potvrdila kako je 2003. takvo pismo poslala bivšem ministru vanjskih poslova Goranu Svilanoviću, opravdavajući se »dugom bitkom da dođe do tih dokumenata« i njihovom vrijednošću za osudu Miloševića, koji je umro prije završetka suđenja. Nakon što su suci ICTY-ja odobrili zahtjev Beograda za djelomičnu tajnost vojnih dokumenata, Vladimir Đerić, član srbijanske ekipe, rekao je da »nisu mogli vjerovati svojoj sreći«. Rosaly Higgins, američka sutkinja koja predsjedava ICJ-om, otklonila je odgovor na pitanje zašto sud nije subpoenom tražio cjelovite dokumente, ističući kako u praksi suda nije raspravljati o dokazima, te kako »presuda govori sama za sebe«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Napad na zgradu alžirske vlade - devet mrtvih</p>
<p>Odgovornost za dva atentata auto-bombom u glavnom gradu Alžira preuzela je al-Qaida; poginule su 23, a ranjene 162 osobe</p>
<p>ALŽIR</p>
<p> - Bombe su usmrtile 23 osobe u Alžiru u srijedu, a meta jednog napada bio je Ured premijera u središtu prijestolnice. Devet je osoba ubijeno u eksploziji kojoj je cilj bila Palača vlade, u kojoj je Ured premijera Abdelaziza Belkhadema, javila je državna agencija APS. Očevici tvrde da je eksplozija raznijela fasadu Palače. Druga eksplozija dogodila se pred policijskom postajom u Bab Ezzouaru, blizu međunarodne zračne luke. Cilj treće bio je Hotel Mercure u predgrađu Dar el-Beida. Odgovornost za dva atentata auto-bombom preuzela je al-Qaida, a prema najnovijim podacima u napadima su poginule 23, a ranjene 162 osobe. Francuski ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy izrazio je u Parizu »užas« i »gnušanje« počinjenim napadima. »Uvjeravam alžirske vlasti u našu solidarnost s njihovom borbom protiv terorizma«, izjavio je francuski ministar, prenosi AFP. Ovi su napadi prvi veliki bombaški napadi u središtu glavnoga grada u zadnjih nekoliko godina. Oko 150.000 ljudi ubijeno je u desetljeću nasilja započetom 1992., kada je alžirska vlada poništila rezultate izbora na kojima su trebali pobijediti islamisti. Gerilci su odgovorili pozivom u sveti rat te napadali prvo strance, a zatim i civile, dok su se s njima krvavo obračunavale vladine snage. [Reuters/AFP/Dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Juščenko spreman za odgodu izbora</p>
<p>U Kijevu nastavljeni prosvjedi za i protiv raspuštanja parlamenta</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Više tisuća osoba prosvjedovalo je u srijedu u Kijevu za i protiv raspuštanja parlamenta dok je ustavni sud, koji mora arbitrirati u toj krizi, odgodio razmatranje ustavnosti poteza predsjednika Viktora Juščenka za tjedan dana. </p>
<p>Oko 3000 proruskih prosvjednika okupilo se od ranog jutra na Trgu nezavisnosti pod plavo-bijelim zastavama Stranke regija premijera Viktora Janukoviča, ružičastih zastava socijalista i crvenih komunističkih zastava.</p>
<p> Istodobno, između 2000 do 3000 pristaša stranke Naša Ukrajina prozapadnog predsjednika Viktora Juščenka, održalo je marš od Europskog trga prema zgradi ustavnog suda, mašući narančastim zastavama. I dok su Janukovičevi pristaše izražavali protivljenje prijevremenim izborima, poručujući da je predsjednički ukaz nelegalan, te da Ukrajini nije potreban NATO, Juščenkov tabor zagovara upravo suprotno.</p>
<p>Istodobno, kako javljaju u srijedu ruski mediji, ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko izjavio je da je spreman razmotriti rokove za održavanje parlamentarnih izbora, ali da nije spreman povući ukaz od 2. travnja o raspuštanju parlamenta.</p>
<p> Nakon donošenja ukaza počela je politička kriza u toj zemlji, jer su se parlamentarna većina i vlada tome usprotivili. Juščenko je tijekom susreta s premijerom Viktorom Janukovičem u utorak ponudio plan za rješavanje političke krize u zemlji u 15 točaka. Ukrajinski predsjednik nije otkrio detalje plana za budući dijalog, ali je rekao da bi rokovi za održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora, koje je zakazao za 27. svibnja, mogli biti pomaknuti tijekom pregovora političkih snaga uz poštivanje ustava. Ukrajinski predsjednik trebao je srijedu otputovati u Strasbourg u Vijeće Europe kako bi razgovarao o političkoj krizi u Ukrajini, ali zamijenio ga je ministar vanjskih poslova Arsenij Jatsenjuk. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Na pomolu novi hladni rat</p>
<p>Rusija i SAD na pragu nove utrke u naoružavanju na europskom tlu</p>
<p>Rusija sprema vojni odgovor na planirani američki proturaketni štit u Poljskoj i Češkoj te prijeti novim hladnim ratom. U razgovoru za britanski Guardian, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Preskov kaže da je Pentagon izdao Moskvu. »Izrazito smo zabrinuti i razočarani. Nisu nas uopće unaprijed obavijestili o tim planovima, a proturaketni štit značajno mijenja stratešku stabilnost u Europi i svijetu«, izjavio je Preskov. </p>
<p>Iako Kremlj nije javno objasnio o kakvom je odgovoru riječ, obrambeni stručnjaci govore da će Rusija unaprijediti svoje nuklearno oružje koje će biti pokretnije a svoje nuklearne podmornice uputit će na Sjeverni pol gdje su neprimjetne. Čini se da je Moskvi dosta američke hegemonije o čemu govori dokument o njihovoj novoj vanjskoj politici koju je nedavno objavila vlada. »Mit o unipolarnom svijetu razbio se u Iraku. Snažna Rusija postala je sastavni dio pozitivnih promjena u svijetu«, stoji u vladinom dokumentu. </p>
<p>Da Rusija želi više utjecaja dao je do znanja njezin predsjednik Vladimir Putin kad je u veljači na međunarodnoj konferenciji o globalnoj sigurnosti u Münchenu žestoko kritizirao američku želju za prevlašću. Tada je između ostalog rekao da širenje NATO-a na istok i planirano razmještanje raketnih obrambenih sustava u istočnoj Europi Rusija smatra prijetnjom. </p>
<p>Američki ministar obrane Robert Gates rekao je da ne želi novi hladni rat s Rusijom te da je proturaketni štit namijenjen prijetnjama koje dolaze iz Sjeverne Koreje i Irana. Malo tko je povjerovao Gatesu, pa je tako i šef njemačkih socijaldemokrata Kurt Beck upozorio da su Rusija i SAD na pragu još jedne utrke u naoružavanju na europskom tlu. [Relja Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Odlazak novinara kojem se vjerovalo</p>
<p>Nakon kratke i teške bolesti u Tempe University Hospital u SAD-u, gdje je došao na obranu disertacije svog sina Arasa, umro je dugogodišnji Vjesnikov dopisnik iz Turske, Salih Konjhodžić. </p>
<p>U trenutku kada je želio svoje golemo znanje stečeno dugogodišnjim pisanjem i analiziranjem stanja na Srednjem istoku rezimirati kroz pisanje knjiga, bolest je bila brža od šezdesetpetogodišnjeg Saliha Konjhodžića. Hrvatsko novinarstvo ostalo je bez još jednog velikog i istaknutog novinara, sjajnog analitičara, vrhunskog profesionalca i beskrajno dragog i dobrog čovjeka.</p>
<p>I u izvještajima s najtrusnijeg područja na svijetu, Srednjeg istoka, znao je majstorski ukomponirati i analizu i komentar. U izvješćima primjerice, o ratu u Iraku, znali smo u redakciji »testirati« Saliha na način da smo njegov tekst uspoređivali s brdom agencijskih vijesti. Salih je uvijek imao sve! I više od toga. </p>
<p>Bio je prvorazredan intelektualac, koji nikad nije »navijao« za bilo koju stranu u srednjoistočnom paklu. Njegovim objektivnim analizama služili su se i diplomati i političari, bio je novinar kome se vjeruje. Prije svega vjerovali su mu čitatelji, a može li više od toga! </p>
<p>Novinarsku je karijeru počeo u Banjoj Luci i Sarajevu, a nakon završetka studija političkih znanosti, krajem šezdesetih, bio je glavni urednik banjalučke radio postaje. </p>
<p>Pisao je drame, priče za djecu. Krajem sedamdesetih postaje Tanjugov dopisnik iz Ankare i Bagdada i u jednom je trenutku bio i jedini strani novinar u Bagdadu, nakon izbijanja prvog zaljevskog rata. Od 1994. stalni je dopisnik Vjesnika sa Srednjeg istoka, a izvještavao je i iz SAD tijekom 11. rujna. Aktivnu je novinarsku karijeru napustio je prošle godine. </p>
<p>Salih Konjhodžić je bio primjer kako se mogu ujediniti atraktivnost i objektivnost, sjajan stil i pouzdana informacija. Njegovim odlaskom najviše su izgubili, osim njegove obitelji, čitatelji i brojni kolege koji su ga cijenili i voljeli. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Zvijezde za Zemlju</p>
<p>Live Earth bi trebao podići svijest ljudi o klimatskim promjenama</p>
<p>Koncerti s obiljem zvijezda i plemenitim povodom poput Live Aida, Live 8 i sličnih masovnih nastupa zvijezda ovog ljeta dobivaju svoje ekološko izdanje pod imenom Live Earth čiji je cilj podizanje svijesti o klimatskim promjenama i njegovim posljedicama. Koncertni spektakl je najavljen za 7. srpnja kao niz simultanih događaja od kojih će glavni koncert biti na stadionu Wembley, a paralelno će se koncerti održati u Johannesburgu, Rio de Janeiru, Šangaju, Sydneyju i Tokiju. Tijekom tog 24-satnog megakoncerta trebalo bi nastupiti više od 100 izvođača, među kojima su najveće glazbene zvijezde današnjice poput Madonne, Red Hot Chili Peppersa, Davida Grayja, Jamesa Blunta, Geneseisa, Black Eyed Peasa i drugih. No kako se bliži vrijeme održavanja koncerta ekološki su aktivisti počeli izražavati svoje neslaganje s nekim zvijezdama nazivajući ih licemjernima i nepotrebnima na tom spektaklu. Jedna od onih koja im se posebno zamjerila je Madonna koju zeleni nazivaju licemjernom baš kao i njezin angažman. Madonnu su, među ostalim, uzeli na zub zbog njezine lanjske Confessions turneje tijekom koje je Madonna letjela privatnim zrakoplovima. U stvaranju slike koju zeleni imaju o Madonni nisu pomogla niti dva range rovera, mercedes maybach, audi A8 i mini cooper koje pop-zvijezda ima u svojim garažama.</p>
<p>»U četiri mjeseca Madonnina je turneja proizvela 440 tona CO2, i to je samo posljedica njezinih letova između zemalja u kojima je nastupala. U tu brojku nisu uračunati brojni kamioni koji su prevozili opremu, agregati koji su pogonili svu potrebnu tehniku itd«, ističe John Buckley, predstavnik stranice CarbonFootprint.com. »Isto je tako bend Red Hot Chili Peppers tijekom svoje turneje privatnim avionom obišao čak 42 lokacije i tako u šest mjeseci proizveo 220 tona CO2«. »Nemamo ništa protiv toga da slavni dođu podržati naš cilj, ali oni bi onda naše stavove trebali odražavati i svojim životnim stilom«, poručuje predstavnik CarbonFootprint.coma. Organizatori se nadaju kako će spektakl na šest kontinenata privući dvije milijarde ljudi što putem novina, interneta, televizije, što uživo na same koncerte. Zaradom od koncerata financirat će se osnivanje zaklade čiji će osnovni cilj biti borba protiv klimatskih promjena, a koju će voditi Alliance for Climate Protection kojim trenutačno predsjeda Al Gore. </p>
<p>»Cilj je privući mnoštvo ljudi i omogućiti im sve što trebaju da riješe klimatsku krizu. No na kraju će ipak velike korporacije i vlade morati preuzeti vodeću ulogu u zaustavljanju globalnog zatopljenja«, rekao je Gore. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Brak je skup</p>
<p>Jedna od tri Britanke neudata je do 35. godine, pokazuju upravo objavljeni podaci. Godine 2000. četvrtina ih je bila neudata, a 1999. samo jedna desetina. Broj vjenčanih parova počeo se smanjivati još osamdesetih godina prošloga stoljeća, ali posljednjih desetak godina popularnost braka još je više pala. Stručnjaci smatraju da se trend odgađanja ulaska u brak poklapa s rastućom željom žena da ostvare karijeru, ali i sa sve tolerantnijim odnosom društva prema nevjenčanim parovima. Nije zanemariva ni činjenica da su stanovi sve skuplji, pa su oni koji žele biti roditelji sve svjesniji da teško mogu otplaćivati hipoteku za zajednički dom i kvalitetno čuvanje djece. Brojke pokazuju da par s djecom mora zajedno zarađivati najmanje 50.000 funti na godinu kako bi im bilo financijski bolje nego ako žive odvojeno. </p>
<p>Zanimljivo je da trend izbjegavanja braka nije u skladu s onim što žene i muškarci doista žele. Jedno je drugo istraživanje naime pokazalo kako sedmoro od deset ispitanika još teže ući u bračnu vezu. Stručnjaci upozoravaju da je brak kao institucija u ozbiljnoj krizi ne samo zbog broja žena i muškaraca koji žive sami, nego i zbog ubrzana trenda odgađanja braka. Osobito je zabrinjavajući jaz između onoga što ljudi žele i što mogu ostvariti koji se sve više produbljuje zbog lošeg financijskog položaja. [G. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Šiba do šibe unikat</p>
<p>Ručno pleteni namještaj i košare plijene posebnošću izrade kojom se mogu pohvaliti malobrojni majstori</p>
<p>Centar za hrvatsku tradicijsku kulturu Narodnog sveučilišta Dubrava svake godine, pa tako i ove, nudi posebne programe za djecu na školskim praznicima. U sklopu manifestacije »Proljeće u Dubravi« osim male škole grafike, učenja orijentalnog plesa i sudjelovanja na raznovrsnim radionicama orijentiranim na hrvatsku tradicijsku baštinu školarci će, među ostalim, imati prigodu doznati i kako se pletu košare. </p>
<p>Vještinu tog starog zanata koji polako nestaje otkrit će im predavač Karlo Mioš, jedan od rijetkih majstora koji od šibe može formirati svaki zamišljeni predmet. Tim se poslom naime starozagrebački košaraš bavi od malih nogu, a danas mu je želja svoje znanje prenijeti budućim generacijama. Unatoč tome, kaže, rijetki su oni koji bi se tome voljeli profesionalno posvetiti. </p>
<p>»Mladi su svjesni da je riječ o teškom zanatu koji za sobom ne ostavlja čiste ruke bez žuljeva. To je posao kojim nije moguće na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ostvariti zaradu, što mnoge željne uspjeha tjera da brzo odustaju, pa stoga danas više i ne postoji srednja škola u kojoj bi se budući majstori mogli kvalificirati za tu profesiju«, kaže košaraš. </p>
<p>Karlo Mioš svojim je dlanovima u životu savio tisuće šiba u različite komade namještaja i uporabne predmete. Izrađivao je košare za voće, tegle i butelje, one u kojima se nose namirnice kao i košare koje desetljećima služe radnicima u vinogradu. Osobito je ponosan na pletene fotelje i vrtne garniture s udobnim sjedalicama namijenjenim odmoru. Nekada davno izrađivao je, kaže, i dječja kolica te fine košare u kojima su roditelji umjesto u krevetiću uspavljivali svoje mališane. Veliki je posao bio isplesti i dvosjed od divlje vrbove šibe koji danas krasi dnevni boravak njegove kćeri. </p>
<p>Za razliku od običnih srednje velikih košara koje brzim pokretima može isplesti za nešto više od dva sata, za veće mu predmete ponekad treba nekoliko dana. »U mladosti sam često razmišljao kako bi bilo krasno kada bi mi u proizvodnji pomogao neki stroj, ali takav još nije izumljen. Najbolje je pouzdati se u svojih deset prstiju i alate«, pojašnjava košaraš koji za posebne naručitelje izradi još poneki komad u radionici vikendice nedaleko od Zeline. Takvih je, kaže, sve manje iako su časopisi za uređenje interijera puni pletena namještaja, kakav je zbog zahtjevna ručnog načina obrade prilično skup. </p>
<p>Kao i kod svakog umjetničkog rada najdugotrajnija je, pojašnjava Mioš, priprema posla. »Budući da se ruralna područja danas sve više iskorištavaju za gradnju, teško je naći močvarno područje na kojem ima šiba. Potom ih treba rezati, guliti, sušiti, skladištiti pa tek nakon toga prilagoditi stvaranju predmeta i, prema potrebi obojiti«, kaže Mioš čija svaka košara i komad pokućstva ima svoje, uglavnom žensko ime. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Užitak za starije</p>
<p>Većini djece danas su omiljena zabava videoigrice koje mogu igrati satima. No čini se da one postaju sve zanimljivije i starijima u SAD-u. Na igrice nisu imune ni umirovljene časne sestre iz The School Sisters of Notre Dame. </p>
<p>Sestra Marie Richard Eckerle (72) zaslužna je za uvođenje umirovljenika u svijet igara. Ona sa smiješkom objašnjava kako su sve sestre pri prvom susretu s računalom govorile da to ne mogu. No ubrzo im se svidjelo. Sestra Jean Marie Smith, umirovljena nastavnica, patila je od ADHD-a (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj). Stalno je trebala pronalaziti stvari koje će joj zadržati pozornost. Kada se susrela s interaktivnim igricama koje potiču natjecateljski duh to je zaista bilo nešto prema njezinu ukusu. </p>
<p>Sve više kompanija proizvodi jednostavnije igrice u kojima nema nasilja namijenjene upravo starijima. Mnogi ljudi u poznoj dobi smatraju da im igranje omogućava mentalnu »gimnastiku« i druženje. Tvrtka PopCap Games lani je provela istraživanje koje je pokazalo da 71 posto njihovih korisnika ima više od 40 godina. Njih 47 posto bilo je starije od 50 godina. Čak 76 posto igrača bile su žene. One se uglavnom nastavljaju igrati zbog društva i vole čavrljati. Pokazalo se da stariji za računalom provode više vremena od mlađih. </p>
<p>Takozvane Wii konsole dizajnirane su vrlo jednostavno i stoga namijenjene ljudima svih dobi i stupnja koordinacije. Dick Norwood (61), koji ima blažu mentalnu retardaciju, potkraj prošle godine »navukao« se na igricu kuglanja. Nagovorio je vlasnika jednoga talijanskoga restorana da u njemu organizira igrače kuglačke turnire za starije. To se pokazalo punim pogotkom i razuvjerilo sve one koji su mislili da su igrice samo za djecu. Iako još nije dovoljno znanstveno istraženo koliko igrice mogu poboljšati memoriju neki preliminarni rezultati manjih istraživanja tvrde da one mogu biti dobre za kratkoročno pamćenje. [S. Dolušić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Tko je minirao auto gradonačelniku Benkovca?</p>
<p>Branko Kutija je izjavio da nema saznanja tko bi mogao stajati iza tog čina, nije dobio nikakve prijetnje, čak i ne sumnja tko bi mogao biti odgovoran za eksploziju</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U srijedu je oko 1.40 sati u ulici Benkovačka cesta u Zadru, u dvorištu obiteljske kuće gradonačelnika grada Benkovca Branka Kutije (44), došlo do eksplozije u kojoj su oštećeni osobno vozilo marke »renault laguna« u vlasništvu Grada Benkovca i osobno vozilo »citroen xara« u njegovom privatnom vlasništvu, oba zadarskih registracijskih oznaka.</p>
<p> U eksploziji je oštećeno više stakala na njegovoj obiteljskoj kući u kojoj su se tom trenutku nalazili gradonačelnik i njegova supruga, a nitko nije ozlijeđen. Na mjestu događaja istražni sudac Županijskog suda u Zadru i policijski službenici provode očevid, a očekuje se i dolazak vještaka iz Zagreba kako bi se utvrdile okolnosti pod kojima je došlo do eksplozije. </p>
<p>Glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinčić izjavila je da su od siline udarca popucali svi prozori na Kutijinoj kući, a dijelovi automobila razbacani su po okolnim dvorištima. Branko Kutija kaže kako nema saznanja tko bi mogao stajati iza tog čina. </p>
<p>»Nisam dobio nikakve prijetnje, čak ne sumnjam tko bi mogao biti odgovoran za eksploziju. Sinoć sam došao kući oko 21.30 sati, a na spavanje sam otišao oko 23.30 sati. Malo prije 2 sata probudila me jaka eksplozija, ali kako se moja i suprugina soba nalazi na sjevernoj strani kuće, pomislio sam da se dogodila negdje u susjedstvu.</p>
<p> Ostao sam ležati, a za 15 minuta na vrata mi je pozvonila policija. Tek sam tada shvatio da je u mome dvorištu aktivirana eksplozivna naprava«, kaže Kutija, inače i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Benkovac. Rekao je da prema njemu još nitko nikada nije javno pokazao neprijateljske namjere, iako je svjestan da ima ljudi koji mu nisu istomišljenici. Prava je sreća, dodaje, da je dan ranije djecu, koja su na školskim praznicima, poslao kod bake u Zagreb. Dolazak kriminalističkih vještaka iz Centra Ivan Vučetić iz Zagreba očekivao se oko 14 sati, a oni bi trebali utvrditi okolnosti pod kojima je došlo do eksplozije, te o kojoj je napravi riječ. Zadarska policija pretpostavlja da bi očevid mogao potrajati cijeli dan.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pretučen i opljačkan svećenik</p>
<p>KRAPINSKE TOPLICE</p>
<p> – Dva nepoznata razbojnika u utorak su navečer oko 21,30 sati u Krapinskim Toplicama pretukla i orobila svećenika Matu Hercega (60). Upravitelj topličke Župe Presvetog Trojstva Herceg zatvarao je župni dvor kad su ga razbojnici u mraku napali i počeli tući tupim predmetom po glavi i tijelu. Jedan od napadača ušao je u prostorije župnog dvora u kojemu je pronašao plastičnu vrećicu u kojoj je bilo oko tisuću kuna u kovanicama. Nesretnom je svećeniku liječnička pomoć pružena u zabočkoj Općoj bolnici gdje je i zadržan na daljnjim pretragama. [Z. Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ubojica: »Sutra spremam iznenađenje«</p>
<p>Prijetnje Ivice Limova - zvanog Piksi - nitko nije shvaćao ozbiljno!</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Sutra spremam iznenađenje, napravit ću veliku stvar!«, najavljivao je u ponedjeljak po Dubrovniku Ivica Limov-Piksi koji je u utorak u 19.30 sati u kafiću »Roxy« bez ikakva povoda, što je potvrdila i policija, pištoljem ubio tridesetdevetogodišnjeg pomorca Antuna Kalinića. Nažalost, Piksia, razvojačenog pripadnika specijalne policije oboljelog i liječenog od PTSP-a, u tom trenutku nitko nije shvaćao ozbiljno jer do tada nikada nije bio agresivan, a sugrađani su ga čak držali i simpatičnim.</p>
<p> Ušavši u kafić, Limov je samo spomenuo »Moskar«, prilog lokalnog tjednika »Dubrovački vjesnik«, izvadio već repetirani pištolj i opalio hitac u plafon. Dok je njegovo društvo mislilo da se radi o plašljivcu, Kalinić je sagnuo glavu i pokrio je rukama, no Piksi se odmaknuo korak unutrag i iz neposredne blizine ispalio mu hitac u sljepoočnicu. Nakon toga okrenuo je pištolj prema barmenu Emilu Kovaču -Mecu, koji je u šanku predavao smjenu kolegi Alojzu Belšaku, no on ga je uspio na trenutak smiriti što su gosti iskoristili da pobjegnu iz kafića. Potom je još jedan metak ispalio u pod terase, doslovce između nogu dvojice gostiju, te se zaputio u zahod oprati ruke. Izašavši iz kafića, Limov se na ulici derao za Kovačem da se vrati kako bi ga ubio, te se okrenuo i zaputio doma u obližnje naselje Hladnica. </p>
<p>Uz put se jednom prolazniku pohvalio kako je »ubio jednog papka«, te je kod hotela »Bellvue« na pod bacio pištolj i kutiju metaka. U tom trenutku zapazio ga je policajac na motorkotaču te ga uz upotrebu sile uhitio. Sada se nalazi pod nadzorom na psihijatrijskom odjelu dubrovačke bolnice. Zbog čega je Limov za »iznenađenje« odabrao upravo »Roxy«, inače izuzetno miran dubrovački kafić iz kojeg se nikada nije mogao čuti povišeni glas, a kamoli kakva svađa i u kojeg je dolazio svakodnevno na kavu te bio u dobrim odnosima, ne samo s vlasnikom i konobarima već i sa svim stalnim gostima pa i svojom žrtvom Antunom Kalinićem, nije poznato. Ivica Limov znao se ponekad žaliti da se »država« o njemu kao branitelju ne brine dovoljno, no nitko nikada nije pomislio da bi nekome učinio nešto nažao, niti da bi nekoga ubio. </p>
<p>Probleme s Limovom imala je jedino njegova obitelj, poglavito supruga, koja ga je zbog toga i napustila. Zbog prijetnji supruzi policija je Piksiju već jednom oduzela pištolj, a kako se domogao ovog za sada nije poznato. Cijenu nekontrolinog posjedovanja oružja platio je, nažalost, otac troje djece. Tužnu vijest u obitelji Antuna Kalinića, koji je od posljedica hitca u glavu preminuo u dubrovačkoj bolnici nešto iza 20 sati, donjeli su njegovi najbolji prijatelji.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Voditelj »Milijunaša« udario u »toyotu« i pobjegao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošlog utorka, između 4 i 5 sati ujutro, Tarik Filipović (35) udario je u Vinogradskoj ulici, kod kućnog broja 103, prednjim krajem svoga »VW pola« u parkiranu »toyotu avensis«, nakon čega je pobjegao s mjesta nesreće.</p>
<p>Kako smo doznali u PU zagrebačkoj, nesreću je istog dana, oko 8.10 sati, prijavio korisnik »toyote«, koja je vlasništvo »PBZ leasinga« i prijavljena je na »Microsoft Hrvatska«, a policajcima je rekao da je vidio kako se u prednji desni dio njegova automobila zabio žuti »VW polo« kakvog vozi njegov susjed, Tarik Filipović. Tragom te informacije, policajci su oko 10 sati pronašli Filipovića na adresi stanovanja, gdje je potvrđeno da doista vozi žuti »VW polo« zagrebačkih registracija, no ustanovljeno je i da automobil nije registriran. Uzrok sudara je prevelika brzina i nepovoljni uvjeti za vožnju, zbog čega je Filipović vozeći uzbrdicom u Vinogradskoj ulici, kod kućnog broja 103, skrenuo na suprotnu stranu ceste i prednjim lijevim dijelom svog automobila udario u prednji desni dio propisno parkirane »toyote«. U PU zagrebačkoj kažu da će protiv Tarika Filipovića biti podnesene prekršajne prijave zbog bježanja s mjesta nesreće i vožnje neregistriranog automobila. U nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta se procjenjuje na oko 10.000 kuna. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Krijumčario heroin iz bolničkog kreveta </p>
<p>Hrvatska policija i Uskok prekinuli u dvjema odvojenim akcijama krijumčarenje drogom i ljudima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska policija prekinula je u dvjema odvojenim akcijama veće skupine krijumčara droga i ljudi, rečeno je u srijedu u Ravnateljstvu policije u Zagrebu. </p>
<p>Sumnja se da je pet međusobno povezanih krijumčarskih skupina od sredine 2005. preko granice ilegalno prebacilo oko 1000 Albanaca i zaradilo oko sedam milijuna kuna. Opsežnom operativnom akcijom »Istok«, koju su koordinirale i provele PU splitsko-dalmatinska, primorsko-goranska, dubrovačko-neretvanska, ličko-senjska, šibensko-kninska, zadarska, karlovačka i zagrebačka, Uskok te istražni centri županijskih sudova u Splitu i Rijeci, kriminalistički je obrađeno 68 osoba za koje se osnovano sumnja da su povezani s ilegalnim prebacivanjem osoba preko državne granice.</p>
<p>Dosadašnjom analizom novčanih transfera Ured za sprječavanje pranja novca utvrdio je da su glavni organizatori, stranac na privremenom radu u Hrvatskoj i hrvatska državljanka zaradili 3,1 milijun kuna. »Posao« je išao iz BiH preko granice u Dubrovnik, Split i Karlovac, pa potom sredstvima javnog prometa i automobilima prema Rijeci, gdje su ilegalci bili privremeno smješteni prije prebacivanja u Sloveniju i Italiju. Ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan istaknuo je kako je riječ o jednoj od najvećih akcija u Hrvatskoj.</p>
<p>Hrvatski su policajci iz PU zagrebačke, zadarske i splitsko-dalmatinske, u suradnji s Uskokom i njemačkom carinskom upravom proveli su još jednu veliku akciju u kojoj je uhićeno 11 osoba zbog sudjelovanja u organiziranju krijumčarenja heroina i kokaina. Njemačka je policija 21. ožujka u Stuttgartu uhitila sedam osoba - šest Nijemaca i jednog Hrvata - te je pretragom stanova zaplijenjeno 1,5 kilograma heroina. Zanimljivo je da je cijelom organizacijom upravljao tridesetdevetogodišnji hrvatski državljanin, i to iz bolničkoga kreveta u Splitu, koji je zbog lošeg zdravlja i dalje u bolnici, ali pod policijskim nadzorom. </p>
<p>Obradom je utvrđeno da je heroin nabavljao tridesetpetogodišnji Hrvat, i to u BiH, dok je primopredaju u Stuttgartu organizirao dvadesetšestogodišnjak. U nastavku obrade u Sesvetama su 6. travnja uhićeni tridesetpetogodišnji i dvadesetšestogodišnji hrvatski državljani kod kojih je pronađen heroin, dok je mlađemu muškarcu u Ivanić Gradu pretražena vikendica i pronađeno oružje i streljivo, a u blizini kuće i kilogram heroina. U utorak je u Sukošanu uhićen pedesetogodišnji Hrvat pod sumnjom da je od spomenutog dvojca nabavljao veće količine heroina za daljnju prodaju.</p>
<p> Cijena 4,2 kilograma zaplijenjenoga heroina u uličnoj bi preprodaji mogla dostići milijun kuna. Od svih osumnjičenih dvojica iz Hrvatske i BiH nedostupni su policiji, te su za njima raspisane tjeralice. </p>
<p>»To je zbog većeg angažmana policije u otkrivanju krijumčara droge kojima prijeti kazna od pet godina do dugotrajnog zatvora«, istaknuo je Cvitan, dok je ravnatelj policije Marijan Benko izrazio zadovoljstvo uspješnom suradnjom s Uskokom i iskazanom profesionalnošću hrvatske policije, koja je pokazala i dokazala da je hrvatska spremna za borbu s najsloženijim oblicima kriminala te da može zaštititi i granice Europske unije.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Optužnica za proizvođače ilegalnih strojnica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon desetomjesečne istrage, Uskok je u utorak pred zagrebačkim Županijskim sudom podnio optužnicu protiv 13 osoba zbog sumnji da su u Donjem Golubovcu imali radionicu u kojoj su proizvodili kratke strojnice »agram« i »mikro uzi« te ih ilegalno preprodavali. Premda je Uskok priopćio kako su optuženici oružje proizvodili od 2004. godine pa do uhićenja, poznato je kako je spomenutom policijskom akcijom pod kodnim imenom »okidač«, razbijena grupa koja je na području Hrvatske ilegalno djelovala još od kraja devedesetih, i koja je još 1999. bila interesom istraga HIS-a, a na ilegalno proizvedene strojnice iz kućne radinosti, a namijenjene likvidacijama, je u svojim izviješćima upozoravao i Interpol. Naime, kao neki od organizatora grupe optuženi su braća Vugrek, dok je njihov otac, konstruktor hrvatske »ratne« strojnice »agram« preminuo od srčanog udara tijekom policijskog ispitivanja. Prvoosumnjičeni Stjepan Rocek bio je obrađivan 1999. u sklopu akcije »Barakuda«, a HIS-ov informator Veselin Marinov, u svojim je izviješćima kao organizatore ilegalne proizvodnje strojnica označio Roceka i Vugrekove. Strojnice iz ilegalne radionice Vugrekovih često su otkrivane u rukama kriminalaca raznih zemalja, a strojnicom »agram« pripadnici ruske mafije su ubili i zastupnicu u parlamentu. [Marin Dešković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Agrokor potvrdio nastavak suradnje s Dukatom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) neće pokretati postupak protiv Agrokora, iako je takva mogućnost najavljena nakon objave Konzuma o prekidu poslovne suradnje sa Dukatom. </p>
<p> Kako je istaknula predsjednica Vijeća Agencije Olgica Spevec, s obzirom da su čelnici Agrokora u svojim javnim istupima potvrdili da će i dalje poslovno surađivati s Dukatom, nema razloga za bilo kakav postupak.</p>
<p> Budući da poslovna suradnja između dvije tvrtke traje, odnosno komercijalni ugovor nije prekinut, nema potrebe da Agencija pokreće bilo kakav postupak, objasnila je Spevec. Također je kazala kako se Dukat nije žalio Agenciji na postupak Agrokora. Nakon objave Luke Rajića o prodaji 91,49 posto dionica Dukata grupaciji Lactalis, Konzum je izvijestio o raskidanju poslovne suradnje s Dukatom te najavio da će najveći dio Dukatovog asortimana delistirati i smanjiti im udjele.</p>
<p> Taj poslovni potez Agrokora AZTN je ocijenio radikalnim i neprimjerenim, te je najavio mogućnost pokretanja postupka protiv Agrokora.</p>
<p>U priopćenju Agencije navodilo se da ako Agrokor (tj. Konzum) u najkraćem mogućem roku ne povuče odluku o raskidu ugovora o poslovnoj suradnji s Dukatom, odnosno ako Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja bez odgode ne dostavi konkretne i objektivne razloge za prekid poslovne suradnje, Agencija će protiv njega pokrenuti postupak utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja, jer je riječ o ponašanju koje je zabranjeno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sto milijuna eura za obranu od poplava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada u suradnji sa Svjetskom bankom priprema projekt »Unutarnje vode« kojim će se financirati investicije u vodoopskrbi, odvodnji otpadnih voda i obrani od poplava na slivovima rijeka Save, Drave i Dunava.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da će projekt imati dvije komponente, prva se odnosi na gradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, gradnju vodoopskrbnih sustava i provedbu mjera za obranu od poplava na području srednjeg Posavlja.</p>
<p>Procijenjeni trošak projekta »Unutarnje vode« je, kako kažu, oko 100 milijuna eura. </p>
<p>Druga komponenta odnosi se na tehničku pomoć koja će uključivati pripremu projekta koji bi se u budućnosti financirali sredstvima Europske unije ili iz drugih izvora, uključujući izradu glavnih projekata i inženjerskih studija, pomoć Hrvatskim vodama u provedbi projekta te pomoć u unapređenju poslovanja komunalnih poduzeća.</p>
<p>Odabrane općine većinom će biti male ili srednje, s brojem stanovnika između 5000 i 50.000.</p>
<p>Vodoopskrbne investicije provodit će se u sjevernoj Baranji, na području Davor-Nova Gradiška i slavonskoj Posavini. U sklopu tih investicija postojeći izvor vode za dio obuhvaćenog stanovništva zamijenit će se novim izvorištima i položit će se nova vodovodna mreža.</p>
<p>Investicije na području odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u slivu rijeke Save planirane su u Ogulinu, Ivankovu, Otoku, Komletincima i Cerni, a investicije u Virovitici, Našicama i južnoj Baranji.</p>
<p>Na području obrane od poplava planirane su investicije na gradnju, dogradnju i rekonstrukciju objekata na području Parka prirode Lonjsko polje koje su nedavno posjetili potpredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, Shigeo Katsu i Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Katsu je napomenuo da vrijedan prirodni lokalitet Lonjsko polje, na kojem su konji i krave još uvijek na slobodnoj ispaši, treba na primjeren način zaštiti. </p>
<p>U Ministarstvu ističu da su poseban problem odvodni kanali, koji se godinama nisu održavali pa izazivaju poplave na usjevima za svake veće kiše.</p>
<p>S druge strane, u tijeku je Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama koji bi trebao maknuti Hrvatsku sa začelja Europe po navodnjavanim površinama. Osim toga, štete od suše na poljoprivrednim usjevima mjere se godišnje u stotinama milijuna kuna.</p>
<p>Na problem slabog navodnjavanja poljoprivrednih površina, a koji imaju izravne veze s niskim prinosima, upozoreno je nedavno i na stručnom skupu HAZU-a.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Do lipnja klaster metalaca</p>
<p>Prvi poticaj dao je njemački Same Deutz Fahre, novi vlasnik Tvornice poljoprivrednih strojeva i uređaja u Županji</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Nakon udruživanja četrdesetak povrtlara u klaster, Lokalna razvojna agencija (CTR) pokrenula je inicijativu za udruživanje proizvođača metalske struke u klaster metalaca. </p>
<p>Poticaj inicijativi bio je interes njemačkog Same Deutz Fahre, novog vlasnika nekadašnje »Đakovićeve« Tvornice poljoprivrednih strojeva i uređaja u Županji, za suradnju s domaćim metalcima. Naime njemački proizvođač kombajna ima interesa da umjesto uvoza komponenata, iste kupuje od hrvatskih proizvođača. </p>
<p>»No budući da je riječ o velikim količinama komponenti te da mali proizvođači pojedinačno ne mogu udovoljiti potrebama Same Deutz Fahra, a Nijemci nisu zainteresirani za velik broj kooperanata, zajednički nastup je najbolje rješenje«, kaže Marko Mrkalj, savjetnik za klastere u CTR-u. Dodaje da su se velike tvrtke pozitivno izjasnile o klasteru, za koji je interes pokazalo tridesetak malih proizvođača. </p>
<p> Istraživanje tržišta metalnog sektora Slavonije i Baranje djelatnici CTR-a su proveli u suradnji s USAID-om, a potporu projektu i animiranje obrtnika i poduzetnika u metalnom sektoru daje i novogradiški Industrijski park. </p>
<p>»Podršku nam daje i Brodsko-posavska županija, HGK i Obrtnička komora. Prednost udruživanja u klastere«, podsjeća Mrkalj, zajednički je nastup na tržištu i osiguran plasman proizvoda. </p>
<p>»Osim toga kroz klaster proizvođači mogu realizirati i svoje ideje, jer je jedan od ciljeva klastera imati svoj finalni proizvod. Većina malih obrtnika i poduzetnika radi uslužno i popunjenost kapaciteta je 50 do 60 posto«, kaže Mrkalj, podsjećajući da finalni proizvod uvijek postiže daleko bolju cijenu. </p>
<p>Upozorava da bi za nastup na stranom tržištu mali proizvođači morali biti brži i inventivniji, što bi se moglo postići upravo kroz klaster. To bi udruženje trebalo profunkcionirati do ljeta, a u CTR-u najavljuju i okupljanje drvoprerađivača u klaster koji bi, prema njihovim procjenama, mogao biti najjači. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U drugom stupu 352.000 novih osiguranika</p>
<p>Broj osiguranika u trećem stupu danas je deset puta veći - 2003. račun u dobrovoljnom fondu imalo je 8773, a potkraj veljače ove godine 91.426 osiguranika.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Punih pet godina od uspostave novog mirovinskog sustava broj članova obveznih mirovinskih fondova povećao se za 352.118 osiguranika. Riječ je o povećanju koje se može pripisati većoj zaposlenosti, ali je na njega utjecala i činjenica da se od 2005. doprinosi naplaćuju i na ugovore o djelu, čime i honorarci mlađi od 40 godina postaju obveznici plaćanja doprinosa. Istodobno, broj osiguranika u trećem stupu danas je čak deset puta veći, pokazuju podaci koje je objavila Hanfa. Naime, od 2003. godine, kada je račun u dobrovoljnom fondu imalo 8773 osiguranika, njihov broj do kraja veljače 2007. godine povećao se na 91.426 osiguranika. Među njima je 10.980 osiguranika s računom u zatvorenim mirovinskim fondovima. Od 2005. kada su se na tržištu pojavili prvi zatvoreni fondovi (godinu smo završili s tri), do kraja veljače osnovano je deset zatvorenih fondova, a nedavno je najavljeno kako se osniva još jedan - zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond željezničara.</p>
<p>Ukupna imovina mirovinskih fondova do kraja veljače 2007. narasla je na gotovo 17,5 milijardi kuna. Prosječan prinos obaveznih fondova (mirex) na godišnjoj razini kreće se oko osam posto, što znači da se realni prinosi kreću između pet i šest posto. Riječ je o prinosima koji su bolji od očekivanja s početka reforme, kada se računica očekivanih mirovina radila na temelju prosječnog rasta vrijednosti imovine od tri posto. Dobre prinose bilježe i dobrovoljni fondovi, između 5,9 i 15,6 posto godišnje. Kad je riječ o trećem stupu, sve su izraženije razlike u prinosima s obzirom na kategoriju osiguranika koje fondovi žele privući. Na tržištu se mogu razlikovati fondovi namijenjeni mlađim osiguranicima, koji mogu podnijeti rizičnija ulaganja na dulji rok i oni za osiguranike kojima je od visine prinosa važnija sigurnost uloga.</p>
<p>Iako na tržištu i dalje nema dovoljno dionica u koje mirovinski fondovi mogu ulagati, a situaciju neće značajno promijeniti ni najavljene izmjene Zakona o obaveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, osiguranici s takvim prinosima mogu biti zadovoljni, ocjenjuje i Dubravko Štimac, predsjednik Udruge fond menadžera mirovinskih fondova pri HGK-u (na toj se funkciji fond menadžeri smjenjuju) i predsjednik Uprave PBZCO obveznog mirovinskog fonda. </p>
<p>Fondovi i dalje najveći dio imovine ulažu u domaće papire (dobrovoljni fondovi čak iznad 97 posto). Pritom obavezni fondovi i dalje ulažu oko 70 posto u državne obveznice i tek 5,88 posto u dionice, dok su dobrovoljni fondovi smanjili udio državnih obveznica u portfelju na 54,28 posto. Istodobno, nešto manje od 11 posto imovine otvorenih dobrovoljnih fondova potkraj veljače bilo je uloženo u dionice. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Deficit tekućeg računa 7,7 posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u 2006. iznosi 2,6 milijardi eura, čime je dosegnuo 7,7 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. </p>
<p>Time je nastavljeno, drugu godinu za redom, produbljivanje manjka na računu tekućih transakcija platne bilance, budući da je u odnosu na godinu prije deficit povećan za 632 milijuna eura, kao i njegov udio u BDP-u koji je u 2005. iznosio 6,4 posto. </p>
<p>Manjak od 7,7 posto BDP-a ipak je nešto niži od ranijih procjena da će deficit tekućih transakcija platne bilance premašiti osam posto BDP-a. U četvrtom je prošlogodišnjem tromjesečju manjak na tekućem računu platne bilance, prema preliminarnim podacima HNB-a, iznosio 1,4 milijarde eura, što je pak 5,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. No, u ostalim tromjesečjima salda su bila slabija nego u godini prije.</p>
<p> Pogoršanje salda tekućeg računa u prošloj godini primarno je uvjetovano kretanjima u robnoj razmjeni s inozemstvom. </p>
<p> Premda je lani izvoz roba rastao nešto brže od uvoza, uslijed visoke razine robnog uvoza, deficit na računu roba povećan je sa 7,5 milijardi eura u 2005. na 8,3 milijarde eura u prošloj godini, ili za 842 milijuna eura. </p>
<p> Istodobno, uz niži rast prihoda od usluga, pozitivan saldo na računu usluga te suficit tekućih transfera nisu bili dovoljni da 'pokriju' rast robnog deficita. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Končar EIektroindustrija prodala Končar dizala</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Končar Elektroindustrija prodala je Končar-dizala i servis njemačkoj tvrtki ThyssenKrupp Elevator Cene, jednom od tri najveća svjetska proizvođača dizala, objavili su iz Končar EIektoroindustrije, a ugovor je potpisan u srijedu. Osnovni razlog prodaje Končar - dizala i servisa, tvrtke koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom, montažom i održavanjem dizala, je u tome što njena djelatnost nije u sklopu osnovne djelatnosti Grupe Končar. Prema odredbama ugovora, društvo će u sastavu svog imena zadržati naziv Končar, a u Nadzornom odboru jedan će član biti predstavnik Končar EIektroindustrije. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Račan podnio ostavku</p>
<p>Željka Antunović najavila je da će Glavnom odboru SDP-a, 21. travnja, predložiti sazivanje izvanredne izborne konvencije na kojoj će se birati novo vodstvo </p>
<p>Ivica Račan u srijedu je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke. Učinio je to iz bolesničke sobe u KBC-u »Zagreb« u nazočnosti vodstva stranke: zamjenice Željke Antunović, potpredsjednice Milanke Opačić, potpredsjednika Zlatka Komadine, glavnog tajnika Igora Dragovana, predsjednika Glavnog odbora Tonina Picule i voditelja tima za izbore Slavka Linića. </p>
<p>Koji sat kasnije, nakon konzultacija s vodstvom stranke, zamjenica Željka Antunović najavila je da će Glavnom odboru SDP-a u subotu, 21. travnja, predložiti sazivanje izvanredne izborne konvencije na kojoj će se birati novi predsjednik stranke. Prema Statutu ta bi se konvencija trebala održati u roku od devedeset dana, a prema nekim najavama mogla bi se održati već u lipnju za kada je već najavljena tematska konvencija, koja se lako može prenamijeniti.</p>
<p>U tekstu ostavke dugogodišnji predsjednik SDP-a Račan kazao je da, suočen s teškom bolešću, nastavlja svoju borbu za život, ali kako je vrijeme da se zahvali na zajedničkom radu i podršci u njegovom političkom djelovanju. »Zajedno smo gradili stranku i ponosan sam na SDP koji smo stvorili. Ponosan sam na vrijednosti - moral, rad, poštenje i toleranciju koje smo neizbrisivo ugradili u politički život Lijepe naše. Učinio sam koliko sam znao i mogao. Ovime podnosim ostavku na mjesto predsjednika stranke i morat će te nastaviti bez mene«, naveo je Račan. Svojim kolegama poručio je da novu snagu pronađu na izbornoj konvenciji, te da je on siguran da ona u SDP-u postoji. </p>
<p>Objava Ivice Račana o povlačenju s čelnog mjesta u stranci vrlo će vjerojatno ubrzati isplivavanje problema koji su se zadnjih dana u SDP-u pokušavali prikriti. Nije nikakva tajna da političke ambicije ima više pojedinaca iz SDP-a. Dakako, ne samo onih stranačkih nego i premijerskih. U prvom redu tu su sadašnja zamjenica predsjednika Željka Antunović i gospodarski strateg Ljubo Jurčić. Željka Antunović je uzavrelu stranačku borbu zaoštrila u zadnjim medijskim istupima kada je neizravno potvrdila da se neće zadovoljiti tek time da bude čelnica SDP-a. Kazala je kako je logično da predsjednik stranke ima i premijerske ambicije i obrnuto, čime je zapravo prvi put javno poručila stranačkim kolegama da ne namjerava samo tako ispustiti eventualnu premijersku poziciju.</p>
<p>S druge strane tu je Ljubo Jurčić. Nema ambicije u vodstvu stranke, ali itekako ga zanima da bude premijerski kandidat SDP-a iako bi se u redove te stranke tek trebao uključiti. Bez obzira na to ili baš zato, Jurčića je već javno podržalo nekoliko viđenijih SDP-ovaca. U prvom redu Linić, saborski zastupnik Antun Vujić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel... Njima je prihvatljiviji neovisni Jurčić nego dugogodišnja stranačka kolegica Željka Antunović. </p>
<p>Sam Ivica Račan nije, barem kako sada stoje stvari, ostavio nikakav politički testament svojim kolegama. Štoviše poručio im je da novu snagu pronađu na izbornoj konvenciji te da je on sasvim siguran kako ona u SDP-u postoji. Na konvenciji, tvrde neki visoko pozicionirani SDP-ovci, Željka Antunović ima veće šanse od Ljube Jurčića. U neslužbenom razgovoru jedan od istaknutijih SDP-ovaca Vjesniku kaže kako je vrlo moguć scenarij da se na prvoj konvenciji izabere tek privremeno vodstvo. Odnosno, ljudi koji će voditi stranku do izbora. Tako ne bi došlo do većih potresa, a i zadovoljila bi se poneka stranačka ambicija. Ali to već predviđa i Statut stranke. Naime, tamo stoji da se nakon provedenih parlamentarnih izbora u roku od 150 dana mora održati i stranačka izborna konvencija. Drugim riječima, tko god bio uskoro izabran u vodstvo stranke, potvrdu za liderstvo na četiri godine dobit će tek nakon parlamentarnih izbora.</p>
<p>Kad je riječ o sadašnjim pretendentima na mjesto šefa ili šeficu stranke, Antunovićka vrlo vjerojatno računa na stranačku bazu, članstvo koje joj je već jednom dalo veliku potporu, i to na stranačkim izborima kada je dobila najviše glasova nakon Račana. Međutim, među brojnim špekulacijama o kadrovskim križaljkama koje se mogu čuti zadnjih dana (a koje često u svojoj pozadini imaju tek lobiranje) je i ta kako je Račan navodno od vodstva stranke zatražio da u igru ubace potpuno nove i mlađe ljude. Odnosno to da u vodstvu stranke, nakon konvencije, sjede sasvim novi ljudi. U tom se kontekstu spominjalo i ime mladog SDP-ovog kadra Zorana Milanovića. No, dok u samom SDP-u u takav rasplet malo tko vjeruje sve je više onih koji tvrde da svoje velike ambicije više neće skrivati ni koprivnički gradonačelnnik Zvonimir Mršić. </p>
<p> Željka Antunović kaže da je u ovom trenutku bilo kakvo kalkuliranje neukusno, nemoguće i, u najmanju ruku, preuranjeno.</p>
<p>Nezavisni politički analitičar Davor Gjenero Vjesniku kaže kako se SDP Račanovom ostavkom našao u vrlo teškoj situaciji.</p>
<p>»Oni imaju ozbiljan problem jer prvi put prenose vlast u stranci. Račan je predsjednik od osnutka, a osim toga, vrlo je autoritativno vodio stranku. Svojom specifičnom personalnom politikom jake ljude udaljio je od stranačkog vodstva. Tako u sadašnjem najužem stranačkom vodstvu nemaju čovjeka koji bi mogao isto tako autoritativno preuzeti stranku«, objašnjava Gjenero. Upozorio je kako SDP u javnosti, odnosno među biračima, stoji puno bolje nego što stoji iznutra.</p>
<p>Kad je riječ o borbi između Jurčića i Željke Antunović, Gjenero smatra da će netko od njih uspjeti zadovoljiti sve svoje ambicije. Jurčić svojim ekonomskim programom teško može biti alternativa dosadašnjem političkom programu stranke. On procjenjuje da će se do parlamentarnih izbora nastojati zadržati status quo. </p>
<p>»Valjda su previše iskusni da do izbora neće na površinu izlaziti s radikalnim elementima. Tek nakon parlamentarnih izbora može se očekivati ozbiljnija promjena«, kaže Gjenero. Dodaje kako je stoga vrlo vjerojatno da na stranačkoj konvenciji izaberu tek prijelaznu vlast. Međutim, takvo što bi im moglo smanjiti rejting kod biračkog tijela jer na taj način birači ne bi znali što će dobiti nakon izbora.</p>
<p> S druge pak strane imaju premalo vremena da do parlamentarnih izbora izaberu čvrsti tim koji može zaustaviti prijepore, odnosno vodstvo koje može biti alternativa Račanovoj čvrstoj ruci. </p>
<p> </p>
<p>Političari o ostavci Ivice Račana </p>
<p> Stjepan Mesić, predsjednik RH rekao je da u potpunosti razumije njegovu odluku da se u ovom trenutku povuče s čela stranke. Potrebna mu je stabilost i snaga da dobije ovu najtežu životnu bitku, rekao je Mesić.</p>
<p>Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, izjavila je kako joj je žao da je došlo do ostavke Ivice Račana. Dodala je kako je nemoguće da osoba poput Račana ode s političke scene a da to ne izazove velike efekte. SDP se već suočio, rekla je, s činjenicom da Račan nije prisutan neko vrijeme i da će tako biti i do izbora. »Posljedice toga se već osjećaju u SDP-u te ova situacija neće biti dodatna otežavajuća okolnost. Pusić je dodala da je izbor predsjednika uvijek stresan za stranku ali se nada da će SDP pripreme za izbore odraditi tako da postignu najbolji mogući rezultat. Okolnosti treba preokrenuti u vlastitu prednost, a ne nedostatak«, kazala je Vesna Pusić.</p>
<p>Josip Friščić, predsjednik HSS-a, kaže da je ostavka očekivana, jer Račan očito bije svoju životnu bitku. Dodao je kako bi bilo licemjerno i dalje javnosti govoriti da Račan vodi SDP, kad je jasno da mu bolest to ne dopušta. Vjeruje da SDP neće sada ići na izbornu konvenciju i birati novo vodstvo nego će stranku do parlamentarnih izbora voditi Željka Antunović. Ne očekuje, međutim, da će Račanova ostavka donijeti veće zaokrete u SDP-ovoj izbornoj strategiji.</p>
<p>Đurđa Adlešić, predsjednica HSLS-a, izjavila je da je Ivica Račan i ovaj put pokazao maksimalnu političku i ljudsku odgovornost i prema stranci i prema državi. Nada se kako će SDP smoći snage da pronađu najbolji izlaz iz ove situacije jer o njima, kao najjačoj opozicijskoj stranci puno toga ovisi. Zaželjela im je da pronađu dobro rješenje. </p>
<p>Ivan Jarnjak, glavni tajnik HDZ-a, rekao je da svaki političar mora jednom završiti karijeru, no njemu je žao što je Ivica Račan morao iz politike otići zbog bolesti. </p>
<p>»Želim mu da ozdravi, da dalje normalno živi i na drugi način sudjeluje u političkom životu Hrvatske. Sigurno je da će sada doći do preslagivanja u SDP-u. Mi u HDZ-u ćemo to pratiti, no to nam neće biti osnovna preokupacija«, rekao je Jarnjak.</p>
<p> Anto Đapić, predsjednik HSP-a napominje da mu je žao što je Račan morao dati ostavku zbog bolesti. No, naglasio je kako i to govori da je Račan visoko odgovorna osoba koja zna da bi njegovo formalno ostajanje na čelu SDP-a moglo loše utjecati na rad stranke. »Tim je odgovornim potezom pokazao kako ne želi da njegova bolest bude prepreka novom pregrupiranju unutar SDP-a i izboru novog vodstva koje će sigurno ubrzo uslijediti«, kazao je Đapić. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Polančec: Država je vlasnik dionica LRH-a</p>
<p>Stalno izbrano sudište HGK je presudilo kako je sporazum o prijenosu dionica LRH iz portfelja HFP-a na SN i Dom holding valjan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Damir Polančec u srijedu je najavio da će Hrvatski fond za privatizaciju putem svog pravnog zastupnika, Državnog odvjetništva, podići tužbu pred Visokim trgovačkim sudom za poništenje pravorijeka Stalnog izbranog sudišta Hrvatske gospodarske komore, koje je presudilo da je sporazum o prijenosu dionica Liburnia Riviera Hotela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju na SN i Dom holding pravovaljan. U sporazumu piše da se svi sporovi vode pred Stalnim izbranim sudištem HGK, samo ako je sporazum konzumiran. U Vladi tvrde da to nije slučaj, jer Vlada nije u predviđenom roku od 20 dana od parafiranja sporazuma dala suglasnost za njegovo potvrđivanje. U ovom slučaju sporazumom je donesena odluka da se dionice LRH prebace na SN i Dom holding, što je HFP i učinio, no nakon toga je iste dionice naknadnim aktom ponovno vratio u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju osporavajući pravovaljanost samog sporazuma. Odluka o vraćanju 254.410 dionica u portfelj HFP-a nalazi se pred Upravnim sudom, i odluka o tom pitanju razriješit će mnoge nedoumice. »Vlada i dalje smatra da prvotni sporazum nije pravovaljan, pa ne može imati pravnih posljedica. Što se tiče dogovora s Opatijom da dionice prebace u njihovo vlasništvo, nadam se da će se sve riješiti prema planu, a Vlada je spremna preuzeti rizik prijenosa«, zaključio je Polančec. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Eurostat nije prihvatio podjelu na pet regija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je Eurostatu predlagala da Grad Zagreb bude posebna statistička regija, ali to nije odobreno, s obrazloženjem da Zagreb nema 800.000 stanovnika koliko najmanje mora imati svaka regija, doznaje se u srijedu od izvora bliskih Vladi i Pregovaračkom timu. U tim krugovima smatraju da u vezi statističkih regija i europskih fondova postoje četiri krive pretpostavke, pa stoga protivljenje petero župana sjeverozapadne Hrvatske svrstavanju u istu regiju sa Zagrebom smatraju dobrodošlom prigodom da razjasne cijelu problematiku. </p>
<p>»Nije točno da Hrvatska sama odlučuje o izgledu regija, već konačnu suglasnost daje Eurostat. Njemu smo predlagali nekoliko varijanti, među njima i podjelu na pet regija, što nije prihvaćeno. Također nije točno da su nam ulaskom u EU strukturalni fondovi zajamčeni, već dobivanje novca ovisi o predloženim projektima, a osim strukturalnih postoji još niz fondova«, poručuju iz Vlade. Iako je BDP po glavi stanovnika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 66 posto europskog prosjeka, u Vladi smatraju da će upravo taj dio Hrvatske dobiti najviše novca, jer prednjači u izradi projekata. Također upozoravaju da su pravila pri određivanju regija danas čvršća nego prije, pa se ne samo striktno inzistira na donjoj granici od 800.000 stanovnika već se nastoji da svaka regija bude što bliža europskom prosjeku od 4,6 milijuna stanovnika. U Vladi odbacuju tvrdnje pet župana da je podjela na tri regije trajna, jer se ona može mijenjati nakon tri godine i poručuju da u EU-u nisu skloni »diskriminiranju« glavnoga grada. Pritom podsjećaju na primjer Slovačke, gdje Bratislava zbog izdvajanja u zasebnu regiju nije mogla provesti važne infrastrukturne projekte. U Vladi smatraju da će Zagreb zahvaljujući fondovima EU-a moći riješiti svoje ekološke probleme. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Školarine od 10 do 9500 kuna, studenti zadovoljni!</p>
<p>Tri su vrste studenata - oni koji su oslobođeni školarina, oni koji plaćaju linearno i studenti koji plaćaju maksimalnu školarinu</p>
<p>Najvišu školarinu od 9500 kuna plaćat će 50 studenata Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Po visini slijede školarine za po 20 studenata Veterinarskog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te 50 studenata Medicinskog fakulteta - u iznosu od 9240 kuna. Najviša moguća školarina na Pravnom fakultetu bit će 7000 kuna, a plaćat će je 75 studenata najniže rangiranih na listi, dok će na Ekonomskom fakultetu čak 720 studenata plaćati školarinu od 5500 kuna.</p>
<p>Najviša školarina na Filozofskom fakultetu od 6000 kuna vrijedit će za 420 studenata, dok će 95 studenata Fakulteta političkih znanosti plaćati najvišu školarinu od 5500 kuna. Toliko će studij plaćati i 35 studenata Hrvatskih studija te 55 studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Takve je maksimalne iznose školarina, koje u većini slučajeva ne prelaze lanjske iznose, izglasovao Senat Sveučilišta u Zagrebu u srijedu s 45 glasova za, četiri suzdržana i nijednim protiv. Sveučilište u Zagrebu time je uvelo jedinstveni linearni model školarina prema kojem postoje tri vrste studenata - oni oslobođeni školarina, oni koji plaćaju linearno s obzirom na mjesto koje su zauzeli na listi nakon prijamnog ispita i bodovanja ocjena iz srednje škole te studenti koji plaćaju maksimalnu školarinu. Među onima koji plaćaju linearno, iznosi školarina kretat će se od simboličnih 10 kuna nadalje. Primjerice, prvih 10 studenata koji na jesen upišu studij rehabilitacije, studirat će besplatno, 11. na listi će plaćati 79 kuna godišnju školarinu, 12. - 188 kuna, 13. na listi 367, 14. - 646 kuna, sve do 38. mjesta od kojega kandidati plaćaju studij maksimalnih 5500 kuna. Ovaj model vrijedi samo za studente koji upišu prvu godinu studija. </p>
<p>Prema okvirnim procjenama, zbog novog modela svoj će studij plaćati 15 posto više studenata nego lani, no prosječni iznosi školarina bit će niži nego lani. Sveučilište očekuje prihod od 30 milijuna kuna, što je oko 3,8 posto više nego 2006. godine, a tri posto tih sredstava preusmjerit će u novoosnovani fond za stipendije, koji bi za početak raspolagao s oko milijun kuna. Prema riječima rektora Alekse Bjeliša, otvoreno je pitanje participacija za studente viših godina te pitanje potpora - stipendija i kredita.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ukidanje treće smjene u školama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ministar Dragan Primorac predstavio je u srijedu u splitskoj Banovini listu za izgradnju i dogradnju školskih objekata, potrebnih za ukidanje treće smjene u hrvatskim školama.</p>
<p>Riječ je o jednom od najznačajnijih projekata tog ministarstva, koje je nositelj financiranja izgradnje, dogradnje ili obnove infrastrukture 72 školske ustanove diljem Hrvatske, u što će se uložiti oko 650 milijuna kuna. Investicijski ciklus, koji će dokinuti treću smjenu u hrvatskim školama, provodit će se zahvaljujući zajmu Svjetske banke, te sredstvima iz državnog proračuna, a ministar Primorac očekuje da će većina županija završiti projekt do 2008.</p>
<p>»Nakon reformskih procesa u cijeloj vertikali obrazovanja, zapošljavanja više od 5000 stručnjaka, te 60-postotnog povećanja plaća u obrazovnom sustavu, došli smo do posljednje, ali i presudne karike, koja prethodi usvajanju pedagoškog standarda. Taj strateški dokument nikada prije nije donesen, zbog čega je obrazovni sustav trpio velike probleme koji su došli do izražaja u neistovjetnim uvjetima školovanja djece. To temeljno ustavno pravo sada će se napokon početi primjenjivati i u praksi, a to znači da će učenici u Vukovaru ili Imotskom imati iste uvjete školovanja kao i njihove kolege u Zagrebu ili Rijeci«, istaknuo je Primorac[D. Stella]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070412].
|
