NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070611].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142169 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hotel s pet zvjezdica, a bez kuhara i konobara</p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tek je dva posto od gotovo 300.000 nezaposlenih pokazalo interes za ljetni sezonski rad </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tržište rada u Splitsko-dalmatinskoj županiji već godinama opterećuje problem nedostatka educiranih kuhara, konobara i vrhunskih barmena, pa je početak ovogodišnje turističke sezone označio i početak potrage za tim profilom sezonske radne snage.</p>
<p>Budući da je potražnja nesrazmjerna u odnosu na rapoloživu radnu snagu, sezonci će u jadranske županije ponovo dolaziti iz kontinentalnih dijelova Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja, pri čemu se otvaraju i veće mogućnosti rada na crno, posebice u privatnom sektoru.</p>
<p>Nezaposleni kuhari i konobari, koji bi imali iskustvo za obavljanje poslova u ugostiteljstvu, gotovo da ne postoje, a oni koji su tek napustili školske klupe i stekli jedno od ugostiteljskih zvanja, odriču se iluzije da bi u tom poslu, koji traje koliko i turistička sezona, mogli dočekati mirovinu. </p>
<p>Iz splitskog »Atriuma«, prvog hotela s pet zvjezdica koji će se otvoriti u poslovnom gradskom središtu, već su poručili da očekuju probleme u zapošljavanju stručnoga kadra, mahom konobara i kuhara, jer niskokvalificirana i nekvalificirana radna snaga ne udovoljava prestižnom standardu tog visokokategornika. Trogirski se ugostitelji također muče s pronalaskom dobrih kuhara i vještih konobara, to više što svoje restorane otvaraju tek u sezoni, a to se, neovisno o njezinu produljenju, pokazalo kao najveća prepreka za pronalazak matičnih radnika, koji ne žele raditi na određeno vrijeme. Iz tamošnjeg zavoda za zapošljavanje poručuju kako su šanse da udovolje potrebama ugostitelja za sezonskim kuharima i konobarima minimalne, što znači da će se i u Trogiru nedostatak radne snage nadomjestiti iz unutrašnjosti Hrvatske. Isti problem muči i Vis, na kojem se traže svi profili ugostiteljskih radnika. </p>
<p>Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tek je dva posto od gotovo 300.000 nezaposlenih građana pokazalo interes za sezonski rad u ljetnim mjesecima. U područnim uredima Zavoda za zapošljavanje na području Splitsko-dalmatinske županije ističu da u gradovima, čija lokalna ekonomija živi od turističke sezone, većina ugostiteljskih objekata otvara svoja vrata tek u ljetnim mjesecima. Stoga mladi i školovani ugostiteljski kadar odbija »crnčiti« samo u sezoni, preusmjeravajući se na druge, egzistencijalno sigurnije poslove.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HV kreće u velike organizacijske promjene</p>
<p>Težište obrambenih reformi prebacuje se na pripreme za profesionalizaciju, kupnju tehnike i novu strukturu </p>
<p>Premda je Hrvatska već provela najteži dio obrambene reforme, i 2008. će biti prilično zahtjevna godina za Oružane snage. Najteži dio nastavka preustroja neće, međutim, kao dosad imati toliko veze sa zbrinjavanjem i tranzicijom osoblja, koliko s organizacijskim promjenama i izgradnjom nove strukture vojnog sustava. </p>
<p>Dugoročni su razvojni planovi, naime, precizno razradili novu organizacijsku strukturu Oružanih snaga. Čak su i predvidjeli dinamiku prema kojoj bi se glavne promjene trebale provesti već sljedeće godine.</p>
<p>»Organizacijska struktura bit će dostignuta najvećim dijelom do kraja 2008. godine«, otkrili su MORH-ovi planeri u Dugoročnom planu razvoja do 2015. godine.</p>
<p>S druge strane, prostor za novi reformski iskorak dobiven zahvaljujući iznimnim rezultatima koji su prošlih šest-sedam godina postignuti u tranziciji i zbrinjavanju vojnog osoblja. Zbog toga se težište obrambenih reformi polako prebacuje na neka druga reformska područja, od priprema za potpunu profesionalizaciju HV-a, preko kupnje vojne tehnike do najavljenih promjene vojne strukture i organizacije. </p>
<p>Tako ćemo prema najavama vojnih dužnosnika već potkraj ove godine biti svjedoci ukidanja i posljednja dva od nekadašnja četiri korpusa Hrvatske kopnene vojske (HKoV-a). </p>
<p> Promjene neće zaobići ni Glavni stožer, jer kako se već najavljuje, general zbora Josip Lucić trebao bi uskoro dobiti još jednog zamjenika. Tko će, uz generala Slavka Barića, biti još jedan Lucićev zamjenik, zasad se ne zna. Baš kao i to kolika će se dubina organizacijskih promjena u Glavom stožeru dogoditi već iduće godine. </p>
<p>Zna se da načelnik i dalje ostaje na vrhu vojne zapovjedne vertikale, kao i to da će od dva njegova zamjenika jedan biti za planove i resurse, a drugi za operacije. Kao glavni vojni savjetnik vrhovnom zapovjedniku i ministru obrane, načelnik GS-a izravno će zapovijedati zapovjednicima Mornarice, Zrakoplovstva i Kopnene vojske, zapovjedniku Zapovjedništva za potporu, ravnatelju Hrvatskog vojnog učilišta te svojim zamjenicima.</p>
<p>U Glavnom stožeru će nastati potpuno nova organizacijska cjelina. Ustrojit će se Zapovjedno-operativno središte (ZOSr–a), a također će biti smješten unutar kompleksa MORH-a, na Krešimirovu trgu u Zagrebu. ZOSr će se baviti zapovijedanjem i nadzorom operacija i aktivnosti HV-a u zemlji i inozemstvu, a prvi nadređeni bit će mu zamjenik načelnika za operacije. </p>
<p>Kopnena vojska - glavna snaga za obranu</p>
<p>Prema najavama iz vojnog vrha, do kraja ove godine možemo očekivati potpuno ukidanje korpusne strukture Hrvatske kopnene vojske (HKoV). Nova će struktura biti brigadnog i pukovnijskog sastava, a HKoV će imati 10.300 djelatnih vojnih osoba. Vojni planovi predviđaju i da će upravo Kopnene snage biti glavna snaga Oružanih snaga za obranu zemlje od vanjske ugroze. Osim Zapovjedništva u Karlovcu, u njezinu će sastavu biti dvije brigade, oklopno-mehanizirana sa sjedištem u Vinkovcima te mehanizirana sa sjedištem u Kninu. Ostali dijelovi ove grane HV-a nalazit će se u Benkovcu, Zemuniku, Gospiću, Udbini, Slunju, Ogulinu, Rakitju, Plesu, Bjelovaru, Gašincima i Osijeku.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Klima da, ali uz redovno održavanje</p>
<p>Ne postoje propisi za održavanje klima, ali američki, primjerice, nalažu promjenu filtara te čišćenje komora svakih šest mjeseci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Klimatizacijski uređaji nisu statusni simbol nego olakšanje za ljetne vrućine. No, jesu li zdravi? Liječnici ih preporučuju svima koji imaju tegobe s tlakom, srcem i cirkulacijom, ali uz temperaturnu razliku između vanjske temperature i temperature zatvorenih prostorija ne veću od pet stupnjeva. </p>
<p>Ne zna se točno koliko je prostorija danas opremljeno uređajima za hlađenje, ali trgovci kažu da prodaja raste. Potvrđuju to i po zgradama načičkane vanjske jedinice tih uređaja. Pravi problem s klimama je, međutim, održavanje.</p>
<p>Na Odjelu za buku, zrak, životnu i radnu okolinu Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba nema klima-uređaja, ali im se inženjer Danko Čepelak toplo nada što prije, jer uz šest stalno otvorenih računala koja prate stanje zraka diljem zemlje, nije lako podnijeti proljetno-ljetne vrućine. </p>
<p>Čepelak se bavi kvalitetom zraka, mjerenjem imisija, mikroklimatskih parametara za određivanje stupnja onečišćenja (radnih) prostora, dima, čestica prašina, raznih spora i peludi koje mogu biti neugodne ako je filtar na ulazu u uređaj loš, osobito u vrijeme najintenzivnijeg stvaranja alergena. No nema općih pokazatelja stanja, jer izlazi na teren »po tržišnom principu«, kada se ispitivanje naruči. Jedan je od onih koji su detektirali što se dogodilo u karlovačkoj pivovari na ispustu ugljičnog dioksida.</p>
<p>Unatrag četiri do pet godina ispitivao je uvjete u oko 30 neproizvodnih ustanova, a rezultati su uglavnom zadovoljavajući, iako je bio i u radnom pogonu koji bi trebalo odmah zatvoriti: mjerač se »začepio« već nakon desetak minuta usisavanja, umjesto očekivanih 40. </p>
<p> Za održavanje nemamo konkretnih propisa, ali američki nalažu promjenu filtara, čišćenje komora i sapnica svakih šest mjeseci. Velike tvrtke, primjerice Ina, T-Mobile i slične, rade to i češće, svaka četiri mjeseca. </p>
<p>Patogenih nalaza, primjerice legionele, odgovorne za upalu pluća, Čepelak je otkrio u jednom slučaju iako sumnja da je oboljeli bakteriju dobio negdje drugdje. U velikim sustavima naime postoje UV-svjetiljke ili sredstva za dezinfekciju, a u malim split-sustavima zrak se uvlači iznutra, a nema ni dodatnog ovlaživanja. </p>
<p>Uzročnici bolesti, kaže Čepelak, pojavljuju se tamo gdje su uređaji improvizirani, kad se nove jedinice dodaju na stari sustav, kao što je u nekim starim bolnicama za koje kaže da »bolest imaju u zidovima«.</p>
<p> </p>
<p>Opasnost od toplinskog udara</p>
<p>Kada se iz rashlađenog prostora s oko 20 stupnjeva Celzija izjuri na podnevnih 30 i više, na užareni gradski asfalt, žile se naglo šire ne bi li se organizmu ubrzalo hlađenje, ali to može biti kobno za starije ljude te one čiji sustavi za regulaciju metabolizma ne funkcioniraju dobro. No, danas je malo tko imun na nagle promjene temperature i vlažnosti zraka, te su umjereno korištene i dobro održavanje klime dobrodošle.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Atraktivna lokacija više nije prioritet</p>
<p>Na iznenađenje ljudi iz struke, sve se više stanova kupuje u naseljima Novog Zagreba pa čak i u blizini Jakuševca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Cijene stanova u Zagrebu posljednjih su godina drastično rasle, i to oko 15 posto na godinu, što je izazvalo stagnaciju tržišta nekretnina i pad broja kupoprodaje. No, ono što u posljednje vrijeme iznenađuje čak i agente za posredovanje nekretninama, sve je veća zanimacija za stanove na dosad neatraktivnim lokacijama. To se prije svega odnosi na novosagrađeno naselje Kamenarka, u neposrednoj blizini Jakuševca, gdje se donedavno rijetko tko odlučivao za kupnju stana.</p>
<p>»Cijene su jednostavno previsoke i kreditna opterećenja su postala prevelik teret za prosječnu obitelj. Kupci odmjerenije kreću u investicije. Ne kupuju više bilo što i po bilo kojoj cijeni, a ono što je doista iznenadilo sve nas iz ove struke je veliko zanimanje za jeftinijim stanovima u Novom Zagrebu«, rekao je Tomislav Gregurić iz tvrtke za posredovanje nekretninama King Sturge. Naime, prosječna cijena stana na Kamenarki je 1700 eura po četvornomu metru, što je znatno jeftinije od prosječne cijene stana u Zagrebu od 2139 eura po »kvadratu«.</p>
<p>Prosječna cijena stanova uopće u Novom Zagrebu je 1780 eura po četvornomu metru, a najjeftiniji »kvadrat« je 1650 eura, i to za stanove u Travnom i Zapruđu.</p>
<p>»Unatrag pet lokacija je bila presudna i svi su bili spremni plaćati zaista svaku nametnutu cijenu, jer su jednostavno željeli živjeti na 'atraktivnoj' lokaciji. Ljudi se polako osvješćuju i više ne srljaju toliko«, objasnio je Gregurić. Posljednjih godina niču naselja kao što su Vrbani III koji, osim dobre lokacije, ne nude nikakve prateće sadržaje kao što su škole, vrtići i trgovine.</p>
<p>Neplanska i neodmjerena gradnja u nepovrat je devastirala ukupan izgled cijelih naselja, ali i kvalitetu života u njima. Primjer je Trešnjevka u kojoj na mjestima obiteljskih kuća niču »urbane vile« od nekoliko katova. No, ovo zgušnjavanje ljudi na malom prostoru ne prati i razvoj prometnica koje ne mogu progutati toliku količinu novih automobila, a sve je manje i zelenih površina. Upravo otud privlačnost Novog Zagreba koji ima širinu i mnogo zelenila, zgrade još »dišu« jedna između druge, a i prometna je povezanost odlična. </p>
<p>Očekuje se raslojavanje cijena</p>
<p>Gregurić predviđa da će cijene stanova u Zagrebu još neko vrijeme stagnirati te da neće više neobuzdano rasti kao dosad. Procjenjuje kako će se u skoroj budućnosti dogoditi raslojavanje cijena stanova. Kvaliteta će biti presudna u kreiranju cijene. I dok će pojeftiniti »kvadrati« lošije gradnje, stanovi bolje kvalitete i dalje će držati cijenu pa će kupci lakše moći procijeniti što kupuju. »Savjet je potražiti mišljenje stručnjaka ili sudskih vještaka prije nego što netko odlučiti uložiti novac u novu kuću ili stan«, rekao je Gregurić.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Putin za sva vremena </p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ</p>
<p>Povijest Rusije obilovala je vladarima koji su ovom velikom zemljom upravljali čvrstom rukom i dugo. Baš kao što je slučaj sa sadašnjim predsjednikom Vladimirom Putinom koji čvrstom rukom vodi rusku federaciju već osmu godinu. Međutim, za razliku od davne i nedavne prošlosti, sadašnjem ruskom predsjedniku vladarski mandat ograničava ustav koji kaže da predsjednik može obnašati samo dva mandata za redom. Nakon toga odlazi u političku mirovinu. Međutim, Vladimir Putin se ne miri s takvim rješenjem. Najavio je mogućnost da će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2012. godine a to je za pet godina. </p>
<p>Što će, međutim, raditi u međuvremenu? Hoće li preuzeti dužnost predsjednika parlamenta ili predsjednika vlade i tako ojačati premijerski položaj koji u njegovo doba ima više protokolarnu vlast nego stvarnu? Teško je reći, no Putin se ne miri s političkom mirovinom smatrajući da je on najbolje što se Rusiji moglo dogoditi u novijoj povijesti. Pitanje je, međutim, hoće li Rusija biti spremna za još jedan Putinov mandat i hoće li svjetske prilike ići na ruku Putinovoj trećoj kandidaturi?</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Štetan prijedlog</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Izjava novog predsjednika SDP-a da će se ta stranka, ako pobijedi na predstojećim parlamentarnim izborima, zauzeti za to da se Hrvatima u BiH ukine glasovanje na izborima ili referendumu u Hrvatskoj, otvorila je nekoliko pitanja koja se tiču hrvatskog Ustava, izbornog zakonodavstva te položaja i prava hrvatskog naroda u BiH. </p>
<p>To očitovanje novog čelnika SDP-a došlo je nakon objavljivanja odluke Ustavnog suda koji je prije nekoliko dana ukinuo šest godina staru odredbu po kojoj pravo sudjelovanja na referendumu imaju isključivo hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj. Ustavni sud je u obrazloženju presude kazao da svaki hrvatski državljanin ima ista prava kao i drugi te da ne može biti diskriminacije po osnovi prebivališta. </p>
<p>Budući da se problematiziranje glasovanja Hrvata u BiH uglavnom uvijek događa uoči izbora, zanimljivo je vidjeti koliko postotak zastupnika u Hrvatski sabor dolazi iz famozne, XI. izborne jedinice. Prema službenim podacima, na parlamentarnim izborima potkraj 2003. u Sabor su izabrana 152 zastupnika, među kojima je osam zastupnika manjina i četiri zastupnika dijaspore. Dakle, Hrvati izvan Hrvatske s četiri svoja zastupnika imaju dvostruko manji utjecaj na krojenje političke slike u hrvatskom parlamentu u odnosu na nacionalne manjine u Hrvatskoj, iako su višestruko brojniji od njih. </p>
<p>U vezi s tim uputno je podsjetiti na to da je i Italija prije nekoliko godina uvela svoju listu za dijasporu koja ima oko tri milijuna ljudi. Italija je tako svom iseljeništvu osigurala fiksnih 12 mjesta u parlamentu i osam u Senatu. Pritom, Hrvatska i BiH nedavno su napokon prihvatile nacrt međudržavnog sporazuma kojim se tamošnjim Hrvatima omogućava i državljanstvo i glasovanje. Taj ugovor još trebaju potvrditi dvije vlade i parlamenti dviju država. Milanovićev prijedlog sada sve to dovodi u pitanje. Taj ugovor i ne bi bio toliko bitan da su Hrvati u BiH u jednakopravnom položaju s druga dva, brojnija naroda u toj državi. Kako to nije slučaj, a to znaju i u SDP-u, hrvatsko državljanstvo, koje doduše Milanović ne dovodi u pitanje, ali uz koje se veže i ustavom određeno pravo glasovanja, Hrvatima u BiH su neka vrsta političke potpore u toj borbi za vlastita nacionalna prava. Ukidati im sada ta stečena prava, značilo bi ostavljati ih u određenom smislu na cjedilu. </p>
<p>Imajući sve to na umu, nema nikakve sumnje da je Milanovićev prijedlog i preuranjen i štetan ne samo za Hrvate u BiH nego i za Hrvatsku, a u krajnjem slučaju i za SDP, s obzirom na to da i ta stranka uvelike planira dobiti dio zastupnika i s liste za dijasporu, što će im sada biti nešto teže.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Velika obmana</p>
<p>Pod plaštem skrbništva za Dioklecijanovu palaču, Benetton se želi domoći lokacije za robnu kuću i pritom namjestiti posao još jednoj talijanskoj tvrtki</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Tko sprječava obnovu Dioklecijanove palače u Splitu, pitaju se gromoglasni zastupnici Benettona i talijanske tvrtke IAR, koja se pokušava predstaviti kao specijalizirana tvrtka za sanaciju spomenika kulture. Grješnici su, dakako, splitski gradonačelnici koji se već desetak godina nisu uspjeli uhvatiti za dobačenu im udicu. A na udici kao mamac pluta dva milijuna eura koje bi slavni Benetton uložio u »obnovu Palače« ako se posao vrijedan 10 milijuna eura povjeri baš toj tvrtki i ako mu se pride dodijeli lokacija za gradnju robne kuće Benetton, po mogućnosti između kuće Jelaska (zdanje nasuprot zgradi HNK) i robne kuće Prima. </p>
<p>Potporu u toj priči Benettonu i IAR-u daju mediji manipulirajući informacijama. Iako zahtijeva vezanu trgovinu, talijanski milijarder Benetton predstavlja se našoj javnosti kao dobročinitelj. Mediji, koji će na stup srama pribiti svakoga tko pokuša nekome dodijeliti posao mimo javnog natječaja, sada odjednom zastupaju interese Benettona i IAR-a. Možda je to nova udica za koju bi se trebao uhvatiti sadašnji gradonačelnik, kojem bi poslije skidali glavu zbog nepoštivanja procedure u dodjeli poslova. Tih 10 milijuna eura trebao bi, naravno, investirati Split, a iznos bi se (valjda) umanjio za dva milijuna ako Benetton dobije lokaciju za robnu kuću. Drugih ponuda nitko nije vidio, pa se cijene poslova ne mogu ni uspoređivati. </p>
<p>A o kojim je poslovima uopće riječ? »Cjelokupna sanacija palače trajala bi pet godina«, tvrde zastupnici IAR-a, a mediji obrazlažu da je riječ o restauraciji. No, i to je tek manipuliranje informacijama. Restauracijama se bave restauratori, a tvrtka IAR se bavi sanacijom kapilarne vlage. Ona bi, dakle, rješavala problem vlage u podrumima Palače, a ne bi restaurirala Palaču, kako je glamurozno najavljeno. A kako bi IAR riješio problem vlage? Injektiranjem, za što bi trebalo izbušiti tisuće rupa u originalnom kamenom zdanju antičke palače i tako je, nesumnjivo, oštetiti. Konzervatori su, dakako, protiv toga, jer problem vlage u podrumima nije tako drastičan kao u kripti San Marca u Veneciji, koji IAR navodi kao svoju referencu. Tamo je to bio jedini izlaz s obzirom na plavljenje Venecije i zaštitu tamošnjih mozaika i fresaka. Primarni problem Palače je rješavanje kanalizacijskog sustava iznad podruma i odvodnje oborinskih voda, što dosad nije učinjeno. Tek tada će se vidjeti koliko vlage ostaje u podrumima i treba li tada primjenjivati tako drastične metode. A injektiranja, zna se, štetna su za spomenike, mijenjaju im strukturu originalne gradnje (primjer karolinške rotonde Sv. Donata u Zadru, zalite betonom), a izaziva i naknadne pogubne efekte (primjer Kneževa dvora u Dubrovniku). Osim kanalizacije i odvodnje oborinskih voda, koje sada natapaju podrume, primarno je riješiti statiku Palače, ali to zainteresirane ne zanima. Uostalom, za to nisu ni specijalizirani. Oni bi tek na brzu ruku uhvatili u mutnome i onda se predstavljali kao restauratori i donatori. </p>
<p>Riječ je zapravo o velikoj obmani kojoj nasjedaju lakovjerni, a možda je koriste promućurni koji u zastupanju tih ideja pronalaze vlastite interese ili su pak u službi nekih političkih potkusurivanja. Kompletna restauracija Palače ne može se obaviti za pet godina (koliko je tu spomenika nataloženo kroz stoljeća). To je svima jasno, kao što je jasno da se Benetton, pod plaštem skrbništva za splitsku kulturnu baštinu, samo želi odmoći lokacije za robnu kuću i pritom namjestiti posao još jednoj talijanskoj tvrtki. Skrbnički, nema što! Samo, za koga?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Usmjerimo cjelokupni razvoj Hrvatske u društvo znanja </p>
<p>Rezultati naših znanstvenika i njihovo sudjelovanje u europskim okvirnim programima FP6 i FP7 značajni su pomaci u razvoju znanosti</p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>Nakon što je svjetska godina fizike bila posvećena Albertu Einsteinu, sljedeća je godina bila proglašena godinom našeg istaknutog znanstvenika i humanista Nikole Tesle. Možda će ti značajni događaji uputiti poruku mladim naraštajima da čovječanstvo za svoj napredak duguje kreacijama i stvaralaštvu velikana znanosti. Mnogi su znanstvenici objavljivanjem rezultata svojih znanstvenih istraživanja već ranije dali znatan doprinos znanosti u Hrvatskoj. Danas je, međutim, znanost u mnogo boljem položaju nego u vrijeme mnogih naših umirovljenih znanstvenika, s obzirom na znatno primjerenije uvjete za znanstveni rad i razumijevanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.</p>
<p>Svjesno važnosti znanosti i znanstveno-istraživačkog rada, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa konkretnim mjerama i programima nastoji što više osigurati odgovarajuće uvjete za rad znanstvenika i istraživača u domovini, te mogućnosti razmjene znanja i ideja s njihovim kolegama u inozemstvu. Jednako je tako važno, ako ne i više, da se mladim stručnjacima stvore slični uvjeti za istraživanja kakve imaju i mladi znanstvenici u inozemstvu. Osim toga, pokrenuti su i projekti povratka znanstvenika iz inozemstva i umrežavanje sa znanstvenom dijasporom, kao i poticanje izvrsnosti u suradnji s Nacionalnom zakladom za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj Hrvatske i Svjetskom bankom, te stvaranje Hrvatskog znanstvenog portala kao sveobuhvatnog mrežnog poslužitelja.</p>
<p>Prema svemu, rezultati naših znanstvenika objavljeni u eminentnim znanstvenim časopisima u zemlji i inozemstvu i sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u europskim okvirnim programima FP6 i FP7 značajni su pomaci u razvoju znanosti našeg ministarstva, te pokazuju da naša znanost već danas u velikoj mjeri funkcionira u sklopu EU-a. Takvo mišljenje potkrepljuju i rezultati Drugoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva održanog u Splitu od 7. do 10. svibnja.</p>
<p>Pozitivno ozračje Kongresa koji je bio organiziran u pet tematskih cjelina (Europski i međunarodni projekti, Suradnja s gospodarstvom i tehnologijski projekti, Razvoj znanstvenih institucija, Strateški okvir razvoja znanosti do 2010. i Privlačenje pozornosti medija na znanstvene teme i istraživanja), rezultiralo je razmjenom korisnih ideja i konstruktivnim dijalozima znanstvenika iz različitih područja znanosti iz zemlje i inozemstva. Posebna je pozornost bila posvećena mladim znanstvenicima koji su punopravno i aktivno sudjelovali u radu svih tematskih cjelina. Tijekom Kongresa bilo je važno sudjelovanje i kolega iz gospodarstva, a održan je i Gospodarski forum Partnerstvom do gospodarstva znanja, koji je moderirao državni tajnik Vikić Topić, a na kojem su sudjelovali Ivan Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, C. Ege, državni tajnik ministarstva gospodarstva i rada Savezne pokrajine Saarland (Njemačka), Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije, Željko Čović, predsjednik Uprave Plive, i Darko Huljenić, član Uprave Ericssona Nikole Tesle.</p>
<p>Prema izjavama sudionika Kongresa, komunikacija je među znanstvenicima tekla u tolerantnoj i konstruktivnoj atmosferi. Tome su posebno pridonijeli dužnosnici resornog ministarstva, Slobodan Uzelac i Dražen Vikić Topić, kako je u Novom listu naglasio Saša Zelenika, i sam sudionik i moderator sekcije Kongresa. </p>
<p>Posljednjeg dana Kongresa, 10. svibnja, održana je plenarna sjednica na kojoj je donesena Deklaracija da se zaključci svih tematskih cjelina provedu u djelo. Tu su deklaraciju potpisali nositelji najodgovornijih dužnosti u sustavu hrvatske znanosti obvezujući se da će osigurati realizaciju zaključaka svih akcijskih planova sa ciljem profiliranja Hrvatske u društvo znanja do 2010. godine.</p>
<p>U skladu s razvojem znanosti u nas govore i stihovi našeg istaknutog pjesnika Vladimira Nazora: »Što ja sanjah, ti ćeš i uradit moći«.</p>
<p>Autorica je doktorica znanosti, znanstvena savjetnica u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Park postao parkiralište</p>
<p>Pisac ovih redaka najprije je namjeravao napisati tekst pod naslovom »Hoće li park postati parkiralište«, no zbog brzog razvoja »događaja« u osječkom Perivoju kralja Tomislava morao je naslov promijeniti u »Park postao parkiralište«. Kako je poznato, riječ je o vrijednom osječkom parku, hortikulturnom spomeniku neobično velike vrijednosti, posebno zaštićenom objektu. </p>
<p>Razvoj »događaja« zbivao se ovako. Novi vlasnik zgrade u Europskoj aveniji 2, koja se nalazi na samom rubu Perivoja, počeo je dugo priželjkivanu i hvale vrijednu obnovu te zgrade. Da bi se obnova mogla obaviti, izvođač radova osigurao je pristup do dvorišta zgrade. Taj pristup vodi kroz put koji se nastavlja u Perivoj. Put je dosad bio zaštićen s tri stupića koji su onemogućavali pristup vozilima u park. Izvođač radova je uredno ogradio objekt i uredno napravio pristupni prilaz za svoja vozila do dvorišta objekta. No sada je ostavljen prolaz vozilima do samog Perivoja. Kako sam puteljak vodi do teniskih igrališta, kojima upravlja osječko komunalno poduzeće Športski objekti, vozači automobila počeli su upotrebljavati dio još neuređenog igrališta kao parkirni prostor.</p>
<p> Svratio sam pozornost čelniku Športskih objekata na neprimjerenost takvog rješenja. Športski objekti su brzo djelovali na ispravan način. Zabranili su i onemogućili upotrebu svog prostora kao parkirnoga. To, naravno, nije spriječilo mnoge neodgovorne vozače da u samo srce Perivoja dolaze sa svojim limenim ljubimcima i tamo ih parkiraju. </p>
<p>Pišem ovaj tekst u najboljoj namjeri da spriječi uništavanje najljepšeg i najvrjednijeg osječkog perivoja. Svi odrasli građani Osijeka trebali bi biti svjesni da, za dobro svih nas, naše djece i unučadi, generacija koje tek dolaze, trebamo sačuvati golemo blago koje naš grad ima, njegove perivoje.</p>
<p>Također, želim svratiti pozornost svima koji mogu pozitivno djelovati da pridonesu očuvanju osječkih perivoja, osobito Perivoja kralja Tomislava. Želim na to upozoriti vozače, sve građane, gradsko poglavarstvo, ustanove i udruge za zaštitu okoliša, komunalna poduzeća i komunalne redare, Hrvatske ceste i policiju. </p>
<p>Darko Fischer, Osijek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Ljubav i pažnja prema limenim ljubimcima</p>
<p>Na tradicionalnom okupljanju sudjelovalo je 120 vozila </p>
<p>Više od 120 antiknih automobila i motocikala proteklog je vikenda mamilo poglede znatiželjnih Zagrepčana. Na dvodnevnom međunarodnom 22. Oldtimer rallyu zagrebačkim su ulicama prodefilirala vozila stara i do 80 godina.</p>
<p>Tradicionalno okupljanje zaljubljenika u raritetnih prometala kulminiralo je u nedjelju kada su se na završnoj svečanosti ispred hotela Antunović okupili svi sudionici. »Tradicionalni susret starodobnih vozila dokaz je naše velike ljubavi i entuzijazma prema tehnici, mehanici i vremenu u kojem je sve još imalo 'dušu'«, pojašnjava razloge okupljanja Radovan Marjanović Kavanagh, predsjednik Oldtimer kluba Zagreb, organizatora druženja. U paradi su, dodaje, mogla sudjelovati sva vozila proizvedena do 1977. godine.</p>
<p>Najstariji oldtimer na rallyju vlasništvo je Željka Skukana, jednoga od rijetkih sudionika koji je prisustvovao svim dosad održanim okupljanjima. Njegov limeni ljubimac, Ford A Phaeton, proizveden je 1927. godine, a u njegovu restauraciju uložio je sedam godina i pet tisuća radnih sati. »Ford je, što se proizvodnje automobila tiče, zadužio čovječanstvo i to je bio glavni razlog zašto sam poželio svu svoju ljubav prema vozilima posvetiti automobilu te marke. Do 1930. proizvedeno je čak 20 milijuna takvih vozila, a cijena im je bila jednaka mjesečnoj plači prosječnog radnika. Danas je njegova vrijednost neprocjenjiva«, kaže Skukan i ističe kako na otvorenoj cesti njegov ford bez problema razvija <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 120 km/h.</p>
<p>Vlasnici tih raritetnih automobila najmanje vole pričati o vrijednosti njihovih vozila. Novac je tu, kažu, najmanje bitan, a uvjeti pod kojima bi se od njih odvojili jednostavno ne postoje. Sate i sate slobodnoga vremena potrošili su na uljepšavanje i njegovanje vozila, često i sami proizvodeći potrebne dijelove, jer se originalni ne proizvode već desetljećima. Jedini motiv pritom im je neizmjerna ljubav i entuzijazam.</p>
<p>Karlovčanin Boris Tuđan ponosan je vlasnik Jeep Ford GPW-a, vojnoga vozila proizvedenog 1943. godine. Kao padobransko vozilo 82. američke padobranske divizije sudjelovalo je u II. svjetskom ratu u ratnim akcijama u Normandiji. »Cijela obitelj 'opsjednuta' je vojnom opremom i pomagalima. Dugotrajnim istraživanjima prikupili smo sve originalne dijelove i opremu, a još samo uz manje dorade vozilo će izgledati u potpunosti kao u Normandiji«, priča Tuđan pozirajući u punoj ratnoj spremi američke padobranske divizije. </p>
<p>Po uzoru na češke turiste</p>
<p>Jedina trokolica među automobilima bio je 53 godine star češki Velorex. Vlasnik Rudolf Klipcer kao dječak se divio tom automobilu u kojemu su Česi dolazili na more i prije 17 godina odlučio je nabaviti ga. Nakon pet godina restauracije i puno uloženog truda, simpatičnu je trokolicu osposobio za nova putovanja na more. »Kao što se meni danas smiju djeca kad vide moj autić i ja sam se smijao češkim turistima«, prisjeća se Klipcer. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Bolje voziti bicikl nego ići pješice</p>
<p>U edukacijski projekt uključeno je 16 škola iz Hrvatske</p>
<p>Na završnom natjecanju u vožnji biciklom po poligonu s preprekama, u subotu su na Cvjetnom trgu dvostruku pobjedu odnijeli učenici iz Ogulina: Maja Žagar i Nikola Tongović. Finalno natjecanje, na kojemu je sudjelovalo 68 učenika iz cijele Hrvatske, čije su škole uključene u projekt »Biciklom u školu«, organizirala je udruga »Bicikl«. </p>
<p>»U edukacijski projekt uključeno je 16 škola iz Hrvatske, u kojima smo osnovali biciklističke jedinice. Njihov primarni cilj je upozoriti lokalnu zajednicu na nedostatak biciklističkih staza, parkirališta za bicikle, te na sve eventualne prometne probleme«, rekao je predsjednik udruge »Bicikl«, Damir Širola. Vožnja na poligonu nije bila zahtjevna za devetogodišnju Ivanu Tuškanac iz Ogulina, koja kaže kako je jedina malo teža prepreka vožnja po daski, te vožnja s košaricom punom bombona. Pobjednica iz Ogulina Marija Žagar rekla je kako uživa u vožnji biciklom i koristi ga kao prijevozno sredstvo do škole. »Bolje je biciklom, nego pješke«, ističe Marija.</p>
<p>Do škole radije biciklom putuje i Antonio Grbeša iz Bilja. »Nadamo se da ćemo uskoro dobiti i parkiralište za bicikle uz školu, pa ga više neću morati ostavljati kod prijatelja«, kaže Antonio. Na završnom natjecanju poznavanje prometnih znakova pokazala je i skupina Ivančice iz vrtića Botinec, koja sudjeluju u pilot projektu »Biciklom u vrtić«. </p>
<p>Prema riječima Damira Širole, u planu je i širenje edukacije za djecu vrtićkog uzrasta. Nakon učeničkog natjecanja održana je i »Zagrebačka žbica«, vožnja biciklima kroz središte grada. »Udruga Bicikl organizira i akciju posudbe bicikala, za sve građane koji su još uvijek neodlučni žele li na posao svakoga dana, umjesto automobilom, putovati biciklom«, dodao je Širola.</p>
<p>U školu Bilje 90 posto đaka putuje biciklima</p>
<p>Posebnu nagradu na natjecanju dobila je Osnovna škola Bilje, za veliki doprinos promicanju projekta Biciklom u školu na području cijele Baranje. »U našoj školi za natjecanje se pripremalo 98 učenika od četvrtog do osmog razreda, a u Zagreb smo došli s 13 najboljih vozača. Na nastaavu u našoj školi 90 posto učenika stiže biciklima, a svakog mjeseca organiziramo biciklijadu na razini Županije« istaknula je ravnateljica Snježana Lakner. </p>
<p>Anita Končar / Ma.B.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Perlice mira i zadovoljstva</p>
<p>U Domu za stare i nemoćne »Sveta Ana« u Sopotu srijedom se održavaju radionice izrade nakita koje organizira Gerontološki centar. Tu su i tečajevi za građane treće životne dobi koji nisu stanari umirovljeničkih domova. Ideja o radionici nakita nastala je slučajno. »Došle su mi polaznice drugih radionica u Domu i rekle da žele naučiti raditi nakit, pa sam se sjetila svoje poznanice Ljerke Domić koja je pohađala takav tečaj«, objašnjava voditeljica radionice Jasenka Šafer. Radionica je okupila deset umirovljenica, koje već tri mjeseca vrijedno izrađuju unikatni nakit. »Život u mirovini nisam željela provoditi kod kuće i zato sam krenula na tečajeve. Nakit sam naučila raditi u Samoborskom muzeju. Pohađam i tečajeve slikanja u Pučkom otvorenom učilištu«, kaže gospođa Domić, »učiteljica« grupe. Njezin stav dijele i ostale članice, aktivne i u drugim radionicama. »Meni je dan prekratak, ali napokon radim ono što volim i za što nisam imala vremena za radnog vijeka«, priznaje s osmijehom. Na pitanje što su, osim zavidne vještine, dobile pohađanjem radionice, članice grupe jednoglasno odgovaraju - zadovoljstvo i mir. Zamijenile su večernje gledanje televizije vještim nizanjem perlica i stvorile unikatne primjerke nakita, koje su već izlagale i prodavale za blagdane. Za izradu jedne ogrlice, ističu, potrebno je tridesetak sati rada. [Ma.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sljedeće godine prošćenje na boljoj lokaciji</p>
<p>U sklopu proslave Dana Međimurja, 9. i 10. lipnja, u Maksimiru je održano dvanaesto Međimursko prošćenje. Uz promotivne štandove s prehrambenim i ukrasnim proizvodima posjetitelji su mogli vidjeti i nastupe međimurskih KUD-ova - Kotoribe i Zasadbrega. Organizator, zavičajno društvo »Međimurje« Zagreb, ni ove godine nije uspio dobiti bolju lokaciju za održavanje manifestacije. Osim dvosatne subotnje promocije na Trgu bana Jelačića, program se održavao na parkiralištu uz zapadnu tribinu stadiona »Maksimir«. »Smatram kako ovaj prostor nije adekvatan za održavanje kulturno-umjetničkog programa, a niti za prodaju prehrambenih proizvoda«, požalila nam se prodavačica medarskih proizvoda Andreja Komarek i dodala kako je Strossmayerovo šetalište bila najbolja lokacija do sada. I međimurski župan Josip Posavec na otvorenju je uputio kritiku prisutnom gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je za prošćenje obećao maksimirski park. [M.To.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Liker od mlijeka oduševio Zagrepčane </p>
<p>Posjetiteljima su ponuđeni proizvodi kojih nema u trgovačkim centrima</p>
<p>Domaći, s ponosom kažu proizvođači, seljački proizvodi! Sir, pršut, kulin, med, pekmez, likeri, rakije, slastice... Sajamska priredba Proizvodi hrvatskoga sela, održana protekloga vikenda na Prisavlju, okupila je 230 izlagača, dvostruko više nego lani. Kušali su Zagrepčani, rekao bi dr. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta, ono najvrjednije što dolazi iz hrvatskoga sela. </p>
<p>»Potrošačima se nude proizvodi koje ne mogu kupiti u trgovačkim cetrima«, objasnit će Kovačić. Ovogodišnji je, uz Agrarno savjetovanje d.o.o. i potporu sedam hrvatskih županija, organizirao Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo. Zagrepčani, koji su ga posjetili, nisu krili zadovoljstvo! </p>
<p>»Super! Drago mi je što sam došao! Ne sjećam se kad sam zadnji put probao ovako dobru makovnjaču! Fala Bogu da se nešto takvo organizira«, komentirao je Ivan Balenović dok je u sparnome šatoru Boćarskoga kluba Zrinjevac obilazio štandove sa suprugom Helenom. »Gle ovaj kruh! Krasan je! Da si zememo jednoga?!«, prolazeći pored štanda Zelinčanke Nade Čegec upitao je suprugu Mladen Bubanović. »Kruh je od ekološkoga kukuruza, raži i pšenice, a pečen je u krušnoj peći«, uslijedio je odgovor gospođe Nade, čija obitelj ima potvrdnicu ekološkoga proizvođača. »Kruh je izvrstan!«, dobacila je sa susjednoga štanda Mira Haluga. Njezina obitelj proizvodi, uz rakije, jabučni ocat »Kap zdravlja«, zaštićenu robnu marku Zagrebačke županije. »Ucjenjivali su nas u hladnjači! Otkupili bi jabuke za dvije, a prodavali po 17 kuna. Prekipjelo nam je i rekli smo - dosta! Počeli smo proizvoditi jabučni ocat i kalvados. U početku su ljudi bili nepovjerljivi, ali sada znaju za naše proizvode i kupuju ih!«, kaže gospođa Haluga. </p>
<p>»Čvarkuše su odlične! Trebalo bi češće organizirati ovakve priredbe«, zamoljena za komentar sajma odgovorila je Lidija Hudetz. Kući je ponijela sir, med, vino, kolače... Nepca Zagrepčana mamili su i voćni likeri. Velikogoričanka Vesna Brigljević kaže da su se najviše tražili likeri od ruže i rogača, koji se rijetko proizvode, te standardni orahovac i višnjevac. Kušao se, na štandu obitelji Đorđević iz Koprivnice, i liker od mlijeka. »Recept sam pronašla u kuharici svoje svekrve, star je više od stotinu godina. Kada smo prvi puta proizveli liker, onako za probu, ljudi su njime bili oduševljeni. Sada smo previše ljubomorni na njega pa ga, unatoč potražnji, ne želimo komercijalizirati. Nudimo ga na raznim izložbama i sajmovima - samo na kušanje«, kaže Katarina Đorđević.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Podolcu prijeti izumiranje </p>
<p>»Dobro je što djeca mogu vidjeti životinje i s njima ostvariti kontakt, lakše će shvatiti da krava nije plave boje«, komentirala je u nedjelju Nevenka Pavlović Cvetko, posjetivši 1. izložbu hrvatskih pasmina domaćih životinja. Na savskome nasipu na Prisavlju, pred znatiželjnim dječjim pogledima, našla se dravska guska, kokoš hrvatica, zagorski puran, lička i krčka pramenka, istarska ovca, hrvatski posavac i hladnjokrvnjak, slavonsko-srijemski podolac, istarsko govedo... »Super je! Volim hraniti životinje!«, rekla je desetogodišnja Iva Pavlović Cvetko, a pet godina mlađi Tin Frančević sramežljivo je dodao: »Konj je najljepši!«. »Tin voli životinje, a ovakve ne možemo vidjeti u zoološkom vrtu«, rekla je njegova majka Marijana Frančević. </p>
<p>U Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, postoje 44 autohtone pasmine. »Nažalost, 35 posto tih pasmina je ugroženo, prijeti im izumiranje. Trenutno je najugroženiji slavonski podolac, a zanimljivo je da turopoljske svinje ima više u Austriji nego Hrvatskoj«, kaže mr. Miljenko Ernoić, moderator u nedjelju održana okrugloga stola »Važnost hrvatskih pasmina domaćih životinja za seoski prostor«. </p>
<p>»Trebamo sačuvati tradicijski uzgoj domaćih životinja zbog njihovih genetskih svojstva, agroekološke važnosti i kulturno-povijesne vrijednosti«, ističe Ernoić. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Za peruanskog golokožog psa do četiri tisuće eura!</p>
<p>Ovog je vikenda 25 tisuća ljubitelja pasa posjetilo Zagreb, pa je to ujedno velika turistička promocija Hrvatske </p>
<p>Njemački ovčari, retriveri ili, pak, dalmatineri vrijedni stotine tisuća eura u subotu i nedjelju viđeni su na Europskoj izložbi pasa u Zagrebu. No, koliko su i jesu li uistinu toliko vrijedni zapravo je teško procijeniti, jer njihovi vlasnici, objašnjava predsjednik Hrvatskoga kinološkog saveza Damir Skok, ionako ih ne prodaju. </p>
<p>»To su nagrađivani šampioni i njihovu vrijednost teško je procijeniti, ali unatoč milijunima kinolozi svoje ljubimce ne prodaju«, kaže Skok i nastavlja da je kod takvih velikih iznosa zapravo riječ o raznim »nemoralnim« ponudama zainteresiranih »multimilijardera«. </p>
<p>Uzgajivači takvim ponudama ne razbijaju glavu, već se bave prodajom štenaca iz vrhunskih legla, što naravno ovisi o nagradama osvojenim na raznim sličnim priredbama. Cijena psića ovisi o tome koliko je truda potrebno uložiti u uzgoj neke pasmine, pa tako među skupljim štencima Skok izdvaja pasminu engleskog buldoga, čija cijena se kreće između 1500 i 2000 eura. </p>
<p>Od 300 pasmina, koliko ih je posjetilo Zagreb, najviše je bilo labradora, retrivera, dobermana i kineskih kukmastih pasa - izgledom vrlo neobične, ali u svijetu sve češće vrste. No, našlo se tu i vrlo rijetkih pasmina poput peruanskoga golokožog psa, kojih u svijetu ima svega tisuću, od čega 400 u Finskoj, gdje su vrlo popularni. </p>
<p>»Putujem cijelom Europom i moji psi su osvojili brojne nagrade, pa štence prodajemo između 1700 i 4000 eura«, kaže vlasnica Paivi Laakkonen iz Finske. </p>
<p>Od vrlo rijetkih pasmina u Zagrebu su se još našli i majmunski pinčeri, norveški sivi psi za losove, kao i norveški nacionalni psi - norsk buhundi. Također, među tristo pasmina našle se tu i šest hrvatskih autohtonih pasmina, a najpoznatiji među njima, dalmatinski psi, bili su maskote ovogodišnje zagrebačke izložbe. No, na izložbi su se posjetitelji mogli upoznati i s ostalim manje poznatim hrvatskim pasminama: istarski kratkodlaki i istarski dugodlaki gonič, posavski gonič, hrvatski ovčar i tornjak. </p>
<p>Euro Dog Show 2007, cijenjena međunarodna izložba na kojoj je 113 sudaca ocjenjivalo 10.500 pasa iz cijeloga svijeta, prvi put je održana u Hrvatskoj, na Zagrebačkom velesajmu. </p>
<p>»Domaćinstvo ovako značajnoga europskog događaja u svijetu kinologije je zapravo veliko priznanje Međunarodne kinološke organizacije«, kaže Damir Skok, koji smatra da je Zagreb potpuno opravdao njihovo povjerenje. Dodaje da je 25 tisuća ljudi iz cijelog svijeta ovog vikenda posjetilo Zagreb, pa je to i vrlo važna turistička promocija Hrvatske. Za show se akreditiralo više od 250 novinara, pa su slike s velike hrvatske izložbe obišle čitav svijet.</p>
<p>Farfallina je najljepša </p>
<p>Njemačka harlekinska doga Sun della baia azzura, od milja zvana Farfallina, najljepši je pas zagrebačkog Euro Dog Showa 2007. Ova trogodišnja ženkica, najljepša od najljepših, ljubimica je svoje vlasnice Silvane Marcoline Donati, a na europsku izložbu stigle su iz susjedne Italije. U izboru pak najljepše autohtone hrvatske pasmine, prvo mjesto pripalo je popularnom dalmatinskom psu. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hrvatski inovatori na INPEX-u osvojili 10 odličja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija i novih proizvoda INPEX, održanoj u Pittsburghu, devet hrvatskih inovatora i poduzetnika osvojilo je 10 odličja u konkurenciji 1500 izložaka iz SAD-a i još 14 zemalja svijeta, izvijestili su iz Hrvatskog saveza inovatora (HSI).</p>
<p> Hrvatski inovatori na najvećoj svjetskoj izložbi nastupaju već 14 godina, a svoj peti nastup Nikola Petković je okrunio nagradom za životno djelo u inovatorstvu. On je izložio Univerzalni gradski kanal. Dva zlatna odličja dobili su Jasenko Josipović za SIPOK R-sistem i Vladimir Jovanović za Sustav bežičnih elektronskih registarskih tablica.</p>
<p>Srebrna odličja osvojili su Pavao Potočki za Elektronski boks, Rosa Ferinčević za Vaginalete, Ivica Majdak i Veljko Kurlc za Hopla stolac, student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Davorin Vlašić za Personaliziranu rasvjetu hodnika te Zdravko Gaberšnik za SCROSS-numeričku igru na ploči, koji je uz to osvojio i jedno brončano odličje. </p>
<p>Za Zaštitu od zasljepljivanja automobilskim svjetlima Petar Velicki također je dobio odličje brončanog sjaja. U HSI-ju kažu da su hrvatski inovatori na INPEX-u predstavili inovacije razvijene do razine gotovih proizvoda spremnih za komercijalizaciju na tržištu, pa su i poslovni kontakti ostvareni na izložbi bili vrijedni i brojni. Tako je Pavao Potočki svoj Elektronski boks predstavio uglednom proizvođaču opreme za borilačke sportove, tvrtki Everlast iz koje su najavili otkup licence. Velike izglede za komercijalizaciju imaju i dječji stolac Hopla i Vaginaleta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Natječaj za vukovarski vodotoranj</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Potkraj lipnja, dogovorili su se vukovarska vlast i Udruženje hrvatskih arhitekata, bit će raspisan natječaj za izradu idejnog rješenja prema kojem bi se trebao obnavljati vukovarski vodotoranj i njegova okolica. U državnom proračunu za natječaj je osigurano 600.000 kuna, natječaj će trajati četiri mjeseca, a rezultati će biti objavljeni do 10. listopada. [G. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Slab potres kod Kraljevice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu su u 20.38 sati seizmografi Seizmološke službe Hrvatske zabilježili vrlo slab potres s epicentrom u riječkom zaljevu, dva kilometra zapadno od Kraljevice, a 11 kilometara jugoistočno od Rijeke. Magnituda potresa iznosila je 2,3 po Richteru. Potres se neznatno osjetio u Rijeci. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pao zrakoplov bivšeg predsjedničkog kandidata</p>
<p>MANAGUA</p>
<p> - Zrakoplov, u vlasništvu nekadašnjeg nikaragvanskog predsjedničkog kandidata Edéna Pastore srušuio se u nedjelju tijekom testnog leta u Acahualinci, predgrađu nikaragvanskog glavnog grada. Pilot i jedan putnik su preživjeli pad te su prevezeni u lokalnu blonicu gdje se uspješno oporavljaju od zadobivenih ozljeda. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mađari srušili rekord u ljubljenju</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Mađari su srušili svjetski rekord u simultanom ljubljenju u subotu kada je više od 6.400 parova spojilo usta na nekoliko sekundi na zabavi ispred zgrade parlamenta. Mađarska se natječe s Filipinima u istovremenom ljubljenju od 2004. godine kada se 5.327 parova poljubilo u Manili, nakon čega je 2005. slijedio novi rekord u Budimpešti, te ponovno u Manili u veljači gdje su se poljubila 6.124 para. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bijeli automobili su najsigurniji</p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> - Crni automobili češće sudjeluju u prometnim nesrećama, a oni bijeli su najsigurniji, prema rezultatima australskog istraživanja. Centar za istraživanje prometnih nesreća pri sveučilištu Monash u Melbourneu pozabavio se odnosima između opasnosti od nesreće i 17 boja automobila uzevši u obzir policijska izvješća. Moguće je izvesti znatnu statističku podudarnost. Istraživači su zaključili da je opasnost od nesreće za volanom crnog automobila usred bijela dana 12 posto viša nego za volanom bijelog automobila. Nakon crnih, dolaze sivi pa srebrni, plavi i crveni. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Otvorena TGV-ova linija Pariz-Strasbourg</p>
<p>STRASBOURG</p>
<p> - Nova željeznička pruga prema Njemačkoj i istočnom dijelu Europe za francuski vlak velikih brzina TGV, koji vozi 320 kilometara na sat, inaugurirana je u subotu u Strasbourgu, najvećem gradu istočne Francuske. Linija Pariz-Strasbourg povezuje tako glavni grad pokrajine Alsace i glavni francuski grad za 2 sata i 20 minuta, premda je prva vožnja u subotu trajala 26 minuta dulje. Na gradnji pruge, koja je stajala četiri milijarde eura a trajala pet godina, radilo je oko 10.000 ljudi. Pruga je napravljena od 78.000 tona čelika što je dosta za gradnju osam Eiffelovih tornjeva. Uz prugu je postavljeno 20 postaja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vijetnam oslobodio cyber disidenta</p>
<p>HANOI</p>
<p> - Samo dva tjedna prije povijesnog posjeta vijetnamskog predsjednika Sjedinjenim Državama, Vijetnam je iz zatvora pustio jednog od najpoznatijih disidenata. Nguyen Vu Binh (39) pušten je iz zatvora u skladu s predsjedničkom amnestijom. Binh, nekadašnji novinar, jedan je od prvih vijetnamskih »cyber-disidenata«, kritičara vlasti koji se služio internetom za širenje svojih demokratskih ideja. Krajem 2003. osuđen je zbog špijunaže na sedam godina zatvora i tri godine kućnog pritvora. Sud je tvrdio da je prikupljao protuvladine podatke i dokumente za »reakcionarne organizacije u egzilu«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Devet godina potkradala Grad radi Elvisovih ploča</p>
<p>ZAGREB/LONDON</p>
<p> - Nekoliko tisuća rijetkih ploča i snimaka pjesama legendarnog Elvisa Presleyja, kupljenih za više od 500.000 funti, što ih je jedna pjevačeva obožavateljica devet godina krala od svojeg poslodavca, bit će u nedjelju ponuđeni na dražbi, prenose britanski mediji. Julie Wall, blagajnica zaposlena u općinskom vijeću u North Kestevenu, u britanskom Lincolnshireu, koja je novac godinama uzimala od prihoda od naplate parkirališnih mjesta, u zatvoru od listopada 2005. kada je otkrivena njezina prijevara, a predmeti što ih je kupila općinskim novcem bit će ponuđeni u nedjelju na dražbi te se očekuje da će se za njih uspjeti prikupiti oko 150.000 funti. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Akademija za 21. stoljeće</p>
<p>Ta slavna institucija, najstarija u ovom dijelu Europe, budućnost gradi na povezivanju s društvenom zajednicom, poduzetništvom i ekonomijom</p>
<p>Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u svoje drugo stoljeće zakoračuje sa sjećanjem na prošlost, obogaćena svim vrijednostima koje su stvorile generacije umjetnika, njezinih profesora i studenata. Prošlost, sadašnjost i budućnost simbolički će se preplesti na proslavi stote obljetnice, u ponedjeljak, 11. lipnja. Akademija s dekanom, profesorom Slavomirom Drinkovićem, akademskim kiparom, na čelu, usmjeruje se prema budućnosti sa snažnom vizijom kako bi ta slavna institucija, najstarija u ovom dijelu Europe, trebala djelovati u 21. stoljeću.</p>
<p>Vizija prije svega počiva na osvještenosti pozicije umjetnika u današnjem društvu. On nije osamljeni romantičar kojega društvo ne razumije. Ono ga itekako može razumjeti, istaknut će Drinković. Razumijevanje se ostvaruje kroz otvaranje Akademije prema vanjskom svijetu, te njezinu integriranju u društvu. Drinković je svjestan da je umjetnost proizvod najviše cijene, za kojega se grade hramovi budućnosti. Stoga se planira povezivanje s društvenom zajednicom, poduzetništvom i ekonomijom. Jedan od odličnih primjera poduzetničkoga podupiranja umjetnosti je inicijativa obitelji Essl, koja posjeduje Muzej u Klosterneuburgu u blizini Beča sa značajnom zbirkom moderne i suvremene umjetnosti. Nagrada Essl koju je obitelj ustanovila kao potporu mladim umjetnicima iz srednje i jugoistočne Europe, velik je poticaj studentima zagrebačke Akademije. Drinković najavljuje vlastite Akademijine projekte, koji će se temeljiti na iskustvu hrvatske situacije, a ostvarit će se u suradnji s domaćim gospodarstvenicima i poduzetnicima. </p>
<p>Akademija će nadalje pomoći da znanja koja su potrebna mladom umjetniku, a ne može ih steći u okrilju matične institucije, da ih pronađe na drugim fakultetima u okviru zagrebačkoga Sveučilišta. Ako se radi o obradi i specifičnostima drva, informacije će ponajprije dobiti na Šumarskom fakultetu. Zaštita autorskih prava vrlo je ugrožena, stoga će suradnja s Pravnim fakultetom puno pomoći u snalaženju u realnim situacijama. Danas se umjetnost ne može promicati bez dobroga marketinga - tu će uskočiti Ekonomski fakultet. </p>
<p>Umjetnik se može, dakako, biti i mimo akademije. Fluidni trenutak nadahnuća, nerv kreativnosti se posjeduje ili ne posjeduje, te se ne može steći, niti preuzeti od nekoga. Ipak, akademija daje slobodu, ona je utočište, rasadnik onih koji imaju snove biti umjetnicima, mjesto izmjene iskustava i usvajanja neophodnih osnova i znanja.</p>
<p>Slavomir Drinković ističe kvalitetu programa slikarskoga, kiparskoga, grafičkoga, nastavničkoga, restaurtorskoga odsjeka, te Odsjeka za animirani film i nove medije. Posljednja dva osnovana su za dekanskoga mandata Dubravke Babić. Na Akademiji predaje sedamdesetak profesora, vrhunskih umjetnika i znanstvenika. Male klase omogućuju bolji i prisniji rad mentora sa studentima. Kvaliteta je prepoznata i u svijetu, pa Akademiju pohode i strani studenti. Drinković napose ističe razmjenu sa Sveučilištem Indiana iz Pensilvanije (SAD).</p>
<p>Za dalji razvitak diplomskih i postdiplomskih studija, a vezano uz Bolonjsku reformu, nužno je širenje prostora Akademije. Za sada je ona smještena u atelierima koje je projektirao Herman Bollé, te u dvorišnoj zgradi nekadašnjega Zemaljskoga rodilišta. Uz navedene zgrade u Ilici 85 diplomska nastava prešla bi i na Ilicu 83 - Dom Slave Raškaj. Na ostalim zagrebačkim lokacijamam, Jabukovcu 10, Zamenhoffovoj 14, odvijala bi se postdiplomska nastava, čime bi se vratila prvotna ideja majstorskih radionica koje su nekoć tamo djelovale.</p>
<p>Terenskom nastavom djelovanje zagrebačke Akademije širi se prostorom Zagreba i drugim dijelovima Hrvatske. Pri tom se surađuje sa županijama, lokalnim zajednicama i nacionalnim tvrtkama.</p>
<p> Tijekom slavlja koje će trajati cijele godine odvijat će se proces pod nazivom »Laboratorij« - izložbe, eksperimentalni projekti i akcije, koje Drinković najavljuje kao projekciju Akademijine budućnosti, ali i budućnosti hrvatske umjetnosti. Akademija će se povezati s Muzejom suvremene umjetnosti, Gliptotekom HAZU, Umjetničkim paviljonom iz Zagreba i raznim tvrtkama. U jesen će se, primjerice, na jednom od jarunskih otoka realizirati muzej na otvorenom sa skulpturama, dok će se ovo ljeto na Hvaru odvijati međunarodni projekt na temu otoka i vode, zahvaljujući kojem će taj dalmatinski otok uskoro resiti više fontana.</p>
<p>Kroz sve svoje aktivnosti, one koje je već ostvarila, te one koje je zamislila, zagrebačka Akademija likovnih umjetnosti dokazuje svoju vitalnost i ozbiljnost. Koliko god da je svaka umjetnička sudbina individualna i zasebna, Akademija pruža kvalitetne temelje, koji pomažu kreiranju dobre startne pozicije novih kreativnih tokova hrvatske umjetnosti.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatska izložba - pravo malo čudo u Veneciji</p>
<p>Velik broj posjetitelja i izrazi oduševljenja svjetlosnim instalacijama Ivane Franke potvrdili su dobar odabir umjetnice za hrvatski nastup u Veneciji </p>
<p>VENECIJA ( Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Nevjerojatan broj posjetitelja, uz čestitke umjetnici Ivani Franke i izraze oduševljenja viđenim, obilježio je subotnje otvaranje hrvatske izložbe na 52. venecijanskome biennalu. Prostor Area Carlo Scarpa u Palači Querini Stampalia bio je prepun toga sparnog popodneva u Veneciji kada je i službeno otvorena izložba svjetlosnih instalacija pod naslovom »Latency« hrvatske predstavnice. Dokaz je to da se radi o zaista dobrom odabiru umjetnika odnosno umjetnice koja je znala ne samo uspostaviti dijalog sa zadanim izlagačkim prostorom, nego i atraktivnošću prezentacije privući brojne znatiželjnike. Među njima su bili kolege umjetnici, novinari, mnogi predstavnici umjetničkog establišmenta iz Hrvatske, ali i svijeta kao i slučajni prolaznici koji su se zatekli na trgu Santa Maria Formosa. </p>
<p>Izložbu su otvorili ravnateljica Fundacije Querini Stampalia Chiara Rabitti te državni tajnik Jadran Antolović iz hrvatskog Ministrastva kulture pod čijim je pokroviteljstvom i ovogodišnji nastup naše zemlje na uglednoj smotri. </p>
<p>Antolović je tom prigodom naglasio kako je organizacija te izložbe bila jedan od prioriteta Ministarstva kulture, ocijenivši je pritom iznimnim događajem, naročito važnim za predstavljanje hrvatske suvremene umjetnosti u inozemstvu. Zanimljive su bile opservacije ravnateljice spomenute zaklade koja je izložbu Ivane Franke nazvala pravim malim draguljom i čudom unutar prostora stare venecijanske palače koji je rekonstruirao slavni arhitekt Carlo Scarpa.</p>
<p> Prostorije što ih je osmislio Scarpa bile su do nedavno u fazi renoviranja te je subotnje otvorenje hrvatskog postava na Biennalu, prema riječima ravnateljice, bilo ujedno i prvo službeno otvorenje tih renoviranih prostora za publiku. </p>
<p>U nedjelju je pak u Veneciji predstavljena i nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Dio izložbe koja se održava u Magazzinima del Sale pod naslovom »Odbrojavanje do otvorenja nove zgrade« jest i skulptura Ivana Kožarića. </p>
<p>Osim hrvataske izložbe tijekom vikenda u suncem okupanoj i pretoploj Veneciji održane su i mnoge druge manifestacije raspoređene po samom središtu grada i obližnjim otocima. Do subote na večer službeno su otvarani i drugi nacionalni paviljoni na Biennalu, no pažnju su privlačila i popratna događanja.</p>
<p> Među njima je zasigurno izložba velikog talijanskog slikara Enza Cucchija u Muzeju Correr koja je prava poslastica za zaljubljenike u slikarstvo i svojevrsna protuteža radovima u službenom programu Biennala, na središnjoj izložbi Roberta Storra, koji su više na nivou dosjetke nego što su to kvalitena umjetnička ostvarenja. U subotu je pak s nestrpljenjem očekivan dolazak glumačke zvijezde Roberta de Nira koji je došao na izložbu posvećenu radu njegova oca Roberta de Nira starijeg, a koja je postavljena u jednoj od manjih galerija u blizini Svetog Marka. </p>
<p>Riječ je o retrospektivi tog američkog umjetnika, ujedno prvoj postavljenoj u laguni kojoj je posvetio jedan rani ciklus svoga stvaralaštva. </p>
<p>Romina Peritz</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Dobitnica Ksenija Marinković</p>
<p>Ksenija Marinković nagradu prima za ulogu Susjede u predstavi »S druge strane« Nataše Rajković i Bobe Jelčića u izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih </p>
<p>Transformacije u profesionalnoj karijeri Ksenije Marinković za hrvatsko kazalište netipično su drugačije od predvidljivih standarda. </p>
<p>Debitirala je kao privlačna glumica izazovne ljepote, savršena u komedijama melodramatskog karaktera. Njezina sluškinja u Vidićevoj Harpi prabaku ima u slatkoj pučanki starinskog teatra. Glas joj se presijavao u bakrenim bojama mitskog zavođenja. Ksenija pjeva grlenu melodiju putene djevojke molijerovskog znaka, brzo se pretvara u hrabru i odrešitu lukavicu.</p>
<p> Potom blista u seriji zavodnica koje fatalno privlače muškarce. Ima jedinstvenu sposobnost da glumi vamp-ženu i da je u isto vrijeme diskretno ironizira. Njezina Nausikaja u Tauferovu Odiseju prostodušna je, osjećajna i uvjerljiva. Kao neka nova dvojnica Marylin Monroe ona je dobronamjerna djevojka. Odana obitelji i prijateljima, čestita je princeza ispunjena nevjericom u bilo čije loše namjere. Staroga neatraktivnog udvarača, lažnih prijatelja, spletkara... sviju koji u njezinoj naivnosti nalaze priliku za razne zloupotrebe. Ksenija Marinković igra djevojke koje doticaji s iskvarenom sredinom izvrgavaju kušnjama u kojima iskazuje moralnu čvrstinu, pouzdanost i sposobnost žrtvovanja. </p>
<p>Unovačena mazohistkinja u Brucknerovu Magic and Loss kao da je preuzeta iz sentimentalne, moralizatorske literarture jednoga razbludnog vremena. </p>
<p>Nenadmašna je interpretkinja žena iz niže srednje klase, sirota kao simbol vrline, djetinjega ženskog izgleda. U odnosu s muškarcem koristi se naivnom koketerijom. Vjesnikovu nagradu »Dubravko Dujšin« za 2006. godinu Ksenija Marinković prima za ulogu Susjede u predstavi »S druge strane« Nataše Rajković i Bobe Jelčića u izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih. U toj se originalnoj kazališnoj poetici Rajković-Jelčić na blistav način spajaju spektri uloga kakve je Ksenija Marinković igrala. Susjeda je kreacija koja obuhvaća minimalistički izraz, stanovitu dokumentarnost, točan sluh za socijalnu osjećajnost na tragu suzdržane britanske glume, ali i raskoš kakvu su u stanju velikodušno ponuditi samo najveće glumačke zvijeri kakva Marinkovićeva jest.</p>
<p> U biti tragičan lik osamljene žene i edipalne majke Ksenija Marinković ostvaruje nizom suptilnih i iznijansiranih efekata. Njezine iznimne mimičke sposobnosti te velika izražajnost lica i očiju zrače najrazličitija raspoloženja i osjećaje. Osobitost ove predstave i uloge koja je obilježila proteklu godinu, jest u premještanju fokusa s fabule na igru s prizorima, igru s riječima, na tajanstvene odnose, na zatamnjenja, skliska i nesigurna mjesta. Dramska lica izmještena su iz udobne zone u sasvim nove ludičke kontekste. Sve izrečeno jednako je važno kao i način na koji je prikazano. Medij glume pokazuje se u vlastitoj težini, s dubinama, iskliznućima, vlastitim osobinama, igrama, odbljescima. Izrazita karakterna glumica, Ksenija Marinković u ovom će krajnje modernističkom radu produbiti vlastitu produhovljenost, izložiti izraženi eros s početka karijere u isto tako raskošnu zatomljenost. Poigravajući se s realnim, ona stvara paralelnu realnost koja je najviši znak odličnosti i svrstava je u niz dobitnika prestižne nagrade »Dubravko Dujšin«. Tako je odlučio Ocjenjivački sud u sastavu Ivica Buljan, Urša Raukar, Pavo Marinković, Nina Kleflin i Helena Braut. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dobitnik Ante Peterlić</p>
<p>Teoretičar filma i redatelj Ante Peterlić nagrađen je za svoj polustoljetni rad na proučavanju filma i prenošenju filmskih znanja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vjesnikova nagrada »Krešo Golik« za životni doprinos filmskoj umjetnosti nastala je iz nagrade »Jelen«, koja je 1995. godine bila dodijeljena Kreši Goliku. Prvi dobitnik (1996. godine) bio je Ante Babaja, a nakon toga nagradu su dobili Fabijan Šovagović, Nikola Tanhofer, Antun Vrdoljak, Branko Lustig, Boris Dvornik, Nedjeljko Dragić, Fadil Hadžić, Tomislav Pinter, Krsto Papić i Zvonimir Berković. </p>
<p>Ovogodišnji ocjenjivački sud za dodjelu nagrade »Krešo Golik« u sastavu: Ante Babaja, Mia Oremović, Zrinko Ogresta, Alma Prica i Zlatko Vidačković jednoglasno je odlučio da se nagrada dodijeli prof. dr. Anti Peterliću. </p>
<p>Teoretičar filma i redatelj Ante Peterlić (rođen u Kaštel Novom 18. svibnja 1936.) svojim je neprocjenjivo vrijednim polustoljetnim radom na proučavanju filma i prenošenju filmskih znanja nedvojbeno zaslužio nagradu »Krešo Golik« koja se ove godine prvi put dodjeljuje nekom tko svoju karijeru nije posvetio prvenstveno stvaranju filmova.</p>
<p>Peterlić je počeo pisati o filmu još davne 1957. za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti (filmska režija) u Zagrebu. Radio je i kao asistent i pomoćnik redatelja (Mate Relje, Frane Vodopivca, Obrada Gluščevića i Krste Papića), te kao dramaturg u zagrebačkom Zora filmu (1961.-1963.), a godine 1969. režirao je i dugometražni igrani film »Slučajni život«. </p>
<p>Nakon dragocjena iskustva u filmskoj praksi, posvećuje se teoriji filma, a godine 1974. doktorira temom »Pojam i struktura filmskog vremena« (kao knjiga objavljena 1975.). Objavio je i knjige »Osnove teorije filma«, »Ogledi o devet autora«, »Oktavijan Miletić« (s V. Majcenom), »Studije o 9 filmova« i »Déja-vu«. Objavio je nekoliko stotina eseja, znanstvenih radova, studija i kritika. Bio je scenarist i voditelj 16 epizoda izvrsne obrazovne serije »Što je film«. Njegovo najimpresivnije djelo ipak je »Filmska enciklopedija« Leksikografskog zavoda kojoj je bio glavni urednik i autor 418 članaka, a koja je vrhunsko filmološko izdanje i u svjetskim razmjerima. </p>
<p>Od 1966. do prošlogodišnjeg umirovljenja bio je predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a kao Fulbrightov stipendist predavao je i na Harvardu. </p>
<p>Kao savjetnik za igrani film pri Ministarstvu kulture podupro je snimanje mnogih nagrađivanih ostvarenja, a od 2004. godine predsjednik je Vijeća za film i kinematografiju. Kao vodeći hrvatski filmski teoretičar i otac hrvatske filmologije, Peterlić ni u sedamdeset i drugoj godini života nije prestao s pisanjem, objavljujući filmološke kolumne u »Vijencu« i dovršavajući svoju kapitalnu knjigu »Povijest filma«. [K. R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Nadal ostaje vladar Roland Garrosa</p>
<p>Tijekom meča Federer je imao čak 16 »break« lopti, ali je samo jednom bio uspješan. S takvom statistikom se definitivno ne može pobijediti Nadal na zemlji</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Zemljana priča se nastavlja i ne nazire joj se kraj. Rafael Nadal ostaje nedodirljiv na toj podlozi, španjolski tenisač je treći put zaredom osvojio Roland Garros. U Parizu Nadal ima perfektinh 21-0 u karijeri, a ove godine ponovno je ceh na kraju platio najbolji svjetski tenisač svijeta Roger Federer. Za nešto više od tri sata Nadal je pobijedio 6-3, 4-6, 6-3, 6-4.</p>
<p>Kada u meču imate sedamnaest »break« lopti i iskoristite samo jednu jedinu jasno je da vam se ne piše dobro. Takvu je statistiku imao u finalu Roland Garrosa Federer. Poražavajuću statistiku…</p>
<p>»Naravno da sam žalostan. Naravno da sam ogorčen, jer sam još jednom pao na zadnjem koraku. Samo se nadam kako će me sve držati jedan dan«, rekao je Roger Federer.</p>
<p>Prošle godine je u finalu Roland Garrosa Federer bio bliže. Ovog lipnja sve je, nekako, izgledalo jednosmjerno, makar se Federer drznuo u drugom setu. Međutim, lice Federera cijelo vrijeme je govorilo tisuću riječi - ne mogu ja ovo…</p>
<p>U prvom setu je Federer imao deset »break« lopti i niti jednu nije iskoristio. Taj podatak ga nije obeshrabrio prije drugog seta, no treći set je Nadal otvorio s 3-0 i tu su se pojavile prve naznake kako Federer nema snage, niti energije parirati Španjolcu. I sve je prokleto lijepo podsjećalo na prošlu godinu.</p>
<p>»San se nastavlja, pariški san traje već treću godinu. Ali, moram se osvrnuti na Federera. Stvarno mi je žao, zato što i ja znam da je najbolji na svijetu, ali, eto, Roland Garros ne može osvojiti«, simpatično je govorio Nadal.</p>
<p>Nevjerojatno, ali od početka 2005. godine Federer protiv Nadala ima negativan omjer 4-7. Znate li koliko ima protiv ostatka svijeta - 199 pobjeda i samo sedam poraza.</p>
<p>»Morat ću nastaviti vjerovati. Nema druge«, reći će Federer.</p>
<p>Švicarac je ponovno bio strahovito nervozan, kao i mnogo puta ranije protiv Nadala. Uostalom, imao je 59 neforsiranih pogrešaka, a Nadal samo 27. Jedan od mnogo podataka kako je ovaj finale mogao dobiti jedino Nadal.</p>
<p>Španjolac nastavlja apsolutno dominirati na zemlji i oduzimati Federeru mali komadić koji ga dijeli do nedodirljivih. Švicarcu i dalje nedostaje Roland Garros, tamo gdje Nadal ima 21 pobjedu i nula poraza. Tamo gdje je Nadal apsolutni vladar…</p>
<p>• Rezultat, finale: Nadal - Federer 6-3, 4-6, 6-3, 6-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Najemotivnija pariška kruna</p>
<p>U četiri finala Roland Garrosa Henin nije izgubila set. Protiv Ane Ivanović izgubila je tek tri gema. Strašna dominacija...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Justine Henin opet je najbolja u Roland Garrosu. Četvrti put u karijeri i treći put zaredom, što je ranije napravila tek Monica Seles (od 1990. do 1992.). Identičan je i način na koji je Henin podigla pehar Suzanne Lenglen. Opet nije izgubila set, kao i u tri navrata ranije. No, sve ostalo bilo je posve različito...</p>
<p>»Da, podigla sam prst prema nebu i posvetila ovaj trofej preminuloj majci. Da, nakon sedam godina ponovno pričam s tatom i, istina, obnovila sam kontakt s polubraćom i polusestrama. Da, niti muž nije bio tu na tribinama. Bivši je...«, govorila je u suzama, sretnim suzama, belgijska tenisačica. </p>
<p>Ovo je bio definitivno najemotivniji trofej u Parizu za Justine Henin, najbolju svjetsku tenisačicu. Za »ženskog Federera« i djevojku koja ima savršeni bekhend. Ne samo u finalu, već kroz posljednjih četrnaest dana dobila je sve »osobne borbe«. I ponovno se počela smijati...</p>
<p>»Dugo je nisam vidio ovako sretnu. Vidio sam kako se igra i smije na središnjem terenu«, govorio je stariji brat David. </p>
<p>Jedan jedini gem (premijerni u finalu) mogao je potaknuti razmišljanje kako će 19-godišnja Ana Ivanović parirati Belgijanki. No, nakon uvodnoga gema, sve se ostalo ljuljalo u belgijskom ritmu. Igrala je bez pogreške, »alléz« je svake sekunde curio iz njezinih usta. Igrala je briljantno...</p>
<p>»Jedan od ljepših dana u mom životu. Moralo bi vam biti jasno i zašto.« </p>
<p>U finalima Roland Garrosa Henin ima perfektnih 4-0. U finalima ostalih Grand Slam turnira 2-4.</p>
<p>»Tu je sve neponovljivo.« </p>
<p>Osam dana nakon 25. rođendana Henin je ugrabila četvrtu parišku krunu. Ispred nje su samo Chris Evert (sedam), Suzanne Lenglen i Steffi Graf (šest) te Margaret Court (pet). Pitanje je samo dokad...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lisjak ostala bez trofeja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Ivana Lisjak nije uspjela trijumfirati na Zagreb Ladies Openu, ITF turniru tenisačica u Maksimiru. Iako je bila sasvim blizu ukupne pobjede gubitak drugog seta udaljio je Čakovčanku od pobjede i na kraju je slavila Mađarica - Kyra Nagy.</p>
<p>Tijekom tjedna Lisjak je uporno govorila kako ima problema sa snagom i kako osjeća manjak energije, a upravo je to, izgleda, presudilo tijekom trećeg finalnog seta. Nakon što je Mađarica dobila »tie-break« drugog seta sve se doslovno okrenulo na njenu stranu…</p>
<p>Kroz prvi set je Lisjak prohujala agresivnom igrom. Uostalom, Lisjak je objektivno mnogo bolja tenisačica s jačim i kvalitetnijim udarcima. No, osim u prvom setu princip da jednim udarcem riješi sve - nije davao rezultata. U drugom setu Nagy je bila u stalnoj prednosti, ali je Lisjak ipak spasila 3-5. Nakon što se taj set dokotrljao do »tie-breaka« pretpostavljalo se kako će Lisjak sve okončati u dva seta. No, žurba i nervoza odveli su Lisjak u treći set, odnosno u - poraz. </p>
<p>• Rezultat, finale: Nagy - Lisjak 2-6, 7-6 (3), 6-2. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Karlović poražen u finalu</p>
<p>SURBITON</p>
<p> - Francuski tenisač Jo Wilfried Tsonga zaustavio je Ivu Karlovića na »challenger« turniru u Surbitonu (travnata podloga). U finalnom meču je Tsonga, koji je nekada bio jedan od najboljih svjetskih juniora, pobijedio 6-3, 7-6. Bizarnost ovog meča je ta da je Tsonga u nedjelju odigrao dva meča. Prije finala s Karlovićem je igrao kvalifikacijski ogled Queensa. Pobijedio je u Queensu Bastla 6-4, 6-0, a potom je požurio na finale protiv Karlovića gdje je također bio uspješan… [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Poklon Šojatu za stoti put - pobjeda i Francuska</p>
<p>»Vjerujem da cure u Francuskoj mogu do medalje«, kaže Božica Palčić</p>
<p>KUTINA</p>
<p> – Rukometašice Hrvatske izborile su nastup na prosinačkom Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Rotterdamsku pobjedu 27-24 u nedjelju su u Kutini Hrvatice »podebljale« novim slavljem, ovaj put 28-25 (16-14). Tako su se naše igračice s ukupno +6 plasirale na SP, što im je peto veliko natjecanje zaredom.</p>
<p>»Ne znam hoću li ići u Francusku. Sve ovisi o mojem dogovoru s klubom«, skromno će iskusna kružna napadačica Božica Palčić.</p>
<p>Ona je, usprkos 35 godina, bila među najboljima u Kutini - pet pogodaka bez promašaja i dva izborena kaznena udarca. Iako je prosinačko EP najavila kao posljednje u karijeri, nakon 10 godina u reprezentaciji, ipak se predomislila.</p>
<p>»Još mogu, iako sam dugo tu. No, atmosfera je sjajna, cure odlično rade. Imaju perspektivu, vjerujem da bi u Francuskoj se mogle boriti za medalju, a još bi me više veselio plasman u Peking«, smije se Božica.</p>
<p>U vreloj kutinskoj dvorani neizvjesno je bilo od 15. do kraja prvog poluvremena, kad su Nizozemke imale vodstvo. No, osim toga je sve pripalo Hrvaticama. Bila je to pobjeda za Svjetsko prvenstvo, ali i kao poklon izborniku Josipu Šojatu za stoti put na klupi rukometašica u tri mandata.</p>
<p>»Nisam znao za to, tko bi to brojao, ali me svejedno jako veseli«, rekao je dobro raspoloženi Šojat.</p>
<p>• Ostali rezultati kvalifikacija: AUSTRIJA - Slovenija 28-24 (27-26), Turska - ŠPANJOLSKA 29-27 (25-33), UKRAJINA - Danska 28-24 (30-30), RUMUNJSKA - Švedska 24-24 (25-16), Srbija - POLJSKA 29-27 (23-27), Bjelorusija - MAKEDONIJA 25-21 (21:26). </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hamilton okrunjen</p>
<p>S prvom pobjedom u karijeri Hamilton je preuzeo i vodstvo u ukupnom poretku vozača</p>
<p>MONTREAL</p>
<p> – Stravičan prizor udarca u zid bolida kojim je upravljala BMW-ova uzdanica Robert Kubica ostat će zapisan kao trenutak u utrci koji je sledio krv u žilama svih koji su gledali Veliku nagradu Kanade. Srećom, postoji i lijepa priča. Pobjeda Lewisa Hamiltona već je urezana zlatnim slovima u njegovu, ali i knjigu povijesti formule 1. Naime, najuvjerljiviji novak koji je ikada sjeo za upravljač bolida u ovom natjecanju, nakon pet uvodnih utrka u karijeri nakon kojih je svaki puta ispijao pjenušac na pobjedničkom postolju, u šestom je izlasku na stazu napravio još jedan korak više i, nakon najbolje startne pozicije pred ulazak u utrku, upisao i - prvu pobjedu u kratkoj karijeri.</p>
<p>Pobjeda prvog tamnoputog vozača u najelitnijem automobilističkom natjecanju može se opisati samo kroz jednu riječ - dominacija. Niti četiri izlaska sigurnosnog automobila, koja su rušila njegovu prednost ponekad veliku i 20 sekundi, nisu mogla naštetiti McLarenovom vozaču. Nominalno, drugi vozač »srebrnih strijela« iz utrke u utrku izguruje Fernanda Alonsa u drugi plan i svojom impresivnom vožnjom tjera suparnike u očaj, a navijače u trans. A, što se aktualnog prvaka Alonsa tiče, ono što je on radio na stazi u Montrealu ne treba niti opisivati, dovoljno je tek reći da je u uvodnih 20 krugova tri puta grubo pogriješio, a svoju startnu poziciju u prvom redu »ublatio« sa samo dva boda. </p>
<p>Velike nagrade Kanade neće se rado sjećati niti Felipe Massa, koji je zajedno s jednako nepažljivim Giancarlom Fisichellom zbog izlaženja iz boksa u trenutku kada im je crveno svjetlo to branilo zaslužio crnu zastavu i isključenje iz utrke. Najvjerniji pratitelj McLarenovih vozača tako je omogućio vodećem dvojcu da svoju prednost još malo povećaju. Pohvale za prikazano zaslužuju Alexander Wurz i Heikki Kovalainen koji su startavši oko 20. mjesta utrku okončali na trećem, odnosno četvrtom mjestu. </p>
<p>VN KANADE</p>
<p>1. Hamilton (McLaren-Mercedes) 1:44.11,902, 2. Heidfeld (Sauber-BMW) +4.343 sek, 3. Wurz (Williams-Toyota) +5.325, 4. Kovalainen (Renault) +6.729, 5. Raikkonen (Ferrari) +13.007, 6. Sato (Super Aguri-Honda) 16.698, 7. Alonso (McLaren-Mercedes) +21.936, 8. R. Schumacher (Toyota) +22.888...</p>
<p>Hamilton (McLaren-Mercedes) 48 bodova, Alonso (McLaren-Mercedes) 40, Massa (Ferrari) 33, Raikkonen (Ferrari) 27...</p>
<p>McLaren-Mercedes 88 bodova, Ferrari 60, BMW-Sauber 38, Renault 21...[K.Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Još uvijek sam igrač salzburškog Red Bulla </p>
<p>»Imam neke naznake da čelnici kluba iz Salzburga uskoro namjeravaju pomlađivati momčad. Tu vidim šansu da se nešto napravi«, kaže Kovač </p>
<p>Niko Kovač, kapetan hrvatske nogometne reprezentacija, uživa u kratkom odmoru u Brelima, nakon naznaka dogovora s Hajdukom koji je uzburkao hrvatsku sportsku javnost. Priznaje da nije očekivao ovako burne i brojne reakcije, no ističe da mu to neće pokvariti planiran odmor s užom obitelji... </p>
<p>»Zna se da mi nogometaši moramo koristiti odmor odmah nakon sezone, jer ga nemamo mnogo. Pripreme za novu sezonu praktički počinju za dva tjedna«, priča Niko i dodaje: </p>
<p>»Istina je, u Brelima sam razgovarao s predstavnicima Hajduka, koji su bili vrlo korektni i izravni. Izrazili su želju da odmah pristupim Hajduku. Osobno, zadovoljan sam uvjetima koje mi je Hajduk ponudio, riječ je o velikom klubu i imponira mi njihova zainteresiranost. Ipak, postoji jedan problem i bez tog rješenja od mog dolaska u Hajduk neće biti ništa.« </p>
<p>• Vaš ugovor s Red Bullom traje još godinu dana. </p>
<p>»Da, i to može biti problem. No, imam neke naznake da čelnici kluba iz Salzburga uskoro namjeravaju pomlađivati momčad. Tu vidim šansu da se nešto napravi. Jer, pričati o sigurnom dolasku u Hajduk bespredmetno je dok se taj problem ne riješi. Još se osjećam kao igrač Red Bulla i prema tom klubu koji je bio korektan prema meni želim biti pošten i otvoren.« </p>
<p>• Trener Red Bulla Giovanni Trapattoni izjavljuje da vaš odlazak ne dolazi u obzir. </p>
<p>»Svaki trener čuva svoju momčad, pa tako i Trappattoni. Vidjet ćemo, kažem da ništa ne mogu jamčiti.« </p>
<p>• Vaš je možebitni transfer u Hajduk odjeknuo prilično senzacionalno. </p>
<p>»Brat i ja smo razmišljali da jednog dana odigramo sezonu u hrvatskom prvenstvu, čak i u zajedničkom klubu. Možda je ovako i bolje, da svatko ode u svoj klub. Uz to, nisam navijač ni Dinama ni Hajduka, poštujem sve hrvatske klubove i s istim bih žarom igrao za oba ili, pak, neki treći hrvatski klub. Identična je priča i s mojim bratom, koji je imao drugačiju situaciju u Juventusu prije razgovora s Dinamom. U klubu su mu dali otvorene ruke, pa mu je bilo lakše nego meni što se tog dijela organizacije transfera tiče.« </p>
<p>• Čime su vas čelnici Hajduka naveli na ozbiljno razmišljanje o dolasku u splitski klub? </p>
<p>»Ozbiljnim i poštenim namjerama. Iskrena je i silna želja Splićana da stvore konture europskog Hajduka, a mene vide kao iskusnog igrača koji će im pomoći u kreiranju atmosfere za veliki Hajduk. Hajduk ima moći osoviti se na noge, a u tome je najbitnije želja i stvaranje respektabilne momčadi. Rado ću u tome pomoći ako ću moći.« </p>
<p>• Nakon vaše i bratove sjajne partije protiv Rusije, s percepcijom vašega golemog doprinosa reprezentaciji, hrvatska je javnost oduševljena najavama dolaska braće Kovač u Dinamo i Hajduk. Priča ide toliko daleko da se govori o renesansi hrvatskog klupskog nogometa. </p>
<p>»Ne treba biti toliko euforičan. I mi smo samo igrači. Hrvatski klupski nogomet mora ići prema gore laganim i sitnim koracima, stvaranje klubova i momčadi je proces, a ne posao za jedan dan ili jedan prijelazni rok. Brat i ja ćemo s užitkom igrati u Hrvatskoj, odano i profesionalno, kako smo igrali za sve naše klubove.« </p>
<p>• Hrvatska reprezentacija ponovno doživljava lijepe dane, Bilićeva lagana smjena generacija uspješno brodi i u teškoj kvalifikacijskoj skupini, a Robert i Niko su nezamjenjivi kotačić i Bilićeva moćnog stroja. </p>
<p>»Robert i ja smo razmišljali da nakon slabijeg rezultata u Njemačkoj odemo iz reprezentacije. Srećom, nismo to učinili, i to zbog činjenice što je izbornik postao Slaven Bilić. Sve je odlično ukomponirao, pronašao model igre, skupila se dobra zaliha bodova, no još ništa nije gotovo. Opasnosti se zovu male utakmice, za koje se moramo pripremiti još bolje nego za velike suparnike.« </p>
<p>• Imate 36 godina, a na terenu izgledate kao dječak s neviđenom energijom. Koja je tajna vaše fizičke spreme i igračke dugovječnosti?</p>
<p>»Nema tu tajne, rad, vježba, miran život, puno sna i profesionalni odnos prema poslu. Nisam ja ni više ni manje nadaren od ostalih, kao što nisam ni više ni manje izdržljiv od ostalih igrača. Treba se samo zdravo postaviti prema poslu kojim se baviš«, zaključio je Niko Kovač. </p>
<p>Neprežaljen SP u Francuskoj 1998.</p>
<p>Niko Kovač rođen je 15. listopada 1971. godine. Igrao je za Rapid Wedding, Herthu Zehlendorf, Herthu BSC, Bayer Leverkusen, HSV i Bayern, a za hrvatsku reprezentaciju debitirao je 1996. godine na turniru Kup kralja Hassana. U toj je utakmici čak postigao zgoditak pri izvođenju jedanaesteraca nakon neodlučenog ishoda. </p>
<p>Za reprezentaciju je dosad ukupno odigrao 67 utakmica i postigao 10 zgoditaka, a u cijeloj mu je sportskoj karijeri neprežaljen neodlazak na SP-u 1998. godine u Francuskoj, kad je naša vrsta osvojila brončanu medalju. Šest mjeseci prije prvenstva na utakmici za njegov Bayer Leverkusen ozlijedio ga je nesretnim slučajem prijatelj iz reprezentacije Zvonimir Soldo. Niko se uspio oporaviti i nadao se Blaževićevu pozivu, no nije ga dočekao. Teško je to podnio, dvojio je čak i o nastavku reprezentativne karijere. Srećom, nije se pokolebao. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kais i Vesik »kraljevi« Jaruna</p>
<p>VIPnet je uplatio 20.000 kn Zakladi Ane Rukavine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Treće izdanje Vip Opena, turnira iz svjetske serije u odbojci na pijesku ima i svoje treće vladare. Nakon dvije godine brazilske dominacije i slavlja kombinacija Fabio/Araujo, odnosno Ricardo/Emanuel, novi vladari užarenog pijeska na zagrebačkom »moru« postali su predstavnici Estonije Kristjan Kais i Rivo Vesik, par koji već četvrtu godinu igra zajedno.</p>
<p>Pred nakrcanim tribinama, na kojima se dobro raspoložena publika znojila i proživljavala svaki poen s dvojcem za koji je odlučila navijati, u lijepom odmjeravanju snaga više su od lukave švicarske kombinacije Patrick Heuscher i Sascha Heyer pokazali Estonci čiji su smirenost i lukavstvo ključne poene prebacili u polje protivničke momčadi, za prvu zajedničku pobjedu na nekom turniru iz svjetske serije i ček od 32.000 američkih dolara. Koliko je sama finalna utakmica bila izjednačena vidljivo je i iz samog rezultata (21-19, 17-21, 17-15), a koliko je sama pobjeda Estonaca na Vip Openu zaslužena postaje jasnije kada se zna da su iz turnira eliminirali aktualne svjetske prvake Fabija i Arauja, te iz borbe za zlato izbacili jak ruski par, kasnije ovjenčane broncom, Dmitrija Barsouka i Igora Kolodinskog. </p>
<p>Što se utakmice za treće mjesto tiče, ruski bombarder Kolodinski dominirao je svojim servisima koji su uglavnom bili iznad 100 km/h, na što australski dvojac Schacht/Slack kroz dva seta nije mogao naći rješenje. </p>
<p>Spomenimo i lijepu gestu napravile su u revijalnom meču poznate estradne i sportske osobe, koje su se odrekle svojeg honorara (ukupna vrijednost 20.000 kn), te odlučile da VIPnet spomenuti iznos uplati na račun Zaklade Ane Rukavine, prerano preminule novinarke Vjesnika. </p>
<p>• Rezultati; finale: Kais/Vesik – Heuscher/Heyer 2-1 (21-19, 17-21, 17-15); utakmica za 3. mjesto: Barsouk/Kolodinski – Schacht/Slack 2-0 (21-14, 21-12).</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Žapci« korak do krune</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - »Tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje«, ciklus se okrenuo, Mladost je na korak od osvajanja naslova prvaka Hrvatske u vaterpolu. Objasniti što se događa u borbi za naslov, najlakše je, pak, stihovima jednog Dubrovčanina, Ivana Gundulića i Osmana. Mladost je u trećoj utakmici finala slavila u Dubrovniku s 12-9 i prvak Hrvatske može postati već u srijedu. </p>
<p>U takav scenarij vjerojatno nisu vjerovali niti na Savi, pogotovo kad su prije mjesec dana drhtali pred gostovanjima kod Šibenika i Mornara, danas su za koplje ispred Juga, prvaka Europe. Kolo sreće je stalo na broj Mladosti, ali prvenstvo još nije gotovo, slijedi posljednji, najteži korak. </p>
<p>Za drugu pobjedu u finalnoj seriji najveći je obol dao vratar Josip Pavić s 14 obrana. Probudio se i Teo Đogaš, kao što smo i najavili, da će »žapcima« za slavlje u Gružu biti potreban pravi Teo, ali i siguran igrač više. Realizacija igrača više bila je odličnih 8-11 (72 posto), a Teo je uz Hercega s tri gola bio prvi strijelac Mladosti. </p>
<p>Svi su golovi u prvom poluvremenu pali s igračem više, nakon 16 minuta bilo je 5-3 za »žapce«. Mladostaši su briljirali u drugoj dionici, zona je zatvorila prilaze Paviću, Jugu nije preostala neka selekcija šuta, a i ako bi izigrali obranu, Pavić bi kao hobotnica skinuo sve udarce. Jug se vratio poslije petominutne pauze, s pet postignutih golova i izjednačio rezultat na (8-8), a početkom posljednje četvrtine čak i poveo preko raspoloženog Markovića (četiri gola). No, to je bilo sve od njih. Jugašima je nestalo snage, Mladost je prvo izjednačila, pa pobjegla u dvije polukontre, Đogaš i Primorac bili su sigurni i neometani za 9-11, a konačan potop je stigao 90 sekundi do kraja. Obrana Juga zaboravila je na Hercega, a rođeni Dubrovčanin sam pred vratima Vićana potpisuje posljednji pogodak Mladosti na utakmici.</p>
<p>Četvrta utakmica igra se u srijedu (17.40) na plivalištu na Savi. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Gathright poboljšao Preskarov omjer </p>
<p>KATOWICE</p>
<p> – U organizaciji planetarno znanog Dona Kinga, hrvatski teškaš Mario Preskar tehničkim je nokautom u četvrtoj rundi upisao još jednu pobjedu. Amerikanac Carl Gathright izdržao je tri runde pod naletima 22-godišnjeg Hrvata da bi prije ulaska u četvrtu samo ustao sa stolca, prošetao iz svojega kuta i zbog ozljede arkade desnog oka čestitao Preskaru na dominaciji. Zaključno s nedjeljnim mečom, hrvatski štićenik američkog promotora ima 13 profesionalnih pobjeda u 14 mečeva u karijeri. </p>
<p>Inače, 37-godišnjem Amerikancu ovo je bio tek 17 meč karijere.</p>
<p>»Gathright je iskusan borac, prvak Illinoisa i američki vojni prvak. Iako uvjeti u ringu nisu bili najbolji, zadovoljni smo kako je Mario odradio ovaj meč«, kazao je Leonardo Pijetraj, Preskarov trener nakon uvjerljive pobjede svog borca. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U riznicu »kapnula« dva srebra i jedna bronca </p>
<p>NOVI SAD</p>
<p> – Iako je prošlo tek nešto više od mjesec dana otkako su se Hrvati vratili iz Bratislave s Europskog prvenstva, novi europski ispiti ponovno su položeni s prolaznom ocjenom. Dva srebra i jedna brončana medalja »lovina« je s kojom se hrvatski predstavnici u karateu vraćaju iz Novoga Sada s Europskog prvenstva regija. </p>
<p>U natjecanju koje je nekada nosilo ime Europskog klupskog prvenstva Ermenc, Padovan i Maškarin »pali« su u katama tek u finalu od Španjolaca i okitili se srebrom. </p>
<p>»Kako ne bismo bili zadovoljni! I u finalu smo bili dobri, no odlučile su nijanse«, rekao je Ivan Ermenc. </p>
<p>Jednako su uspješne bile djevojke Šenjug, Popović i Vujčić, a i njima je španjolska ekipa postavila znak stop na posljednjem koraku. Brončanom su se medaljom okitile hrvatske juniorke, boljim izvedbama od svojih stariji suparnica. </p>
<p>Od A reprezentacije, u sastavu Bebek, Volf, Janković, Naranđa, očekivala se medalja, no djevojke su ostale korak kratke...</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dva Hrvata na čelu GP Triberg-Schwarzwalda </p>
<p>TRIBERG</p>
<p> – Sjajan uspjeh ostvarili su hrvatski biciklisti Radoslav Rogina i Matija Kvasina, članovi slovenske momčadi Perutnina iz Ptuja, na utrci Grand Prix Triberg-Schwarzwald u Njemačkoj. Rogina je osvojio prvo, a Kvasina drugo u 139.2 km dugačkoj utrci prve kategorije prema kategorizaciji Svjetskoga biciklističkog saveza (UCI), stigavši zajedno u cilj u vremenu 3:44.36 sati. Trećeplasirani Slovak Peter Velits ciljem je prošao s minutom i 58 sekundi zaostatka za našim dvojcem. Ovaj rezultat odlična je najava biciklističke utrke Po Sloveniji, koja počinje u utorak. Prva će se etapa voziti od Ljubljane do Zagreba, na kojoj će nastupiti i Rogina i Kvasina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mladi hrvatski boćari najbolji</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - U pariškom predgrađu Monrencyju održan je boćarski četveroboj nacija za igrače do 23 godine na kojem je Hrvatska osvojila prvo mjesto. Hrvatska je u konkurenciji s Francuskom, Italijom i Slovenijom slavila sa 36 bodova. Drugi su bili Francuzi (32), treći Talijani (32), dok je Slovenija osvojila posljednje mjesto (30).</p>
<p> Hrvatska je na turniru pobijedila Francusku 13-7, a Sloveniju 15-5, dok je u susretu od Italije izgubila 8-12. Za reprezentaciju Hrvatske nastupili su: Goran Percan, Mrvčić, Kolobarić, Tadić, Kapitanović i Beaković. Za igrača turnira proglašen je Tomislav Kolobarić član Zrinjevca iz Zagreba. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Putin: WTO arhaičan i nedemokratičan</p>
<p>Ruski predsjednik predložio osnivanje »euroazijskih regionalnih institucija« </p>
<p>SANKT PETERBURG</p>
<p> - Rusija je u nedjelju na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu žestoko kritizirala Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) čijom članicom želi postati već godinama.</p>
<p>»U svijetu ima organizacija koje je osnovao mali broj članova, a danas su arhaične, nedemokratske i rigidne. To je vrlo vidljivo u primjeru WTO-a«, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin. On je istaknuo kako je u zemljama koje su osnovale WTO vidljiv protekcionizam, dok se sam WTO pokušava boriti protiv te štetne tendencije.</p>
<p>U tom kontekstu, istaknuo je Putin, nije čudna pojava drugih saveza i regionalnih trgovačkih sporazuma. Pritom je predložio osnivanje »euroazijskih regionalnih institucija za slobodnu razmjenu«.</p>
<p>Rusija pokušava godinama ući u WTO, i ministar za ekonomski razvoj German Gref je u nedjelju vodio aktivne pregovore o tome na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu na kojem se okupilo više velikih međunarodnih pregovarača.</p>
<p>Jedan od njih, direktor WTO-a Pascal Lamy je priznao da se njegova organizacija mora reformirati te je istaknuo da »bez Rusije WTO nije stvarno multilateralna institucija kakva namjerava biti«. No, Rusija »nije još stvorila kapital povjerenja« koji joj treba za razvoj. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Pravni imunitet na tužbu zbog Srebrenice</p>
<p>Glasnogovornica UN-a izbjegla riječ »genocid« govoreći o Srebrenici</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon prvih reagiranja, na tužbu koju su »Majke Srebrenice« podnijele protiv Ujedinjenih naroda i vlade Nizozemske, moglo bi se reći da je Svjetska organizacija imala »kuvertiran potez«. Na pitanje Vjesnikova dopisnika, što se na East Riveru poduzima otkako je prošlog tjedna podnesena građanska tužba protiv UN-a zbog nepoduzimanja mjera, koje bi spriječile genocid u Srebrenici 1995, Marie Okabe, glasnogovornica glavnog tajnika UN-a Ban Ki Moona, rekla je, kako su tek u petak primljeni legalni dokumenti vezani za tu tužbu. Svi koji su optuženi za »orkestriranje i izvršenje napada« moraju biti izvedeni pred lice pravde, rekla je, konstatirajući po tko zna koji put da Ratko Mladić i Radovan Karadžić, uza sve to, ostaju na slobodi. </p>
<p>No, Okabe je na neki način i priznala da se niti UN nema pravo iz svega izvući samo ponavljanom retorikom. Podsjetila je kako je bivši glavni tajnik (Kofi Annan) u izvješću o Srebrenici (1999.) vrlo otvoreno iznio propuste na strani zemalja članica Vijeća sigurnosti, centrale UN-a u New Yorku te vojnog i civilnog sektora na terenu pod plavom zastavom UN-a 1995. uoči pada Srebrenice. U posebnom izvješću, Annan je tada naveo što je sve trebalo, a nije se učinilo da se zločin spriječi. </p>
<p>Okabe je, međutim, izbjegla riječ »genocid« koji je u Srebrenici potvrđen i najnovijom presudom Međunarodnog Suda pravde. </p>
<p>Na inzistiranje novinara, objasnila je da UN ne očekuju ikakvu pravnu štetu zbog tužbe »Majki Srebrenice«. UN uživa pravni imunitet protiv tužbi ovakve vrste, što naravno ne umanjuje njegovu moralnu i političku odgovornost. </p>
<p>Okabe tvrdi da će UN, »učiniti što je u njihovoj moći« da se odgovorni za zločine suoče s pravdom i da se nastavi pomoć u ekonomskoj obnovi Srebrenice i regije. </p>
<p>Na pitanje, odustaje li UN od pravnog imuniteta, Okabe je odgovorila: </p>
<p>»Činjenica da su Ujedinjeni narodi imuni od zakonskog procesa, prema Konvenciji koja to omogućava (Convention on the Privileges and Immunities of the United Nations - op. aut.), ni u kom slučaju ne umanjuje opredjeljenje UN-a da pomogne narodu Srebrenice u ublažavanju posljedica ove tragedije«. Na koji način, Okabe nije odgovorila. UN još nije odgovorio niti na optužbe člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića koji je prije dva tjedna u New Yorku rekao da Svjetska organizacija »neshvatljivo šuti« ne prisiljavajući Srbiju da izvrši svoje obveze po presudi ICJ-a zbog nesprječavanja genocida u Srebrenici. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Mladić »apsolutni prioritet«</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tri dana po odlasku Carle del Ponte iz Beograda, srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević objavio je da je uhićenje Ratka Mladića »apsolutni prioritet«. </p>
<p>Vukčević, koji je i koordinator tima za provođenje akcijskog plana srbijanske vlade objasnio je da su sigurnosne službe formirale posebne timove koji tragaju za svakim pojedinim od preostalih optuženih za ratne zločine. Ekipa koja je bila angažirana u potrazi za Zdravkom Tolimirom raspoređena je, nakon uhićenja, na druge slučajeve, rekao je Vukčević i naznačio da se to odnosi i na slučaj Mladić.</p>
<p>Srbijanski je tužilac izjavio u nedjelju i da se potrage za optuženima više ne pokreću samo na osnovu informacija Haaškog tribunala, »već i iz daleko značajnijih izvora«. On je precizirao da podaci o kretanju optuženih sada kruže u veoma uskom krugu ljudi angažiranih u istrazi, što donosi rezultate. Službe su doslovno za petama optuženima za ratne zločine i pitanje je vremena kada će ih uhititi, tvrdi Vukčević.</p>
<p>Posljednjih dana u javnosti su prisutne špekulacije da su srbijanske službe konačno počele raditi svoj posao. Prema nepotvrđenim informacijama, šef Sigurnosno-informativne agencije (BIA) Rade Bulatović, dugogodišnji i možda najbliži suradnik premijera Vojislava Koštunice pokazao je Carli del Ponte dnevna operativna izvješća o praćenju ljudi osumnjičenih za pomaganje Mladiću. Bulatović je obećao i da će do 1. rujna »spakirati« Mladića u Haag, svjestan da je to datum kraja i njegovog i mandata Del Ponte.</p>
<p>Vukčevićev nastup može se tumačiti kao signal da će poslije Tolimirovog uslijediti nova uhićenja. Najrealnije šanse su da uskoro Goran Hadžić ili Stojan Župljanin budu pronađeni u pokušaju ilegalnog prelaska u Republiku Srpsku, a za Mladića će se vjerojatno čekati kolovoz i sezonu odmora.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nastavak verbalnog rata sa SAD-om</p>
<p>Prijetnja raketama u svrhu odvraćanja mogućeg američkog napada na Iran</p>
<p>Iran je uputio još jednu verbalnu prijetnju Sjedinjenih Američkim Državama. Pomoćnik iranskog ministra unutarnjih poslova Mohammad Baher Zolgadr ustvrdio je da njegova zemlja ima rakete koje mogu pogoditi bilo koju američku vojnu bazu u regiji, ako bi se Sjedinjene Države odlučile poduzeti vojnu akciju protiv Irana. </p>
<p>Ovom izjavom još jednom je potvrđeno da između Teherana i Washingtona napetost ne popušta, ali se zasad ograničava na verbalne prijetnje i upozorenja. Međutim, kriza u odnosima dviju zemalja koja traje gotovo 30 godina ugrožava mir i stabilnost cijele regije. </p>
<p>Istovremeno, upozorenje iranskog dužnosnika otvara pitanje kakvo to raketno oružje ima Teheran i je li doista opasno za ciljeve u regiji i šire. </p>
<p>Naime, ruski predsjednik Putin je nedavno, kritizirajući američku nakanu da postavi proturaketni štit u Poljskoj i Češkoj kao obranu od možebitne ugroze iz Irana, ustvrdio kako Teheran ne raspolaže raketama koje bi mogle ugroziti ciljeve u Europi. </p>
<p>Na tu izjavu službeni Teheran nije odmah reagirao, ali je izjava pomoćnika iranskog ministra unutarnjih poslova svojevrsni odgovor i Putinu i SAD-u. </p>
<p>Stručnjaci vjeruju da Iran raspolaže određenom količinom raketa koje mogu pogoditi ciljeve udaljene i do 2000 kilometara, a to je izjavio i pomoćnik iranskog ministra unutarnjih poslova. </p>
<p>Stručnjaci također vjeruju da Iran ima ograničeni broj tog oružja, ne više od pet ili šest raketa, i da one ne mogu nositi više bojevih glava. </p>
<p>Također, zasad ne postoji opasnost da se te rakete opskrbe nuklearnim bojevim glavama, jer Iran još nije razvio svoju nuklearnu tehnologiju za vojne potrebe. </p>
<p>Međutim, Zapad, a prije svega Sjedinjene Američke Države, zabrinut je zbog ubrzanog razvoja iranskog nuklearnog programa. </p>
<p>Premda službeni Teheran tvrdi da je taj program namijenjen isključivo mirnodopskim, civilnim potrebama, stručnjaci iz međunarodne agencije za atomsku energiju u Beču upozoravaju da bi razvoj nuklearnog programa mogao uskoro uvrstiti Iran u red nuklearnih vojnih sila, odnosno da bi Iran, razvijajući svoj nuklearni program sadašnjim tempom, mogao proizvesti nuklearnu bombu za tri do pet godina. </p>
<p>Na upozorenje pomoćnika iranskog ministra unutarnjih poslova čeka se odgovor Zapada. Sjedinjene Države su dosad povlačile toplo-hladno poteze; tvrdile su da su spremne za vojnu akciju, a nakon toga da žele sporove s Teheranom riješiti pregovorima i mirnim putem. Međutim, prijetnja upućena njihovim bazama u regiji sigurno će dobiti brzi, usmeni odgovor.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Flamanci i Valonci - zajedno ili odvojeno</p>
<p>Guy Verhofstadt najverojatnije neće osvojiti novi premijerski mandat</p>
<p>Oko sedam milijuna belgijskih birača u nedjelju je glasovalo na parlamentarnim izborima na kojima sadašnji premijer, flamanski liberal Guy Verhofstadt najvjerojatnije neće dobiti treći uzastopni mandat. Sudeći po posljednjim anketama, njega bi na dužnosti trebao zamijeniti demokršćanin i flandrijski premijer Yves Leterme. </p>
<p>Naime, birači u Flandriji, gdje živi 60 posto Belgijaca, smatraju Verhofstadtovu vladu nekompetentnom, bez obzira što je stopa nezaposlenosti najniža u posljednjih pet godina. Uz to, prilično je jak i nacionalni zanos, a nisu rijetki oni koji traže podjelu Belgije i samostalnost Flandrije. </p>
<p>Yves Leterme koji je prije godinu dana Belgiju nazvao povijesnom pogreškom sigurno računa na onaj dio glasača koji teži većoj samostalnosti regija. To je uostalom i najavio u svojoj predizbornoj kampanji. Posljednje ankete pokazuju da Leterme u Flandriji ima podršku 38 posto birača, no u južnoj Valoniji samo 3,8 posto. No, tako slaba popularnost među Valoncima ne treba ga previše zabrinjavati s obzirom da birači glasuju za stranke iz svoje jezične zajednice, a koalicije se naknadno stvaraju. </p>
<p>Letermovi flamanski demokršćani trebali bi dobiti najviše glasova, oko 30 posto. Slijedi ih ekstremno desna stranka Vlaams Belang (Flamanski interes), koja očekuje 21 posto glasova, no bez obzira na takvu podršku teško će doći na vlast jer niti jedna značajna stranka ne želi koalirati s njom. Vodeći liberali i socijalisti trebali bi dobiti manje od 20 posto. U južnom pak dijelu države, u valonskoj regiji, Socijalistička stranka najizgledniji je pobjednik izbora.</p>
<p>Politički analitičari predviđaju da bi vladajuću koaliciju na kraju trebali činiti flamanski demokršćani i njihovi frankofoni partneri zajedno s flamanskim i frankofonskim socijalistima. </p>
<p>No prije toga stranke će morati usuglasiti svoje gospodarske programe koji se razilaze oko porezne politike. Zato bismo mogli pričekati i nekoliko mjeseci, kao uostalom i poslije nekih prethodnih izborima, prije nego saznamo ime novog belgijskog premijera, a samim time i novu politiku koja će ili ubrzati ili usporiti udaljavanje Flandrije i Valonije. </p>
<p>Demokršćani najveći dobitnici</p>
<p>Flamanski demokršćani osvojili su najviše glasova na nedjeljnim izborima i nakon osam godina mogli bi se vratiti na vlast. Na temelju djelomičnih rezultata osvojili su oko 31 posto glasova u Flandriji, gdje živi 60 posto od 10,5 milijuna Belgijanaca. Drugi je ekstremno desni Flamanski interes, s oko 20 posto glasova, treći su flamanski liberali s oko 18,5 posto glasova. Najveći gubitnici su flamanski socijalisti. Oni su spali na 15,5 posto glasova. U frankofonoj regiji Valoniji, dvije vodeće stranke, socijalisti i liberali, zadržale su vodstvo iako s manje glasova nego na prošlim izborima.</p>
<p>Relja Dušek/ Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Više zločina za punog mjeseca</p>
<p>Policajci u Brightonu tih noći pojačat će ophodnju </p>
<p>Mnogi su primijetili da za vrijeme punog mjeseca ne mogu dobro spavati ili su nervozniji nego inače. Policija u Brightonu, gradu na obali Velike Britanije, provela je istraživanje kojim se potvrdilo da se za punog mjeseca događa više zločina. Stoga su oni odlučili tijekom ljetnih mjeseci takvih noći pojačati svoje redove. U ophodnji će tada brightonskim ulicama biti više policajaca. </p>
<p>Policijski inspektor Andy Parr proučavao je statistiku unazad godinu dana i zaključio da se zaista više nasilja i nesreća događa za vrijeme uštapa.</p>
<p>Početkom godine Michael Zimecki iz poljske akademije znanosti objavio je stručni rad o povezanosti mjesečevih mijena i kriminala. Prema njegovu mišljenju, mjesec doista utječe na promjene u ponašanju i zdravlje. Kad je u svojoj punini, zločina je više i više ljudi završava i u bolnici. Navodno više ljudi doživljava i srčani udar. </p>
<p>Davnih dana ljudi su povezali mentalno zdravlje s mjesecom. U 17. stoljeću sir William Hale rekao je da postoji veza između lunarnih ciklusa i demencije.</p>
<p> Neka su istraživanja pokazala da tada ima i više poroda, a i blizanci nisu rijetkost. Mjesečeve mijene također utječu na to koliko ćemo jesti i piti. Istraživanje British Telecoma pokazalo je da većina ljudi voli surfati internetom baš kada je uštap. </p>
<p>Čini se da filmovi strave, u kojima su prikazivani ljudi koji se u noći punog mjeseca pretvaraju u vukodlake, ipak nisu bili tako daleko od istine. Mjesec očito može u određenih osoba probuditi neku agresivniju, životinjsku stranu. Barem tako potvrđuju brightonske statistike. [S.Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Logika u kaosu kolaža </p>
<p>Umjetnik Igor Gustini, tehnikom kolažiranja na platnu, umrljanim krpicama za brisanje kistova daje novi smisao </p>
<p>Iako je rođen u Firenci, a diplomu Akademije likovnih umjetnosti stekao u Veneciji, umjetnik Igor Gustini, koji danas živi između Italije i Hrvatske, reći će da mu je potonja domovina. Tome se ne treba čuditi, jer je potomak glasovita slikara Celestina Medovića. Potječe iz Kuna na Pelješcu i od malena je bio okružen umjetnošću kojom se, kaže, bave gotovo svi stanovnici tog mjesta amaterski ili akademski. Igor je svoj izričaj našao u traženju logike u kaosu. Prije je radio grafike, ulja na platnu i akrile, ali se sada više ne bavi, kako kaže, fotografskim slikarstvom nego ga zanimaju boje, forme i iskazivanje unutrašnjih vizija, jer je odbacio figuraciju. Nedavno je u galeriji »Fonticus« u Grožnjanu izložio svoje kolaže na platnu pod nazivom Mix-Media. Od 1999. je u tom izričaju koji je otkrio spontano, istražujući teksture i volumene. Najprije su mu se pod rukom našle krpice za brisanje kistova koje su progovarale bojama. »Kada sam vidio da se s njima događa priča, skupio sam sve svoje krpice za kistove i potom ih počeo prikupljati i od drugih kolega«, govori Igor. Dodaje da im je započeo davati novi smisao ponajprije stoga što je u kolažiranju bilo mnogo drugih osobnosti. </p>
<p>Svojedobno je sudjelovao na likovnoj koloniji »Zilik« u Domu za nezbrinutu djecu.</p>
<p>Umjetnici su trebali likovno animirati djecu čiji su se radovi ocjenjivali. Njegova je skupina tako prikupljala krpice umrljane bojom i njima su radili kolaže. Djeca su bila zaokupljena i naučila da i u kaosu boja valja postići estetiku i optički red. Pored 18 samostalnih izložbi, Gustini je šezdesetak puta izlagao na skupnim izložbama u Europi, u Africi i u SAD-u, a dobitnik je i nekoliko nagrada za slikarstvo i dizajn. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu, odnosno u Istri, koja mu je, kaže, u srcu a Dalmacija u genima. U radu su mu posebno pomogli Hrvatska matica iseljenika u Puli i gospođa Ana Bedrina. Upoznao je mnoge ljude i počeo umjetnički progovarati u Hrvatskoj. U Istri često puni baterije i odmahuje rukom na pitanje o inspiraciji za stvaralački trenutak, jer to je, kaže, preromantičan naziv za volju i trenutak u kojem zna i osjeća da može nešto napraviti. Tako je bilo s kolažiranjem i drugim projektima. Smatra da emocije koje se dogode valja iskazati.</p>
<p>Iako živi u Italiji, primjetan će dalmatinski naglasak ubrzo otkriti podrijetlo umjetnika koji je među ostalim bio nagrađen za osmišljavanje plakata grada Vicenze.</p>
<p>Igor kaže da su, za razliku od Talijana, u nas ljudi iz umjetničke branše bolje organizirani i povezani, ali to ne treba spriječiti mlade Hrvate da uče u Italiji o likovnosti. Kako je on u Hrvatskoj kod kuće, za jesen sprema samostalnu izložbu, a Max–Media će iz grožnjanske galerije ovih dana preseliti u zagrebačku »Bernardo Bernardi«.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Trampa je hit</p>
<p>Legalizirana razmjena odjevnih predmeta u Londonu je sve popularnija</p>
<p>Obilazak prodavaonica, potraga za odgovarajućim modelom i konfekcijskom veličinom, dugotrajno čekanje u redu pred kabinama i nemogućnost plaćanja previsoke cijene za željeni komad odjeće prava je noćna mora mnogim šopingholičarima. Londončani su se, međutim, dosjetili kako bez stresa kupovati do mile volje i kući se vraćati punih ruku i s osmijehom na licu. U tom su engleskom gradu u posljednje vrijeme pravi hit postale prodavaonice u kojima ne vrijede zakoni ponude i potražnje, nego – trampe. </p>
<p>Premda zvuči čudno, takav način nabave odjeće funkcionira više nego odlično, pa je svakim danom sve popularniji i pridobiva nove pristaše. Među mnogima koji do udobne i moderne odjeće za svaku prigodu, dolaze trampom su i Kylie Minogue, Mischa Barton i mnoge druge slavne ličnosti koje zamara klasična kupnja. Svojim postupcima one su, kažu njihovi obožavatelji, dale zeleno svjetlo trampi koja je nekada bila glavni i jedni način razmjene dobara. Razmjena odjeće naime funkcionira tako da osobe koje se zasite svoje odjeće ili im ona iz nekog razloga više ne odgovara, svoje stvari donesu u specijalizirane prodavaonice. Nakon što stručnjaci za modu, plaćeni dizajneri i krojači pregledaju doneseno, procjenjuje se vrijednost odjeće koja se prije stavljanja na police obvezno podvrgava kemijskom čišćenju. Široka paleta odjevnog asortimana nudi veliku mogućnost izbora trampe: od ultra mini suknjica svjetski poznatih dizajnera Marc Jacobsa ili Stelle McCartney pa do vintage traperica, vesta i majica. Robni asortiman također uključuje i odjeću kakva je obilježila šezdesete, sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća, a po koju Britanci rado odlaze u prodavaonice rabljene robe. Svaki od ponuđenih odjevnih predmeta u uvjetima trampe različito bodovno kotira na skali vrijednosti. Sukladno tome odjeća je grupirana na policama pa mušterije lakše dolaze do onoga što ih zanima. Donijetu robu niže procijenjene cijene klijenti mogu zamijeniti za neki drugi komad jednake kvalitete i vrijednosti, ili pak više odjevnih jeftinih predmeta za one koje potpisuju svjetski poznati dizajneri. </p>
<p>Trampa, kao jednostavnija mogućnost nabave odjeće, razrađena je do sitnih detalja. Svatko tko želi sudjelovati mora posjedovati Visa Swap karticu na kojoj je registrirano što su, kada, i u kojoj vrijednosti trampili. Za one koji žele provjeriti što bi sve mogli mijenjati, rješenje nudi internetska stranica www. whatmineisyours.com., koja trenutačno ima 20.000 uživatelja tuđe odjeće. </p>
<p>Profesor sociologije na Sveučilištu u Kentu, Frank Furedi, smatra da je trampa još jedan pokušaj odupiranja globalnoj otuđenosti. Nemogućnost i nesposobnost stvaranja međuljudskih kontakata, smatra profesor, otišla je toliko daleko da ljudi stalno iznova smišljaju načine na koje će se intimizirati s drugima, pa makar to značilo i nošenje tuđe odjeće. Na raznim forumima već se mogu pročitati komentari kako je trampa moderna verzija karitativne pomoći. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dizajnom protiv siromaštva</p>
<p>Doktor Paul Polak, bivši psihijatar koji već neko vrijeme vodi organizaciju koja siromašnim seljacima pomaže da postanu uspješni poljoprivrednici, pozvao je svjetske dizajnere da oblikuju upotrebne predmete koji bi se, nakon što bi ih se proizvelo u velikim količinama, mogli prodavati po niskim cijenama. I imati za kupce zamalo cijelo čovječanstvo našeg planeta. »Milijarde ljudi čekaju da kupe naočale za samo dva, solarnu svjetiljku za deset i kuću za sto dolara«, govorio je dr. Polak i barem djelomično uspio u svom naumu. Sada je u newyorškom Coope-Hewitt National Design muzeju otvorena izložba tih jeftinih dizajnerskih predmeta, namijenjenih ljudima koji zarađuju dva ili manje dolara na dan. Ondje se može, na primjer, vidjeti i kotrljajući karnister za vodu Q-Drum, koji se vuče na uzici, a ne nosi, zatim cjevolik pretvarač onečišćene u pitku vodu, jeftin laptop i projekt najjeftinije kuće. Osim što su ti predmeti praktični i jeftini, zamišljeni su da ne vrijeđaju ničije dostojanstvo. Oni se neće dijeliti, nego prodavati, jer svi siromašni baš ne uživaju primati tuđe ostatke i viškove nego, kao i svi drugi ljudi, uživaju kada si mogu nešto priuštiti. [S.B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Zaplijenjeno 11 tisuća šteka cigareta</p>
<p>U utorak su na Macelju zaplijenili 2,87 kg kokaina vrijednog oko 2,5 milijuna kuna, u noći na subotu na Lupinjaku 11.000 šteka cigareta</p>
<p>KRAPINA</p>
<p> - Zagorska policija reda nove uspjehe. Naime, nakon što su u utorak na Macelju zaplijenili 2,87 kg kokaina vrijednog oko 2,5 milijuna kuna, u noći na subotu »ulov« je bio 11 tisuća šteka cigareta. </p>
<p>Cigarete je nedaleko od graničnog prijelaza Lupinjak pronašla policijska ophodnja u rutinskom pregledu prometa u kamionu slavonskobrodskih registarskih pločica, kojim je upravljao Krunoslav Katalenić (31) iz Novog Marofa. Prema riječima glasnogovornika PU krapinsko-zagorske Roberta Pavića, kamion sa cigaretama kretao se sporednom cestom prema slovenskoj granici, a cigarete su bile skrivene između namještaja za koji je vozač imao račune u vrijednosti 11 tisuća eura. No, za cigarete sa crnogorskim i bosansko-hercegovačkim markicama nije imao prateće dokumentacije, što otvara osnovnu sumnju da su ilegalno uvezene . Riječ je o cigaretama marke »Memphis« , »West« i »Lucky Strike«, čija se vrijednost neslužbeno cijeni na više od milijun kuna. Cigarete su u Hrvatsku ušle preko Slavonskog Šamca , a bile su namijenjene zapadnoeuropskom tržištu. U EU je njihova vrijednost trostruka, budući da se u kantonu Brčko, odnosno u Crnoj Gori, mogu nabaviti već za euro po kutiji. </p>
<p>Budući da je u kamionu bilo 110.000 kutija, lako je izračunati moguću zaradu, koja bi na crnom tržištu iznosila više od 100 tisuća eura. Poveznica prošlotjednih velikih zapljena je ta da su se prijevoznici droge i cigareta sami odali. Zagrebački vozač kokaina prestrašio se na granici pa ga je policija počela pretraživati, dok je Novomarofčanin loše zatvorio kamion tako da se i izdaleka vidjelo da je labava užad na plombi kamiona. Isto tako, u kamionu među kutijama s namještajem, koje su bile identične onima u kojima su bile cigarete, policajci su odmah opazili šteku cigareta koja je ispala neopreznim utovarivačima. Protiv vozača kamiona bit će podnijeta kaznena prijava.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tražili dokumente koji terete Zagorca</p>
<p>Uspjeh akcije izvedene u petak i subotu, ostaje pak, vrlo dvojben, te zapravo u potpunosti ovisi o sadržaju pronađnih dokumenata </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u petak poslije podne na graničnome prijelazu Macelj, u trenutku dok je automobilom iz Hrvatske, na putu prema Austriji, pokušao prijeći u Sloveniju, uhićen Krunoslav Trajković, vozač tvrtke »Molteh«, koju su mediji povezivali sa Vladimirom Zagorcem, policija je u subotu na informativni razgovor privela i dvojicu Zagorčevih suradnika, no sva trojica su istoga dana oko 23,50 sati pušteni iz Heinzelove. Osim Trajkovića, privedeni su umirovljeni pukovnik Joža Ferek, jedan od svjedoka u »slučaju dragulji«, te Roman Binder, Zagorčev poslovni partner, te direktor »Molteha«, a u subotu su pretraženi i njihovi stanovi te prostorije tvrtke »Molteh« na Voćarskoj cesti. Kako doznajemo, čitava akcija policije pokrenuta je zbog sumnje da je Trajković toga dana iz Zagreba u Beč Zagorcu trebao donijeti određene dokumente za koje je policija sumnjala kako su povezani sa »slučajem dragulji«. Policija je u nedjelju na redovitoj press konferenciji potvrdila kako se nad trojicom muškaraca provodi kriminalistička obrada zbog sumnji da su pokušali iz zemlje iznijeti povjerljive dokumente MORH-a iz devedesetih, no u policiji ništa više nisu željeli reći. No, kako neslužbeno doznajemo, čitava obrada nije pokrenuta zbog odavanja službene tajne, već zbog sumnji kako su Zagorčevi suradnici iznošenjem dokumenata iz zemlje pokušali spriječiti dokazivanje navodne Zagorčeve krivnje u »slučaju dragulji«. Uspjeh ove akcije izvedene u petak i subotu, ostaje pak, vrlo dvojben, te zapravo u potpunosti ovisi o sadržaju pronađenih dokumenata koje je Trajković, prevozio Zagorcu u Beč. Naime, Ferekov i Binderov odvjetnik, Zvonko Hodak rekao nam je da dokumenti pronađeni u Trajkovićevom automobilu ne predstavljaju ništa sporno, te na bilo koji način nisu povezani sa »slučajem dragulji«. »Gospodin Zagorec me je zvao više puta te rekao da je u njegovome interesu da mediji dobiju uvid u dokumente koje mu je Trajković nosio u Beč. Time bi se po njegovim riječima čitava stvar demistificirala«, rekao nam je Hodak, ustvrdivši da policija niti njemu kao branitelju nije dala uvid u sadržaj dokumenata. Kako smo također uspjeli neslužbeno doznati dio dokumenata odnosi se na korespodenciju između Zagorca i Alije Delimustafića tijekom devedesetih, kada je potonji bio ministar unutarnjih poslova BiH, no za sada po nikakvoj logici nije riječ o ničemu što bi se moglo povezati sa slučajem sustava S-300 i njime povezanim »slučajem dragulji«. U nedjelju smo mobitelom kontaktirali i samoga Zagorca, no on već tradicionalno nije bio raspoložen za razgovor sa novinarima, te nam je samo ljubazno poželio ugodan dan i prekinuo vezu. </p>
<p>Obrada koja je zbog malverzacija sredstvima namijenjenima obrani hrvatske pokrenuta još 2002. godine otkrila je kako u MORH-u nedostaje veliki dio originalne dokumentacije vezane uz nabavku oružja. Da li je policija u petak akciju pokrenula nadajući se da će pronaći neke od »nestalih« dokumenata, nitko nam od službenih izvora nije mogao potvrditi.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mladiću propucano koljeno i oštećena »opel tigra«</p>
<p>Vlasnik propucanog automobila odlučno negira mogućnost da je on bio meta napad</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Touareg vrijedan 50-tak tisuća eura, sparkiran do moje opel tigre ostao je netaknut. Čudno! Možda je netko ciljao takav auto, ali zasigurno je pogriješio vlasnika«, izjavio je za Vjesnik Željko Z. (43), čiji je automobil u nedjelju nešto iza 1 sat, propucan pred obiteljskom kućom u Kozari boku IX na broju 18. Policija traga za počiniteljem kojega navodno nitko nije vidio, iako su u to vrijeme, štićenici doma umirovljenika u susjedstvu, imali zabavu. Vlasnik pak, odlučno negira mogućnost da je on bio meta, te da je nekoliko hitaca možebitnog upozorenja, bilo upućeno upravo njemu. »Nisam nikome dužan, vjerojatno imam nesreću, da je moj auto napadač možda zamijenio s nečijim. Vlasnika »opel tigre«, uznemirili su pucnjevi koje je čuo iz kuće, a kada je izašao, vani je bilo »čisto«, no imao je što za vidjeti - propucanu prednju haubu na automobilu i vozačeva vrata. »Danas dižu i pale aute ali još nisam čuo da ga netko propuca parkirani auto«, dodao je oštećeni muškarac, navodeći da je ulica, u kojoj žive većinom umirovljenici i »poslovnjaci« inače mirna. Ovo je inače, druga pucnjava u Zagrebu u nešto više od 24 sata razlike, u kojoj je na sreću zabilježena samo materijalna šteta na »tigri« od nekoliko tisuća kuna, za razliku od one koja se dogodila u subotnjoj noći. Pet hitaca, od kojih je jedan, u desnu natkoljenicu ranio Velimira Ripa (33), u subotu oko 4 sata, ispalio je nepoznati muškarac ispred narodnjačkog kluba Babilon u Maksimiru. Nitko od sudionika »vatrenog krštenja« kojemu je prethodila žestoka tučnjava, o događaju nije obavijestio policiju, već su to napravili liječnici KB Dubrava gdje je ranjenom pružena pomoć. Ripa policiji tvrdi da se slučajno našao na meti, dok svjedoci tvrde da je sudjelovao u ranijoj tučnjavi ispred lokala. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mladoženja završio s »lisicama«</p>
<p>Incident su izazvali Blaž iz »Večernje škole«, njegov brat i nećak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Damir Folnegović Hulec (45), popularni Blaž iz Pervanove »Večernje škole«, zbog narušavanja javnog reda i mira, omalovažavanja policajaca i odbijanja da im da na uvid svoju osobnu iskaznicu, u nedjelju ujutro, u »lisicama« je izveden iz hotela Regent Esplanade. Jednak »tretman« imali su i glumčev brat Miroslav (51), predsjednik Gradskog ogranka DC- a i vlasnik restorana »Opium« u Branimir Centru, te nećak Mario (27), koji je u lisicama završio na sam dan svoje svadbe. Trojac koji se opirao uhićenju, najprije je, svladan tjelesnom snagom, a potom su vezani i odvedeni u policijsku postaju. Policija je dojavu o »neugodnostima« u Esplanadi, zaprimila nešto prije 5 sati, kada ih je kako doznajemo, nazvao 37- godišnji recepcionar tog hotela. S djelatnikom se najprije, »zakačio« mladoženja, najmlađi Folnegović Hulec, koji ga je navodno počeo vrijeđati. Nakon što je djelatnik prijavio sukob, na recepciju je stigao i glumac humoristične serije, koji je protestirao zašto policija prekida svadbeno slavlje. Odbio se na legitimirati na njihov zahtjev, a potom navodno na policajce sasuo »bujicu« uvreda. Svladan je tjelesnom snagom i vezan u trenutku kada se pojavio i njegov brat Miroslav te nastavio s vrijeđanjem policajaca, odbivši također službenicima predati osobnu iskaznicu. Sva trojica izgrednika dovedeni su na prekršajnu obradu, te će prijave protiv njih ići redovnim putem. Nesretni mladoženja »zaradio« je prijavu za narušavanje javnog reda i mira, dok su njegov otac i stric iz policijske postaje jutros izašli s podebljim prijavama-omalovažavanje policajaca, narušavanje reda i nenošenje osobnih iskaznica. Glumac dosad nije poznat javnosti po sličnim istupima. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mladiću slomljen nos, a BMW razbijen sjekirom</p>
<p>DRNIŠ</p>
<p> - Neviđena tučnjava dogodila se proteklog vikenda (u noći na subotu) u samom središtu Drniša, ispred ugostiteljskog objekta Gradska kavana, u čijem se podrumskom dijelu nalazi disco klub »Insomnia«. </p>
<p>Kako saznajemo u policiji koja je o ovom događaju izvijestila tek dan kasnije, u nedjelju, u neviđenoj tučnjavi koja se zbila u sitnim noćnim satima sudjelovalo je čak četrnaest muškaraca i to njih 8 sa područja Kaštela i šestorica sa drniškog područja.</p>
<p> Sukob je počeo međusobnim vrijeđanjem i izazivanjem, a potom su se mladići, koji su bili redom u alkoholiziranim stanju, dohvatili šakama, a na koncu je došlo i do potezanja vatrenog oružja. Jedan je 35-godišnjak u tučnjavi zadobio tešku tjelesnu ozljedu, tj. slomljen mu je nos, a jedan je zaradio lakšu tjelesnu ozljedu. Što je bio uzrok masovnoj tučnjavi u policiji ne žele otkriti, jer je obrada tog slučaja još u tijeku. Vijest o tučnjavi brzo se proširila Drnišom, u nedostatku točnih informacija, kolaju različite verzije priče, a dosta uvjerljivo zvuči ona da je sve počela s poker aparatima i da je to bio razlog za tučnjavu i pucnjavu. Policija ne spominje niti oštećenje novog automobila marke BMW, vlasnika I.S. iz Drniša, koji je navodno oštećen sjekirom u vrijeme tučnjave. Policija je utvrdila da je bilo pucanja iz vatrenog oruža ali još ne priopćava tko je pucao. Na mjestu događaja policijski službenici pronašli su jednu čahuru i dva streljiva za pištolj. </p>
<p>Jedan je 29-Kaštelanin zaradio kaznenu prijavu zbog nanošenja teške tjelesne ozljede, dok će protiv svih 14 sudionika tučnjave policija podnijeti prekršajnu prijavu zbog remećenja javnog reda i mira.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pijana i bez vozačke skrivila sudar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu, oko 21 sat, Monika P.(35) je svojim »VW Polom« izazvala prometnu nesreću u križanju prema Mraclinu u Velikoj Gorici. Monika je vozila pijana, (1,62 promila), a ima i zabranu upravljanja vozilima B kategorije. »Polu« je isteklaregistracija, a u križanju je oduzela prednost Željku T. (28) na motociklu »suzuki« GSF 1200 SKI i Zdravku Š. (41) na drzgom motociklu. Na »polo« je naletio Željko »suzukijem«, a u njega se bočnom stranom zaletio drugim motociklom Zdravko. U nesreći je teško ozljeđen Zdravko Š., a pomoć mu je pružena u Klinici za traumatologiju u Zgarebu. [T.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Umrla dvojica ozlijeđenih u sudaru</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U karlovačkoj Općoj bolnici u noći na nedjelju umrla su dvojica muškaraca koji su ozlijeđeni u subotu poslijepodne u sudaru triju osobnih vozila u Cerovcu Vukmanićkom, doznaje se u karlovačkoj policiji. U sudaru dva vozila hrvatskih registarskih oznaka, »yugo 45« i »audi 80«, i jednog austrijskog, »hyundaija«, na ličkoj cesti (D1) ozlijeđeno je osam osoba, od kojih tri teže. Tijekom noći 68-godišnji vozač »yuga« i njegov 51-godišnji suvozač, obojica iz Karlovca, preminuli su u bolnici. Njihov 58-godišnji suputnik ostao je paraliziran, no liječnici kažu da je izvan životne opasnosti. Ostalih petoro sudionika prometne nesreće lakše su ozlijeđena. Očevidom je utvrđeno da je sudar ju subotu oko 17,30 sati skrivio 51-godišnji vozač »audija« iz Cetingrada. Pri dolasku do zaustavljenog »yuga«, koji je čekao kako bi skrenuo u lijevo, vozač »audija« se zbog prebrze vožnje nije uspio zaustaviti, pa je udario u »yugo« i odbacio ga na lijevu stranu ceste na »hyundai« austrijskih oznaka. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="59">
<p>Mobilna telefonija mogla bi biti još jeftinija</p>
<p>Mobilna telefonija u svijetu postaje besplatna, a operateri u Hrvatskoj privlače korisnike nudeći im različite pogodnosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako su cijene telekomunikacijskih usluga na hrvatskom tržištu sve niže, s prosječnim mjesečnim prihodima operatera po korisniku mobilne telefonije od 22,3 eura Hrvatska je i dalje ispred Njemačke, Poljske, Češke i Litve. </p>
<p>Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije Hrvatske gospodarske komore, kazao nam je da Hrvatska još nije kvalitetno iskoristila liberalizaciju telekomunikacijskih usluga, osobito kod širokopojasnog Interneta, za snižavanje cijena usluga. Dodaje da ima dosta prostora u pružanju telekomunikacijskih usluga po povoljnim cijenama. No, potrebno je riješiti otvorena pitanja poput DTK-mreže kako bi, nakon što cijene usluga dosegnu dno, kvaliteta i nove usluge došle u prvi plan.</p>
<p>Primjerice, prema košari korištenja mobilne mreže Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) - koja pokazuje potrošnju prosječnih korisnika tako da je izračunata košara usporediva po operaterima i po zemljama - Hrvatska je s 12,5 eura po korisniku ispred Litve, Rumunjske, Makedonije i Cipra, koji imaju manju OECD-ovu košaru. Daleko smo pak iza Velike Britanija s 64,8 eura, Njemačke (46 eura), Mađarske (29,20 eura) i Slovenije s 27 eura.</p>
<p>Tri mobilna operatera u Hrvatskoj imaju čak 26 tarifnih paketa, odnosno pravu »šumu tarifa«. Da bi privukli korisnike iz jedne mreže u drugu, operateri nude različite pogodnosti dok u svijetu mobilna telefonija postaje besplatna.</p>
<p>Primjerice, Vipnetova niskotarifna mreža Tomato ovih je dana ponudila i povrat novca korisnicima ako dokažu da netko drugi ima jeftinije usluge. Istina, minuta razgovora u Tomatovoj mreži 092 za 48 lipa samo je za lipu jeftinija od mreže 095 Tele2, a ni cijena slanja SMS-poruka po 28 lipa nije osjetno jeftinija.</p>
<p>U Vipnetu kažu da ne mogu govoriti o tome koliko će cijene biti niže zbog izlistanih dionica njihovih vlasnika na burzi. No, vodeći mobilni operateri u Hrvatskoj ne očekuju »rat cijenama«.</p>
<p>S druge strane, u Tele2 kažu da su razbudili domaće mobilno tržište u posljednje dvije godine te trajno snizili cijene usluga u odnosu na konkurenciju do 60 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Konstantno povećanje vanjskotrgovinske razmjene </p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo u Münchenu vodi ministar gospodarstva Branko Vukelić koji će na Gospodarskom forumu govoriti o mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S ciljem unapređenja gospodarske suradnje s njemačkom saveznom državom Bavarskom, hrvatsko državno i gospodarsko izaslanstvo boravi od 10. do 12. lipnja u Münchenu, gdje će se, osim brojnih susreta, održati i gospodarski skup.</p>
<p> Hrvatsko će izaslanstvo u Münchenu voditi ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, koji će prvog dana posjeta, 11. lipnja, na Gospodarskom forumu govoriti o mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj.</p>
<p> Prvog dana posjeta predviđen je i susret ministra Vukelića s bavarskim ministrom za gospodarstvo, infrastrukturu, promet i tehnologiju Erwinom Huberom te Vukelićevo predavanje »Hrvatsko gospodarstvo na putu u EU«.</p>
<p>U utorak će hrvatsko izaslanstvo posjetiti međunarodni sajam »Transport-Logistic 2007«, gdje će sudjelovati na Okruglom stolu »Ekologija, mobilnost i logistika-kontradiktorni pojmovi?«.</p>
<p> Prema podacima Bavarskog državnog ureda za statistiku i obradu podataka, više od 1300 bavarskih tvrtki danas posluje s hrvatskim partnerima, a Hrvatska spada među deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bavarske u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. U ukupnoj hrvatsko-njemačkoj vanjskotrgovinskoj razmjeni Bavarska sudjeluje s oko 20 posto.</p>
<p> Podaci bavarskog statističkog ureda pokazuju i konstantno povećanje vanjskotrgovinske razmjene Bavarske i Hrvatske - prošle je godine ta razmjena iznosila 678 milijuna eura, za razliku od primjerice 2005. kada je bila 233 milijuna eura ili 2004. kada je iznosila 187 milijuna eura. [L. C./ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska privukla ulaganja vrijedna 2,8 milijardi eura </p>
<p>Jugoistočna Europa lani je ostvarila 7,7 milijardi izravnih stranih ulaganja, gotovo dvostruko više nego 2005. </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Zemlje srednje i istočne Europe lani su zabilježile 77 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, što je za trećinu više nego 2005., navodi Bečki institut za međunarodne gospodarske usporedbe (WIIW). </p>
<p> Zemlje jugoistočne Europe (države nastale na području bivše Jugoslavije i Albanija) ostvarile su u 2006. gotovo 7,7 milijardi eura izravnih stranih ulaganja ili gotovo dvostruko više. Pritom su Hrvatska, s ulaganjima u vrijednosti 2,84 milijarde eura, Crna Gora sa 644 milijuna i Srbija s 3,5 milijardi eura posebno profitirale od velikog priljeva zahvaljujući velikim privatizacijskim projektima.</p>
<p> Fokus priljeva pomaknut je znatno istočnije, pokazuju podaci. No, premještanje težišta ulaganja prema istoku i jugoistoku ne zrcali slabljenje interesa za nove članice Unije, već nove mogućnosti ulaganja u toj regiji.</p>
<p> Pad ulaganja u Češku, Mađarsku i Estoniju moglo se predvidjeti jer su visoke vrijednosti u 2005. bile uglavnom rezultat privatizacija, objasnio je stručnjak WIIW-a Gabor Hunya. Poljska, Latvija i Litva zabilježile su pak u 2006. rekordno visoku razinu izravnih stranih ulaganja, a vrlo visok priljev imale su Slovačka, Bugarska i Rumunjska.</p>
<p> U tekućoj godini WIIW očekuje nastavak rasta izravnih stranih ulaganja, pri čemu bi srednja i istočna Europa zadržala sličnu vrijednost kao lani budući da se više ne mogu ponoviti veliki privatizacijski projekti. Bugarska, Rumunjska i neke zemlje JI Europe najvjerojatnije neće dosegnuti rezultate iz 2006., dok bi Poljska mogla dodatno ojačati svoju poziciju jer je tek otkrivena kao odlično mjesto za greenfield investicije.</p>
<p> Vodeću poziciju među ulagačima imaju Njemačka i Nizozemska koja je često mostobran za američke ulagače. U jugoistočnoj Europi vodeći je ulagač Austrija, s udjelom višim od četvrtine. Većina toga koncentrirana je na bankarski, građevinski i maloprodajni sektor. [apa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Agrokoru nove dionice Belja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Glavna skupština Belja, zakazana za 16. srpnja, odlučivat će o povećanju temeljnog kapitala za 270 milijuna kuna izdavanjem novih dionica. Temeljni kapital tvrtke povećao bi se sa 551,5 milijuna na 821,5 milijuna kuna. Dionice bi trebao upisati Agrokor sukladno ugovoru o pretvaranju potraživanja u temeljni kapital. Glavnoj skupštini Belja predlaže se i da se dobit iz poslovne 2006. godine u iznosu od 9,6 milijuna kuna iskoristi za pokriće gubitka iz prethodnih godina. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatskoj pozivnica za NATO u Bukureštu 2008.</p>
<p>Bush je posebno pohvalio napore Hrvatske, te kazao kako očekuje da će naša zemlja na sljedećem summitu NATO-a u Bukureštu dobiti pozivnicu za ulazak u Savez</p>
<p>TIRANA (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush sastao se u nedjelju u Tirani s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, albanskim Salijem Berishom i makedonskim Nikolom Gruevskim, te je ustvrdio da su sve tri zemlje učinile znatne pomake u demokratskim reformama i da su na pragu dobivanja pozivnice za NATO. Bush je posebno pohvalio napore Hrvatske rekavši kako je Hrvatska završila većinu posla i da očekuje da će na sljedećem summitu NATO-a u Bukureštu dobiti pozivnicu za ulazak u Savez. </p>
<p>Premijer Sanader ponovo je pozvao Georgea W. Busha i njegovu suprugu Lauru da posjete Hrvatsku, što je američki predsjednik sa zadovoljstvom prihvatio. Kazao je Sanaderu kako od svojih prijatelja u Americi čuje da je Hrvatska vrlo privlačna turistička destinacija i da će, ako pronađe vremena, posjetiti našu zemlju.</p>
<p>Sanader je kazao kako je Hrvatska završila većinu priprema za ulazak u NATO te kako očekuje da će dobiti pozivnicu za članstvo. </p>
<p>»Hrvatska, Albanija i Makedonija su u različitim fazama priprema za članstvo, ali mislim da će prevladati politička odluka s kojom se i ja slažem i da će sve tri zemlje u Bukureštu dobiti pozivnicu«, kazao je premijer. Sanader je rekao da Hrvatska želi nastaviti s politikom koju je i do sada provodila, a to znači puna aktivnost u regiji, te da je zbog toga i dobila potporu američkog predsjednika. </p>
<p>»Ako bi Hrvatska okrenula leđa susjedstvu, to ne bi bilo dobro ni za nas, ali ni za regiju«, kazao je Sanader. Hrvatski premijer tvrdi da je trajna politička stabilnost u regiji preduvjet i miru u cijeloj Europi, a da je uloga Hrvatske u tome izuzetno kreativna i važna. </p>
<p>»Bush je tražio da nastavimo s takvom politikom i od njega smo dobili punu podršku za sve što smo dosad učinili«, rekao je premijer Ivo Sanader, koji je s američkim predsjednikom razmijenio ocjene o hrvatsko-američkim odnosima, te su zaključili da su oni izuzetno dobri. Potvrđeno je partnerstvo i dobra suradnja. Amerika vidi Hrvatsku kao zemlju koja svojim naporima pridonosi trajnoj stabilnosti cijele regije. </p>
<p>Na upit je li s predsjednikom Bushem razgovarao i o statusu Kosova, Sanader je rekao kako je vrlo važno da se usuglase stavovi Amerike i Europske unije, ali da to sve prihvati i Rusija. Za plan francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja je kazao da ima smisla, jer »sve ima smisla ako vodi konačnom rješenju«. </p>
<p>Hrvatski premijer ocijenio je da se plan za članstvo u NATO-u, koji je ušao u šesti ciklus, provodi vrlo uspješno te kako do summita u Bukureštu ne bi smjelo biti nikakvih problema. Zaključio je kako Hrvatska zajedno s Albanijom i Makedonijom očekuje pozivnicu za punopravno članstvo. Odmah nakon sastanka s premijerima Hrvatske, Makedonije i Albanije, američki predsjednik, uz rigorozne sigurnosne mjere, otputovao je u Bugarsku, gdje će završiti svoju europsku turneju.</p>
<p> </p>
<p>Ulica Bushu</p>
<p>Albanci posjet Georgea W. Busha jednodušno ocjenjuju kao povijesni. Istodobno hvale i Billa Clintona, koji se zalagao za napade NATO-a na Srbiju da bi se prekinula srbijanska agresija na Kosovo i kojeg zovu »osloboditelj Kosova«. U znak zahvale za američku potporu i pomoć, Bush je dobio ulicu u središtu Tirane. Sali Berisha mu je predao i najviše albansko odlikovanje - Orden narodnog stijega.</p>
<p>Bush protiv Sarkozyjeva prijedloga</p>
<p>George W. Bush, nakon što je već u Rimu najavio da se protivi prolongiranju glasovanja u UN-ovu vijeću sigurnosti, u Tirani je odbio prijedlog francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da se rješenje statusa Kosova odgodi za šest mjeseci. Bush je, na zajedničkoj konferenciji za novinare s albanskim premijerom, rekao da Ahtisaarijev plan mora ići naprijed. »Ovdje smo da proguramo taj proces. Ako se ne postigne nikakav dogovor do glasovanja u Vijeću sigurnosti, mi ćemo priznati Kosovo«, kazao je Bush. Američki je predsjednik rekao da su Albanci »jak i pouzdan saveznik« i zahvalio im na njihovu angažmanu u Afganistanu i Iraku. Također, pozvao je Salija Berishu da službeno posjeti SAD.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Otvorenje ceste prije ljetnih gužvi </p>
<p>Uskoro brže, bez nervoze i gužvi od Splita prema Trogiru </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Puštanjem u promet novosagrađenoga sjevernoga kolničkog traka na Jadranskoj magistrali od Solina do Kaštel Gomilice uklonjena je i zadnja prepreka za otvaranje 4,2 kilometra duge dionice koja će, kao sastavni dio buduće brze ceste Trogir-Split-Omiš, ipak biti završena na vrijeme, odnosno do početka turističke sezone. </p>
<p>Zbog premještanja tri kilometra dugoga električnoga kabela u vlasništvu Dalmacijacementa te kašnjenja s otkupom zemljišta i zabrane noćnog rada, došlo je do poremećaja u planiranom tijeku i dovršetku gradnje prve etape projekta buduće brze ceste.</p>
<p> Nakon svih peripetija i pomicanja rokova, čemu su pridonijeli i prosvjedi lokalnog stanovništva, Hrvatske su ceste, kao investitor tog 200 milijuna eura vrijednog projekta, izvijestile da će se već ovog ljeta od Splita do Kaštel Gomilice voziti u dva kolnička traka, što znači da će jedna od najoptrećenijih dionica biti puštena u promet do 1. srpnja. [D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Potpuni kolaps grada zbog najezde putnika s kruzera?</p>
<p>Maksimalni dnevni kapacitet Dubrovnika je 6000 do 8000 posjetitelja s kruzera, a u 2017. godini će ih, predviđa se, biti oko 10.000 na dan</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Prema prognozama rasta potražnje za međunarodnim kruzerskim turizmom u Hrvatskoj, Dubrovnik će u 2017. godini imati oko dva milijuna putnika s kruzera, što je tri puta više u odnosu na 2006. godinu. Prosječan broj putnika po danu lani je iznosio oko 2800, u 2010. se procjenjuje na oko 4200 putnika, što bi u 2017. godini trebalo narasti na oko 9200 putnika na dan. Ključno je pitanje kako ukloniti opterećenje, jer gradske površine i atrakcije imaju ograničenu mogućnost prihvata posjetitelja - maksimalno 6000 do 8000 posjetitelja s kruzera.</p>
<p>Na ta i slična pitanja odgovore bi trebala dati Studija održivog razvoja kruzing-turizma u Hrvatskoj, koju je po narudžbi Zajednice lučkih uprava izradio Institut za turizam, a koja će biti predstavljena u ponedjeljak. Dubrovnik kao kruzerska destinacija, naglašava se u Studiji, zavrjeđuje posebnu pozornost zbog turističke atraktivnosti i postojeće potražnje u broju kruzera i putnika, ali i zbog specifične situacije koja je posljedica dviju luka u gradu i problema koji se javljaju u transportu putnika s kruzera u grad.</p>
<p>Naime, upozoravaju istraživači, najopterećeniji mjeseci u 2017. godini bi i dalje bili kolovoz, rujan i listopad s prosječno 11.500 putnika dnevno, srpanj s oko 10.600 i lipanj s oko 10.000 putnika. Prema ovom scenariju, Dubrovnik bi u 2017. godini 44 dana imao više od 15.000 putnika dnevno te u još 40 dana više od 10.000 putnika, što remeti svakodnevnu rutinu građana, smanjuje atraktivnost destinacije za boravak stacionarnih gostiju i ostalih posjetitelja grada, jer prelazi procijenjene okvire održive nosivosti grada. </p>
<p>U Dubrovniku 82 posto svih putnika</p>
<p>Prema podacima lučkih uprava, u 10 je luka u prošloj godini ostvareno oko 1200 ticanja brodova sa 729.000 putnika, što je porast od 24 odnosno 17 posto. Na Dubrovnik otpada 82 posto svih putnika. [Katica Cikoja]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Bolesnik umro od lijeka iz humanitarne akcije</p>
<p>Ministar Neven Ljubičić upozorava na opasnost uvoza lijekova mimo Povjerenstva te preporuke lijeka na temelju znanstvenih članaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Humanitarnom akcijom u Velikoj Gorici nedavno je prikupljeno oko 40.000 kuna potrebnih za lijek Orenciju (abatacept), sada jedinu nadu dvadesetšestogodišnjem Ivanu Đuranu iz Velike Gorice koji, kao još četvero mladih ljudi u Hrvatskoj, boluje od teškog oblika juvenilnog idiopatskog artritisa, upale gotovo svih zglobova. Vezan je za invalidska kolica i ovisan o obitelji, jer je dostupna terapija prestala djelovati.</p>
<p>Spomenuti lijek jedan je od onih posebno skupih bioloških lijekova, registriran samo u SAD-u, i prema važećim propisima, ne može mu ga platiti hrvatsko zdravstveno osiguranje. </p>
<p>Dr. Miroslav Harjaček iz Klinike za dječje bolesti u zagrebačkoj Klaićevoj ulici, liječi Ivana dvije godine i kao angažirani liječnik prati sve novosti na svom području. Kaže kako bi bolničko povjerenstvo za lijekove ili pripadajuće liječničko društvo, trebali zatražiti da se lijek interventno uveze, ali to ne čine jer lijek nije registriran. Harjaček stoga predlaže da se preskoče bolnička povjerenstva, te da se oformi stručno tijelo na razini Ministarstva koje bi na zahtjeve liječnika dopustilo interventni uvoz na trošak države.</p>
<p>Ministar zdravstva Neven Ljubičić upozorava, međutim, da je propisivanje neregistriranih lijekova moguće samo uz dobrenje Povjerenstva za lijekove i Etičkog povjerenstva, te Ministarstva. Štoviše, smatra katastrofom preporučivati lijek na osnovu samo pročitanih znanstvenih članaka i napominje da je u tijeku dokazivanje kaznene odgovornosti za liječnika koji je ordinirao neregistrirani lijek za koji je novac prikupljen humanitarnom akcijom. Bolesnik je umro osmi dan terapije zbog neodgovarajuće doze, pokazalo se tijekom registracije. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Europska perspektiva pred svim je zemljama u regiji</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Pred svim državama u regiji je europska perspektiva i usvajanje europskih standarda, ma koliko oni ponekad bili teški, a reforme bolne, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za beogradski Danas od subote. </p>
<p>»Predugo je bilo razdoblje u kojem smo bili izvor problema, a na nama je da suradnjom i daljnjom normalizacijom odnosa postanemo prostor stabilnosti. Naši građani, a osobito političari, moraju biti svjesni da se stabilna budućnost gradi jedino na pomirenju, suživotu i toleranciji među svim etničkim skupinama«, istaknuo je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Mesić je odnose između Srbije i Hrvatske ocijenio »korektnima«, te naglasio da se otvorena pitanja rješavaju - iako nedovoljno brzo - razgovorom nadležnih institucija. Kada je riječ o povratku izbjeglih i prognanih nacionalni i državni je interes Hrvatske da se svi njezini građani vrate u punoj sigurnosti, ali je njihov povratak ograničen i gospodarskom situacijom, jer »nije dovoljno ljudima samo obnoviti kuće, potrebno im je dati i šansu za rad, a to nije moguće bez pokretanja proizvodnje.«</p>
<p>Rješenje kosovskog pitanja neće se odraziti na stabilnost zemalja regije i neće - kako to tvrde pojedini srbijanski političari - ni eventualna neovisnost Kosova otvoriti pitanje granica, prije svega u BiH, naglasio je Mesić.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Stipe Gabrić Jambo pristupio HSS-u</p>
<p>METKOVIĆ</p>
<p> - Metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo pristupio je u nedjelju Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS), a člansku iskaznicu osobno mu je uručio predsjednik stranke Josip Friščić. Jambo je HSS-ovu člansku iskaznicu primio na javnoj tribini HSS-a u Metkoviću na kojoj je predstavljena knjiga Ivana Jurića »Osnivanje i djelovanje HSS-a u Donjem Poneretvlju«. Time je i formalno realizirano ono o čemu se proteklih mjeseci govorilo, da će kontroverzni metkovski gradonačelnik postati član HSS-a. Friščić je kazao da će Jambo nositi listu koalicije HSS-HSLS u X. izbornoj jedinici u kojoj očekuje tri mandata. »Hrvatska je na putu u EU i zato HSS treba odlučne i prepoznatljive ljude, a učlanjenje Stipe Gabrića Jamba jedan korak je bliže ostvarenju naših stranačkih ciljeva«, kazao je Friščić. Dok se u Metkoviću održavao skup HSS-a, u susjednom Opuzenu nekadašnji saborski zastupnik Marijan Marinko Filipović, koji je izbačen iz HSS-a, osnovao je Autohtonu hrvatsku seljačku stranku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Željeznička se pruga premješta iz Bibinja</p>
<p>Pruga dijeli mjesto na dva dijela, a bit će premještena na zaobilaznicu dugu 6680 metara, u sklopu koje će biti i tunel </p>
<p>BIBINJE</p>
<p> - Željeznička pruga koja prolazi kroz Bibinje, koje, zapravo, dijeli na dva dijela, bit će premještena iznad mjesta. U sklopu Strategije prometnog razvitka Hrvatske iz 1999. godine, 2007. ponovno je oživljen projekt gradnje novih pruga i kolosijeka, u kojega je uključena i obilazna željeznička pruga iznad Bibinja. </p>
<p>Pruga će biti duga 6680 metara, prolazit će kroz tunel od tri kilometra koji će se sagraditi u blizini tunela Debeljak, a s postojećom željezničkom prugom za Zadar spajat će se kod crkve sv. Jelene te će prolaziti ispod Bibinjskog polja. Prema Bibinjama će ostati samo mali odvojak dug 350 metara kako bi se mogao odvijati željeznički promet prema budućoj transportno-putničkoj luci Gaženica. Time će luka biti ne samo cestovno povezana s autocestom prema Zagrebu i dalje prema Europi nego i željezničkom prugom.</p>
<p>U tijeku je izrada idejnog rješenja zaobilazne pruge koja će iziskivati velike građevinske radove. Mnogi su gospodarski razlozi koji uvjetuju premještanje pruge iz mjesta, a među ostalim to je i u interesu Luke Zadar, koja će tako biti bolje povezana s cijelom Hrvatskom. Pretpostavlja se da će gradnja početi potkraj ove godine i trajati oko tri godine, a vrijednost radova bit će najmanje dvjesto milijuna kuna. Prema Prostornom planu Bibinja, na području prema luci Gaženica sagradit će se stambeno-turistička zona, što će Bibinju pomoći da postane turističko mjesto, što je odavno trebalo biti s obzirom na svoj položaj. </p>
<p>Željeznička pruga kroz Bibinje odavno je nazvana »Pruga smrti«, jer je na njoj poginulo devetero ljudi. Sagrađena je potkraj 60-ih godina. [Ljubica Ivićev-Balen]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070611].
|
