NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070411].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 139435 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stranim pločicama varaju državu</p>
<p>Carinska uprava preklani je zabilježila 395 prekršaja, a lani čak 470. U te dvije godine izrečene su novčane kazne od ukupno 1,28 milijuna kuna</p>
<p>Nije li pomalo čudno kako oni najskupocjeniji, najekstravagantniji i najbolji automobili koje viđamo kako krstare hrvatskim cestama ili su pak parkirani i brižno čuvani u podzemnim garažama, nerijeko imaju registarske pločice koje glase na sve moguće zemlje, od Monaka do Kajmanskih otoka. Najzanimljivije od svega je to što su vlasnici velike većine tih automobila - hrvatski državljani. U zadnje vrijeme može se vidjeti i velik broj »običnih« automobila sa stranim registarskim tablicama. Ti se vozači pozivaju na porezne olakšice. No, neki to čine na legalan način, a drugi ne.</p>
<p> Naime, kako je ovdje riječ o povredi carinskog zakona, od Carinske uprave doznajemo kako je tijekom 2005. godine pokrenuto ukupno 395 prekršajnih postupaka, te su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 744.300 kuna, dok je lani pokrenuto ukupno 470 prekršajnih postupaka što je rezultiralo izrečenim novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 543.900 kuna.</p>
<p>Hrvatski carinski propisi, kao i Konvencija o privremenom uvozu, propisuju da strane fizičke ili pravne osobe smiju uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine privremeno uvesti na hrvatsko carinsko područje osobne automobile pod uvjetom da su registrirani sa stranim registarskim pločicama i da ih upotrebljavaju osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem izvan carinskog područja Hrvatske.</p>
<p>Postupak takvog privremenog uvoza krajnje je pojednostavljen, ne zahtijeva podnošenje carinske deklaracije niti bilo kakvog jamstva, automobili se u tom slučaju prijavljuju usmeno na samom graničnom prijelazu (npr. stranci-turisti). Uz to, hrvatske osobe koje rade i žive u inozemstvu također smiju na carinsko područje Hrvatske privremeno uvesti automobile sa stranim registarskim oznakama (ako u putovnici imaju važeću radnu vizu druge zemlje).</p>
<p>»Najčešći broj carinskih prekršaja u tom kontekstu počinjen je na način da hrvatski državljanin koji radi i ima mjesto prebivališta u Hrvatskoj upravlja automobilom stranih registarskih oznaka, a isti automobil nije prethodno prijavio carinskom službeniku za uvoz prilikom ulaska u državu, dakle postupao je kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz na što nije imao pravo«, tvrdi Sanja Crnković iz Carinske uprave RH. Dodaje kako su uvjeti za odobravanje takvog privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine i drugih davanja strogo formalni i svako nepoštivanje propisanih uvjeta rezultira prekršajnom odgovornošću i naplati carinskog duga.</p>
<p>»Ako neka osoba zloporabi institut privremenog uvoza prijevoznog sredstva, namijenjenog za osobnu uporabu, čini prekršaj i protiv nje se pokreće prekršajni postupak kao i postupak naplate svih carinskih davanja za predmetno vozilo«, kaže Sanja Crnković. </p>
<p>Svaku takvu prekršajnu prijavu podnosi carinska ispostava odnosno policijska postaja na čijem je području otkriven prekršaj. No, kad smo od Viktora Forjana iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa PU zagrebačke zatražili te podatke odgovor je bio da ih oni - nemaju.</p>
<p>Privremena registracija do godine dana</p>
<p>Vozilo koje u Hrvatsku uđe sa stranim registarskim pločicama, na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama međunarodnih ugovora što ih je sklopila Republika Hrvatska, mora se privremeno registrirati. Privremena registracija vozila ne može se izvršiti na kraće od 60 dana, a ni duže od 12 mjeseci.</p>
<p>Bojan TerglavTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Edukacijom protiv raka kože </p>
<p>U Hrvatskoj su u zadnjih 10 godina oboljenja od melanoma porasla za 7,5 posto, a svaki treći uzrokovan je prekomjernim izlaganjem sunčevim zrakama</p>
<p>U Hrvatskoj su unatrag 10 godina oboljenja od melanoma, raka stanica kože, porasla za oko 7,5 posto, a jedan od tri takva evidentirana karcinoma uzrokovan je prekomjernim izlaganjem sunčevim zrakama. Da bi širu javnost upozorila na opasnosti UV-zraka, 2005. godine osnovana je udruga »Suncobran« koja se bavi promocijom zdravstveno (ne)prihvatljivog ponašanja prilikom izlaganja sunčevu zračenju. Zahvaljujući toj udruzi i Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, ovih je dana pokrenut pilot projekt »Pazi sunce« kojem je zeleno svjetlo dalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Gradski ured za zdravstvo. </p>
<p>Prema riječima koordinatorice projekta Nevenke Zuber, cilj im je promovirati zdravstveno prihvatljivo ponašanje prilikom izlaganja suncu. Projekt koji bi trebao prerasti u nacionalni program obuhvatit će zasad 86.000 predškolske i školske djece u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Ovih je dana počeo niz seminara u kojima će o zaštiti od sunca odgojitelje i nastavnike educirati dermatolozi, meteorolozi, zdravstveni ekolozi, astronomi, oftalmolozi i drugi stručnjaci. U vrtićima i školama djecu će se poučavati kako se zaštititi od sunca i koliko je UV-zračenje opasno. Tim više što, kaže Zuber, mnogi vrtići nemaju dovoljno sjenovitih mjesta u koja bi se djeca mogla skloniti za vrijeme jakog sunca. Stoga će poraditi na tome da se vrtići ali i škole obogate odgovarajućim zelenilom.</p>
<p>Doktorica Đurđa Španović, dopredsjednica Hrvatskog društva za preventivnu socijalnu pedijatriju, kaže da je kod nas nedovoljno osviješten problem UV-zračenja posebice kod zaštite djece. Upozorava da sa zaštitom kože od sunčeva zračenja treba početi što ranije jer je dječja koža osjetljiva, a premda je melanom kod djece rijedak, ipak je u porastu i rizik za pojavnost predstavljaju upravo opekline od sunca, posebice u ranom djetinjstvu. Kada je o bolestima riječ, sunce među ostalim može izazvati ljetne urtikarije s crvenilom i svrbežom kože, opekline odnosno sunčanicu kada se organizam »pregrije«, što prati glavobolja, povraćanje, i vrućica i do 40 stupnjeva. Neki antibiotici i drugi protuupalni lijekovi također povećavaju osjetljivost kože na sunčevu svjetlost odnosno pojavu alergije. Sunčeve zrake mogu biti krivci i za upale očne spojnice fotokonjuktivitis i fotokeratitis, odnosno upale rožnice, a mogu se pogoršati i neke kožne bolesti.</p>
<p>Bebe ne smiju na sunce</p>
<p>Djecu do šest mjeseci ne treba izlagati suncu niti ih mazati kremama sa zaštitnim faktorima zbog moguće iritacije kože. Dijete do godinu dana ne treba izlagati izravnim zrakama posebice kada su najjače od 10 do 16 sati, a valja paziti i kod nanošenja zaštitnih krema. Djeca svjetlije puti i crvene kose najosjetljivija su na sunčeve zrake, kaže dr. Španović, i dodaje da su one jače kada padaju okomito i pod pravim kutom, što je najizraženije ljeti. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Opasni ploveći hoteli </p>
<p>Sve veći broj kruzera snizio je cijenu krstarenja, pa su odlučili štedjeti na posadama i njihovim plaćama </p>
<p>Potonuće grčkog turističkog broda »Sea Diamond« potkraj prošlog tjedna nedaleko od grčkog otoka Santorinija u Egejskome moru, na kojem je u trenutku nasukanja bilo 1500 putnika od kojih je u evakuaciji dvoje nestalo, ponovo je potaklo raspravu o sigurnosti tih plovećih hotela, koji prihvaćaju i više od 3000 putnika. Potonuće »Sea Diamonda« u mnogome je podsjećalo na tragediju »Titanica«, ali na sreću bez tako tragičnih posljedica. </p>
<p>Danas u svijetu ima 400 tih plovećih hotela, kruzera, koji na godinu prevezu više od 15 milijuna turista te pritom ostvare prihod veći od 20 milijardi dolara. Na tim brodovima plovi 150.000 pomoraca i osoblja, među kojima više 10.000 Hrvata. Industrija krstarenja proteklih je 20 godina bilježila rast prihoda i prometa, a trenutačno se u svijetu gradi oko 30 takvih brodova za kružna putovanja, čime će uskoro broj putnika biti veći od 20 milijuna na godinu. Međutim, povećanje broja kruzera dovelo je do smanjenja cijene krstarenja, što je neke vodeće svjetske brodare dovelo u ozbiljne financijske probleme, pa su odlučili uštedjeti na posadi i njihovim plaćama. </p>
<p>Riječanin Milorad Gruban, koji već godinama plovi na velikim krstarećim brodovima, kaže nam da je život većeg dijela posade i osoblja vrlo težak, a njihov rad najčešće vrlo loše plaćen. To brodsko osoblje najvećim dijelom regrutira se iz siromašnijih zemalja, kako europskih tako azijskih i afričkih, a većini njih prije dolaska na brod obećava se znatno viša plaća od one koju kasnije dobiju. Nije tajna da i neke hrvatske pomorske agencije, koje osiguravaju pomorce i »bijelo osoblje« za kruzere, primjerice konobarima i pomoćnom osoblju u brodskim restoranima obećavaju plaću od 1500 dolara, a ona na kraju bude samo 500.</p>
<p>Havarije brodova za krstarenja nisu rijetkost, a u Hrvatskoj se sjećamo drame kruzera »Voyagera«, koji je u veljači 2005. godine ostao bez pogona nakon što mu je na moru kod Mallorce dvanaestmetarski val razbio komandni most uništivši pritom sve navigacijske i komunikacijske uređaje. Brod je u tom trenutku plovio iz Tunisa za Barcelonu s 481 putnikom i 314 članova posade. U nesreći je veći broj putnika ozlijeđen. »Voyageru« je u pomoć priskočio britanski tanker »Gimi« s cjelokupnom hrvatskom posadom, pod zapovjedništvom Ivice Ljubana, uz čiju je pomoć oštećeni kruzer doplovio do Sardinije. »Voyager« je među najbržim brodovima za krstarenja na svijetu, postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 28 čvorova, a brodograđevni stručnjaci smatraju da je do havarije došlo zbog pogrešne konstrukcije komandnog mosta.</p>
<p>Naime, taj i slični brodovi imaju zapovjedni most vrlo nisko, blizu pramca, a prozori im nisu dovoljno čvrsti da izdrže nalete valova. Samo mjesec dana ranije isti problem imao je i »Voyagerov« brod blizanac »Explorer«, kojeg je udario val viši od 15 metara u sjevernom dijelu Tihog oceana. Kruzer »Crown Princess«, nosivosti 113.000 tona, nagnuo se zbog kvara na upravljačkoj opremi, a 3100 uglavnom vrlo imućnih putnika i 1200 članova posade pritom je letjelo po salonima i palubi broda sa svim inventarom koji nije bio pričvršćen. Zbilo se to u srpnju 2006. nedaleko od Port Canaverala (SAD) i tada je sedamdesetak osoba lakše ozlijeđeno i 15 teže. Putnici su odmah evakuirani s broda. </p>
<p>U posljednje vrijeme sve je više zanimanja turista za krstarenja na manjim brodovima poput hrvatske »Dalmacije«, koja je nedavno zaplovila Jadranom s nešto više od 300 putnika. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Delimitiranje rodiljnih naknada početkom 2008.</p>
<p>Delimitiranje rodiljnih naknada i druge beneficije za majke nastavak su Vladina projekta koji je od početka mandata bio jedan od stupova njezina programa</p>
<p>Prošlog je tjedna Klub zastupnika SDP-a Saboru predložio izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima bi se izmijenile odredbe koje propisuju najviši iznos naknade za vrijeme korištenja prava na obvezni rodiljni dopust. </p>
<p>Međutim, kako doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Vladi, riječ je zapravo o istom prijedlogu koji sadrži Nacionalna populacijska politika donesena krajem prošle godine. U njoj je, među niz drugih mjera, predviđeno i delimitiranje rodiljnih naknada za zaposlene majke. </p>
<p>Riječ je dokumentu koji je Sabor izglasovao krajem prošle godine bez glasova oporbenog SDP-a. Utoliko je čudnije, smatraju u Vladi, da SDP sada traži ono za što prije samo nekoliko mjeseci u Saboru nije želio podići ruku. Kako doznajemo, prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se delimitirale rodiljne naknade, prema sadašnjem stanju, Vlada bi u Sabor trebala uputiti početkom 2008. godine. Drugim riječima, kažu u Vladi, na zakonu se već radi te stoga SDP-ov prijedlog smatraju »prepisivanjem programa«. </p>
<p>Prema tvrdnjama iz Vlade, delimitiranje rodiljnih naknada, ali i druge beneficije za majke, samo su nastavak Vladina projekta koji je od početka mandata bio jedan od stupova njezina programa. Njime bi se, uz ostalo, rodiljne naknade vezale uz proračunsku osnovicu i intenzivno nastavilo raditi na zaustavljanju negativnog demografskog trenda. Uz vezivanje rodiljnih naknada u najnižem i najvišem iznosu za proračunsku osnovicu, pravo na rodiljnu naknadu trebalo bi se proširiti na sve oblike rada, što znači da bi pravo na naknadu ubuduće trebale, primjerice, imati i žene volonterke, a predviđa se i mogućnost fleksibilnijega korištenja dodatnog rodiljnog dopusta te niz drugih pogodnosti koje, poručuju iz Vlade, pridonose osnaživanju socijalnog položaja rodilja, odnosno roditelja za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. </p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Najveći predator </p>
<p>MAJA SAJLER GARMAZ</p>
<p>Čovjek je najveći svjetski predator. Ne preže ni pred čim. Gramziv kakav je, toliko je već lošega napravio prirodi, sve samo zbog vlastitih interesa i profita. U to se uvjeravamo iz dana u dan.</p>
<p>Zašto je podmetnut požar u Kopačkom ritu koji je progutao 640 hektara posebnog zoološkog rezervata ovog jedinstvenog ornitološkog raja? Možda istraga još nije otkrila sumnjivce, ali već se godinama dobro zna tko su neprijatelji ovoga parka prirode – krivolovci i ribokradice. Ništa njima ne znači vrijednost ovog prirodnog bisera, pa zbog svog profita kao ludi ubijaju divljač, a ribu izlovljavaju mrežama. Zaposlenici parka prirode svakodnevno se bore s njima, podnoseći prijave i uništavajući im mreže. Možda je podmetanje požara odmazda za, recimo, uništene mreže?</p>
<p>No, čini se da je nemoguće je prijavama i kaznama zaustaviti najvećeg svjetskog predatora. To će samo jednoga dana učiniti priroda. A tada će biti kasno za 'popravni ispit'.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nova kriza s Iranom</p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Nije prošlo ni tjedan dana otkako je završena talačka kriza u kojoj se i Britanci i Iranci mogu osjećati kao pobjednici, a već je nastupila nova. Iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad izjavio je da je proces obogaćivanja urana u nuklearnom centru u Natanzu podignut na industrijsku razinu. Dakle, nova napetost.</p>
<p>Uhićenjem, a nakon toga i najavom da će osloboditi 15 britanskih mornara, Iran je svojim protivnicima poslao ciljanu poruku: kao što može na sukob odgovoriti sukobom, tako će na elastičnost odgovoriti pragmatizmom.</p>
<p>Vrijeme zarobljavanja Britanaca bilo je zanimljivo. Incident se dogodio nakon što je donesena UN-ova rezolucija koja kažnjava Iran zbog nuklearnog prekršaja te nakon što su američki nosači zrakoplova raspoređeni u Zaljevu, a Amerikanci uveli sankcije iranskim bankama. Tim se sankcijama povinovala većina europskih zemalja koje s Iranom imaju itekako unosne poslove, ali to u novoj napetosti i nije bitno. Najvažnije je kako će spor riješiti Teheran i Washington. Iranski dužnosnici ionako ne priznaju pritisak međunarodne zajednice nego cijelu priču svode na problem s jednom zemljom, što, kako oni smatraju, nije »veći dio međunarodne zajednice«. Važno je stoga kako će na očiti pokušaj Irana da se nakon pada Saddamova Iraka pokuša nametnuti kao snažan međunarodni igrač, s posebnim naglaskom na regiju u kojoj se nalazi, reagirati SAD. </p>
<p>Busheva administracija tvrdi da je njezina politika prema Iranu bila uspješna, no možda to baš i nije tako. Da su Britanci slijedili američki primjer, mogli su, nakon zarobljavanja marinaca, potaknuti eskalaciju sukoba kroz akcije u Ujedinjenim narodima ili poslati dodatne brodove u to područje.</p>
<p>Unatoč finom diplomatskom radu Londona, činjenice su neumoljive; iranska politika glede nuklearnog pitanja ostaje nepromijenjena i tvrda.</p>
<p>Budući da vojna opcija trenutačno ne dolazi u obzir, razborita politika angažiranja zahtijevat će strpljenje i mora početi s korjenitom promjenom stila i sadržaja američke diplomacije. Iran će pak morati dopustiti stroži nadzor kako bi se sa sigurnošću utvrdilo da nuklearni materijal neće biti preusmjeren za vojne svrhe.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Remont na Balkanu</p>
<p>Hrvatska nije, ali i neće biti na strani ovoga ili onoga, Hrvatska će jednostavno slijediti europsku politiku i glede Kosova</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Odluka o Kosovu navodno bi trebala biti donesena vrlo brzo, najkasnije do kraja svibnja. Hoće li se to i dogoditi, zasad je teško prognozirati, ali je činjenica da se međunarodna zajednica nalazi pred velikim problemom koji bi mogao, ovako ili onako, povući lanac sličnih. Treba li Kosovu dati neovisnost, više uopće nije dvojba. Treba, jer Srbi su prokockali svaku šansu da civilizacijski i u demokratskom tonu riješe odnose u svojoj pokrajini. Godinama su bili gluhi na kosovsku stvarnost i ponavljali uporno pjesmicu koja je samo njima odgovarali. Godinama su inicirali i provodili teror, bili bezobzirni prema Albancima koji su tamo golema većina, te su stvorili revolt koji se više nije moglo prevladati. I nakon Miloševića, s Kosovom se ništa nije promijenilo. Srbi jednostavno ni u kosovskom slučaju nisu prošli otrježnjenje od nacionalizma koji već dugo stanuje u Srbiji.</p>
<p>Međutim, ako Ujedinjeni narodi odluče dati kontroliranu neovisnost Kosovu - koliko god da je ono tamo negdje na Balkanu - ta će neovisnost utjecati i na svjetsku politiku. Bit će to presedan kojim će jedna zemlja u miru ostati bez svog teritorija i koji će otvoriti Pandorinu kutiju. Sličnih slučajeva traženja autonomije pojedinim regijama, naime, ima na pretek, od visoko civilizirane Europe pa nadalje.</p>
<p>Kosovski problem tako više nije samo srbijanski nego je sve više i europski, kako god se riješio. Ako se UN, na pritisak Rusije i Kine, ipak ne odluči za neovisnost, ništa se neće riješiti jer Kosovo praktički već godinama sa Srbijom nema nikakve veze. Ako se ipak donese odluka o neovisnosti, Albanci će u Europi imati dvije države, a nepoznato je kako će se to odraziti na buduće događaje.</p>
<p>Kako se u svemu ponaša Hrvatska? Najpametnije što može, bez izravnog opredjeljivanja za ovu ili onu opciju, isključivo kroz prizmu europskih integracija. Kao buduća članica, Hrvatska ne može i neće solirati u ovom dijelu svijeta. Osim toga, Hrvatska je i dosad pokazala spremnost za kooperativnost; savjetovala je i predlagala međunarodnoj zajednici jer dobro poznaje stanje u regiji, povijest i okolnosti koje su dovele i do situacije kakva je danas.</p>
<p>Kada srbijanski veleposlanik u Hrvatskoj izjavljuje kako se nada da će Srbija i Hrvatska nastaviti suradnju bez obzira na hrvatske stavove o Ahtisaarijevu planu, treba biti precizniji. Hrvatska se uvijek zauzimala za to da se problem Kosova riješi tako da svi budu zadovoljni. Hrvatska nije, ali i neće biti na strani ovoga ili onoga. Ona će jednostavno slijediti europsku politiku i glede Kosova.</p>
<p>Kosovska agonija treba se razriješiti jer je postojeće stanje neizdrživo. Srbi koji žive na Kosovu moraju sami odlučivati o svojoj sudbini, bez tutorstva Beograda. Prošla iskustva pokazuju da su Srbi koji žive izvan Srbije najlošije prolazili kada su politiku vodili u Beogradu, a ne tamo gdje žive. Kosovo ostaje primjer da se silom nametnuta rješenja ne mogu održati i da sila stvara protusilu nakon koje je teško pronaći diplomatska rješenja.</p>
<p>Vrući kesten je u rukama međunarodne zajednice. Nije ni posljednji iz ovog dijela Europe. Budućnost BiH također je nedefinirana i trebat će strpljivo pronaći model koji bi najviše odgovarao Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Očito je da dolazi posljednje veliko pospremanje Balkana. Na sreću, ovaj put u miru. Netko će u tom remontu izgubiti, netko pak dobiti. Ipak, prošlost je ostavila traga, pogreške stižu na naplatu, a Balkan traži novo vrijeme i nove odnose. Prije svega po europskom uzoru. Diktature i diktatori polako i ovdje odlaze u povijest.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Verbalizam i lukavost u »društvenim igrama«</p>
<p>Sugerirao bih Bogišiću da iskrenost svoje kršćanske preobrazbe potvrdi time što će se javno ispričati svima onima nad kojima je proteklih godina provodio teror</p>
<p>VELIMIR VISKOVIĆ</p>
<p>Poznajem Vlaha Bogišića osobno već više od dvadeset godina, a prvi put sam njegovo ime zapazio negdje 1983., kad me pišući prikaz moje knjige »Mlada proza« napao u Studentskom listu, i to na naslovnoj stranici zbog »idejnih skretanja«. Vjerojatno je taj tekst napisao po instrukcijama Gorana Babića, ili nekoga od svojih mentora iz hrvatskog omladinskog rukovodstva koje je tih godina bilo poznato po »čvrstom komunističkom kursu«. Četiri godine poslije toga pojavio se u Leksikografskom zavodu moleći me da mu dam priliku da radi na Krležijani, laskajući mi pritom kako sam ja njegov kritičarski idol. Pomogao sam mu da bude primljen u Zavod (a onaj prikaz, ma nema veze, mlad je čovjek, a ja nisam zlopamtilo).</p>
<p>U potonjih dvadesetak godina upoznao sam Bogišića temeljito; znam koliko je krotak kad nekoga jačeg od sebe moli za pomoć ili nešto očekuje, znam koliko je nemilosrdan kad osjeti moć i vlast. Znam sve plićine njegova (ne)znanja, njegovu mentalnu okrutnost, prazni verbalizam, ali i njegovu lukavost i spretnost u »društvenim igrama« kojima se umiljava moćnijima od sebe. Gledajući u četvrtak navečer emisiju »Pola ure kulture« učinilo mi se da je Bogišić u stanju potpunog rastrojstva: on je, naime, rekao da njega ne zabrinjavaju optužbe za mobbing, pa ni činjenica da zavodska sindikalna organizacija tvrdi kako je kriv za sudbinu 26 ljudi oboljelih od bolesti koje mogu imati psihosomatske uzroke (moždani udari, infarkti, karcinomi); ne, njega najviše boli činjenica što su ga nazvali intelektualno beznačajnim. Tako nešto može izjaviti doista samo čovjek izokrenutih kriterija!</p>
<p>U vatrogasnu akciju »pacificiranja sukoba u interesu Leksikografskog zavoda« uključilo se u petak više faktora, pa je i ravnateljstvo zavoda izdalo priopćenje po kojem treba smiriti sukobe, a meni je diskretno obećano da ću Književnu enciklopediju nastaviti raditi u normalnijim uvjetima. Sindikat se, pak, na pritisak Ribića zadovoljio obećanjem da mobbinga više neće biti, pa sam i ja odlučio prekinuti svoju bitku s vjetrenjačama. Vidio sam, doduše, članak u Vjesniku u kojem Bogišić mene optužuje da sam karijerist koji je svoj radni uspjeh zasnivao na političkim vezama. Te su mi rečenice izgledale posve apsurdno, pripisao sam to Vlahovoj psihotičnosti i nisam se želio na njih osvrtati. Međutim, u subotu sam pročitao njegov samodopadni intervju u Jutarnjem listu, kojim drsko krši za sebe obvezujući nalog ravnateljstva; o mene se ponovno očešao i u svojoj subotnjoj kolumni Vjesniku u kojoj oprašta Slavku Mihaliću što je on 2002. rekao da toga Bogišića uopće ne poznaje. Dakle, Vlaho vjernički skrušeno velikom pjesniku u uskršnjem duhu prašta tu »potvoru« kojom ga je uvrijedio aludirajući na njegovu beznačajnosti.</p>
<p>I što da sad čovjek tom Bogišiću, ugledniku i uzor značaju, radi?!</p>
<p>E pa, Vlaho, neću te pustiti, govorit ću o tvojim nedjelima i tvojoj intelektualnoj beznačajnosti zbog svih onih ljudi nad kojima si se tako sadistički iživljavao, zbog svih dobrih i pametnih stvari koje svojom glupošću i neznanjem upropaštavao!</p>
<p>Pa i pred čitateljstvom tvojih smušenih kolumni reći ću koliko mi je smiješno kad o tuđem karijerizmu govori čovjek koji je studirao skoro devet godina, koji je napisao magisterij o Krleži tehnikom struje svijesti, rad koji je i danas među profesorima Filozofskog fakulteta predmet sprdnje. Taj čovjek sve što je u životu postigao duguje kvačenju za političke »remorkere« koji su tog lošeg studenta vukli kroz karijeru: najprije se zalijepio za Gorana Babića i Stipu Šuvara, pa u devedesetima za Zlatka Canjugu i generale HV-a (koje je dovodio i na svoje promocije); nakon smjene vlasti dvijetisućite ulizao se Tonču Vujiću koji ga je izvukao iz leksikografske anonimnosti i kao svog čovjeka postavio na čelo Leksikografskog zavoda. I sad taj tip, čije su ulizivanje HDZ-ovskoj vlasti u trenutku ravnateljskog reizbora mogli zorno pratiti čitatelji njegove kolumne, meni govori o karijerizmu.</p>
<p>Meni, koji sam diplomirao u dvadesetdrugoj, za manje od četiri godine studija, kao najbolji student svoje generacije. Meni koji sam u dvadesetpetoj napisao magisterij i te iste godine na temelju bibliografije u kojoj je bilo već tada stotinjak jedinica (od čega desetak studija i eseja koji se i danas citiraju u stručnoj literaturi) primljen u Leksikografski zavod, meni koji sam uvijek radio šljakerske uredničke poslove i koji nikad nisam bio dovoljno podoban (čak ni socijaldemokratu Tonču Vujiću) da budem u Upravi Zavoda, govori o karijerizmu.</p>
<p>Za razliku od njegove političke pozicije, koja se mijenja ovisno o političkom barometru, moja je dobro poznata: bio sam liberalni ljevičar i osamdesetih pa kao takav nisam bio po volji Goranu Babiću i Stipi Šuvaru, takav sam bio i devedesetih pa nisam, razumljivo bio po volji HDZ-u; zbog čvrstoće svojih političkih i moralnih stavova nisam bio prihvatljiv ni »mojim« lijevim liberalima, a nije me kasnije birao ni »reformirani HDZ«. Svoju afirmaciju nisam stjecao umiljavajući se političkim garniturama nego pišući knjige i tekstove, uređujući časopise i djela drugih autora, nastupajući na simpozijima i tribinama, uređujući enciklopedije.</p>
<p>Sugerirao bih, naposljetku, tom Vlahu Bogišiću, koji je od Šuvareva mladokomunista sada postao veliki katolik, da iskrenost svoje kršćanske preobrazbe potvrdi time što će se javno ispričati svima onima nad kojima je proteklih godina provodio teror, da javno zatraži oprost, da se skrušeno posveti čitanju i pisanju, da strpljivim, marljivim radom stvori sebi ime vrijedno poštovanja, pa mu se ljudi neće rugati kao beznačajniku koji zauzima funkciju koja nadmašuje njegove sposobnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tuđmanu trg na Gornjem gradu</p>
<p>Budući da će uskoro biti treća godina od mog prijedloga za realizaciju trga i spomenika dr. Franji Tuđmanu, a da se u međuvremenu baš ništa nije riješilo, dapače, ponešto se i pogoršalo spominjanjem aleje dr. Tuđmana u ulici koja ima karakter zelenog vala, odlučila sam dopuniti prijedlog iz 2004. godine. Prisjećanja radi, navodim da sam lokaciju kako za trg, tako i za spomenik odabrala »Vranitzanyjevu poljanu« na Gornjem gradu. S južne strane poljana graniči s gradskim zidom i Strossmayerovim šetalištem, sa sjeverne s Vranitzanyjevom ulicom, sa zapadne sa zgradom DHZ-a, dok s uglom jugoistočno poljanu ograđuje kula Lotrščak vezana ulazom s jednokatnom stambenom zgradom. Ova zgrada doseže do raskrižja triju ulica, i to Vranitzanyjeve, Ćirilometodske i ulice Dverca, čime se zatvara granični pojas ove poljane. Pokraj trga i spomenika predvidjela sam i izvedbu trijema na odgovarajućem mjestu, uz moguće korištenje nekih prostorija zgrade DHZ-a za potrebe kulturnih događanja. Prilaz s juga predviđen je otvorom u gradskom zidu putem stubišta. Sa sjeverne stane prilaz trgu ostaje otvoren cijelom duljinom poljane.</p>
<p>Dopuna prijedlogu iz 2004. odnosi se ponajprije na gradnju objekta uz postojeću zgradu DHZ-a po sistemu zgrada u nizu, a u skladu s uvjetima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Objekt bi sadržavao prostore kulturnog sadržaja - gradsku čitaonicu, izložbenu dvoranu, muzej i suvenirnicu. Objekt se predviđa uzduž pročelja DHZ-a u longitudinalnom smjeru orijentacijom sjever-jug, čime bi glavno pročelje bilo okrenuto prema istoku. Ovim bi se položajem objekta prekinula mogućnost daljnje gradnje u nizu na ovoj poljani, što smatram pozitivnim jer se na ovakav način izvedbe ne bi zatvorio »prozor« Gornjega grada. Spomenuti trijem, kao sastavni dio zgrade, predstavlja ugodan prostor za predah šetačima i inače za sastajanje i druženje uz odmor i okrjepu. Mislim da bi ovakav trijem dobro došao s obzirom na njegov fiksni pokrov.</p>
<p>Nadalje, smatram da bi jednokatnu stambenu zgradu uz Dverce trebalo ukloniti jer u potpunosti zaklanja pogled na cijelu poljanu zamišljenu kao trg dr. Franje Tuđmana. Arhitektura ove zgrade vjerojatno ne obvezuje toliko da bi je trebalo sačuvati. Uvjerena sam, naime, da bi se širokim otvaranjem pogleda s Dverca na trg i spomenik Franje Tuđmana s lijeve strane i otvorenim pogledom na Trg Katarine Zrinske s desne postigla idealna vizualna povezanost dvaju trgova.</p>
<p>Arheološkim istraživanjem na poljani otkriveni su temelji velike samostanske cisterne koja je još 1892. bila cijela, da bi se malo zatim srušila i zatrpala. Bilo bi je lijepo obnoviti ili makar izvesti njezinu krunu kao zdenac koji bi krasio trg.</p>
<p>Što se pak tiče lokacije za trg i spomenik Franje Tuđmana, smatram da se ona nalazi u centru, pa se može slobodno reći da je tu na dohvat ruke, ako se krene iz srca Zagreba, Trga bana Jelačića, ili s njegove žile kucavice, odnosno Ilice. Predlažem i da se u parku pri Trgu Francuske Republike označi jednom spomen-pločom mjesto na kojem je 8. travnja 1990. dr. Franjo Tuđman, kao osnivač i predsjednik HDZ-a, održao svoj predizborni skup. Simbolični znak bila je šuma maslinovih grančica po kojoj bi park mogao dobiti i ime. Park bi se mogao sačuvati kao mjesto stvoreno za održavanje različitih događanja i susreta.</p>
<p>Ljubica Sponza Perković, dipl. ing. arh., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zbog parkirališta htjeli srušiti 30 stabala kestena</p>
<p>Na sastanku stručnoga povjerenstva zaključeno je kako zbog pedesetak parkirališnih mjesta nema smisla rušiti desetljećima stara stabla</p>
<p>Djelatnici građevinske tvrtke Pionir u utorak su započeli rekonstrukciju oronule Baštijanove ulice. Prometna »žila kucavica« zapadnog dijela grada nakon gotovo četiri godine priprema upravo poprima novo ruho. </p>
<p>Osim četiri milijuna kuna vrijednih radova na 1100 metara dugačkoj prometnici, uz cestarske će radove podružnice Holdinga izvoditi zahvate na komunalnoj infrastrukturi. Kod križanja s Ulicom Dragutina Golika bit će obnovljene vodovodne i plinske komore. Dugi niz godina građani Voltinog zahtijevali su obnovu asfaltnim zakrpama išarane Baštijanove ulice opisujući ju kao prvoklasnu hrvatsku inovaciju - na njoj nije bilo potrebno postavljati »ležeće policajce«, jer su njihovu ulogu odrađivale stotine rupa. Umjetnik, koji sebe naziva »djetetom u limenci«, čak je spjevao pjesmu kojom je na internet stranici You Tube molio gradonačelnika Milana Bandića da već jednom pokrene obnovu Baštijanove. Početkom 2007. brojne su molbe napokon uslišane i ta je frekventna ulica uvrštena u Plan građenja i održavanja javnih cesta na području Zagreba. </p>
<p>»Trenutno podižemo 60 centimetara debeli sloj uzduž cijele prometnice. Baštijanova će, nakon jednomjesečnih radova, imati isti broj prometnih traka, oko tisuću parkirališnih mjesta i uređene nogostupe uzduž cijele ulice, s obje strane«, priča poslovođa Petar Boca. </p>
<p>Parkirališna mjesta, koja su problem u cijelom gradu, prema projektu Zvonimira Malya nalazit će se na zelenim površinama, uz obiteljske kuće i privredne subjekte. Na mjestu drvoreda uz južnu stranu prometnice, s trideset desetljećima starih kestena, prema tom je planu predviđeno pedesetak uzdužnih parkirnih mjesta. No, tvrtka Pionir, izvođač radova, smatrala je kako bi rušenjem stabala nauštrb parkirališnih mjesta bila učinjena velika šteta te je uputila prigovor Gradskom uredu za promet. »U utorak je održan koordinacijski sastanak na kojemu je odlučeno kako je rušenje stabala zbog nekoliko parkirnih mjesta besmisleno. Začudilo me što je u projektu uopće bila predviđena ta zastarjela ideja, ali istoga smo ju trena revidirali«, kaže zamjenik pročelnika Gradskoga ureda za promet Stipan Matoš. </p>
<p>U srijedu će, dodaje, osobno posjetiti gradilište u Baštijanovoj te na novom koordinacijskom sastanku, kakvi će se učestalo održavati tijekom radova, sa svim sudionicima rekonstrukcije revidirati sve radove.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za obnovu Dječje bolnice nedostaje 500 tisuća kuna</p>
<p>Lanjska akcija »Tu sam, hoću se igrati i biti s mamom«, započeta radi prikupljanja novca za uređenje Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, trebala bi završiti u rujnu, najavio je u utorak ravnatelj bolnice prof.dr. Goran Roić. »Uređenje drugog i trećeg kata stoji 3,6 milijuna kuna, ali za cjelokupnu obnovu nedostaje nam 500 tisuća kuna«, istakao je ravnatelj. Napominje da je većina sredstva za obnovu dosad prikupljena od sponzora i donacija, a izradu projektne dokumentacije platio je Grad Zagreb. »Rekonstrukcija drugog kata je u tijeku, a obnova trećeg počet će 15. lipnja«, kazao je ravnatelj Roić. Dodaje kako više od 60 posto korisnika bolnice dolazi iz Zagreba pa u konačnici očekuju veću podršku Grada u završetku projekta. Bolnica je, naime, gradska ustanova pa očekujemo da će Grad prepoznati vrijednost te akcije. </p>
<p>Drugi i treći kat bolnice u Klaićevoj dobit će igraonicu, učionice i sobe za majke koje će ubuduće boraviti s bolesnom djecom, što će povećati standard i ubrzati njihov oporavak u bolnici.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog zaključanih vrata, ni predavanja ni ispita</p>
<p>Problem je ubrzo riješen, ali ne zna se je li razlog tome dobra volja ili strah od Ministarstva</p>
<p>Studente Hrvatskih studija u utorak su našli zaključanu predavaonicu 208, gdje su toga dana trebao biti i ispiti. Za »incident« još jednih zaključanih vrata odgovorno je Pučko otvoreno učilište, ali po srijedi je, čini se, bila - zabuna, barem bi tome željeli vjerovati u Hrvatskim studijima, koji su posljednjih mjesec dana u napetim odnosima s Učilištem te i jedna i druga strana priželjkuju da svatko što prije ode na svoju stranu. </p>
<p>Voditelj Hrvatskih studija prof. Marko Pranjić objasnio je da su u Pučkom učilištu spornu dvoranu na tjedan dana iznajmili drugim korisnicima. »U Učilištu tvrde kako nisu znali da nam nastava počinje dan poslije Uskrsnog ponedjeljka, nego tek idući tjedan, pa su prostoriju koju od njih iznajmljujemo, na nekoliko dana prepustili drugim korisnicima«, rekao je Pranjić. On je kontaktirao s Ministarstvom znanosti, kulture prosvjete i športa zbog rješavanja situacije. Iz Ministarstva je poslana predstavnica koja je utvrdila stanje »na terenu«.</p>
<p>»Ne želim vjerovati da je netko namjerno zaključao vrata. Iz Učilišta su nam se, nakon posjete gospođe iz Ministarstva, smjesta ispričali i prostorija nam je odmah dana na raspolaganje«, nastavio je Pranjić. Dodaje da su studenti i profesori bili uznemireni zbog zaključane predavaonice i nije siguran je li razlog brzog rješavanja problema dobra volja ili strah od Ministarstva. Studenti, međutim, nisu skloni tako brzo oprostiti kao njihovi profesori. Prije nekoliko tjedana skupili su 600 potpisa za smjenu Zorana Vlašića, ravnatelja Učilišta, ali na njih se nitko ne obazire. Ne želi ih primiti ni gradonačelnik Bandić. </p>
<p>Studentica Antonija Horvat smatra da se iza posljednjih događanja kriju mnogo složenije stvari. »Studente nitko ne doživljava, nego se skriva istina. Rečeno je da ćemo moći u predavaonicu tek slijedeći tjedan, a sada čujemo nešto drugo. Ovdje više nitko ne zna istinu«, kaže Antonija. </p>
<p>Hrvatski studiji nadaju se skorom preseljenju na obećanu lokaciju na Borongaju.</p>
<p>»To bi riješilo mnoge naše prostorne probleme. Nadamo se preseljenju na početku iduće akademske godine«, završio je Pranjić. Zamjenik ravnatelja Učilišta Igor Njegovan izjavio je da su Hrvatski studiji samo smetnja u zgradi te se nadaju da će uskoro gospodariti svojim prostorom. Međusobno neslaganje izazvalo je neugodnosti, od isključivanja grijanja, do nemogućnosti ulaza u zgradu Učilišta. Obje strane će, čini se, odahnuti kada se razdvoje. </p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jelenić štiti radnike i podiže tužbu protiv uprave </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Milan Jelenić, donedavni predsjednik Uprave TOZ-a, nije se uspio dogovoriti s novom Upravom o svom statusu. On je predložio da ostane na funkciji predsjednika Uprave do kraja godine, što su oni odbili. »Želio sam ostati na donedavnom položaju i da se produži rok otplate dionica malim dioničarima«, kaže Jelenić. Ističe da jedino predsjednik Uprave može potpisati ugovore s radnicima, prema kojima im se pruža šansa otplatiti ostatak dionica i zbog toga, kaže, želi zadržati funkciju. </p>
<p>Uprava i Nadzorni odbor njegov prijedlog nisu prihvatili, a Jelenić tvrdi da je to zbog toga što se spremaju prevariti male dioničare, koji imaju 65 posto dionica TOZ-a, a njemu ne preostaje drugo nego tužiti novog predsjednika Uprave Edu Baričevića i predsjednika Nadzornog odbora Nenada Markovića. »Tužit ću ih zbog nepravomoćne smjene i tražit ću da suspendiraju tu odluku«, kaže Jelenić.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Slavio rođendan, Uskrs i otvorenje »muzeja«</p>
<p>Radionicu od stakla vlasnik je sazdao od devet tisuća boca jer »sve u njegovoj kući mora biti originalno«</p>
<p>Jedan od najstarijih Dugoselaca, majstor i izumitelji Ivo Trampuš, nekoliko se puta povlačio u mirovinu i vraćao realizaciji nove ideje u koju je ulagao mnoge sate rada. Ovih je dana, nekadašnji kovački majstor, čiji je zanat počeo 1935., odlučio svoju radionicu otvoriti javnosti. </p>
<p>Ove godine se majstorov 87. rođendan poklopio s Uskrsom, a u goste je pozvao djecu iz obližnjeg vrtića, kojoj je pokazao svoju zbirku svaštaru, nastalu tijekom dugog i zanimljivog života. </p>
<p>Jednako dragi gosti bili su i susjedi koji su se oduvijek pitaju što se krije u radionici iz koje, svako malo, izađe neko novo »čudo«. </p>
<p>Radionica, koja se posljednjih dana, kaže Trampuš, pretvorila u muzej, dosad je skrivala od očiju javnosti kotao za pečenje rakije, star 150 godina, prešu za grožđe iz istog razdoblja, peć na drva iz Vareša iz 19. stoljeća, kao i mađarsku peć, kakve su nekada zauzimale željezničke postaje. </p>
<p>U zbirci je završio i 100 godina stari ručni mlinac za kavu iz dućana Trampušovog oca, drveno korito njegove majke za pranje rublja, stari satovi, slike, razni mehanizmi i drugi predmeti, za koje bi ljubitelji starina izdvojili pravo bogatstvo. </p>
<p>Posebno mjesto zauzimaju Trampuševi izumi, tricikl visok 3 metra i težak 1,5 tonu, »ljubavna budilica« za poticanje nataliteta, stroj za »pranje i umnožavanje« novčanica i slično. Izložena je i vjerojatno najveća hrvatska zbirka ključeva koji, kaže Trampuš, otključavaju sva vrata. Majstor Ivo, kustos vlastitoga muzeja, spremno dočekuje posjetitelje, ćaska s njima i dijeli bogato životno iskustvo. </p>
<p>Poseban je i prostor u koji je smješten čudesni postav izložbe, na koju se ulazi bez ulaznice, a može se popiti besplatan sok ili domaća rakijica. Majstorova staklena radionica je građevina koju je vlasnik sazdao od devet tisuća boca jer »sve u njegovoj kući mora biti originalno«.</p>
<p>Blaž Heni</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ulovljen som dug 2,3 metra i težak 73 kilograma</p>
<p>Kapitalan primjerak soma, dugog 230 centimetara i teškog 73 kilograma, ulovio je na ribnjaku Bajer, kraj PIK-a, na Veliki petak, Mario Blažeković iz Luke. »Ne mogu doći k sebi! Uhvatio sam ga na sportski, udicom, a mamac je bila babuška od 10 dekagrama. Hrvali smo se riba i ja oko pola sata, a kada se izmorila, dvojica prijatelja su mi ju pomogla izvući na obalu. Ribič sam od malih nogu, od 1978. i to mi je najveći i najteži ulov«, priča umirovljenik, nekadašnji radnik u građevini i kamenolomu.</p>
<p>»Četrdeset sam godina ribič i ovako nešto nisam vidio, a kamoli upecao!«, snebivao se Josip Puhin, predsjednik tog ribičkog društva. Glavu će preparirati i kao najvredniji suvenir ostaviti u ribičkoj kućici ŠRD Amura na Bajeru, a za meso će se pobrinuti mnogi prijatelji pretvorivši ga u gastronomske delicije. [F.S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Rusi lansirali kanadski televizijski satelit</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - U Bajkonuru u Kazahstanu gdje je smješten ruski kozmodrom znan i kao »Svemirski grad«, u utorak ujutro u svemir je lansirana raketa Proton M. Raketa nosi kanadski telekomunikacijski satelit Anik F3 težak nešto manje od pet tona. Satelit je opremljen telefonskim i internetskim servisima, a prenositi će i televizijske signale preko Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Crnogorski narkoboss otet iz policije</p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> - U subotu ujutro iz danskog zatvora u Frederiksundu otet je crnogorski narkoboss Draško Vuković (29). Akcija je izvedena tako što se jedan od otmičara hinio posjetu zatvoreniku i zatim izudarao čuvara, a Vuković je u međuvremenu istračao iz zatvora. Vuković je uhićen u veljači kada je zajedno s dvojicom mladića prodavao dva kilograma kokaina. Mladići su imali krivotvorene hrvatske putovnice. Tijekom bijega otmičari su prosuli čavle po parkingu policijske stanice. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U rušenju zgrade poginulo deset ljudi</p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> - Pročelja od opeke srušila su se u utorak ujutro na ljude u prometnoj trgovačkoj ulici u jugozapadnom kineskom gradu Chengdu, ubivši najmanje deset ljudi. Još 24 ljudi je prebačeno u bolnice nakon nesreće koja se dogodila u ponedjeljak poslijepodne u kojoj su se iznenada i bez vidljiva razloga prevrnule konstrukcije s reklamnim natpisima, opekama, betonom i drvetom s krovova niza prodavaonica. Šestero je poginulo na licu mjesta, a četvero u bolnici. Uzrok nesreće se još uvijek istražuje. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U sudaru 19 poginulih</p>
<p>COLOMBO</p>
<p> - Oko 19 osoba je poginulo, a najmanje 22 ih je ranjeno kada se kamion s pivom zabio u putnički autobus nakon čega su se oba zapalila. »Dogodio se incident između kamiona za prijevoz piva i putničkog autobusa«, rekao je Jayantha Gamage, zamjenik glavnog inspektora za Južnu pokrajinu. »To je bio izravan sudar. Oba su se vozila zapalila. Tu ima oko 19 tijela i 22 su osobe primljene u bolnicu«, dodao je. Sudar se dogodio oko 80 kilometara južno od Colomba. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Najava velikih klimatskih promjena u Australiji i Novom Zelandu</p>
<p>BANGKOK</p>
<p> - Porast temperatura prouzročit će suše i podizanje razine mora u Australiji i Novom Zelandu do 2030. godine i ugrozit će ekološki bogate lokacije kao što su Veliki koraljni greben, navodi se u izvješću Međuvladinog foruma o klimatskim promjenama objavljenom u utorak. Otoci u južnom Pacifiku bit će suočeni s porastom razine mora kao i većom učestalošću ciklona. Australci i Novozelanđani osjetit će rast temperatura uglavnom kroz ekstremne vremenske uvjete. »Pojačat će se intenzitet i učestalost valova vrućine i požara«, izjavio je Kevin Hennessy, autor dijela izvješća o Australiji i Novom Zelandu. »Poplave, odroni zemlje, suše i oluje vrlo će vjerojatno postati učestalije i intenzivnije, dok će mraza biti manje«, rekao je Hennessy. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izdana poštanska marka s likom Rogera Federera</p>
<p>BASEL</p>
<p> – Najbolji svjetski tenisač Roger Federer postao je prvi Švicarac čiji se lik našao na poštanskoj marki.Federer je osobno nazočio puštanju marke u promet rekavši pritom kako je to »veliki trenutak u njegovu životu«. Na marki vrijednosti jednoga franka nalazi se fotografija Federera s wimbledonskim trofejem iz 2006. godine. »Drago mi je da sam postao simbol svoje zemlje poput vojničkog nožića ili planina«, rekao je Federer. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Kina traži promoviranje socijalizma</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina je zatražila od svojih tv i radio stanica da ne objavljuju »vulgarnosti«, te da promoviraju socijalističke vrijednosti, izvjestili su u utorak državni mediji. Kina i dalje strogo kontrolira medije, ali tržišne reforme omogućile su emitiranje kontroverznih programa, među kojima i razne verzije realityja, kako bi privukle gledatelje i povećale prihode od reklama. Državna administracija za radio, film i televiziju (SARFT) pozvala je postaje da bojkotiraju »loš ukus«, te da u svojim programima promoviraju »harmoničnu kulturu i osiguraju plemenite programe za mase«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pronađeno tisuću ukradenih vjenčanica</p>
<p>SCOTTSDALE</p>
<p> - Meksička policija pronašla je u Meksiku polovicu od ukupno 2000 vjenčanica ukradenih prije pet mjeseci u američkoj saveznoj državi Arizoni. Vjenčanice vrijedne oko dva milijuna dolara otkrivene su prošlog tjedna u jednoj prikolici na graničnom prijelazu Nogales između Meksika i SAD-a. Prikolica s vjenčanicama ukradena je u studenome prošle godine s parkirališta hotela u Scottsdaleu. Vjenčanice su se nalazile na putu prema Kaliforniji gdje su trebale biti prodane na humanitarnoj aukciji kako bi se sakupio novac za žene oboljele od raka dojke. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Zore i vihori pjesničkog življenja </p>
<p>Osim rođendana, velika poetesa hrvatske književnosti ove godine obilježava i šest desetljeća koliko je prohujalo od izlaska njezine kultne zbirke »Zore i vihori«</p>
<p>Da mogu život vratiti na početak, voljela bih biti istraživač, znanstvenik. U pubertetu zavedu te poezijom kao kakvom tajnom šifrom za drugačije preživljavanje. Riječ je o ekologiji dokolice, u kojoj se kasnije izgubiš. Stareći. To je sinteza iskustva, kraj.« </p>
<p>Riječi su to što ih je jednom izrekla velika poetesa hrvatske književnosti Vesna Parun, koja je u utorak u Stubičkim Toplicama proslavila svoj 85. rođendan. Međutim, unatoč tegobnome životu koji ju je pratio od djetinjstva sve do jeseni i zime njezina života, jedna od najvećih pjesnikinja našega vremena nije se nikada izgubila. </p>
<p>Svoju je nepotkupljivost i beskompromisnost, svoj otpor prema laži i hipokriziji i nepristajanje ni uz kakve politike i institucije, doduše, platila samoćom i »otpadništvom«, ali je zato ostala prvorazrednom kulturnom i ljudskom vrednotom. Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922.) počela je pisati vrlo rano – prvu pjesmu »Pramaljeće«, napisanu na Visu, objavila je kada joj je bilo samo deset godina u listu »Anđeo čuvar«. </p>
<p>Paruničina poetska biografija otvorena je kultnom zbirkom »Zore i vihori«, od čijega je objavljivanja prohujalo točno šest desetljeća. Poezija je bila i ostala temeljni izraz ove pjesnikinje, njezina bajkovita i usamljena tvrđava od stihova u koju se dobrovoljno zatvorila. No Vesna Parun okušala se i u pisanju proznih i dramskih tekstova.</p>
<p>Svojim satiričnim tekstovima pak, koje počinje pisati 1976. godine, a nastavlja rugalicama devedesetih, izruguje se svakodnevici, u erotskim stihovnim vratolomijama pronalazi svojevrstan odušak od tužne i sive svakodnevice, dok se u knjigama za djecu veseli iskonskoj ljepoti življenja.</p>
<p> Najveća hrvatska pjesnikinja je i prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost.</p>
<p>Autorica ode ljubavi »Ti koja imaš nevinije ruke«, pjesnikinja koju u svome sjećanju vidimo umotanu šalovima i vunenim ogrtačima kako drži olovku i papir u promrzlim prstima, u sirotinjskom stanu na periferiji grada, ni danas se ne predaje. Ostala je i danas za nas ona ista čarobnica riječi, bujne, nesputane imaginacije, genijalna i nekonvencionalna pjesnikinja čija oštrica mišljenja ni na pragu devetoga desetljeća života nije otupjela, zbog čega je, uostalom, tako i volimo.</p>
<p>Poetesin novi život u Demokratskoj stranci žena</p>
<p>STUBIČKE TOPLICE – Najveća živuća hrvatska pjesnikinja Vesna Parun u utorak je u lječilištu u Stubičkim Toplicama proslavila svoj 85. rođendan. Prije nego što je sjela u blagovaonici, gdje su je čekali rođendanski darovi i slavljenička torta, Vesna Parun već se u predvorju lječiličilišta obratila okupljenim novinarima i prijateljima, najavljujući svoj skori odlazak iz Hrvatske. </p>
<p>»Odlazim avionom za invalide u neku drugu zemlju gdje me čeka moja obitelj jer u Hrvatskoj nikoga nemam. Ne želim završiti u Jankomiru jer to nisam zaslužila. Čast onomu gore koji je prošao samo jednu Golgotu, no mi, jadnici, prolazimo više golgota. To ću opisati u svoj novoj knjizi koju sam nazvala 'Moje muke po Matiji'. Želim da me pamte po mojih više od 70 knjiga, od kojih je deset prevedeno na druge jezike«, sarkastično je govorila književnica.</p>
<p> Otkrila je da je od neki dana prvi put u životu članica neke stranke, i to Demokratske stranke žena, koja je tek u osnivanju. </p>
<p>»Kao članica Demokratske stranke žena počinjem život od početka«, rekla je Vesna Parun, kojoj su rođendan među ostalima čestitali i izaslanica ministra kulture mr. Bože Biškupića, Dubravka Đurić Nemec, koja je pročitala i ministrov brzojav s rođendanskim željama, te predsjednik DHK Stjepan Čuić.</p>
<p> Novinar Denis Derk tom je prigodom predstavio i pretisak zbirke pjesama V. Parun »Zore i vihori«, u izdanju Društva »Ivan Goran Kovačić« iz Zagreba, koja je svjetlo dana ugledalo točno prije 60 godina.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić / Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Avangarda u okviru tradicije </p>
<p>Predstavit će se Babić, Becić, Gecan, Krizman, Kršinić i drugi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Retrospektivna izložba »Proljetni salon 1916. - 1928.« otvara se 12. travnja u Umjetničkome paviljonu, a donijet će presjek jedne od najvažnijih likovnih manifestacija prve polovice dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj.</p>
<p> To je rečeno u utorak na konferenciji za novinare u Umjetničkom paviljonu, gdje je njegov ravnatelj Radovan Vuković istaknuo da je autor izložbe, dr. Petar Prelog, danas najpozvaniji da se bavi tim područjem s obzirom na njegov magistarski rad na temu Proljetnog salona.</p>
<p> Kao razloge održavanja izložbe naveo je 2006. godinu – 90. obljetnicu prve izložbe »Hrvatskog proljetnog salona«, kako se manifestacija zvala do 1919., te ostvarenje vlastitog obećanja, budući da je to projekt koji nije stigla završiti njegova prethodnica Lea Ukrainčik. Paviljon je logično mjesto održavanja – ugostio je glavninu izložbi.</p>
<p>Bilanca od 26 izložbi u 12 godina više od 80 umjetnika bit će predočena Prelogovom kritičkom redukcijom, odabirom oko 120 djela tridesetak slikara, kipara i grafičara. Ljubo Babić, Vladimir Becić, Vilko Gecan, Tomislav Krizman, Frano Kršinić, Jerolim Miše, Sava Šumanović, Marino Tartaglia, Milivoj Uzelac i drugi odredili su svojim sudjelovanjem značenje Proljetnog salona u stvaranju umjerenog modernizma.</p>
<p> Nepostojanje čvrstog programa i tekstova manifestnog karaktera omogućili su supostojanje avangardnih elemenata i tradicionalnije umjetnosti. Prelog je istaknuo inzistiranje na ulozi kontinuiteta Salona u povijesti hrvatske umjetnosti prve polovice dvadesetog stoljeća i njegovu srednjoeuropskom kontekstu. </p>
<p>Kao što je prva izložba uključila velik broj popratnih manifestacija, tako će i ovu pratiti likovna, književna i glazbena večer, dok će »Kratki kazališni uvod u Proljetni salon« u izvedbi Gorana Grgića i Igora Kovača na otvorenju dočarati prijepore A. B. Šimića i Izidora Kršnjavoga vezane uz manifestaciju. [Barbara Vujanović]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>U »Mimari« ipak Van Goghova slika</p>
<p>Leila Mehulić i mr. Dragan Dokić iz Muzeja Mimara pružaju uvjerljive dokaze da je platno naslikao Van Gogh 1882. godine </p>
<p>Otkriće rane slike Vincenta Van Gogha u zbirkama zagrebačkog Muzeja Mimara vijest je što je poput bombe odjeknula u hrvatskoj javnosti i stručnim krugovima.</p>
<p>Iako je riječ o majstorovu radu iz tzv. haaškog razdoblja, otkriće mlade kustosice Leile Mehulić, voditeljice Zbirke nizozemskog, njemačkog, engleskog i talijanskog slikarstva, velik je uspjeh za ovaj muzej, jer je nizozemski stručnjak za Van Gogha John Sillevis bez oklijevanja potvrdio stilsku autentičnost djela.</p>
<p> Premda se istraživanja Leile Mehulić nastavljaju i uključit će daljnje precizne povijesne komparacije i laboratorijska ispitivanja, dvadesetogodišnjica otvaranja Muzeja Mimara, koji je zbog hrvatskog jala i prečesto nepravedno bio pod udarom zbog »upitnih vrijednosti«, vrlo će vjerojatno biti obilježena konačnom atribucijom toga Van Goghova djela.</p>
<p>Riječ je o slici izvedenoj uljanim bojama na drvenom nosaču, koja je potpisana imenom Vincent. Djelo prikazuje skupinu ljudi smještenih na šumski proplanak. U središtu kompozicije je pet seoskih žena što šeću, poredane jedna do druge. Desno od njih naslikana je djevojčica, koja ih promatra, a iza nje, na razmaku, u sjeni stoje dvije međusobno priljubljene muške prilike, oličene posve tamnim tonovima. </p>
<p>Glavni lik djela je žena smještena u središnjoj osi. Ona očito pripovijeda, o čemu svjedoči njezina živa gestikulacija i položaj dviju družica, koje su glave okrenule prema njoj. Ostale su pogled uperile prema tlu. Iako naoko slične, razlikuju se ne samo kretnjama, već i odjećom različite boje.</p>
<p> Iza žena naslikan je šumski krajolik u kojem se ističu stabla bukve. Tlo po kojem žene kroče je osunčano, a dva muška lika koja žensku skupinu urotnički promatraju smještena su u sjenu.</p>
<p>Velik dio opusa pripisanog velikom majstoru, kako ističe Leila Mehulić, već je desetljećima obilježen dvojbama oko njegove autentičnosti. </p>
<p>Kamen smutnje prvi je bacio glasoviti povjesničar umjetnosti de la Faille još 1928. godine djelom »Les Faux Van Gogh« u kojem je objavio krivotvorine izvedene rukom njemačkog trgovca umjetninama Otta Wackera. »Skandal Wacker« bio je tek početak lavine sumnji nezaustavljene do današnjih dana.</p>
<p> Prije deset godina stručnjaci su došli do uznemirujućeg otkrića da su čak 45 »prepoznatljivih Van Goghova« krivotvorine! </p>
<p>Zagrebačka slika stilski posve uvjerljivo pripada slikarevu tzv. haškom razdoblju, vremenu u kojem Van Gogh još nije oblikovao svoj neovisni izričaj. Tih ranih godina oslanjao se, često nevješto, na velike uzore barbizonske i haške škole, a posebno se divio Milletu.</p>
<p> »Kad sam sliku iz Muzeja Mimara krenula uspoređivati s ostalim Van Goghovim djelima, ustvrdila sam sličnost s radovima nastalim 1882. godine. Kako je Van Gogh u to doba strelovito mijenjao svoj rukopis, sliku je moguće još preciznije datirati u vrijeme između 15. kolovoza i listopada 1882. godine«, kaže Mehulić. </p>
<p>Precizan datum izlučen je iz Van Goghove bogate korespondencije, sačuvane do danas. Sudeći po pismu bratu Theu, Van Gogh je 8. kolovoza 1882. počeo slikati uljanim bojama koje mu je ovaj poslao dva dana prije. Paleta je sadržavala cinober, kobalt, napuljsko žutu, oker, prusko plavu, sepiju i terra sienu, dakle, sve one koje nalazimo na našoj slici!</p>
<p> Istraživanje mr. Dragana Dokića, voditelja restauratorske radionice Muzeja Mimara, pokazalo je da je djelo izvedeno »školski« precizno. Njen autor pomno je nanio i izbrusio podlogu, što svjedoči o opreznosti svojstvenoj novopečenom slikaru. U stilskom smislu rukopis nosi elemente crtačkog pristupa: likovi su omeđeni čvrstim obrisnim linijama, a znano je da se Van Gogh do kolovoza 1882. bavio poglavito crtežom.</p>
<p> Umjetnik u pismima bratu spominje studije s kojima se vraća kući nakon posjeta šumi smještenoj između Haaga i Scheveningena, i kako voli slikati stabla bukve, koje je moguće razotkriti na zagrebačkom djelu. Nošnja ženskih likova svjedoči da je riječ o pučankama iz Scheveningena.</p>
<p> Prema riječima Johna Sillevisa, glasovitog nizozemskog stručnjaka za Van Gogha, koji je bez oklijevanja potvrdio stilsku autentičnost djela, one su u rijetkim trenutcima dokolice običavale šetati istom šumom. </p>
<p>Pisma svjedoče da se mladi slikar isprva trudi u svoje pejzažne kompozicije uvesti i štafažni, odnosno maleni ljudski lik, te se u listopadu upustio u slikanje većih figura kojima je krajolik pozadina.</p>
<p> Takve radove on naziva, u slobodnom prijevodu s nizozemskoga, »studijama za pozadinu«. Na žalost, velik broj ih je nestao. Je li slika iz Zagreba jedan od njih – dokazat će daljnja istraživanja.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Cojocaru na baletnom vrhu</p>
<p>Gošća iz Londona Alina Cojocaru ostvarila u ulozi Giselle istinski umjetnički čin </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu doživjelo je s gostovanjem Aline Cojocaru u naslovnoj ulozi Adamova baleta »Giselle« nezaboravne impresivne trenutke vrhunske baletne umjetnosti. Alina Cojocaru je zvijezda londonskoga Kraljevskog baleta. Rođena 1981. u Bukureštu, školovala se u Kijevu, sa sedamnaest godina došla je u London i od 2001. prvakinja je Kraljevskoga baleta.</p>
<p>Kod Aline Cojocaru ne može se govoriti isključivo o plesnim kvalitetama, kao ni o čistoći i profinjenosti njezine klasične baletne tehnike. Njezina Giselle istinski umjetnički čin.</p>
<p> Svojim je tumačenjem ta vrhunska umjetnica zauvijek dala dio sebe zagrebačkoj publici, našem kazalištu i baletnom ansamblu. Tu čaroliju osjetili su svi, i publika i baletni ansambl i sama Alina Cojocaru, koja je dubokim naklonom zahvalila partneru Antonu Bogovu, ansamblu, čak i dirigentu Miroslavu Salopeku.</p>
<p> Njezina Giselle plesno-tehnički je savršena i interpretativno razrađena u svim vidovima složenosti te uloge. U prvom činu sa simpatijama razumijemo naivnost mlade, još zaigrane djevojke čiji će fatalni ljubavni susret završiti suptilnim, potresnim prizorom ludila.</p>
<p> U drugom činu ona je dio tajnovitog, u šumi skrivenog svijeta. U prvom činu istodobno je krhka i snažna, u drugom izvanzemaljska, u oba potresna i emocionalno dojmljiva do ganuća.</p>
<p> Alina Cojocaru pokazala je kako se klasični balet stilski danas više ne dijeli na istočni i zapadni, već je to jedan stil s najboljim osobinama što ih ujedinjuje superiorna tehnika i uvjerljiva gluma.</p>
<p> Mi smo još suviše vezani na stari ruski stil kojega je primjer upravo ova produkcija »Giselle« u koreografiji Iraide Lukašove prema Jeanu Coralliju i Julesu Perrotu, u redakciji Mariusa Petipe.</p>
<p> Jasno se to vidjelo u drugom činu: u plesu Aline Cojocaru sve je bilo meko i tečno, dok je ples Myrthe, njenih pratilica i cijelog ženskog ansambla tvrd.</p>
<p> Dostojan partner slavnoj gošći bio je prvak mariborskog Baleta Anton Bogov. Isticao se scenskom profinjenošću, gipkim skokovima i produhovljenom glumačkom interpretacijom.</p>
<p> Cijeli ansambl samo je djelomice bio na razini dominantnog glavnog para, osim nekoliko manjih karakternih uloga.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>»Ne zanima me prosječnost«</p>
<p>Pudar je potpisao dvogodišnji ugovor, a njegovu brzom prelasku u Split pomogao je i Šibenik, koji je svom treneru dopustio da odmah krene prema Poljudu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Kao što se i očekivalo nakon sastanka u ponedjeljak navečer, Hajdukova uprava jednoglasno je potvrdila Ivana Pudara za trenera prve momčadi »bijelih«. </p>
<p>»Pudar je uvijek bio Hajdukov kadar, Šibeniku je samo posuđen. Vratio je klub sa Šubićevca u Prvu ligu, ostvario odlične rezultate ostavivši ga u ovom trenutku na visokom četvrtom mjestu te tako položio 'diplomski rad'. Stoga sada zasluženo preuzima našu momčad«, kazao je predsjednik Branko Grgić, potvrdivši da je s Pudarom potpisan ugovor na dvije sezone, uz osam preostalih kola do kraja ovogodišnjeg prvenstva. </p>
<p>»Ne zanima me nikakva prosječnost! Cilj mi je već do kraja ove sezone stabilizirati situaciju u momčadi te od prvoga kola sljedeće krenuti po prvo mjesto«, kazao je Pudar, kojem je utorak bio prvi radni dan sa seniorskom momčadi Hajduka, s obzirom na to da je jedno vrijeme radio u omladinskoj školi na Poljudu. </p>
<p>Ivan Pudar bio je jedan od glavnih kandidata za upražnjeno mjesto nakon odlaska Zorana Vulića. Bilo je upitno samo hoće li na Poljud doći već u utorak ili na kraju ove sezone. Na kraju se Pudar odlučio za prvu varijantu, a njegovu prelasku u Split pomogao je i klub sa Šubićevca, koji je svom treneru dopustio da odmah krene prema Poljudu. U svojim uvodnim izjavama odmah je dao do znanja kojim će putom krenuti. </p>
<p>»Intrigira me potencijal mladih hajdukovaca, poput Gabrića, Buljata, Pandže, pa i Rukavine, s kojim sam radio do njegova preseljenja u Hajduk. Svi su oni talenti koji moraju mnogo raditi, pa ću im posvetiti maksimalnu pažnju«, rekao je Pudar, dodavši: </p>
<p>»Situacija nije bajna, očito je da postoji nekakva psihološka barijera koju treba što prije prijeći. Nemam mnogo vremena za pripremu iduće utakmice, moći ćemo odraditi samo dva-tri treninga uoči puta u Vinkovce. No, ne tražim nikakva opravdanja. Treba podići glavu i raditi, a tada ni rezultati neće izostati.« Osim Pudara, u Hajduk se vratio i donedavni sportski direktor Igor Štimac. Odmrznuo je svoje članstvo u Upravnom odboru te bi se od utorka ponovno trebao više aktivirati na Poljudu. Navodno bi već u subotu na gostovanju kod Cibalije mogao biti potpisan kao predstavnik kluba. Za razliku od Štimca, u Vinkovce sigurno neće krenuti Ante Rukavina, koji će zbog ozljede gležnja pauzirati tri tjedna.</p>
<p>Na Hajdukovoj klupi bio Bilićev pomoćnik </p>
<p>Ivan Pudar Hajdukovo je »dite«, a dolaskom na klupu najdražeg mu kluba ispunio je vjerojatno najveću želju svoje karijere. No, s obzirom na njegovu ambicioznost, upornost, pedantnost, ali i očitu kvalitetu koju je potvrdio i sa Šibenikom, teško je povjerovati kako će se time zadovoljiti. Uostalom, na Poljud je stigao pred sezonu u kojoj se najavljuje borba za naslov prvaka te značajniji rezultat u Europi. </p>
<p>Inače, zanimljivo je da je Pudar (46) vršnjak svoga prethodnika Vulića. Čak su bili i suigrači u juniorskim danima, no za razliku od Vulića, koji je čak četiri puta vodio »bijele«, Pudar je tek sada dobio priliku iskazati se na najužarenijoj klupi. Radio je u Hajdukovoj omladinskoj školi, a put do seniorske momčadi trasirao je preko niželigaša Vala, Solina i Mosora. Momčad Šibenika lani je uveo u Prvu ligu, a već se u svojoj prvoj prvoligaškoj sezoni nametnuo kao hit trener. Njegov je Šibenik bio najveće iznenađenje lige, a tijekom zimske stanke dvojica njegovih najboljih igrača prelaze u Dinamo (Schildenfeld) i Hajduk (Rukavina). </p>
<p>Pudar je već jednom sjedio na klupi Hajduka, ali dok je glavni trener bio današnji izbornik Slaven Bilić. U Hajdukovu je povijest ušao kao jedan od najboljih vratara kluba svih vremena, ubilježivši 158 nastupa. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Pudar odradio prvi trening</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Novi Hajdukov trener Ivan Pudar službeno je potvrđen u utorak ujutro, a već poslijepodne u 16 sati odradio je i prvi trening na glavnom poljudskom travnjaku. Nakon što je održao kraći sastanak sa svojim novim igračima, Pudar je odmah krenuo u posao. Vremena mnogo nema, prva utakmica očekuje ga već u subotu u Vinkovcima protiv Cibalije koja pokušava sve kako bi pobjegla sa dna. A novi splitski trener predstavio je i svoje nove suradnike s kojima bi trebao odraditi preostalih osam kola aktualne sezone. »Te naravno, započeti i iduću u kojoj je letvica ambicija postavljena na znatno veću visinu. Prvo mjesto i nekoliko euro-kola već su najavljeni ciljevi.«Umjesto prvoga suradnika bivšega trenera Zorana Vulića, sa Pudarom će raditi Mario Čutuk. Na Poljudu više ne stanuje ni Španjolac Francisco Arcos Arcos, poznatiji kao Paco, koji se brinuo o fizičkoj spremi Hajdukove prve momčadi, a taj će posao ponovno raditi Duje Poljak. Smjenu na čelu stručnoga stožera tako je »preživio« samo Tonči Gabrić koji će i dalje brinuti o formi i napretku splitskih vratara. A Novi će trener sa svojim prvim pomoćnicima prvi put na užarenu Hajdukovu klupu sjesti već u srijedu u 16.30 sati, kada njegova nova momčad igra prijateljsku utakmicu protiv Splita u Parku mladeži. [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>U München po Darija Šimića</p>
<p>Dolazak Roberta Kovača je upitan, budući da je Juventusov trener Deschamps, suprotno očekivanjima, izjavio da ipak računa na braniča hrvatske reprezentacije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dario Šimić trebao bi biti jedan od nositelja projekta snažnog europskog Dinama. Tako su, barem, zamislili čelnici maksimirskoga kluba, koji nakon angažmana Tome Šokote kane osnažiti momčad s još nekoliko igrača visoke europske klase. A takva nam se nakana čini vrlo dobrom, pa čak i nužnom kako bi Dinamo napokon na europskoj sceni uspio iskoristiti ovaj, po mnogočemu »unikatni« naraštaj predvođen Eduardom i Modrićem. </p>
<p> Nakon što je velik dio javnosti rigao vatru zbog dolaska njemačkog reprezentativca Jensa Nowotnyja, koji se k tome i ozlijedio, u klubu se očito pribojavaju upustiti u novi posao s nekim zvučnim inozemnim pojačanjem, pa se radije okreću hrvatskim zvijezdama. »Mrežu« su bacili prema - Robertu Kovaču i Dariju Šimiću. I dok je projekt oko Kovačeva angažmana sve do Uskrsa djelovao gotovo sigurnim, odjednom je postao - vrlo upitnim. Kovača ugovor s Juventusom veže do ljeta 2009. godine i ondje prima 2,5 milijuna eura brutto po sezoni. Dinamo je svoje nade u uspješan posao gajio na tezi da Juventusov trener Didier Deschamps ne računa na braniča hrvatske reprezentacije. Dakle, i Dinamo i sam Kovač, koji ima želju »svratiti« u Maksimir, čekali su da Deschamps i službeno obznani javnu tajnu da ne računa na njega. U tom bi slučaju, jasno, i sam igrač imao bolje startne pozicije u pregovorima oko nagodbe i raskida ugovora. Sad je, međutim, Deschamps izveo »manevar« ustvrdivši da ipak ima namjeru zadržati Kovača, što bismo mogli protumačiti kao svojevrsni taktički potez s nakanom da ideja o raskidu ugovora krene s - Kovačeve strane.</p>
<p> Juventus je već praktički izborio povratak u prvu ligu i gradi momčad za sljedeću sezonu. Iz proračuna namjerava izdvojiti 105 milijuna eura za dovođenje igrača, a nakon što je već angažirao Hasana Salihamidžića iz Bayerna, koji će se priključiti na ljeto, prioritet su dvojica stopera i dvojica napadača. U takvoj križaljci vjerojatno neće računati na Kovača i Francuza Boumsonga, što bi značilo da je Dinamo još uvijek »u igri«. U međuvremenu će, dakle, maksimirska delegacija krenuti u lov na Darija Šimića, a prvi će ozbiljniji razgovori uslijediti u srijedu u Münchenu, gdje Šimićev Milan igra uzvratnu četvrtfinalnu utakmicu Lige prvaka protiv Bayerna. </p>
<p>»U München idemo zbog – permanentnog usavršavanja. Sastat ćemo se i s ljudima iz MiIana, a ideja o Šimićevu dolasku u Dinamo bit će jedna od tema razgovora. Bilo bi sjajno kad bismo uspjeli realizirati taj transfer«, istaknuo je Dinamov trener Branko Ivanković, koji će u München putovati u društvu braće Mamić. </p>
<p> Ivanković dodaje da će se ondje sastati i s dvojicom brazilskih menadžera.</p>
<p> »Nije riječ ni o kakvom spektakularnom poslu. Ništa konkretno... Želimo vidjeti što se nudi na tržištu«, dodao je Dinamov trener. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Potop Rome na Old Traffordu</p>
<p>Talijani su preuzeli neslavan rekord od Brondbya i Fenerbahça koje su »Crveni vragovi« nadigrali sa 6-2</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Manchester United i Chelsea prvi su polufinalisti Lige prvaka. Utorak je bio sretan za dan Engleze. United je rezultatski pregazio Romu s 7-1, dok je Chelsea pogotkom u posljednjoj minuti slavilo 2-1 u Španjolskoj.</p>
<p>Uragan na Old Traffordu odnio je Romu, »giallorossi« su doživjeli pravi debakl. </p>
<p>Noćna mora »romanista« započela je u 11. minuti, a </p>
<p>momčad Luciana Spalettija načeo je Michael Carrick. Veznjak Uniteda odlično je primjetio da vratar Rome stoji ispred svojih vrata i odmjerenim udarcem s 20-ak metara postigao prvi pogodak. </p>
<p>Na novo slavlje nisu dugo čekali, šest minuta kasnije Alan Smith je iz voleja u mrežu pospremio dodavanje Giggsa, a dok se obrana gostiju nije ni oporavila stigao je novi šok. Opet je dodavač bio Giggs, a s osam metara strijelac je bio Rooney.</p>
<p>Potop je u prvom poluvremenu završio Cristiano Ronaldo još jednim preciznim udarcem izvan granice kaznenog prostora. Fantastični Portugalac bio je strijelac i petog pogotka, a šesti je dijelo Carricka. De Rossi je postigao počasni pogodak, a Evra je zaključio najveću pobjeda »Crvenih vragova« u Ligi prvaka. Roma je neslavan rekord preuzela od Brondbya i Fenerbahça koji su nadigrani sa 6-2. Kakav debakl Rome...</p>
<p>Na Mestalli se Chelsea sretno provukao. »Legiji stranaca« Romana Abramoviča najviše je prijetio Fernando Morientes. Španjolski reprezentativac zbog ozlijede je propustio prvi dvoboj, no u uzvratu je zaigrao nedovoljno oporavljen i u 30. minuti pogodio vratnicu, no dvije minute kasnije sve je ispravio. Joaqim je iz slobodnog udarca ubacio loptu u kazneni prostor, a Morientes je uklizao i pospremio loptu iz Petra Čecha. Didier Drogba mogao je do poluvremena vratiti sve na početak, ali Santiago Canizares odlično je zaustavio njegov udarac. Njega je ispravio Andrij Ševčenko. Ukrajinac je u 52. minuti poentirao iz gužve. Englezi su dominirali, ali bez rezultata sve do posljednje minute. Kada su svi očekivali produžetke, Essien je pogodio bliži kut Valencijine mreže i odveo Chelsea u polufinale. </p>
<p>• Rezultati: Manchester United - Roma 7-1 (prva utakmica 1-2), Valencia - Chelsea 1-2 (1-1). [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Preko Belgije i Srbije do prvog mjesta </p>
<p>»Tek ćemo na utakmicama saznati snagu protivnika, nadam se da smo bolji«, kazao je hrvatski izbornik Rudolf Uličny</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Konačno počinje Svjetsko prvenstvo. Uz čast klupskim natjecanjima, to je ono što svi hokejaški djelatnici i navijači čekaju diljem svijeta, travanj i seniorska svjetska prvenstva. Sav uložen trud i znoj, svi treninzi i pripreme, sve trening utakmice ove sezone, sve će se sažeti u samo tjedan dana, za Hrvate od 11. do 17. travnja, kada će pokušati doći do novoga prvog mjesta u Diviziji II. </p>
<p>Dom sportova je spreman za prvo podbacivanje pločice. Suparnici su redom Belgija, Srbija, Španjolska, Turska i Bugarska, sve su utakmice na rasporedu u 20.30 sati. Njihova je kvaliteta mahom nepoznata, nema nekoga posebnog snimanja protivnika, sve se temelji na općoj procjeni njihove snage tijekom proteklih godina, a ona kaže da bi prema tome Hrvatska u ovom društvu trebala plesati tek jedno ljeto. </p>
<p>To je potvrdio i izbornik naše reprezentacije Rudolf Uličny: </p>
<p>»Tek ćemo na utakmicama saznati snagu protivnika, nadam se da smo bolji«, skromno je kazao slovački stručnjak na čelu reprezentacije, dodavši: </p>
<p>»Igrači su fizički spremni. Najbitnije je da izgledamo kao momčad, da igramo jedni za drugoga.« </p>
<p>Ozljede su zaobišle reprezentaciju, zabrinjava tek slomljeni prst prvog vratara Vanje Belića, koji će braniti s posebnom zaštitom, a po potrebi i pod blokadom, te bol u koljenu slovačkog napadača s hrvatskom putovnicom Viliama Chovaneca. </p>
<p>No, stručni stožer očekuje da će obojica igrati. Od igrača iz inozemstva u Zagreb bi pred sam početak prvenstva trebali stići i Oliver Ciganović iz Njemačke te Ivan Glavota iz Kanade, što znači da su u momčadi prekobrojni Tomislav Čunko i Jurica Bednjanec. </p>
<p>O prvom suparniku, Belgiji (srijeda, 20.30) napadač naše reprezentacije Marko Lovrenčić kaže: </p>
<p>»Nikad nisam igrao protiv njih. Najgore je što na startu igramo protiv najtežeg suparnika. Bilo bi odlično kad bismo pitanje protivnika riješili na početku utakmice.« </p>
<p>Potpori s tribina nada se i vođa reprezentacije Dragutin Ljubić:</p>
<p>»Zagreb ima profiliranu hokejašku publiku. Kad smo ranije gubili u Diviziji I, Dom sportova je bio pun. Utakmice protiv Belgije i Srbije bit će odlučujuće za plasman u viši rang i nadam se punoj dvorani.« </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Od svjetskog rekordera do zatvorenika</p>
<p>Montgomery je priznao krivnju za »pranje« 5 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako u samo pet godina prijeći put od jedne od najvećih sportskih zvijezda na svijetu do zatvora? Najbolji odgovor na ovo pitanje sasvim sigurno može dati Tim Montgomery, čovjek koji je uobičajeni put od trnja do zvijezda prevalio u obrnutom smjeru. Još ne tako davno imao je sve, a danas je čovjek bez obitelji, bez svjetskog rekorda, a uskoro, po svemu sudeći, i bez slobode.</p>
<p>Karijera američkog sprintera završila je naprasno 2005., kad je otkriveno da je upleten u dopinšku aferu u »slučaju BALCO«. Automatski je ostao i bez svjetskog rekorda na 100 metara, koji je postavio tri godine ranije u Parizu (9.78), a uslijedio je i rastanak sa zaručnicom Marion Jones, s kojom ima i sina. Posljednji korak nizbrdo napravio je u ponedjeljak, kad je priznao krivnju za »pranje« 5 milijuna dolara u slučaju u kojem je optužen i njegov nekadašnji trener Riddick i još 11 osoba. </p>
<p>»Iskreno žalim zbog uloge koju sam imao u ovoj nesretnoj epizodi«, izjavio je 32-godišnji Montgomery.</p>
<p>S obzirom na to da je pristao priznati krivnju, član zlatne olimpijske štafete iz Sydneyja u studenome bi trebao dobiti manju kaznu, što znači da će iza rešetaka provesti između tri i četiri godine. </p>
<p>»Razočarao sam mnoge ljude i zbog toga mi je istinski žao. Radujem se, međutim, što ću ovaj događaj ostaviti iza sebe i što ću u budućnosti imati mogućnost pozitivno utjecati na mlade u svojoj zajednici.«</p>
<p>Montgomery i »društvo« optuženi su za malverzacije čekovima. Sam sprinter je unovčio lažne čekove u vrijednosti 775.000 dolara, a za svoju je ulogu u cijelom slučaju navodno nagrađen s još 200.000 dolara. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pobjeda Ive Karlovića </p>
<p>HOUSTON</p>
<p> – Hrvatski tenisač Ivo Karlović uspješno je preskočio prvu prepreku na 416.000 dolara vrijednom ATP teniskom turniru u Houstonu. Karlović je u dvoboju prvoga kola pobijedio Nijemca Benjamina Beckera sa 7-5, 7-6 (3). Bio je to njegov drugi međusobni susret i druga Karlovićeva pobjeda. Prvi su put igrali nedavno u San Joseu, a Karlović je slavio sa 7-6, 7-5. U susretu drugoga kola Karlovića očekuje bolji iz susreta između Francuza Sebastiena Grosjeana i Argentinca Diega Hartfielda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Roddick obnovio ozljedu </p>
<p>HOUSTON</p>
<p> – Američki tenisač Andy Roddick morat će mirovati barem desetak dana kako bi se oporavio od ozljede potkoljenice. Ozljedu je obnovio prošlog vikenda u susretu Davis kupa protiv Španjolske i zbog toga je morao otkazati nastup na turniru u Houstonu. »Tijekom meča protiv Fernanda Verdasca osjetio sam da je nešto škljocnulo. Mislio sam da nije ništa strašno, no liječnički je pregled pokazao da je za oporavak nužno mirovanje«, izjavio je Roddick. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>»Škorpioni« osuđeni od pet do 20 godina zatvora </p>
<p>Članovi obitelji žrtava izrazili su nezadovoljstvo presudom </p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Vijeće Okružnog suda u Beogradu za ratne zločine osudilo je u utorak četvoricu od petorice optuženih pripadnika paravojne postrojbe »Škorpioni« na kazne zatvora za ubojstvo šestorice srebreničkih Bošnjaka u blizini Trnova u srpnju 1995. godine. Slobodan Medić i Branislav Medić dobili su po 20 godina zatvora, Pera Petrašević 13, a Aleksandar Medić osuđen je na pet godina. Aleksandar Vukov oslobođen je optužbe. </p>
<p>U optužnici se navodi da su »Škorpioni« - kao paravojna postrojba koja je vojno djelovala u sastavu tzv. RSK, u mjestu Godinjske bare pokraj Trnova - ubili šestoricu muslimanskih civila. Osuđeni su ubili Safeta Fejzića, Admira Alispahića, Sidika Salkića, Smajila Ibrahimovića, Dina Salihovića i Jusu Delića. »Škorpioni« su regrutirani u okolici Vukovara, a bili su podređeni Vukovarskom korpusu tzv. RSK. Krajem lipnja 1995. upućeni su »na ispomoć« snagama Ratka Mladića. Sudjelovali su u smaknućima zarobljenih bošnjačkih civila u najmasovnijem zločinu u Europi nakon II. svjetskog rata. Oni su snimili svoja nedjela, pa se videozapis godinama mogao iznajmiti u videoklubu u Šidu. Posredstvom Fonda za humanitarno pravo, snimka je postala dokaz na suđenju Miloševiću u Haagu. Članovi obitelji žrtava koji su pratili suđenje i izricanje presude izrazili su nezadovoljstvo presudom i činjenicom što je Sud prihvatio stajalište da su »Škorpioni« bili paravojna postrojba tzv. RSK, a ne - kao što su to tvrdili zastupnici oštećenih - postrojba pod izravnim zapovjedništvom MUP-a Srbije. </p>
<p>Nekoliko sati nakon izricanja presude televizija B92 emitirala je dokumentarni film o ratovanju postrojbe, koji obiluje scenama nasilja. </p>
<p>Film je kompilacija materijala koji su snimali sami »škorpioni«, s objašnjenjima jednog od snimatelja i jednog bivšeg pripadnika postrojbe. Nataša Kandić, producent filma i predsjednica Fonda za humanitarno pravo, koja je pronašla materijale i proslijedila ih Haagu, pokušala je prikazati vezu »škorpiona« i ostalih postrojbi koje su po nalogu Beograda, u koordinaciji s Miloševićevim službama sigurnosti, raspoređivane na teritoriju RH i BiH. </p>
<p>Predstavnici srbijanskog civilnog društva kritizirali su u ponedjeljak odluku Vijeća za ratne zločine da odbaci dijelove optužnice koji povezuju »škorpione« s Miloševićevom ratnom politi kom. [Hina/B.P.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zabrinutost zbog Irana</p>
<p>Teheran bi mogao u godinu dana proizvesti dovoljno materijala za atomsku bombu</p>
<p>Bijela kuća je »vrlo zabrinuta«, Ujedinjeni narodi traže potpuno pridržavanje rezolucija Vijeća sigurnosti, a Međunarodna agencija za atomsku (IAEA) energiju još uvijek nema komentara na iransku objavu o masovnoj proizvodnji obogaćenog urana. </p>
<p>Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinejad iskoristio je u ponedjeljak nacionalni dan nuklearne energije kako bi objavio da je Teheran pokrenuo industrijsku fazu proizvodnje nuklearnog goriva. </p>
<p>Ponovio je da Iran neće dopustiti velikim silama da koče njegov nuklearni program čija je svrha proizvodnja nuklearne energije. Ahmadinejad je upozorio Vijeće sigurnosti UN-a da će Iran ponovno razmotriti svoj odnos s tom organizacijom ako se UN nastavi protiviti iranskom nuklearnom programu. »Već više puta su vidjeli da smo dovoljno snažni za tako nešto. Savjetujem im da poštuju prava drugih država i prestanu ih monopolizirati jer im to neće koristiti«, rekao je iranski predsjednik. </p>
<p>Glavni iranski nuklearni pregovarač Ali Larijani izjavio je u ponedjeljak da je Iran počeo ubrizgavati plin u 3000 centrifuga za obogaćivanje. Ako tako nastavi, Iran bi mogao u godinu dana proizvesti dovoljno materijala za jednu atomsku bombu, od čega posebno strahuje Zapad. Do sada se znalo da Iran ima 238 centrifuga. »Vrlo smo zabrinuti i pozivamo iranski režim da ispuni obveze prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju i Vijeću sigurnosti«, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Gordon Johndroe. </p>
<p>Američki State Department smatra da Iran ovime nastavlja prkositi međunarodnoj zajednici koja je bila u pravu kad mu je nametnula nove sankcije. Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon rekao je da svaka država članica UN-a mora u potpunosti poštovati rezolucije Vijeća sigurnosti, pa tako i iranska vlada. Inspektori IAEA-e koja dosad nije htjela komentirati posljednje događaje, stigli su u utorak u Iran gdje će pregledati postrojenje za obogaćivanje urana u Natanzu. IAEA navodno nije pretjerano zabrinuta vijestima iz Irana, a njeni dužnosnici neslužbeno tvrde da posljednjih mjeseci nisu registrirali nikakve velike pomake u iranskom nuklearnom programu.</p>
<p>Istodobno, Rusija je izrazila u utorak skeptičnost glede objave Irana o dramatičnom širenju njegova obogaćivanja urana.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Odmrzavanje računa Sjeverne Koreje</p>
<p>Pyongyang obećao zaustaviti nuklearni program kad mu se deblokira 25 milijuna dolara u banci u Macaou </p>
<p>PYONGYANG</p>
<p> - Vlasti u Makaou spremne su odmrznuti sjevernokorejski novac, objavilo je u utorak američko ministarstvo financija, a to će vjerojatno pridonijeti ostvarenju važnoga sporazuma o nuklearnom razoružanju Sjeverne Koreje. </p>
<p>Sjeverna je Koreja odbila poduzimati korake u skladu sa sporazumom iz veljače, prema kojem je pristala ugasiti glavni nuklearni reaktor u zamjenu za gospodarsku pomoć i političke ustupke, sve dok njezinih 25 milijuna dolara u Makaou ne bude odmrznut. Glavni sjevernokorejski pregovarač Kim Kye Gwan je rekao da će njegova vlada dopustiti inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) posjet, ako SAD odmrznu taj novac. </p>
<p>U priopćenju se ne kaže kad će računi biti deblokirani niti se spominje precizan iznos novca. Novac je bio zamrznut jer su Sjedinjene Države banku Banco Delta Asia još 2005. stavile na crnu listu zbog navodnog pomaganja Pyongyangu u pranju novca.</p>
<p> Sjeverna Koreja inzistirala je na odmrzavanju toga novca da bi uopće počela provoditi sporazum od 13. veljače koji su postigli dvije Koreje, SAD, Rusija, Kina i Japan, a prema kojemu u roku od 60 dana, što istječe u subotu 14. travnja, Pyongyang mora ugasiti nuklearno postrojenje. Dok se približava 14. travnja i krajnji rok koji je službeni Pyongyang dobio da ugasi svoj glavni nuklearni reaktor, jedan dužnosnik administracije američkoga predsjednika Georgea W. Busha poručio je Sjevernoj Koreji da joj istječe vrijeme u vezi sa sporazumom o nuklearnom razoružanju. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Teži ulazak, ali i bolji uvjeti za useljenike</p>
<p>Dugogodišnjim »ilegalcima« otvorio bi se put za stjecanje američkog državljanstva </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Računajući prvenstveno na potporu demokrata, a ne svojih republikanaca, američki predsjednik George Bush je u ponedjeljak je pozvao američke zakonodavce da usvoje novi imigracijski sustav bez odugovlačenja. Obraćajući se preko američke TV iz Yume u Arizoni, države koja pored Teksasa ima najdužu kopnenu granicu s Meksikom, Bush je poručio da je usvajanje jednog takvog općeg zakona od nacionalnog interesa za Ameriku.</p>
<p>Nakon duge ograde, koju Amerikanci jednostavno nazivaju barijerom, zapravo je najsofisticiranija elektronska brana ilegalnim imigrantima s juga, predsjednik je rekao da je sada na potezu Kongres. </p>
<p>Busheva je odlučnost da zaštiti američke južne granice od ilegalnih imigranata, švercera droge i oružja, pa sve do, kako je rekao, »potencijalnih terorista«, već urodila plodom. Kao nikad ranije, granične patrole specijalno tehnički prilagođenim vozilima danonoćno krstare uzduž granice s Meksikom. Ilegalni prelazak južne američke granice nije više izvjestan pothvat.</p>
<p>Bushev prijedlog u sklopu novog zakona pretpostavlja kreiranje privremenog programa za strance kojima bi se osigurale radne dozvole. Ujedno, neregistriranim dugogodišnjim »ilegalcima« otvorio bi se put za stjecanje američkog državljanstva nekom vrstom amnestije koja nije nepoznata u novijoj američkoj povijesti od Reagana do Busha mlađeg. </p>
<p>Računa se da u Americi ima oko 12 milijuna ilegalnih imigranata. Reforma imigracijskog zakona dovela bi do izlaska većine ilegalaca iz »bunkera«, da ne govorimo o povećanju prihoda zbog većeg broja onih koji bi počeli plaćati poreze. Osim toga, dobivanje trogodišnjih dozvola za rad, »privremenih zelenih kartona« ne samo za Meksikance već i za sve ostale koštat će malo bogatstvo privremene useljenike u Ameriku: čak 3500 dolara. </p>
<p>I pored toga, republikanci ustrajavaju u protivljenju bilo kakvom amnestiranju ilegalaca. Na sve načine, Bush doista pokušava omekšati konzervativce. Gotovo je nevjerojatno da je među Bushevim saveznicima u Kongresu ovaj put i njegov najveći kritičar kad je u pitanju rat u Iraku: demokratski senator Edward Kennedy, koji je ujedno glavni arhitekt novog reformiranog imigracijskog sustava. Među republikancima, Bushev pristup izrazito podržava pretendent za Bijelu kuću senator John McCain. </p>
<p>Zbogom jeftinoj radnoj snazi </p>
<p>Predložena reforma imigracijskog sustava ima i svoju socijalnu notu. U svom govoru u Yumi, koju je predsjednik posjetio s istim političkim dnevnim redom u svibnju 2006., Bush je u ponedjeljak zatražio odgovornost korporativne Amerike. Posebno je malom businessu proteklih godina gledano kroz prste jer je zapošljavao vrlo jeftine južnjake bez dozvola za rad. Prema novom sustavu, imigrantima će se kao i svim Amerikancima morati isplaćivati minimalna satnica: od 5,15 do 8,25 dolara. Neki vlasnici kompanija već upozoravaju, da bi to moglo dovesti do novog vala otpuštanja preskupih uvoznih radnika. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Milijun kuna za osmijeh djeteta </p>
<p>Donacija će omogućiti bržu humanizaciju bolničkog liječenja djece u 35 dječjih bolničkih odjela i bolnica u Republici Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U akciju »Za osmjeh djeteta u bolnici«, od utorka se uključila i tvrtka Procter & Gamble, koja će donacijom od milijun kuna omogućiti bržu humanizaciju bolničkog liječenja djece u 35 dječjih bolničkih odjela i bolnica u Hrvatskoj. Donacijom robne marke Ariel nabavit će se igračke te poboljšati provedba kulturno-zabavnih aktivnosti s djecom, te dopunska edukacija zdravstvenog osoblja i volontera, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u utorak, u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj.</p>
<p>O raspodjeli sredstava donacije, odlučit će koordinacijski odbor akcije »Za osmijeh djeteta u bolnici«. Akcija je pokrenuta još 1999. godine i dio je Nacionalnog plana do 2012. Akciju je podržala i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, rekavši kako je važno da cijelo Hrvatsko društvo ulaže napore za odrastanje djece u miru i blagostanju.</p>
<p>»Svi zaposlenici bolnice znaju kako bolest djeteta može urušiti obitelj, stoga je važno da i same bolnice budu prijatelji obitelji«, rekla je Kosor te dodala kako je stvaranje dobrog i poznatog okruženja jedan od važnih preduvjeta populacijske politike. [A. Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Vina središnje Istre </p>
<p>Gračišće su na Uskrsni ponedjeljak pohodili vinoljupci iz cijele Istre kako bi kušali 110 vrsta vina</p>
<p>U slikovitom, srednjovjekovnom, istarskom gradiću, na Uskrsni je ponedjeljak održana 5. smotra vina središnje Istre koju je posjetio zaista impresivan broj ljudi. Uz kupljenu čašu, gosti su mogli kušati 110 sorti vina, šećući od konobe do konobe koje su raštrkane po cijelom mjestu. Četiri su bile namijenjene degustaciji malvazije, jedna od konoba bila je rezervirana za bijela vina, a bile su tu i konoba terana, te ona s crnim vinima. Ljubitelji tog napitka mogli su kušati novitete uz somelliera Sandija Parisa koji je stručno vodio degustacije. Predstavili su se vinari iz središnje Istre, s područja Pazina i Buzeta, Gračišća, Cerovlja, Lupoglava, Motovuna Karojbe, Tinjana, Žminja, Barbana, i Pićna, koji su konkurirali za medalje. Dodijeljena je čak 21 zlatna medalja, a lani ih je bilo 11. »Dokaz je to izrazito visoke kakvoće vina na ovogodišnjoj smotri«, istaknuo je načelnik Općine Gračišća, Ivan Mijandrušić. Dodao je da je čak pola sudionika smotre dobilo neko priznanje. Svoja su vina predstavili vinari iz istočnoga istarskog vinogorja – Labina, Kršana i Sv. Nedjelje, a gostovali su i vinari iz Zagreba, Slovenije i Mađarske. Iz dupkom punih konoba, čuo se pjev klapa, a atmosferu su podizali i istarski harmonikaši. Stoga i ne čudi da je bilo tako teško ući u neku od devet konoba i da su već do 16 sati bile prazne sve bačve za degustaciju! Nakon toga, vino se kupovalo na štandovima i pilo uz tradicionalna istarska jela – kobasice i kapus. Čini se da su prisutni poslušali riječi načelnika Ivana Mijandrušića koji je na otvorenju te smotre poručio: »Pijte i napijte se«. No ostaje pitanje nula promila, zbog kojega pate i vinari i ugostitelji, pa je predsjednik županijske Gospodarske komore, Šime Vidulin, uputio javni poziv Vladi da ukine zakon »koji ionako nije dao posebne rezultate«. Priredbu je upotpunila dodjela medalja i priznanja vinarima kojoj je nazočio i istarski župan Ivan Jakovčić. Istaknuo je kako je proizvodnja vina dio života na prostoru središnje Istre. Fešta je kulminirala u večernjim satima, kada su popularni Gustafi zabavljali okupljene od kojih su mnogi u Gračišću bili još od 11 sati.</p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pola milijuna kuna za riječko sklonište</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Grad Rijeka će s 550.000 kuna financirati program rada riječke Udruge za zaštitu obitelji u ovoj godini, što podrazumijeva organizaciju i vođenje Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, provedbu psiho-socijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji i rad s mladima koji eksperimentiraju s drogama. Programe će provoditi četiri stalno zaposlena psihologa Udruge i jedan socijalni radnik.</p>
<p>Takva je odluka na Gradskom poglavarstvu donesena nakon odbijenice ministarstava zdravstva i socijalne skrbi da sklonište za deset osoba u Rijeci djeluje pod njihovom skrbi, uz obrazloženje da je kvota u PGŽ-u popunjena Domom Sveta Ana. Prema podacima PU primorsko-goranske broj registriranih počinitelja obiteljskog nasilja je u neprestanom porastu. Prošle su godine podnesene 773 prekršajne prijave, a godinu prije 634. To potvrđuje da dosadašnji sustav nije dovoljan i da je nužno poduzeti dodatne mjere u smislu zbrinjavanja žrtava nasilja, kao i dodatnog rada s počiniteljima nasilja. Sklonište u Rijeci nalazi se u širem središtu grada na tajnoj adresi, radi što veće sigurnosti žena i djece. Površine je 115 četvornih metara, a rad će se odvijati kroz usku suradnju s PU primorsko-goranskom i Centrom za socijalnu skrb. Dužina trajanja smještaja u skloništu bit će najviše šest mjeseci, a prvenstvo će imati žrtve obiteljskog nasilja iz te Županije. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Većina dijeta neuspješna</p>
<p>Čak dvije trećine osoba vrati izgubljene kilograme </p>
<p>Dosad najveća američka studija otkrila je poražavajuću činjenicu</p>
<p> - većina osoba koje pribjegavaju dijeti ubrzo vrati izgubljenu težinu. Znanstvenici sa sveučilišta Kalifornija proučavali su rezultate ukupno 30 studija i došli do zaključka kako dvije trećine onih na dijeti vrate kilograme. </p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da oscilacije u težine mogu ozbiljno narušiti zdravlje, te su takve osobe izloženije srčanom i moždanom udaru te obolijevanju od dijabetesa. Stoga je, tvrde oni, mnogo bolje stalno imati istu težinu nego brzo vratiti izgubljeni višak. </p>
<p>Stanovnici Velike Britanije posljednjih godina imaju sve većih problema s gojaznošću, a pretpostavlja se da je jedan od četiri Britanca stalno na dijeti. Proljeće je također vrijeme kad mnogi počnu intenzivnije razmišljati o svome tijelu, te se odlučuju na raznorazna odricanja. Međutim istraživanja pokazuju da bez obzira na koju se tko dijetu odluči kilogrami se u većini slučajeva vrate u roku najviše pet godina. </p>
<p>Istraživačica Traci Mann kaže da mnogi na početku dijete izgube pet do deset posto težine. No većina osim što vrati kilograme često »natuče« još koji. </p>
<p>Doktorica Beckie Lang iz Udruge za proučavanje debljine rekla je da nije rješenje u raznim dijetama koje prestaju kad netko dođe do željene težine. Pravi put do vitke linije jest promjena životnih navika i prihvaćanje novih prehrambenih pravila.</p>
<p>Umjesto stalnog brojanja kalorija mnogo je učinkovitije jesti umjerenu i izbalansiranu hranu. Najvažnije je odabrati neku vrst tjelovježbe i baviti se njome redovito. Pokazalo se da su osobe koje su se vježbale i pazile što jedu skinule više kilograma i u više slučajeva uspjele održati željenu težinu. [S.Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Groteskna Madonna</p>
<p>Poznati britanski umjetnik Peter Howson svojom je posljednjom slikom ponovno naljutio Guya Ritchieja, supruga pop-kraljice Madonne. Slika prikazuje abnormalno nabildanu Madonnu kako gola leži u krevetu, i njezina supruga kraj nje, koji neodoljivo podsjeća na omiljeno animirano čudovište Shreka. Ritchie i Howson već imaju svoju povijest sukoba, s obzirom na to da je Howson u nekoliko navrata slikao Madonnu. No pjevačica mu nikada nije pozirala, nego je inspiraciju našao u fotografijama raznih magazina i Madonnine knjige »Seks«. Ritchie je nekoliko puta javno prijetio Howsonu, ali čovjeka koji je devedesete proveo u Bosni to ne uzbuđuje previše. Slika se može kupiti za 15 tisuća funti, a Guya je posebno naljutila činjenica da je Howsonov jedini motiv za portret bio kupnja kuće.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prepreka za karijeru</p>
<p>Hoće li se Esperanza, Blanca ili Carmen radije odlučiti za posao ili za obitelj i djecu, pitanje je koje se često postavlja u španjolskom društvu. Španjolke sve više studiraju i žele raditi, ne samo zato da bi bile financijski neovisne, nego zato da bi se, kako često kažu, okušale u poslu koji ih zanima te, ako je moguće, ostvarile svoje ambicije i izvan kuće.</p>
<p>U privatnim razgovorima rijetko će priznati da ih muči dvojba: posao ili djeca. No jedno je nedavno istraživanje na 10.000 ispitanica pokazalo da čak dvije od tri Španjolke smatraju kako su djeca prepreka za napredak u karijeri. Rezultati ankete koju je provelo Vijeće za znanstvena istraživanja u Madridu, objavljeni u studiji pod naslovom »Natalitet i vrijednosti 21. stoljeća«, mnoge su stručnjake naveli da upozore na opasnosti koje vrebaju u takvim razmišljanjima.</p>
<p>»Većina žena vjeruje kako imati dijete znači imati prepreku u profesionalnom životu kakvu nemaju muškarci«, objašnjava rezultate istraživanja Margarita Delgado iz Centra za sociološka istraživanja. S tim se problemom suočavaju kako Španjolke tako i strankinje koje žive u Španjolskoj.</p>
<p>Sve one tvrde kako je vrlo teško pomiriti majčinstvo i posao zbog kojega izbivaju iz kuće veći dio dana. Zato sve više žena odgađa majčinstvo, pa je sve više »starijih« roditelja s manje djece nego što su ih imale tradicionalne španjolske obitelji.</p>
<p>Među zaposlenim majkama, 28 posto ih je izjavilo da su morale smanjiti svoje radne aktivnosti, a još 28 posto je ustvrdilo da su morale prekinuti posao na najmanje godinu dana. Zabrinjavajuće je i to što čak 21 posto anketiranih žena smatra da je majčinstvo »ograničilo njihove mogućnosti napretka na poslu«, a 17 posto ispitanica tvrdi kako su morale potpuno napustiti posao zbog djece. Španjolsko društvo, poput mnogih europskih, sve više »stari« pa se mora zamisliti nad rezultatima tog istraživanja, poručuju stručnjaci i mediji. [G. Tintor]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čajnik od milijun funti</p>
<p>Porculanski čajnik napravljen za kineskog cara tijekom vladavine dinastije Ming negdje u 16. stoljeću, tijekom svoje višestoljetne povijesti često je mijenjao vlasnike te je, među ostalim, završio i u vlasništvu britanske kraljice Elizabete. Upravo to je pomoglo malom čajniku da na dražbi kuće Sotheby postigne cijenu nešto višu od milijun funti koliko je za njega izdvojio anoniman kupac iz Londona. Stručnjaci tvrde da ne postoji još jedan takav čajnik, tog oblika i dimenzija, što ga čini unikatom i pojašnjava činjenicu da je postigao cijenu tristo tisuća funti višu od očekivane.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Razbijen međunarodni lanac krijumčara heroina i kokaina</p>
<p>Epilog višemjesečne policijske akcije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon višemjesečne međunarodne policijske akcije, tijekom koje su korištene mjere tajnog snimanja telefonskih razgovora, inspektori Odjela za droge zagrebačke policije su u suradnji s Uskokom, tijekom vikenda uhitili nekoliko osoba zbog sumnje da su činili organiziranu grupu krijumčara heroina iz BiH tzv. balkanskom rutom, u Hrvatsku i Njemačku.</p>
<p> Tijekom akcije zaplijenjeno je nešto više od kilogram heroina, a kaznene prijave su podnesene protiv ukupno šest osoba, od kojih su dvojica državljani BiH, koji su zasad nedostupni hrvatskom pravosuđu, no budući je riječ o koordiniranoj akciji, moguće je da će ih uhitititi policija u BiH. Zasad su u Zagrebu uhićeni Branko T. (37), Ivan B. (49), Krunoslav G. (26) te Tomislav T. (25), dok su dvojica BiH državljana Almir S. (32) i Mirza S. (27), još nedostupni. U samom finišu akcije policija je tijekom vikenda pretražila više stanova i osobnih automobila, te je u automobilu Tomislava T. nađeno 110 grama heroina i oko 1.5 grama kokaina. Iz informacija, koje su policajci prikupili tijekom provođenja mjera tajnog snimanja razgovora mobitelima između osumnjičenika, policija je na jednoj njivi u blizini Kloštar Ivanića, pronašla dva paketa od po 500 grama heroina, koje su neki od osumnjičenika tamo sakrili.</p>
<p> Prema policijskim informacijama, heroin su u Sarajevu od nepoznatih osoba nabavljali Almir S. i Mirza S., te su ga zatim prodavali Branku T., Ivanu B. i Krunoslavu G. koji bi ga osobnim automobilima prevozili u Njemačku, te ga tamo dalje preprodavali. No, dio heroina ostajao bi i na hrvatskom tržištu, gdje ga je preprodavao Krunoslav G. Kako neslužbeno doznajemo, jedan od osumnjičenika je na policiji već priznao kazneno djelo za koje ga se tereti, a čitava akcija još uvijek nije u potpunosti finalizirana, budući da se za nekim osobama još uvijek traga. </p>
<p>Pedesetak osoba uhićeno zbog švercanja ljudi</p>
<p>U utorak je finalizirana višemjesečna akcija razbijanja velike međunarodne grupe švercera ljudima u kojoj je dosad, prema neslužbenim podacima, uhićeno oko 50 osoba iz svih krajeva Hrvatske. No, konačan broj osoba protiv kojih će biti podnesene kaznene prijave još uvijek nije poznat budući da se sve uhićene osobe još obrađuju. Prema neslužbenim informacija, ta međunarodna kriminalna organizacija je tijekom proteklih nekoliko mjeseci prebacila čak stotinjak ilegalaca iz istočnih zemalja u države EU-a. Hrvatski dio akcije, u kojoj su sudjelovale policije više zemalja, proveli su policajci više policijskih uprava, a čitavu akciju koordinirali su ravnateljstvo policije i Uskok. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Dubrovniku ubijen pomorac </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - U utorak oko 19,30 sati u Caffe baru Roxi u Ulici bana Jelačića u Dubrovniku ubijen je pomorac Antun Kalinić (1967.). Kako se neslužbeno doznaje, na njega je pucao 47-godišnji bolničar u mirovini, koji se već godinama liječi od PTSP-a. On je, kako se doznaje, iz zasad nepoznatih razloga pucao u glavu Kaliniću. Pomorac je od zadobivenih ozljeda nakon sat vremena preminuo. Ubojica se nakon nekog vremena, bacivši pištolj u blizini hotela Bellevue, mirno predao policiji. Istraga je u tijeku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Dječak se utapao, a obitelj blagovala u restoranu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitska policija podnijela je posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu za mladež nakon što je dvoipolgodišnji dječak Dario Čapo pao u riječicu Rudu, u mjestu Jabuka kod Trilja te je nakon dugotrajne reanimacije spašen i u kritičnom stanju prebačen u splitsku bolnicu.</p>
<p>Dječak se igrao dok je obitelj u ponedjeljak popodne blagovala u restoranu, a kad su primijetili da ga nema počela je potraga - pronađen je 500 metara nizvodno od restorana, izvučen iz vode i nakon oživljavanja u besvijesnom stanju prebačen u bolnicu, na Jedinicu intenzivnog liječenja djece. Prije nekoliko godina u istoj obitelji, na gotovo identičan način, utopile su se dvije kćerkice. [Z.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Daj lovu ili će biti krvi!«</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u tijeku je suđenje Martini P. i Ivici J., optuženima za pokušaj iznude i ucjene. Tereti ih se da su tijekom veljače prošle godine, kako bi ishodili 5000 eura, M.V. prijetili i slali mu prijeteće SMS poruke. Martina je u jednoj SMS poruci napisala: »... već je odlučeno koja je zadnja faza tvog života, žao mi je«. Drugookrivljeni ga je nazvao i rekao mu: »Hoćeš dati lovu ili će biti krvi«. Dovezli su se i do njegove kuće, i tada je prvooptužena na dvorište stavila napravu sa satnim mehanizmom, nalik na bombu, a kad je iz kuće izašla oštenićenikova supruga, rekla joj je da se u vrećici nalazi bomba. Supruga je pročitala i poruku u kojoj je pisalo: »Javi se, ako ne želiš da tvoja lijepa kućica leti u zrak. Još se nisi naučio pameti, a sad, ako se ne javiš, naučit ćeš za cijeli život. Ako pozoveš muriju onda kuća leti! Ha, ha, ha«! </p>
<p> Prvooptuženu se još tereti da je razbila automobil M. V., koji je inače u zatvoru zbog toga što ju je prisiljavao na spolni odnos, te da je na njegovoj kući napisala da je pedofil. U više je navrata potkraj 2005. godine nazivala i P. K., govoreći mu da će reći njegovoj supruzi da su bili u vezi ako joj ne da novac i ne kupi mobitel, što je on i učinio. Zatim mu je poslala poruku da joj treba još novca, jer mora otići iz grada. » Imaš rok pet dana «, stajalo je u poruci.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Motociklist poginuo zbog nepropisnog pretjecanja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kada je Mirko Pucković (39), u ponedjeljak oko 17 sati, svojim »kawasakiem« na Aveniji Većeslava Holjevca nepropisno pretjecao desnom stranom »opel astru«, udario je u automobil, a zatim u rubnjak, nakon čega je pao i teško se ozlijedio. Nakon nesreće motociklist je vozilom Hitne pomoći prevezen u KBC Zagreb, gdje je nakon dva sata od težine zadobivenih ozljeda preminuo. Kako smo doznali, preminuli nije bio pod utjecajem alkohola i u vrijeme nesreće nosio je zaštitnu kacigu. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Provaljeno u stan Mikšićeva oca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je u ponedjeljak, između 11 i 22 sata, provalnik ušao u stan Stjepana Mikšića (89), oca Borisa Mikšića, oglasio se alarm, nakon čega je lopov pobjegao »praznih ruku«. Kako smo doznali, lopov je provalio balkonska vrata stana u Zamenhoffovoj ulici te ušao u stan. Materijalna šteta cijeni se manjom. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Na Medvednici pronađeno tijelo nestalog muškarca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U blizini Tomislavova doma na Medvednici, u ponedjeljak, oko 15.40 sati, 54-godišnji slučajni prolaznik, pronašao je tijelo Željka O. (50), čiji je nestanak prijavila njegova suprugu 1. ožujka ove godine. Očevidom je utvrđeno da je Željko, najvjerojatnije u prvom tjednu ožujka, zbog psihičkog rastrojstva počinio samoubojstvo trovanjem tabletama i vješanjem. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Stiže li LNG u Omišalj, Plominski ili Raški zaljev?</p>
<p>Studija o izboru najbolje lokacije bit će gotova do ljeta, kaže Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Stručnjaci još nisu odredili najpovoljniju lokaciju za gradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Jadranu, ali u pitanju su tri lokacije: na Krku, te Plominski i Raški zaljev. Očekujem da će studija o izboru najbolje lokacije biti gotova do ljeta«, izjavila je za Vjesnik Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Dok su ranije gotovo svi bili protiv gradnje terminala na njihovom području, zbog straha od onečišćenja okoliša, u posljednje je vrijeme počelo nadmetanje između Istarske i Primorsko-goranske županije koja će dobiti taj donedavno nepopularan objekt. Na to su vjerojatno utjecala svjetska iskustva koja su pokazala da je opasnost od takvog terminala praktički zanemariva. Istodobno, u javnosti se sve više barata i podacima o velikim zaradama koje se na takvim terminalima ostvaruju.</p>
<p>Tako je i prije odluke o najboljoj lokaciji svoj dio 'kolača' u vidu dva posto prihoda od njegovog poslovanja, naravno ako terminal bude sagrađen na njihovom području, od investitora prvo zatražila Primorsko-goranska županija. Osim toga, župan Zlatko Komadina inzistira da se plin koristi i u lokalnoj industriji te termoelektranama Rijeka i Plomin.</p>
<p>Ubrzo je svoja očekivanja iznijela i Općina Omišalj. Načelnik Općine Tomo Sparožić najavio je da će, ako najbolja lokacija bude Omišalj, po uzoru na europsku praksu tražiti da Općini pripadne dva posto vrijednosti ukupne investicije i dva posto godišnjeg prihoda međunarodnog konzorcija koji će investirati u gradnju terminala, te besplatnu plinofikaciju svih domaćinstava na Krku. Kako je i Županija zatražila dva posto prihoda od poslovanja terminala, Sparožić je rekao da Općina sigurno ima pravo prvenstva u provedbi svojih zahtjeva, a i europska iskustva pokazuju da Županija u takvoj situaciji ima pravo na mnogo manji postotak od zatraženog. Takve zahtjeve obrazložio je podatkom da su nekretnine u Omišlju dvije trećine jeftinije nego u drugim mjestima na otoku.</p>
<p>Također je najavio da će inzistirati da terminal bude smješten isključivo u sklopu postojeće industrijske zone, a suprotstavio se odluci županijskog poglavarstva da se kao lokacija predloži uvala Blatna. Posebne teme bit će, dodao je, osiguranje radnih mjesta za domaće stanovništvo te prenošenje obveza za plaćanje svih gradskih renta na investitora. </p>
<p>Nedugo nakon toga, lokaciju za gradnju terminala u razgovoru s premijerom Ivom Sanaderom predložio je i istarski župan Ivan Jakovčić. Prema njegovim riječima, bez dovoljno plina ne mogu razmišljati o gospodarskom razvoju pa su zainteresirani da se terminal izgradi u Plominskom zaljevu. Iako je među potencijalnim lokacijama i Raški zaljev, Jakovčić je rekao kako će inzistirati da se, ako bude u Istri, gradi upravo u Plominskom zaljevu. Prema njegovoj ocjeni, za stanovništvo je svejedno je li taj terminal u Plominu ili Omišlju, jer se takav planira graditi i u Tršćanskom zaljevu, a ako se ostvari njegov prijedlog, Istra bi dobila ekološki neškodljivu financijsku 'injekciju' od 100 milijuna eura.</p>
<p>No, Valter Kvalić, načelnik Općine Kršan, na čijem je području Plominski zaljev, podržava gradnju terminala u Istri, ali ističe da zbog konfiguracije terena, nedostatka prostora i činjenice da je u tom zaljevu već termoelektrana, to nije optimalno te da nije predviđeno u općinskom prostornom planu. Zato je predložio da se terminal gradi u Bršici, odnosno Raškom zaljevu.</p>
<p>I potpredsjednik IDS-a Damir Kajin ocijenio je da je odbijanje prvorazredne i ekološki prihvatljive tehnologije vrijedne više stotina milijuna eura, kao što je LNG terminal, 'prvorazredna glupost'. Smatra da bi se terminal mogao smjestiti i na zapadnoj obali Istre.</p>
<p>Nadmetanje gdje će se graditi terminal nastavljeno je nakon što je premijer Ivo Sanader nedavno izjavio kako »izgleda da se Istra nametnula kao prvi kandidat«, što je Jakovčić podržao, dok je Komadina, što se moglo i očekivati, bio iznenađen i istaknuo da stručnjaci još nisu odredili najbolju lokaciju. </p>
<p>Osim toga, izjavio je da su mu nedavno čelnici E.ON-a i RWE-a, energetskih kompanija uključenih u konzorcij za gradnju terminala, kazali da bi, ako bi se terminal gradio na Krku, bili spremni jamčiti određene količine plina i za riječku regiju. Prema njihovim riječima, najviše su upoznati s lokacijom na Krku, koja im i najviše odgovara jer za nju već imaju i dobar dio dokumentacije i provedenih istraživanja, kazao je Komadina.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Poduzetnici lakše do novca iz EU fondova</p>
<p>Petnaestak regionalnih razvojnih agencija pomažu gospodarstvenicima da strategije s državne razine implementiraju na lokalnoj razini i omoguće im lakši dolazak do 160 milijuna eura sredstava iz europskih fondova</p>
<p>Početkom ove godine program IPA (Instrument for PreAccession Assistance) zamijenio je dosadašnje predpristupne programe Cards, Phare Ispa i Sapard, te se Hrvatskoj na raspolaganju našlo 160 milijuna eura. Za regionalni razvoj predviđeno je 44 milijuna eura, za ruralni razvoj 25, a gotovo deset milijuna eura predviđeno je za prekograničnu suradnju. Kako bi hrvatskim poduzetnicima omogućili što kvalitetnije i što lakše korištenje tih sredstava, regionalne razvojne agencije, kojih u Hrvatskoj djeluje petnaestak, postaju sve aktivniji i važniji partner u povezivanju gospodarstvenika i fondova Europske unije.</p>
<p>Glavna je uloga razvojnih agencija poticati gospodarski razvoj regija, odnosno na lokalnoj razini implementirati strategiju donesenu na državnoj razini. Drugim riječima, cilj je pomoći konkretnim poslovnim subjektima prilikom izrade projekata kojima se natječu za sredstva iz EU fondova, državnih fondova i poticajnih programa, kao i za ostvarivanje garantnih shema, povlaštenih kreditnih linija, edukacije, formiranje klastera, otvaranje poduzetničkih zona... Prema riječima Zlatka Herčeka, direktora Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, Europska unija preferira suradnju s institucijama koje nisu upravnog karaktera, znači ne razgovaraju s općinama, gradovima, županijama, već s agencijama koje nemaju status upravnog tijela i ne bi smjele biti opterećene politikom. S takvim se mišljenjem slažu i u Istarskoj razvojnoj agenciji (IDA) te naglašavaju važnost oslobađanja uprave od operativnih realizacija i slobodu da radi svoj osnovni posao, generiranje politike razvoja. Agencije bi prema njihovom mišljenju trebale preuzeti realizaciju ovakvih projekata jer su fleksibilnije, dinamičnije i neopterećene krutim procedurama i birokracijom. Podrška regionalnom razvoju naslućuje se i iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje u prijedlogu zakona o regionalnom razvoju navodi da bi svaka županija trebala imati svoju razvojnu agenciju koja se bavi provođenjem Regionalnog operativnog programa (ROP), na temelju kojeg sredstva iz fondova EU mogu biti dodijeljena državama za razvoj regija, a onda i regijama.</p>
<p>Dosadašnja iskustva pojedinih razvojnih agencija pokazuju da najveći uspjeh ostvaruju područja edukacije, turizma i održivog razvoja. Iz Zagorske razvojne agencije (ZARA) upozoravaju kako je puno produktivnije i od EU-a prihvaćenije kada se partneri povežu i udruženi sudjeluju u zajedničkom projektu. Susjednim je županijama racionalnije prijaviti jedan projekt, nego na primjer tri različita s istom svrhom, pa postaju jedni drugima konkurencija. Važan segment djelovanja razvojnih agencija je stvaranje jamstvenih shema koje omogućuju poduzetnicima da dođu do kredita stvaranjem garantnog fonda. Riječ je o financijskoj bazi koja bankama osigurava povrat kredita od poduzetnika koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava. Na osnovi toga Istra 21, prva regionalna jamstvena shema u Hrvatskoj, omogućila je poduzetnicima dvije važne stvari: dobivanje kredita po povlaštenoj kamatnoj stopi i jamstva.</p>
<p>S obzirom da će sredstva iz fondova EU iz godine u godinu rasti, a agencije se nadaju i sve većem broju zainteresiranih investitora za ulaganja u Hrvatsku, očekuje se da će se na lokalnoj razini povećati broj i pojačati aktivnosti razvojnih agencija. Tome u prilog idu mnogi dosad već ostvareni projekti, kao i otvaranje Ureda hrvatskih regija u Bruxellesu, gdje se mogu saznati sve važne informacije potrebne za što učinkovitije djelovanje i dobivanje što većih sredstava za gospodarski razvoj. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Lipik će proizvoditi i »štedljivo« float staklo </p>
<p>Tehnički, tvornicu mogu izgraditi za 18 do 20 mjeseci jer imaju licencu i tehnologiju </p>
<p>Unatoč činjenici da se u Saudijskoj Arabiji, Kini i Abu Dabiju grade tvornice float stakla, talijanska Isoclima, većinski vlasnik Lipik glasa, ne odustaje od gradnje slične tvornice u Lipiku.</p>
<p>Naime, prije pet godina talijanski se vlasnik, kupnjom lipičke staklane, obvezao u Lipiku sagraditi novu tvornicu float stakla. Ugovor o kupnji je, osim socijalne, sadržavao i klauzulu u kojoj stoji da u roku od pet godina mora započeti gradnja tvornice u kojoj se očekuje novih tristo radnih mjesta i gotovo isto toliko kooperanata. Upravo su se tom podatku u Lipiku i okolici najviše veselili.</p>
<p>Međutim, uskoro 'fizibiliti' studija pokazuje zasićenost tržišta tim proizvodom i pod upitnik dovodi gradnju tvornice, a u Lipik glasu, pored standardne, okreću se proizvodnji stakla za niskoserijske automobile prestižnih marki, čija cijena na europskom i svjetskom tržištu doseže vrtoglave razmjere. Tako uskoro Lipik glas počinje proizvodnju stakla namijenjenih Ferrariju, Bentleyu, Bugattiju, Mercedes McClarenu, SLR-u, a ove godine treba započeti i proizvodnja za Alfa Romeo, Aston Martin, Lotos i druge, na automobilskom tržištu izuzetno skupe i tražene marke.</p>
<p>Potkraj prošle godine u razgovoru s novinarima Danijel Zadjelović, generalni direktor Lipik glasa, dao je naslutiti da Isoclima nije odustala od nove tvornice i da se situacija na tržištu float stakla mijenja u pozitivnom pravcu. Zadjelovićeve najave prošle srijede, prilikom posjeta državnih dužnosnika tvornici, potvrdio je član Upravnog odbora i suvlasnik Isoclime Alberto Bertolini. Tom prilikom, bez ikakve ograde, Bertolini je najavio početak oživljavanja projekta, preispitivanje postojećeg biznis plana i traženje novih izvora financiranja. </p>
<p>Po njegovim riječima, posljednjih osam do deset mjeseci tržište float stakla se otvara i naglo raste, pogotovo u zemljama istočne Europe, odnosno novim članicama Europske unije gdje raste potreba za energetski efikasnim staklom koje štedi energiju. Osim toga, nije zanemariv ni podatak da Hrvatska, ali i zemlje u njenu okruženju uvoze to staklo, a značajan je i rast građevinske industrije u Hrvatskoj, koja, prema europskim standardima, sve više ugrađuje float staklo u sagrađene objekte. Također, u okolici Lipika postoje kvalitetna nalazišta rude za njegovu proizvodnju, a i lokacija nove tvornice bila bi nadohvat ruke najvećim mogućim korisnicima ovog proizvoda. Bertolini kaže: »Tehnički, tvornicu možemo izgraditi za 18 do 20 mjeseci, jer imamo licencu i tehnologiju i nakon priprema s gradnjom bismo mogli početi potkraj ove godine, ukoliko sve bude teklo prema planu.« </p>
<p>Tako o novoj tvornici float stakla govori Bertolini, a u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske tajnik zadužen za industriju Vladimir Vranković, napominje da je država zainteresirana za novu tvornicu i novi program ne samo zbog činjenice da će time zadovoljiti građevinske standarde, koji moraju biti u skladu s onim u Europskoj uniji, već će se novo staklo moći koristiti za alternativne izvore energije. Stoga će novo staklo, između ostalog, biti namijenjeno izgradnji solarnih kolektora za grijanje kućanstava, ali i korištenju sunčeve energije za proizvodnju električne energije, a već postoje i inicijative za poticanje gradnje solarnih farmi koje bi proizvodile električnu energiju.</p>
<p>Izgradnjom ove tvornice, čija se vrijednost u ovom trenutku procjenjuje na 120 milijuna eura, osim što bi se povećala zaposlenost u Lipiku i okolici, značajno bi se povećao izvoz, prije svega na regionalno tržište, ali i smanjio uvoz. Osim toga, iako je riječ o velikoj investiciji, nezanemariva je interna stopa rentabilnosti te bi se uložena sredstva vratila za šest godina, dok je vijek tehnologije u punom njenom korištenju petnaest godina.</p>
<p>Stoga je i Fond za razvoj i zapošljavanje zainteresiran za gradnju tvornice u Lipiku, a predsjednik Fonda Andrija Popović Vjesniku je tim povodom izjavio: »Osim otvaranja novih radnih mjesta, još je mnogo razloga zbog kojih smo zainteresirani za djelomično partnerstvo u financiranju gradnje buduće tvornice«.</p>
<p>Svi su, pa tako i većinski vlasnik, svjesni da zbog svoje veličine gradnja tvornice neće biti moguća iz jednog izvora. Stoga će se sljedećih mjeseci, prema najavama, financijska sredstva za tu namjenu potražiti na domaćem i inozemnom tržištu kapitala. Jedno je sigurno - ulaganje u novu tvornicu više nije upitno.</p>
<p>Zdravko Sever</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jedini vare klimatizacijske uređaje za automobile </p>
<p>Počeo je u radionici od četrdesetak četvornih metara, a danas gradi proizvodnu halu </p>
<p>U prvim godinama nakon Domovinskog rata na karlovačkom području, kao uostalom i u većem dijelu Hrvatske, uglavnom su cvjetali poslovi vezani uz trgovinu. Na prste jedne ruke mogli su se izbrojati novootvoreni proizvodni pogoni. Karlovčanin Slavko Hrgić bio je jedan od onih koji su se odvažili otvoriti obrt za specijalna zavarivanja. Počeo je sam u karlovačkom naselju Turanjski Goljaki u radionici od četrdesetak četvornih metara. Osim volje, iskustva i ponekog aparata za zavarivanje, posjedovao je i mnoštvo ideja koje je zabilježio u tri bilježnice. Kako danas voli reći, još nije ostvario ni trećinu onoga što je u tim bilježnicama napisano i nacrtano. </p>
<p>Slavko sve vrste specijalnog zavarivanja ima u malom prstu. Potvrda tome je i činjenica da je potkraj osamdesetih godina proteklog stoljeća osvojio naslov viceprvaka Hrvatske u zavarivanju. Kako je obrt pomalo stasao, tako je rasla potreba za većim proizvodnim prostorima, ali i za novim radnicima. Danas na tristotinjak četvornih metara proizvodnog prostora radi sedmero zaposlenika koji obavljaju sve vrste specijalnog zavarivanja (tig, mig, mag, rel) svih metala. Ovdje se mogu zavarivati gus, sve vrste aluminija, bronca, rosfraj, sve vrste čelika, inox, bakar… Jedna od glavnih referenci obrta sigurno je kvaliteta obavljenog posla, a to se može vidjeti i u činjenici da ovdje zbog usluga zavarivanja dolaze ljudi iz svih dijelova Hrvatske. Naime, kako nam kaže vlasnik, nije dovoljno imati kvalitetne aparate i 'papire' za varioca, nego je potrebno znati variti. To se stječe iskustvom, ali nužno je imati i dobru ruku. Uz to, treba znati čime variti koji metal.</p>
<p>Najčešći kupci i korisnici usluga obrta Hrgić su autoprijevoznici, mljekarska industrija, ali i fizičke osobe. Za mljekarsku industriju izrađuju cisterne za prijevoz mlijeka veličine do 17.000 litara. Također su radili cjelokupan pogon za proizvodnju bio dizela u tvrtki Vitrex u Virovitici. Izrađuju ukrasne ograde od inoxa, a mogu se pohvaliti da jedini u Hrvatskoj vare klimatizacijske uređaje u automobilima.</p>
<p>Kako bi pratili tehnološke novosti na području zavarivanja u svijetu, vlasnik obrta Hrgić kontinuirano odlazi na sajmove, seminare… To je, kaže, jedini način da se opstane na tržištu. </p>
<p>Vlasnik obrta danas se može pohvaliti i najmodernijim aparatima za zavarivanje, a posebno se ponosi plazmom za zračno rezanje lima. Taj stroj proizveden je vlastitim znanjem u proizvodnim pogonima obrta Hrgić, a njegova je vrijednost 35 tisuća eura. </p>
<p>Budući da iz dana u dan imaju sve više posla, a postojeći proizvodni prostor postaje nedovoljan, Slavko Hrgić odlučio je prije dvije godine kupiti zemljište te se preseliti na novu lokaciju gdje će izgraditi proizvodnu halu. Nedavno je dobio građevinsku dozvolu i krenuo s građevinskim radovima u Cerovcu Vukmanićkom, nedaleko od magistralne ceste koja vodi iz Karlovca prema Plitvičkim jezerima. Pomalo se ljuti na skupljanje 'papirologije' za novi pogon, jer mu je trebalo dvije godine da dobije građevinsku dozvolu, a sve to koštalo ga je 180 tisuća kuna. No, sada su radovi na izgradnji novog pogona u punom zamahu, a prema predviđanjima preseljenje će biti početkom jeseni.</p>
<p>Zdenko Živčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Fiskalni deficit u 2006. godini tri posto BDP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deficit konsolidirane opće države u prošloj je godini ostvaren na razini 7,4 milijarde kuna, odnosno tri posto BDP-a, preliminarni su podaci koje je objavilo Ministarstvo financija u Mjesečnom statističkom prikazu. Deficit od tri posto BDP-a (prema modificiranom obračunskom načelu) u skladu je s planom za prošlu godinu i time je nastavljena značajna fiskalna prilagodba i u odnosu na 2003., fiskalni deficit smanjen je za čak 3,2 postotna boda.</p>
<p>Samo u prošloj godini, u odnosu na godinu ranije, fiskalni deficit je smanjen za 1,1 postotni bod ili za gotovo dvije milijarde kuna, navode iz Ministarstva i ističu da je to rezultat pozitivnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna opće države. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Život s roditeljima do 35. korak do bijele kuge</p>
<p>Iako se pretpostavljalo da je smanjenje broja sklopljenih brakova privremeni trend, uvjetovan ponajviše ratnim prilikama, činjenica je da se nastavio i nakon Domovinskog rata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čak 15 do 20 posto žena u Hrvatskoj tijekom svojeg fertilnog razdoblja neće roditi, a razlog tome neće biti biološka neplodnost, već osobni izbor. Jedan je to od rezultata istraživanja o razlozima socijalitetnog steriliteta u našoj zemlji, što su autori demografi Anđelko Akrap i Ivan Čipin objedinili u knjizi »Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj - zašto smo neoženjeni i neudane«. Nakladnik je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Socijalitetni sterilitet nije posljedica biološke neplodnosti. Uzroci današnjeg i socijalnog steriliteta u prošlosti u mnogome se razlikuju. Primjerice, nekada je miraz bio odlučujući pri sklapanju braka, odnosno mogao je biti ograničavajući faktor.</p>
<p>Danas odluci o sklapanju braka prethode brojni socioekonomski, psihološki i kulturalni činitelji. Problemi obrađeni u knjizi i te kako su aktualni jer u Hrvatskoj od početka devedesetih godina 20. stoljeća ubrzano raste broj neudanih i neoženjenih osoba starijih 35 godina. Iako se pretpostavljalo da je to privremeni trend, uvjetovan ponajviše ratnim prilikama, činjenica je da se on nastavio i nakon Domovinskog rata.</p>
<p>U Hrvatskoj se malo žena iznad 35 godina odlučuje na sklapanje prvog braka i rađanje. Vrlo mali broj muškaraca se na to odlučuje nakon četrdesete godine života. Većina žena koja se odluči na institucijski oblik braka do 35. godine rađa djecu, a više 90 posto djece rođeno je u braku. Samim tim bračna je zajednica osnovna reprodukcijska institucija i smanjeni broj ulazaka u brak izravno utječe na to koliko će se djece rađati.</p>
<p>Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 1250 ispitanika između 35 i 44 godine koji nikada nisu bili u braku i nemaju svoju ili posvojenu djecu, pokazalo je među ostalim da je u seoskim naseljima u svim dobnim strukturama smanjen broj brakova uglavnom zbog neravnoteže između broja muškaraca i žena. Tako je u najfrekventnijoj dobi za sklapanje braka pojavljuje manjak žena koje se sve češće zapošljavaju ili studiraju u gradovima. S druge strane, najveća je koncentracija neoženjenih i neudanih u gradovima, a istraživanje Akrapa i Čipina pokazalo je da većina njih želi, ali ne može naći partnera i partnericu. Na porast socijalitetnog steriliteta utjecali su rat i porast nezaposlenosti u devedesetima, ali i problemi s rješavanjem stambenog problema mladim ljudima, što ih i te kako obeshrabruje pri donošenju odluke o tome hoće li ući u brak. Istraživanje je potvrdilo da postoji trend produženog života s roditeljima, što je dijelom posljedica nezaposlenosti i nemogućnosti rješavanja stambenog problema, ali i činjenice da mladi ljudi ne žele napustiti udobnost roditeljskog doma.</p>
<p>Demografske probleme razumjeti i riješiti</p>
<p>»Broj sklopljenih brakova zadnjih godina kreće se oko 22.000, mladi ljudi kasnije ulaze u brak i odlučuju se za djecu, a prosječna dob žene koje prvi put rađaju približila se tridesetoj godini«, kazala je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor na promociji knjige. Stoga su istraživanja poput objavljenoga itekako važna da bi se demografski problemi mogli bolje razumjeti ili riješiti. Knjiga »Socijalitetni sterilitet - zašto smo neoženjeni i neudane«, tek je jedna u nizu koje je Ministarstvo obitelji izdalo, a stajala je 323.000 kuna, kazala je Jadranka Kosor. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>SAD poziva na primanje Hrvatske u NATO</p>
<p>Nakon što su zakonski akt prihvatili Predstavnički dom i Senat, s potpisom predsjednika Georgea W. Busha stupio je na snagu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush u utorak je potpisao zakonski akt kojim Kongres podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na »pravodobno« primanje u članstvo Saveza, Hrvatske, Makedonije i Albanije, triju zemalja članica Jadranske povelje, te bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije, te se odobrava vojna pomoć tim zemljama u fiskalnoj godini 2008. </p>
<p> »Predsjednik Bush potpisao je 'Akt o konsolidaciji slobode kroz NATO za 2007.', čime je on dobio zakonsku snagu«, priopćila je Bijela kuća. »Aktom o konsolidaciji slobode kroz NATO za 2007. reafirmira se podrška SAD-a za stalno širenje Sjevernoatlantskog saveza, te se određuje da su Hrvatska, Albanija, Makedonija, Gruzija i Ukrajina podobne za primanje pomoći prema Zakonu o sudjelovanju u NATO-u iz 1994.«, navodi se u priopćenju. </p>
<p> Ističe se, također, kako se tim zakonskim aktom »odobravaju izdvajanja za određenu vojnu pomoć tim zemljama u fiskalnoj godini 2008«. Predstavnički dom američkog Kongresa tu je rezoluciju usvojio 6. ožujka, a Senat 16. ožujka. »Ovisno o njihovoj kontinuiranoj provedbi demokratskih, vojnih i gospodarskih reformi, i njihove volje i sposobnosti da ispune odgovornosti članstva u NATO-u i jasno izražene namjere naroda da to učine, Kongres poziva na pravodobno primanje Albanije, Hrvatske, Gruzije, Makedonije i Ukrajine u NATO u interesu promicanja sigurnosti i stabilnosti u Europi«, stoji u rezoluciji. </p>
<p> Nakon što su rezoluciju prihvatili Predstavnički dom i Senat, ona je s potpisom predsjednika Georgea W. Busha, stupila na snagu.</p>
<p> Američki Kongres je slične rezolucije donosio i uoči ranijih krugova proširenja NATO-a.</p>
<p> Prema zaključcima posljednjeg summita NATO-a u Rigi, Hrvatska i ostale članice Jadranske povelje, koje sudjeluju u NATO-ovu Akcijskom planu za članstvo (MAP) od 2002. godine, pozivnice za članstvo trebaju očekivati na idućem summitu NATO-a u prvoj polovini 2008. godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ne žele u istu statističku regiju sa Zagrebom </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Župani pet županija sjeverozapadne Hrvatske iz redova HSS-a i HNS-a izrazili su u utorak na konferenciji za novinare nezadovoljstvo odlukom Državnog zavoda za statistiku o podjeli Hrvatske na tri statističke regije prema kojoj bi njihove županije činile istu regiju s Gradom Zagrebom. Zbog toga su zatražili sastanak u Vladi i najavili mogućnost podnošenja tužbe. Predsjednik Kluba HNS-a Dragutin Lesar upozorio je da je Sabor 2003. prihvatio podjelu Hrvatske na pet statističkih regija te da je najnovija podjela kršenje saborske odluke. Budući da njihove županije imaju BDP dvaput manji od Zagreba, župani su upozorili da će one biti hendikepirane u dobivanju novca iz pretpristupnih fondova EU-a jer će zbog razvijenosti Zagreba prije izgubiti pravo na ta sredstva. Varaždinski župan Radimir Čačić dodao je da Zagreb, prema podacima PU-a, ima 900.000 stanovnika što je dovoljno da bude posebna statistička regija. Koprivničko- križevački župan i čelnik HSS-a Josip Friščić dodao je da je Zagreb statistički jači nego u stvarnosti zbog toga što je u njemu sjedište mnogih tvrtki. »Dobit od nafte koja se izvadi u Podravini prikazuje se kao da je ta nafta izvađena u Šubićevoj ulici«, rekao je Friščić. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Željka Antunović podržava Jurčićev doprinos SDP-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović izjavila je u utorak da podržava doprinos Ljube Jurčića ostvarenju SDP-ovih ciljeva te da će ga podržati i ubuduće, ako SDP odluči da Jurčić bude član vlade i stranke. Željka Antunović kazalo je to na traženje da komentira javnu potporu dijela uglednih SDP-ovaca ideji da Jurčić bude premijerski kandidat SDP-a. Naglasila je da je za SDP u sada najvažnija maksimalna mobilizacija za izbore. »Želim dovesti SDP do pobjede na izborima i srušiti za nas neprihvatljivu vlast HDZ-a«, dodala je. Na pitanje kada će SDP istaknuti kandidata za premijera, odgovorila je da će »SDP izaći s eventualno drukčijim scenarijem ako i kada se dogode neke promjene unutar SDP-a koje će tražiti promjenu dosadašnjih stavova, ponuda ili ponašanja stranke«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Šteta veća od 50 milijuna kuna </p>
<p>Ugrožena staništa životinja koje se nalaze u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta u Hrvatskoj</p>
<p>KOPAČKI RIT</p>
<p> - »Sada je najvažnije da se priroda obnovi«, zaključak je Biserke Vištice, ravnateljice Parka prirode Kopački rit, nakon katastrofalnog požara u kojem je u petak izgorjelo 640 hektara u posebnom zoološkom rezervatu ovog jedinstvenog prirodnog staništa ptica.</p>
<p>Djelatnici parka prirode zbrajaju štete i pokušavaju se nositi s činjenicom da su na požarištu ugrožena tri tipa staništa - zajednica šaševa, trščaci i pojedinačna stabla bijele vrbe i topole, gdje obitava cijeli niz rijetkih vrsta životinja koje se nalaze u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta u Hrvatskoj. U tom je smislu šteta neprocjenjiva.</p>
<p>Pretpostavke da je požar podmetnut dodatno su ražestile sve u Parku prirode Kopački rit, kao i sve ljubitelje prirode. A da je vatra »ljudskih ruku djelo« ukazuje nekoliko stvari. Primjerice, požar je izbio u posebnom zoološkom rezervatu, gdje su zabranjene bilo kakve gospodarske aktivnosti, a područje nije izloženo nikakvoj opasnosti od samozapaljenja. Osim toga, posljednjih nekoliko godina svaki požar koji se dogodio u Kopačkom ritu izbio je praktički na istom mjestu, u radijusu od jednog kilometra. A riječ je o posebnom zoološkom rezervatu u koji ne dolaze posjetitelji i u kojemu je zabranjeno kretanje. »Na tom dijelu postoji stalan problem što se ribokradica i krivolovaca tiče. Oni ulaze iz smjera Podravlja, ali i prelaze Dravu kod Sarvaša i Bijelog Brda«, tvrdi stručni suradnik Tibor Mikuška.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u vatrenoj stihiji sigurno su stradale gatalinke, crveni mukači, barske kornjače i zmije ribarice, dok je ugrožen i cijeli niz ptica. Mikuška je pojasnio kako se može očekivati da će crne rode, koje su u fazi zauzimanja teritorija za gniježđenje, područje napustiti. Orlovi koji već imaju mlade vjerojatno će ostati, ali to ne znači da će se vratiti iduće godine.</p>
<p>Konkretnije štete bit će poznate nakon daljnjih izvida, ali već sada se procjenjuje kako će one biti veće od 50 milijuna kuna.</p>
<p>»Iako postoje velike sumnje da je požar namjerno izazvan, to će se moći potvrditi tek kada teren bude pregledan, kada očevid na požarištu bude gotov i kada se utvrdi točan uzrok i mjesto izbijanja. A to će ići nešto sporije nego inače jer je riječ o minskom polju«, pojasnila je Edita Roterbauer, glasnogovornica PU osječko-baranjske. [Maja Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Posebne mjere za zaražena i ugrožena područja</p>
<p>Na području cijele zemlje zabranjuje se stavljanje mesa svinja u promet izravno iz dvorišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva donijelo je novu uredbu o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge kojom se na području cijele zemlje zabranjuje korištenje napoja u hranidbi svinja, zatim prijevoz i kretanje svinja izvan farme, uzgoja ili dvorišta u svrhu prirodnog pripusta na drugim uzgojima, farmama ili dvorištima.</p>
<p>Zabranjuje se i ulazak rasplodnih svinja u druge uzgoje radi pripusta, odvoženje svinja na stočne sajmove, dogone i otkupna mjesta te stavljanje svinja u promet na stočnim sajmovima, dogonima i otkupnim mjestima do 8. svibnja ove godine. Na području cijele zemlje zabranjuje se stavljanje mesa svinja u promet izravno iz dvorišta, zatim pašno držanje svinja te se naređuje obvezna prijava bez odgađanja svake uginule ili bolesne svinje na gospodarstvu i divlje svinje.</p>
<p>Uredbom su predviđene i posebne mjere za zaražena i ugrožena područja, te točno navedena sva zaražena područja (u krugu od najmanje tri kilometra od mjesta izbijanja klasične svinjske kuge) u deset županija, te ugrožena područja (u krugu od sedam kilometara od zaraženog područja) u 11 županija. Na zaraženim je područjima zabranjeno stavljanje u promet svih vrsta životinja najmanje sedam dana od provođenja završne dezinfekcije u dvorištu u kojem je potvrđena klasična svinjska kuga. Zabranjeno je i stavljanje u promet i premještanje svinja, zatim stavljanje u promet sperme, jajnih stanica i embrija s gospodarstava unutar zaraženog i ugroženog područja, zabrana održavanja sajmova, dogona, izložbi i sportskih manifestacija sa životinjama te obvezna provedba strogih biosigurnosnih mjera za smanjivanje opasnosti od unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge od strane svake osobe koja ulazi ili izlazi na gospodarstva na kojima se drže svinje te osoba koje su bile u kontaktu s divljim svinjama. Uredbom je na zaraženim i ugroženim područjima zabranjeno klanje svinja za potrebe vlastitog domaćinstva, osim pod posebnim uvjetima.</p>
<p>Zabrana prijevoza životinja ne odnosi se na domaće i divlje svinje koje potječu iz drugih država, a koje se uvoze u registrirane i zatvorene objekte za držanje i uzgoj pod stalnim veterinarskim nadzorom osim na zaraženim i ugroženim područjima te provoze preko područja Hrvatske. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Rupel: Rezolucija o RH trenutačno nepotrebna</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - U slovenskom parlamentu u utorak je održan novi zatvoreni sastanak posvećen odnosima s Hrvatskom, a predsjednik parlamenta France Cukjati i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavili su nakon njegova završetka da je prema stajalištu vlade nepotrebno u sadašnjem trenutku u parlamentu donositi posebnu rezoluciju o odnosima s Hrvatskom. Rupel je dodao da s hrvatskom vladom postoje kontakti i razgovori o otvorenim pitanjima. »Postoje kanali komuniciranja, postoje prijedlozi, predviđeni su i sastanci i vjerojatno ćemo do svibnja ili lipnja znati može li doći do dogovora«, rekao je Rupel. Cukjati je nakon sastanka izjavio da na rezoluciji još uvijek ustraju Slovenska pučka stranka i Slovenska nacionalna stranka, a s obzirom na to da se za sada nisu odazvale na poziv premijera Janeza Janše da svoje tekstove rezolucije povuku iz parlamentarne procedure, u petak će vjerojatno morati glasovati o tome da se parlamentarna rasprava o tome ipak održi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Invalidu štake umjesto toaletnog dodatka</p>
<p>U primjedbama udruga pacijenata navodi se da je osoblje na šalterima često neljubazno i nespremno za korektnu komunikaciju s pacijentom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pripremajući tribinu o novoj politici lijekova, Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) provela je među pacijentima anketu o tome kako se reforma zdravstva odražava u svakodnevnoj praksi.</p>
<p>Jedna od tema koja se izdvojila iz odgovora dvadesetak udruga pacijenata jest plaćanje administrativnih pristojbi, što značajnom broju umirovljenika predstavlja velik problem. </p>
<p>Zašto je potrebno svake godine ponavljati administrativnu proceduru kad je riječ o oštećenjima i potrebama koje su doživotne, pitaju u anketi udruge invalida, dijabetičara, ILCO klubova i drugih, nezadovoljne predugim i napornim ovjera doznaka za nabavu ortopedskih pomagala. Komisije često ne uvažavaju preporuke nadležnog liječnika prema potrebama pacijenta. U rješenjima liječničkog povjerenstva HZZO-a nekad odobravaju manju količina pomagala nego što je omogućeno pravilnikom.</p>
<p>Takva iskustva posebice imaju korisnici koji doznake ovjeravaju u regionalnim uredima HZZO-a kao da se na svim područjima Hrvatske ne primjenjuju iste upute. Najjeftinijeg dobavljača za određeno pomagalo fond je odabrao natječajem, ali to nekim korisnicima znači potpuno neprimjereno pomagalo. Primjerice, ne odgovara im vrsta pelena za inkontinenciju ili vrećica za stomu, a neka dodatna oprema za invalidska kolica ni nije na listi. Pravilnikom su za stomu propisana dva pojasa u dvije godine, a jedna je upotrebljiva samo šest mjeseci.</p>
<p>Invalidi u kolicima imaju i druge probleme s »državom«: povjerenstva su im zbog arhitektonskih barijera nedostupna za osobni kontakt, a za mnoge od njih problematično je i čekanje na komisijski pregled. Zar nisu moguća drugačija organizacijska rješenja u uredima HZZO-a? U primjedbama udruga pacijenata navodi se i to da je osoblje na šalterima često neljubazno i nespremno za korektnu komunikaciju s pacijentom. Događa se i to da osobi u kolicima umjesto toaletnog dodatka nude - štake!</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Zaražena krava kod Sunje</p>
<p>SISAK</p>
<p> - U Sisačko-moslavačkoj županiji na pašnjaku Glavanac kod Sunje ponovo se pojavila bedrenica. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva priopćilo je da je Hrvatski veterinarski institut laboratorijski potvrdio bedrenicu kod jedne krave s tog pašnjaka te kako postoji velika sumnja da se bolest pojavila i kod jednoga konja. </p>
<p>Bedrenica se na istom pašnjaku pojavila i u kolovozu prošle godine kada je od te bolesti uginulo dvadesetak grla stoke. </p>
<p>»Nakon toga su sve životinje cijepljene. Iako uvijek postoji mogućnost da nekoliko životinja unatoč tome oboli, provjerit će se jesu li sve životinje uredno cijepljenje«, rekao je u utorak glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić. </p>
<p>Idućih dana bit će i zabranjena daljnja ispaša na pašnjaku Glavanec, a poduzet će se i ostale mjere suzbijanja bedrenice na sunjskom području. [D. Prerad]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predstavljeno Savjetovalište za neurološke bolesnike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu Svjetskog dana Parkinsonove bolesti, 11. travnja, u utorak je u Tribinama grada Zagreba predstavljeno Savjetovalište za neurološke bolesnike, koje je počelo raditi početkom veljače u prostorijama KBC-a »Zagreb«.</p>
<p>Savjetovalište je osnovano za pacijente i članove njihove obitelji, jer se pokazalo da oni, zbog ograničenog vremena koje im medicinsko osoblje može posvetiti, često ostaju prikraćeni za odgovore na brojna pitanja, kazala je predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Sanja Hajnšek. Na tribini se najviše govorilo o Parkinsonovoj bolesti, ali je Savjetovalište otvoreno i oboljelima od drugih neuroloških bolesti - epilepsije, multiple skleroze, Alzheimerove bolesti te pacijentima koji su preboljeli moždani udar.</p>
<p>Savjetovalište je otvoreno svaki ponedjeljak od 15 do 17 sati u biblioteci Neurološke klinike Zagreb u Kišpatićevoj 12. Za one izvan Zagreba te nepokretne i teško pokretne otvorena je telefonska linija 091/ 9598 121 na koju se mogu javiti radnim danom od 12 do 14 sati te od specijaliziranih liječnika dobiti savjete i odgovore vezane uz njihovu bolest.</p>
<p>Od Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj boluje 11.837 osoba, a svake je godine zbog starenja populacije broj bolesnika sve veći, jer ta bolest pretežito pogađa starije ljude. Mnoge poznate osobe bolovale su ili boluju od te bolesti, među njima je najpoznatiji bio papa Ivan Pavao II., a s njom žive i glumac Michael J. Fox, boksač Mohammed Ali te bivši austrijski vicekancelar Alois Mock. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070411].
|
