NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070310].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 145813 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Odzvonilo profesorskim plagijatima i nepotizmu</p>
<p>Etički kodeks Sveučilišta oštro zabranjuje spolno uznemiravanje, korupciju, plagiranje, iskorištavanje, diskriminaciju, sukob interesa...</p>
<p>Najstarije i najveće sveučilište u zemlji napokon je završilo rad na Etičkom kodeksu ponašanja nastavnika, znanstvenika, umjetnika i drugih zaposlenika Sveučilišta. Zagrebačko je sveučilište ovoga tjedna pustilo u javnu raspravu nacrt Etičkoga kodeksa, a zbog načina na koji je formuliran jedan članak oko dobrovoljnog spolnog odnosa članova akademske zajednice, rasprava je počela u zabavnom tonu.</p>
<p>Naime, dobrovoljne odnose spolne naravi između članova sveučilišne zajednice - a članovi zajednice su i studenti i profesori - Kodeks ne osuđuje već ih smatra privatnom stvari. U nacrtu Kodeksa stoji: Dobrovoljni odnosi spolne naravi između članova Sveučilišne zajednice nemaju karakter uznemiravanja te se smatraju područjem privatnosti.</p>
<p>»Mislim da je to krivo sročeno i zahtijevat će doradu. Istina je da su i studenti članovi zajednice pa ne bi bilo dobro tu formulaciju ne pojasniti«, komentira dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar, podsjećajući da je rasprava o Kodeksu tek započela. Kao osobito neprihvatljivim u Kodeksu se ističe spolno uznemiravanje. Ono uključuje verbalne prijedloge spolne naravi, fizičko napastovanje, iznošenje šala i opaski koje su spolno obojene, ali i referiranje na spol i spolnu orijentaciju, pa i ruganje i ismijavanje te pokazivanje spolno uvredljivog i uznemirujućeg materijala. Kodeks osuđuje »zahtijevanje spolnih usluga u zamjenu za određeno djelovanje ili propuštanje s pozicije autoriteta«.</p>
<p>Osim o spolnom uznemiravanju, Kodeks na otvoren način progovara o korupciji, mitu, plagiranju, iskorištavanju, diskriminaciji, sukobu interesa.</p>
<p>Zaživi li Kodeks, na Sveučilištu će biti nedopustiv svaki oblik diskriminacije temeljen na religiji, etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, rasi, spolu, spolnoj orijentaciji, imovinskom statusu, podrijetlu, obiteljskom i bračnom statusu, trudnoći, obiteljskim obvezama, godinama, invalidnosti, tjelesnom izgledu, političkom opredjeljenju, zdravstvenom stanju i životnome stilu. To bi trebalo značiti da će se student na ispitu ubuduće moći mirne duše pojaviti u, primjerice, poderanim trapericama i s irokezom na glavi.</p>
<p>Članovi akademske zajednice neće smjeti primati nikakve darove, čak niti za drugu osobu, a njihovom obvezom postat će otklanjanje svakog pokušaja korupcije. Osim nepotizma, strogo će se zabraniti svaki oblik plagiranja radova i ideja. Donošenje etičkoga kodeksa očekivalo se još za mandata bivše rektorice Helene Jasne Mencer. Akademska zajednica kritike i prijedloge novoga kodeksa Rektoratu može slati do 20. ožujka, a očekuje se da će Kodeks početi vrijediti od nove akademske godine.</p>
<p>Profesori smiju u medije</p>
<p>Čestim slučajevima u kojima dekan fakulteta profesorima i suradnicima brani javni nastup - na televiziji, radiju ili davanje izjava novinarima, Kodeks također staje na kraj. »Članovi akademske zajednice s višim akademskim stupnjem ili statusom ne smiju zabranjivati niti ograničavati osobne javne nastupe članovima zajednice s nižim stupnjem ili statusom, niti taj nastup ičime uvjetovati«, stoji u nacrtu Kodeksa.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bolji životni standard u političkom celofanu</p>
<p>Umjesto jalovih prepucavanja o prošlosti i utemeljenim ili neutemeljenim aferama, hrvatske građane najviše zanima hoće li nakon idućih izbora živjeti bolje</p>
<p>Programi i mjere za rast životnog standarda građana bit će glavna tema predizborne kampanje uoči parlamentarnih izbora. Umjesto jalovih prepucavanja o prošlosti i utemeljenim ili neutemeljenim aferama, hrvatske građane ipak najviše zanima hoće li nakon idućih izbora živjeti bolje, pa će o gospodarskoj i socijalnoj komponenti stranačkih programa najviše ovisiti koju će stranku zaokružiti na izbornom listiću. Premda bolji život i percepcija živi li se bolje ne ovise samo o materijalnom, Hrvati ipak od stranaka i kandidata očekuju odgovore na goruća pitanja, poput hoće li imati veće plaće i mirovine, odnosno, što je još važnije, hoće li im kupovna moć biti veća. Osam mjeseci uoči izbora stranke već nude konkretne mjere, a svim programima zajedničko je obećavanje snažnijeg gospodarskog rasta kao glavnog preduvjeta za povećanje životnog standarda. </p>
<p>Proteklog je tjedna svoj gospodarski program nakon dugog iščekivanja objavio SDP koji građanima obećava gospodarski rast od najmanje šest posto. Autor programa Ljubo Jurčić istaknuo je da SDP-ova strategija osigurava uvjete za dugoročno održivi rast standarda koji proizlazi iz rasta plaća, mirovina i dividendi, a što se, prema njegovim riječima, može postići samo rastom industrijske proizvodnje od najmanje osam posto. Jurčić je najavio da će, osvoji li SDP vlast na izborima, prvih pola godine mandata posvetiti prihvaćanju ekonomsko-političkih mjera i instrumenata gospodarskog rasta, u drugoj godini mandata jamči gospodarski rast od šest posto, a u posljednje dvije između sedam i devet posto. SDP planira dograditi fiskalni sustav i porezno opterećenje temeljiti na ekonomskoj snazi poreznog obveznika, što znači oporezivanje imovine bogatih, poput jahti, vila i dvoraca, kao i plaćanje poreza na dionice. </p>
<p>I dok SDP predlaže mjere za radnike, HSS je već ranije predložio program za povećanje standarda seljaka, pod nazivom Preporod hrvatskog sela, koji je ovog tjedna predstavljen javnosti kao zajednički program koalicije HSS-a i HSLS-a. Program je inspiriran bavarskim modelom, a zalaže se za opstanak između 6000 i 12.000 najboljih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te za samodostatnost u proizvodnji hrane. Predlaže se vraćanje poticaja svim seljačkim gospodarstvima, bez obzira na veličinu proizvodnje, davanje koncesija za obradu neobrađenog zemljišta i poticanje naseljavanja u selima po uzoru na model POS-a. Prema grubim procjenama HSS-a, za provedbu programa Preporod hrvatskog sela godišnje bi trebalo izdvojiti 5,5 milijardi kuna. </p>
<p>U programu HNS-a, kao preduvjet rasta standarda ističu se gospodarski rast od najmanje šest posto godišnje uz potporu države u područjima gdje se bez nje taj rast ne može ostvariti. »Provedbena mjera također je i fiskalna decentralizacija«, kaže glasnogovornik HNS-a Mladen Ružman, čija stranka traži pravedniju raspodjelu poreza u korist lokalne i regionalne samouprave, te stvaranje regionalnih centara izvrsnosti i regionalnih razvojnih agencija. </p>
<p>Prema riječima člana Predsjedništva HSP-a Pere Kovačevića, pravaši će uoči izbora izaći s cjelovitom strategijom gospodarskog razvoja Hrvatske, koja bi ponajprije potaknula zapošljavanje mladih. »U posljednje tri godine u Hrvatskoj je otvoreno samo 16.000 novih radnih mjesta, a i sadašnja i bivša vlada su gospodarski rast temeljile na potrošnji ili zaduživanju, što ima samo privremeni efekt«, kaže Kovačević. HDZ još nije izradio svoj gospodarski program za iduće izbore, no prema najavama čelnika stranke, osobita će se pozornost posvetiti socijalnoj komponenti i ugroženim slojevima. </p>
<p>Andrija Hebrang, član Predsjedništva HDZ-a, ističe da Hrvatska iduće godine mora planirati gospodarski rast u kontinuitetu od četiri posto ili više, te višak prihoda preusmjeriti socijalno osjetljivima. »Naši prijatelji Irci kažu da je jedan od temeljnih uvjeta za dugotrajan gospodarski rast pravedna socijalna raspodjela dobitka, jer ako se on ne raspodjeli ravnopravno, jedan dio stanovništva ostaje nestimuliran, ne sudjeluje u razvoju i postaje njegova kočnica«, rekao je Hebrang.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>SDP nije u stanju provesti nikakav gospodarski program</p>
<p>Ako u SDP-ovu programu i ima nekih dobrih ideja, što dopuštam, ta stranka je dosad dokazala da je apsolutno nesposobna bilo koju dobru ideju provesti u praksi. Prema tome, i to je još jedno mrtvo slovo na papiru </p>
<p>Sministrom mora, turizma, prometa i razvitka te članom Predsjedništva HDZ-a Božidarom Kalmetom razgovarali smo o najnovijim prijeporima Hrvatske i BiH u vezi s gradnjom mosta Komarna - Pelješac, statusa Luke Ploče, otočićima oko Kleka, SDP-ovu gospodarskom programu i aktualnoj političkoj situaciji u zemlji osam mjeseci uoči parlamentarnih izbora.</p>
<p>• Hoće li se graditi most Komarna - Pelješac u planiranom roku, kako je to ovih dana najavio i premijer Ivo Sanader, unatoč najnovijim, nenadanim otporima s bosanskohercegovačke strane?</p>
<p>- Apsolutno hoće. Dinamika gradnje mosta ide zacrtanim planom. Pristupna cesta sa strane Komarne je gotova. Ovih će dana početi radovi na pristupnim cestama s pelješke strane. U taj posao, koji je dobio hrvatski konzorcij, investirano je oko 25 milijuna kuna. Neki dan je objavljen natječaj za projektiranje mosta. U sljedećih mjesec dana bit će objavljen i natječaj za izvođenje radova na njemu, a do kraja ljeta očekujemo da započne temeljenje mosta. Ono što je važno naglasiti jest da mi, bez obzira što danas neki čelnici BiH to osporavaju, imamo potpisani dogovor ekspertnih skupina dviju država o visini i širini prolaza koji je važan za bosanskohercegovačku stranu. Nas u cijeloj toj priči samo to i obvezuje. Taj dokument je verificiralo bivše Vijeće ministara BiH. I tu jedinu obvezu koju je Hrvatska imala pri gradnji mosta a to je da se Bosni i Hercegovini omogući nesmetan, odnosno neškodljiv prolaz, praktički smo dogovorili. To je visina od 55 i širina od 200 metara.</p>
<p>• Zašto sada taj dogovor bivšeg Vijeća ministara osporava bosanskohercegovačka strana?</p>
<p>- Ona to osporava, a što je rečeno i na nedavnom susretu Međudržavnog vijeća, zato što, kako kažu, nikad nije donesena politička odluka o gradnji tog mosta. Pa nama ne treba njihova politička odluka, mi gradimo most na svom teritoriju. Spajamo dvije obale unutar Hrvatske preko unutarnjih morskih voda za što Hrvatska ima apsolutno suverenitet kao i bilo gdje drugdje na svom teritoriju. Prema tome, mi ne moramo nikoga pitati smijemo li graditi most, niti ćemo ikoga to i pitati. Jedino moramo poštovati međunarodno pravo s obzirom da će ispod tog mosta BiH imati izlaz na međunarodne vode, po kojem joj moramo osigurati tzv. neškodljivi prolaz. To je naša obveza koju poštujemo. I od te obveze ne bježimo.</p>
<p>• Bude li bosanskohercegovačka strana do kraja inzistirala na svojim uvjetima, može li to odgoditi početak gradnje mosta?</p>
<p>- Vrlo korektno smo surađivali s bivšim vodstvom BiH. Na kraju krajeva, i u tom protokolu koji je potpisan, u prvoj točki navodi se nesporno pravo Hrvatske da gradi most. Dakle, o tome nema spora. Nema više nikakvog većeg problema koji bi mogao odgoditi ili usporiti gradnju mosta. Ne mislimo zaustavljati dinamiku izgradnje. Uz to, maksimalno ćemo uvažavati sve što je potrebno u gradnji mosta u odnosu na bosanskohercegovačku stranu. Ali više od toga i preko toga nećemo ići.</p>
<p>• Zašto, po Vašem mišljenju, baš u ovom trenutku dolaze otpori iz susjedne države?</p>
<p>- Vjerojatno i zbog neke drukčije politike koju će provoditi novo vodstvo BiH. To mogu zaključiti na temelju onoga što je rečeno na Međudržavnom vijeću. Možda se tu radi i o nekom pritisku zbog Luke Ploče kao i zbog nekih drugih otvorenih pitanja. No, bez obzira tko je bio prije na vlasti u toj državi, mislim da bi se te odluke trebale poštovati. Unatoč svemu, veliki sam optimist i uvjeren sam da ćemo i u pogledu tog pitanja naći optimalno rješenje.</p>
<p>• Koje je, po Vama, najrealnije rješenje za status Luke Ploče kojim bi i BiH bila zadovoljna?</p>
<p>- Hrvatska će Bosni i Hercegovini ponuditi status najpovlaštenije nacije u Luci Ploče, što je i najrealnije rješenje jer su upravo tvrtke iz BiH najveći klijenti te luke. Sličnih primjera imamo u svijetu i ništa tu nije novo i nepoznato. Prijedlog sporazuma u radnoj verziji već postoji u našem ministarstvu i kad ga Vlada razmotri, prijateljski i partnerski ponudit ćemo ga našim susjedima u BiH.</p>
<p>• A što je s prijašnjim sporazumom o Luci Ploče?</p>
<p>- Prijašnji sporazum o Luci Ploče i nesmetanom prolazu kroz Neum, koji je bio dio paketa Sporazuma o posebnim odnosima između Hrvatske i Federacije BiH iz 1998. godine, u današnjim je uvjetima neprihvatljiv i stoga što više nema posebnih odnosa. A ako nema posebnih odnosa, onda ne možemo ni na te tadašnje dogovore gledati iz današnje perspektive. Inače, taj sporazum u Hrvatskoj nikad nije ratificiran. </p>
<p>• U kontekstu odnosa s BiH, može li se bez međunarodne arbitraže riješiti status Velikog i Malog škoja za koje BiH tvrdi da njoj pripadaju?</p>
<p>- Kad je u pitanju status tih otočića, istina je da postoji sporazum Tuđmana i Izetbegovića iz 1999. koji nije ratificiran, ali i neki novi dokumenti koji dokazuju da su Veliki i Mali Škoj hrvatski. Napisana je i objavljena knjiga koja je i nastala baš zato da se dokaže kako ti škoji ne mogu pripasti BiH, već su oni isključivo i oduvijek hrvatski teritorij. U njoj se nalaze dokumenti iz zemljišnih knjiga i vidljivo je da su ti otočići naši već 600 godina. Naš stav o tome je vrlo jasan. Trebaju se sastati stručne skupine i razmotriti sve nove dokumente pa da vidimo gdje smo. Koliko sam vidio, i stav bosanskohercegovačkog pregovarača za granice identičan je našem, a to je da se sjedne i razmotre sve nove okolnosti.</p>
<p>• Vratimo se malo stranačkom životu u Hrvatskoj. Kako komentirate činjenicu da je bolest Ivice Račana prema najnovijim istraživanjima javnog mnijenja vratila popularnost SDP-u, koji je sad u prednosti ispred HDZ-a?</p>
<p>- Mi uvažavamo i pratimo svako istraživanje javnog mnijenja, no prema istraživanjima koja za nas rade određene specijalizirane kuće, SDP nikad nije pretekao HDZ. Niti će ga preteći. Što se tiče bolesti Ivice Račana i utjecaja na senzibilitet javnosti, to su normalne pojave jer ljudi uvijek suosjećaju s onim tko je u takvoj situaciji. U tim političkim analizama i istraživanjima javnog mnijenja to su normalne reakcije. </p>
<p>• Jesu li na rast popularnosti SDP-a osim javne sućuti zbog Račanove bolesti utjecale i brojne afere na račun Vaše stranke koje oporba potencira u javnosti?</p>
<p>- Ne. Mislim potpuno suprotno. Izmišljenje afere i taktika kojom su neko vrijeme esdepeovci jurišali na HDZ, za njih su se pokazali potpunim promašajem. Jer, nakon najžešćih napada SDP-a s izmišljenim aferama, sve relevantne ankete pokazale su pad popularnosti te stranke na najniži mogući postotak u posljednjih nekoliko godina. Nakon toga u toj su stranci odustali od takve vrste kampanje. No, kakva god im kampanja bila, u konačnici će im se dogoditi isto. Izgubit će izbore.</p>
<p>• Očekujete li da će ova kampanja, s obzirom na dosadašnji tijek, biti jedna od najprljavijih do sada?</p>
<p>- Što se nas u HDZ-u tiče, vodit ćemo konstruktivnu, pozitivnu kampanju. U njoj ćemo govoriti koliko je toga pozitivnog napravljeno i koliko je nerješivih problema do sada riješeno za vrijeme našeg mandata. Ali, HDZ će itekako govoriti i o svojoj viziji razvoja Hrvatske u sljedećem četverogodišnjem mandatu, od rasta životnog standarda, jačeg gospodarskog razvitka, otvaranja novih radnih mjesta, dakle o čitavom nizu gospodarskih i socijalnih mjera. No o tome kad dođe vrijeme.</p>
<p>• Hoće li Račanova bolest utjecati na planirani tijek HDZ-ove predizborne kampanje?</p>
<p>- Mi imamo svoj zacrtani ritam i svoj program aktivnosti kojih ćemo se držati. Nama je iskreno žao zbog toga što se dogodilo gospodinu Račanu. Čovjek je do jučer bio u punoj snazi. Želimo mu sve najbolje i da pobijedi bolest. No, mi imamo svoj ritam i svoje planove. Mislim da je za kampanju još prerano. Do izbora moramo još štošta napraviti. Treba i dalje biti koncentriran na rješavanju problema i pitanja bitnih za naše građane i zemlju, a za kampanju ima vremena.</p>
<p>• Kako komentirate SDP-ov gospodarski program?</p>
<p>- Za taj program mogu samo reći da predstavlja mrtvo slovo na papiru. Ako u njemu i ima nekih dobrih ideja, što dopuštam, SDP je dosad dokazao da je apsolutno nesposoban bilo koju dobru ideju provesti u praksi. Prema tome, i to je samo još jedno mrtvo slovo na papiru. </p>
<p>• Jeste li uvjereni da će HDZ i nakon ovih izbora ostati na vlasti?</p>
<p>- Sto posto sam u to uvjeren. Mirno očekujemo izbore i na njima ćemo sigurno pobijediti. O tome nema zbora.</p>
<p>Most na Pelješcu počinjemo graditi potkraj ljeta</p>
<p>• Dakle, gradnja pelješkog mosta, unatoč svemu, počet će potkraj ovog ljeta?</p>
<p>- U tijeku su radovi na pristupnim cestama, a očekujemo da potkraj ljeta započnu na samim temeljima mosta. Stanovnici dubrovačkog područja, u što sam se ovih dana imao prilike i osobno uvjeriti na stranačkim skupovima, svim srcem žele most na Pelješcu. Više ne žele pokazivati osobne dokumente, ukupno četiri puta. </p>
<p>Dakle, potkraj ljeta, bude li sve po planu, bit će udareni temelji mosta. </p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Datum na papiru</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Nakon dva dana provedenih u Bruxellesu premijer Ivo Sanader zaista može biti zadovoljan. Čuo je možda i više nego što je očekivao, pogotovu kada je riječ o komplimentima Martina Schultza, lidera europskih socijalista, koji rijetko daje zvučne pohvale, kao što je to ovaj put - iako pripadaju drugim političkim taborima - učinio Sanaderu.</p>
<p>I drugi socijalistički zastupnik, Austrijanac Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku, učinio je potez koji će se pamtiti. Iako već duže vremena »u zraku« lebdi ciljni datum za hrvatsko članstvo u EU, 2009., iako je već stidljivo spomenut i od nekih europskih dužnosnika, ipak nikad do sada nije »došao« na papir, kao što se može uskoro očekivati u Europskom parlamentu. Naime, ako rasprava o stotinjak amandmana oko Hrvatske prođe u redu, Swoboda će najvjerojatnije predložiti da se u travnju izglasa neobvezujuća rezolucijau kojoj bi stajao prijedlog da Hrvatska uđe u EU 2009.</p>
<p>Sanaderov uporni rad polako donosi rezultate. Njegovi bruxelleski dani više ne izgledaju kao naporno lobiranje i poneka vatrogasna mjera za Hrvatsku. Sada sve prolazi glatko, uz osmijehe i komplimente »dobrom i starom« prijatelju Ivi Sanaderu. I kada je riječ o vrućoj temi, proširenju, Hrvatska više ne strijepi.</p>
<p>I kada je riječ o rješavanju graničnih problema Hrvatske i Slovenije, Europa je sve izravnija: to nije europsko pitanje, već bilateralno, a arbitraža se i za europske čelnike čini dobrim rješenjem.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nije za sve kriva cesta</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Crni početak godine na autocesti Rijeka-Zagreb upozorava da se u najkraćem roku mora poboljšati sigurnost, pogotovo na dijelu te autoceste koja još nije izgrađena u punom profilu. Dovršetak još 50-ak, od ukupno 146,5 kilometara, autoceste očekuje se 2008. Ta nezavršena dionica, koja se često naziva »poluautocestom«, postala je poprište nesreća s najtragičnijim posljedicama. No, davanje »sigurnijih« naziva dionici koja nije dovršena ne povećava sigurnost. </p>
<p>Riječ je, zapravo, o dvosmjernoj brzoj cesti bez oštrih zavoja na kojoj vozači nerijetko iskušavaju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> svojih, u novije vrijeme sve snažnijih automobila. Sasvim je jasno da se u međuvremenu dok se kritična dionica ne dovrši, razina sigurnosti mora podignuti, pa će se tako pune crte u tunelima i ispred njih pojačati zvučnim vibrirajućim trakama od termoplastike, kakve već ima tunel Tuhobić, a koje se oglašavaju kad vozač kotačima nagazi punu crtu. No, nije za sve kriva cesta, jer velik dio odgovornosti snose i nesavjesni vozači.</p>
<p>Hrvatska je proteklih nekoliko godina dobila stotine kilometara najsuvremenijih prometnica. No, istodobno nije učinjeno ništa kako bi se utjecalo na naše vozače, koji, uglavnom, nisu naviknuti na vožnju autocestama. Jer ako se nesreća dogodi pri brzini od 150, 180 ili 200 kilometara na sat, gotovo je sigurno da će u njoj biti poginulih.</p>
<p>Da uzroke nesreća treba tražiti i među vozačima, a ne samo kriviti autoceste, svjedoče i nadzorne kamere koje u tunelima bilježe gotovo nevjerojatne situacije. Pretjecanja preko dvostruke pune crte, polukružna okretanja ispred tunela i slično.</p>
<p> Tako se malo tko pridržava prometne signalizacije, odnosno kada se brzina sa 100 spusti na 80, 60 ili čak na 40 kilometara na sat, vozači ne usporavaju, već nastavljaju voziti brzinama i većim od 140, a u nekim tunelima zabilježeno je i više od 180 kilometara na sat</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Lista prigodnih želja</p>
<p>Novac je, nažalost, uz svu poetičnost ljubavi i vjere, te uz blagoslov zdravlja, jedini preduvjet slobode</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Činilo mi se neukusnim preskočiti činjenicu da smo u četvrtak obilježili 150 godina od dana kad su žene na njujorškim ulicama životom platile borbu za svoja ljudska prava, ali jednako tako i posve isprazno ponavljati priču o prevelikoj zastupljenosti žena među nezaposlenima, a premaloj u tijelima odlučivanja, ženskoj potplaćenosti i neravnopravnosti. Zato sam, u vlastitoj bezidejnosti, glavnu misao o tome što napisati uz 8. mart, priznajem, »ukrala« od kolegice iz jednog dnevnog lista, koja je članak o tome namijenila svojim kćerima, upitavši se što im toga datuma moramo reći.</p>
<p>Bojim se da kada bih posve iskreno napisala što ja svojim kćerima želim, dala ozbiljnog materijala onima koji tvrde da su žene, u svojim željama i zahtjevima prevršile svaku mjeru i da nije daleko dan u kojem će se muškarcima na ulicama nekog drugog grada dogoditi neki 8. mart i nakon kojega će, ovaj put oni, morati krenuti ispočetka. </p>
<p>Kada bih, dakle, svojim kćerima javno morala savjetovati kako se ponašati, i kada bih pritom broj svojih majčinskih savjeta morala suziti na manje od deset, svakako bih im rekla da moraju, ali moraju imati svoju »lovu«. I da im je ona, nažalost, uz svu poetičnost ljubavi i vjere, dakako i uz blagoslov zdravlja, najvažnija stvar u životu i jedini pravi preduvjet slobode na koji sami možemo utjecati. Jer iako je sasvim sigurno da ima žena koje udarce svojih muževa i ljubavnika trpe u svojim luksuznim stanovima iza vrata tapeciranih skupom kožom, mogućnost takvih događaja smanjuje se proporcionalno ženinim prihodima.</p>
<p>Druga stvar koju im želim jest da u svojim majkama nužno ne traže primjere, nego radije od njih preuzmu samo dobre recepte za kolače, jer je sasvim sigurno da i tuđi primjeri dovode do vlastitih pogrešaka, koje pritom nisu ni originalne. Na trećem im mjestu želim da iskreno vole sebe, onako kako smo mi, uglavnom prekasno, pokušavale učiti, a na četvrtom da što prije odustanu od snova u da će se u najtežim trenucima svojih života moći stisnuti u zagrljaje svojih muškaraca u kojima sve brige nestaju. </p>
<p>Želim im, ipak, na kraju da od snova, ma kako to trećerazredno zvučalo, do kraja ne odustaju, ali da, jednako tako, uvijek budu spremne na neugodna buđenja. Jer život, uostalom, ima smisla dokle god se budimo.</p>
<p>I da, još nešto. Želim im da izbjegnu laži kad god to mogu. A kad već budu morale lagati, neka to radije čine drugima nego sebi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Politička beščašća i gluposti</p>
<p>Presuda u slučaju genocida u BiH ipak jasno vrednuje pozicije strana u ratu</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Presuda haaškoga Međunarodnog suda u sporu Bosne i Hercegovine protiv Srbije na površinu je iznijela mnogo političkoga beščašća i gluposti. Svakom racionalnom promatraču jasno je kako su suci ovoga međunarodnoga pravosudnog tijela brižljivo tražili nišu koja im je omogućila da u sporu uopće prosuđuju. Jedina je moguća niša nađena u tome da je Jugoslavija ratificirala UN-ovu Konvenciju o sprečavanju genocida i činjenici da se SR Jugoslavija, odnosno Srbija i Crna Gora, odnosno danas Republika Srbija proglasila pravnom sljednicom SFRJ. Proces je za Srbiju, a i za entitet u Bosni i Hercegovini što ga nazivaju »Republikom Srpskom«, završio izrazito nepovoljno. </p>
<p>Nakon iskustava Njemačke poslije Prvoga svjetskog rata – kad je teret ratnih reparacija razorio nacionalno gospodarstvo, ali i socijalnu strukturu, pa je otvoren put Hitleru i nacizmu – ratne reparacije i financijsko kažnjavanje država koje su skrivile rat, genocid i zločin protiv mira više nije instrument koji bi se primjenjivao u međunarodnim odnosima.</p>
<p> Iako Srbiji nije nametnuto plaćanje odštete žrtvama genocida, činjenica je da nedvosmislen pravorijek Međunarodnog suda – kako je u Srebrenici počinjen genocid, a da je Srbija odgovorna, jer je mogla, a nije spriječila taj genocid, što su ga proveli represivni organi paradržave bosanskih Srba – upućuje na nužnost suočavanja Srbije s konzekvencama djelovanja Miloševićeva režima te utvrđivanja političke odgovornosti za zločine i na toj osnovi izgradnje novih odnosa sa susjedima koji su bili žrtve te agresije. </p>
<p>Ono što se nije dogodilo pred drugim međunarodnim pravnim tijelom u Haagu, ad hoc kaznenim sudom (ICTY), jer je Milošević umro prije izricanja presude, dogodilo se pred sudom pred kojim su stranke države. Iako je Milošević smrću izbjegao utvrđivanje vlastite odgovornosti za genocid, Srbija je prepoznata kao suodgovorna za nj. </p>
<p>Istodobno, pravorijek koji govori o genocidu počinjenom od strane »Vojske Republike Srpske« otvara pitanje postdaytonskoga uređenja Bosne i Hercegovine i održivosti te tvorevine nastale na osnovi ratnoga zločina, etničkoga čišćenja i genocida.</p>
<p> Nažalost, u Republici Srpskoj – umjesto skrušena priznanja konzekvenci dokazanoga genocida u Srebrenici, koji je bio »visoko profesionalno organiziran«, u koji su bile uključene brojne »državne« službe i golem broj ljudi, zločina prikrivanoga nevjerojatnim nečovječnim akcijama preseljavanja i komadanja posmrtnih ostataka žrtava genocida – reakcija na presudu samo je žaljenje kako je ona, navodno, samo »podgrijala protusrpsku klimu u Sarajevu«, te da bi se za zločine u Bosni trebale ispričati sve strane, kao da su podjednako krive. </p>
<p>Jednake reakcije dolaze i iz politički destabiliziranog Beograda. Jedini akter koji tamo trenutno ima izborni legitimitet, predsjednik Tadić, lansirao je ideju o fondu što bi ga stvorile sve države upletene u rat iz kojega bi bile obeštećene sve ratne žrtve, a da o političkoj krivici ne treba govoriti, jer da je snose sve tri strane.</p>
<p>Jednako su sramotne i reakcije vezane uz pitanje druge tužbe, što leži pred istim Međunarodnim sudom, one što ju je inicirala Hrvatska. Umjesto racionalne ponude, da Srbija izbjegne plaćanje ratne štete, ali da prizna krivicu za agresiju, etničko čišćenje, uspostavljanje totalitarnoga po mnogim karakteristikama fašističkoga režima na okupiranim hrvatskim područjima (čije su žrtve bili svi hrvatski državljani na tom području, kako oni hrvatske, tako i srpske nacionalne pripadnosti, jer su i ovi potonji bili podvrgnuti vlasti represivnoga nelegitimnog režima) pa i genocida, iz Srbije ovih dana čujemo i prijetnje kako će pred Međunarodnim sudom podnijeti protutužbu protiv Hrvatske za »genocid nad hrvatskim Srbima«. </p>
<p>Očito je da je Hrvatska, koja već godinama nastupa kao ozbiljna i odgovorna članica međunarodne zajednice, upravo zbog toga u povoljnom međunarodnom položaju. Presuda Međunarodnoga suda u slučaju genocida u Bosni i Hercegovini nije takva da bi bila puna zadovoljština žrtvama, ali ipak jasno vrednuje pozicije strana u ratu i u poratnom međunarodno-pravnom sporu.</p>
<p> Hrvatska, koja je sposobna sama započeti procese suočavanja s prošlosti i kažnjavanja ratnih zločina počinjenih u obrambenom ratu, čiji državni predstavnici imaju snage ispričati se za te zločine, koja potpuno surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom, sve očitije predstavlja »priču o uspjehu«. Otuda i dijalog o punopravnom članstvu u EU i očekivana pozivnica za NATO već iduće godine. </p>
<p>Nevjerojatno je, stoga, da beščašće izraženo u Beogradu i Banjoj Luci nakon izricanja presude Međunarodnoga suda potiče u Zagrebu političko nerazumijevanje i glupost. I to tvrdnjama da se Srbija, navodno, izvukla nekažnjeno, te da to potvrđuje kako su kontinuitet hrvatske politike suradnje s međunarodnim pravosudnim tijelima, ali i politička volja za pravnim i političkim suočavanjem s crnim stranama obrambenoga rata doveli do »kolapsa hrvatske međunarodne pozicije«.</p>
<p> Javnost u ozbiljnoj zemlji, kakvom Hrvatska sve više postaje, morala bi, međutim, napokon naučiti »čitati« političke i pravne poruke što se izriču dokumentima poput ove presude, prihvatiti realne kompromise, kojima se dostatno štite nacionalni interesi, i kloniti se emotivnih maksimalističkih očekivanja, koja onda izazivaju sasvim pogrešne osjećajne reakcije i rezignaciju, te zastiru uvid u pravo stanje odnosa.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Pelješki most</p>
<p>Most prema Pelješcu vjerojatno nadilazi trenutačne razvojne realnosti hrvatskoga društva, no to društvo ni inače ne bi bilo ono što jest da ne živi nekoliko centimetara iznad zbilje</p>
<p>VLAHO BOGIŠIĆ</p>
<p>U doba kada se osmanlijsko more, kako su to znali stilizirati stari pisci hrvatski, širilo na zapad, izbio je težak hrvatsko-bosanski prijepor s ratnim štetama i posljedicama. Taj mali, današnjim rječnikom, zapravo lokalni, ne čak ni regionalni ratni izgred ipak je ostavio ozbiljne, i to ne samo kratkoročne i spomenute posljedice kakve ratovi već nose, nego i one nepredvidive, konstelacijske, oko kojih zaraćene strane možda ne bi ni petljale da su ih mogle ili znale pretpostaviti.</p>
<p> Bosna je već u to doba, dakle prije više od pola milenija, zapala u stanje svojevrsne ustavne krize, perspektivu slaboga subjekta, koji se poslije u nizu epizoda sve do modernoga doba doimao lakim zalogajem mnogih aspiracija, ali je upravo to, ta njezina unutrašnja nelogičnost i asimetričnost, upravna i kulturna nesavladivost, ostalo paradoksom na kojem se zasniva čvrstoća njezine arhitekture. Rat koji je, dakle, izbio između Bosne i Hrvatske, odnosno njihovih reprezentativnih dijelova Dubrovačke Republike i autonomije Radoslava Pavlovića, ostao je u povijesnoj literaturi zapamćen po imenu područja oko kojega se vodio, naziva ga se Konavoskim ratom. </p>
<p>Za suvremeni interes taj je nazovi-rat pomalo virtualan, našem je čovjeku daleko lakše predočiti srednjovjekovne velikaške vojske u Italiji ili Francuskoj nego tu, gdje se prelamala njegova obiteljska biografija, pa ipak nakon toga okrutnoga i pravoga rata u kojem je dubrovačka vojska u više navrata teško poražena i koji je državne financije male republike napregnuo do granica izdržljivosti, ništa više nije bilo kao dotad. Obje su strane, a to je jedan od poučaka balkanskih ratnih igara koji nije nikada prevladan, bile prisiljene na poraz. </p>
<p>Premda je Pavlovićeva vojska slomila dubrovačke oružane ambicije, sve do simbolične smrti samoga zapovjednika dubrovačkih snaga na bojištu, mir je pod pokroviteljstvom osmanlijske Porte sklopljen na način da obje strane imaju razloga za gorčinu i strepnju. Dubrovčani su se, naravno, prije nego Porti obratili bosanskoj saveznoj, možda bolje federalnoj i onda kraljevskoj vladi iznoseći snažne argumente za svoje gledište, pozivajući se na vrhovni autoritet hrvatskoga kralja, doduše na mađarskoj obali Drave, i tražeći da se Pavlovićeva trebinjska politika uskladi s državnom.</p>
<p> Bosanska je vlada Dubrovčanima usrdno naglašavala prijateljstvo i interesnu privrženost, priznavala logičnost njihove pozicije, ali se i skanjivala očitovati vlastitu nemoć, od koje, kao što smo zapazili, živi, premda možda to i ne zna. Tako su Dubrovčani proniknuli u trebinjski zavjerenički ključ, te otvorili predstavništvo na onoj europskoj obali s kojom će ostati povezani do sloma svoje suverenističke utopije.</p>
<p>A spor se poveo oko tako jednostavnoga pitanja kao što je ugovor o razgraničenju. Dubrovčani su, naime, od Pavlovića kupili dio konavoskoga područja na kojem se nalazio i Cavtat, te o tome sklopili ovjerene i obvezujuće međunarodne ugovore. No kada su koju godinu nakon ulaska u posjed započeli utvrđivati Cavtat tako što su uređivali podgrađe i kopali kanal preko prevlake kojim bi se poluotok pretvorio u utvrđenu cjelinu, Pavlović je s naslova vlastite sigurnosne ugroze vojno zaprijetio takvim planovima, tražeći raskid svih već sklopljenih ugovora. </p>
<p>Koliko god besmislena i drska, Pavlovićeva je pozicija imala uporište u realnim odnosima. S jedne je strane mogao računati na brze promjene u okruženju kojih su se Dubrovčani imali razloga bojati, njihova je psihološka i društvena odstupnica s obzirom na osmanlijski pritisak, kada do njega dođe, bila znatno uža od bosanske, a za razliku od Dubrovčana u sporu oko teritorija nije imao što izgubiti. U dubrovačkoj gesti utvrđivanja Cavtata zbilja je k tomu mogao nazrijeti oholu gestu distanciranja poretka koji mu želi pokazati svoju različitost, crtu do koje im nije bilo stalo tek u probitačnome nego i osobnome, doživljajnom smislu zajednice ponosne na svoje mogućnosti.</p>
<p>Stare je Dubrovčane sada već zatrpani Cavtatski kanal, kada bi se to moglo uspoređivati, i izravno, da o neizravnim troškovima i ne govorimo, koštao više nego što će njihova sljednica Hrvatska izdvojiti za Pelješki most. </p>
<p>Pa iako taj kanal i most ne stoje u osobitoj izravnoj vezi, niti im prethodi ili slijedi kakvo ratno zaoštravanje, niti bi arbitraža sa zapadne strane mogla donijeti što drugo ili manje zamršeno od diplomacije s Bospora, među mnogim razlozima, povijesnim i kulturnim, političkim i društvenim, gospodarskim i razvojnim, most između hrvatskih obala na pelješkoj i kopnenoj, dubrovačkoj i dalmatinskoj strani treba graditi, odnosno, preciznije, treba u njega kao mogućnost vjerovati iz istih onih razloga koji su Dubrovčane obvezivali da ustraju u svojem pravu na kanal.</p>
<p> Taj kanal i prije nego što je prokopan, kako im je to jači Pavlović pokazao, nije mogao nikoga ozbiljno zaštititi, ali bez toga kanala kao načela nikad ne bi bilo opjevane diplomacije koja je sljedećih stoljeća tumačila harač pred onima koji su se za nju zainteresirali oko kanala. </p>
<p>Most prema Pelješcu vjerojatno nadilazi trenutačne razvojne realnosti hrvatskoga društva, no to društvo ni inače ne bi bilo ono što jest, to nam je postalo jasno posljednjih godina, da ne živi nekoliko centimetara iznad zbilje. Osjećaj zakočenosti, koji je u dubrovačkom kraju vidljiv na fasadi svake preskupe ruševine, neće se tim mostom, kao ni autocestom, koja će valjda simultano proći hercegovačkim zaleđem, biti prevladan: ta vrsta raspoloženja ne postiže se javnim pothvatima ni korespondencijom vlada, taj je most s logičnoga i gledišta identiteta pitanje dubrovačke Hrvatske mnogo više na ovoj, zagrebačkoj, nego onoj pelješkoj obali.</p>
<p> On, uostalom, i Bosnu i Hercegovinu čini jačom, jer pokazuje ono što je i inače očito, da ju Hrvatska ne bi za sebe, nego tek za susjedu, samo je čini se pravo pitanje je li Bosna zaboravila željeti biti jača, je li joj način opstanka postao demonstracija slabosti. Kao i uvijek, ako se tako smije reći, ako je u Neumu slaba, bit će da je to opet iz unutrašnjih razloga, a da bi ih promijenila, morat će kao i Hrvatska naučiti dubrovačku premosnicu, graditi uvijek i pod svaku cijenu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Cvjetna dobrodošlica i obilazak Segwayem</p>
<p>Zagrebačke i Hrvatske ceste postavit će pozdravne cvjetnjake na ulazima u grad, najavljuje Igor Toljan, direktor Zrinjevca </p>
<p>Budući da je Zagreb sve atraktivniji i posjećeniji turistički grad, u travnju, kada turisti počinju stizati u većem broju, očekuju ga mnoge novosti. Tada će se na južni, istočni i jugoistočni ulaz u grad postaviti veliki cvjetnjaci. »U suradnji sa Zagrebačkim cestama i dogovoru s Hrvatskim cestama, postavit ćemo pozdravne cvjetnjake na ulaze u grad kako bi turisti odmah stekli dobar dojam o Zagrebu«, najavljuje Igor Toljan, direktor Zrinjevca. </p>
<p>U suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba, Zrinjevac će uljepšati i najposjećenija mjesta u gradu, odnosno, postaviti viseće cvjetnjake na rasvjetne stupove Kaptola i Gornjeg grada. Planira se i gradnja novih dječjih igrališta te uređenje istočne strane jezera Bundek. </p>
<p>» Sajam cvijeća će se drugu godinu održavati na Bundeku potkraj svibnja, a Zagreb će ovog proljeća imati 20 posto više cvijeća nego lani«, kaže Toljan. Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) također ima pune ruke posla u pripremi za ovogodišnju turističku sezonu koja počinje u travnju . Tako se krajem travnja uvodi novi način razgleda grada i to Segwayem, što će, vjeruju u TZGZ-u, turistima biti interesantno, a nastavit će se i s hodajućim informatorima, koji polaze u obilazak grada sredinom travnja.</p>
<p>»Novost će biti i kompjuterski info kiosci na frekventnim mjestima, poput Trga bana Jelačića, Glavnog kolodvora, Zračne luke Zagreb i Autobusnog kolodvora«, rekla je Darja Juzbašić iz Odnosa s javnošću TZGZ.</p>
<p>Osim toga, izdat će nove brošure, poput kongresne, a kulturni vodič već je izašao. U planu je adaptacija i uređenje Turističkog informativnog centra (TIC) u Zračnoj luci Pleso, a zatvorit će onaj na Zrinjevcu dok će TIC na Trgu bana Jelačića imati produženo radno vrijeme do 21 sat.</p>
<p>Projekt Subota u Zagrebu počet će 14. travnja, a uključuje promenadne koncerte od 11 do 13 sati subotom do 30. rujna na Zrinjevcu, folklornu scenu od 10 do 12 sati na raznim mjestima u centru, glazbene vedute Gornjeg grada, (grupa Cinkuši izvodit će stare zagrebačke pjesme u stilu filma »Tko pjeva zlo ne misli«), koje će održavati i nedjeljom. </p>
<p>»Uz sve to, radimo i na proširenju web stranica, osobito multimedijalnih, postavit ćemo više fotografija, povećati broj linkova, i uvesti nove jezične varijante na njemačkom, francuskom, talijanskom i engleskom«, rekla je Juzbašić.</p>
<p>Čari domaće kuhinje</p>
<p>Zlatko Puntijar, dopredsjednik Udruženja ugostitelja grada Zagreba, kaže da Udruženje potiče otvaranje autohtonih restorana i domaćih jela, »želimo promovirati zahgrebačku kuhinju i njegove okolice« U nadolazećoj turističkoj sezoni, kaže, neće biti većih novosti u ugostiteljstvu, osim što su restorani i kafići, prema novom Zakonu, dobili pravo na produženje radnog vremena, pogotovo oni u centru grada. »Novost je i skuplje vino, čije cijene su podigli vinari pa su ih i ugostitelji primorani korigirati«.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mjesečno 14 tona smeća</p>
<p>City Center One u naselju Jankomir posjećuje 130 tisuća kupaca tjedno</p>
<p>Kada posljednji kupci u 21 sat napuste trgovački centar City Center one, posao tek počinje za desetak djelatnika higijenske i tehničke službe tvrtke »Reiwag Facility Services«, zadužene za održavanje i nadzor centra. Njihovoj noćnoj »šihti«, pridružili su se i Vjesnikovi novinari.</p>
<p>Iako se veliki trgovački centri čiste i održavaju tijekom radnog vremena, neki poslovi moraju se obaviti noću, kaže voditelj službe za prostorno upravljanje centrom Vladimir Šinko. Osim djelatnika koju održavaju higijenu, u noću također dežuraju tehnička i služba osiguranja. »Higijenska služba radi u tri smjene. Noćna počinje u 22 sata, kada Centar napuste svi kupci, a završava u šest. Naši djelatnici čiste i održavaju 10 tisuća unutrašnjih »kvadrata« te 55 tisuća vanjskih i garažnih prostora«, rekao je Šinko. Osim čišćenja, djelatnici iznose i smeće, a u Cityju za mjesec dana iznesu 14 tona smeća, 20 prostornih metara najlona i čak 90 »kubika« papira. Trgovački centar na Jankomiru tjedno posjeti 110 do 130 tisuća kupaca, a da ih ujutro dočekaju »izglancani« podovi, noću se pobrine šest djelatnika. Voditeljica higijenske grupe Ksenija Tušek kaže da većina djelatnika nije imala problema s prilagodbom na noćni rad. »Svi smo noćne ptice i nije nam teško raditi noću«, kaže Tušek. Kao i tijekom dana, djelatnici imaju pauzu za večeru/doručak, koja je svake noći oko 01,30.</p>
<p>Iako je pomalo čudan osjećaj biti u tako velikom prostoru sam, nikoga nije strah, ali neki se hodnici ipak čiste u paru. Da bi podovi Centra ujutro blistali, zadužena je Đurđa Rončević, koja je postala virtuoz na stroju za pranje podova. »Iako svi radimo sve, priznajem da mi je strojno čišćenje najdraži posao«, kaže Rončević. Zahvaljujući strojevima, među kojima i »Smećku« za skupljanje otpadaka, naši sugovornici, kažu, mnogo lakše izlaze na kraj s uređenjem prostora tolikih razmjera.</p>
<p>Anita KončarTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odšteta samo onima koji poduzmu zaštitne mjere</p>
<p>Od svinjogojaca se očekuje da najozbiljnije shvate problem svinjske kuge koja se širi i Zagrebačkom županijom</p>
<p>Ivan Pavliček iz Preseke, i sam uzgajivač, predsjednik je Udruge uzgajivača svinja Zagrebačke županije i član Izvršnog odbora Saveza svinjogojaca Hrvatske. Prošli je utorak bio na Kalniku, gdje je o svinjskoj kugi govorio ravnatelj Uprave za veterinarstvo dr. Mate Brstilo. U ponedjeljak će prisustvovati sastanku u Upravi za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, gdje će razgovarati o svinjskoj kugi, mjerama sprečavanja zaraze i režimu sajmovanja u područjima gdje se pojavila.</p>
<p>»Svinjska kuga se, poslije Slavonije, proširila sjeverozapadnom i Zagrebačkom županijom. Nedavno je na manjoj farmi u Dubravici zbog zaraze eutanazirano tridesetak svinja, u četiri središnje županije njih nekoliko stotina, a u Slavoniji gotovo 12 tisuća«, kaže Pavliček. Dodaje da će mnogo veće biti neizravne šteta, koje će proizvođači i društvo trpjeti nekoliko sljedećih godina radi poremećenog ciklusa proizvodnje.</p>
<p>Zato naglašava da uz svaku farmu treba osigurati prostor za presvlačenje, istuširati odjeću i obuću, imati dezinfekcijske barijere sa spužvama, dvorišta i farme moraju biti ograđene te preporučuje što manje kontakata ljudi sa svinjama. Pavliček upozorava da valja slušati upute veterinare na terenu, a svinjogojcima poručuje da se prema problemu ne smiju odnositi »lako ćemo«. </p>
<p>Država će zasad plaćati odštetu za ubijene svinje, ali uskoro će naknadu dobiti samo uzgajivači koji poduzmu sve propisane mjere zaštite. O svemu tome, najavljuje Pavliček, govorit će predavanja, koja Udruga svinjogojaca namjerava uskoro organizirati u gradovima Zagrebačke županije.</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Papa kritizira sadržaje interneta i televizije</p>
<p>RIM</p>
<p> - Papa Benedikt XVI. kritizirao je u petak na plenarnom sastanku Papinskog vijeća za društvenu komunikaciju, mnoge sadržaje koji u domove stižu preko interneta i televizije, ocijenivši ih destruktivnim, upozorivši i na koncentraciju medija u rukama malobrojnih multinacionalnih kompanija. »Moja se briga ne razlikuje puno od brige, majke, oca ili profesora«, rekao je Papa istaknuvši da bi se društvo moralo brinuti za sadržaje medija koji sudjeluju u oblikovanju moderne kulture. Benedikt XVI. ipak je pohvalio medije masovnog komuniciranja jer su u cijelom svijetu proširili znanja koja su prije mnogima bila nedostupna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Povratak Majki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sedam godina nakon prestanka zajedničkog rada jedna od najznačajnijih hrvatskih rock grupa devedesetih »Majke«, održala je u petak navečer povratnički koncert u zagrebačkoj Tvornici kulture. U rasprodanoj dvorani pred oko 1800 posjetitelja sviračka postava iz vremena albuma »Vrijeme je da se krene« nizom pjesama podsjetila je na vrijeme koje je prethodilo samostalnoj karijeri vođe sastava Gorana Bare. Nakon lošeg trećeg albuma i nedavnog debakla na solističkom nastupu u Vidri, u starom društvu Goran Bare danas se vjerojatno osjeća bolje nego kad je rasformirao sastav. Bez obzira na očiti poslovni kompromis, euforične reakcije raspoložene publike na odličnu gitarističku svirku i niz klasičnih rock hitova dovele su do najave još jednog koncerta »Majki« u Tvornici - 18. ožujka. [H.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Podivljala rijeka odnosila mostove </p>
<p>TEGUCIGALPA</p>
<p> - Nakon što su prošlog tjedna katastrofalne poplave izazvane neprestanim kišama zahvatile Južnu Ameriku, posebice Boliviju, tropske kiše »preselile« su sjevernije, u područje Središnje Amerike. Najteža situacija je u Hondurasu gdje je zbog pljuskova poplavljena sjeverna pokrajina Colon. Zbog kiša iz korita se izlila rijeka Tocoa koja je odnijela nekoliko mostova pa je dio stanovništva odsječen od ostatka zemlje. O žrtvama katastrofalnih poplava tamošnje vlasti još se nisu izjasnile. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bogatstvo za razgovor s »kraljem popa«</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Uzbuđeni obožavatelji dobili su priliku da se susretnu s Michaelom Jacksonom u Tokiju, ali samo oni koji su mogli platiti 400.000 yena (3.400 američkih dolara) za tu privilegiju. Obožavatelji »Kralja popa« uzbuđeno su vriskali kada je Jackson stigao u Tokio gdje je obećao da će razgovarati i slikati se oko 300 gostiju, ali da neće pjevati ni plesati. No, goste nije otjerala cijena. Otkako je oslobođen optužbi za zlostavljanje djece na suđenju koje je završilo u lipnju 2005. godine Jackson živi uglavnom povučeno u Bahrainu ili Irskoj. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Tisuću eura za pismo male Elizabete II</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Pismo koje je u dobi od 11 godina napisala Elizabeta II., prodano je u četvrtak u Londonu na dražbi za 1.140 funti (1.600 eura), za dva puta viši iznos od procijenjenoga. Pismo je mala princeza uputila Lady Mary Cambridge, prijateljici kraljevske obitelji, da bi joj zaželjela brzo ozdravljenje. »Bilo mi je žao kada sam čula da ste bolesni i da ne možete doći na proslavu« i potpisala ga »Lilibet«. U pismu princeza opisuje i svoje dogodovštine s jahanja. Kupila ga je anonimna osoba na aukciji kuće Spink, napisano je 7. siječnja 1938. na memorandumu Sandringhama, jedne od rezidencije kraljevske obitelji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Otporna bakterija hara Izraelom</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Od smrtonosne bakterije poznate pod nazivom Klebsiella, rezistentne na sve poznate antibiotike, u izraelskim je bolnicama u posljednjih nekoliko mjeseci umrlo nekoliko desetaka ljudi, a više stotina ih je spomenutom bakterijom zaraženo, zbog čega je u zemlji zavladala panika i strah od potencijalne epidemije. U posljednjih je šest mjeseci u desetak izraelskih bolnica hospitalizirano oko pet stotina ljudi zaraženih bakterijom Klebsiellom, a 30 posto ih je od komplikacija što ih je izazvala ta bakterija u njihovu organizmu umrlo. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ciklon odnio tri života u Australiji</p>
<p>PERTH</p>
<p> - Tri osobe poginule su u Australiji nakon prolaza ciklona George sjeverozapadnom obalom. Ciklon je pogodio je sjeverozapadnu obalu Australije u petak ujutro s naletima koji su dosezali 275 kilometara na sat. Nastale su velike štete, posebice u naselju montažnih kućica radnika jednog rudarskog gradilišta. Ciklon se kreće prema jugu, gdje meteorološke službe predviđaju novu štetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dinosauri su imali male genome</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Za tako velike zvijeri, dinosauri poput Tyrannosaurusa rexa imali su malo genome. U upravo objavljenoj studiji znanstvenici su procijenili veličinu genoma - genetski sastav organizma - za 31 vrstu dinosaura i izumrlih ptica, otkrivši da su mesožderi poput T-rexa imali relativno mali genom. Dinosauri su vladali Zemljom od prije 230 do prije 65 milijuna godina, ali i dalje su ljudima fascinantni, no njihovi ljubitelji se ne trebaju brinuti. Mali genom ne znači da je neko biće zbog toga inferiorno. Riba dvodihalica ima, primjerice, veći genom od čovjeka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dječak inscenirao otmicu radi video-igrica</p>
<p>ALMA ATA</p>
<p> - Četrnaestogodišnjak iz Kazahstana inscenirao je vlastitu otmicu u Pavlodaru kako bi iznudio od roditelja 40.000 tengi (oko 275 eura). Njegovi roditelji su pronašli na ulazu u stan poruku u kojoj je pisalo da, ukoliko žele sina vidjeti živoga, ostave novac u poštanskom sandučiću. Obratili su se policiji koja je pretražila područje i pronašla mladića u klubu video-igara. Taj dječak iz dobrostojeće obitelji želio se domoći novaca kako bi ga do mile volje mogao trošiti na video-igrice. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Paromlin propada dok vlasnik šuti</p>
<p>Krešimir Galović: Ulaganjem u Paromlin Grad bi u samom središtu dobio jedno od jakih kulturnih žarišta za kojima vapi već desetljećima</p>
<p>Do danas otkako je 1988. izgorio u požaru, s vremena na vrijeme Paromlin se spominje kao prostor raznih namjena hotela, poslovnog, kongresnog ili kulturnog centra… Prije osam godina bio je raspisan natječaj za uređenje takozvanog Trga domovinske zahvalnosti, koji bi trebao biti između Lisinskog, Paromlina, Zagrebačke banke i Gradske vijećnice, i njegovim se propozicijama zadržavao kompleks Paromlina. No, natječaj je završio bez proglašenja prvonagrađenog rada. </p>
<p>Najnoviju namjenu Paromlinu, inače spomeniku industrijske arhitekture, pripisao je dnevni tisak kad je nedavno objavljeno da će se tamo smjestiti hotel, ugostiteljski objekti, bazen, konferencijski centar i uredi. Dio tog sadržaja bio bi i u neboderu koji bi se podigao uz Paromlin. To je zapravo već godinu dana staro rješenje prvonagrađenog rada belgijskog arhitektonskog tima na čelu s Tomom Cortoosom na natječaju Europan 8. </p>
<p>Europan je međunarodni natječaj za arhitekte do 40 godina koji potiče promišljanje rješenja za pojedine lokacije, što je u ovom slučaju bio Paromlin. Riječ je o istraživačkom natječaju čija se nagrađena rješenja najčešće ne realiziraju. </p>
<p>S obzirom da je paromlinski kompleks od 2005. u vlasništvu Grada Zagreba, pokušali smo saznati što će biti s njim i postoje li ikakvi planovi. Gradonačelnik Milan Bandić je malo nakon otkupa od Klare rekao, kako je tada prenio tisak: »Dajte nam šest mjeseci i uredit ćemo Paromlin«. No, iako je prošlo i više od šest mjeseci, na toj lokaciji nema vidljivih pomaka, u što se može uvjeriti svatko tko se tim neuređenim centralnim dijelom grada prošeće.</p>
<p> Ima li nekih drugih, strateških pomaka, nismo uspjeli doznati ni nakon sedmodnevnog upućivanja jednostavnog pitanja o planovima s Paromlinom na nekoliko adresa nadležnih gradskih ureda. Ipak, prema onome što smo saznali u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, može se zaključiti da se o Paromlinu još ozbiljno ne razmišlja. Naime, vlasnik tog zaštićenog kompleksa dužan je za bilo kakav zahvat uređenja i prenamjene tražiti prethodno odobrenje Zavoda, a tamo takav zahtjev nije zaprimljen. </p>
<p> Kad već vlasnik (Grad) ne zna ili ne želi reći što će s Paromlinom, obratili smo se Krešimiru Galoviću, povjesničaru umjetnosti i kritičaru arhitekture koji se u svom radu bavio i tom lokacijom. On nam je rekao ono s čime bi se svatko razuman lako složio: »Danas je paromlinski kompleks jedan od najkvalitetnijih prostora u samom središtu grada. U sebi nosi neslućene, velike potencijale prenamjene, no zbog lošeg stanja zahtijeva hitnu obnovu«. A na pitanje u kojem bi smjeru trebala ići obnova, odgovara: »Dakako, najlošija je prenamjena u poslovno-trgovački objekt, jer bi vodila potpunoj degradaciji cijelog kompleksa. Nasuprot učestaloj banalizaciji Paromlina, ulaganje u obnovu kulturnog dobra tog kompleksa, polazeći od svjetskih primjera, može se pokazati dugoročno profitabilnim. Pozitivnim ulaganjem u taj kompleks Grad ne samo što bi dugoročno profitirao, već bi u samom središtu dobio jedno od jakih kulturnih žarišta za kojima naprosto vapi desetljećima«. Ta je ideja u suglasju s onom koju su svojedobno iznijeli Krešimir Dolenčić, Tihomir Milovac i Vinko Grubišić. Oni su se javili na oglas (objavljen dok Zagreb još nije bio vlasnik Paromlina) kojim su se pozivali zainteresirani za komercijalno iskorištavanje kompleksa, predloživši da tamo bude višenamjenski kulturni centar. Paromlin je za to idealan i zbog svoje lokacije - nadomak centra i na razmeđi starog i novog dijela grada. </p>
<p>Najgora solucija bila bi još jedan komercijalni prostor, kojim bi se dokinula mogućnost javne namjene Paromlina, osim ako ne prihvatimo, kao što se u nizu navrata pokušava podmetnuti, da je javni prostor i trgovački centar. Osim samog Paromlina, potrebno je cijelo to područje (zajedno sa susjednim pogonom Tvornice »Janko Gredelj«) reurbanizirati, što bi za sobom povuklo pitanje željezničke pruge, koja je glavna prepreka povezivanja »Zagreba 19. i 20. ili 21. stoljeća«. Ako se prije toga ne ostvari davna prognoza, temeljena na stručnim ekspertizama, da će se zidovi zdanja na kojem još stoji natpis Paromlin srušiti zbog poremećaja statike. A riječ je o zdanju koje je jedinstveni primjer industrijskog kompleksa iz doba razvoja industrijalizacije. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Briljirali Pahor i Severina</p>
<p>Pretpremijera je podijelila publiku na one koji su izvedbom oduševljeni i na one koji ju vjerojatno nisu razumjeli</p>
<p>Zašto se na projektu drame »Gospoda Glembajevi« Miroslava Krleže radilo pune dvije godine u režiji Branka Brezovca u riječkome nacionalnom teatru Ivana pl. Zajca? Zašto je interes za drukčije čitanje klasika hrvatske književnosti toliko velik da je rasprodano svih 20 predstava sa Severinom Vučković (barunica Castelli), Galianom Pahorom (Naci Glembay) i Alenom Liverićem (Leone) koji igra u alternaciji s Mislavom Čavajdom?</p>
<p>To su prvi 8. ožujka saznali na pretpremijeri klijenti, poslovni partneri i mnogi drugi uzvanici Erste i Steiermarkische banke, koja je pokrovitelj riječke kazališne sezone. </p>
<p>Dvoipolsatna pretpremijera »Glembajevih« u izvedbi cijeloga ansambla riječkoga HNK-a bez stanke podijelila je publiku na one koji su izvedbom oduševljeni i na one koji ju vjerojatno nisu razumjeli, jer su, kako kažu, očekivali ipak više klasičnih elemenata.</p>
<p> No, nitko nije krio oduševljenje pokretnom scenografijom Tihomira Milovca, koji je fotelje i ostali namještaj te kostime iz salona Glembajevih stavio u staklene vitrine, simbolično pokazujući da je to vrijeme kada je sve bilo zatvoreno u salone kojih više nema, te da smo u toj »glembajevštini« svi mi do grla. Promijenili su se kostimi, a ljudi su ostali isti. </p>
<p>Na posjetitelje su osobito jak dojam ostavili Galiano Pahor i Severina Vučković te pet interpretatorica Angelike, a to su Olivera Baljak, Leonora Surian, Tanja Smoje, Biljana Torić, Ivana Savić i Ljubov Košmerl. Pretpremijerna publika nije krila iznenađenje potpunim razodijevanjem Alena Liverića, odnosno potpunim razgolićenjem njegova karaktera. Od samoga početka predstave morbidno ozračje u životima Krležinih likova snažno je glazbom produbio makedonski skladatelj Marjan Nekak, pod dirigentskim vodstvom Igora Vlajnića i impresivnom izvedbom orkestra.</p>
<p> Politički kontekst s početka 20. stoljeća aktualiziran je pojavljivanjem likova s maskama poznatih hrvatskih političara na kraju predstave, od Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa, generala Vladimira Zagorca i Ante Đapića do pokojnog dr. Franje Tuđmana s rupom od metka na čelu.</p>
<p> To je pak potaknulo polemike što je redatelj, zapravo, htio reći. I dok su jedni uvjerenja da time aludira na nezakonito bogaćenje povlaštenih, na novopečene bogataše i privatizaciju, za što odgovornost snosi prva garnitura hrvatskih političara, drugima još nije jasno jesu li ti likovi sasvim slučajno odabrani. Očekuje se da će odgovor na to pitanje redatelj Brezovec dati nakon službene premijerne izvedbe.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Uzmiče li kultura pred senzacionalizmom </p>
<p>Kultura se danas u našemu društvu smatra zanimljivom ako je senzacionalistička </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Postoje još neke, doduše, sve rjeđe oaze kulture koje žive na novinskim stranicama ili u radijskom eteru. Nije baš sve zahvatio plamen senzacionalizma i estradizacije, iako stanje nije dobro. Imamo nepismenu naciju (statistika kaže da čak 42 posto hrvatskih građana starijih od 15 godina nije završilo osnovnu školu), djeca nam nemaju naviku čitanja, a kulturne i intelektualne elite, koje bi nešto i mogle pokrenuti, uspavane su… To su samo neki od naglasaka koji su se mogli čuti na tribini Kluba novinara naslovljenoj »Ima li kulture premalo, dovoljno ili previše u našim medijima«, priređenoj u četvrtak na večer u Novinarskom domu u Zagrebu.</p>
<p>Kultura se danas u našemu društvu smatra zanimljivom ako je senzacionalistička, a ako je ozbiljna, takozvana elitna ili visoka kultura, doživljava se dosadnom, stoga je ona u većini slučajeva medijski posredovana – složili su se sudionici ovoga razgovora o zastupljenosti kulture u hrvatskome medijskom prostoru. Na Hrvatskoj televiziji, na kojoj je, prema riječima bivšega urednika programa za kulturu Silvija Huma, osnovni problem oduvijek bio kako napraviti kvalitetnu i zanimljivu emisiju – nema dovoljno ni termina niti novca za ostvarivanje takvih programa.</p>
<p>Jedna od spomenutih oaza kulture je Vjesnik, novine u kojima je, po riječima urednice kulturne rubrike Branke Džebić, kultura zadržala svoj primat. Naime, u Vjesniku se mjesečno objavi 90-ak stranica posvećenih kulturi, kazala je Džebić, istaknuvši kako kulturna rubrika zaista nema ograničenja u prostoru.</p>
<p>»Mi nismo novine koje su podlegle lobističkom novinarstvu i senzacionalizmu i ne računamo na masovnu publiku«, naglasila je Vjesnikova urednica, a kao primjer novina u kojima rade kvalitetni ljudi koji, međutim, nemaju gdje pokazati ono što znaju, jer im je smanjen broj stranica, navela je Večernji list, odnosno njihovu kulturnu rubriku. </p>
<p> Karolina Lisak-Vidović, urednica Prvoga programa Hrvatskoga radija, ustvrdila je kako je privatizacija gurnula kulturu na margine, no kako je Prvi program uspio zadržati kulturu sa svakodnevno emitiranim specijaliziranim emisijama te čak tri emisije koje idu petkom, a rekla je i to da u uređivačkoj politici imaju apsolutnu slobodu.</p>
<p>Na skraćivanje radijskih emisija posvećenih kulturnim temama upozorio je pak Franjo Marković, urednik Drugoga programa Hrvatskoga radija, koji je primijetio i to da kultura na Prvom i Trećem programu toga radija ne može supstituirati kulturu na ostalim radijskim postajama. »Nitko nije reagirao kad je u nekim našim dnevnim novinama izašao prikaz kazališne predstave igrane u Beogradu, što je predstavljeno kao najvažniji kulturni događaj, pored čak četiri kazališne premijere koje su istoga vikenda izvedene u Zagrebu«, istaknula je Vitomira Lončar. </p>
<p>Popularna je glumica navela i podatak da samo 1,27 posto mladih ide u kazalište, te da djecu od vrtića moramo naviknuti da je kultura sastavni dio njihovih života. S njome se složila i Milka Babović, legendarna sportska komentatorica, koja se upitala kako povećati nakladu novina kad mladi nisu stekli naviku čitanja.</p>
<p>Predstavnica Ministarstva kulture Sunčana Glavak rekla je da se Ministarstvo neće miješati u to kako mediji obrađuju kulturu, ali da bi voljelo da kulture ima više te da ona bude jednako prisutna u svim krajevima Hrvatske.[Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Reanimirani »Profesor Balthazar«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U dvorani Zagreb filma na konferenciji za novinare u petak mogli smo se uvjeriti u kvalitetu digitalne restauracije koja se provodi na cjelokupnom serijalu o Profesoru Balthazaru. Projekt su pokrenuli Zagreb film i DVDlab iz Rima, a zadovoljstvo je očito obostrano. </p>
<p>Da je restauracije ne samo odlično provedena, već da je bila nužna, pokazala je medijima prikazana epizoda »Hanibalove Alpe«, tako da je na lijevoj polovici slike »tekla« stara, blijeda i titrava verzija, a s desne strane ona restaurirana. Zlatko Bourek, jedan od Balthazarovih autora, nije skrivao zadovoljstvo onim što je vidio, kao ni njegov kolega Pavao Štalter. »To je pravo čudo«, rekao je Bourek uživajući u filmu koji je preporođen, ne samo slikovno, već i zvučno.</p>
<p>»Profesor Balthazar« je najutrživiji proizvod koji posjeduje Zagreb film i u svibnju ove godine mogao bi napokon biti spreman za televizijsko i DVD prikazivanje. Zainteresiranih za serijal oduvijek je bilo, no ono što bi im Zagreb film mogao ponuditi bilo je izblijedjelo, plešuće slike i zvučnih oštećenja i ni u kojem pogledu nije zadovoljavalo kvalitetom. Prema onome što smo vidjeli, Balthazara sada ništa ne priječi da ponovno krene u osvajanje Europe, prvenstveno skandinavskih zemalja, ali i Italije, za čije je tržište distribuciju preuzeo upravo DVDlab. O kakvu je poslu riječ, govori podatak da pojedina epizoda sadrži ukupno 19.000 sličica, a svaka od njih mora se digitalno obraditi. [B. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Majstorski istraživači teatarskog čina </p>
<p>Jubilej će se obilježiti izložbom, predstavama i dokumentarnim filmom »Pinkleci« Roberta Lisjaka </p>
<p>Gradeći vlastiti izričaj na postavkama kazališta okrutnosti Antonina Artauda, Kazališna družina Pinklec iz Čakovca ovih dana obilježava dvadeset godina djelovanja. U to je razdoblje utkano 37 premijera, među kojima i Artaudov »Krvoskok«, za koji je družina osvojila veliku nagradu BRAMS-a, »Hamlet« Luisa Bunuela, »Sretni princ« Oscara Wildea, »Događaj u mjestu Goga« Slavka Gruma i »Macbeth« Williama Shakespearea.</p>
<p>Pinkleci se od samih početaka bave istraživačkim teatrom emitativnog modela, propitujući odnose komunikativnih kodova i simbola između gledatelja i izvođača, na iskustvima vodećih europskih i svjetskih autora i skupina od kraja 70-ih godina do danas kao što su Robert Wilson, Jan Fabre, Pina Baush, Rosas, DV8, Kantor, Josef Nadj i drugi. </p>
<p>Istodobno bavi se i lutkarstvom u predstavama za djecu, iskušavajući razne vrste i tehnike kako vođenja, tako i izrade lutaka.</p>
<p>Od prve predstave »Algazy i Grummer« na tekst Danila Harmsa do danas Pinkleci su jednako kao »Daska« iz Siska, »Lero« iz Dubrovnika ili pak negdašnja »Kugla Glumište« iz Zagreba sinonim neinstitucionalnog kazališta u Hrvatskoj, njegove eksperimentalne, hibridne, domišljate i snažne kazališne ekspresije. </p>
<p>Od osnutka, šestog ožujka 1987. godine, život na sjeveru Hrvatske je za nekolicinu »postao potreba da se hipnotizira osjetljivost gledatelja, sužitelja, suvremenika«, kazao nam je za Vjesnik u povodu ove obljetnice Romano Bogdan, redatelj i njen umjetnički voditelj. </p>
<p>Pinkleci su u dvadeset godina ostavljali trag na nekim kazališnim festivalima, među kojima su Eurokaz, BRAMS u Beogradu, Dani satire, Dani teatra mladih u Mostaru, PUF u Puli, PIF u Zagrebu i Multikulturni tjednu u Mariboru. Budući da su se 2006. godine profesionalizirali, možemo pretpostaviti da ih čekaju još godine rada. </p>
<p>Tanja Novak</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Za kulturnu restauraciju 230.000 kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Ministarstvo kulture u ovoj će godini s 230.000 kuna financirati radove na sanaciji i restauraciji triju kulturnih i spomeničkih objekata u Šibeniku. Za uređenje pomorske tvrdjave svetog Nikole osigurano je 100.000 kuna, koliko je namijenjeno i za daljnje uređenje platoa na trgu »4 bunara«. Za restauraciju trifore na kući Blaće u povijesnoj jezgri grada, Ministarstvo je izdvojilo 30.000 kuna. Grad je dužan planirane zahvate na tim objektima obaviti u 2007. [J. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Ivici Kosteliću pobjegao mali globus za 32 boda </p>
<p>Bolji je od Ivice u slalomu bio tek Benjamin Raich, no niti to nije bilo dovoljno da se prestigne Svindal. Malo bolji spust ili još bolji slalom vodili su Ivicu do vrha... </p>
<p>KVITFJELL</p>
<p> – Malo je nedostajalo pa da Ivica Kostelić prebriše sve loše rezultate posljednjih tjedana. Samo 32 boda i malo metara kvitfjellske staze nedostajalo je da hrvatski skijaš uzme mali Kristalni globus u kombinaciji. No, prepreka zvana Aksel Lund Svindal ostala je nepremostiva... </p>
<p>Posljednju je superkombinaciju na domaćem terenu Svindal maksimalno pametno iskoristio. Prvo je Berthod otpao iz igre nakon najlošijeg slaloma kojeg je odvozio u posljednja dva mjeseca, dok je Ivici Kosteliću nedostajalo još samo malo brzine (kako u spustu, tako možda i u slalomu). U takvom je okruženju Svindal ostao pribran i stabilan do kraja. U spustu je bio tradicionalno dobar, a u slalomu oprezan. U konačnici je bio osamnaest stotinki brži od Ivice, što je bilo sasvim dovoljno da zadrži i poveća prethodnu prednost od 22 boda u ukupnom redoslijedu ove discipline. Drugi je, ipak, završio Berthod, a s još dva boda manje Ivica je završio kao treći »kombinatorac«.</p>
<p>Prvi je dio kombinacije (spust) Ivica solidno odradio, jer je Svindal bježao nešto više od sekunde, Bethod je bio mikroskopski brži, a uz sve je Kostelić imao idealnu startnu poziciju za slalom (drugi po redu). Takvu je situaciju hrvatski skijaš iskoristio u nastavku dana u Kvitfjellu, ali nedovoljno. U slalomu je brži bio tek Benjamin Raich (istina prilično: osamdeset stotinki), a Svindal se u svemu snašao, pa je tijekom slaloma pametno sačuvao prednost. </p>
<p>Za ukupnu pobjedu Ivica je od Svindala trebao biti bolji barem za dva mjesta, no na kraju je završio kao četvrti, a Svindal treći... </p>
<p>Unatoč svemu, Ivica je nakon crnih tjedana i slalomskih ispadanja imao uspješan dan na stazi i zaslužuje čestitke što je iz trenutačno najpolivalentnijeg skijaša (Svindala) izvukao najbolje. Nekoliko bodova (32), malo bolji nastup u obje discipline i kvalitetan suparnik kao što je Norvežanin ipak su u ovom trenutku bili previše. </p>
<p>»Šteta, bio sam blizu. Ako ništa drugo dokazao sam da mogu, iako nikad nisam ni sumnjao. Čestitke Svindalu, ipak je on uz Raicha u ovom trenutku najbolji svjetski skijaš«, rekao je nakon utrke Ivica, kojeg još čeka završnica u Lenzerheideu.</p>
<p>U krugu skijaša koji su uzeli bodove ugurao se i Natko Zrnčić-Dim (29. mjesto), te je tako upotpunio uspješan hrvatski skijaški dan na sjeveru Europe. </p>
<p>ukupno: 1. Raich (Aut) 2:21.22, 2. Zurbriggen (Švi) +1.41, 3. Svindal (Nor) +1.56, 4. Kostelić (Hrv) +1.74, 5. Fill (Ita) +1.92... 29. Zrnčić-Dim (Hrv) +6.30...</p>
<p>spust: 1. Cuche (Švi) 1:29.89, 2. Miller (SAD) +0.14, 3. Scheiber (Aut) +0.18..., 9. Svindal (Nor) +0.57... 28. Berthod (Švi) +1.65, 29. Kostelić (Hrv) +1.68...</p>
<p>konačni redoslijed, kombinacija: 1. Svindal (Nor) 232, 2. Berthod (Švi) 202, 3. Kostelić (Hrv) 200, 4. Raich (Aut) 166...</p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. Raich (Aut) 1045, 2. Svindal (Nor) 928... Kostelić (Hrv) 322... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>U svojoj glavi nikad nisam ni otišla iz tenisa </p>
<p>Ovo je prva pobjeda Lučić u glavnom turniru nakon četiri godine i osam mjeseci </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Mirjana Lučić 25. će rođendan proslaviti na teniskom terenu igrajući dvoboj drugoga kola protiv Ruskinje Ane Čakvetadze. S pozivnicom organizatora u Indian Wellsu je prošla prvo kolo, što je bila njezina prva pobjeda u glavnom ždrijebu WTA turnira nakon četiri godine i osam mjeseci. </p>
<p>Objektivno, teško će preko osme nositeljice Čakvetadze, no svaki je meč bez obzira na ishod dobrodošao za Lučić, koja se prepuna samopouzdanja vratila na teniske terene. Njihov je dvoboj peti po redu na terenu broj dva, gdje program počinje u 2 sata. </p>
<p>»Ovo nije nikakav eksperiment, u svojoj glavi nikad nisam ni otišla iz tenisa. Potpuno sam unutra nakon nevjerojatno teških vremena. Plakala sam više dana nego što možete zamisliti. No, sada je sve to iza mene, samo gledam naprijed i razmišljam kako što bolje odigrati«, rekla je Lučić. </p>
<p>Svjesna kako joj je potreban kontinuitet nastupa, ne trči za rezultatom, već za što većim brojem mečeva u ovoj sezoni, kako bi u 2008. mogla biti ravnopravna s konkurencijom. Trenersko pitanje je riješila prije dva i pol mjeseca, kad je dogovorila suradnju s Ivanom Berošom, a i neki sponzori su »uletjeli« u priču, pa je Lučić i s te strane smirena. </p>
<p>»Svaki dan osjećam napredak i jako sam pozitivna. Na tome radim s trenerom. Najvažnije je da igram bolje nego u Memphisu, a sigurno će trebati još vremena da se riješim padova koncentracije«, priznaje Lučić. </p>
<p>Prolaz u 2. kolo Mirjani donosi 25 bodova i 4300 američkih dolara, što znači da će na novoj WTA ljestvici biti oko 500. mjesta. A tek je jedan nastup u glavnom turniru iza nje. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Redsi« u strahu od Koemana </p>
<p>Trener PSV-a u posljednje je dvije sezone izbacio tri engleska kluba </p>
<p>ATENA</p>
<p> – Završetak ždrijeba četvrtfinala Lige prvaka s najvećim su zadovoljstvom dočekali Englezi, kojima je ostala otvorena mogućnost da imaju čak tri svoja kluba među najbolja četiri u Europi ove sezone. Kad je već Arsenal porazom protiv PSV-a »sabotirao« prvotni plan da sva četiri engleska kluba zaigraju u četvrtfinalu najjačega klupskog natjecanja na Starom kontinentu, Otočani su izvukli »plan B« - tri kluba u polufinalu. Prvi je preduvjet ispunjen, ždrijeb nije »dozvolio« međusobni obračun engleskih momčadi, a za ostalo će se morati pobrinuti Manchester United, Chelsea i Liverpool na terenu.</p>
<p>Novi dvoboj Liverpoola i Chelseaja?</p>
<p>Liverpool u dvoboj protiv PSV-a sigurno ulazi kao favorit, ali ono što nikako ne zvuči dobro za »redse« je podatak da je trener nizozemskoga kluba Ronald Koeman u prošloj i ovoj sezoni izbacio tri engleska kluba. Da ima »nešto protiv« Engleza najavio je lani s Benficom, kad je najprije stao na put Manchesteru, a nakon toga upravo Liverpoolu. Ovaj je tjedan, pak, popis engleskih »žrtava« proširio Arsenalom. Liverpool i PSV su, podsjetimo, ove sezone igrali međusobno u skupini, na Anfieldu su slavili »redsi« s 2-0, dok je u Nizozemskoj bilo 0-0. </p>
<p>Chelsea će protiv Valencije također biti u ulozi favorita, a ukoliko dva engleska kluba budu uspješna, u polufinalu bismo mogli gledati »reprizu« polufinala iz 2005. Liverpool tada je ušao u finale i kasnije postao europski prvak, ali odlučujući pogodak Luisa Garcije i pitanje je li lopta prešla crtu i danas je tema razgovora i uzrok netrpeljivosti između dva kluba. Jose Mourinho, pak, želi uzvratiti Rafaelu Benitezu, ali, ponavljamo, oba kluba prije toga moraju obaviti nimalo lagan posao u četvrtfinalu. </p>
<p>Manchester i Roma prvi put</p>
<p>Manchester United će put do polufinala loviti preko Rome, možda i najvećeg iznenađenja osmine finala. Rimski je klub izbacio Lyon, kojeg su mnogi vidjeli na tronu ove sezone. No, Mancinijev »bicikl« provozao je francuske prvake, a Talijane dovezao do Manchestera. Vodeći klub engleske lige želi ponoviti finale iz 1999., ali Alex Ferguson je svjestan opasnosti s Apenina. </p>
<p>»Poštujemo Romin rezultat protiv Lyona. Nikad dosad nismo igrali s Romom i to me čini posebno sretnim, jer volim nove izazove«, poručio je strateg »crvenih vragova«. </p>
<p>Pobjednik ovog dvoboja u polufinalu će na boljeg iz ogleda Bayerna i Milana. Obje momčadi u svojim prvenstvima igraju daleko od pravih mogućnosti i Liga prvaka im je prilika za spašavanje sezone. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Arsenal do kraja sezone bez Henryja</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Engleski nogometni prvoligaš Arsenal do kraja će sezone biti lišen usluga svoga kapetana Thierryja Henryja koji je u uzvratnom dvoboju osmine finala Lige prvaka protiv PSV-a iz Eindhoven ozlijedio trbušne mišiće, te prepone. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sammir od početka</p>
<p>»Nije bitno poznaje li Lončarević našu momčad. I drugi je znaju, ali im to nije dosta da bi nas zaustavili«, kaže Ivanković </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Brazilac Sammir najvjerojatnije će dobiti prednost u odnosu na Darija Jerteca i Mihaela Mikića i u subotu protiv Osijeka (20.15 sati) zaigrati od prve minute. Tako je barem najavio Dinamov trener Branko Ivanković, pri čemu je još uvijek ostavio odškrinuta vrata mogućoj promjeni mišljenja. </p>
<p> »Sastav će otprilike biti onakav kao i u Varaždinu, s tom razlikom što će Sammir početi utakmicu. Zapravo, reći ću da je najbliži početnom sastavu. Još je protiv Rijeke pokazao da na njega možemo ozbiljno računati. Nije jednostavno prilagoditi se posve novoj sredini, europskom načinu igranja, ali ugodno sam iznenađen brzinom kojom mu to uspijeva. Ovdje je tek oko dva mjeseca, a to je prekratko razdoblje za prilagodbu, pogotovo za 19-godišnjeg mladića. Ali, on je igrač budućnosti i sigurno će dobiti svoju priliku«, istaknuo je Ivanković. </p>
<p> Od prve bi minute, shodno trenerovim riječima, trebali istrčati: Lončarić - Ćorluka, Drpić, Schildenfeld, Čale - Mamić, Vukojević; Sammir, Vugrinec, Modrić - Eduardo. U takvoj bi »križaljci«, dakle, Jertec trebao uskočiti s klupe, a Mikić valjda - ostati na klupi. I sam je Dinamov trener nedavno naglasio da će protiv Osijeka sigurno zaigrati i Jertec i Sammir... Mikića nije spomenuo. Sva trojica, dakle, konkuriraju za desnu stranu veznoga reda, jedinu još »otvorenu« poziciju u momčadi. </p>
<p> »Osijek je često znao biti vrlo neugodan i fatalan za Dinamo«, oprezno je provukao maksimirski trener, iako zapravo baš i nije u pravu. Barem što se tiče maksimirskih utakmica. U cijeloj je povijesti Osijek ondje slavio samo dvaput. </p>
<p> Osijekova bi prednost mogla biti i to što ga s klupe predvodi Ilija Lončarević, koji je odradio već tri trenerska mandata u Dinamu i vrlo dobro poznaje maksimirsku momčad. </p>
<p> »Upravo je Lončarević njihova najveća zvijezda. Ali, nije toliko bitno poznaje li on našu momčad ili ne. Pa, i drugi treneri je poznaju, ali im to nije dovoljno da bi eliminirali ono što mi imamo«, zaključio je Ivanković.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Unicaja blizu četvrtfinala </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tau Ceramica, Panathinaikos, Barcelona i CSKA kolo prije kraja drugog dijela košarkaške Eurolige osigurali su plasman u četvrtfinale. Sljedeći tjedan doznat ćemo i ostala imena. Pobjedom u Trevisu veliki je korak prema četvrtfinalu napravila Unicaja koja pred sobom još ima moskovski Dinamo u zadnjem kolu. U skupini E odlučivat će se između Joventuta i Olympiacosa, a Maccabi ima teško gostovanje u Pau, prvenstveno zbog loše forme kroz cijelu sezonu. Redoslijed, skupina D: TAU CERAMICA 4-0, Maccabi 2-2, Pau Orthez i Lottomatica 1-3; skupina E: CSKA 4-0, Olympiacos 2-2, Joventut i Partizan 1-3; skupina F: PANATHINAIKOS 4-0, BARCELONA 3-1, Prokom 1-3, Efes Pilsen 0-4; skupina G: Unicaja i Dinamo 3-1, Benetton 2-2, Aris 0-4. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi »uzaludni« put Cibone u Beograd </p>
<p>Zagreb je u naletu forme, no protiv Hemofarma će im trebati još više za pobjedu... </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tri kola prije kraja borba za pozicije prije doigravanja regionalne lige postaje sve zanimljivija. Partizan, Cibona i Železnik najbliži su »vrhovnom cilju« - prvom mjestu, a ove će subote upravo Železnik i Cibona igrati međusobno u Beogradu. Za Cibonu je ovo novo zahtjevno gostovanje (kao protiv Crvene zvezde prije dva tjedna), jer je situacija u klubu i dalje protkana mnogim ozljedama... </p>
<p>»Imamo sedam zdravih i dva upitna, pa će putovati i Vrbanc da popuni broj. Wisniewskom je stanje s okom bolje, pa će vjerojatno igrati, dok Warren nije trenirao posljednjih dana«, kaže trener Anzulović. </p>
<p>Osokoljeni visokom pobjedom protiv Svjetlosti u domaćem prvenstvu, košarkaši Zagreba dočekat će Hemofarm u Trnskom. Najveća je želja trenera Zagreba Zdravka Radulovića da se nitko ne ozlijedi. Hemofarm je favorit, no daleko od toga da, ponove li dobru pucačku večer Zagrebovi strijelci, »mravi« nemaju izgleda. Geoplin Slovan, uz Split najslabija momčad regionalnog natjecanja, trebao bi postati »žrtva« Zadra, koji još uvijek sanja Uleb kup. [K. Đ./S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ademar u polufinalu Kupa kralja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U polufinalu španjolskoga Kupa kralja igrat će rukometaši Ademara iz Leona (polufinalni suparnici Croatia osiguranja u Kupu pobjednika kupova) protiv Algecirasa, dok u drugom polufinalu igraju Barcelona i Aragon.</p>
<p>»Voljeli bismo u Kupu kralja napraviti što više, pitanje je samo hoće li nam se 'otvoriti'«, govorio je prije dva dana hrvatski reprezentativni vratar Mirko Alilović, koji brani boje Ademar Leona. </p>
<p>Želja mu se i ispunila, jer su favoriti ostali u četvrtfinalu. Prvo je Ademar s 40-38 nakon produžetka nadigrao Valladolid, a nakon toga je Algeciras s 30-25 iznenađujuće pobijedio Portland San Antonio s našim Ivanom Balićem (pet pogodaka) i Davorom Dominikovićem (jedan gol). Venio Losert je, pak, za svoju Barcelonu obranio 17 lopti protiv Ciudad Reala i uz dva pogotka Igora Vorija izbacio Ciudad Real s 32-26. Džomba je za Ciudad Real zabio tri pogotka, a Metličić dva. [I. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Šest hrvatskih boksača u finalu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pobjedama u polufinalnim mečevima 2. međunarodnog EABA A turnira, Memorijalnog turnira »Zlatko Hrbić« šestorica hrvatskih boraca osigurala su finalni nastup. Protivnik Marija Šivolije u katogoriji do 81 kg, Irac Egan ozlijedio je šaku u polufinalnom nastupu, pa Šivolija već ima osigurano zlato. U finale su se plasirali i Mirsad Ahmeti (do 54 kg), Boris Katalinić (do 64 kg), Sanjin Pol Vrgoč (do 75 kg), te Vedran Đipalo i Ivica Bačurin (do 91 kg). Borna Katalinić (do 69 kg) izgubio je od Francuza Noela, no odličan meč odradio je Sanjin Pol Vrgoč. Marijo Šivolija do posljednje je sekunde dostizao rezultat protiv Čeha Novotnya, ali su suci nakon 21-21 odlučili u njegovu korist. Aktualni nositelj europske bornce Mirsad Ahmeti slavio je protiv ruskog predstavnika, dok je Đipalo već u 2. rundi na pod poslao Čeha Lukaša. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sudakova pred pobjedom</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – U pretposljednjem, 8. kolu velemajstorskog turnira »Cvijet Mediterana« Ruskinja Irina Sudakova je pobjedom nad Borkom Frančišković praktično osigurala konačan trijumf. Naime, njezina najveća suparnica Ekvadorka Matha Fierro Baqero izgubila je od Rumunjke Carmen Voicu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Europa se okreće obnovljivoj energiji</p>
<p>Emisija ugljičnog dioksida bit će smanjena za dvadeset posto</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Europski je obvezujući cilj dvadesetpostotni udjel obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije do 2020. godine. To je zaključak prvog ovogodišnjem summita Europske unije koji je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso nazvao povijesnim. »Vrlo sam sretna i zadovoljna što su europske države postigle dogovor o energiji. To otvara vrata europskoj suradnji koja jamči budućnost«, rekla je Angela Merkel na kraju summita u Bruxellesu.</p>
<p>Emisija ugljičnog dioksida koji je glavni osumnjičenik za globalno zatopljenje bit će smanjena u Europi za dvadeset posto. </p>
<p>Do tog zaključka nije bilo teško doći, ali je mnogo problematičniji cilj o dvadesetpostotnom udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije.</p>
<p> Za vrijeme zajedničke večere europskih lidera u četvrtak navečer nije postignut sporazum, a Angela Merkel je zaključujući prvu rundu pregovora rekla kako europskim liderima ostaje malo sati spavanja i ponovni pokušaj dogovaranja. U petak, tijekom jutra dogovor je postignut, pa je Barroso mogao ustvrditi da se radi o vrlo uspješnom summitu. </p>
<p>No, ostaje još mnogo posla jer će trebati uzimati u obzir energetske specifičnosti svake zemlje, i bit će potrebno još mnogo usuglašavanja. </p>
<p> Zaključak je summita da Europa mora, kada je riječ o energiji i globalnom zatopljenju, odigrati pionirsku ulogu. »Ciljevi vezani u veće korištenje obnovljivih izvora energije moraju biti jasno postavljeni i oko toga ne smije biti nikakve dileme«, rekla je Angela Merkel, njemačka kancelarka koja trenutačno predsjeda Europskom unijom. Za poštenu raspodjelu obveza posebno su se zauzele nove članice Unije. </p>
<p>Pozornost europskih lidera bila je usmjerena velikim dijelom i na događaj koji tek slijedi, izvanredni summit u Berlinu koji će se održati 24. i 25. ožujka. Na njemu će europski lideri obilježiti 50. godišnjicu Rimskih ugovora, a bit će to i svojevrsna »inventura« dokle se stiglo i što su prioriteti ujedinjene Europe. Iako ni Merkel ni Barroso nisu iznijeli detalje o dogovoru vezanom uz rezoluciju koja će biti usvojena u Berlinu, ipak su naglasili kako se nadaju da će se europske države uskoro dogovoriti i o ključnim dokumentima i reformama koje očekuju Uniju. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hillary Clinton s više od milijardu dolara juriša na Bijelu kuću</p>
<p>Najvažniji atributi modernog američkog političara su komunikativnost i magnetizam za donatorske dolare. Ideje i programi su na trećemu mjestu</p>
<p>Ne treba se zavaravati: onaj tko skupi najviše novaca u izbornoj kampanji ima najviše izgleda biti novi stanovnik Bijele kuće. Amerikanci sve više govore: »Novac je majčino mlijeko politike!« No, tu su i mediji, iako opet preko novaca. </p>
<p>Jer, samo onaj tko bude imao dovoljno dolara moći će platiti skupe reklame. Cijela stranica u New York Timesu košta između 60.000 i 100.000 dolara, dok se za 20 do 60 sekundi u udarnim terminima američkih televizijskih mreža plaćaju stotine tisuća dolara. U tom političkom ambijentu, bez obzira na veličinu ideje i želje da mijenja politički krajolik, u Americi ne može sudjelovati svatko. Ovdje, više nego drugdje, kao da važi pravilo da političari moraju najprije postati bogati, pa tek potom ići u tu avanturu.</p>
<p>Kampanja za novog predsjednika SAD-a počela je vrlo rano, već na samom početku 2007. godine. Na samom startu, ona je sudar političkih divova: od Hillary Clinton, Rudyja Giulianija, Johna McCaina do Baracka Obame i Johna Edwardsa. U njoj već otpadaju »politički akademici«, neki od najiskusnijih senatora pod Capitol Hillom, poput Joe Bidena i Christophera Dodda, na strani demokrata. Dokazuje se da će preživjeti samo oni, koji su medijski atraktivni i samoodrživi. Čije ime do sada nije uspjelo postati politčkim brandom, za instant upotrebu među gladnim medijskim potrošačima, taj više kao da nema izgleda. Jedino ga neka »dobra afera« može izvući. Priča može biti i bizarna, ali ne prejaka da bi ga svojom negativnošću politički pogubila. Primjera je naravno bezbroj. </p>
<p>Najvažniji atributi modernog američkog političara su komunikativnost (često jednostavna pučka retorika, koju u slučaju Busha uspoređuju s kaubojima i Johnom Wayneom) i magnetizam za donatorske dolare. Ideje i programi su na trećemu mjestu. Medijska izdržljivost, tipa bivšeg predsjednika Clintona, na razne afere također je postala »standard«. Političar koji ne može preživjeti medijske podvale i namještaljke iz protivničkog tabora, poput Johna Kerryja 2004. godine, 100 posto gubi izbore.</p>
<p>Financiranje političkih kandidata u Americi strogo je regulirano zakonima koji su donekle reformirani prije tri godine. To, naravno, ne znači, da se političari i javnost i u Americi ne porječkaju zbog proklamirane transparentnosti u strahu od obične korupcije. Borba se stalno vodi između »specijalnih« i »javnih« interesa, ali ipak u potpuno otvorenoj, civiliziranoj političkoj areni. U njoj je glavni »suveren« - pravo na slobodni govor (First Amandment). Moguće zadrške u političkoj retorici se odnose na »autocenzuru« da se ne bi izrekao neki »politički boomerang«, koji se vraća izravno u čelo neopreznog govornika, ili na zabranu vrijeđanja, diskriminaciju i svaku netolerantnost.</p>
<p>Rastući utjecaj novca, kao svojevrsna politička inflacija, očit je u Americi nakon izbora 2000. godine na kojima je G. W. Bush svladao Al Gorea: svi predsjednički kandidati prije sedam godina potrošili su »samo« 607 milijuna dolara. Gore i Bush su još dobili iz držvne blagajne po 67 milijuna dolara; ostatak od nekliko stotina milijuna, kandidati su skupili sami na brojnim gala ručkovima, večerama, prijateljskim kafe čajankama i raznim političkim »aukcijama« skupljanja novaca, koliko im je to zakon i vlastiti talenat omogućio.</p>
<p>Nekoliko stotina kandidata za Kongres (435 zastupnika i 100 senatora) te je 2000. godine potrošilo, međutim, »samo« oko milijardu dolara. Prosječni senatski kandidat, te godine, za dobivanje ili obnovu mandata, »morao« je utrošiti oko 7,4 milijuna dolara. Biti kongresnik je skoro 10 puta jeftinije, nego biti senator: prosječna kampanja pobjednika u Zastupničkom domu je 2000. godine koštala 849.000 dolara. Ti se podaci mogu naći u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu (Library of US Congress). Već na izborima 2006. godine, zastupnici i senatori trebali su bar nekoliko puta više novca, nego prije šest godina, u skladu s rastom nekoliko parametara: godišnjim proračunom vlade, priznatom inflacijom i na koncu proračunskim deficitom u SAD-u.</p>
<p>Ono što već odavno ponajviše određuje obaranje gornjih granica u skupljanju novaca za političke kampanje u Americi (only the sky is limit - samo je nebo granica, op. aut.) sudska je odluka iz 1976. godine (Buckley v. Valeo - The U.S. Supreme Court). Tada je Vrhovni sud ukinuo limite kojima bi se moglo ograničiti kampanje, političke partije ili interesne skupine u trošenju novaca - kako bi uspješno komunicirali s glasačima.</p>
<p>Može se, dakle, potrošiti novca koliko se može skupiti samo da bi kandidati »dostavili« svoju poruku biračima.</p>
<p>Premašit će se svi novčani rekordi</p>
<p>Kad je novac u pitanju, sve su pretpostavke da će kampanja 2008. godine premašiti sve rekorde. Samo će preduzeće zvano »Hillary Clinton '08«, kažu, skupiti više od milijarde dolara. Dosadašnji rekorder, predsjednik Bush, s više od 500 milijuna za kampanju 2004., odlazi u »povjesni muzej«. Kandidati za bilo koju političku fotelju u Americi mogu se financirati iz četiriju izvora: iz donacija građana, iz sredstava političkih stranaka, od intersnih skupina koje lobiraju i djeluju posredstvom akcijskih političkih komiteta (political action committees) te iz vlastitih i obiteljskih izvora. Peti izvor, tzv. javni fondovi (public funds), također su dostupni za neke izbore, osobito nakon predsjedničkih izbora, poslije ere Richarda Nixona, sedamdesetih godina prošlog stoljeća.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Busha dočekali prosvjedi</p>
<p>U anketi u 18 latinoameričkih zemalja, Chavez i Bush su, podjednako, dobili podršku samo po 39 posto ispitanika</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Uoči posjeta Latinskoj Americi amerčkog predsjednika Georgea Busha, bilo je jasno da će biti teško ignorirati karizmatičnog i na cijelom kontinetu politički aktivnog Huga Chaveza. </p>
<p>Dok je šef Bijele kuće boravio u Urugvaju, Chavez je u petak bio jedan od vodećih prosvjednika u velikoj protestnoj povorci u Buenos Airesu. Sudeći po onome što se vidjelo u Sao Paolu, gdje je više od 20.000 ljudi prosvjedovalo, već na prvom koraku Busheve turneje, američkom predsjedniku nije bilo nimalo lako niti u Brazilu. Chaveza se zato u Washingtonu ovih dana potpuno ignorira.</p>
<p>Cijeli posjet ipak kao da protječe u Chavezovoj sjenci. Venezuelanski predsjednik u crvenoj košulji ovih je dana Busha nazvao kraljem lažljivaca«. No, jedna anketa provedena u 18 zemalja Latinske Amerike kojom je obuhvaćeno 20.000 ljudi pokazuje da su Chavez i Bush jednako nepopularni: za njih se izjasnilo, podjednako, samo 39 posto ispitanika. </p>
<p>Idućeg tjedna Bush će boraviti u Kolumbiji i Gvatemali. To bi trebao biti lakši dio puta, jer se američki predsjednik sastaje s konzervativnim i ideološki bliskim šefovima država. U Meksiku bi pak moglo biti gusto. Susret sa predsjednikom Felipeom Calderonom bit će se na poluotoku Yukatan, kako bi se izbjegli masovni prosvjedi u Mexico Cityju. Američki predsjednik ovu turneju nije mogao nikako odgoditi: Njemu se već dugo prigovara, da je zbog rata protiv terorizma te prioriteta u Perzijskom zaljevu zapostavio tradicionalno važno južnoameričko područje. Dok je Bijele kuća u posljednjih pet godina bila okupirana navedenim prioritetima, Latinska Amerika se prilično »kubanizirala«. </p>
<p>Sada problem ne predstavlja samo odlazeći Fidel Castro, već i državnici u Boliviji, Čileu, Venezueli, Argentini, Urugvaju i Brazilu. Bush će zato trebati i nešto više od puke retorike. Prema prvim izvješćima, američki predsjednik je pokazao »relativno skromne namjere« u borbi protiv regionalnog siromaštva. Najavljen je plan da se u to područje pošalju američki medicinski vojni timovi.</p>
<p>Poput Afrike, ovaj dio svijeta ostaje u bijedi, bez obzira na veliko rudno bogastvo. No, Južna Amerika je i priča o relativnom gospodarskom uspjehu, zahvaljući prije ostalih Brazilu. S» umjerenim ljevičarem«, predsjednikom Ignaciom Lulom da Silvom, Bush već razgovarao o tome da Brazil i SAD zajednički započnu proizvodnju etanola iz šećerne trske. To će, kako se najavljuje, ojačati gospodarstvo Južne Amerike. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ciparski Grci srušili zid razgraničenja</p>
<p>Ciparski su Grci u zoru u petak srušili betonski zid u središtu Nikozije, kojim je taj grad više od tri desetljeća bio podijeljen na grčko-ciparski i tursko-ciparski dio. Mnogi su građani s oduševljenjem nahrupili u ulicu Ledra; pokušali su uzeti komadiće zida za uspomenu, ali su ih snage sigurnosti rastjerale. Ubrzo zatim, ruševine su očišćene i odvezene kamionima; policija je podigla prepreke od metala, a kontrolu nad tim područjem preuzele su jake policijske snage. S druge strane srušenoga zida prostire se pedesetak metara tzv. ničije zemlje pod nadzorom UN-a, te kontrolne točke pod nadzorom vojske turskih Ciprana, odnosno međunarodno nepriznate Turske Republike Sjeverni Cipar (TRNC). Jedino Turska priznaje politički entitet sjevernoga tzv. turskoga dijela Cipra na kojemu je, uz lokalne snage, razmješteno oko 35.000 pripadnika turske vojske. Tassos Papadopoulos, predsjednik međunarodno priznate Republike Cipar (južnoga grčkoga dijela), koja je od 2004. punopravna članica EU-a, potvrdio je u Bruxellesu da su s grčke strane zida srušene kontrolne točke. »Vidjet ćemo sada hoće li se povući turske trupe, odnosno hoće li biti otvoren prolaz. Jer ako se trupe ne povuku neće moći biti otvoren prolaz«, upozorio je Papadopoulos koji u Bruxellesu sudjeluje na europskom sastanku na vrhu. </p>
<p>Diplomatski izvori na Cipru i u Bruxellesu procjenjuju da će trebati barem četiri do pet tjedana prije nego se normalizira komunikacija ulicom Ledra, koju je donedavno dijelila »Zelena linija«. Rušenje tzv. drugoga berlinskoga zida, koji je još 1974. podijelio otok, mnogi ocjenjuju korakom prema konačnom ujedinjavanju Cipra i potpunoj suradnji tamošnje grčke i turske zajednice. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Doba ekoloških kuća</p>
<p>Ponašati se ekološki danas znači živjeti prema pravilima očuvanja okoliša, pri čemu važnu ulogu imaju tzv. štedljive i zdrave kuće</p>
<p>Iako i dalje sajmovi namještaja i unutrašnjeg uređenja privlače najviše posjetitelja, salon Ecobatir, koji je prošloga mjeseca održan u francuskom gradu Lyonu, pokazao je da je gradnja ekoloških kuća i stambenih naselja, te sva oprema potrebna za ostvarenje tzv. ekološke stanogradnje u središtu pozornosti sve više ljudi. I u nas postoji projekt energetski-ekološki osviještenog graditeljstva kojem je cilj izgraditi dobro izolirane kuće kako se ne bi gubila toplina, smanjiti troškove i utrošak energije dobrim smještanjem zgrada u odnosu prema stranama svijeta, te povećavanjem efikasnosti termoenergetskog sustava. U sklopu toga razvijen je i projekt tzv. pasivne kuće, koja podržava načelo održiva razvoja. </p>
<p>No proći će još neko vrijeme dok se i u nas ne sagradi stambeno naselje poput britanskog BedZeda (ili Beddington Zero Energy Development), koje već pet godina postoji nedaleko od Beddingtona. Projekt arhitekta Bila Dunstera sastoji se od 82 zgrade i 17 samostojećih stambenih objekata, a osniva se na nekoliko ključnih zamisli. Prije svega one da se u njemu koristi samo energija dobivena iz obnovljivih sredstava, pa je postavljeno 777 četvornih metara solarnih ćelija i još neki sustavi za zagrijavanje i rasvjetu. Nadalje, u gradnji su korišteni samo vrhunskih materijali, i to nabavljeni u radijusu od oko 50 kilometara od gradilišta, kako bi se uštedjelo na troškovima prijevoza. Osim toga, zapošljavani su samo vrsni majstori. Sve zgrade imaju prozore prema jugu kako bi se iskoristila Sunčeva toplina te su odlično termički izolirane, a sva se kišnica skuplja i koristi. Postoji ograničen broj parkirališnih mjesta za automobile, pa se potiče tzv. prijateljski prijevoz, kao i korištenje električnih i LPG vozila umjesto benzinaca i dizelaša. Već nakon nekoliko godina postojanja, ustanovljeno je da se u tom naselju troši manje energije za grijanje (čak 88 posto!), potrošnja tople vode smanjena je za 57 posto, a električne energije troši se 25 posto manje nego u ostalim dijelovima Velike Britanije. Ideja ekološke stambene gradnje širi se u svim razvijenim zemljama pa se, primjerice, u francuskoj pokrajini Bretanji gradi naselje sa 40 biokuća, a u Lillu će do 2008. biti sagrađena ekočetvrt za 10.000 stanovnika, iako se mnogi francuski stručnjaci žale što njihova zemlja relativno zaostaje u energetski štedljivoj gradnji za Švicarskom, Britanijom ili Njemačkom. No što bi onda rekli njihove kolege u zemljama u kojima je takva gradnja na papiru?! Bilo kako bilo, ekološki korektna i energetski štedljiva stanogradnja budućnost je razvijena svijeta, iako su joj troškovi inicijalno viši, što se odražava i na cijenu »kvadrata« koji je za nekoliko stotina eura skuplji. I mali korak, kakve mogu napraviti savjesni pojedinci, može značiti mnogo, pa je to ideja vodilja tog zanimljivog pokreta u graditeljstvu.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hodanjem do manje sala</p>
<p>Osim što mišići izgledaju mnogo bolje od sala koje visi na sve strane, oni donose i drugu veliku korist - veću potrošnju kalorija</p>
<p>Mnogi govore o izgorenim i potrošenim kalorijama nerazumijevajući na što se to odnosi. O malo čemu ima toliko izmišljotina i slobodnih interpretacija kao o potrošnji energije. Ništa nećete potrošiti pareći se u sauni, sjedeći za računalom, gledajući televiziju ili stavljajući elektrostimulatore oko pasa. Što više pojedete, to ste više energije unijeli u organizam. Ako se ta energija ne potroši odgovarajućom vrstom aktivnosti, pretvorit će se u salo. Zvuči krajnje jednostavno, no ta jednadžba većini ljudi predstavlja nepremostiv problem. Mjerna jedinica za energiju je kilokalorija (kcal), a to je energija neophodna da se temperatura litre vode podigne sa 14 na 15 stupnjeva Celzija.</p>
<p>Znanstvenici sa Sveučilišta Utah proveli su zanimljiva istraživanja. Pokus je uključivao debelu i mršavu skupinu dragovoljaca kojima su ispod odjeće postavili senzore kako bi izmjerili razinu njihove prirodne aktivnosti. Došli su do zaključka da su mršavi mnogo aktivniji. Debljina usporava pa se može izračunati koliko svaki suvišni kilogram usporava sve vaše aktivnosti. Da biste učinkovito skinuli pola kilograma sala, morali biste hodati 12 sati bez prestanka, pod uvjetom da je brzina hodanja takva da trošite oko 300 kalorija na sat. Ljudi ne shvaćaju da se kilogrami lako dobivaju, a teško troše. Zato uspijevaju u mršavljenju samo najuporniji.</p>
<p>Sigurno ste primijetili sretnike koji kalorije troše gotovo jednako kako ih i unose u organizam, te koji u društvu nisu opterećeni time jedu li masne umake, sireve ili slastice. Oni imaju brži metabolizam i mogu se smijati ostalima koji broje svaku šnitu kruha. Philip Goglia, nutricionist iz Los Angelesa i autor knjige »Ubrzaj metabolizam«, rekao je da prosječna osoba nema veliki utjecaj na metabolizam i da se vanjskim djelovanjem on može ubrzati najviše desetak posto. To je moguće osmišljenim zahvatima u promjeni načina prehrane. Budući da se kalorije troše isključivo radom mišića, što više mišića imate, veća je površina za proces sagorijevanja energije. U knjizi »Metabolički tip prehrane« dr. William Wolcott otkriva i opisuje tri tipa metabolizma. </p>
<p>Proteinski tip metabolizma traži proteine i vrlo brzo oksidira energiju. Često je gladan, voli slanu hranu i ne voli malomasni režim. Ima nisku toleranciju na slatko, često je umoran, letargičan i anksiozan. Nema problema s tjelesnom težinom. Karbo tip traži ugljikohidrate i u pravilu je spori oksidator energije. Ljudi koji pripadaju tom tipu imaju slabi apetit, visoku toleranciju na slatko i problem s tjelesnom težinom. Uglavnom je riječ o ovisnicima o kofeinu. Miješani tip je najčešći tip metabolizma koji nije ni spor ni brz. Karakteriziraju ga solidan apetit, izrazita želja za slatkim, umjereni umor i ponekad anksioznost. Ako ste proteinski tip trebali biste konzumirati proteinsku hranu (meso, sirevi, jaja), masti i ulja, osobito namirnice bogate purinom (pašteta, teleća jetra). Unos ugljikohidrata trebao bi biti nizak. Oni koji se ubrajaju u karbo tip trebali bi konzumirati namirnice bogate ugljikohidratima, a siromašne proteinima, mastima i uljima te s niskim sadržajem purina. Za miješani tip preporučuju se raznovrsne namirnice s dosta proteina, purina, masti, ulja, ali i ugljikohidrata, no tako da su odnosi izjednačeni. Tom je tipu najlakše udovoljiti, jer je to zapravo standardna prehrana.</p>
<p>Ako smo rekli da treba jesti prema tipu metabolizma koji posjedujete, više je nego jasno da tome treba prilagoditi i fizičku aktivnost. Lagano i ubrzano hodanje nisu isto jer prvo troši 280, a drugo 460 kcal na sat. Najviše troši cijepanje drva - 750 kcal/sat, a umjesto toga se preporučuje penjanje uz stube do osmog kata. Bolje od toga svakako je ići na Sljeme. Lagana vožnja biciklom troši 280 kcal, a ubrzana čak 560 kcal na sat. </p>
<p> Osim što mišići izgledaju mnogo bolje od sala koje visi na sve strane, oni donose i drugu veliku korist - veću potrošnju kalorija. Dodavanje samo pola kilograma nove mišićne mase automatski povlači veću dnevnu potrošnju - 50 kcal dnevno. Istodobno, pola kilograma sala ne donosi ništa osim problema. </p>
<p>Piše: dr. sc. Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Demistifikacija tabua</p>
<p>Problem u seksualnosti nikad nije izoliran, on je samo vrh ledene sante ispod koje se kriju različite druge nesuglasice partnera </p>
<p>Suočeni s vlastitom seksualnošću, mnogi se od nas često ne znaju nositi s njome. Posebice kada u seksualnom životu nastupe problemi potaknuti različitim psihogenim uzrocima. O tome smo porazgovarali s psihijatrom, dr. Goranom Arbanasom, koji je nedavno preveo knjigu »Ljudska seksualnost« autora Williama H. Mastersa, Virginije E. Johnson i Roberta C. Kolodnyja, u izdanju nakladničke kuće »Slap«. »Knjiga obuhvaća gotovo cjelovito područje ljudske seksualnosti, a pisali su je autori koji su vrhunski stručnjaci u području seksologije. Napisana je kao sveučilišni udžbenik i kao takva se preporučuje u Americi i u nas. Važna je jer se u njoj ne daje mišljenje autora, nego je sve potkrijepljeno znanstvenim istraživanjima. Pisana je pitko i lagano, a govori o širem pojmu seksualnosti. Enciklopedijska je po tome što u njoj doista svatko može naći odgovor na pitanje koje ga zanima«, kaže naš sugovornik. U knjizi su korišteni brojni primjeri iz života, što je čini još pristupačnijom.</p>
<p>Poput televizije ili nogometa, i seksualnost je, čini se, nešto o čemu svi rado govore. »To je općenito tema o kojoj se mnogo govori u šali, a malo ozbiljno, iako bi svi o tome željeli znati više«, kaže Arbanas. Kada je psihološki aspekt seksualnosti u pitanju, govorimo o onoj vezanoj uz ljubav i onoj koja s ljubavlju nema veze. Ljubav ima tri komponente – intimnost, odnosno bliskost dviju osoba; trajnost, odnosno našu spoznaju da ćemo s tom osobom biti i u dobru i u zlu; te žudnja, u koju zapravo ulazi taj seksualni dio. »Dakle, seksualnost i ljubav se preklapaju, ali nisu identični pojmovi«, objašnjava naš sugovornik i dodaje kako postoji i drugi psihološki aspekt seksualnosti, a on se vidi kroz niz seksualnih poremećaja uzrokovanih psihogenim uzrocima, a njihovi su glavni ‘okidači’ neslaganje, suparništvo ili problemi u vezi. »Taj se konflikt mora rješavati među partnerima, jer problem u seksualnosti nikad nije sam za sebe, on je samo vrh ledene sante ispod koje se kriju različite druge nesuglasice čijim će se rješavanjem onda riješiti i poremećaji u seksualnosti«, objašnjava Arbanas.</p>
<p>Do problema s kojima se suočavamo često dolazi zbog raznih mitova. »Jedan od najčešćih je taj što se muškarci često smatraju seksualnijima od žena. To međutim nije točno, jer su žene i u biološkom smislu seksualnije, i to iz dvaju razloga. Jedan je što imaju klitoris, organ koji je čisto seksualan, a koji muškarci nemaju, a drugi je njihova multiorgazmičnost, kojom muškarci također nisu ‘obdareni’«, kaže naš sugovornik. Drugi je čest primjer vezan uz starije ljude, jer postoji predrasuda da bi oni sami po sebi trebali biti aseksualni što, pokazuju istraživanja, nije točno.</p>
<p>Velik je problem i komunikacija. »Još je jedan od mitova o seksualnosti taj što često smatramo da će nam partner čitati misli i znati što bi nam trebao činiti, što je, dakako, nemoguće. Kao i u svemu, i tu postoje različiti ukusi. Što je jednome erogena zona, drugome može biti sasvim neosjetljiv dio tijela. Ako mi to partneru ne prenesemo otvoreno, verbalno ili neverbalno, mogu nastati problemi, a takva je komunikacija posebice važna ako se oni već jave«, kaže Arbanas i dodaje kako je uvijek bolje komunicirati verbalno, iako je to često mnogo teže, ali poruke su tako mnogo izravnije i jasnije, dok se one neverbalne katkada mogu i pogrešno shvatiti.</p>
<p>Na ljudsku seksualnost jako utječu i religiozna uvjerenja, koja su, prema našem sugovorniku, ponekad možda i pogrešna. »Nije sve što mi mislimo o religiji u njoj uvijek baš tako. U knjizi se zapravo potiče da kada kod nekog pacijenta postoje problemi u seksu uzrokovani nekim religijskim stajalištem, njegov terapeut stupi u kontakt i sa svećenikom zajednice. Samo mu svećenik tad naime može bolje pojasniti je li riječ o stvarnim religijskim postavkama ili su to samo pretpostavke vjernika. No, iz vlastitoga iskustva znam da mnogo ljudi seksualnost poistovjećuje s grijehom te smatraju da u takvu odnosu ne smiju uživati. No to nije vezano samo uz religijska nego i kulturološka shvaćanja, jer je u nas seksualnost općenito još nešto što se skriva iza zatvorenih vrata, nešto što je tabu«, pojašnjava Arbanas.</p>
<p>Iz svih tih razloga spolni je odgoj iznimno važan, jer se naše navike i stavovi formiraju u ranoj dobi. »Seksualnost treba demistificirati pa onda tu djeci neće više ništa biti tajnovito, nešto što se mora istraživati u strahu i tajnosti, čime onda dobiva i na privlačnosti. U tome smislu najbolji su pokazatelji u Nizozemskoj gdje je sve do nedavno seksualni odgoj u školama bio široko rasprostranjen i otvoren pa je ta zemlja imala najnižu stopu adolescentskih trudnoća. Onda je prije nekoliko godina, na temelju uvjerenja da je učinjeno mnogo, taj odgoj malo zamro i čim se to dogodilo povećan je broj adolescentskih trudnoća«, govori Arbanas.</p>
<p>Slijedom toga, naš sugovornik roditeljima koji često pitaju kako razgovarati s djecom o seksualnosti, preporučuje najjednostavnije moguće rješenje - otvoreno. Kako mnogi roditelji na to kažu da o tome ne znaju dovoljno da bi poučavali djecu, te da bi to trebao činiti netko kompetentniji, Arbanas dodaje: »Tu se treba postaviti kao u bilo čemu drugome u životu. Nismo svi automehaničari, ali ako nas dijete pita kako radi auto, reći ćemo mu ono što znamo. Tako je i vezano uz seksualnost. Svatko zna nešto iz vlastita iskustva, a iza odbijanja da se to prenese djetetu često se krije sram i nelagoda. Važno je od djece ništa ne skrivati, jer ona će, ne mogu li informaciju o onome što ih zanima dobiti od roditelja, potražiti drugdje, najčešće među vršnjacima. To je najveći propust nas roditelja, što sami odbacimo prigodu da dijete poučimo onome što bismo htjeli da oni o tome znaju«.</p>
<p>Najčešći problemi</p>
<p>Najčešći problemi psihogene naravi u seksualnosti su u muškaraca oni s erekcijom (osim u slučajevima povezanim s dijabetesom ili drugim fizičkim stanjima koja uglavnom dolaze s godinama), te prijevremena ejakulacija. U žena su to smanjena seksualna želja i nemogućnost doživljavanja orgazma. Postane li problem nepremostiv i utječe li na kvalitetu veze, svakako treba potražiti pomoć stručnjaka. »Iz osobnoga iskustva mogu reći da vrlo malo ljudi s takvim problemima zatraži psihijatrijsku pomoć. Ponajprije, i kada žele pomoć, ljudi često ne znaju kome se točno obratiti. Žene tada najčešće posjećuju ginekologa, dok muškarci uglavnom kreću od liječnika primarne zaštite. No vrlo je važno znati da ako je uzrok poremećaju tjelesna bolest, nju treba liječiti, a ako je uzrok psihogeni, treba se obratiti psihijatru«, objašnjava Arbanas. Dobra je vijest da je naš sugovornik pripadnik prve generacije psihijatara u edukaciji za seksualne terapeute u nas, te će njihovim svršetkom obrazovanja postojati stručnjaci upravo za to područje.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Izbacite otrove iz organizma </p>
<p>Aqua detox kroz stopala izvlači štetne tvari i vraća ravnotežu </p>
<p>Cigarete, alkohol, masna hrana i kava otrovi su koje mnogi od nas svakodnevno unose u organizam. No većina ipak toga nije svjesna dok na zornom primjeru ne vide te iste otrove kako izlaze iz organizma. Upravo to omogućuje aparat aqua detox.</p>
<p> Aparat koji nalikuje na lavor za noge proizvodi nisku frekvenciju električnih impulsa koji nježno stimuliraju stanice na izlučivanje toksina. Otrovi izlaze kroz stopala. </p>
<p>»Aqua detox ne liječi bolesti nego pomaže uspostavljanju ravnoteže u organizmu i poticanje njegovih imunoloških snaga. Ta terapija ne isključuje druge, nego ih može dobro nadopunjavati. Bitno je da tim medicinskim uređajem radi isključivo liječnik, a ne kozmetičarke u salonima za uljepšavanje«, istaknula je dr. Blaženka Nekić iz Specijalističke ordinacije za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Dalmatinskoj ulici. </p>
<p>Dok nam je dr. Nekić demonstrirala metodu zaista smo se uvjerili kako je voda koja je na početku tretmana bila prozirna postupno počela mijenjati boju. U vodu, koja mora biti mlaka, na početku se mora staviti malo morske soli. Tretman traje između 20 minuta i pola sata, a kako vrijeme prolazi voda postaje tamnija. Na pola puta, nakon desetak minuta, voda je zamjetno žuća, a prema kraju postaje tamno zelena, a katkada može postati i crna. U osoba koje su na dijeti voda je nešto svjetlija. No u onih koji su u sebe unijeli nešto masniju hranu, voda će to otkriti u obliku masnog sloja na površini. </p>
<p>Na početku i na pola tretmana treba popiti čašu vode, a nakon njega mnogi imaju potrebu ići na toalet. »Tamnu boju vodi daju otrovi amonijak, nitrati, nitriti i fosfatni spojevi. Važno je da se lijekovi tako ne izlučuju iz organizma«, objasnila je dr. Nekić. </p>
<p>Dug je popis stanja kod kojih ta vrsta detoksikacije može pomoći. Ona se može provoditi preventivno, dakle, služi za sprječavanje bolesti i čišćenje organizma od otrovnih tvari. Pomaže osobama koje imaju problema s cirkulacijom i venama, te onima kojima natiču noge nakon napornoga radnog dana. Učinkovita je i kao pomoć kod mnogih kroničnih bolesti poput upalnih reumatskih bolesti kao što su reumatoidni artritis i psorijatični artritis. Također se može rabiti i kod degenerativnih bolesti mišično-koštanog sustava kao što je osteoartritis. Uklanja bolove u kuku, koljenu, vratu i križima kod bolesti kralježnice i zglobova. Osim toga od koristi je i kod različitih internističkih bolesti, snižava razinu kolesterola i šećera u krvi, te uspostavlja i pravilan rad svih organa. </p>
<p>Aparat se ne koristi u trudnoći, kod pacijenata koji boluju od epilepsije, kao i kod onih koji imaju ugrađen pacemaker. </p>
<p>»Tijekom prva tri tjedna treba dolaziti dva puta na tjedan, dakle, ukupno u tom razdoblju treba odraditi šest tretmana. Poslije treba dolaziti jednom na mjesec na održavanje«, rekla je dr. Nekić. Objasnila je kako se naše tijelo sastoji od raznih stanica. Na primjer, jetra ima jetrene stanice, mišić ima mišićne stanice. Cilj je tretmana probuditi stanične »pospance«. </p>
<p>Prema njezinim riječima, i stres je važan uzročnih remećenja metabolizma, te se i na to može djelovati tim tretmanom koji je opuštajući i daje energiju. </p>
<p>Dr. Nekić objašnjava kako nije čudo da aqua detox ima široko područje djelovanja kada se uzme u obzir refleksoterapija koja tretira čitav organizam preko stopala. U svojoj je praksi primijetila kako je voda obično tamnija ili masnija oko one noge na čijoj je strani organ koji zadaje probleme nekoj osobi. Osim nogu ona je probala u vodu uroniti i ruke, te smatra da bi to isto moglo biti dio terapije za osobe s bolovima u zglobovima. </p>
<p>»Najvažnije je svakom pacijentu pristupiti individualno. Drago mi je kada mogu sa svakim malo popričati, jer tako otkrijem korisne podatke o načinu života pojedine osobe, koji mi pomažu pri liječenju. Često koristim i više terapija za određen problem, pa tako primjerice kombiniram aqua detox i magnetoterapiju. Ili ako je potrebno pridodam masažu«, objasnila je liječnica. Istaknula je kako je važno da svaki pacijent želi ozdraviti i popraviti svoje stanje, jer 50 posto posla odradit će liječnik, a ostatak je na pacijentu, jer bolest je nerijetko bijeg od nečega, a organizam ‘puca’ tamo gdje je najtanji«. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Atkins je učinkovit </p>
<p>Tijekom godine dana ispitanice su skinule 20 kilograma</p>
<p>Najnovije znanstvene spoznaje potvrđuju da je Atkinsova dijeta jedan od najučinkovitijih načina skidanja kilograma. Žene koje su godinu dana bile na prehrani kakvu preporučuje ta dijeta smršavile su mnogo više od žena koje su slijedile neke druge vrste prehrane. One su naime skinule više od 20 kilograma u godini dana. </p>
<p>Atkinsova dijeta zagovara izbjegavanje ugljikohidrata poput kruha i tijesta u prehrani, a preporučuje meso i druge proteine. U prva dva tjedna držanja dijete u organizam se smije unijeti samo 20 grama ugljikohidrata na dan. Poslije se ta količina može malo povećati, ovisno o tome koliko se kilograma želi skinuti. Ta je dijeta dobra za sve one koji ne podnose osjećaj gladi, jer je dopušteno jesti mesa koliko god netko želi, bez ograničenja. </p>
<p>Christopher Gardner, voditelj istraživanja i profesor medicine na sveučilištu Stanford, rekao je da su ga mnogi ljudi koji drže dijetu godinama pitali o držanju dijete i da je došlo vrijeme da ponudi neke odgovore. </p>
<p>U istraživanju je sudjelovalo 311 gojaznih žena u predmenopauzi koje su provodile neku od četiri dijete: Atkinsovu, zonu, learn ili ornish dijetu. Atkinsova se dijeta sastoji od izbjegavanja ugljikohidrata, a prehrana u zoni dopušta neke vrste ugljikohidrata. Learn se temelji na namirnicama siromašnim mastima, a onaj tko provodi ornish dijetu treba jesti više ugljikohidrata, a malo masti. </p>
<p>Iako je dokazano da se s pomoću Atkinsa može skinuti dosta kilograma, neki stručnjaci smatraju da ona ipak nije zdrava na dulje razdoblje, jer se zabranjuju voće i povrće bogati škrobom. Budući da se to ne jede, treba uzimati multivitaminske pripravke. Osim toga tijekom njena držanja mliječni su proizvodi, također reducirani. [S. Dolušić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Došla po iskaznicu, a »zaradila« metak</p>
<p>Igrajući se pištoljem u središtu PU zagrebačke policajac ranio stranku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak, oko 8 sati, Mirjana Dugandžić (39) i njen suprug ulazili su u zgradu PU zagrebačke u Petrinjskoj ulici, na broju 30, no u tom je trenutku zbog »igranja« novim službenim pištoljem 46-godišnji policajac slučajno opalio metak, čije je zrno Mirjanu pogodilo u desnu natkoljenicu. </p>
<p>Teško ozlijeđena žena prevezena je vozilom Hitne pomoći u KB Merkur, gdje je u petak prijepodne operirana. Na redovitoj tiskovnoj konferenciji načelnik PU zagrebačke, Marijan Tomurad, izrazio je žaljenje zbog ovog događaja, a kako smo doznali, u petak ujutro, osobno je otišao u posjetu teško ranjenoj Mirjani Dugandžić. Doznali smo da je ženu metak pogodio u desnu natkoljenicu, u blizini skočnog zgloba, ozlijedivši joj meko tkivo i kost noge. Prva pomoć pružena joj je na mjestu događaja, a prema riječima očevidaca bila je u velikom šoku. </p>
<p>U posljednja 24 sata ovo je već drugi slučaj u kojem se dogodilo ranjavanje zbog nestručnog rukovanja policajaca novim službenim pištoljima. U četvrtak, poslijepodne, 36-godišnji velikogorički policajac čistio je u kući novi pištolj, također HS-2000, koji je zadužio. Nakon što je završio sa čišćenjem, u pištolj umetnuo okvir, no ubacio je metak u cijev i zbog neopreznog rukovanja pištolj je opalio. </p>
<p>Zrno ispaljenog metka prošlo mu je kroz lijevu natkoljenicu, ali je i pogodilo njegova 65-godišnjeg oca u desno koljeno. Zbog unificiranja službenog policijskog naoružanja, od početka 2007. godine počela je zamjena službenih pištolja, pa će uskoro svi policajci biti naoružani pištoljem HS-2000, kalibra 9 milimetara. Načelnik PU zagrebačke napomenuo je da je svaki djelatnik prije zaduženja novog oružja detaljno upoznat s njegovim funkcioniranjem, no u zadnja dva slučaja policajci nisu poštivali propisanu proceduru pri rukovanju oružjem. Protiv obojice policajaca biti će podnesene kaznene prijave, oduzete su ima policijske značke i oružje, udaljeni su sa dužnosti, a slijedi im i stegovni postupak.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Policijska potjera za švercerima cigareta</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U velikoj policijskoj akciji provedenoj u četvrtak u rano ujutro na autocesti A1, od Splita u smjeru Zagreba, zadarska je policija uhitila tri krijumčara cigareta, oduzela tri osobna automobila i 44.500 kutija cigareta raznih marki, rečeno je u petak na tiskovnoj konferenciji PU zadarske.</p>
<p> Cigarete s nadzornim markicama BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, ili bez markica, bile su namijenjene hrvatskom tržištu, a vrijednost na tržištu im iznosi oko 100 tisuća eura. </p>
<p> Načelnik Anton Dražina i načelnik kriminalističkog odjela Antun Novoselić rekli su da je u ovoj akciji sudjelovalo 40 djelatnika Policijske uprave zadarske u 9 vozila. U toj su akciji lakše ozlijeđena dvojica krijumčara i dvojica policajaca. Osim uhićenih, još se traga za dvjema osobama i jednim vozilom koji su uspjeli pobjeći probivši izlazne rampe na naplatnoj kućici na izlazu Zadar 2 s autoceste.</p>
<p> U tijeku je kriminalistička obrada nad 28-godišnjim državljaninom RH i nad dvojicom u dobi od 20 i 29 godina, koji su državljani i RH i BiH.</p>
<p> Mobilna policijska jedinica za nadzor granice, u suradnji s kriminalističkom policijom i interventnom jedinicom, u četvrtak ujutro provela je tzv. dubinski nadzor prometa na autocesti A1 s ciljem sprječavanja krijumčarenja roba i ljudi. Tom su prilikom u blizini Masleničkog mosta, iz smjera Splita prema Zagrebu, zaustavljena dva vozila, »mercedes« i »audi«, bosanskohercegovačkih oznaka, kojim su upravljali 29-godišnjak i 28-godišnjak, a u kojima je bila veća količina cigareta. Vozač »audija« izišao je iz vozila i pokušao pobjeći u čemu su ga policajci spriječili. </p>
<p> Dok je trajao taj nadzor, s desne strane policijskih vozila velikom je brzinom projurio »opel omega« njemačkih oznaka i za njim je odmah počela potjera. Dolaskom u blizinu tunela Bristovac vozač je probio zaštitnu ogradu između dva kolnička traka, polukružno se okrenuo i nastavio vožnju u suprotnom smjeru prema Zadru.</p>
<p> U blizini prometnog čvora Zadar 2 izišao je iz vozila i dao se u bijeg. Policija ga je ubrzo sustigla i uhitila, dok se za suvozačem, koji je pobjegao, traga. I u tom je vozilu bila veća količina cigareta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U Splitu odbjeglom ročniku razbili glavu </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Vojnik T. B. teško je ozlijeđen u napadu koji se dogodio ispred ugostiteljskog objekta »Masters« u Splitu, potvrdilo je u petak Ministarstvo obrane. »Dana 8. ožujka u noćnim satima u Splitu teško je ozlijeđen ročni vojnik T. B. koji je samovoljno napustio postrojbu 7. ožujka oko 23 sata«, ističu u MORH-u. Prema saznanjima djelatnika PU splitsko-dalmatinske i Vojne policije, T.B.-a je fizički napalo više muških osoba. Zadobio je teške tjelesne ozljede - napuknuće bubnjića u lijevom uhu i posjekotine na glavi, zbog čega je nakon ukazane liječničke pomoći zadržan u KB Split, ističe se u priopćenju Ministarstva. U tijeku je istraga Vojne policije o povredi vojne stege. [M. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Plesačice u »Clintonu« seksom uveseljavale goste </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Vlasnik riječkoga noćnog kluba »Clinton« Ante Petrović (55), 27-godišnja državljanka RH koja je bila prijavljena kao konobarica te godinu dana stariji redar koji je radio u »Clintonu« uz još najmanje 10 djevojaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Ukrajne i Mađarske, osumnjičeni su za organizaciju prostitucije u tom noćnom klubu. Policija je nakon višemjesečne istrage u suradnji s Državnim inspektoratom i drugim inspekcijskim službama u srijedu upala u »Clinton« te utvrdila da plesačice nisu uveseljavale goste samo svojim ritmičnim pokretima tijekom nastupa na pozornici već i u sobama na katu iznad bara pružajući im seksualne usluge. Prema postojećem, nepisanom cjeniku pola sata provedenih s nekom od djevojaka klijente je koštao 700, a sat vremena 1400 kuna. Taj novac potom se dijelio među osumnjičenima. Konobarica i redar su uhićeni i nakon kriminalističke obrade uz kaznene prijave zbog kaznenih djela Međunarodne prostitucije i Podvođenja privedeni u Istražni centar riječkoga Županijskoga suda. Ante Petrović, vlasnik »Clintona«, ali i agencije za bračno posredovanje »Monica«, izmakao je policiji i nalazi se u bijegu te je za njim raspisana tjeralica. [Tomislav Rukavina].</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Na Lastovu poginuo pirotehničar</p>
<p>LASTOVO</p>
<p> - U uvali Borovi na otoku Lastovu u petak popodne od zaostale mine iz II. svjetskog rata smrtno je stradao zaposlenik tvrtke za razminiranje MKA-Dening iz Čakovca pirotehničar Zoran Lozić (37). Lozić je s čakovečkim kolegama čistio od mina 460 tisuća četvornih metara prostora kod vojarne Lenge. Za njegovu smrt navodno je kriva britanska eksplozivna naprava iz Drugoga svjetskog rata, a poginuo je na parceli 10-ak metara udaljenoj od mora. Dubrovačko-neretvanska Policijska uprava najavila je da će pojedinosti o tom nesretnom događaju biti poznati sutra. Poginuli Lozić bio je branitelj i potpredsjednik granskoga sindikata pirotehničara pri SSSH. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Najvažniji svjetski grad povijesne baštine</p>
<p>Dubrovnik se, uz ostale, našao u elitnom društvu sa St. Moritzom koji je nagrađen kao najbolje planinsko mjesto za odmor te San Franciscom koji je pobijedio u konkurenciji poslovnog turizma i mjesta za odmor</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Udruženje turističkih novinara Pacifika (PATWA) u petak je na berlinskoj turističkoj burzi (ITB) nagradilo Dubrovnik kao najvažniji svjetski grad povijesne baštine. PATWA okuplja članove iz sedamdeset država, a nagradu je primila dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica. Dubrovnik se, uz ostale, našao u elitnom društvu sa St. Moritzom koji je nagrađen kao najbolje planinsko mjesto za odmor, te San Franciscom koji je pobijedio u konkurenciji poslovnog turizma i odredišta za odmor.</p>
<p>»Velika je čast ne samo za mene već i za građane Dubrovnika, ali i Hrvatske što smo dobili ovu prestižnu nagradu. Radi se o vrlo moćnoj svjetskoj organizaciji koji pokriva veliki dio svijeta. Ta je organizacija prepoznala važnost Dubrovnika, što znači da je Dubrovnik ujedno i promoviran te bi mogao postati jedna od prihvaćenih destinacija i kod ljudi iz tog dijela svijeta. Dobro je da se to događa baš u Berlinu na ITB-u, što bi moglo značiti povećanja broja turista i za cijelu Hrvatsku«, izjavila je dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica. Istaknula je kako Dubrovčani intenzivno rade na očuvanju svoje baštine. </p>
<p>»Veličina našeg ne prevelikog grada obrnuto je proporcionalna njegovoj važnosti kako za Hrvatsku tako i za cijeli svijet. Doduše, teško je sa sredstvima kojima raspolažemo tu baštinu očuvati, ali mi se trudimo i smišljamo nove načine kako to činiti. Sada sve investitore koji dođu u Dubrovnik, bez obzira jesu li domaći ili strani, molimo da nam pomognu tako da obnove barem jedan spomenik ili da ulažu u infrastrukturu. Jer, kad ulažete u Dubrovnik, ulažete u svijet. Dubrovnik je vlasništvo svijeta«, naglasila je Dubravka Šuica dodavši da je jedan od potencijalnih investitora Viktor Vekselberg koji je ponudio da izgradi koncertnu dvoranu.</p>
<p>Nakon tri poslovna dana, ITB, najveću svjetsku turističku burzu prokomentirao nam je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Tvrdi kako je sajam vrlo dobar. Po njemu, razgovorima su zadovoljni i izlagači i partneri koji su se pojavili na ITB-u. </p>
<p>»Sve prolazi u iščekivanju predsezone; postoji realni optimizam, ali nema razloga za euforične najave. Moje je mišljenje da postoje realne šanse da se, što se tiče njemačkog turističkog tržišta, barem vratimo na rezultate iz 2004. i 2005., odnosno da vratimo tih prošle godine izgubljenih 30.000 gostiju. Želim da 2007. godina bude najbolja poratna godina s njemačkog tržišta« rekao je Niko Bulić. </p>
<p>Zašto na njemačkom tržištu nismo konkurencija Turskoj, pitali smo Bulića. »U Turskoj je dosta investicija vezano uz Njemačku, u Turskoj je veliki kapital Nijemaca. Logično je da se u tom smjeru okreću i programi«, zaključio je Niko Bulić, objasnivši njemačko forsiranje turskih turističkih odredišta. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tri ponude za KIM</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom fondu za privatizaciju u petak su otvorene tri ponude za kupnju 66,96 posto dionica karlovačke mliječne industrije KIM. Tvrtka Ranč iz Pribislavca kod Čakovca ponudila je za KIM 17 milijuna kuna i 39 milijuna kuna ulaganja. Nizozemska tvrtka Danube foods group ponudila je 16,6 milijuna kuna i ulaganje od 29,2 milijuna kuna, a Cemoderm iz Duge Rese 15,9 milijuna kuna i 44,1 milijun kuna ulaganja. Početna cijena za većinski udio u KIM-u na trećoj ponudi iznosila je 15,8 milijuna kuna, što predstavlja 75 posto od nominalne vrijednosti 70.227 ponuđenih dionica. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Gates »težak« 56 milijardi dolara</p>
<p>Među 946 milijardera sve je više Rusa, Indijaca i Kineza </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Najbogatiji ljudi svijeta sve su mlađi i bogatiji a među njima je i sve više Rusa i Indijaca, pokazala je tradicionalna lista najbogatijih u svijetu američkog časopisa Forbes za 2007. godinu.</p>
<p>Broj milijardera porastao je za 19 posto na 946 u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 793. Ukupna neto vrijednost njihova bogatstva porasla je za 35 posto na 3.500 milijardi dolara.</p>
<p>Prosječna dob super-bogataša smanjena je za dvije godine na 62, a njih 60 posto započelo je svoj uspon s vrlo malim kapitalom. Dvije trećine bogataša na listi povećalo je svoje bogatstvo a gotovo svi među prvih 50 povećali su njegovu neto vrijednost.</p>
<p>»Ovo je najbogatija godina u povijesti čovječanstva. Nikad dosad nije zabilježen tako značajan napredak«, zaključio je izvršni direktor Forbesa Steve Forbes.</p>
<p>Prvo je mjesto na listi najbogatijih 13. godinu zaredom pripalo čelniku Microsofta Billu Gatesu, koji »teži« 56 milijardi dolara. Drugoplasirani je Warren Buffett, izvršni direktor Berkshirea Hathawaya, s 52 milijarde dolara. Treću je poziciju ponovno zauzeo meksički telekomunikacijski tajkun Carlos Slim sa 49 milijardi dolara bogatstva. Slijede Ingvar Kamprad, vlasnik Ikee, s 33 milijarde dolara, te indijski čelični magnat Lakshmi Mittal, s 32 milijarde. </p>
<p> Kineskinja Jan Cheung, predsjednica uprave Nine Dragons Papera, ušla je u povijest kao najbogatija osoba u Kini i spada među tri Kineskinje koje su se vlastitim radom uspele na Forbesovu listu. Zauzela je 390. mjesto na listi, s vrijednošću imovine od 2,4 milijardi dolara. </p>
<p>Među pridošlicama na listi našli su se utemeljitelj Starbucksa Howard Schultz, koji je zauzeo 940 mjesto na popisu s imovinom vrijednom 1,1 milijardu dolara, i bivši šef Walt Disneya Michael Eisner, 891. na listi s jednom milijardom dolara.</p>
<p>U kategoriji zemalja predvodi SAD s najvećim brojem bogataša. Druga je Njemačka a treća Rusija, pri čemu autori studije ističu da ukupna vrijednost imovine ruskih bogataša od 282 milijarde dolara premašuje onu njemačkih bogataša, koja iznosi 245 milijardi dolara.[Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Rusima ustupljen i vlasnički udjel BiH u Janafu?</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Pitanje je li premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik tajno prodao ruskoj državnoj kompaniji Zarubezhneft i udjel sarajevskog Energoinvesta u vlasništvu Jadranskog naftovoda (JANAF) u središtu je najnovije krize Vijeća ministara u Sarajevu.</p>
<p>Podsjetimo, 2. veljače premijer Dodik i prvi zamjenik generalnog direktora Zarubezhnefta, Vladimir Ivanovič Kushnarev, potpisali su ugovor o prodaji dionica poduzeća naftne industrije RS - Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i banjalučkog Petrola, koji raspolaže mrežom benzinskih crpki. Provedba ugovora dovedena je u pitanje nakon što su bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH odbili podržati odluku o kvaliteti tekućih goriva, koja bi Zarubezhneftu, odnosno rafineriji u Brodu, omogućila da i u iduće tri godine prodaje gorivo s visokom koncentracijom sumpora. </p>
<p>Bošnjački politički vrh sumnja da je Vlada Republike Srpske ruskom partneru ustupila i vlasnički udjel BiH u Janafu, koji iznosi 33,3 posto, odnosno približno 500 milijuna dolara. Riječ je, piše »Slobodna Bosna« o vlasništvu sarajevskog Energoinvesta, koji je još 1979. godine, zajedno s hrvatskom Inom i srpskim Naftagasom, sudjelovao u izgradnji naftovoda. »Iako je sarajevski Energoinvest idealni vlasnik trećine Janafa, kompletna dokumentacija ovog projekta nalazi se u Rafineriji Bosanski Brod, što je razumljivo, budući da je naftovod i izgrađen za potrebe Rafinerije. Od 1992. imovina u Janafu u poslovnim knjigama Energoinvesta vodi se u podbilanci, gdje se uobičajeno knjiži sva nesporna, ali trenutno nedostupna imovina«, navodi se. List cijelu priču donosi pod naslovom »Je li Dodik treći partner u rusko-hrvatskom projektu Družbe Adrija«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Oporavak na globalnim tržištima dionica</p>
<p>NEW YORK- Na Wall Streetu su u četvrtak ponovno ojačale cijene blue-chip dionica kako se globalna tržišta oporavljaju, a najveće dobitnice nalaze se u financijskom i maloprodajnom sektoru.</p>
<p>Njujorški Dow Jones indeks porastao je 0,6 posto, na 12.261 bod. I tehnološki Nasdaq je dobio toliko na vrijednosti, dosegnuvši 2.388 bodova. Rastu cijena američkih blue-chip dionica pomogao je snažan oporavak burzovnih indeksa u Europi i Aziji. Najveći skok cijena bilježile su dionice financijskih institucija, uključujući velike investicijske banke Goldman Sachs i Bear Stearns, koje su poskupjele 2,2 odnosno 1,8 posto. Ulagači naime vjeruju da će one ostvariti koristi od oporavka globalnih financijskih tržišta. Značajnije su ojačale i dionice maloprodajnih kompanija Target i J.C. Penny, za 1,8 odnosno 4,1 posto, po izvješćima o rastu prometa u veljači iznad očekivanja analitičara. »Posljednje korekcije dale su priliku ulagačima za nove povoljne kupovine. Zadovoljni su time što je tržište doživjelo korekciju. I nekoliko je maloprodajnih tvrtki iskazalo dobre rezultate poslovanja što je također podiglo raspoloženje na tržištima«, rekao je Fred Dickson, tržišni strateg pri D.A. Davidson Na europskim burzama nastavljen je oporavak cijena treći dan uzastopno, pri čemu su među većim dobitnicama bile dionice banaka. Burzovni indeksi u Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji porasli su za više od jedan posto. Tako je londonski Ftse indeks dosegnuo 6.228 bodova. Frankfurtski DAX porastao je na 6.713 bodova. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Raspisana međunarodna tjeralica za Zagorcem </p>
<p>Pritvor je određen zbog opasnosti od bijega i utjecaja na svjedoke </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Umirovljeni general Vladimir Zagorec, osumnjičen za utaju dragulja vrijednih najmanje pet milijuna dolara, nije se u petak pojavio na zakazanom istražnom ročištu na zagrebačkom Županijskom sudu. Istražna sutkinja Erna Draženčić protiv njega je otvorila istragu, te mu odredila pritvor po svim osnovama koje je tražilo Državno odvjetništvo. Sutkinja je također MUP-u izdala nalog na osnovi kojega je u petak poslije podne za umirovljenim generalom raspisana međunarodna tjeralica, te je njegova fotografija odmah osvanula na službenim internetskim stranicama MUP-a, a do večeri bi se trebala pojaviti i na Interpolovim. </p>
<p>Izjavu umirovljenoga generala u petak nismo mogli dobiti, budući da se nije javljao na mobitel. Zagorčev odvjetnik Krešimir Krsnik u petak je za Hinu izjavio kako je »očekivao pokretanje istrage protiv njegovog branjenika, jer Zagorcu od početka nije zajamčen pravedan i pravičan postupak«, te dodao kako je Sud poziv Zagorcu uputio na njegovu zagrebačku adresu, premda je bio obaviješten o Zagorčevu bečkom prebivalištu. Pritvor je Zagorcu određen zbog opasnosti od bijega, posebno teških okolnosti djela, te opasnosti od mogućega utjecaja na svjedoke. Kako neslužbeno doznajemo, u rješenju o određivanju pritvora po posljednjoj točki taksativno je navedeno kako postoji opasnost od utjecaja na svjedoka Josipa Fereka, umirovljenoga pukovnika HV-a i osobu koja je tijekom čitave otmice Zagorčeva sina bila uz Zagorca, te je čak u jednom slučaju trebao predati torbu s novcem otmičarima. Premda predlaganje Fereka za svjedoka za neupućene predstavlja novost, iz mehanizma isplate novca za oružje tijekom embarga vidljivo je da je Ferek imao određenu ulogu i u nabavci oružja. </p>
<p>Iz naloga Ministarstva financija za isplatu tih sredstava, koje je potpisivala Biljana Sučić (alias Tereza Barbarić), vidljivo je da je upravo Ferek bio kurir koji je prenosio goleme iznose gotovine iz PBZ-a u MORH, te je tako upravo on podigao pet milijuna dolara koji su, prema sadržaju istražnog zahtjeva, bili polog za kupnju raketnog sustava S-300. [Marin Dešković/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kosor odbacila Pupovčeve tvrdnje o njezinom stanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor odbacila je tvrdnje potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca da su iz stana prije njezina useljenja izbačena maloljetna djeca pukovnika bivše JNA, priopćio je u petak glasnogovornik MOBMS-a. »O takvu slučaju dopredsjednici Kosor ništa nije bilo poznato«, navodi se u priopćenju i dodaje kako ona izražava žaljenje ako se nasilno iseljenje i dogodilo davno prije njezina useljenja u stan. Ocijenjeno je kako je Pupovac iznio mnoštvo neistinitih i neprimjerenih izjava o stanu u vlasništvu potpredsjednice Vlade. »Zamjena stanarskog prava i otkup stana u vlasništvu Jadranke Kosor kao nositeljice stanarskog prava u vojnom fondu obavljeni su na temelju svih tada valjanih propisa«, ponavlja u priopćenju Živković i dodaje kako dopredsjednica Kosor stan nije dobila kao državni dužnosnik, nego ga je otkupila kao nositeljica stanarskoga prava. Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u petak je ocijenio kako način na koji je potpredsjednica Vlade Kosor došla do stana »ozbiljno opterećuje vjerodostojnost Vlade« te da bi osobno, kad bi bio na njezinu mjestu, »sačuvao dostojanstvo javnosti od svoje pojave«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska otvara tržište plina</p>
<p>Prema prijedlogu o tržištu plina, Vlada bi do 1. kolovoza 2011. mogla propisivati najviše cijene plina za kupce</p>
<p>Vlada bi do 1. kolovoza 2011. mogla propisivati najviše cijene plina za kupce, rečeno je na sjednici Vlade u petak. Prema prijedlogu zakona o tržištu plina, trebalo bi se osigurati postupno otvaranje tog tržišta, pa bi od 1. kolovoza kupci, osim kućanstva, mogli steći status povlaštenoga kupca, dok bi taj status kućanstva stekla godinu dana kasnije. Regulirao bi se i status Ine kao proizvođača plina te uredila pravila i dužnosti svih sudionika tržišta plina, uključujući i ukapljeni plin. Temeljni cilj prijedloga je osiguranje pouzdane, učinkovite i ekonomične opskrbe plinom.</p>
<p>Zakonski prijedlog o veterinarstvu, koji je također usvojen, nadležni ministar Petar Čobanković nazvao jednim od temeljnih zakona u poljoprivredi, ali i području sigurnosti hrane. </p>
<p>Predlaže se uvođenje bolje kontrole prometa životinjama i proizvoda životinjskog podrijetla, poboljšanje zaštite životinja od zaraznih bolesti kao i mjere suzbijanja bolesti, postupci certificiranja, veterinarski pregledi na mjestu otpreme… Čobanković je najavio i mogućnost da vlasnici stoke ubuduće sami označavaju životinje, te uvođenje jedinstvenog registra domaćih životinja. </p>
<p>Što se tiče zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, ministar prometa Božidar Kalmeta rekao je da bi taj zakon trebao omogućiti da se hrvatske željeznice ravnopravno upute u europsku željezničku mrežu. Za oko mjesec dana u proceduri bi se trebao naći i nacionalni petogodišnji program gradnje i održavanja željezničke infrastrukture, a u HŽ će biti uloženo oko 15 milijardi kuna.</p>
<p>Prihvaćena su i načela za izradu zakonika o kaznenom postupku, a Ministarstvo pravosuđa do rujna mora razraditi potrebne zakone, dok MUP u roku od šest mjeseci mora dopuniti zakon o policiji. Na sjednici je prihvaćen i plan razminiranja za 2007, kojim se namjerava razminirati oko 30 četvornih kilometara, za što je osigurano 291,7 milijuna kuna.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>I Hrvatska i Crna Gora žele mirnu i stabilnu regiju</p>
<p>Dvije zemlje buduće odnose trebaju rješavati tako da oni budu ogledni primjer za međususjedske odnose cijele regije</p>
<p>Predsjednici Hrvatske i Crne Gore Stjepan Mesić i Filip Vujanović u petak su se na Pantovčaku složili da dvije zemlje buduće odnose trebaju rješavati tako da oni budu ogledni primjer za međususjedske odnose cijele regije. »Ne bojimo se ni nedavne prošlosti. Ona bi mogla biti prepreka u građenju dobrih, uzajamno korisnih odnosa samo ako bismo je prešućivali ili falsificirali«, zaključio je predsjednik Mesić nakon susreta s Vujanovićem koji je u prvom službenom posjetu Hrvatskoj otkad je Crna Gora stekla nezavisnost.</p>
<p>Dvojica predsjednika priznala su da dvije zemlje imaju otvorenih koja neće staviti pod tepih, ali ona nisu, poručili su, nerješiva. Rješivo je i granično pitanje s Crnom Gorom na Prevlaci, tvrdi predsjednik Mesić. »Granica kod Prevlake uređena je privremenim rješenjem, ali ono nije konačno i ništa ne prejudicira. Nema nikakve potrebe da ga na bilo koji način zaoštravamo«, rekao je Mesić dodajući kako na Prevlaci nema incidenata, a pronađeno rješenje »savršeno funkcionira«. Napomenuo je da će se morati razgovarati i o konačnom rješenju.</p>
<p> Temu nedavne ratne prošlosti dviju zemalja njihovi predsjednici stavljaju u kontekst suočavanja s istinom i okretanja budućnosti, a Crna Gora je, rekao je Vujanović, pokazala i dobru volju za isplatom dijela ratne štete Hrvatskoj.</p>
<p> Podsjetio je na dvije inicijative njega i predsjednika Mesića, kada su 2005. inicirali da Crna Gora financijski nadoknadi vrijednost imovine koju je oduzela JNA u Dubrovniku, te lani, kad su pokrenuli inicijativu da nacionalni sudovi preuzmu suđenja za ratne zločine s obiju strana.Govoreći o prijedlogu naknade ratne štete Hrvatskoj, Vujanović je ustvrdio: »Nije to bilo prihvaćeno s odobravanjem i oduševljenjem. Četiri sam dana bio u parlamentu na preispitivanju ustavnosti takve inicijative, ali ju je kasnije pozdravila i međunarodna zajednica«. Crna Gora se ispričala za svoje sudjelovanje u ratnoj agresiji na Hrvatsku, ponovio je Vujanović. Predsjednik Mesić je poručio: »I Hrvatska i Crna Gora žele isto: mirnu i stabilnu regiju i europsku budućnost.«</p>
<p>Šeks primio Vujanovića </p>
<p>Crnogorski predsjednik Filip Vujanović posjetio je u petak Hrvatski sabor, gdje ga je primio predsjednik Sabora Vladimir Šeks. U razgovoru je istaknuto zadovoljstvo razvojem političkih bilateralnih odnosa, a Šeks je naglasio potrebu da se ti odnosi grade tako da osiguraju dobrosusjedsko uvažavanje i poštovanje. Vujanovića je izvijestio da unutar Europskog parlamenta postoji široki konsenzus u vezi mogućnosti da Hrvatska postane članica EU-a do 2009. godine, što je Vujanović nazvao dobrom viješću i za Crnu Goru, jer se time ubrzava proces njenog priključenja Uniji. Posebna pozornost u razgovoru bila je posvećena statusu hrvatske manjine u Crnoj Gori i načinima na koji će ona kroz Ustav i zakonska rješenja, čije se usvajanje uskoro očekuje, biti zastupljena u crnogorskoj skupštini. </p>
<p>Miroslava Rožanković /Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kraj zataškavanju u slučaju Karlovačke pivovare</p>
<p>Postoji osnovana sumnja da je Karlovačka pivovara počinila teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - U petak je obitelj otrovanog Zdravka Martinovića posjetio karlovački gradonačelnik Miro Škrgatić te im uručio 10 tisuća kuna jednokratne pomoći Grada Karlovca. Suosjećajući s obitelji stradalog Martinovića, gradonačelnik je obećao da slučaj neće biti zataškan.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu podnijelo je još u četvrtak istražni zahtjev Županijskom sudu u Karlovcu protiv petero direktora i rukovoditelja Karlovačke pivovare - Gabora Ligetija, Slavena Siladića, Marinka Kovačevića, Zrinke Odrčić i Marije Tufeković te trgovačkog društva Karlovačka pivovara iz Karlovca, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti te je zatražilo određivanje pritvora i mjere opreza. </p>
<p>U obrazloženju stoji da »postoji osnovana sumnja da je potkraj studenoga 2006. u Karlovcu osumnjičeni Gabor Ligeti naložio trajno ispuštanje ugljičnog dioksida, koji nastaje u procesu fermentacije, kroz ventil za odvodnju nečistog CO2, a osumnjičeni Slaven Siladić organizirao da se sav ugljični dioksid koji je nastajao i koristio se u procesu fermentacije ispušta iz fermentora u kanal za odvodnju otpadnih i oborinskih voda kroz koji je otjecao izvan kruga pivovare sve do Pivarskog potoka, a da su ostali osumnjičeni dozvolili nastavak proizvodnje na taj način«. </p>
<p>Dalje se navodi da je 23. veljače 2007. ispuštena velika količina ugljičnog dioksida, što je imalo za posljedicu da je u usjeku potoka bila smanjena količina kisika u zraku, pa je Zdravko Martinović, koji je uz potok šetao psa, upravo zbog visoke koncentracije ugljičnog dioksida izgubio svijest te je zbog niske razine kisika njegov organizam teško oštećen. </p>
<p>Državno odvjetništvo također ističe kako postoji osnovana sumnja da Karlovačka pivovara nije osigurala sigurno zbrinjavanje nastalog ugljičnog dioksida, što je izazvalo Martinovićevo stradavanja te je i sama počinila teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti. </p>
<p>Zdenko Živčić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uprava Hotela Haludovo povlači podijeljene otkaze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uprava Hotela Haludovo Malinska obustavit će i povući otkaze ugovora o radu, sa sindikatima dogovoriti i radnicima ponuditi prihvatljivu otpremninu, dok oni koji odluče ostati u toj tvrtki neće dobiti otkaz, zaključeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Damira Polančeca s predsjednikom Nadzornog odbora i vlasnikom najvećeg paketa dionica Hotela Haludovo Arom Abramjanom.</p>
<p>Sastanak o Hotelima Haludovo Malinska d.d. održan je u četvrtak u zgradi Vlade, a o zaključcima je u petak priopćenjem izvijestio Vladin Ured za odnose s javnošću. Na sastanku je zaključeno da će Uprava Hotela Haludovo Malinska obustaviti i povući otkaze ugovora o radu, da će u roku od tri tjedna Vladin Ured za socijalno partnerstvo, sindikat i Uprava Hotela Haludovo dogovoriti prihvatljivu visinu otpremnine za radnike, te da će nakon toga svim radnicima biti ponuđena dogovorena otpremnina, a oni koji se odluče ostati u društvu neće dobiti otkaz ugovora o radu. Ističe se da je Uprava Hotela Haludovo zadužena i da uputi zahtjev za ugovor o pravu građenja i zahtjev za koncesiju na pomorskom dobru u Vladinu proceduru. Nakon toga će se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Hrvatski fond za privatizaciju aktivnije uključiti u donošenje istih, a sve pod koordinacijom potpredsjednika Vlade Damira Polančeca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Novi uvid u Studiju utjecaja na okoliš</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Sisačka eko-akcija (SEA) zatražila je ponavljanje javnog uvida u Studiju utjecaja na okoliš, s obzirom na to da Janaf namjerava izgraditi dodatne spremnike nafte na svojem terminalu u Crncu i zemljištu kupljenom od Grada Siska. SEA smatra da je javni uvid u Studiju održan u neprikladno vrijeme te da stanovnici Siska i okolice nisu s time bili upoznati. Također smatraju neprihvatljivom činjenicu da je komisija nadležna za Studiju ocijenila da nije bila potrebna javna rasprava, te činjenicu da nije održana javna prezentacija samog projekta, čime su građani ostali zakinuti za potencijalno važne informacije.</p>
<p>Kako je u međuvremenu došlo do promjena u stavu građana o potencijalnim zagađivačima, te je javnost uvelike senzibilizirana na moguće projekte koji mogu prouzrokovati ekološki štetne posljedice, SEA smatra da ponavljanje javnog uvida u Studiju ne bi trebao biti problem. Izgradnju novih spremnika smatraju ekološki neprihvatljivom zbog mogućih ekoloških incidenata, te ističu činjenicu da je predstavnik MUP-a u spomenutoj komisiji glasao protiv tog projekta pravdajući taj svoj stav sigurnosnom prijetnjom za grad. Stoga još više uznemiruje činjenica da nije bilo javne rasprave. SEA zahtijeva vraćanje predmeta u prvobitno stanje i javno izlaganje te javnu raspravu. [Danijel Prerad]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Regionalne stranke samostalno biraju partnere</p>
<p>Mogući partner je SDP, no ne odbacuje se ni suradnja s HDZ-om</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpisivanjem sporazuma o suradnji na izborima između PGS-a i HSS-a i HSLS-a, Savez regionalnih stranaka Regionala učinio je prvi korak prema predizbornom povezivanju. Sporazumom je dogovoren zajednički izlazak na izbore u sedmoj i osmoj izbornoj jedinici u kojima djeluje PGS. Za sada nije odlučeno hoće li regionalci i u ostalim dijelovima Hrvatske koalirati s HSS-om i HSLS-om. Prema riječima predsjednika PGS-a i Regionale Nikole Ivaniša, nakon što se obave razgovori s nacionalnim strankama partneri bi trebali biti poznati tijekom ožujka ili travnja. »Zadnje o čemu ćemo razgovarati je odabir partnera Regionale u Zagrebu«, poručuje Ivaniš. Predsjednik Međimurskog demokratskog saveza Željko Pavlic ističe da PGS-ov sporazum s HSS-om i HSLS-om ne obvezuje i njegovu stranku, no seljačko-liberalna koalicija jedan je od poželjnih partnera. »Pregovaramo i sa SDP-om te nekim regionalnim strankama, a cilj nam je imati najmanje jednog zastupnika«, kazao je Pavlic. SBHS još nije donijela odluku o partneru, no sigurno je da neće ići u koaliciju s Glavaševim regionalistima. I glavni tajnik SBHS-a Aleksandar Vukobrat kaže da PGS-ov sporazum s HSS-om i HSLS-om ne obvezuje. Kao mogućeg partnera, u SBHS-u spominju SDP, no unaprijed ne odbacuju ni koaliciju s HDZ-om. »Današnji HDZ u Osječko-baranjskoj županiji nije isti kao prije dvije godine SBHS se ne nudi svakoj stranci, ali onaj tko prihvati naš program poželjan je kao partner«, kaže. SBHS će voditi računa da istog partnera ima u četvrtoj i petoj izbornoj jedinici. Unatoč samostalnosti stranaka Regionalevodit će se računa da je jedan od ciljeva regionalnog saveza afirmiranje političkog centra, pa će se partneri najvjerojatnije birati iz tog spektra. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070310].
|
