NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070509].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 137949 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Skandinavci probijaju granicu od 300.000 dolazaka</p>
<p>Zahvaljujući zrakoplovnim vezama prema Dubrovniku i Splitu, u prva četiri mjeseca došlo je čak 68 posto više Norvežana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Skandinavci su idealni turisti za punjenje izvansezone. Sjevernjaci vole doći na Jadran, ali treba im to i omogućiti. Za početak je nužno uspostaviti više zrakoplovnih linija, a »pravi« posao tek slijedi.</p>
<p>»Uz bolje zrakoplovne veze jače će se otvarati i skandinavsko tržište. U Skandinaviji je veliki potencijal za naš turizam«, govori Dario Matošević, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Stockholmu dodavši da broj posjetitelja već sada znatno nadmašuje prijeratne statistike.</p>
<p>I dok je 1986. Hrvatsku posjetilo 220.000 Skandinavaca, prijeratne 1989. godine 155.000, lani je iz Švedske, Danske, Norveške i Finske zabilježeno 297.000 turista. Ove će sezone Skandinavci vjerojatno probiti granicu od 300.000 dolazaka.</p>
<p>Iako po broju dolazaka Šveđani godinama drže primat (129.000 prošle godine), ove su godine »eksplodirali« Norvežani. Zahvaljujući zrakoplovnim vezama prema Dubrovniku i Splitu u prva četiri mjeseca ove godine porast broja Norvežana iznosi čak 68 posto. Lani ih je ukupno bilo 69.000.</p>
<p>»Iz godine u godinu stanje je sve bolje, uvodi se sve više čartera. Ove se godine prvi put realizira zrakoplovna linija iz Danske za Split«, ističe Dario Matošević.</p>
<p>Nakon početnih poteškoća prodaja aranžmana za Hrvatsku se stabilizirala. U zrakoplovnom čarteru prodaja je jednaka prošlogodišnjoj, a nautički turizam mnogo je bolji nego u istom razdoblju lani. Slabije se prodaju jedino kampovi. Stanje ovdašnjih kampova pogotovo smeta Dance, koji se žale da cijene hrvatskih kampova ne odgovaraju usluzi.</p>
<p>Pitanje je, međutim, što će se događati kada sredozemna konkurencija Skandinavcima počne nuditi aranžmanske popuste.</p>
<p>»Nedavno sam razgovarao s jednim švedskim turoperatorom koji mi je rekao da dobro prodaje aranžmane u Hrvatskoj, ali i da se boji last minute konkurencije. Na Sredozemlju, naime, još uvijek ima mnogo neprodanih aranžmana«, tvrdi Dario Matošević.</p>
<p>U sljedećih nekoliko sezona porast putnika iz skandinavskih zemalja mogao bi iznositi dvadesetak posto.</p>
<p>Umjesto tjadan, Skandinavci bi u pred i posezonama u Hrvatskoj najradije boravili tri ili četiri dana. Uz češće zrakoplovne linije prema Jadranu, reći će Matošević, češće bi dolazile sportske grupe, imali bismo više kongresa i konferencija. Najbolji posao, međutim, napravio bi se u nautičkom turizmu. Skandinavski nautičari, pogotovo švedski, oduševljeni su hrvatskom obalom.</p>
<p>Inače, prema anketi najpopularnijeg švedskog dnevnika Aftonbladet, Hrvatska je nakon Grčke najpopularnije odredište.</p>
<p>Skandinavci u toplije krajeve putuju dvaput godišnje - zimi i ljeti. Zimi uglavnom biraju Tajland ili Kanare. Zanimljivo je da je organizirani promet, prema informacijama tamošnjih turoperatora, izjednačen u zimskom i ljetnom razdoblju.</p>
<p>Žude za suncem i toplinom</p>
<p>Prije 150 godina bili su najsiromašniji europski narodi, danas spadaju u najbogatije. Uređenja njihovih država primjer su ostatku svijeta, socijalna osjetljivost na najvišoj je mogućoj razini. Skandinavac prosječnih primanja može si priuštiti odmor u bilo kojem dijelu svijeta. S obzirom na tamošnju klimu, izražena je žudnja za suncem i toplinom.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sindikati inzistiraju da ovrha ne ide iznad trećine plaće</p>
<p>Banke više neće moći zbog otplate kredita 'sjedati' na cijelu plaću ili mirovinu dužnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Banke uskoro više neće moći zbog otplate kredita »sjedati« na cijelu plaću ili mirovinu dužnika, čak i ako on to sam potpiše u izjavi i ovjeri kod javnog bilježnika. Prema izmjenama Ovršnog zakona, koje je ovih dana definirala radna grupa pri Ministarstvu pravosuđa, rata kredita ne bi smjela biti veća od trećine plaće ili mirovine.</p>
<p>»Ministrica Ana Lovrin je podržala našu inicijativu izmjena Ovršnog zakona prema kojima bi se ovrha plaće mogla provesti do najviše trećine plaće. Time bi se od ovrhe zaštitio dio plaće koji se, nakon što sjedne na račun banke, prema sadašnjem zakonu, može ovršiti u cijelosti«, ističe pravna savjetnica Udruge radničkih sindikata Hrvatske Dušanka Marinković-Drača, koja sudjeluje u radnoj grupi za izmjenu Ovršnog zakona.</p>
<p>Kada krene ovrha na plaću, banka »kupi« sve što je na tekućem računu, pa čak i dječji doplatak.</p>
<p>Na sljedeći sastanak radne grupe Ministarstva bit će pozvani i stručnjaci iz bankarskog sustava. Sindikati inzistiraju da onaj dio plaće koji je zaštićen kod poslodavca bude zaštićen i na tekućem računu banke, odnosno da banka ne može provesti ovrhu iznad trećine plaće nakon što primanja sjednu na tekući račun radnika.</p>
<p>Očekuje se da bi novo rješenje stupilo na snagu prije kraja godine, što znači da bi se ubuduće smanjila velika zaduženost hrvatskih građana, ali i banke ne bi mogle tako brzo naplatiti cijeli iznos kredita kao do sada. Banke sada odobravaju kredite sa znatno većim ratama od trećine plaće, pa tako računajući najčešće da je za život jedne osobne dovoljno 3000 kuna, samac koji ima plaću 10.000 kuna može dobiti kredit s ratom od čak 7000 kuna.</p>
<p>Prođu li izmjene Ovršnog zakona, taj isti samac mogao bi dobiti kredit s ratom samo do trećine svoje plaće - oko 3400 kuna. Onaj tko ima plaću 6000 kuna ne bi se smio zadužiti više od 2000 kuna, a s plaćom od 3000 kuna, rata kredita mogla bi biti samo 1000 kuna. No, pretpostavlja se da će se banke snaći i u tom slučaju, pa će se za velike kredite tražiti sudužnici ili jamci. </p>
<p>No kako, prema procjenama sindikata, dvije trećine stanovništva živi na kredit, teško će se naći jamci.</p>
<p>Jedna plaća godišnje za kamate</p>
<p>Kreditna zaduženost građana popela se na više od 100 milijardi kuna. Svaki zaposleni u prosjeku duguje bankama 67.000 kuna ili 14 prosječnih plaća, a na svaku obitelj otpada čak 78.353 kuna kredita, izračunali su u NHS-u. Uz prosječnih 7,5 posto kamata zaposleni samo za kamate izdvoje jednu prosječnu plaću godišnje. U prva tri mjeseca ove godine građani su se zadužili za novih gotovo pet milijardi kuna, a polovica zaduženja odnosi se na stambene kredite. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska još nije zabranila fosfate u deterdžentima</p>
<p>Udruga za zaštitu potrošača EU-a objavila da se za 100.000 kemikalija koje se koriste u proizvodnji deterdženata još uvijek ne zna učinak na zdravlje i okoliš </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otprilike 100.000 kemikalija korištenih u proizvodnji deterdženata i kozmetike nikada nisu bile dovoljno istražene te se ne zna njihova potencijalna opasnost, odnosno jesu li neke od njih kancerogene ili na bilo koji drugi način opasne za zdravlje čovjeka i okoliša, podaci su Udruge za zaštitu potrošača Europske unije (BEUC).</p>
<p>Čini se kako je EU ovom problemu doskočio izdavanjem posebne oznake za deterdžente koji u sebi imaju najmanju moguću količinu potencijalno opasnih tvari te su tako ekološki prihvatljivi. Takvi su deterdženti obilježeni znakom ruže sa stiliziranim laticama u obliku zelenih zvjezdica. I u Hrvatskoj će se uskoro objaviti pravilnik o deterdžentima kojim će se točno propisati upute o označavanju deterdženata, pa tako i njegovih toksičnih svojstava. </p>
<p>Neke zemlje EU-a zabranile su fosfate u proizvodnji i prodaji deterdženata jer su iznimno opasni za okoliš. Upravo zato Udruga za zaštitu potrošača »Potrošač« poziva na zabranu uporabe fosfata. Predsjednik Ilija Rkman upozorava i na nekorektnost nekih proizvođača iz Unije koji za vlastita tržišta ne koriste fosfate u proizvodnji deterdženata, dok u zemlje izvan EU-a šalju upravo takve proizvode. </p>
<p>Prema nekim procjenama, većina kućanstava koristi tri puta više deterdženata i sredstva za čišćenje nego što je potrebno, a izuzmemo li poražavajuću činjenicu da Hrvatska još nije zabranila fosfate u deterdžentima, nameće se pitanje koliko su opasna sredstva za čišćenje.</p>
<p>Vjera Haberle iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekla je da zapravo nema opasnosti ako se pridržavamo uputa doziranja i načina korištenja tih sredstava. Većina ljudi najčešće griješi u doziranju deterdženata, odnosno upotrebljavaju nešto više sredstva nego što je preporučeno, misleći da će učinak pranja i čišćenja biti bolji.[Katarina Dimitrijević Hrnjkaš]</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Svemoguće kartice - mamac za zaduživanje</p>
<p>Jedinstvenim karticama banke nastoje pridobiti što više novih klijenata koji će u tim bankama primati plaću i zaduživati se</p>
<p>Nakon što je Erste banka preuzela Diners, cjelokupno je kartično poslovanje u Hrvatskoj u bankarskim rukama, PBZ Cards drži American Express dok Zagrebačka banka posjeduje MasterCard. U tom se svjetlu stoga može promatrati plasiranje novih usluga poput kartice »sve u jednom« (all in one) ne bi li se privuklo što više klijenata pod svoje okrilje.</p>
<p>Iz Zagrebačke banke, koja je nedavno krenula s karticom »Go!card«, koja pruža tri usluge u jednoj, poručuju da je riječ o jedinstvenom proizvodu u kojem su objedinjene kreditna kartica, kartica s odgodom plaćanja i kartica s obročnom otplatom. Riječ je o novoj Master card kartici koja u praksi zamjenjuje sve ostale, a u konkretnom slučaju omogućava njezinu vlasniku raspolaganje iznosom do 80.000 kuna. Kako objašnjavaju u Zagrebačkoj banci, korištenje kartice umanjuje raspoloživi iznos, a sa svakom otplatom već učinjenih troškova on se obnavlja za taj iznos. Ovisno o visini oročenoga garantnog depozita i/ili »integra« uloga, raspoloživi iznos može biti i viši od 80.000 kuna. </p>
<p> »Troškove klijent može otplatiti i tako da ih podijeli na određeni broj mjesečnih rata koje svaki mjesec dospijevaju na naplatu, uz najviše 36 rata«, kažu u Zabi. Omogućeno je i kupovanje putem obročne otplate. Korisniku kartice na raspolaganju je iznos do 60.000 kuna uz mogućnost otplate od dvije do 12 mjesečnih rata. </p>
<p>Istodobno, PBZ cards grupacija nudi inovaciju na tržištu Maestro kartice, odnosno debitne kartice koju posjeduju vlasnici tekućeg računa s odobrenim dopuštenim prekoračenjem koji sada putem nje mogu plaćati na rate. Klijentima se omogućava plaćanje na tri do šest rata na više od 800 prodajnih mjesta u Hrvatskoj za iznos viši od 500 kuna. Prva rata dolazi na naplatu mjesec dana nakon kupnje, nema kamate i naknade, a omogućeno je dodatno dopušteno prekoračenje za plaćanje Maestro karticom na rate, odnosno dodatni limit u visini dopuštenog prekoračenja po tekućem računu koji je odobren isključivo za kupnju na rate putem Maestro kartice. Premda se postavlja pitanje hoće li ovim inovativnim rješenjima doći do ugrožavanja korištenja klasičnih kartica i pada njihova broja, ne treba očekivati veće potrese na bazičnom kartičnom tržištu. Ove inovacije prije se mogu promatrati kao nastojanje da se uz tekuće račune pridobije što više novih klijenata koji će upravo u tim bankama primati plaću, zaduživati se, ostvarivati kredite i druge bankarske usluge. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Katarza još na čekanju</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ </p>
<p>Ni tri mjeseca nakon završetka parlamentarnih izbora Srbija nema vladu, ali je u utorak u ranim jutarnjim satima napokon dobila predsjednika parlamenta. Glasovima zastupnika Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije i postmiloševićevskih socijalista za čelnog čovjeka parlamenta izabran je Tomislav Nikolić, zamjenik haaškog uznika Vojislava Šešelja i, kako je sam naveo u svojoj službenoj biografiji, četnički vojvoda. </p>
<p>Očito je da politička javnost u Srbiji još nije prošla katarzu koja bi je osvijestila i u punoj ogoljenosti prikazala svu strahotu politike koju su godinama utjelovljivali Milošević i njegove pristaše u savezništvu sa Šešeljom i njegovim neočetnicima. Izborom Tomislava Nikolića za predsjednika parlamenta i po ustavu drugog čovjeka države Srbija je još jedanput skrenula u radikalno desno pokazujući koliko je daleko od demokratskih, političkih, kulturoloških i civilizacijskih tokova svoga okruženja. </p>
<p>Tijekom 15 sati skupštinskog zasjedanja zastupnici srpskog parlamenta pokazali su bogatstvo vokabulara materinskog jezika časteći psovkama i pogrdama političke suparnike, a neizbježno je bilo i spominjanje Kosova pa, dakako, i Hrvatske. Neki su upravo Hrvatsku navodili kao primjer dvoličnosti međunarodne zajednice koja navodno prema Hrvatskoj ima daleko blaža mjerila i kriterije kada su u pitanju euroatlantske integracije nego što ih ima na navodnoj napaćenoj Srbiji. U raspravi je bilo malo logike i zdrave pameti, a puno više furiozne netrpeljivosti, govora mržnje, laži i podmetanja. Uzalud su zastupnici Demokratske stranke sadašnjeg predsjednika Borisa Tadića pozvali Koštuničine sljedbenike da u ime srpske budućnosti ne podrže Nikolića.</p>
<p> Četnički vojvoda je izglasan, a europska budućnost Srbije dovedena je u pitanje. Jasno je također da o koalicijskoj vladi Koštuničinih i Tadićevih demokrata više ne može biti ni govora. Uostalom, za njeno formiranje ima vremena samo pet dana. Dubina jaza između pojedinih političkih stranki pokazala se u dramatičnom zasjedanju srbijanske skupštine pa su novi izbori neizbježno rješenje.</p>
<p>Europska unija već je neizravno rekla što misli o izboru Šešeljeva radikala za predsjednika beogradskog parlamenta. Pregovori Bruxellesa i Beograda o readmisiji, u što je izravno vezano pitanje viza, odgođeni su do daljnjega.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Liječnici u kontroli </p>
<p>MLADEN BOKULIĆ</p>
<p>Novi bi Zakon o oružju, ako bude donesen, napokon trebao stati na kraj ilegalnom posjedovanju oružja, prerađivačima plinskog oružja u pravo, mogućnosti da ga svako posjeduje, ali i liječnicima koji tražiteljima dozvole za držanje i nošenje oružja nerijetko »progledaju kroz prste«.</p>
<p> Naime, mogućnost da im se novčanici zakonski »olakšaju« za 3 do 15 tisuća kuna i mogućnost jednomjesečnog boravka iza rešetaka mnoge će liječnike natjerati da u svoje stručno mišljenje navedu promjene zdravstvenog stanja koje mogu utjecati na sposobnost osobe koja drži ili nosi oružje.</p>
<p> Time će činiti ono za što su i školovani - štititi ljudske živote, kako onih koji barataju oružjem, tako i onih koji su se našli na meti nerijetko labilnih i nasilnih osoba. U tome će, svakako, pomoći i odredba novog zakona po kojoj osobama protiv kojih se vodi prekršajni ili kazneni postupak neće biti odobren zahtjev za držanje odnosno nošenje oružja. </p>
<p>U toj će se skupini posebno naći nasilnici u obitelji te uživaoci narkotika, jer, barem prema napisima u crnim kronikama te policijskim statistikama, obiteljski sukobi, ali i dilerski »sastanci« nerijetko završavaju upravo oružanim sukobima. Budući da se psihološka struktura osoba nerijetko tijekom života, a naročito uvjetovana određenim (tragičnim) životnim situacijama mijenja, dozvola bi se novim zakonom ograničila na pet, a ne kao dosad, deset godina.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sarkozy i Hrvatska</p>
<p>Od Jacquesa Chiraca do Nicolasa Sarkozyja u odnosu prema Hrvatskoj neće se mnogo promijeniti. Prijateljstvo će biti samo nastavljeno</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Jacques Chirac otvoreno je podržavao Hrvatsku na njezinu europskom putu. Bio je, može se slobodno reći, veliki prijatelj Hrvatske. Kada je primio hrvatskog premijera Ivu Sanadera u Parizu, 15. studenog 2005., rekao je posve otvoreno da želi Hrvatsku u EU do 2009. Možda je bio i jedan od prvih visokih europskih lidera koji je javno i otvoreno spomenuo taj datum.</p>
<p>Francuska je tada pokazala i poseban gest prijateljstva. O svom trošku imenovala je Guyja Legrasa za savjetnika našim pregovaračima. Isto tako, kada je vruća tema oko ustava i daljnjeg proširenja Unije tresla Francuskom, Chirac je inzistirao, što je i prihvaćeno, da se oko Hrvatske Francuzi ne izjašnjavaju na referendumu, koji je predviđen za svaku novu članicu poslije naše zemlje.</p>
<p>Za koji dan u Elizejsku palaču, nakon dvanaest godina Chiraca, ući će Nicolas Sarkozy. Pobijedio je u neizvjesnoj i napetoj utrci, u kojoj su se lomila koplja sa socijalističkom kandidatkinjom Segolene Royal, više oko unutarnjih tema, a manje oko europskih. Ali, u noći pobjede, Sarkozy je, ne bez razloga, kazao kako se Francuska vraća Europi. Nije, naravno, ni otišla, ali je »ne« na referendumu uzdrmalo ne samo Francusku, već i cijelu Europu. S novim entuzijazmom novog predsjednika sve počinje ispočetka.</p>
<p>A što mi u Hrvatskoj možemo očekivati od Sarkozyja? Prije svega, podršku i razumijevanje. Sarkozy će možda više nego itko nastojati i odvojeno promatrati naš »slučaj« i pregovore s Turskom. Isto tako, ako Sarkozy s Angelom Merkel »pogura« donošenje europskoga ustava, o kojem bi se ovaj put raspravljalo u parlamentu, a ne na referendumu, postoje realni izgledi da taj krunski dokument Unije bude donesen do 2009. godine i da i na taj način naš put u Uniju bude lakši i jednostavniji.</p>
<p>Nicolas Sarkozy pripada istom političkom krugu kao i naš premijer, europskim pučanima. Već uoči ljetnog summita Unije u Bruxellesu bit će prilika da se susretnu Sanader i Sarkozy. Sve ono što se događa u Uniji i oko Unije Sarkozyja je i do sada izuzetno zanimalo, ali iz perspektive Elizejske palače stvari, naravno, izgledaju drukčije. </p>
<p>Hrvatska strana trebat će Sarkozyju reći ono što, uostalom, govorimo i svim drugim europskim liderima. Mi našu domaću zadaću želimo što prije i što bolje obaviti, a na Europskoj uniji je da ispuni obvezu prema Hrvatskoj. Možda se može gledati i ovako: dok Hrvatska radi na svojoj domaćoj zadaći, Europa ima i svoju domaću zadaću.</p>
<p>Sarkozy nam sigurno neće biti smetnja, dapače, gotovo je sigurno da će nam biti podrška. Jer, Francuska je s mnogo razumijevanja i simpatija gledala hrvatsko vježbanje demokracije posljednjih godina. Hrvatskoj je bilo u interesu, kao uostalom i svim ostalim europskim zemljama, da Francuzi izaberu novoga predsjednika kako bi se mogli raditi dalje važni poslovi u Uniji. Merkel se zahuktala već na prvom ovogodišnjem summitu, oko inicijativa vezanih za globalno zagrijavanje, a Sarkozy joj u tome daje podršku, što se vidjelo već u prvom govoru kada su objavljeni izborni rezultati. </p>
<p>Merkel i Sarkozy u mnogim se stvarima u potpunosti slažu i Njemačka i Francuska vrlo skoro bi mogle postati i nova lokomotiva, koja je, uostalom, od početka vukla EU. Sada s novom energijom i novim ljudima. A, ako je suditi po reakcijama europskih lidera, svi od Sarkozyja očekuju da se što prije uključi u europsku priču.</p>
<p>»Cijeli svoj život sam Europljanin i duboko i iskreno vjerujem u proces europskog ujedinjenja i noćas se Francuska vraća Europi«, Sarkozyjeve su riječi koje otvaraju nove perspektive europskoj obitelji, ali i Hrvatskoj. Od Chiraca do Sarkozyja, kada je riječ o Hrvatskoj, neće se mnogo promijeniti. Prijateljstvo će biti samo nastavljeno.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Divljanje odvjetničkih tarifa </p>
<p>Hrvatski sabor bi trebao u najkraćem mogućem roku donijeti zakon o odvjetničkim tarifama, u kome će biti isključen sukob interese stranke i odvjetnika po uzoru na odgovarajući njemački zakon</p>
<p>ZLATKO ZELJKO</p>
<p>Odvjetnici su od samog početka osamostaljenja Hrvatske imali nerazmjerno veliki utjecaj na vlast. Dolaskom Marijana Hanžekovića na čelu Hrvatske odvjetničke komore stvara se snažan odvjetnički lobi koji uspijeva uvjeriti Hrvatski sabor da je za odvjetničku neovisnost potrebno da Komora određuje visinu i način obračuna odvjetničkih tarifa. I zaista, 1994. Sabor usvaja Zakon o odvjetništvu koji u čl. 18 predviđa da tarifu utvrđuje i donosi Komora. Time je Sabor prenio zakonske ovlasti za utvrđivanje i donošenje visine i načina obračuna odvjetničkih tarifa na Hrvatsku odvjetničku komoru.</p>
<p> Komora se koristi dobivenim zakonskim ovlastima i donosi tarife koje su za nekoliko puta veće od ma koje zemlje u Europi, pa i cijelom svijetu. Tako donesene tarife, nažalost, imaju zakonsku obavezu tako da su stranke obavezne platiti ih. U istoj odredbi (čl. 18 stavak 2) predviđeno je da Ministarstvo pravosuđa određuje visinu odvjetničkih tarifa kada se radi o obrani po službenoj dužnosti koja se plaća iz državnog proračuna. Zakonodavac time nije vodio računa o zaštiti interesa građana i pravnih osoba, dok je vlastite interese na adekvatan način zaštitio. </p>
<p>Potrebno je naglasiti da postoje dva poznata načina obračuna odvjetničkih usluga, i to: Sjeverna Amerika (Kanada i USA) gdje se u pravilu nadoknađuje utrošeno vrijeme odvjetnika bez obzira na vrijednost spora (100 do 300 US$ po satu zavisi od pojedinog odvjetnika koji sam određuje cijenu). Kontinentalna Europa na čelu s Njemačkom poznaje odvjetničke tarife koje su regulirane zakonom. Tako iznos naknade ovisi o visini spora i poduzetim radnjama bez obzira na vremensko trajanje i broj ročišta.</p>
<p> Europski način obračuna odvjetničkih tarifa ubrzava sudske postupke, jer odvjetnik ima pravo na istu naknadu bez obzira na broj održanih ročišta. On ima samo pravo na paušalni iznos za određene procesne radnje, u pravilu su to u građanskim sporovima tri radnje (podnošenje tužbe, izlazak na prvo ročište i provođenje dokaznog postupka). U tim zemljama odvjetnik ima pravo na istu naknadu bez obzira na broj održanih ročišta, njihovo trajanje i broj podnesaka upućenih sudu.</p>
<p>Hrvatska odvjetnička komora nije se držala ni jednog od navedenih standarda, nego je imala jedini cilj maksimalizirati dobit svojih članova. Tako je predviđeno da odvjetnik u Hrvatskoj ima pravo na naknadu za svako održano ročište i za svaki podnesak upućen sudu. Posljedica toga je nastojanje da se održi što više ročišta i napiše što veći broj podnesaka, a što ima pored za posljedicu interes odvjetnika za dugotrajnost postupka kako bi mogao obračunati što je moguće veće honorare za svoje usluge.</p>
<p>Polazeći od vrijednosti spora od 600.000,00 EUR, tarife za jednu radnju iznosi u Njemačka 3.296,00 EUR, a u Hrvatska 6.000,00 EUR.</p>
<p>U Njemačkoj za jedan građanski postupak s provedbom dokaznog postupka stranka mora platiti tri takve tarife, što iznosu u konkretnom slučaju 9.888,00 EUR. U Hrvatskoj odvjetnik ima pravo na naknadu za svako ročište i sudski podnesak tako da se broj radnji popne u prosjeku na 15, a time stranka u Hrvatskoj mora platiti iznos od ravno 90.000,00 EUR (15 x 6.000,00).</p>
<p>Uzimajući u obzir razliku u prihodima građana u Hrvatskoj i Njemačkoj, koja je i do pet puta veća u korist Njemačke, proizlazi da hrvatski građani plaćaju 30 do 50 puta veću cijenu za odvjetničke usluge.</p>
<p>Mogućnost visokih zarada u odvjetništvu u odnosu na sva ostala zanimanja, a naročito ona sudaca i državnih odvjetnika, dovela je do toga da suci i državni odvjetnici masovno napuštaju sudove odnosno državna odvjetništva i odlaze u odvjetnike. Naime suci i državni odvjetnici susreću se svaki dan s astronomskim obračunima odvjetničkih usluga i teško se mogu oduprijeti iskušenju neodlaska u odvjetnike, jer nije rijedak slučaj da odvjetnici zaračunaju strankama honorare u iznosu od 100.000,00 EUR i više, a za taj iznos sudac ili odvjetnik mora raditi cijeli svoj životni vijek.</p>
<p> Astronomske mogućnosti zarada u odvjetništvu obeshrabruje nove kadrove da se natječu za suce i ostale pravosudne dužnosnike, dok one postojeće stimulira da ih napuste. Takve razlike u mogućnostima zarada odvjetnika i ostalih pravosudnih dužnosnika dovodi u pitanje i samu opstojnost pravosudnih institucija na dulji rok. </p>
<p>Odvjetnički lobi ima enormni utjecaj na zakonodavstvo u Hrvatskoj. Tako je odvjetnički monopol kroz razne zakonske odredbe osiguran iznad svih granica, a sve na teret prava ostalih građana. Nedozvoljeno davanje pravnih savjeta (nadripisarstvo) uvršteno je kao prijestup u Kazneni zakon i zapriječena je kazna do jedne godine zatvora, što je u suprotnosti s normama civiliziranog demokratskog svijeta (na primjer u SR Njemačkoj nadripisarstvo je prekršaj i kažnjava se novčanom kaznom). Zakon ne dozvoljava interesnim i profesionalnim udrugama davanje pravnih savjeta svojim članovima.</p>
<p> U Zakon o parničnom postupku ugrađena je zabrana zastupanja pravnih osoba bez odvjetnika za sporove veće vrijednosti od 50.000,00 kuna, a ista odredba ne vrijedi za fizičke osobe, što se može tumačiti kao diskriminacija pravnih osoba u odnosu na fizičke. Sve su navedene odredbe isključivo u interesu odvjetnika i uvrštene su u zakone na njihovu intervenciju. </p>
<p>Svi pokušaji ograničavanja utjecaja odvjetničkog lobija su propali, jer njihovi predstavnici sjede u Ministarstvu pravosuđa i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Mnogi odvjetnici imenuju se na određeno vrijeme u Ministarstvo pravosuđa kao vodeći kadar tako da tamo blokiraju sve zakonske prijedloge koji su na ma koji način protivni njihovu interesu. </p>
<p>Beskrupuloznost i zloupotreba monopolističkog položaja odvjetnika u Hrvatskoj dovela je do izrabljivanja građana i pravnih osoba, a da oni pritom svoja prava nisu ostvarivali u razumnom roku. Prosječan građanin u Hrvatskoj nije u stanju potražiti pravnu zaštitu po razumnim cijenama i dobiti je u razumnom roku. U Hrvatskoj je nepoznat pojam socijalno-pravne države, kakav je uobičajen u demokratskom društvu većine zemalja EU-a.</p>
<p> Stoga je potrebno bez odgode brisati članak 18. i 19. Zakona o odvjetništvu, a Hrvatski sabor bi trebao u najkraćem mogućem roku donijeti zakon o odvjetničkim tarifama, u kome će biti isključen sukob interese stranke i odvjetnika po uzoru na odgovarajući njemački zakon, a visinu naknade uskladiti s platežnom mogućnosti hrvatskih građana i općim nivoom zarada koja se mogu u Hrvatskoj ostvariti u usporedivim zanimanjima. Neprihvatljiva je izjava Ministarstva pravosuđa RH da namjerava takav zakon staviti u proceduru tek u prvoj polovici sljedeće godine. </p>
<p>Autor je predsjednik udruge Juris Protecta</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Kreativno pisati o hrvatskom izumiteljstvu</p>
<p>Našim medijima ne nedostaje napisa o izumiteljstvu, ali, nažalost, u gotovo svim tim napisima ne vidi se volja da se sagledaju realni problemi hrvatskog izumiteljstva i da se za Hrvatsku učini neki pomak naprijed.</p>
<p> Uporno se izbjegava govoriti o ekvivalentu svih vrijednosti - NOVCU i hrvatskom izumiteljstvu.</p>
<p> Kod toga svijetlu točku vidim u novinarskom pitanju najrazvikanijem izumitelju - Miroslavu Radmanu: koliko je zaradio na svojim izumima. Odgovorio je da će od tih prihoda jedva biti dostatno za nabavu stana.</p>
<p> Sam odgovor na to pitanje ukazuje na to u čemu je problem hrvatskog izumiteljstva.</p>
<p> Beskrajno meditiranje o svom području djelovanja izumitelja ne vodi ničem. Tako beskrajno meditiranje u javnosti o tome kako postoje organizmi koji egzistiraju u ekstremnim uvjetima - ne vodi ničemu.</p>
<p> Neki drugi izumitelji su skloni javno meditirati o nekim drugim područjima, pa ih rijetko tko može razumjeti, ma koliko bili u pravu.</p>
<p> Izumiteljstvo u Hrvatskoj je u takvom stanju da mu najviše mogu pomoći savjesni novinari prezentirajući javnosti realnost patentne politike naše Države. </p>
<p>Ivan Kabalin, dipl. ing., Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Avenue Mall otvara vrata 21. kolovoza</p>
<p>Otvorenje novog centra planira se dan prije 90. godišnjice rođenja gradonačelnika Većeslava Holjevca koji je prešao Savu udahnuvši novi život Novom Zagrebu</p>
<p>Avenue Mall, najveća kombinacija trgovačkog, zabavnog i poslovnog kompleksa u Hrvatskoj, koja se nalazi u Aveniji Dubrovnik 16, otvara se 21. kolovoza. Otvorenje novog centra, vrijednog 69 milijuna eura, planira se dan prije obilježavanja 90. godišnjice rođenja zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca koji je proveo smjele urbanističke pothvate u Zagrebu i prešao Savu udahnuvši novi život Novom Zagrebu. </p>
<p>»Upravo će Avenue Mall stanovnicima Novog Zagreba, kao i posjetiteljima, omogućiti novi život«, rekao je Tomislav Kramarić, direktor marketinga Avenue Malla. Na površini većoj od 80 tisuća četvornih metara rasprostire se šest etaža - tri podzemne, prizemlje i dvije nadzemne, a prema trenutačnim procjenama, ondje će se otvoriti više od dvije tisuće radnih mjesta. Avenue Mall sadržavat će 125 prostora za zabavu i kupovinu - supermarket, specijalizirane trgovine, restorane, kafiće, a potpunost ponude zaokružit će devet kino dvorana za više od 1800 filmofila. Podzemna garaža na tri kata prihvatit će tisuću automobila. Uz Avenue Mall će se nalaziti i Avenue Center - poslovna zgrada na devet katova sa zasebnim ulazom, 24-satnim osiguranjem i vlastitim dizalima. </p>
<p>»Prava je novost što će Avenue Mall na hrvatsko tržište dovesti nove robne marke, poput trgovina odjećom i modnim dodacima Zara, Bershka, Fox, Time Out te njemački lanac trgovina obućom Deichmann i vrhunsku parfumeriju Sephora«, rekao je Kramarić. </p>
<p>Osim brojnih trgovina, kina, igraonice za djecu, Avenue Mall će imati i trg Good Food sa šest malih restorana i više od 400 sjedećih mjesta. Ulagač u novi zagrebački centar je multinacionalna tvrtka GTC Group (Globe Trade Centre Group) iz Poljske, a posluje i u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Srbiji i Ukrajini. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Trgovački centar u Laništu do kraja 2008.</p>
<p>U tijeku je ishođenje lokacijske dozvole, a gradnja Centra, uz planiranu »Zagreb Arenu«, trebala bi započeti u rujnu </p>
<p>Vlaho Kojaković, izvršni direktor TriGranita za Hrvatsku u utorak je u hotelu Westin predstavio projekt »Zagreb City Center«. Tako bi Lanište tik uz Arenu trebalo dobiti i novi trgovački centar kojega će izgraditiTriGranit. </p>
<p>Kojaković je naglasio da Zagrebu nedostaju još barem dva trgovačka centra. »Zapadni dio grada njima je prezasićen, ali na istoku definitivno nedostaje još jedan; a odlično je što će pokraj Arene biti jedan centar«, rekao je Kojaković. </p>
<p>Dodao je kako su u postupku ishođenja lokacijske dozvole, pa bi gradnja centra trebala početi u rujnu. Planiraju ga završiti za 11 mjeseci, koliko im je trebalo i za centar u Poljskoj. </p>
<p>Predviđeni »Center« uz rijeku Savu na lokaciji je koja dijeli povijesnu jezgru od novoga dijela grada, a pruža se uz glavnu cestu koja iz metropole vodi na Jadran. »U radijusu Centra, koji obuhvaća područja udaljena 20 minuta vožnje, stanuje i radi 1,2 milijuna stanovnika«, istaknuo je Kojaković. Projekt bi, naveo je, trebao biti razvijen u tri faze, a ukupna površina prostora raspoloživog za najam trebala bi iznositi 100 tisuća četvornih metara. </p>
<p>Prva faza podrazumijeva gradnju ultramodernog trgovačkog centra s ukupnom površinom prostora za najam od 50 tisuća kvadrata, u kojemu će biti više od 200 trgovina te »Ipercoop hipermarket«, a izgradit će se i 3.500 parkirališnih mjesta. Uz sve to Centar će imati i kino s devet dvorana te »welness« centar. U Zagreb planiraju dovesti i četiri do pet novih trgovina, među kojima će najvjerojatnije biti i H - poznata trgovina odjeće zbog koje većina Zagrepčana odlazi u Graz ili Ljubljanu. </p>
<p>»Ukoliko se centar 'Zaprešić' ne realizira, ovo će biti najveći takav centar u Hrvatskoj - u kojemu će se zaposliti najmanje dvije tisuće građana«, rekao je Kojaković. Što se kvalitete tiče, istaknuo je kako će ovo biti trgovački centar treće generacije. Uspoređujući ga s »King Crossom«, za kojega je rekao da pripada prvoj generaciji,ovaj će centar imati najkvalitetniju infrastrukturu, najbolji raspored trgovina i vanjsko uređenje.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bandić: Do petka dogovor Grada i konzorcija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u utorak je bio na hitnom sastanku u Vladi radi dogovora o gradnji »Zagreb Arene«. »Stvari na sastanku s Vladom odvijale su se dobro i zaključeno je kako imamo isti stav, i Grad Zagreb i Vlada. Najdalje do petka imat ćemo dogovor jer, ponavljam, pametan čovjek uvijek ima najbolje rješenje. Pobijedit će razum i obostrani interes, a Zagreb će dobiti dvoranu«, rekao je Bandić ispričavajući se zbog kašnjenja na svečanu isporuku niskopodnog tramvaja. Svečanoj isporuci zadnjeg od 70 niskopodnih tramvaja, osim Bandića, nazočilo je i ministar prometa Božidar Kalmeta. »Očekujemo novi ugovor, a nadam se da ćemo neki tramvaj uspjeti prodati i izvan granica Hrvatske, što nam je i cilj«, rekao je Fabek. Bandić je istaknuo da Holding mora iznaći mogućnost za novih 70 vozila. [B. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Na stablo pribijene kornjače, vijenac i raspelo!</p>
<p>Građani tvrde da nitko nije želio ukloniti životinjske lešine ostavljene u parku</p>
<p>U šetnji idiličnim i rascvjetanim Bundekom, prije nekoliko dana su apsolventica filozofije i religije Andrea Rutnik i njena sestrična, doživjele šok! Kraj dječjeg igrališta blizu kapelice, na stabla između dvije grane nepoznati sadisti su ukliještili dvije kornjače koje su se gotovo u cijelosti sasušile. Još jezivije je susjedno stablo, omotano vijencem s raspelom pa je možda riječ o okultnom ritualu.</p>
<p>»Zgrožene smo i šokirane prizorom, kao u horror filmu, nemoćnih životinja, ostavljenih da uginu u mukama«, ogorčena je Andrea Rutnik. Smatra da je možda riječ o okultnom obredu jer su u nekim primitivnim religijama žabe i kornjače simboli vraga. Veća kornjača, duga je 20-tak centimetara, a manja oko deset. Sudeći prema stanju uginulih kornjača, građanka pretpostavlja da su na razapete na stablu već nekoliko tjedana. »Ne mogu shvatiti da ljudi prolaze pored i ne čine ništa. U trenutku našeg prolaska, nekoliko metara dalje dva su ribiča mirno sjedila i ćakulala. Čudi me da to nitko nije primijetio ranije«, pita se Andrea. Ponukana slikati zastrašujući prizor, slučaj je prijavila Zelenoj akciji i Prijateljima životinja.</p>
<p>Koordinator udruge Prijatelji životinja Bernard Franolić, i sam zgrožen zbog mučenja životinja, poslao je fotografije kornjača Komunalnom redarstvu, zahtijeva da se obavijesti policija i obavi očevid. »Nije normalno da se takvo što događa usred grada. Nadam se da će odgovorne institucije spriječiti slične rituale«, smatra Franolić. </p>
<p>Glasnogovornica Podružnice Holdinga za upravljanje sportskim objektima Sanda Pavlinić osuđuje navedeni čin. »Bilo da je netko ostavio mrtve ili žive kornjače, to je brutalno«, kaže glasnogovornica. Djelatnici Bundeka su, kaže, uklonili lešine i raspelo. »Vjerujem da kornjače nisu ondje bile dugo. Zaštitari često obilaze jezero. Bundek je pun građana i ne netko bi sigurno ranije reagirao«, smatra Pavlinić. Apelira na građane da prijavljuju slične slučajeve zaštitarima i policiji.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Regionalna metropola ili kolonija stranog kapitala?</p>
<p>Grad Zagreb nalazi se na raskrsnici; ili će postati regionalna metropola ili će se pretvoriti u koloniju stranoga kapitala. Sukus je to prezentacije projekta Grad Zagreb - europska metropola koja je u utorak održana u hotelu Westin u sklopu Treće godišnje međunarodne konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina.</p>
<p>»Nalazimo se pred ulaskom u Europsku uniju. Očekuje nas mirnije razdoblje i sada trebamo iskoristiti strane invsticije. Kvalitetnih arhitekata i projekata imamo«, smatra arhitekt Hrvoje Hrabak. Međutim, pročelnik Gradskoga zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek upozorava na manjkavosti koje bi nas mogle puno stajati. »Ne smijemo pokleknuti pred kapitalom i dopustiti investitorima da rade kako oni žele. Moramo jasno odrediti javne interese i od njih ne odstupati. Nedostaju nam jasna pravila igre«, prilično je pesimističan Fanjek. </p>
<p>Pročelnik Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Slavko Dakić ističe da je strateška odrednica Zagreba predstaviti ga kao prijestolnicu Mediterana. Tomu u prilog ide, smatra Dakić, blizina Jadrana i odlična prometna povezanost. »Problem Zagreba je i taj što, unatoč proračunu od gotovo milijardu eura, nema dovoljno novca za obnovu dotrajale infrastrukture«, upozorava Dakić. Taj bi se problem mogao riješiti javno-privatnim partnerstvima Grada i investitora. »Strateške parcele nećemo prodavati«, obećaje Dakić.</p>
<p>Projekti koji bi mogli obogatiti Zagreb 21. stoljeća, a neophodni su za razvoj Zagreba su: Grad na Savi, kulturna os od Muzeja suvremene umjetnosti do Lenucijeve potkove, denivelacija željezničkog nasipa i spajanje južnog i sjevernog dijela grada, nova zračna luka, te gradnja novih mostova preko Save. [Tomislav Marinović]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U vrtiću hoćemo disco kuglu i trampolin!</p>
<p>Predsjednici vijeća obećali su udovoljiti željama djece koliko je u njihovoj moći</p>
<p>Predsjednici gradskih četvrti ugostili su u općini Susedgrad, u utorak, 50 mališana iz vrtića Gajnice, Vrapče, Malešnica, Špansko i Kustošija, u povodu »Dana dječjih vrtića Zagreba«. Djeca su, zajedno s voditeljicama, predsjednicima četvrti Stenjevec i Podsused-Vrapče, objasnila kako žele poboljšati svoje vrtiće.</p>
<p>»Želim da se čitavo Špansko počisti i zasadi cvijećem«, zaželio je mali Jura iz vrtića Špansko. Neka djeca nisu bila tako skromna - zatražila su trampolin u vrtu, životinje, manje parkirnih mjesta, suncobrane, kuću strave... Kako Mario Jelić, predsjednik četvrti Stenjevec i Andreja Kralj, predsjednica četvrti Podsused-Vrapče, ne bi zaboravili što im je činiti, dobili su prigodne darove. Mališani su izradili plakate sa svojim željama.</p>
<p>Predsjednika Gradske četvrti Trnje posjetili su mališani iz vrtića Iskrica, Savica, Vladimir Nazor i Vrbik, koji su mu uručili listu prijedloga, želja i ideja. »Želimo puno, puno ljuljački, stazu ispod mosta i disco kuglu«, kazali su predškolci iz vrtića Iskrica. Velike plakate s popisom prava, uručili su vijećnicima mališani iz Vrbika. »Imamo pravo na igru, jer igra je zapravo jako važna«, napisala je na plakatu Petra iz vrtića Vrbik, a njezin kolega Karlo zamolio vijećnike da sagrade stazu za trčanje kako bi mališani vježbali za nastup na Olimpijadi. Ivan Bare, predsjednik Vijeća, obećao se potruditi ispuniti većinu njihovih zahtjeva. </p>
<p>»Gradska četvrt velika je, kao i zahtjevi, a financijska sredstva ograničena, ali potrudit ćemo se što više zahtjeva, pogotovo onih koji se odnose na sigurnost mališana u vrtićima, kako što je postavljanje nove ograde oko vrtića Savica, riješiti u sklopu malih komunalnih akcija«, najavio je Bare malim prijateljima, koje će vijećnici uskoro posjetiti u njihovim vrtićima.</p>
<p>Anita KončarSanja Torbica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Etna ponovo eruptirala</p>
<p>RIM</p>
<p> - Najveći aktivni europski vulkan Etna već tjedan dana izbacuje rastopljenu lavu, a erupcija vulkana uzrokovala je u ponedjeljak otvaranje kratera na jugoistočnoj strani. Vulkan izbacuje mlazove usijane lave do 200 metara iznad planine Etne, a na jugoistočnoj strani lava u dva potoka teče u smjeru nenaseljenog područja. Zasad još uvijek nema vijesti o evakuaciji, pošto su ugrožena samo nenaseljena područja. U nešto više od mjesec dana, Etna je eruptirala tri puta: 29. ožujka, 11. travnja i jučer, 30. travnja. U prosincu prošle godine obližnja zračna luka Catania morala je biti zatvorena noću na dva tjedna jer je vulkan izbacivao pepeo u atmosferu. Zadnja velika erupcije Etne dogodila se u ljetu 2001. godine. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Izraelu pronađen grob kralja Heroda</p>
<p>JERUZALEM</p>
<p> - Izraelsko sveučilište objavilo je da je otkrivena grobnica Heroda Velikog, Rimljanima podređenog »židovskog kralja« u drevnoj Judeji. Grobnica je pronađena u Herodiumu, na vrhu brda gdje je stajala utvrđena palača, oko 12 kilometara udaljenom od Jeruzalema. Sveučilište je priopćilo da će pojedinosti o otkriću objaviti na tiskovnoj konferenciji u utorak. Prema starom židovskom povjesničaru Flaviju Josipu, Herod je umro 4. godine prije Krista. Herodov grob pronašao je profesor s Hebrejskog sveučilišta Ehud Netzer koji vodi arheološka iskapanja u Herodiumu od 1972. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Neuschwanstein je kandidat za novih sedam svjetskih čuda</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Dvorac Neuschwanstein u Bavarskoj, jedini njemački kandidat za sedam novih svjetskih čuda, nalazi se među 21 znamenitosti koje su ušle u finale natjecanja. Dvorac je podignut prema zamislima i na zahtjev Ludwiga II., bavarskog kralja od 1864, području smještenom na jugu Bavarske, u podnožju Alpa. Graditelji su slijedili po tipu gradnje romanički stil 13. stoljeća, ali Neuschwanstein nije inspiriran samo viteškim burgovima tog razdoblja. U kompleksnom se zdanju isprepleću i elementi bizantinskih kupola i gotičke arhitekture izmiješanih s detaljima raznih drugih stilova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Eksplodirao ukrajinski plinovod</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Nedaleko ukrajinskog grada Taraškansija blizu Kijeva u utorak ujutro eksplodirao je plinovod, ostavivši desetak tisuća ljudi bez plina. Srećom, u eksploziji plinovoda nitko nije ozlijeđen, no obližnja šuma ostala je od jačine eksplozije bez ijednog stabla, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo za hitne slučajeve. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ponovo otvoren muzej sjećanja na sarajevski atentat</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Sarajevski muzej koji je prije rata u BiH bio posvećen počiniteljima atentata na austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda ponovo je u srijedu otvorio svoja vrata posjetiteljima, no sa znatno izmijenjenim postavom čiji je cilj podsjetiti na cjelovitu sliku događaja koji je bio povod za I. svjetski rat. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Hrvati se boje raka, a umiru od srca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U anketi provedenoj među 900 odraslih Hrvata, na pitanje od kojih bolesti najviše strahuju, 40 posto se opredijelilo za zloćudne, a 22 posto za one kardiovaskularnog sustava. Međutim, svaki drugi stanovnik Hrvatske umire upravo od srčanog i moždanog udara, i to dvostruko više nego od raka. Podaci su to iz istraživanja koje će Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, izložiti na 6. hrvatskom kongresu o aterosklerozi koji, pod pokroviteljstvom HAZU-a, počinje u srijedu na Crvenom otoku kod Rovinja. To je najznačajniji medicinski skup ove godine s oko 600 najpoznatijih stručnjaka iz svijeta i Hrvatske na kojem će se prikazati stupanj razvitka spoznaja o aterosklerozi, njezinim posljedicama i dostignućima. Treba promjeniti percepciju o bolestima od koje se najviše umire, ali i spoznavanje da se one mogu spriječiti smanjivanjem rizičnog ponašanja, kaže Reiner navodeći da 70 posto ispitanika ne zna koji je »dobar«, a koji »loš« kolesterol. Dvije trećine izjasnilo se da bi uzimalo lijekove za te bolesti, a na pitanje »zašto ih ne bi uzimali«, 92 posto je odgovorilo da ne vole uzimati lijekove. [B. Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Muzej posvećen ljudima koji su pomagali Židovima</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Njemačka će 2008. godine u središtu Berlina otvoriti prvi muzej posvećen ljudima koji su tijekom Drugog svjetskog rata pomagali Židovima.</p>
<p>Muzej »Šutljivi heroji« bit će smješten u velikoj zgradi, bivšoj radionici Otta Weidta za slijepe, gdje se za vrijeme rata skrivalo i preživjelo nekoliko Židova. U Berlinu je preživjelo oko 1700 Židova, a aktivno im je pomagalo između 20.000 i 30.000 Nijemaca, tvrdi povjesničar Johannes Tuchel, voditelj Njemačkog memorijalnog centra pokreta otpora koji je zadužen za muzej. U holokaustu je u Njemačkoj stradalo više od 350.000 Židova. </p>
<p>U muzeju će na multimedijski način i uz mnoštvo dokumetacijske građe biti predstavljeni ljudi koji su pomagali Židovima, ali i same žrtve, kako bi se predočili motivi i opasnosti s kojima su se pomagači suočavali. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čajem protiv raka kože</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Ljudi koji dnevno popiju šalicu ili dvije čaja imaju manji rizik obolijevanja od dvaju najčešćih oblika raka kože, objavili su znanstvenici. U studiji na gotovo 2.200 odraslih ljudi, znanstvenici su otkrili da osobe koje popiju barem jednu šalicu čaja dnevno imaju znatno manji rizik (20 do 30 posto) obolijevanja od dvaju najčešćih vrsta raka kože (raka pločastih i temeljnih stanica) od onih koji čaj uopće ne konzumiraju. Razlika je još i veća kod sudionika istraživanja, koji čaj redovito ispijaju desetljećima. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Londonske nekretnine najskuplje na svijetu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Londonske su nekretnine među najskupljima u svijetu, ispred onih Monaka, New Yorka i Hong Konga, pokazalo je najnovije izvješće. Luksuzne nekretnine u glavnom gradu Britanije stoje 2.300 funti po četvornoj stopi, više nego u Monaku, domovini bogatih i poznatih, gdje je cijena četvorne stope 2.190 funti. Na trećem se mjestu po vrijednosti sličnih nekretnina na tržištu nalazi New York, gdje luksuzne nekretnine dosežu prosječnu cijenu od 1.600 funti po četvornoj stopi. Slijedi Hong Kong, s 1.230 funti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Knjižnica lansirala »hot line« zbog obnove</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Kad uđete u Gradsku knjižnicu grada Beča, nećete čuti šaputanje karakteristično za takvo mjesto, jer su gradske vlasti nedavno, u nastojanju da prikupe novac za obnovu knjižnice pokrenule neku vrstu »erotske vruće linije«. Neobično jest, no, kako su objasnili iz uprave knjižnice nije riječ o klasičnoj porno seksi vrućoj liniji. Naime, zainteresirana osoba pozivom na određeni broj za 39 euro centa po minuti može čuti ženski glas koji će mu pročitati jednu od erotskih pričica od kojih neke datiraju još iz viktorijanskog razdoblja. U gradskoj upravi odlučili su početkom mjeseca uspostaviti »vruću liniju« kako bi prikupili sredstva za planirano uređenje i proširenje prostorija knjižnice. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="26">
<p>Mrkva, peršin i knjiga</p>
<p>Na otvorenju Sajma na kojem će se predstaviti oko sto novih knjiga i nastupiti oko 250 autora,radoznalu puku dijeljen je grincajg jer »književnost ide kroz želudac« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Književnost ide kroz želudac, tako se najbolje može probaviti! Tako je poručivao Davor Dretar-Drele koji je pred ulazom u Profilovu knjižaru u Bogovićevoj, gdje je u utorak otvoren Četvrti zagrebački sajam knjiga, dijelio grincajge radoznalom puku, ne bi li mrkvicama i peršinom pretvorio sajam u »općenarodnu« gozbu. </p>
<p>»Peršin i književnost!«, »U maloj zemlji veliki grincajg!«, »Dok je književnosti i zelenja, Hrvatska će u Europu!« - uzvikivao je Drele, dijeleći namjernicima i džepni autoatlas, ne bi li se upirući prstom u karte barem u mislima otisnuli u bijeli europski svijet. A u Profilovoj knjižari otvorenje Zagrebačkoga sajma knjiga proteklo je ne samo europski, nego bogme i američki, jer hrvatska mašta zbilja može svašta.</p>
<p>Na velikoj, svjetlucavoj pozornici (koju je osmislio Krešimir Dolenčić) mnogi su predstavljači Sajma gurali vesele glave u umjetni televizijski okvir - Tarik Filipović, Valter Lisica (predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske), Dražen Dabić (direktor Megastorea i Sajma), Drago Glamuzina (direktor sajamskoga programa). </p>
<p>Poslije duhovitih nagradnih pitanja (»Koliko knjiga ima prosječna hrvatska obitelj?«, »Koliko je nakladnika u Hrvatskoj?« itd.), hrvatsku nakladničku feštu otvorio je Duško Ljuština (u ime Gradskoga poglavarstva), prepuštajući pučanima dobru zakusku i obilaske nakladničkih štandova na kojima su informacije o popustima (od 25 do 70 posto) na licu mjesta »uzgojile« nove knjigoljupce. Poslije otvorenja, na kojemu je najavljeno predstavljanje oko sto novih knjiga i nastupanje oko 250 autora, urednika i kritičara, zrakom su se raspršili mjehurići od sapunice, kako bi Zagrebački sajam knjiga, koji se odvija na mnogim kopnenim lokacijama (u Profilovoj knjižari, HND-u, »Močvari«...) dobio i zračni domet. Književna ofenziva na malom tržištu uspjela je, puk je osvojen i olako pretvoren u uživatelje sajmišta. </p>
<p>Doista, otvorenje je bilo atraktivno - mješavina pučke zdravice i televizijskog šoua, pa tko voli, nek izvoli! Diplomacija je svedena na minimum, a dosadni protokoli istjerani su sa scene, kao napast koju valja »pošpricati« sa što više svjetlucavih i sapunastih sastojaka, kako bi ljudi što više vidjeli, a što manje slušali. </p>
<p>Na Profilovu sajmu, koji će trajati od 8. do 19. svibnja, mnogi domaći autori predstavit će nove knjige (Edo Popović, Damir Karakaš, Damir Radić, Zdravko Zima...), a i mnoge svjetske zvijezde pridružit će se našemu književnom derneku koji i nije baš samo tranzicijski, jer, evo, dolaze nam i Hari Kunzru i Peter Galbraith. Dakle, u nas je književni život prava veselica, a od ove godine Sajam će pomiriti i mrke novinare i mudre pisce, tako što će ih združiti u zajedničkim šouima. Tako će strane goste predstavljati novinari HTV-a - Branka Kamenski, Dražen Ilinčić, Mislav Bago... </p>
<p>Moglo bi se to nazvati kulturnom pomirbom mrkih medija i rezigniranih pisaca koji uvijek brundaju zbog posvemašnjeg senzacionalizma, u kojemu nema mjesta za mudru misao i ozbiljno slovo. Evo, sada je »visoko« i »nisko« na istom ekranu, valja samo pritisnuti gumb! </p>
<p>Teško je pobrojiti što sve Sajam nudi po povoljnim cijenama - valja doći u Profilovu knjižaru u Bogovićevoj i u šarenilu izabrati poslasticu po svojoj volji. Hedonisti će moći kupiti Barbijerijeve Kuharske kanconijere, tko ljubi hitove, moći će pod ruku staviti »P.S. Volim te« Cecilije Ahern (u izdanju »Profila«), jedan od vodećih svjetskih hitova, tko hoće uspjeti u životu, moći će se zapiljiti u atraktivno izdanje Naklade Zoro »Odgovori na pitanja kako pobijediti« Jacka i Suzy Welch.</p>
<p>Kome je mila suvremena esejistika, moći će promatrati štand »Ceresa«, tko se divi Orhanu Pamuku, moći će metnuti kunu u kesu nakladnika »Vukovićć«, tko je nestrpljiv dočekati Galbraitha, moći će prije promocije pročitati VBZ-ovu upravo izišlu knjigu »Kralj Iraka«. Nema čega nema, sve ovisi samo o novčaniku!</p>
<p>A tko očekuje novosti na samom Sajmu, natrčat će se od događaja do događaja (na raznim lokacijama), a kada mu se noge umore, shvatit će da je hrvatska kultura pravi maraton, iako se odvija na malom stadionu.</p>
<p>Zagrebački sajam knjiga (čiji je pokrovitelj od ove godine i Zajednica nakladnika) dobiva značenje jednoga od najvećih hrvatskih sajmova, a poseban je po tome što osvaja središte grada i omogućuje prolaznicima da navrate na književni susret, jednako kao na pivo, kavu ili kolače. I pisac dobiva motivaciju, jer napiše li nešto, ima nadu da će njegova knjiga na Zagrebačkom sajmu dobiti koju epizodicu i da neće tek tako prohujati s vihorom zaborava. [Lada Žigo]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Meštrovićevo djelo na dar</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Marica Meštrović, kćerka našeg slavnog kipara Ivana Meštrovića, u utorak je splitskoj Galeriji Ivana Meštrovića, koja djeluje u sklopu Fundacije Ivana Meštrovića, darovala portret svoje majke Olge, izrađen 1935. godine u bijelom mramoru. U darovnom ugovoru koji je Marica Meštrović potpisala s Fundacijom istaknuto je kako se djelo ne smije iznositi iz Galerije Meštrović te u njemu mora biti trajno pohranjeno. Olgino poprsje u mramoru jedno je od djela koje je Marica Meštrović dobila nedavnom razdiobom Meštrovićevih radova među nasljednicima, a u stalnom postavu Galerije Meštrović nalazi se od 1997. godine.</p>
<p> »Umjetninu sam darovala Fundaciji jer smatram da je majčino mjesto ovdje u Splitu i nema govora o tome da bih dozvolila da se ona otuđi iz Galerije Ivana Meštrovića. Od 1953. godine stalno se vraćam u Hrvatsku brinući se o očevoj ostavštini i darovnici, te sam uvjerena da mi nikada ne bi oprostio da majčinu bistu iznesem iz galerije i prodam je«, istaknula je Marica Meštrović.</p>
<p>Kad bi država jamčila kontrolirane i kvalitetne odljeve u bronci, Marica Meštrović bi bila spremna darovati joj i prodati još neke umjetnine. »Uvjerena sam da bi moj otac bio zadovoljniji da se njegova djela nalaze u muzejima, gdje bi bila na raspolaganju ljubiteljima umjetnosti, nego da se kriju u privatnim kolekcijama«, zaključila je Marica Meštrović. [M. Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pariška veza hrvatske kulture</p>
<p>Svečanost hrvatske kulture jest otvorenje Junekove retrospektive u Klovićevim dvorima u nazočnosti brojnih hrvatskih i francuskih intelektualaca od Annie Le Brun i Radovana Ivšića do brojnih zagrebačkih uglednika</p>
<p>Ako postoji čovjek koji je slikarstvo živio poput religije, onda je to Leo Junek</p>
<p> – zapisao je svojedobno slavni Jean Bazaine.</p>
<p>Zagrebački đak i pariški umjetnik koji je sudbinski mijenjao jezik slike utječući na generacije hrvatskih i francuskih slikara vratio se svojim djelom u rodni grad te je velika svečanost za hrvatsku kulturu bilo otvorenje Junekove retrospektive u Klovićevim dvorima u nazočnosti brojnih hrvatskih i francuskih intelektualaca od Annie Le Brun i Radovana Ivšića, Junekove obitelji, do brojnih uglednih gostiju među kojima su bili i premijer dr. Ivo Sanader i ministar kulture mr. Božo Biškupić.</p>
<p>Izložba je rezultat višegodišnjih istraživanja više kustosice Biserke Rauter Plančić koja nanovo nakon izložbe o Slavku Kopaču glavnom gradu podastire jedan izvanredan likovni događaj. Remek djela iz hrvatskih i francuskih zbirki prvi su puta zahvaljući Junekovoj obitelji okupljena na jednom mjestu od glasovita »Crtača« nastala u trenutku ulaska Nijemaca u Pariz pa sve do slavnog »Portreta pred zidom«, »Gladiola«, »Proslave 14. srpnja« i pariških predgrađa.</p>
<p> Lorrisa Juneca slavili su svi od stroge francuske kritike i slikara do vodećih hrvatskih intelektualaca te ne čudi da u opsežnu katalogu sjajan tekst o sudbini Junekove slike »Crtač« potpisuje Radovan Ivšić. »Leo Junek pripada izvanrednom krugu umjetnika čijim opusima se ponosimo. Vidjeti ponajbolja djela iz zagrebačkog razdoblja, pariških godina kao i djela iz Dordogne, Poitoua i Provanse jedinstvena je prilika i povlastica ove generacije, izravan susret s opsežnim a gotovo nam nepoznatim francuskim opusom slikara s dvije domovine. Leo Junek jedinstvena je umjetnička figura europskog slikarstva 20. stoljeća«, istaknuo je među ostalim ministar kulture mr. Božo Biškupić otvarajući izložbu. [Marina Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Deset kandidata za »Račića«</p>
<p>U prvi krug za nagradu uvršteni su Damir Očko, Mladen Stilinović, Zlatko Kopljar, Ivan Kožarić, Viktor Popović, Kristijan Kožul, Tina Gverović, Daniel Kovač, Andreja Kulunčić i Nevenka Arbanas </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Golema suvremena likovna praksa sa svojim intrigantim temama što se kreću u velikom rasponu od samoće modernog čovjeka do filozofskih istraživanja suvremenog svijeta nameće sve teže dvojbe u prosudbi likovnih vrijednosti. Stoga nimalo nije bio lagan zadatak prosudbenog povjerenstva prestižne Vjesnikove likovne nagrade »Josip Račić«.</p>
<p> Ocjenjivački sud u sastavu Leila Topić (predsjednica), Boris Ljubičić, Mikica Maštrović, Krešimir Purgar i Marina Tenžera u hrvatskoj likovnoj produkciji 2006. godine probrao je na svom sastanku deset imena uvrštenih u prvi krug.</p>
<p> Damir Očko bio je zapažen projektom »Vrt« u kojemu je galeriju odnosno čitaonicu Vladimira Nazora u Zagrebu preobrazio u vrt ispunjen njemu svojstvenom simbolikom wagnerijanskih »Sigfriedovih« rogova zakopanih u zemlju, raznovrsnim biljkama i Ligettijevom glazbom. Posrijedi je projekt kojim Očko dosljedno razvija umjetnički rukopis što se temelji na uspoređivanju i balansiranju proturječnih sustava ili odnosa.</p>
<p> Obilježavajući 30 obljetnicu djelovanja izložbom naslovljenom »Vau-vau« u galeriji »Nova« u Zagrebu, Mladen Stilinović je potvrdio »ispravnost« vlastite strategije nudeći publici ogoljen, sažet i autorefleksivan presjek kroz 30 godina propitivanja uloge umjetnosti i umjetnika.</p>
<p> Zlatko Kopljar je u »K11« u Gliptoteci HAZU u Zagrebu izložio seriju od sedam fotografija kojih su protagonisti umjetnikovi kolege i prijatelji, snimljeni na poprištu inscenirane nesreće. Riječ je o radu u kojemu Kopljar nanovo izražava svoje nezadovoljstvo i frustraciju položajem umjetnika u hrvatskoj kulturi i društvu.</p>
<p> Ivan Kožarić u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu ponovno se potvrdio kao jedan od najradikalnijih autora čiji radovi potvrđuju ne samo visok stupanj eksperimenta, već otvaraju nove granice u promišljanju skulpture. </p>
<p>Viktor Popović također se samostalnom izložbom u sklopu Trijenala kiparstva u Gliptoteci HAZU i manjom instalacijom u Komiži potvrdio kao jedan od najzanimljivijih suvremenih istraživača.</p>
<p> Kristijan Kožul je na izložbi »Zona ćudoređa« u Muzeju Mimara u Zagrebu izložio svoja provokativna djela u kojima propituje tradiciju, kulturno i materijalno nasljeđe i raspodjelu moći.</p>
<p> Kožulov umjetnički rukopis – jedinstven i vrlo prepoznatljiv zbog korištenja kiča te obrađivanja sadržaja preuzetih iz popularne kulture odnosno pornografske subkulture – otkriva široko polje umjetničkog interesa što se kreće od nacionalne kič kulture preko industrije zabave do svakodnevnih društvenih rituala.</p>
<p> Tina Gverović je na izložbi »Na prvi pogled« u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici izložila slikarsko-crtačku instalaciju kojom je osvojila nagradu »Radoslav Putar« zagrebačkog Instituta za suvremenu umjetnost. Instalacija se sastoji od nekoliko zidnih slika, crteža postavljenih u vitrine te tekstova nalik putopisnim bilješkama, a umjetnica je posegnula za temom putovanja, s ponešto romantičnim prizvukom.</p>
<p> Daniel Kovač je u galeriji »Josip Račić« u Zagrebu izložio svoj rad »Hometown boys«, odnosno, prozirni model svemirske postaje kao melankoličnu posvetu vlastitom naraštaju.</p>
<p> Andreja Kulunčić je izložbom »Mjesto pod suncem« u galeriji »Nova« u Zagrebu načinila svojevrsnu retrospektivu radova nastalih u posljednjih pet godina. Ideja je bila pokazati radove koji su izlagani u sklopu inozemnih izložbenih manifestacija ili je zbog karaktera samih projekata izostalo njihovo galerijsko predstavljanje.</p>
<p> Vrednovanje umjetničkog djelovanja, status umjetnika u društvu, različiti modeli uspjeha, tržišna i institucionalna orijentacija scene pitanja su za koja umjetnica pokušava senzibilizirati javnost.</p>
<p> Na posljetku, izložba Nevenke Arbanas u splitskoj Galeriji umjetnina potvrdila je visoke europske dosege te umjetnice, koja uvijek nanovo fascinira snagom umjetničkog izraza. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Fotografija potiče burnu reakciju javnosti </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – U sklopu programa Sudamje u Splitu je u prostoru budućega gradskog akvarija na Bačvicama otvorena najveća svjetska izložba novinske fotografije »World Press Photo 2007.« (WPP). Na pedesetoj izložbi, koja u Hrvatskoj već drugi put počinje u Splitu, izloženo je 200 nagrađenih fotografija, uključujući i prvonagrađeni rad američkog fotografa Spencera Platta, snimljena u bombardiranom dijelu Bejruta. Čast da u ponedjeljak na večer svečano otvori izložbu pripala je Petru Selemu, predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, a kustos iz Nizozemske i autor postava Sander Goudswaard naglasio je kako postav svjedoči fotografiju, estetiku i novinarstvo. Brojnim posjetiteljima obratila se i veleposlanica Kraljevine Nizozemske u RH Nienke Trooster. Michele Mcnally, predsjednica žirija WPP-a, u predgovoru kataloga izložbe piše: »Uvijek je slika ta koja potakne burnu reakciju javnosti. Fotografije su sposobne da se trajno smjeste u pamćenje, što riječi ponekad nikako ne mogu.« Organizatori izložbe u Splitu su Hvatsko novinarsko društvo i Fotoklub Split. [M. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Karantena uozbiljuje »plave« </p>
<p>»Vjerujem u svoje igrače i njihovu želju da osvoje i taj trofej. No, treneru Scoriji ovo je treće finale, a to nije slučajno«, kazao je Branko Ivanković </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dojam je da se naša javnost u predvečerje okršaja finala Kupa između Dinama i Slavena Belupa nekako više zabavlja slučajem trojice maksimirskih nogometaša koji su nakon subotnje utakmice protiv Šibenika slavili pobjedu nešto dulje nego što su to njihovi poslodavci zamislili. U klubu sve to negiraju, a ujedno demantiraju i vijest da su spomenuta trojica »veseljaka« - Ćorluka, Modrić i Čale - kažnjeni sa po 5000 eura. </p>
<p>Kako god bilo, momčad će se nakon prve finalne kup utakmice, u srijedu protiv Slaven Belupa u Maksimiru, skloniti u karantenu u Čatež. A ondje će boraviti sve do rezultatski gotovo nevažnog dvoboja pretposljednjeg prvenstvenog kola, protiv Zagreba u subotu u Kranjčevićevoj. Je li, dakle, odlazak u osamu ipak posljedica navodnog kasnonoćnog »izleta« trojice igrača?</p>
<p> »Utakmica protiv Zagreba bit će nam peta u 15 dana. Želimo u završnici sezone biti što bolji, a u Čatežu imamo optimalne uvjete za oporavak i regeneraciju«, istaknuo je maksimirski trener Branko Ivanković. </p>
<p> O »raspjevanom trojcu« nije želio suviše govoriti.</p>
<p> »Imali su izlaz i bili su vani. Nemam informaciju da su ostali jako dugo. Ulazimo u zavšrnicu prvenstva i moramo te utakmice odraditi maksimalno ozbiljno.« </p>
<p> Novinare je zanimalo je li istina da je dopredsjednik Zdravko Mamić nakon subotnje utakmice u svlačionici održao buran govor. </p>
<p>»Mamić je praktički na svakom treningu, u našoj kabini. Njegova reakcija? Ton mu je i u normalnoj komunikaciji često povišen. Svatko ima svoje viđenje te situacije. Kad s njim razgovaram, tonalitet mu je, uvjetno rečeno, buran. Pa, jasno je da neće čekati pred vratima dok mi izađemo, nego će doći u kabinu.« </p>
<p> Ivanković se potom ipak posvetio i finalnoj utakmici. </p>
<p> »Vjerujem u igrače i želju da osvoje i taj trofej. Svjesni smo da će to biti drukčija utakmica od ove posljednje u Koprivnici, kad smo pobijedili s 3-0. Treneru Elvisu Scoriji ovo je treće finale, a to nije nimalo slučajno.« </p>
<p> Davor Vugrinec ipak neće zaigrati, dok će Luka Modrić, unatoč problemima s tetivom, nastupiti. Ivanković je to potvrdio nakon poslijepodnevnog treninga na kojem je s »plavima« prvi put trenirao i 20-godišnji Brazilac Dudu Araxa, koji će do kraja sezone biti na probi.</p>
<p>»Prerano je za ozbiljniju ocjenu. Njegovo znanje nije sporno.«</p>
<p>Trener Slavena Belupa Elvis Scoria istaknuo je na konferenciji za novinare da će prva utakmica zapravo biti - odlučujuća. </p>
<p>»Dinamo ima fenomenalnu statistiku, a mi ćemo pokušati iskoristiti naše šanse. One su male, ali postoje. Nakon posljednjih nekoliko utakmica bilo je vidljivo da su igrači prilično umorni, stoga smo ih nekolicinu odmorili u subotu u Varaždinu. Dinamo igra cijelu sezonu u istom sastavu, ali imaju mlađe igrače koji se lakše oporavljaju. Što se tiče sastava, nisam siguran tko će istrčati ni koju ću formaciju odabrati«, dodao je Scoria. </p>
<p>Scoria šesti put u finalu</p>
<p>ZAGREB – Elvis Scoria samo nepravdom nema naslov pobjednika Kupa. Dakako, mislimo pritom na njegovu igračku karijeru, s obzirom da je kao trener Rijeke 2005. godine odveo »bijele« do trofeja svladavši Hajduk na Kantridi s 2-1, a potom i na Poljudu s 1-0. Međutim, u finalu Kupa 1997. godine Croatia je u Maksimiru, uz žestoki sudački vjetar u leđa, svladala Zagreb s 2-1 u jedinoj finalnoj utakmici. Scoria je igrao svih 90 minuta. U finalima je triput sudjelovao kao igrač, a sada će treći put i kao trener. Štoviše, u finalu je u sezoni 1994/95. sudjelovao i kao igrač Dinama. Pokal je podignuo Hajduk, a Scoria nije ulazio u igru. Sezonu ranije je, pak, nastupio za Rijeku u finalnim dvobojima protiv Croatije. U Zagrebu je bilo 2-0 za »plave«, a Scoria je na poluvremenu zamijenio Kneževića. U uzvratu je igrao svih 90 minuta. Rijeka je pobijedila sa za nju nedovoljnih 1-0. Veliki je uspjeh i ulazak u finale s drugoligašem Uljanikom, današnjom Pulom, kojeg je trenirao u sezoni 2002/03. Tada ih je »pomeo« Hajduk pobijedivši s 1-0 u Puli i 4-0 na Poljudu. Branko Ivanković je dvaput vodio Varteks do finala i oba je puta slavila Croatia. U sezoni 1995/96. »plavi« su slavili s 2-0 u Varaždinu i 1-0 u Zagrebu, a dvije godine kasnije s 1-0 u Varaždinu i 2-1 u Maksimiru. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nogometni savez još čvršći i odlučniji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Debakl hrvatsko-mađarske kandidature za organizaciju Eura 2012. čak je 90 minuta zaokupio pozornost članova Izvršnog odbora HNS-a na redovitoj sjednici. No, kako nam je priopćeno poslije trosatnog sastanka, prihvaćene su neke kritike zbog prekomjernih nadanja u uspjeh, ali je usput konstatirano da bez nadanja ne bi bilo ni ulaska u proces kandidature. </p>
<p>Prvotno su novinari, iznimno brojni nakon jedne sjednice Izvršnog odbora, mislili da će ostati samo na onome što im je isporučeno u pismenom obliku, jer je prije razgovora o »slučaju Cardiff« glavni tajnik iznio sve važne zaključke iz preostalih 11 točaka dnevnog reda. Da ipak nije bilo novinarskih upita, razišli bismo se sa spomenutih 30-ak redaka teksta, u kojem Izvršni odbor izražava žaljenje, ali i razočaranje odlukom IO Uefe u Cardiffu. </p>
<p>U zaključcima IO HNS-a stoji da je Savez svjestan uloge i značenja ovog sporta u našem društvu te odgovornosti koja iz toga proizlazi. Osim što je ponovno izrečena zahvalnost Hrvatskom saboru, premijeru, Vladi RH i svima ostalima na potpori, prihvaća se i doza kritike, jer su očekivanja ipak bila veća nego što to realnost nalaže. </p>
<p>Poseban je naglasak stavljen na izjavu predsjednika Uefe Michela Platinija, koji je rekao da je odluka plod i kompromis političko-financijskih interesa. Stoga je dobrim dijelom i na temeljima te izjave zaključeno da hrvatska Kuća nogometa ima nove obveze. Ponajprije mora osnažiti rad u klubovima, jer da će inozemni priljev igrača svakim danom biti sve slabiji. </p>
<p>Naglašeno je pritom da se Hrvatski nogometni savez ni u jednom segmentu nakon kardifske epizode ne osjeća uzdrmanim. Nijedan član Izvršnog odbora tijekom sjednice nije povisio glas niti postavio nezgodno pitanje. Dapače, svi su iz ovoga izašli još homogeniji i jači. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uhićen bivši predsjednik Sturma</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Bivši predsjednik austrijskog prvoligaša Sturma iz Graza Hannes Kartnig (55) uhićen je zbog utaje poraza i financijskih malverzacija dok je bio čelnim čovjekom Sturma. Kartniga je optužen za utaju oko 2.2 milijuna eura u periodu od šest godina, a kao izravna posljedica Kartnigove politike Sturm je prije šest mjeseci proglasio bankrot. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zašto je »Hanžek« u ilegali </p>
<p>U zagrebačkom proračunu za »Hanžek« je predviđeno 2,6 milijuna kuna, no nemamo dojam da se išta drugo radi na organizaciji ovogodišnjeg mitinga</p>
<p>U kalendaru Svjetskoga atletskog saveza za 2007. godinu piše da će Grand Prix miting u Zagrebu biti održan u srijedu, 4. srpnja. Iako novine u kojima je ovaj tekst objavljen nose datum 9. svibnja 2007., termin održavanja popularnog »Hanžeka« jedino je što se trenutačno o tome mitingu zna, a to ne zvuči nimalo dobro. </p>
<p>Zagrebački atletski miting s tradicijom duljom od pola stoljeća, podsjećamo, posljednjih je deset godina napravio popriličan »bum« u atletskom svijetu. Ozbiljnim angažmanom Zagrebačkoga športskog saveza i dovođenjem austrijskog menadžera Haralda Edletzbergera, Hanžekovićev memorijal (kako se danas zove samo memorijalna utrka na 110 metara prepone) od relativno skromnog EAA mitinga u samo je nekoliko godina došao do Grand Prix statusa. Budući da je prema vrlo strogom bodovanju redovito bio među 15 najboljih svjetskih atletskih mitinga, uspio je osigurati ulaz i seriju 24 elitna IAAF-ova mitinga na World Athletics Touru. </p>
<p>S obzirom na to da je riječ o ozbiljnom mitingu s nagradnim fondom od 250 tisuća eura i ukupnim troškovima organizacije više od 4 milijuna kuna, obično bismo već u prosincu znali koje će discipline biti na programu mitinga, kakva se konkurencija predviđa u najzanimljivijim disciplinama i slične informacije. Nakon toga bi organizatori barem jednom mjesečno obavještavali javnost o imenima glavnih zvijezda mitinga, sponzorima i ostalim organizacijskim detaljima, pa i o problemima s kojima se suočavaju u iznimno zahtjevnom poslu organiziranja Grand Prix mitinga. </p>
<p>Svega toga, dakle, ove godine nema. Istina, u Programu javnih potreba u Gradu Zagrebu za ovu godinu može se iščitati da je za »Hanžek« u Gradskom proračunu predviđeno 2,6 milijuna kuna, no nemamo dojam da se išta drugo radi na organizaciji mitinga. Naročito nas nervoznima čini to što ove godine u Zagrebu još nismo vidjeli menadžera mitinga Haralda Edletzbergera, barem da nam kaže uobičajenu frazu da će Blanka Vlašić i Ivana Brkljačić u svojim disciplinama imati najjaču moguću konkurenciju. </p>
<p>Nije teško dokučiti da je svojevrsna »ilegala« u kojoj se zagrebački Grand Prix miting trenutačno nalazi vezana uz probleme direktora mitinga i bivšeg financijskog direktora ZET-a Dražena Kroupe, kojeg mediji dovode u vezu s brojnim financijskim malverzacijama u spomenutom gradskom poduzeću. Osim toga, spominju se i određeni dugovi sudionicima prošlogodišnjeg mitinga, no taj se problem provlači već godinama i dosad ga je Edletzberger uspješno »premošćivao«. </p>
<p>Doda li se svemu navedenome i posljednja rang-lista mitinga, na kojoj je »Hanžek« skliznuo ispod 20. mjesta na World Athletics Touru, čini se da imamo razloga za zabrinutost kad je o perspektivama jedinog atletskoga Grand Prix mitinga u ovom dijelu Europe riječ...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Acasuso ponovno izbacio Ljubičića</p>
<p>RIM</p>
<p> - Ivan Ljubičić poražen je u 2. kolu teniskog turnira iz masters serije u Rimu. Bolji od najboljeg hrvatskog tenisača bio je Argentinac Jose Acasuso rezultatom 6-4, 6-3. Inače, Acasuso je za Ljubičića bio nepremostiva prepreka i prošle godine u Hamburgu. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hewitt podržao Kim Clijsters</p>
<p>RIM</p>
<p> – Australski tenisač Lleyton Hewitt podržao je svoju bivšu djevojku Kim Clijsters, koja je u nedjelju objavila završetak igračke karijere. »Kim je ostvarila veliku tenisku karijeru, a vjerojatno bi i u budućnosti bila u svjetskom vrhu. Moramo vjerovati njezinoj procjeni, budući da ona najbolje poznaje svoje tijelo. Tijekom godina imala je puno problema s ozljedama i mislim da je to jedan od glavnih razloga zbog kojeg se oprostila od tenisa«, izjavio je Hewitt. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Vukovi« popili Cedevitu</p>
<p>Gosti su se držali sve do poluvremena, no i to nije bio produkt njihove dobre igre</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Utorak i dvoboj Cibone i Cedevite još je jednom pokazao koliko su košarkaši iz Podsuseda daleko od vrha hrvatske lige. U dvoboju 10. kola Lige za prvaka Cibona je bez muke slavila s 88-57. Iako su gosti nastupili bez nekoliko bitnih igrača (Modrić, Harrington, Pašalić) prikazano na parketu ne ide u prilog želji vodstva kluba iz Podsuseda o plasmanu u regionalnu ligu. Nije se očekivalo iznenađenje protiv prvaka, no niti predaja bez borbe. </p>
<p>Cedevita se držala sve do poluvremena, no i to nije bio produkt dobre igre, već to mogu zahvaliti rotacijama u igri cibosa. Kada je u drugoj četvrtini Anzulović na parket uveo pričuve, stiglo je pet minuta društva iz Podsuseda. Vučković je s tri trice kaznio zonu, Franko Filipović iskoristio ukazanu priliku, i to je uglavnom bilo sve od Cedevite. U nastavku je na teren izašla najjača petorka, Cibona je ubacila u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, agresivnost u obrani rezultirala je lakim poenima, a prednost se na kraju zaustavila na konačnih plus 31 (88-57). Nezaustavljiv za centarsku liniju gostiju bio je Wright s 16 poena, uz 10 skokova i pet asista. Kod Cedevite je podbacio veći dio momčadi. Četri bitna igrača vanjske linije Primorac, Dundović, Dujmović i Milačić postigli su tek 13 poena. Kada se uzme u obzir i 15 skokova više »vukova«, konačnih plus 31 je sasvim realan. </p>
<p>»Ovakav poraz nam nije trebao. Naša igra bila je grozna, bez skoka i trke. Djelomičnu ispriku možemo naći u činjenici da nas u petak čeka puno važniji dvoboj s Borikom. Svejedno, ovakva razlika na kraju deprimira«, kazao je Damir Milačić.</p>
<p>CIBONA – CEDEVITA 88-57</p>
<p>(23-12, 37-30, 62-41)</p>
<p>KC Dražen Petrović</p>
<p>CIBONA: Wright 16 (4-4), WARREN 12 (4-4), KUS 9 (2-2), KRASIĆ 15 (2-2), ANDRIĆ 8, Tomas 2, Rozić 6 (0-1), Mance 6, Vrbanc -, WISNIEWSKI 14 (6-8)</p>
<p>CEDEVITA: NOVOSEL 8 (2-2), PRIMORAC -, Puljko 2 (2-2), DUJMOVIĆ 5, DUNDOVIĆ 7 (2-2), Vučković 14 (2-2), Milačić 1 (1-4), MILIŠA 6 (2-2), Filipović 14 (1-2), Harrington -, Modrić -</p>
<p>SUCI: Radović, Medan, Perlić. GLEDATELJA: 300</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Brindley WRIGHT</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Derbi Zadru</p>
<p>Zadar je slavio u derbiju 10. kola protiv Zagreba s 89-86. Pobjedu su osigurali trice Johnsona u posljednjoj minuti, a najbolji strijelac utakmice bio je Barač s 26 poena. Kod »mrava« Sesar je ubacio 23. Kvarner je bio bolji od Borika s 83-72, a Maleš (25) i Macura (22) vodili su svoju momčad do prve pobjede u Ligi za prvaka. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nezadrživi Pistonsi</p>
<p>Utah je zaustavila »organizirani kaos« Golden Statea, ali Gordan Giriček se nije proslavio. Ispucao je 10 lopti i postigao tek pet poena </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Pistonsi igraju kao 2004. godine: neprijelazni su u obrani, čvrsti i precizni u napadu. Ukratko, nezadrživi. Nakon »metle« protiv Orlanda, snagu Detroita u doigravanju upoznali su i Bullsi. Dvije utakmice i +47 dovoljno je da Andres Nocioni sljedeći put malo razmisli prije nego što će se razbacivati s izjavama. Nakon što je Chicago s 4-0 detronizirao Miami, najavio je da i Pistonse čeka ista sudbina. </p>
<p>U drugoj je utakmici Detroit nadskakao Chicago (60-43) i zaustavio bivšu zvijezdu Bena Wallacea na samo sedam skokova te slavio sa 108-87. Sve je bilo jasno već nakon prvih 12 minuta, semafor je pokazivao 34-18, a do kraja je Tayshaun Prince zabio 25 koševa, Hamilton i Webber ubacili su 24 odnosno 22, a Billups je uz 14 koševa imao i 10 dodavanja. Previše za Bullse, kod kojih je Tyrus Thomas postigao najviše (18). </p>
<p>Pistonsi jure prema konferencijskom finalu, sa šest pobjeda u nizu u doigravanju su na pobjedu od rekorda. Naime, u šampionskoj 1989. godini do naslova su imali sedam slavlja u nizu. </p>
<p>Utah je ukočila »organizirani kaos« Golden Statea i zadržala prednost domaćeg terena. Prevlast u skoku bila je ključna i u ovom dvoboju, Jazzeri su slavili nad Warriorsima sa 116-112, uz 18 skokova više od suparnika. Carlos Boozer imao je lošu šutersku večer (6-15), no sve je nadoknadio s 20 skokova, od čega čak 10 u napadu. Deron Williams ubacio je čak 31 poen, a sedam blokada podijelio je i Kiriljenko. </p>
<p>Dvoboj je kod rezultata 112-112 presudio skok u napadu i ubačaj Boozera, Jackson je u sljedećem napadu promašio tricu, dok je Harping iz slobodnih bacanja postavio konačni rezultat. Veću minutažu (27 minuta) dobio je Gordan Giriček, ali se nije proslavio. Završio je s pet poena, četiri skoka i dvije asistencije. </p>
<p>• Rezultati: Utah – Golden State 116-112 (Utah vodi 1-0), Detroit – Chicago 108-87 (Detroit vodi 2-0), [Danijel Jelenek]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svjetski prvak u Puli</p>
<p>PULA</p>
<p> – Na 8. međunarodnom boksačkom AIBA turniru Arena Cup, koji će se u Puli održati od četvrtka do subote, nastupit će 63 borca iz 11 zemalja. Apsolutna je novost dolazak boksača iz Kine, koje će predvoditi svjetski prvak u kategoriji do 48 kg Zo Shi Ming. </p>
<p>U ringu Sportskog centra Mirna u četvrtak od 18 sati ljubitelji boksa moći će gledati maraton od 22 borbe, u kojima će nastupiti i većina od 11 članova hrvatske reprezentacije. Uz već prokušane borce kao što su Vedran Đipalo, Mario Šivolija, Filip Palić, Boris i Borna Katalinić, Matej Matković i Ivica Bačurin, odlukom izbornika Pere Tadića šansu za debi dobio je i Ante Čepo, koji će boksati u kategoriji do 75 kg. U međunarodnoj konkurenciji nastupit će i tri člana Boksačkoga kluba Pula Mirsad Ahmeti, brončani s posljednjeg Europskog prvenstva, te Sanjin Pol Vrgoč i debitant među seniorima, teškaš Marko Čalić. </p>
<p>»Gledajući konkurenciju koja se priprema za sve skorije službene međunarodne nastupe, bio bih zadovoljan ponavljanjem lanjskog ulova - četiri zlatne medalje«, kazao je Tadić. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sven Fischer objavio završetak karijere </p>
<p>ERFURT</p>
<p> – Njemački biatlonac, 36-godišnji Sven Fischer objavio je u ponedjeljak završetak karijere. Fischer je jedan od najboljih biatlonaca u povijesti tog sporta, što dokazuju 24 medalje na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima. »Već sam dugo razmišljao o odlasku u mirovinu i mislim da je ovo pravo vrijeme da kažem zbogom«, izjavio je Fischer te je najavio da će u budućnosti raditi kao stručni komentator biatlona na njemačkoj tv-postaji ZDF. Tijekom dugogodišnje uspješne karijere na Igrama je osvojio ukupno četiri zlatne medalje te po dvije srebrne i dvije. Sa svjetskih prvenstava donio je 16 medalja, od čega šest zlatnih. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Šešeljev zamjenik predsjednik parlamenta</p>
<p>Tomislav Nikolić iz Srpske radikalne stranke postao je predsjednik Narodne skupštine uz potporu Koštuničinih zastupnika</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Zastupnici Narodne skupštine Srbije izabrali su Tomislava Nikolića, zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja za predsjednika parlamenta. Uz zastupnika iz redova Radikalne stranke, za Nikolićev izbor glasovali su zastupnici Demokratske stranke Srbije sadašnjeg premijera Vojislava Koštunice te zastupnici Socijalističke stranke. </p>
<p>Ovim izborom i glasovanjem definitivno je propala mogućnost za formiranje koalicijske vlade u kojoj bi bili Demokratska stranka sadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića i Koštuničini demokrati te stranka G 17 Plus.</p>
<p>Izboru predsjednika parlamenta prethodila je mučna rasprava koja je trajala punih 15 sati. U njoj su se zastupnici svađali i uzajamno optuživali za izdaju nacionalnih i državnih interesa, za prodaju Kosova, suradnju sa stranim obavještajnim službama, za pljačku i grabež. Za govornicu je dolazio tko je, kada i kako htio, govorilo se o svim mogućim temama, a najviše o tome je li stvorena nova politička koalicija između Šešeljevih radikala na čelu sa Nikolićem i Demokratske stranke Srbije premijera Koštunice. </p>
<p>Mnogi zastupnici u beogradskom parlamentu tvrdili su da će na ponovljenim skupštinskim izborima ove dvije stranke zajedno sa socijalistima činiti koalicijski blok, no formalno, do raspisivanja novih parlamentarnih izbora ima još pet dana.</p>
<p> U tom roku trebala bi se formirati nova vlada, a ako se to ne dogodi, predsjednik Boris Tadić raspisat će nove parlamentarne izbore. Uz međusobno optuživanje Tadićevih i Koštuničinih pristaša za neuspjeh u formiranju nove vlade, najčešće se spominjalo Kosovo. Dio zastupnika optužio je Nikolića i Radikalnu stranku da su svojom nerazumnom politikom izgubili Kosovo, a radikali su odgovarali protivnicima da su strani plaćenici i špijuni koji iz osobnih interesa prodaju Kosovo. Nekoliko zastupnika, među ostalim, optužilo je aktualnu vlast da pojedine stranke i njihovi čelnici umjesto europske Srbije od zemlje žele napraviti rusku guberniju.</p>
<p>Srbija se treba udružiti s Rusijom, a ne ići u EU</p>
<p>Novoizabrani predsjednik Skupštine Srbije, radikal Tomislav Nikolić u utorak je tijekom predsjedanja sjednicom parlamenta rekao da će Rusija izmisliti neki način za udruživanje zemalja koje su protiv američke hegemonije i Europske unije. »To je moje stajalište i nadam se da će u Srbiji većina biti za opredjeljenje Srpske radikalne stranke i da će težiti članstvu u takvoj organizaciji, a ne u Europskoj uniji«, rekao je Nikolić odgovarajući na mnogobrojne kritike politike Srpske radikalne stranke (SRS) koje su u raspravi iznijeli zastupnici iz stranaka proeuropske orijentacije.</p>
<p> Nikolić je izjavio da Srbija »nažalost nije ruska pokrajina«, ali da ne može biti ni »europska kolonija«. Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak je u svom izlaganju rekao da je »danas u Srbiji sve isto kao 1991. godine" i da je jasno da postoje dvije Srbije. </p>
<p>Radikalizam u svijetu ne prolazi</p>
<p>ZAGREB - Zamoljen za komentar izbor radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta, predsjednik Stjepan Mesić je u Beču, za boravka u službenom posjetu, rekao da se može složiti s tom odlukom srbijanskih parlamentaraca, ali uz uvjet da Nikolić »zaboravi granicu Virovitica - Karlovac - Karlobag«. </p>
<p>Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u povodu imenovanja radikalnog predstavnika na čelo srbijanskog parlamenta da radikalizam u svijetu ne prolazi. »Ne možemo utjecati i komentirati događaje u Srbiji, no mogu pretpostaviti da to imenovanje neće biti dobro prihvaćeno u međunarodnim okvirima. Mi želimo vidjeti europsku Srbiju koja je na putu rješenja svih otvorenih pitanja te Srbiju za koju su vrata EU-a i NATO-a otvorena, naravno, temeljem ispunjavanja kriterija na individualnoj osnovi«, izjavila je ministrica. </p>
<p>Aleksandar Milošević/ H/ B.Lo.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>SAD Uhićeno šest osumnjičenih za terorizam</p>
<p>Četiri Albanca planirala napad na vojnu bazu u SAD-u</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> – Šestorica pripadnika terorističke ćelije, od kojih su četvorica kosovski Albanci, uhićena su u noći na utorak u američkoj saveznoj državi New Jerseyu pod optužbom da su planirali napad na vojnu bazu Fort Dix u kojem su htjeli »ubiti što više vojnika« kao dio »džihada« protiv Amerike, objavio je ured državnog tužitelja New Jerseya i Središnji istražni ured (FBI).</p>
<p>Od šestorice uhićenih »islamskih radikala«, jedan je rođen u Jordanu, drugi u Turskoj, a četvorica su Albanci s Kosova, od kojih trojica braće. Svi su imali regulirani useljenički status u SAD, a FBI ih je pratio 15 mjeseci. Šestorica uhićenih trebala bi u utorak biti izvedena pred Okružni sud u Camdenu kako bi se suočila s optužbama za zavjeru za ubojstvo američkih vojnika, potvrdio je Michael Drewniak, glasnogovornik ureda državnog tužitelja New Jerseya. »Uhićeni su navodno namjeravali izvesti oružani napad na bazu i ubiti što više vojnika«, naveo je ured tužitelja u priopćenju. </p>
<p> Petorica uhićenih živjeli su u Cherry Hillu, oko 16 km istočno od Philadelphije i 30-ak km jugozapadno od Fort Dixa, baze kopnene vojske u koju su 1999. godine smješteni izbjeglice s Kosova. Šestorica muškaraca sustavno su nadzirala vojnu bazu, a uhićena su navodno pri pokušaju da kupe automatske puške AK-47 kako bi izveli svoj plan, kazali su policijski dužnosnici, a prenosi lokalni list iz Newarka, The Star Ledger na web stranici.</p>
<p> Do uhićenja je došlo nakon što se nekoliko njih pojavilo na sastanku s trgovcem oružjem koji je bio tajni doušnik FBI-a, kazali su policijski dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom da ostanu neimenovani, jer su dokumenti slučaja još uvijek zapečaćeni.</p>
<p> Potencijalni napadači vježbali su pucanje puškama za »paintball« i s pravim oružjem u ruralnom području planine Poconos. Također su, kako navode izvori, gledali video snimke Osame bin Ladena u kojima on poziva na mučeništvo.»Oni su bili spremni umrijeti. Postajali smo sve uvjereniji kako je to stvarno i da su ti momci spremni za akciju«, rekao je policijski izvor.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zajednička vlada katolika i protestanata</p>
<p>Predsjednici vlade su protestant Ian Paisley i katolik Martin McGuinness</p>
<p>Nakon više desetljeća krvavih sukoba zajednička protestantsko-katolička vlada u utorak je napokon preuzela vlast u Sjevernoj Irskoj. </p>
<p>Šef protestantske Demokratske unionističke stranke Ian Paisley i Martin McGuinness iz katoličkog Sinn Feina predsjednici su nove zajedničke vlade koja je dogovorena 26. ožujka. Njihovoj inauguraciji prisustvovao je i britanski premijer Tony Blair koji formiranje zajedničke vlade unionista i republikanaca smatra jednim od svojih najvećih političkih uspjeha otkako je preuzeo vlast prije deset godina. Nakon ovog povijesnog trenutka, mnogi očekuju da Blair objavi svoj odlazak s vlasti.</p>
<p>»Vjerujem da smo na početku puta koji će nam vratiti mir i blagostanje«, izjavio je osamdesetogodišnji Paisley pri dolasku u Stormont. </p>
<p>Martin McGuinness, koji je bio jedan od zapovjednika IRA-e od 1970. do 1997. godine, kad je u akcijama ove terorističke skupine ubijeno oko dvije tisuće protestanata, istaknuo je kako vjeruje u podjelu vlasti. »Ovo je jedan od najvećih skokova prema naprijed u posljednjih 15 godina«, izjavio je McGuinness. Šef njegove stranke Gerry Adams također vjeruje u uspjeh te kaže kako je ovaj sporazum dokaz da dijalog i tolerancija daju rezultate. </p>
<p>Posljednjih pet godina Sjeverna Irska bila je pod direktnom upravom Londona. S obzirom na činjenicu da se posljednji izabrani parlament, 2003. godine, nije uspio ni sastati, mnogo se očekuje od nove zajedničke vlade u koju vjeruje i britanski državni tajnik za Sjevernu Irsku Peter Hein. »Budući da do prije nekoliko tjedana njihovi čelnici nisu doslovce komunicirali, mislim da su odnosi danas vrlo dobri. Vjerujem u uspjeh vlade«, rekao je Hein. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sarkozyjev predah na Malti </p>
<p>Novi francuski predsjednik najavio da će prvo službeno putovanje biti Njemačka </p>
<p>Nicolas Sarkozy otišao je na kratki, trodnevni odmor na Maltu, nakon dugotrajne i naporne kampanje. Francuski mediji postavljaju pitanje zbog čega je Sarkozy izabrao baš Maltu za kratki odmor. Došao je u pratnji šestero ljudi, njegove supruge i sina, a i dužnosnici na Malti su u posljednji trenutak saznali za njegov dolazak. Špekulira se da nije samo riječ o odmoru, već i o realizaciji Sarkozyjeve ideje da se mediteranske zemlje Europe više čuju i artikuliraju svoje stavove, o čemu je novi predsjednik govorio i neposredno poslije izbora. </p>
<p>Za njega je Francuska europska i mediteranska zemlja, pa otuda i ideja o Mediteranskoj uniji, u koju bi ušle sve zemlje Sredozemlja. Naravno, u Parizu se govori da je otišao na odmor kako bi u miru isplanirao svoj kabinet. Socijalisti su nakon poraza tihi, prikupljaju informacije koje im mogu pomoći u analizi izbornog neuspjeha. Ideja je bezbroj, a jedna od najefikasnijih bi bila postizborna koalicija sa centristom Francoisom Bayrouom, koja bi mogla dovesti i do kohabitacije lijevog premijera i desnog predsjednika. Ali, to su zasad samo želje, jer je pitanje kako će se na kraju opredijeliti Bayrou i imaju li socijalisti još koji adut.</p>
<p>Sarkozy je već najavio da će njegovo prvo službeno putovanje biti u Njemačku. Uskoro bi Sarkozy mogao otići i u Ameriku, kako bi Bushu rekao da se okreće novi list u francusko-američkim odnosima, ali da posebnosti ne moraju kvariti prijateljstvo. </p>
<p>Fillon novi premijer?</p>
<p>Nicolas Sarkozy na jahti koja plovi kraj obala Malte očito razmišlja i o novom premijeru. Kako sada stoje stvari, najizgledniji je François Fillon, dugogodišnji ministar koji je napustio vladu prije dvije godine. Bio je ministar socijalne skrbi, te ministar obrazovanja, a provodio je mnoge reforme koje su bile dočekane uz niz protesta. Tako je predložio reformu mirovinskog sustava, sudjelovao u izradi zakona koji reguliraju 35-satni tjedan, te provodio niz nepopularnih reformi na području obrazovanja, koje su izazvale proteste đaka i studenata.</p>
<p>Riječ je o pedesettrogodišnjem političaru kojeg je navodno Sarkozy spomenuo kao budućeg premijera još u nedjelju navečer, kada ga je telefonski nazvao Tony Blair. Drugi izgledni kandidat je Jean-Louis Borloo. [Jurica Körbler]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za kraljicu »banket u bijelom«</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - U Bijeloj kući u ponedjeljak je u čast britanske kraljice Elizabete II. i princa Phillipa, održan prvi državni banket s bijelim kravatama u mandatu predsjednika Georgea W. Busha. Riječ je vrlo strogom »kodeksu oblačenja«, za muškarce bijelu košulju, bijeli prsluk i bijelu leptir-kravatu, crni frak i pripadajuće hlače, a za žene duge večernje haljine. </p>
<p>Elizabeta II. na banketu je nosila dugu bijelu haljinu i dijamantnu tijaru sa svoje krunidbe 1953., a Laura Bush svijetlo plavu kreaciju Oscara de la Rente. Za 134 gosta na 13 stolova, iznesen je najbolji porculan, kristal i srebrni pribor za jelo iz stoljetne kolekcije sjedišta američkih predsjednika. Predsjednik Bush i kraljica Elizabeta II. održali su prigodne zdravice u kojima su nazdravili trajnom angloameričkom prijateljstvu kao snazi »općeg dobra«, izrazivši uvjerenje da će se ono održati i u stoljećima koja dolaze. Na meniju »banketa u bijelom« našla su se jela koja pokazuju najbolje što Amerika može dati, kazala je šefice kuhinje Bijele kuće Criseta Comerford: proljetna juha od graška s američkim kavijarom, list u umaku od badema, proljetna janjetina s umakom chantarelle, lokalno povrće i rikola, zeleno povrće sa slačicom i zelena salata. Uz salatu su servirani i sirevi s britanskih farmi. </p>
<p>Iznenađenje je bilo (vjerojatno na kraljičinu inicijativu, jer ona to često čini ispred Buckinghamske palače) njeno i Bushevo pojavljivanje pred više tisuća okupljenih prolaznika ispred ulaza u Bijelu kuću. I dok se Elizabeta II. diskretno pozdravljala s prisutnim Amerikancima, primajući po koji buket cvijeća, predsjednik je pokazao kako ipak nije navikao na ovakve iznenadne susrete s narodom. [Erol Avdović/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ratku Mavaru nagrada za najbolju fotografiju</p>
<p>Za novinara godine izabran je HTV-ov novinar Mislav Bago </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - HND-ovu nagradu »Nikša Antonini« za novinsku fotografiju u utorak je dobio fotoreporter Vjesnika Ratko Mavar, za portret Ane Rukavine. Na svečanosti dodjele nagrada Hrvatskog novinarskog društva za 2006. godinu za novinara godine proglašen je novinar HTV-a Mislav Bago, a priznanja su uručena i ostalim dobitnicima.</p>
<p>Bago je u tajnom glasovanju dobio 469 glasova članova HND-a, uvjerljivo više od protukandidata Mislava Togonala s Hrvatskog radija (216 glasova) i dopisnika Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustina Palokaja (93 glasa). Za novinara godine glasovalo je 808 članova Društva, a 30 listića bilo je nevažećih. Bago je nagrađen i za najbolji televizijski intervju, za razgovore s Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom u emisiji »Otvoreno«.</p>
<p>Nagrada za životno djelo »Otokar Keršovani« pripala je dugogodišnjem novinaru HRT-a Voji Šiljku koji je i zahvalio u ime laureata.</p>
<p>»Ovakvu nagradu trebali bi dobiti svi koji u novinarstvu dočekaju punu mirovinu«, kazao je Šiljak, prisjećajući se svih »pratećih« službi u medijskim kućama bez kojih bi novinarski rad bio nezamisliv. Posebnim priznanjem »Robert Schuman«, koje uz HND dodjeljuje i Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, nagrađeni su Neven Šantić (Novi list), Eliana Čandrlić (HR) i Damir Matković (HRT). Predajući nagrade šef Izaslanstva Vincent Degert podsjetio je na važnu ulogu novinara u procesu pristupanja Hrvatske Uniji jer građani prije izlaska na referendum o ulasku u EU moraju imati sve informacije o toj zajednici.</p>
<p>Tradicionalno su dodijeljene i nagrade »Marija Jurić Zagorka« za najzapaženije novinarske uratke raznih žanrova u tisku, na radiju i televiziji.</p>
<p>Autor serije tekstova o slučaju »Maškarin« u Novom listu, Branko Škorić, nagrađen je za najbolju vijest ili izvještaj. Najboljim radom tiskovnog istraživačkog novinarstva proglašen je članak o slučaju »Zec« novinarke Večernjeg lista Ljiljane Marić, dok je za najbolju kolumnu »Ekonomalije« u tjedniku Lider nagrađen Miodrag Šajatović. Inoslav Bešker nagradu je dobio za interaktivnu kolumnu »Pitajte Beškera«. Za najbolje uređenu radijsku emisiju urednica »Radiovizije« Drugog programa Hrvatskog radija, Dubravka Družinec Ricijaš. Za televizijsku vijest nagrađen je Edi Škovrlj (HTV), za izvještaj o prometnoj nesreći u tunelu Ledenik, a Siniša Kovačić (HTV) za televizijsko istraživačko novinarstvo. </p>
<p>Sanader otvorio izložbu novinskih fotografija</p>
<p>Premijer Ivo Sanader otvorio je u utorak u fotogaleriji »Badrov« izložbu »Hrvatska novinska fotografija 2006.«. Izloženo je stotinjak najboljih fotografskih radova s natječaja za fotoreportera godine, fotografiju godine i najbolju fotografiju s područja kulture i umjetnosti. »Informacija o nekom događaju nije potpuna bez slike, a pravo na informaciju je u samim temeljima demokracije. Stoga je i vaša uloga u razvoju demokracije iznimno važna«, poručio je Sanader okupljenim fotoreporterima i zahvalio im na njihovom radu. Fotoreporteri su premijeru poklonili majicu s logom Zbora fotoreportera HND-a. [vje/Ma.L.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Anđeli: Prepoznaju se dušom i srcem</p>
<p>Ugodno je misliti da svatko od nas ima anđela koji ga čuva</p>
<p>Mnoge ljude privlače anđeli. Neki ih shvaćaju kao nebesku silu, drugi kao pozitivnu energiju, a treći kroz djela dobrih ljudi. Oni su oduvijek bili umjetnička inspiracija, »utočište« od životnih nedaća ili izvor radosti. </p>
<p>Kaže se da anđeli neće ući u vaš život ako ih ne pozovete otvorena srca. Iako ih se većina sjeti kada im je teško, valja im i zahvaliti kada se dogodi nešto dobro. </p>
<p>Jedna je internetska anketa pokazala kako 79 posto ljudi vjeruje da ima anđela čuvara, 19 posto ih nije sigurno, dok svega tri posto misli da ga nema. Neki vjeruju da svatko od nas ima više anđela od kojih je svaki zadužen za određeno životno područje. Ustaljena podjela sugerira da i među tim bićima postoji određena hijerarhija. Oni su podijeljeni u devet korova, koji se pak dijele na tri reda. Dobro su znani i arhanđeli od kojih su najpoznatiji Mihael, Gabrijel i Rafael. Na samome dnu hijerarhije su anđeli - zaštitnici ljudi. </p>
<p>U Velikoj je Britaniji nedavno izašla i knjiga »Angels« koju je napisala teologinja Jane Williams, a ilustrirala ju je Linda Baker Smith. Iako je izjavila da knjiga nije osobna, autorica smatra da se oni koji odbiju anđele odriču nekih prekrasnih priča. Baker Smith vjeruje u anđele, osobito u postojanje anđela čuvara koji je bio uz nju i tijekom najtežih životnih trenutaka poput onoga kada joj je umrla sestra. Ona smatra da anđeli s nama dijele našu tugu, osobito u situacijama kada joj se mi sami teško možemo othrvati. </p>
<p>Ponekad ljudi pri intenzivnom razmišljanju o njima nailaze na neobične situacije. Lijepe stvari dogode im se tijekom noći ili pak pišući o njima naiđu na blokadu sve dok »oni« ne odluče kada je pravo vrijeme da se o njima nešto kaže. Anđeli nas uče da je vrijeme relativan pojam i da mi sami često ne znamo kada nam se treba nešto dogoditi. </p>
<p>MILA ELEGOVIĆ, glumica Osjećam njihovu ljubav</p>
<p>»Anđeli su tu kao posrednici između ljudi i Boga. Oni su prijenosnici njegove volje«, rekla je glumica. Njoj se ta bića javljaju i u teškim i u lijepim trenucima. Čine to tako da joj njihove poruke dolaze tiho i nevidljivo. Prema njezinu mišljenju, ne treba gomilati njihove figurice jer je to vrsta idolatrije. </p>
<p>»Mi ne znamo kako oni izgledaju. Oni se jednostavno osjećaju srcem«, objašnjava Mila Elegović. Mišljenja je kako se anđeosko može očitovati i kroz djela dobrih ljudi, jer čovjek čini ono što mu »nevidljivo« šapne. Glumica smatra da nam oni tijekom života daruju dobrotu i ljubav, a s nama su od začeća do smrti. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Znate li što je to - branding?</p>
<p>To je kad na AFTER WORK PARTYJU, najčešće poslije ležernije NOVEAU CUISINE u nekom TRENDY i FANCY kafiću, CORPORATE MANAGER naloži svom najboljem HEAD HUNTERU da na TEAM BUILDINGU izabere nekoliko mladih ADVERTISERA, COPYWRITERA, MARKETING FREAKOVA, OPINION MAKERA I TRENDSETTERA.</p>
<p>Oni će tada, nakon STREAMINGA na CREATIV MEETINGU, među sobom odabrati TEAM MANAGERA, te će na višednevnom BRAIN STORMINGU na stalnom ONLINE-CONFFERENCOM sa HEADQUARTEROM, uz kratke COFFEE BREAKOVE i lagani FINGER FOOD, od nekog imena ili proizvoda napraviti jedan autentičan TRADE MARK.</p>
<p>Eto, sad je jasno?! [Ž.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Marka za Topića</p>
<p>Hrvatski predstavnik na Eurosongu Dado Topić dobio je posebnu čast. Naime u povodu Eurosonga Finska je pošta izdala marku s njegovim likom. »Na markama su kraljevi, znanstvenici, velikani i ljepotice. Stoga mislim da mi je pripala čast koja mi ne pripada, ali se ipak osjećam jako počašćeno«, izjavio je Topić koji tijekom priprema za to glazbeno natjecanje rijetko izlazi iz hotela gdje mu društvo pravi obitelj. »Svako jutro moram pogledati u more. Ovisan sam o njemu, a kada je pokraj mene obitelj najsretniji sam čovjek na svijetu«, izjavio je Topić.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Starci se bolje zabavljaju</p>
<p>Kada bismo usporedili životni stil današnjih pedesetogodišnjaka s onim od prije pola stoljeća, vidjeli bismo da se osobe koje danas imaju pedeset godina provode kao nikada u životu. Tako barem tvrdi izvještaj Future Foundationa, u kojem se vidi da današnji pedesetogodišnjaci putuju svijetom, izlaze s prijateljima, odnosno rade sve ono za čime žude 25-godišnjaci. Današnji pedesetogodišnjaci izgledaju i osjećaju se bolje nego oni iz 1957. zbog napretka medicine, više vježbe i višeg standarda života. Međutim slika nije toliko ružičasta kad su u pitanju njihova djeca. Oni koji sada imaju 25 godina teško da će u pedesetima izgledati poput svojih roditelja. Iako će medicina tada biti još naprednija, mnogo današnjih 25-godišnjaka nije bilo dojeno (dokazano je da dojenje štiti od brojnih alergija i bolesti srca), jeli su brzu hranu, a od djetinjstva su podvrgnuti priličnom stresu. U školskoj su se dobi manje bavili tjelovježbom, pa je zbog svega navedenog veća mogućnost da će imati problema s težinom (dječja pretilost porasla je za triput u posljednjih 25 godina). Zbog češćeg uživanja u alkoholu borit će se s kroničnim bolestima jetre (porast od 450 posto u posljednjih 35 godina), a imat će i velikih problema s kardiovaskularnim sustavom. Izgleda da će se za 25 godina roditelji i dalje morati brinuti za svoju djecu, umjesto da bude obrnuto. [M. Br.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Sin oca usmrtio kuhinjskim nožem</p>
<p>Još jedno »obiteljsko ubojstvo« hladnim oružjem</p>
<p>MARČANA</p>
<p> - Dvadesetak kilometara od Pule, nedaleko Marčane, u mjestu Radeki glavica, 41-godišnji Miljenko Kolarević u ponedjeljak je, u 22 sata, ubio svoga oca, 72-godišnjeg Borivoja Kolarevića. Iz još neutvrđenih razloga, kuhinjskim nožem dužine 14,5 centimetara, probo ga je više puta u predio grudnoga koša, leđa i trbuha i tako na mjestu usmrtio. </p>
<p>Dojavu o drami, koja se odvijala u dvorištu njihove kuće, policija je oko 22 sata zaprimila od susjeda, te došla do saznanja da je ubojstvu prethodio verbalni sukob za vrijeme kojeg su se supruga i sestra nalazile u kući.</p>
<p> Miljenko je zatečen u dvorištu te se mirno predao i priznao ubojstvo, a izmjereno mu je 0,94 promila alkohola u organizmu. No, motiv stravičnoga čina tek će se utvrditi. Policija je u ponedjeljak navečer obavila prvi dio očevida, a izvidi su nastavljeni i u utorak.</p>
<p> Prisutni su bili Istražna sutkinja Županijskoga suda u Puli Sena Midžić-Putigna, državni odvjetnik Stjepan Borovečki i mrtvozornik pulske Opće bolnice Ilija Kučinar, koji je ustanovio ubodne rezne rane, a s noža su izuzeti tragovi. Obavljeni su i obavijesni razgovori, stoga se očekuje rasplet ove tragedije.</p>
<p>Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Mrtvo dijete strpala u vrećicu i sakrila ispod auta</p>
<p>»Još je prerano govoriti o uzroku djetetove smrti, jer se još uvijek čeka na patološki nalaz iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu«, rekao je u utorak ravnatelj Opće bolnice u Zaboku, dr. Ivica Balagović</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - Još se nije slegla medijska prašina oko slučaja 19-godišnjakinje iz Kule pelješke osumnjičene za čedomorstvo, a slična tragedija u utorak je potresla cijelo Zagorje. Naime, policija je izvijestila da su u petak popodne dobili telefonsku dojavu da je jedna 29-godišnja pacijentica u neobičnim okolnostima zaprimljena na Odjelu za ginekologiju zabočke Opće bolnice. Liječničkim je pregledom utvrđeno da je žena, koja se javila u bolnicu, nedavno rodila, ali nije htjela reći gdje joj je dijete. Utvrđeno je da je 29-godišnjakinja prije dva do tri tjedna rodila u kupaonici na prvome katu svoje kuće. Nakon što je beba prestala disati, nesretna ju je majka zamotala u ručnik i dvije plastične vrećice te sakrila u garažu ispred vozila. </p>
<p>»Zaprimili smo pacijenticu u našoj bolnici i pružili smo joj svu potrebnu ginekološku i psihijatrijsku pomoć. Zasad je preuranjeno govoriti o uzroku djetetove smrti, jer će se se to tek znati kada dobijemo patološki nalaz iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu«, rekao je u utorak Vjesniku ravnatelj Opće bolnice Zabok, dr. Ivica Balagović. Mrtvozornica isto tako nije mogla utvrditi točan uzrok i vrijeme smrti novorođenog djeteta, pa je naredila obdukciju. Neslužbeno se saznaje da je žena pobacila i iz neobjašnjivih razloga mrtvu bebu sakrila ispod auta u garaži. Pretpostavlja se da je žena nakon navodnog pobačaja doživjela veliki šok, tako da se i njezini postupci ne mogu logički tumačiti. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Šteta 28.000 kuna, a moglo je završiti tragično</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Policija traga za lopovima koji su, između 1391. i 1400. kilometra rijeke Dunav, odrezali i ukrali više oznaka za obilježavanje plovnog puta. Prema priopćenju osječko-baranjske Policijske uprave, materijalna šteta cijeni se na oko 28.000 kuna.</p>
<p>Međutim, ova je krađa mogla prouzročiti i puno veće štete. Naime, kako doznajemo u Agenciji za plovne putove iz Vukovara, važnost znakova koji obilježavaju plovne putove na rijekama jednaki su važnosti semafora na raskrižjima prometnica. </p>
<p>Osim toga, upravo područje na kojemu su ukradeni znakovi za obilježavanje plovnog puta među najzahtjevnijima je za kapetane koji Dunavom plove kroz Hrvatsku, jer je na toj dionici nemoguće mimoilaženje brodova. Stoga se svaki prolazak tim dijelom Dunava posebno najavljuje, kako bi se znao redoslijed prolazaka brodova. </p>
<p>Prava je sreća da u vrijeme, dok znakova nije bilo, nije bila gužva na Dunavu jer da su se brodovi na tom dijelu gdje se ne mogu mimoići, zbog nedostatka znakova susreli, jedan bi se sigurno nasukao. </p>
<p>Inače, Agencija za plovne putove odmah je reagirala, pa su na mjesto ukradenih postavljeni novi znakovi. [M.S.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ovisnik u čekaonici pacijenta prebio zbog kašlja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U čekaonici Doma zdravlja Zagreb-istok, u Grižanskoj ulici, Krešimir J. (30) pretukao je u ponedjeljak, oko 14.55 sati, Ivana K. (67) jer ga je iznervirao njegov kašalj. Dok je Ivan čekao na red pred ordinacijom svoga liječnika, stalno je kašljao, što je Krešimira, registriranog ovisnika o opojnim drogama, iznerviralo do te mjere da je 67-godišnjaka napao verbalno, a zatim i fizički. Nakon kraće svađe, Krešimir je svojom glavom udario Ivana u nos, zatim ga udario šakom u glavu i na kraju nogom u prsa. Nakon što je prebio 67-godišnjeg pacijenta, Krešimir je mirno nastavio sjediti u čekaonici, gdje su ga i pronašli policajci. Teško ozlijeđeni Ivan (fraktura nosne kosti s pomakom) prevezen je u KB Dubrava, a Krešimir je nakon kriminalističke obrade odveden u Istražni centar Županijskog suda. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prodavao kuću i u njoj našao truplo nepoznatog muškarca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dok je Boris K. (50) u ponedjeljak, oko 19.50 sati, pokazivao svoju kuću u Štefanovcu mogućem kupcu Branku F. (50), u jednoj od prostorija na prvom katu pronašli su truplo muške osobe. Prema policijskom izvješću, na mjestu pronalaska obavljen je očevid i na tijelu preminulog nisu pronađeni tragovi nasilne smrti, kao niti jedan identifikacijski dokument. Pronađeni muškarac krupnije je tjelesne građe, sijede kose i u starosti od oko 60 godina, a bio je odjeven u plavu košulju dugih rukava i bokserice. Nakon obavljenog očevida, tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Golf u Istri može se igrati cijele godine </p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - U svijetu ima 32.000 golf-igrališta i oko 50 milijuna golfera, tim riječima započeo je međunarodnu konferenciju o golfu na Brijunima 'Brijuni International Golf Conference 2007' Vladimir Filipović, predstavljajući organizatora 'Filipović poslovno savjetovanje' te pokrovitelje: Agenciju za promicanje izvoza i ulaganja, Austrijski ured za vanjsku trgovinu i Američku gospodarsku komoru u Hrvatskoj. Međuarodnoj konferenciji o golfu prethodio je golf-turnir Brijuni International Golf Cup 2007. Cilj poslovnog skupa bio je predstavljanje svih potencijala golfa u Hrvatskoj, uz poseban naglasak na zaštitu okoliša. Govorilo se o dizajnu golf-igrališta te izgradnji i upravljanju golf-igralištem i nekretninama vezanim uz golf. </p>
<p>Filipović ističe kako samo u Europi ima 6000 golf-igrališta i četiri milijuna igrača. »Čak i Češka ima 60, a Hrvatska je na začelju s tek tri golf-igrališta na Brijunima, u Krašiću i Zagrebu. Godišnje se gradi 1000 golf-terena, a kod nas još ima kočnica, kako u definiranju statusa zemljišta koje je često društveno, tako i u glavama ljudi koji golf percipiraju kao tenis prije 50 godina«, mišljenja je Filipović. Međunarodna golf-konferencija trebala bi postati redovita, pomoći suzbijanju predrasuda i dati zamah izgradnji, jer bez golf-igrališta nema pravog turističkog razvoja, zaključio je Filipović. Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je kako je prava prednost u Istri blaga klima pa se može igrati tijekom cijele godine. »Planiramo golf-igrališta na pet do deset lokacija, a barem će se u dva investirati sredstva javnog sektora «, izjavio je Jakovčić. [ S.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Javna ponuda HT-ovih dionica u rujnu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Javna ponuda dionica (IPO) HT-a provest će se krajem rujna i početkom listopada, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon sastanka Povjerenstva za privatizaciju HT-a kojemu su, uz predstavnike Vlade bili nazočni i predstavnici HT-a i Deutche Telekoma. Taj će se prijedlog uputiti Vladi. Tržište je puno življe nakon ljetne stanke, nema puno najavljenih javnih ponuda ni u Londonu niti na Zagrebačkoj burzi u to vrijeme, objašnjava Polančec. Po njegovim riječima, usuglašena su tri načela na kojima se može riješiti pitanje DTK mreže: HT će i dalje moći koristiti svu DTK infrastrukturu koju i sada koristi, infrastruktura koju ne koristi bit će dostupna svim ostalim operaterima prema uvjetima koje odredi nezavisni regulator, a treće je načelo da se traži rješenje koje neće imati utjecaja na HT-ovu bilancu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Osiguranje od pogrešnih poslovnih odluka uprave </p>
<p>Premija za policu koja pokriva četiri milijuna štete stoji 38.000 kuna</p>
<p>U suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, Croatia osiguranje kreiralo je novu policu osiguranja u sklopu koje se nudi osiguranje od odgovornosti članova uprave, nadzornih odbora i prokurista za štetu koju svojim poslovanjem mogu pričiniti kompaniji, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Croatia osiguranju.</p>
<p> Osiguranjem se pokriva šteta, radnja ili propust koja proizlazi iz povrede obveze vođenja poslova društva, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, a u prosjeku pokriva štetu do četiri milijuna kuna. Iznosi mogu biti i manji, odnosno veći od toga, što će ovisiti o pojedinačnim procjenama na temelju opsežnog upitnika koji ugovaratelj osiguranja mora ispuniti, istaknuto je.</p>
<p> Premija za policu koja pokriva četiri milijuna štete stoji 38.000 kuna, a šteta se isplaćuje po presudi ili po nagodbi s kojom i osiguravatelj mora biti suglasan. </p>
<p>Zahtjev za isplatu štete mora biti podnesen u roku od tri godine od kada je šteta nastala, pri čemu postoje i određeni uvjeti isključenja. Tako se, na primjer, šteta ne može isplatiti ukoliko se dokaže da je nastala radi stjecanja osobne koristi, slijedom izvršenja krivičnog djela ili prevare, ako je posljedica ratnih i političkih rizika, odnosno ukoliko ima veze s uvjetima koji su kao isključenje propisani Zakonom o trgovačkim društvima. Kod ugovaranja police moguće je posebno ugovoriti i sudjelovanje u troškovima obrane osiguranika, s tim da je ugovarateljima osiguranja prepuštena odluka hoće li premija za takvu policu biti uključena u prihode člana uprave, nadzornog odbora ili prokurista (dakle na njegov trošak) ili će biti podmirena iz troškova društva (kao svojevrsna nagrada ili bonus kod ugovora). Također, članovi uprave, nadzornog odbora ili prokuristi koji su obrazovanje stekli na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu mogu računati i na određene povlastice, odnosno popust na premiju. </p>
<p>Hrvoje Vojković, predsjednik Uprave CO-a, naglasio je kako se očekuje da Hanfa uskoro odobri novi osiguravateljni proizvod, a kako je riječ o obliku osiguranja koji je u svijetu uobičajen, u Croatiji očekuju da proizvod naiđe na odgovarajući interes u Hrvatskoj. </p>
<p>Kao jedan od mogućih primjera u kojima bi takva vrsta osiguranja mogla biti naplaćena istaknuta je Karlovačka pivovara - kad bi postojala takva polica, u slučaju utvrđene odgovornosti člana uprave, osiguravatelj bi morao pokriti štetu. Jedan od takvih primjera u svijetu je i Enron, u kojem je nakon sudske presude aktivirana polica osiguranja.</p>
<p>»U vrijeme kada sam bio na čelu Hrvatskog fonda za privatizaciju, u jednoj smo fazi pokrenuli određeni broj stečajnih postupaka da bi se potaknulo ozdravljenje društva, ali i kaznene prijave protiv predsjednika uprava koji su to izbjegavali, što bi, također, mogao biti slučaj od kojega se moguće osigurati«, istaknuo je Vojković. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Domaći teretni vagoni bolji od europskih </p>
<p>Iz slavonskogbrodskih hala do veljače će biti isporučeno sto vagona za njemačkog naručitelja, uz ukupno 952 ugovorena za Hrvatske željeznice</p>
<p>Nekad orijentirana gotovo isključivo na vojnu proizvodnju, tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila u skladu s potrebama tržišta danas podjednako razvija vojni i civilni program. Vodeća tvrtka za izradu teškog oružja, ponajprije tenkova, uz izglednu proizvodnju 126 borbenih oklopnih vozila te modernizaciju tenkova M-84 za Hrvatsku vojsku, konkurira i za modernizaciju tenkova M-84-AB za Kuvajt. Vrijednost posla procjenjuje se na 200 milijuna dolara.</p>
<p>»Ugovor o proizvodnji tenkova M-84 s Kuvajtom realizirali smo početkom devedesetih, prije Domovinskog rata u Hrvatskoj. Upravo su ratna zbivanja razlog zašto Kuvajćanima nismo isporučili sve ugovorene količine. Poslali smo 149 tenkova, koji su sudjelovali tada u Zaljevskom ratu, a njima se kuvajtska vojska i dalje služi. Od njihova ministarstva obrane dobili smo pozitivne ocjene, što nam je posebno drago zato što je riječ o tenkovima isporučenim prije 17 godina i zato što je Kuvajćanima, zbog situacije u našoj zemlji, bilo problematično organizirati dugoročno održavanje«, kaže predsjednik Uprave Specijalnih vozila Bartol Jerković. </p>
<p>Budući da je u pitanju skupa vojna oprema, praksa je u svim vojskama na svijetu da se na postojeće sustave nadograđuju novi čime se vijek upotrebe proizvoda produljuje za 10 do 15 godina. Modernizacija tenkova prihvatljiva je s ekonomskog stajališta za državu, a s taktičko-tehnološkog za vojsku. </p>
<p>»U Hrvatskoj smo u suradnji s Ministarstvom obrane pokrenuli program modernizacije tenka M-84. Ugovorili smo ga na temelju projekta Degman o kojemu je svojedobno mnogo govorilo. Od iznimne je važnosti da je projekt modernizacije tenkova dugoročno uvršten u plan Oružanih snaga, a dinamika ostvarenja ovisi o prioritetima i proračunskim mogućnostima Ministarstva obrane«, podsjeća Jerković.</p>
<p>Dodaje da su Specijalna vozila definirana kao strateški partner Oružanih snaga RH za kopnenu vojsku. Upravo je ta činjenica ključna za dobivanje posla na stranim tržištima, dakle i u Kuvajtu, jer je gotovo nemoguće plasirati proizvod ili program modernizacije ako domaća vojska nije opremljena time. </p>
<p>»Već dulje vrijeme agencija Alan i Specijalna vozila koordinirano nastupaju prema Kuvajtu. U marketinškom smislu, stavljena je točka na 'i' posjetom visokog izaslanstva MORH-a na čelu s ministrom Berislavom Rončevićem, te njegovom izjavom da su hrvatske Oružane snage opremljene istim proizvodom te da je modernizirani tenk osnovni borbeni tenk domaće vojske. Rezultat tog posjeta je da smo definitivno u utakmici za dobivanje posla modernizacije tenkova u Kuvajtu. S naše strane poduzet ćemo sve da tu utakmicu i dobijemo, uključujući i demonstraciju«, ističe Jerković. </p>
<p>Odluka i brzina realizacije je na kuvajtskom ministarstvu obrane. »Naravno da smo zainteresirani i za izradu novih tenkova, ali sve ovisi o kupcu«, kaže predsjednik Uprave Specijalnih vozila komentirajući nagađanja o mogućoj proizvodnji još šezdesetak novih tenkova za Kuvajt. </p>
<p>Civilni program slavonskobrodske tvrtke orijentiran je na izradu teretnih vagona. U tijeku je realizacija šestog ugovora za HŽ, teškog više od 250 milijuna kuna, a u protekle četiri godine ugovorena su ukupno 952 teretna vagona.</p>
<p>Većina od 300 vagona, koliko je planirano posljednjim ugovorom, već je isporučena ili će to uskoro biti. »Procjenjujemo da ćemo s kooperantima, ponajprije Gredeljom, ispuniti ugovor u roku - a to je rujan. Očekujemo da ćemo nastaviti suradnju s HŽ-om u skladu s planom modernizacije koji predviđa daljnju nabavu teretnih vagona jer se predviđa širenje teretnog prometa u Europi. Nadamo se da će to biti sredinom godine kako bi se proizvodnja kontinuirano nastavila«, naglašava Jerković. </p>
<p>Upravo su ekspanzija teretnog prometa i dobre reference Đakovićevih Specijalnih vozila rezultirali ugovaranjem posla vrijednog oko osam milijuna eura s njemačkom leasing kućom On Rail Vermietung iz Moersa. Prva isporuka od ukupno 100 vagona ugovorena je za rujan ove, a završetak posla za veljaču 2008. Riječ je o novom tipu vagona za prijevoz kolutova lima, dužim od 12 metara, opremljenih sa po pet sjedala za smještaj kolutova. Prvih nekoliko godina bit će iznajmljeni luksemburškom željezničkom operateru CFL-u. </p>
<p>»Takav tip vagona dosad nismo proizvodili pa zato naša razvojna služba intenzivno dovršava dokumentaciju. Druga je specifičnost posla da ćemo biti prvi čiji će vagoni proći obvezno certificiranje nadležne institucije jedne od članica EU, budući da su od 1. veljače na snazi novi propisi koji jamče interoperabilnost teretnih vagona na europskoj razini - TSI norme. Dosad ni jedan europski proizvođač nije dobio takav certifikat«, napominje Jerković.</p>
<p> Podsjeća da su posao dobili u jakoj međunarodnoj konkurenciji, jer su se uz zapadnoeuropske proizvođače natjecali i oni iz Slovačke, Poljske, Rumunjske i Bugarske, gdje je cijena rada niža, a članstvo u Uniji jamči im određene komparativne prednosti. Stoga bi im posao ugovoren s njemačkim naručiteljem mogao biti putovnica za buduće tržišne utakmice na zahtjevnom europskom tržištu. Jerković ističe da upravo pripremaju ponude za izradu vagona koji će prevoziti željezni otpad, bitumen i ugljenu prašinu.</p>
<p>Prihodi povećani za 22 posto </p>
<p>Prema izvješću poslovanja za 2006. godinu, kojeg je usvojio NO Đuro Đaković Specijalnih vozila, utvrđeno je da je bilanca aktive i pasive iznosila 196,37 milijuna kuna, a ukupni kapital i rezerve 60,88 milijuna kuna. Prošlogodišnji ukupni prihodi u odnosu na 2005. godinu povećani su za 22 posto i iznosili su nešto više od 150 milijuna kuna, dok su rashodi bili 149,7 milijuna kuna, pa je tvrtka 2006. godinu završila s dobiti od 494.000 kuna. »Pozitivni su trendovi nastavljeni i u prvom kvartalu ove godine tako da su s 31. ožujka realizirani prihodi od 43,8 milijuna kuna, a rashodi 43, tako da je realizirana dobit u prvom kvartalu bila 730.800 kuna«, kaže Bartol Jerković. Dodaje kako ove godine očekuje i značajan porast izvoza temeljen na ugovoru za proizvodnju vagona za njemačkog naručioca te intenziviranje suradnje s inozemnim partnerima na proizvodnji komponenata.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stare remorkere pretvaraju u luksuzne jahte </p>
<p>Kada je Goran Prgin u listopadu 2004.godine kupio Remontno brodogradilište u Šibeniku, zatekao je 228 radnika od kojih je 80 ubrzo napustilo tvrtku samovoljno i uz otpremnine, a danas je u ovoj tvrtki zaposleno 360 radnika. Novozaposleni su popravili dobnu strukturu i pomaknuli je sa zatečenih 45 na 37 godina. Natječaji za brodoremontaše, cjevare, zavarivače i šefove objekata kontinuirano su otvoreni. Prgin se prisjetio kako je ovo poduzeće od kroničnog gubitaša 2005. godinu završilo s 35 milijuna kuna ostvarenih prihoda, koji su u 2006. narasli na 55 do 60 milijuna kuna, dok je plan za ovu godinu ostvarenje 72 do 80 milijuna kuna prihoda. To znači da je u dvije godine ostvaren rast prihoda od sto posto. </p>
<p>Navozi ovog remontno- proizvođačko- nautičkog poduzeća dupkom su puni i na red za privez se čeka, što je još do prije tri godine bio samo san. Prgin je na navozima zatekao tek tri do četiri broda, a danas su ovdje brodovi HRM-a, Jadrolinije, megajahte i drugi manji i veći luksuzni brodovi te koćarice.</p>
<p>NCP-ovo privezište, koje će uskoro prerasti u marinu, sa sadašnjih 200 vezova bijeli se od jedara na zimskom vezu. Tu su i dva Brodospasova remorkera Viktor i Jugo, koje je Prgin kupio s namjerom da ih pretvori u luksuzne megajahte. Studio Nuolari Lenard iz Italije već je izradio projekt preuređenja koji će se realizirati uz kreditnu pomoć HBOR-a, što je novost na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Remorkeri su dužine 60 metara , široki su 11,5 metara i stari 30 godina. Na našim navozima bit će potpuno preuređeni i već za dvije godine prvi će remorker biti spreman za plovidbu. Imat će 150 četvornih metara wellnes prostora, sedam čamaca i 'jet skia', 'plažu' sa dva jacuzija, šest komfornih kabina te kabine za 12 članova posade. Na vrhu će biti mjesto za helikopter. Brod će postizati brzinu od 14 milja. </p>
<p> Upravo je završena i rekonstrukcija velikog jedrenjaka Francesco Petrarca. Ovaj je luksuzni jedrenjak dobio neobičnu žarko-crvenu boju sa zlatnim detaljima veza na pramcu i krmi. Pri kraju je i rekonstrukcija megajahte Reider koja ima dizajnerski potpis. Prije nekog vremena s ovih je navoza 'skinuto' novo luksuzno plovilo Mondijal 54, djelo domaćeg čovjeka i domaćeg znanja, a nedavno je doživio veliki uspjeh na promociji Split boat show. </p>
<p> S partnerom Fabiom Buzziem, vlasnikom tvrtke FB DESIGN, planira proizvodnju brodova za Hrvatsku obalnu stražu i policiju. Talijanski partner nudi i proizvodnju katamarana za prijevoz 80 ljudi pa vjeruju kako će se i ovaj posao uskoro realizirati. Ovih dana kreću u kupnju 20.000 četvornih metara zemljišta u poduzetničkoj zoni Podi, na kojoj će sagraditi dvije hale, jednu od 7000 četvornih metara i drugu od 2000. Na Podima će razvijati proizvodnju dijelova brodova koje će proizvoditi po talijanskoj licenci. Talijani su nedavno održali prezentaciju šest verzija ovoga broda.</p>
<p>Čak 70 posto ukupnog poslovanja NCP RB čini remontna djelatnost, međutim, i druge djelatnosti ostvaruju brz rast, kao što je slučaj s poduzećima kćerima u kojima se po licenci Finaca grade plutajući betonski pontoni, uređuje interijer jahti, boje brodovi , obavlja čarter... U NCP-ovoj marini- privezištu je 200 vezova za brodove koji su na servisu. NCP ima koncesiju na prostor dostatan za još 200 vezova pa će u konačnici imati ukupno 400 vezova, od čega će 80 biti namijenjeno prihvatu megajahti.</p>
<p> NCP Remontno brodogradilište, sa svojim partnerima iz Malte, odabrano je kao najpovoljniji ponudilac za realizaciju projekta Hotel Šibenik na području Kulina, u neposrednoj blizini NCP-a. Planira se gradnja hotela i depadansa s ukupno 400 ležajeva, veliki wellnes centar i aqua park te brojni sportski tereni i uslužne radnje. </p>
<p>»Postoji mogućnost da Maltežani odustanu, na što smo spremni, i u tom slučaju idemo sami u ovaj projekt koji će oživjeti cijeli poluotok Mandaline«, kaže Goran Prgin.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić: Umorni smo od tranzicije!</p>
<p>Austrijski predsjednik Fischer izjavio je da 2009. godina, kao godina zaključivanja pregovora s EU-om, »nije nerealan termin« </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Zajednički posjet austrijskog predsjednika Heinza Fischera i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića gospodarskom susretu u utorak u sjedištu Gospodarske komore Austrije u Beču dala je tom skupu visoku razinu. Tom prilikom je predsjednik Fischer istaknuo da Austrija snažno podupire priključenje Hrvatske Europskoj uniji. Iako nije želio spekulirati o datumu pristupa, izjavio je da 2009. godina, koju Mesić spominje kao godinu zaključivanja pregovora s EU-om, »nije nerealan termin«.</p>
<p>Prilikom predstavljanja hrvatskoga gospodarstva austrijskim gospodarstvenicima u prezentaciji su sudjelovali Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Branko Vukelić, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, te Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Posebni gosti bili su predstavnici Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, župan Damir Bajs i gradonačelnica Đurđa Adlešić. </p>
<p>Austrijski predsjednik Fischer rekao je da gospodarstvo olakšava politički rad te kako je nekad upravo gospodarstvo osnovica za suradnju na političkom planu. Kazao je i da je Mesićev posjet zapravo posjet prijatelja iz Hrvatske koji je u Austriji dobro došao, te će pridonijeti razvoju svekolikih bilateralnih odnosa između dviju prijateljskih država. Dodao je kako Austrija snažno podupire priključenje Hrvatske Europskoj uniji. </p>
<p>»Otvoreno smo razgovarali o političkim pitanjima te imamo razloga da Austrija podržava taj hrvatski trud za ulazak u EU. Nemamo razloga biti suzdržani u tom pitanju«, rekao je Fischer.</p>
<p>Skupu gospodarstvenika obratio se i predsjednik Mesić koji je kazao da Hrvatska ne propušta priliku za poboljšanje gospodarskih odnosa. Prema njegovim riječima, deficit je premašio 600 milijuna dolara, a Hrvatska mora više izvoziti, i to ne sirovine nego finalni proizvod. »Hrvatska nije iskoristila svoje ljudske i materijalne potencijale. Moramo osvajati i druga tržišta zajedno s Austrijom. Mi smo umorni od tranzicije, a Europska unija je umorna od udruživanja. Stoga pozdravljamo EU-ov individualni pristup pridruživanju jer želimo da se Europa odmori od udruživanja i da se mi odmorimo od tranzicije«, rekao je Mesić.</p>
<p>Gospodarstvenicima je Bjelovarsko-bilogorsku županiju u desetominutnom izlaganju uz video-projekciju predstavio župan Damir Bajs, dok je Đurđa Adlešić govorila o gradu Bjelovaru kao mjestu koje ne želi strancima nuditi jeftinu radnu snagu, istaknuvši kako će se do jeseni u Bjelovaru otvoriti najmoderniji studentski kampus u Hrvatskoj. Nije propustila priliku spomenuti da se u Bjelovaru održava i najveći poljoprivredno-gospodarski sajam u Hrvatskoj. </p>
<p>Mesić podsjetio na temelje ujedinjene Europe</p>
<p>»Dan Europe, 9. svibnja, prilika je da se prisjetimo vrijednosti na kojima je sazdana Europa i da potvrdimo našu čvrstu privrženost tim vrijednostima i projektu ujedinjene Europe kojoj težimo i u kojoj ćemo se nedvojbeno uskoro naći«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić u utorak, u povodu Dana Europe. U poruci upućenoj javnosti podsjetio je na presudnu važnost antifašizma kao ljudskog a ne ideološkog opredjeljenja za ujedinjenu Europu i opstanak demokracije uopće, te potvrdio nepovratnu opredijeljenost Hrvatske za milenijski projekt europske integracije i njezine vrijednosti: demokraciju, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, toleranciju i jednakopravnost u odnosima unutar društva i ravnopravnost u međunarodnim odnosima. </p>
<p>Senka Budimir/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Slijedi novi zamah austrijskih ulaganja u Hrvatsku</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Hrvatski ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić izjavio je u utorak u Beču kako očekuje novo povećanje austrijskih ulaganja u Hrvatsku. »U idućim godinama će doći do novog zamaha ulaganja iz Austrije«, izjavio je Vukelić nakon razgovora sa svojim austrijskim kolegom Martinom Bartensteinom. Austrija je već sada prvi ulagač u Hrvatsku u proteklih 15 godina - s udjelom od 22 posto od ukupnih investicija i njezin šesti po veličini vanjskotrgovinski partner, a Austrijanci su četvrti po brojnosti stranih turista u Hrvatskoj.</p>
<p>Prije susreta s Bartensteinom, Vukelić je s predsjednikom Stjepanom Mesićem sudjelovao u radu austrijsko-hrvatskoga gospodarskog foruma u Beču. Prema Bartensteinovim riječima, jedna od središnjih tema razgovora dvojice ministara bila je izgradnja terminala za ukapljeni plin na Krku, kojega austrijski ministar smatra »važnim energetsko-političkim projektom«. Vukelić i Bartenstein razgovarali su i o izvoznim iskustvima dviju zemalja. »Razgovarali smo o nastavku hrvatske izvozne ofenzive, koju smo pokrenuli na iskustvu iste takve austrijske ofenzive«, rekao je Vukelić, najavljujući specijalizaciju hrvatskih menadžera u Austriji. U 2006. hrvatski izvoz u Austriju iznosio je 627 milijuna dolara, a uvoz iz Austrije 1,2 milijardi; pokrivenost uvoza izvozom je 54 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Šuker: Hrvatska dobila povoljne ocjene EU-a</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - »Hrvatska je dobila iznimno dobre ocjene za Pretpristupni ekonomski program (PEP) na sastanku Vijeća ECOFIN, koji čine ministri zemalja EU-a za financije i gospodarstvo«, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Ivan Šuker.</p>
<p>»Posebno me veseli što je Hrvatska dobila iznimno povoljne ocjene za PEP, to jest za ekonomsku i monetarnu politiku koju vode hrvatska vlada i središnja banka«, rekao je Šuker nakon završetka redovitog godišnjeg sastanka ministara gospodarstva i financija Europske unije i zemalja kandidata o ekonomskoj politici. Cilj susreta su pripreme zemalja kandidata za sudjelovanje u fiskalnom nadzoru i koordinaciji ekonomske politike Europske unije od dana pristupanja.</p>
<p>Hrvatski ministar financija sastao se i s povjerenikom za ekonomsku i monetarnu politiku Joaquinom Almuniom. Šuker je izrazio zadovoljstvo što se hrvatske fiskalne procjene poklapaju s procjenama Europske komisije »na žalost domaćih kritičara koji kažu da određeni makroekonomski pokazatelji nisu točni«.</p>
<p>Prema internom dokumentu EK, pretpristupni ekonomski programi zemalja kandidata Hrvatske, Makedonije i Turske »predstavljaju konzistentan i djelomično ambiciozan okvir za ekonomsku stabilizaciju, fiskalnu politiku i strukturne reforme«. Komisija ocjenjuje da su »umjereno optimistične« hrvatske procjene gospodarskog rasta između 4,5 i pet posto te pozdravlja hrvatske planove da nastavi sa smanjivanjem svoga deficita s 2,2 posto BDP-a u 2006. na 1,5 posto u 2009. godini. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kroz »Bolonju« Hrvatska se već pridružila Europi</p>
<p>Obrazovanje i znanost prva su poglavlja koja je Hrvatska uspješno zaključila u pregovorima s EU-a, naglasio je ministar Primorac</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Više od 500 znanstvenika okupilo se u utorak u Splitu na 2. kongresu hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva. Kongres, kojem je cilj povezivanje znanstvenika hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta te povratak iseljenih znanstvenika u Hrvatsku, okupio je, uz većinu domaćih, i stotinjak znanstvenika iz Australije, Finske, SAD-a, Rumunjske, Brazila, Španjolske, Čilea i Kanade. Skup u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa otvorio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>»Povezivanje iseljene Hrvatske je dodatni impuls našem razvoju kroz proces koji bi trebao biti završen ulaskom Hrvatske u Europsku uniju«, rekao je Šeks naglašavajući da je znanje nezamjenjiva posljedica razvoja društva te kako svaka razvijena država poklanja posebnu pozornosti razvoju obrazovanja i znanosti. Hrvatska je to prepoznala, ustvrdio je Šeks, a kroz Bolonjski proces već se pridružila Europi u najvećoj reformi visokog obrazovanja nakon II. svjetskog rata. Sabor i Vlada podržat će svako nastojanje povratka iseljenih znanstvenika u Hrvatsku, zaključio je Šeks. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac naglasio je kako je Kongres bitan pokretač društva jer okuplja ljude koji predstavljaju hrvatsku pamet. Od 1. kongresa održanoga potkraj 2004. godine do danas, u Hrvatsku su se vratila 43 znanstvenika jer, prema Primorčevim riječima, ovdje vide budućnost. Zaključio je da su obrazovanje i znanost prva poglavlja koja je Hrvatska uspješno zaključila u pregovorima s EU-om, što je potvrda da je već ravnopravna sudionica europskog znanstvenog prostora. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Autobusima »da«, ali za 5000 do 18.000 kuna</p>
<p>Kafići i drugi ugostiteljski objekti kroz cijelu će godinu moći raditi do 2 sata ujutro, a u suradnji sa Cehom ugostitelja pokušat će se tijekom »Dubrovačkih ljetnih igra« omogućiti i rad do 3 sata </p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Autobuseri će u iduće tri godine za prometovanje oko povijesne dubrovačke cjeline i zaustavljanje na Pilama moći plaćati godišnju naknadu. Ona će se, ovisno je li riječ o minibusu ili autobusu, kretati od 5000 do 14.000 kuna za ovu, 6000 do 16.000 za sljedeću te 7000 do 18.000 kuna za 2009. godinu. Tu je odluku, na prijedlog Županijske gospodarske komore, u utorak donijelo dubrovačko poglavarstvo. Uz to je odlučeno i da dubrovački kafići i drugi ugostiteljski objekti kroz cijelu godinu rade do 2 sata iza ponoći, dok će se u suradnji sa Cehom ugostitelja nastojati tijekom »Dubrovačkih ljetnih igra« omogućiti i rad do 3 sata.</p>
<p>Poglavarstvo je tako iskoristilo mogućnost Zakona o ugostiteljskim djelatnostima koji u državi propisuje radno vrijeme do 24 sata, a prema kojemu lokalne vlasti mogu produžiti radno vrijeme za dva sata. »S naše smo strane time omogućili da noćni život u gradu bude bolji, a o ugostiteljima ovisi hoće li to iskoristiti. Sada onaj tko »Globusu« šalje informacije da smo mi krivi za loš zabavni život u Gradu, za to više neće imati razloga«, obrušila se gradonačelnica Dubravka Šuica na nepoznatog autora niza kritika o Dubrovniku koje već duže izlaze u tom tjedniku.</p>
<p>Poglavarstvo je donijelo i odluku kojom vlasništvo nad dvije čestice zemlje Grad prenosi na Osnovnu školu Marina Držića kako bi se omogućila njezina nadogradnja, za što je, uz pomoć resornog ministarstva, osigurano 16 milijuna kuna kod Svjetske banke. Na isti će se način s 10 milijuna kuna nadograditi i škola Ivana Gundulića. Inače, jedna od dviju čestica pripadala je Pravoslavnoj crkvi koja je temeljem rješenja Općinskog suda u Dubrovniku 4. travnja izbrisana kao vlasnik zemlje. Neslužbeno saznajemo da je zbog presude iz 1978., koja je poslužila za brisanje Srpske pravoslavne crkve Svetog blagovještenja u Dubrovniku iz vlasništva, podnesena žalba. [Anton Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Potvrđena važnost celibata, braka i nedjeljne mise</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvu apostolsku pobudnicu pape Benedikta XVI. »Sacramentum caritatis« (Sakrament ljubavi), domaćoj je javnosti u utorak, u kazalištu »Komedija«, predstavio glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, Papin najbliži suradnik pri izradi ovog važnog dokumenta.</p>
<p>»'Sakrament ljubavi' je apostolska pobudnica kojom se želi potaknuti na dolično slavljenje euharistije čitav Božji narod«, istaknuo je mons. Eterović napomenuvši kako papa Benedikt XVI. i ovdje, kao i u svojoj prvoj enciklici »Deus caritas est« (Bog je ljubav), poseban naglasak stavlja na vrijednost euharistije kao temelja Crkve i središta kršćanskog života.</p>
<p>Između ostalog, ovaj je dokument je potvrdio važnost svećeničkog celibata u Katoličkoj crkvi, dosljednost stava da rastavljeni pa ponovno vjenčani vjernici ne mogu pristupati svetoj pričesti, te važnost svetkovanja nedjeljne mise zbog čega Crkva inzistira da se nedjelju poštuje i na društvenom planu. Također je izražena potreba da se osigura češča pričest bolesnim vjernicima. Mons. Eterović je najavio i skoru izradu euharistijskog kompendija koji će vjernicima približiti otajstvo euharistije kako bi je s većim žarom slavili.</p>
<p>Pobudnica je objavljena u hrvatskom prijevodu u izdanju Kršćanske sadašnjosti i predstavljena nepuna dva mjeseca nakon premijere u Rimu. Uz kardinala Josipa Bozanića, predstavljanju su nazočili apostolski nuncij Francisco-Javier Lozano, pomoćni biskupi zagrebački mons. Vlado Košić i mons. Valentin Pozaić i brojni drugi uzvanici. [G. Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Certifikat o razminiranosti 138.415 četvornih metara</p>
<p>STROŠINCI</p>
<p> - Direktor Hrvatskog centra za razminiranje Oto Jungwirth i direktor srpskoga centra za razminiranje Petar Mihajlović uručili su u utorak na hrvatsko-srpskoj granici između sela Strošinci i Jamena certifikate o razminiranosti 138.415 četvornih metara graničnoga pojasa predstavnicima lokalne samouprave i donatorima.</p>
<p>Taj su projekt zajednički financirale vlade Španjolske, SAD-a i Kanade s 145.500 eura plasiranih u projekt preko Međunarodne fondacije za razminiranje, a 77.638 četvornih metara s hrvatske strane i 70.777 četvornih metara sa srbijanske strane razminirao je norveški NPA. Zahvaljujući na donaciji konzulu u kanadskom veleposlanstvu Claudeu Demersu, prvom tajniku španjolskoga veleposlanstva Fernardu Alonsu Navaridasu te zamjeniku šefa misije u američkom veleposlanstvu Gregoryu Delawieju, Jugwirth je istaknuo da granični prostor Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom čini trećinu ukupnog miniranog prostora u Hrvatskoj te je stoga razminiranje graničnog pojasa Strošinci-Jamena tim značajnije.</p>
<p>Trojica diplomata izrazili su uvjerenje da će budući malogranični prijelaz između ta dva sela u Hrvatskoj i Srbiji pridonijeti normalizaciji odnosa dviju zemalja te prometnom i gospodarskom povezivanju lokalnih zajednica s obje strane granice. Španjolski diplomat posebno je naglasio da je njegova zemlja financijski uključena i u projekt čišćenja kanalske mreže u okolini Strošinaca. [Goran Čorkalo]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Plin u Lici već dogodine</p>
<p>Okosnicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije činit će 292 kilometra dug magistralni plinovod Bosiljevo - Split</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ličko-senjska županija ubrzano se pripreme za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesija za gradnju lokalnih plinskih mreža prije svega u Gospiću i Otočcu, dogovoreno je u utorak na sastanku predstavnika Plinacroa i te županije.</p>
<p>Naime, krajem 2008. ili početkom 2009. bit će izgrađen magistralni plinovod od Bosiljeva do Like pa bi bilo dobro da do tada budu izgrađene i lokalne mreže za distribuciju plina kako bi se počeo odmah koristiti. Za korištenje plina zainteresirane su i ličke tvrtke.</p>
<p> Sastanak je održan na inicijativu Darka Milinovića potpredsjednika Sabora, a predsjednik Uprave Plinacroa Branko Radošević predstavio je županu Ličko-senjske županije Milanu Jurkoviću, saborskom zastupniku Emilu Tomljenoviću te gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina, kao i čelnicima tvrtki zainteresiranih za korištenje prirodnog plina rezultate dosadašnje plinofikacije Hrvatske te planove za njen nastavak.</p>
<p>Okosnicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije činit će 292 kilometra dug magistralni plinovod Bosiljevo - Split kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi prostornih metara godišnje. Na njega će se nastavljati regionalni plinovodi Benkovac - Zadar i Šibenik - Drniš - Knin te spojni plinovodi prema Ogulinu, Otočcu, Gospiću, Gračacu, Obrovacu, Benkovcu, Zadru, Šibeniku, Drnišu, Kninu i Splitu.</p>
<p>Predstavnici Ličko-senjske županije dali su punu potporu plinofikaciji Like i obećali punu suradnju i pomoć u poslovima iz njihove nadležnosti, pritom naglašavajući želju da se u projekt plinofikacije uključe i drugi gradovi poput Brinja i Senja, a Plinacro im je obećao svu potrebnu pomoć. [Ž. Bukša]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070509].
|
