NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070309].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 119304 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.03.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Vibrirajuće trake do početka sezone</p>
<p>Zbog tople zime, umjesto u rujnu, dionica Vrbosko-Bosiljevo bit će gotova već u lipnju</p>
<p>Dovršetak autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) jedna je od ključnih komponenti Strategije prometa Hrvatske. Budući da se posljednjih mjeseci, upravo na dijelu gdje se odvija dvosmjeran promet, dogodilo nekoliko teških prometnih nesreća, u ARZ-u su bili primorani nešto učiniti, jer gradnja punog profila slijedi tek potkraj 2008. </p>
<p>»U sklopu redovnog održavanja, krenut će se na ugradnju vibrirajućih traka na nekim dijelovima autoceste. No, budući da je izrada procjene troška, uz potrebnu natječajnu dokumentaciju, tek u tijeku, ne možemo točno reći koliko će to koštati, niti gdje će se trake postaviti«, rekli su u ARZ-u. </p>
<p>Za pretpostaviti je, sudeći prema nesrećama koje su se dogodile, da će se trake postaviti prije svega u tunelima s dvosmjernim prometom, kao i na pojedinim dijelovima poluautoceste između Kikovice i Stare Sušice. Ugradnja vibrirajućih traka u planu je tijekom proljeća, odnosno do početka turističke sezone. Do tada u ARZ-u planiraju i sanirati asfaltni kolnik na pojedinim dijelovima autoceste na relaciji Zagreb-Karlovac-Bosiljevo, kao i kolnik i hidroizolaciju na objektima na nekim dijelovima autoceste. ARZ je radi sigurnosnih razloga, te da se građevinski radovi ne bi provlačili kroz više turističkih sezona, od njihovog početka nastojao utjecati na izvođače radova da skrate rokove. »Uvažavajući naše razloge, izvođači radova uspjeli su skratiti rok, čemu su pridonijeli i povoljni meteorološki uvjeti ove zime, te će zadnja dionica II A faze Vrbosko-Bosiljevo biti završena već u lipnju, a ne prema prvotnom roku u rujnu«, smatraju u ARZ-u. </p>
<p>Gradnja II B faze, proširenje poluautoceste na puni profil autoceste, na potezu od Kikovice do iza vijadukta Stare Sušice ukupne dužine 44,26 kilometara, obuhvaća dogradnju pet dionica i u ARZ-u tvrde da se ti radovi odvijaju u skladu s usvojenim dinamičkim planovima gradnje. »Iako su završetak gradnje te puštanje kompletnog poteza predviđeni do kraja 2008. godine, nastojat ćemo pojedine dijelove kao logičke prometne cjeline pustiti u promet i ranije«, kažu u ARZ-u.</p>
<p>Također, što se tiče bolje prometne protočnosti, odnosno smanjenja prometnih gužvi i čekanja naročito na naplatnim postajama, posebice u jeku turističke sezone, u ARZ-u smatraju da će mnogo učiniti promoviranjem bezgotovinskih načina plaćanja cestarine (elektroničkom naplatom te Smart karticama). </p>
<p>»Promoviranjem bezgotovinskih načina plaćanja, očekujemo njihovo veće korištenje, a time i bolju prometnu protočnost, što će naročito biti uočljivo u turističkoj sezoni kad su očekivano najveće gužve«, kažu u ARZ-u. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Debeli zbog računala i brze hrane</p>
<p>U Hrvatskoj 60 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a više od 30 posto ljudi je debelo</p>
<p>Pretilost je postala zdravstveni problem na koji upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, upućujući nacionalne vlade na donošenje sveobuhvatnih dugoročnih programa prevencije rastuće epidemije. Posebno su ugroženi djeca i mladež, jer informatičko doba gotovo ne zahtijeva kretanje pa su mladi naraštaji sve deblji, s ranijim rizikom pobola od kardiovaskularnih i cerebralnih bolesti, povišenog tlaka, dijabetesa...</p>
<p>Prof. dr. Davor Miličić, pročelnik odjela za koronarnu intenzivnu skrb i aritmije KBC Rebro i voditelj programa transplantacija, kaže da prema epidemiološkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj 60 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a više od 30 posto ljudi je debelo.</p>
<p>»Debljina nije samo estetski problem, već je to bolesno stanje orga nizma koji je u povećanom riziku od smrtnosti«, kaže dr. Miličić. Pretilost je nemali rastući problem kod školske djece i u Hrvatskoj, a izravno je povezana s nezdravom prehranom. »Prehrambene navike naših školaraca su loše, jer konzumiraju previše ugljikohidrata, masnu hranu i slatkiše«, ističe kardiolog. Dodaje da je problem kompleksniji jer se mladež hrani neredovito i najčešće tzv. brzom hranom. U školama bi zato valjalo povesti računa o načinu pripreme hrane, jer se općenito previše koriste pržene namirnice kao i masno meso, majoneza, nezdravi sendviči... Radi dječjeg zdravlja u jelovnike bi trebalo uvrstiti nemasno meso, riba, integralne žitarice, kao i voće i povrće.</p>
<p>Razlog sve lošije zdravstvene slike mladih u Hrvatskoj je dostupnost obilja nezdravih namirnica, kao i obilni obroci i međuobroci. Ne treba se zato čuditi rastućoj pretilosti stanovništva. »Loše je«, kaže dr. Miličić, »što se reklamiraju nezdravi proizvodi slatkiši, razni roštilji, špek, jer sve to vodi do kardiovaskularnih bolesti kao što je i ateroskleroza.« Da bi se prevenirale bolesti koje debljina sa sobom nosi, treba se više kretati, a ako to nije moguće barem tri puta tjedno po pola sata hodati bržim tempom.</p>
<p>»Kada je o Europi riječ«, kaže dr. Miličić, kardiovaskularni rizik je veći na njezinom sjeveru, dok je manji u mediteranskom podneblju. Poznati fenomen Francuza, koji unatoč kaloričnoj prehrani imaju manje srčanih i moždanih udara od ostatka Europe, objašnjava se njihovim načinom života. »Hrvatski nacionalni program prevencije debljine je dobar«, kaže dr. Miličić, dodajući da će u praksi zaživjeti uz potporu Ministarstva zdravstva, udruga bolesnika, Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog društva za aterosklerozu i drugih. Važan je zbog zdravlja nacije ponajprije djece i mladeži.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Poštivanje žena medijima može donijeti samo ugled</p>
<p>Pojavljivanje u medijima jedan je od načina da utječemo na suzbijanje neravnopravnosti među spolovima</p>
<p>Sniježana Matejčić dugogodišnja je novinarka Glasa Istre, a od ponedjeljka i prva predsjednica novoosnovanog nezavisnog povjerenstva za praćenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima, za Vjesnik govori o planovima i budućem radu povjerenstva.</p>
<p>• Kakve rezultate priželjkujete u prvoj godini rada?</p>
<p>- Naša će prva zadaća svakako biti snimanje stanja, što je prilično ambiciozan plan. Kao članice povjerenstva Vladinom smo se uredu za ravnopravnost spolova, koje nas je osnovalo, obvezale dvaput godišnje pripremati izvještaje i analize stanja. S prvim bismo izvješćem izašle oko 15. srpnja ove, a s idućim oko 15. siječnja iduće godine, Dakako, ove će godine, s obzirom da je riječ o izbornoj godini, to biti posebno zanimljivo, a svakako ćemo nastojati neke rezultate objaviti i prije izbora. Nadam se da ćemo u prvoj godini uspjeti barem okvirno snimiti stanje i iz te slike izvući upute za ono što bi trebalo činiti dalje. Naime, većina institucija ne vodi nikakvu rodnu statistiku, pa smo već razgovarale i o metodologijama koje bismo u istraživanju primjenjivale.</p>
<p>• Čime ste u medijima, ali i u državnim institucijama, u ovom trenutku najnezadovoljniji?</p>
<p>- Načelno smo najnezadovoljnije time što se Zakon o ravnopravnosti spolova zapravo ne provodi jer ne postoji nijedno tijelo, mehanizam ili inspekcija koja bi kažnjavale one koji ga krše. To, međutim, nije samo naša frustracija, nego i frustracija Vladinog ureda i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja ipak ima neke pravne mogućnosti. Za početak mislim da je iznimno važno da počnemo govoriti o tome da se zakon ne provodi, da vidimo gdje se ne provodi i zbog čega se to ne čini.</p>
<p>• Najavile ste i da ćete se baviti položajem žena zaposlenih u medijima. Mogu li vam se novinarke javiti s pojedinačnim problemima?</p>
<p>- Naravno. Mi možda nećemo moći riješiti njihov problem, ali ćemo ih sasvim sigurno moći uputiti nekomu tko im može pomoći i svakako ćemo im pružiti potporu. Ona može biti i medijska, jer pojavljivanje u medijima i jest jedan od načina da utječemo na suzbijanje neravnopravnosti među spolovima. Također, ako se bavimo medijima, a ne i profesionalkama koje u medijima rade, obavit ćemo samo pola posla.</p>
<p>• Jeste li možda razmišljali o tome da s Vijećem časti HND-a postignete dogovor o tome da se slučajevi kršenja ženskih ljudskih prava »gone« po službenoj dužnosti, a ne samo temeljem nečije prijave?</p>
<p>- Do sada nismo, no sasvim je sigurno da ćemo doći na takvu i druge ideje budemo li imali neki konkretan primjer neke novinarke. U posljednje se vrijeme razgovara o osnivanju vijeća za medije, koje bi se bavilo različitim kršenjima prava i mi ćemo insistirati da se u rad tog vijeća uključi i dio vezan za spolnu ravnopravnost.</p>
<p>• HRT nije pokazao interes za formiranje ovog tijela. Što njih kao javnu televiziju na to obvezuje više od drugih?</p>
<p>- Oni se s obzirom na dužnost poštivanja zakona ni po čemu ne razlikuju od drugih. Međutim, osobno mislim da bi HRT, kao iznimno moćan medij, a i medij koji financiraju građani, trebao biti prvi među medijima u zaštiti prava svih ranjivih skupina. </p>
<p>• Hoće li na poštivanje mjera iz nacionalne strategije ili provedbu bilo kojih sličnih mjera biti najteže obvezati privatne vlasnike medijskih kuća?</p>
<p>- To ne mora nužno biti tako i sasvim je moguće da ćemo, posebno u malim medijima naići na veće razumijevanje. Naime, ako mediji budu poštivali žene, ne samo kao objekte nego i kao subjekte informacija, to ih ništa neće koštati, a može im donijeti samo ugled.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Krivci ipak neće ostati nekažnjeni</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Petero šefova iz karlovačke pivovare morat će odgovarati za izazivanje ekološkog zagađivanja, ugrožavanje života, ali i za pokušaj zataškavanja slučaja. Epilog je to dvanaestodnevne drame koja je započela benigno - šetnjom uz potok Karlovčanina Zdravka Martinovića i njegova psa u blizini tvornice piva. A završila kobno. Martinović je otrovan, u komi i na respiratoru bori se za život... </p>
<p>Iako se odmah znalo da je krivac za taj nemili događaj Pivovara, odgovornima nije palo na pamet to priznati, a kamoli se ispričati obitelji žrtve njihova nemara. Umjesto toga danima su javnost pokušavali uvjeriti kako je u njihovim pogonima sve u redu, da se nije dogodilo ništa nedopustivo. U međuvremenu jedan, od sada osumnjičenik, za tragediju svojim je podređenima davao naputke kako će zataškati slučaj. Odnosno, da mlazovima vode isperu tragove svoje nebrige. </p>
<p>Srećom, nije im i uspjelo iako se na prvi pogled činilo da će i ovaj zločin završiti bez kazne. Naime, osim glavnog krivca Pivovare, zakazali su svi - od lokalne policije do medicinske i inspekcijske službe. Jedni su na očevid izašli prekasno, potom su nestali prvi nalazi analize Martinovićeve krvi, a javila se i sumnja u objektivnost internih kontrola .... </p>
<p>Tek niz slučajnosti? Teško. U svakom slučaju, je li razlog za to tek njihova nesposobnost i nesnalaženje ili strah od pivskih moćnika, pokazat će daljnja istraga. Činjenica je, međutim, da su se stvari rasplele tek nakon uplitanja i brzog i čvrstog reagiranja Državnog odvjetništva, koje je stvari htjelo istjerati na čistac. Jer tek nakon Bajićeva odlaska u Karlovac i službeno potvrđeno ono što su već danima i ptice na grani znale - da je nesretni Martinović (kao i njegov pas koji je na mjestu uginuo) otrovan ugljičnim dioksidom koji je iz pogona Karlovačke pivovare kroz kanalizacijske ispuste dospio do potoka!</p>
<p>Samo zahvaljujući tomu sada je privedeno petero osumnjičenih za taj strašni događaj koji je jednako zgrozio Karlovčane kao i širu javnost. I čija je bešćutnost i bahatost prema obitelji stradalog prešla sve granice. </p>
<p>Neke se stvari više ne mogu popraviti. Sada iz tvornice piva poručuju da podržavaju ubrzavanje istrage kako bi se utvrdio uzrok i odgovornost za trovanje Martinovića, koji je i dalje u dubokoj komi. Ali prekasno su se sjetili. Prekasno nije jedino za to da se krivci primjereno kazne. I da možda velike tvrtke napokon shvate kako ne mogu nekažnjeno raditi što hoće. Da ne mogu, kao i u ovom slučaju, nakon ugrožavanja nečijih života tek narediti da se sve ispere vodom...</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Obilježiti sa svrhom </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Treba li slaviti Dan žena? Ako da, kako? Tako da si žene 8. ožujka međusobno šalju poruke mobitelom s crvenom ružom? Ili, možda da od bliskoga im muškarca prime toga dana cvijet i popratnu – »E, pa, sretan ti, ovaj, je li, Dan žena«. I šmug. Jer, muškarac se toga dana zna osjećati pomalo čudno, pa nije teško primijetiti da se u skučenom prostoru lifta susjedu ne usudi ni pogledati, a kamoli štogod prozboriti. Čisto da ne bi nešto krivo rekao. </p>
<p>Uistinu, kako bi trebalo obilježavati sjećanje na dan, kada je na ulicama New Yorka pobijeno više od 140 tekstilnih radnica? Dvije godine nakon toga događaja imalo je logike obilježiti spomen na tragediju i proglasiti Dan žena, no slaviti taj dan u kojem je pomrlo toliko žena, slično je kao da slavimo 6. kolovoza 1945. Slaviti nešto je jedno, a obilježavati nešto sa svrhom i ciljem – sasvim je druga stvar.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Amandman za smirenje</p>
<p>Europa je podržala ideju da Hrvatska i Slovenija svoje granične sporove rješavaju pred međunarodnim pravosudnim tijelima </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Napokon se i to dogodilo. Najviši dužnosnici Europskog parlamenta prihvatili su hrvatsku verziju mogućeg razrješenja graničnih sporova između Zagreba i Ljubljane, pozivajući obje zemlje da to pitanje, kad već drukčije ne ide, riješe pred odgovarajućim međunarodnim pravosudnim tijelima. Zastupnik u Europskom parlamentu Hannes Swoboda u srijedu je predložio amandman na Izvješće o Hrvatskoj, u kojem poziva obje strane da razmotre i mogućnost »pribjegavanja međunarodnoj arbitraži«. </p>
<p>To je prvi put da netko od europskih dužnosnika predlaže Ljubljani i Zagrebu izlazak pred međunarodna pravosudna tijela kako bi riješili svoje granične sporove. Swobodinu inicijativu u četvrtak je još dodatno osnažio predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering kazavši da bi poželjno mjesto rješenja tih sporova bio izlazak »pred neki međunarodni sud u Hamburgu ili u Den Haagu«. To Poetteringovo preciziranje otklonilo je dvojbe koje proizlaze iz Swobodina termina »međunarodna arbitraža«. </p>
<p>Sada je jasno da se pritom ne misli na neku vrstu političke arbitraže nego na sudsko rješenje spora. U vezi s tim je bitno podsjetiti da je i većina europskih zemalja svoje granične sporove, nakon što u bilateralnim razgovorima nisu mogli doći do dogovora, uspješno riješila upravo pred spomenutim Sudom u Haagu. Ako Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta usvoji taj amandman na glasovanju predviđenom za kraj ovog mjeseca, moći će se reći da su definitivno propali pokušaji službene Ljubljane da se granični sporovi s Hrvatskom rješavaju, kako je to definirao slovenski ministar vanjskih poslova Rupel, »tijekom hrvatskih pregovora s EU«. </p>
<p>Iza tog diplomatskog termina krila se slovenska politika koja je odbijajala te granične sporove rješavati pred međunarodnim pravosudnim institucijama nego je pritiscima, ucjenama i prijetnjama blokadom hrvatskog pristupa EU htjela službeni Zagreb prisiliti na davanje teritorijalnih ustupaka. Dio takve politike bilo je i stalno izazivanje incidenata uz graničnu crtu, u početku samo na moru, a kasnije i na kopnu. Sada bi, međutim, takvoj politici, trebao doći kraj.</p>
<p> U Ljubljani ne taje kako je nakon Swobodina amandmana nastala potpuno nova situacija glede rješenja graničnih pitanja s Hrvatskom. To potvrđuju i Rupelovi istupi tijekom kojih teško prikriva da je u srijedu u Bruxellesu zapravo pokopana dosadašnja slovenska politika prema Hrvatskoj u vezi s granicom. Ubuduće, ako nije zadovoljna granicom na moru, ili dijelovima one na kopnu, Slovenija umjesto slanja specijalaca, nota ili organiziranja prosvjeda, može prihvatiti sugestije iz Europskog parlamenta, i započeti riješavanje tog pitanja pred međunarodnim sudom. </p>
<p>Tako će poruke iz Europskog parlamenta pridonijeti političkom otrježnjenju u Ljubljani a također i smirivanju stanja oko hrvatsko-slovenske granice. Upravo takav, sudski, rasplet graničnog spora odavno su predlagali hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo i pravo mora. Slovenija je, međutim, pouzdajući se u, kako su to u Ljubljani često govorili, bolju pregovaračku poziciju, te igrajući na kartu ucjene, krenula drugim, više balkanskim, putem. Na kraju se ipak pokazalo kako ju je takav smjer odveo u slijepu ulicu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Žene i prekovremeni rad</p>
<p>Bez obzira na visok stupanj obrazovanja, po čemu su žene u Hrvatskoj u postotku izjednačene s muškarcima, više od 60 posto nezaposlenih su upravo žene</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>I ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana žena nametnulo je pitanje ravnopravnosti ili diskriminacije žena u odnosu na muškarce.</p>
<p>Diskriminirane su na tržištu rada, često iskorištavane i nedovoljno plaćene za svoj rad, često izložene mobingu i nasilju i suočene s brojnim zaprekama samo zato što su žene. </p>
<p>Bez obzira na visok stupanj obrazovanja, po čemu su žene u Hrvatskoj u postotku izjednačene s muškarcima, više od 60 posto nezaposlenih su upravo žene s većim udjelom u dugotrajnoj nezaposlenosti. Iako smo usvojili brojne zakone i standarde koji zabranjuju diskriminaciju na temelju spola, ona je prisutna u svakodnevnom životu i radu brojnih žena. U »crnoj« statistici osoba koje žive ispod granice siromaštva broj žena uvelike premašuje broj muškaraca, a žene »vode« i po neplaćenom prekovremenom radu, radu na crno, sklopljenim ugovorima o radu na određeno vrijeme koje je gotovo nemoguće produljiti u slučajevima majčinstva. Žene su za iste poslove plaćene i do 15 posto manje od muškaraca, a na hijerarhijskoj ljestvici napreduju puno sporije od muških kolega.</p>
<p>Ovo nije samo hrvatski problem, već i svjetski, što je posebno iskazano u izvješću Međunarodne organizacije rada u povodu Dana žena – »Globalni trendovi zapošljavanja za žene – 2007«. Nikada u svijetu nije bio veći broj žena koje rade, ali nikad nije bio ni veći broj nezaposlenih žena, što uz neprekidnu razliku u statusu, sigurnosti zaposlenja, plaćama i obrazovanju između žena i muškaraca dovodi do »feminizacije radničkog siromaštva«. Na pragu ulaska u EU i dostizanja svih međunarodnih standarda, pridružili bismo se poruci Međunarodne organizacije rada u povodu ovogodišnjega Međunarodnog dana žena – »Slavimo žene koje rade«, one koje »ruše granice i unose promjene«.</p>
<p>Zato institucije našeg sustava moraju odlučnije i primjerenije kažnjavati sve one koji i dalje diskriminiraju ženska prava, a posebno pravo na rad i prava iz rada. </p>
<p>Istražujući ovih dana o iskorištavanju radnika kroz prekovremeni rad, došao sam do interesantnih podataka, koji su, na žalost, na štetu zaposlenih. Prema službenoj statistici svaki zaposleni godišnje prosječno radi 29 sati prekovremeno, dok je prema sindikalnom istraživanju broj sati prekovremenog rada prosječno 50 sati po svakome zaposlenom.</p>
<p>Prošlogodišnje istraživanje o neplaćenim prekovremenim satima pokazalo je da radnici u Hrvatskoj godišnje poslodavcu »poklone«, tj. bezobzirni poslodavci oštete radnike za 3,7 milijuna radnih sati ili za oko 100 milijuna kuna godišnje. Zato nije ništa čudno da pojedinci grade dvorce i od radnika vade novce.</p>
<p>Najviše prekovremeno rade radnici u graditeljstvu, u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i trgovini.</p>
<p>Žalosna je činjenica da trgovci u prosjeku rade po dva sata dnevno više ili na godišnjoj razini četiristo trideset pet sati prekovremeno. </p>
<p>Prekovremeni rad rijetko gdje da se plaća bez obzira na to što Zakon o radu propisuje obvezu uvećanog plaćanja prekovremenog rada. To vrijeme se, uglavnom, pretvara u slobodne dane zaposlenih iako poslodavac ne može radniku, bez njegova pristanka, umjesto plaćanja prekovremenog rada odrediti korištenje slobodnog dana.</p>
<p>U stvarnosti rijetko da radnici mogu iskoristiti svoje slobodne dane dobivene u zamjenu za prekovremene sate jer kod takvih poslodavaca u pravilu manjka radna snaga.</p>
<p>Radnicima koji se plaše obavijestiti sindikat ili inspekciju rada o iskorištavanju putem prekovremenog rada teško je pomoći jer prekršaj u praksi nije jednostavno dokazati s obzirom na to da naše tvrtke nemaju obvezu vođenja evidencije radnog vremena, na čemu sindikati inzistiraju.</p>
<p>Istraživanja su pokazala da su radnici koji češće rade prekovremeno izloženiji većem riziku obolijevanja i ozljeđivanja. Posebno treba istaknuti da prekovremeni rad povećava rizik od pojave dijabetesa.</p>
<p>Kako bi izbjegli povećane rizike obolijevanja, kako bi izbjegli poslodavačko izrabljivanje radnika putem prekovremenog rada, pozivam sve radnike – sve zaposlene da, makar anonimno, ako se plaše javno, prijave poslodavce koji ih izrabljuju, bilo inspekciji rada, bilo sindikatima.</p>
<p> Inspekcija rada mora svoju inertnost pretvoriti u efikasnost i uz češće kontrole rada poslodavaca, kao i kontrolu isplatnih lista, pokrenuti postupak sankcioniranja svih onih poslodavaca koji se lagodno bogate na tuđoj muci.</p>
<p>Autor je predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Znanstveni projekti po sistemu ja-tebi-ti-meni</p>
<p>NENAD RAOS</p>
<p>Vidim da se u našem tisku počelo pisati o znanstvenim projektima. Napokon! Da vam kažem što se meni dogodilo? Jednom mi je projekt odbijen bez da je i poslan na stručnu procjenu s obrazloženjem da je N. R. izuzetno dobar znanstvenik, pa bi bila šteta da ima svoj projekt - jer onda bi manje surađivao sa svojim kolegama! </p>
<p>Ili što reći na sličan slučaj iz naše sredine kad je član prosudbene komisije htio oboriti magistarski rad jer je kandidat mjerio na instrumentu koji nije primjeren njegovim istraživanjima, a dotični je član komisije sam kupio taj instrument baš za takva istraživanja! (Sve se riješilo tako što je kandidat morao ponoviti mjerenja na drugom instrumentu, koji ni po čemu nije bio bolji od prvoga.) Toliko toga ima da bi trebalo pokrenuti »reviju za društvene probleme znanosti« koja bi se zvala Podmetanja. </p>
<p>U bivšem političkom sustavu, samoupravnom socijalizmu, znanstveni su projekti bili čista formalnost, a novca se dobivalo onoliko koliko je bilo istraživača. Naime, tada je vrijedio sustav »glavarine«, pa je uz fiksnu plaću svaki znanstvenik, ovisno o svome znanstvenom zvanju, dobivao i fiksnu sumu novca za pokriće materijalnih troškova. </p>
<p>A onda je uveden američki, ili bolje rečeno pseudo-američki stil. Dakle, rečeno nam je, vrijednost će svakog projekta prosuditi povjerenstvo sastavljeno od vrhunskih domaćih i stranih znanstvenika. Kojih znanstvenika? Ne zna se. Da je riječ o uskom skupu ljudi koji kroje kapu svojim kolegama mogu suditi već prema tome što mi nikad nije došao nijedan projekt na ocjenu, premda sam već sedam godina znanstvenik u najvišem znanstvenom zvanju. Dakle, sve to ide po sistemu ja-tebi-ti-meni i kovanju planova kako podvaliti kolegi koji ti nije po volji. Tako, rekao bih, i mora biti, jer mala smo sredina u kojoj svatko svakog zna i poznaje, svatko svakom smeta, svatko svakom zavidi, svatko svakog hoće žednog preko vode prevesti ili ga u svoja kola upregnuti. Pa onda čovjeku ne preostaje drugo nego da glumi bedaka (poput Švejka) ili da piše ovakva pisma. Možda jednom uđemo i u tu Europu, pa će nam Nijemci i Francuzi ocjenjivati znanstvene projekte i krojiti znanstvenu politiku, a mi ćemo se lupati u junačka prsa i kukati kako smo opet postali sluge tuđincu! </p>
<p>Autor je doktor znanosti, kemičar i publicist, znanstveni savjetnik zaposlen u zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>O provedbi zakona se ne dogovara</p>
<p>Iz napisa »Crkva krši zakon?«, objavljenog u Vjesniku od 6. ožujka 2007., doznajemo da unatoč nedvosmislenim odredbama zakona o zaštiti od buke i službama zaduženim za njihovo provođenje Osječanin Zvonko Knežević i njegova obitelj već godinama trpe teror obližnje crkve i torturu bukom crkvenih zvona. Vrhunac te priče predstavlja naputak biskupa Marina Srakića žrtvi toga terora da se »dogovori sa svećenikom«. </p>
<p>Pokazavši time da još nije raskrstio s navadama iz vremena socijalizma kad se zakone nije naprosto poštovalo, nego se o tome dogovaralo, biskup je žrtvu uputio svećeniku Pavlu Vukovcu, koji je svojom izjavom Vjesniku da njemu zvonjava ne smeta priznao da krši zakon koji vjerskim zajednicama zabranjuje obavljanja vjerskih obreda i drugih očitovanja vjere, pa tako i korištenje akustičkih uređaja, koji su protivni pravnom poretku i na štetu života i zdravlja i drugih prava i sloboda drugih građana. </p>
<p>Štoviše, izjavom da je Z. Knežević »vjerojatno alergičan na crkvu« svećenik je počinio utuživu povredu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica koji im zabranjuje da u promicanju vjere i drugom svom djelovanju šire netrpeljivost i predrasude prema građanima. </p>
<p>Tomislav Kikić,Mali Lošinj</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Brže dijagnoze i više vremena za pacijente </p>
<p>Opća bolnica Sveti Duh u svibnju dobiva atrij s informatičkim pultom, a do kraja godine i novi hitni prijem pacijenata</p>
<p>U Općoj bolnici Sveti Duh dovršava središnji atrij s informatičkim pultom i prijemom pacijenata, koji će proraditi početkom svibnja. Objekt vrijedan 10 milijuna ku imat će mnoge ambulante, a u suterenu osam laboratorija, u cijelosti će biti dostupan osobama s invaliditetom. </p>
<p>Prema riječima ravnatelja bolnice dr. Mladena Bušića, glavna je značajka toga sustava središnji, tzv. hladni prijem pacijenata, koji će biti potpuno informatički umrežen, a građani više neće lutati u potrazi za odjelima daljnje dijagnostičke obrade. </p>
<p>To je kardinalni sustav ustanove, kojom dnevno prođe četiri tisuće ljudi. Informatiziranost prijemnog i drugih dijelova bolnice olakšat će rad liječnicima i sestrama, koje neće, posebice one u ambulantama, morati obavljati toliko administrativnih poslova kao dosad. </p>
<p>U atriju će se nalaziti banka, frizerski salon, kafić za nepušače i trgovina. Osigurat će se prostor za sistematske, menadžerske i slični preglede. Oni će, ovisno o vrsti obrade i pretraga, koštat od 700 do 1400 kuna.</p>
<p>»Nakon dovršetka atrija, gradit će se središnji hitni prijem«, kaže dr. Bušić i navodi da im je kreditnu potporu dao Grad Zagreb. U novu opremu utrošit će 40 milijuna kuna. </p>
<p>Taj će se važan objekt dovršiti do kraja godine, a obuhvatit će novu dvoranu za oživljavanje, kao i operacijsku, gipsaone, sterilizaciju, snimaonicu i druge sadržaje. </p>
<p>»Najveća razlika naše i inozemne medicinske skrbi nije u (ne)znanju i manualnim vještinama kirurga ili pak farmaceutskoj skrbi, nego je organiziranost«, kaže naš sugovornik. Dodaje da će informatizacija povećati standard zdravstvene skrbi, a pacijenti će konačno dobiti dijagnozu za sat vremena. Središnji prijem imat će 1250 četvornih metara. Radi poboljšanja usluge, bolnica je nedavno pribavila i lampe za fototerapiju djece sa žuticom, odnosno ustrojila laktarij, gdje majke, u sklopu intenzivne njege, doje novorođenčad na infuziji. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Deset godina čekanja za već preskupo grobno mjesto </p>
<p>Planom uređenja koji je izradio Arhitektonski fakultet u Zagrebu predviđena su mala gradska groblja od 3,9 hektara, a oblikovat će se kao zelene površine </p>
<p>Poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je plan i program uređenja groblja Sveta Klara i Stenjevec, koji je izradio Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Za ta gradska naselja predviđena su mala gradska groblja od 3,9 hektara dok je njihova sadašnja površina 2,3 hektara. </p>
<p>Groblja će se oblikovati kao zelene površine, osigurat će se standard najmanje površine po grobnom mjestu (prema Pravilniku o grobljima), a svako uređenje morat će poštovati tradiciju prostora i posebne propise. </p>
<p>Vjesnikove novinarke pitale su stanovnike Svete Klare i Stenjevca što misle o grobljima u svojim naseljima i jesu li zadovoljni njihovim uređenjem. </p>
<p>»Mislim da je proširenje itekako potrebno jer ljudi čekaju godinama grobno mjesto, koje košta kao suho zlato. Moj šogor je na listi čekanja već 10 godina«, kaže Josip Iveković iz Stenjevca, koji smatra da su »grobovi postali dobra trgovina i unosan posao«. Prema njegovim riječima, »lokalni pijanci prodaju obiteljske grobnice i po sedam tisuća eura«. </p>
<p>Voditelj sektora tehničke operative Gradskih groblja, Željko Krulc navodi da se groblja neće preuređivati, nego proširivati zbog nedostatka prostora i zahtjeva lokalnog stanovništva. »Oba groblja imaju staze, koje su rekonstruirane u posljednjih pet godina. U Stenjevcu se planiraju obnoviti još dvije staze duge 180 metara«, ispričao je Krulc. Navedena groblja imaju visoko i nisko zelenilo koje se redovito sadi i održava prema planu i potrebama i 2007. nije predviđena nova sadnja visokog zelenila. </p>
<p>Ostaje pitanje zašto u Gradskom poglavarstvu tvrde da je potrebna sadnja visokog zelenila i uređivanje grobnih staza dok u Gradskim grobljima tvrde da su to učinili prije pet godina i kako te akcije nisu u planu.</p>
<p>Ida AlićSanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Anina obitelj danas ima više od 13 tisuća članova </p>
<p>Nagradu, koja je posthumno dodijeljena novinarki Ani Rukavini Erceg, njenoj majci su uručili Tatjana Holjevac i Milan Bandić</p>
<p>Marija Rukavina, majka preminule novinarke Ane Rukavina Erceg, u četvrtak je primila nagradu Zagrepčanka godine, posthumno dodijeljenu njenoj kćeri za izniman doprinos kvaliteti života Grada Zagreba i Hrvatske. Nagradu Zagrepčanke godine, koja se ove godine dodjeljuje prvi put, Aninoj obitelji uručili su predsjednica Gradske skupštine Tatjana Holjevac i gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>Na svečanoj sjednici Skupštine, održanoj 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, glumica Anja Šovagović-Despot pročitala je Anino pismo kojim je mlada novinarka riječima »Želim život« zadužila cijelu zemlju, iako u borbi za vlastiti život, nije uspjela. »Ana nije stigla imati djecu, ali njezina obitelj danas ima više od 13 tisuća članova, koliko ih je trenutno upisanih u registar donatora koštane srži«, rekla je njezina majka Marija dodajući da Anina borba ide dalje. </p>
<p>»Jedna, zacijelo ženska vrijednost, očuvati ili produžiti ljudski život pred silama njegove negacije, obistinila se u slučaju Ane Rukavina Erceg na nesebičan način. Premda se nije uspjela spasiti, zahvaljujući njezinoj hrabrosti i pribranosti, to će poći za rukom, uvjerena sam, mnogim drugima«, zaključila je predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac. Gradonačelnik Milan Bandić kazao je da je hrabra Ana Rukavina uz to priznanje, zaslužila i Nagradu Grada Zagreba. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kafići, barovi i restorani radit će do jedan u noći</p>
<p>Kafići, restorani i barovi u užem središtu grada, ako odluku sljedećeg tjedna potvrdi Skupština, radit će do jedan sat iza ponoći. Gradski oci kažu kako se produžuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata u turističkom dijelu grada, tj. u najužem centru. U preostalom dijelu grada takvi će objekti moći raditi do ponoći. O novom radnom vremenu raspravljao je u četvrtak skupštinski Odbor za mjesnu samoupravu, koji je podržao odluku Poglavarstva da produži radno vrijeme ugostiteljskim objektima.</p>
<p>Kavane, caffe-barovi, pivnice, buffeti, krčme, konobe i kleti u zoni najužega centra grada mogu raditi do jedan sat. Riječ je o prostoru Male ulice, Medvedgradske, Tkalčićeve, Radićeve, Ilirskog trga, Demetrove, Mesničke, Streljačke, Dežmanove, Ilice, Frankopanske, Trga maršala Tita, Hebrangove, Palmotićeve, Boškovićeve, Vlaške i Kaptola. </p>
<p>Prema novoj odluci restorani, gostionice, zdravljaci, zalogajnice, pečenjarnice, pizzerie, bistroi i slastičarne moći će raditi i sat iza ponoći.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Gradnja mora početi najkasnije u srpnju</p>
<p>Nagrađeni rad služit će kao predložak za izvedbu dvorane, koju će vjerojatno graditi Ingra i investitorska tvrtka TriGranit</p>
<p>Na urbanističko-arhitektonskom natječaju za gradnju polivalentne dvorane u Blatu za 18 tisuća gledatelja, gdje će se igrati finale Svjetskog prvenstva u rukometu 2009., pobijedio je rad arhitekta Branka Kincla, potvrdio je Vjesniku u četvrtak predsjednik Društva arhitekata Zagreb Hrvoje Hrabak.</p>
<p>Natječaj je organiziralo Poglavarstvo u suradnji s DAZ-om. Nagrađeni rad temelj je za projekt gradnje rukometne arene, istočno od neizgrađene Sveučilišne bolnice. Sudeći prema odluci Poglavarstva, gradit će je Ingra i TriGranit, regionalna investitorska tvrtka sa sjedištem na Cipru. Procjenjuje se da će koštati oko 80 milijuna eura, a platit će je investitori, koji će sljedećih 25 godina iznajmljivati dvoranu Gradu i državi za 170 do 200 milijuna eura, rekao je na prošloj sjednici Poglavarstva gradonačelnik Milan Bandić. </p>
<p>No, još se čeka službena potvrda Vlade o sudjelovanju u projektu, ali gradnja arene mora početi najkasnije u srpnju. »S obzirom na kratke rokove, zadovoljni smo prispjelim radovima«, kaže Hrvoje Hrabak. Profesor na Arhitektonskom fakultetu Branko Kincl objašnjava da u njegovoj viziji dvorana ima 57 tisuća četvornih metara, parkiralište od 34 tisuće »kvadrata« za tisuću automobila i 45 autobusa, ostakljena pročelja i metalnu mrežu, a unutrašnjost osvijetljenu svjetlima u raznim bojama. </p>
<p>»Modernog i originalnog dizajna, arena će sigurno postati prepoznatljivo obilježja Zagreba na jugozapadnom ulazu u grad«, mišljenja je Kincl i dodaje da se u projektiranju rukovodio idejom uklopanja u okoliš. »U nizu s arenom i Sveučilišnom bolnicom (nadam se da će uskoro biti dovršena), Aquaparkom i golf terenima, dobit ćemo skladnu cjelinu, omeđenu obalama Save«, objašnjava Kincl.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo da će na idućoj sjednici Poglavarstvo donijeti odluku o izmjenama GUP-a upravo zbog gradnje arene, jer sadašnji GUP ondje predviđa sportskih dvorane manjih gabarita od arene. U pozivnom natječaju sudjelovalo je deset grupa autora. Pobjednika je izabrao 11-eročlani žiri, a sudjelovali su Slavko Dakić, Ured za strategijsko planiranje i razvoj, Jadranka Veselić Bruvo, Zavod za prostorno uređenje, Hrvoje Hrabak, DAZ, arhitekti Saša Begović, Saša Bradić, Vesna Mikić i dr.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>U požaru poginulo osmero djece</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Osmero djece i jedna odrasla osoba poginuli su, a šest je osoba ranjeno u požaru koji je izbio u četvrtak u zgradi u kojoj živi nekoliko obitelji u četvrti Bronx u New Yorku. Stradala su djeca svih uzrasta, a vatra se proširila takvom brzinom da četiri obitelji imigranata, uglavnom iz Malija, nisu imale vremena pobjeći. Jedna očajna majka bacila je svoje troje djece kroz prozor i zatim sama skočila, rekli su susjedi. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Snažna oluja poharala Španjolsku</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Snažna oluja poharala je u noći na četvrtak sjeverni i središnji dio Španjolske. Vjetar koji je puhao brzinom od 130 kilometara na sat odnio je balkone na stambenoj osmerokatnici u gradu Salamanci, koji su pali na parkirane automobile. Srećom, ljudi su se sklonili s kolnika u vrijeme oluje pa ljudskih žrtava nije bilo. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Eruptirao vulkan u Ekvadoru</p>
<p>QUITO</p>
<p> - Vulkan Tungurahua u planinskom području Ekvadora eruptirao je u srijedu navečer. Vulkan je počeo izbacivati lavu u navedeno vrijeme nakon što je »mirovao« više od sedam mjeseci. Prema pretpostavkama znanstvenika, Tungurahua će izbacivati lavu još nekoliko dana, a dio stanovnika gradova San Juan Pillatea i Choglontusa najbližih podnožju vulkana su evakuirani zbog pepela koji je u potpunosti prekrio ulice. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Japan spreman za rano cvjetanje trešanja</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Japan je u srijedu počeo odbrojavati posljednje dane uoči dolaska proljeća, a službene prognoze najavljuju da će u toj zemlji popularno cvjetanje trešanja, zbog tople zime, početi tjedan dana prije nego obično. Pojava nježnih, blijedoružičastih cvjetova trešnje postala je svojevrsna opsesija Japanaca, kada je sva pozornost medija usmjerena na praćenje »cvjetne fronte« koja se s juga pomiče prema sjeveru. Trešnjina stabla ove će godine procvjetati gotovo dva tjedna ranije, ovisno o pojedinom predjelu, no generalno uranit će tjedan dana. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Otpuštena zaljubljena astronautkinja</p>
<p>HOUSTON</p>
<p> - Astronautkinja Lisa Nowak otpuštena je iz NASA-e, mjesec dana nakon što je uhićena pod optužbom da je pokušala oteti ženu koju je smatrala protivnicom u zadobivanju pozornosti pilota svemirske letjelice. NASA je objavila da je odluka o isključenju Nowak iz astronautske ekipe postignuta »uzajamnim dogovorom« između te agencije i mornarice gdje je Nowak još uvijek aktivna časnica. Bizaran incident koji je doveo do uhićenja Lise Nowak zaprepastio je NASA-u koja je nakon toga najavila razmatranje svojih kriterija za primanje u ugledan astronautski program. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vozaču dobitak od 116 milijuna dolara</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Vozač kamiona iz Georgije, Ed Nabors javio se u srijedu sa srećkom kojoj pripada polovica jackpota »Mega Millions« lutrije od 390 milijuna dolara, najveće nagrade u povijesti lutrije u SAD-u. Nabors je odlučio odmah uzeti cijelu sumu umjesto godišnjih isplata pa će mu pripasti 116.5 milijuna dolara prije odbitka poreza. Srećku je, doznaje se, kupio u jednoj samoposluzi, ne očekujući nikakav dobitak. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tenk se sudario s traktorom</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Tenk »leopard« švicarske vojske, oštećen u sudaru s traktorom, prevrnuo se u jarak u kantonu Bern. Vozeći glavnom seoskom cestom, tenk iz povorke oklopnih vozila bočno je okrznuo traktor s prikolicom koji je dolazio iz suprotnog smjera. Tijekom sudara, prikolica se odvojila od traktora, a tenk »leopard« njemačke proizvodnje ostao je bez jedne gusjenice i prevrnuo se u jarak. Tenk je iz jarka izvukao drugi »leopard«. Vojna istraga kojom će se utvrditi je li tenk bio ispravan. [Hina/EPA]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Humanist koji je zadužio svoje vrijeme </p>
<p>Ivan Supek bio je rektor Zagrebačkoga sveučilišta i predsjednik HAZU, predavao je na brojnim sveučilištima, a iza sebe je ostavio golem književni, publicistički i znanstveni opus</p>
<p>Ivan Supek, ugledni hrvatski književnik, filozof, fizičar i publicist, dugogodišnji predsjednik HAZU, napustio nas je u 92. godini. Svestranim i plodnim intelektualnim angažmanom Supek je kao neumorni svjedok pratio i naša burna politička vremena, od kraljevske diktature i fašizma, preko komunizma do današnje demokracije.</p>
<p> Na tragu Sartreova angažiranog intelektualca, kojemu je umni rad neodvojiv od aktivizma i humanizma, Supek je doista zadužio vrijeme, opirući se britkom mišlju njegovim ružnim mijenama koje su zasjenjivale ideal ljudske slobode. </p>
<p>U njegovoj burnoj biografiji nižu se brojne prijelomne epizode, kao u kakvu povijesnom romanu – otklon od Trećeg Reicha (zbog kojega odlazi u Zürich), pa gestapovsko uhićenje 1941. godine (kada je Jugoslavija izišla iz Trojnoga pakta), potom partizanska aktivnost u NOB-u od 1943. do 1945. (u kojoj se ističe kao antifašist, ne kao partijac), potom razočaranje u boljševizam.</p>
<p> Već ta biografija dovoljno govori o intelektualcu koji nije radio kompromise s društvom, nego se za života družio s vlastitim idealom. Supeka je teško jednoznačno nazvati »ljevičarem«, bio je privržen ideji komunizma kao ideji socijalne pravde, ali je bio posvađan s praksom komunizma koja je ideologijom zapustila pojedinačne slobode.</p>
<p> Dokazao je slobodu i kada je ustao protiv dogme i teorije odraza (pa i estetike socijalnoga realizma) unutar »Kopenhagenske interpretacije« za sukoba na ljevici (1939./1940.) i kada je prekinuo s Partijom poslije pakta Hitlera i Staljina (i odrekao se stupanja u stranke), i kada se suprotstavio nuklearnom oružju (prvi put na Kongresu kulturnih radnika u Topuskom 1944. godine), i kada je trpio šutnju i cenzuru nakon prozivanja boljševizma koji je izdao demokratske principe ZAVNOH-a. </p>
<p>A dokazanu slobodu je i plaćao – drama »Piramida«, u kojoj je izrugao bezrezervno služenje faraonu (u čemu su mnogi vidjeli kritiku Tita), skinuta je s repertoara, drama »Na atomskom otoku« zabranjena je jer je pročitana kao ironiziranje projekta atomske bombe u Jugoslaviji, a roman »Extraordinarius«, drama »Mirakul« i druga djela bačena su na marginu nakon što se Supek suprotstavio zaključcima CK SKJ u Karađorđevu, poslije Hrvatskoga proljeća.</p>
<p> U svojim književnim djelima skidao je iluzorna vela s društva (preplićući povijest i zbilju, osvjetljujući humanizam u tminama totalitarizama), a kao najbolje književno ostvarenje ističe mu se »Hrvatska tetralogija« (1995.), generacijska priča od predratnih do početka sedamdesetih godina. Mnogi njegovi romani (o vremenima i sudbinama) nosit će autobiografski pečat, odnosno, dobit će draž životnih, ne samo fikcionalnih priča. </p>
<p>Supek je studirao književnost, matematiku, fiziku i filozofiju u Zürichu i Leipzigu (gdje je dobio titulu doktora filozofije i fizike), a znanstveni život u tuđini spasio mu je i sudbinu u domovini – intervencijom svjetskih znanstvenika (osobito Heisenberga) spašen je od Gestapoa. Od 1946. godine (a poslije partizanske odiseje) predaje teorijsku fiziku na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu do umirovljenja 1985. godine. Znanstveni uspjesi doveli su ga i do osnivanja Instituta »Ruđer Bošković«. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu (1968. i 1970.) i predsjednik HAZU (od 1991. do 1997.).</p>
<p> Javio se u književnosti krajem pedesetih dramama, a kao pravi epski čovjek nastavio je književnu stazu romanima »Heretik« (1968.), »Extraordinarius« (1974.), »Krunski svjedok protiv Hebranga« (1983.) i drugima, nastojeći vazda na toj stazi pokazati sadašnjost kroz ogledalo povijesti i zapitati se nad ljudskom sudbinom koju ne kroji uvijek pojedinac, nego je režiraju vremena što brkaju često uloge i zasluge.</p>
<p>Supekov publicistički rad bio je također plodan. U knjizi »Povijesne meditacije« dio knjige posvećuje uzrocima velikosrpske agresije na Hrvatsku, a u knjizi »Na prekretnici milenija« prikazuje društvene i filozofske struje u 20. stoljeću, u knjizi »Religija i filozofija« propitkuje odnose službenih vjera i istinskoga humanizma.</p>
<p> Uzlet publicističke djelatnosti, u kojoj uvijek razvija filozofiju humanizma, ne bojeći se pritom prozivanja nehumanih sustava, započinje u fazi šutnje (poslije odbijanja zaključaka u Karađorđevu 1971.), u kojoj hrabro progovara protiv partijskog poimanja povijesti, u knjizi »Krivovjernik na ljevici« (objavljenoj u Bristolu 1980.).</p>
<p> U toj fazi objavljuje mnoge druge knjige (često u inozemstvu), te je poslije rušenja boljševizma na Istoku Europe ponovno aktivno izišao u javnost i nastavio objavljivati mnoga djela, među kojima se ističe knjiga »Filozofija, znanost, humanizam«, svojevrsna sinteza svih njegovih misli. </p>
<p>Supek je bio mirotvorac u vremenima dogmi i ta mu je opozicija, produbljena duhovno, a ne politički, priskrbila veliki intelektualni ugled. Još u Topuskom (1944.) zalagao se za svjetsku zajednicu slobodnih i razoružanih naroda, a nuklearnoj energiji suprotstavljao se od početka, pretrpjevši zbog toga i isključenje iz Instituta »Ruđer Bošković« u vremenima komunizma.</p>
<p> Još šezdesetih godina snovao je Institut za filozofiju znanosti i mir a sudjelovao je i humanističkim radovima i u uglednom časopisu »Encyclopaedia moderna«, koji je u onim vremenima zastupao politički pluralizam i privlačio intelektualce (kritičare marksizma) diljem svijeta.</p>
<p>Supek je predavao na brojnim sveučilištima, sudjelovao je u mnogim mirnodopskim akcijama, a iza sebe je, unatoč izazovima stvarnosti, uspio ostaviti golem književni, publicistički i znanstveni opus (posebno je važna njegova bliska suradnja s Heisenbergom i s drugim svjetskim stručnjacima s kojima je u Leipzigu i Zürichu ostvario međunarodnu znanstvenu reputaciju).</p>
<p> Za razliku od mnogih intelektualaca koji bježe od zbilje u vlastito stvaralaštvo, Supek je primjer intelektualca koji se znao sa svojih misaonih visina »spustiti« u zbilju, nastojeći je svojim idejama oplemeniti, ali ne tražeći čovjeka uzalud, kao Diogen.</p>
<p> Njegova filozofija humanizma nije ostala samo idejom na papiru – brojnim mirotvornim angažmanima doista je pokazao da je moguće povezati ideju i praksu, samo ako se javno govori ono što se misli. A Supekova misao bila je filozofska i zato je nadživjela sve prolazne političke priče. </p>
<p>Nekada je Supekova riječ narušavala postojeći svijet, danas, u vremenu kozmopolitizma i globalizma, odlično se uklapa u nj. Kada nam Europska unija otvori vrata, sjetit ćemo se da su neki intelektualci, poput Supeka, još davno prije otvorili naša vrata Europi. </p>
<p>Lada Žigo</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Urbanizam u sjeni zarade</p>
<p>Ne radi se više o borbi za Cvjetni trg, već o borbi za pravnouređeno građansko društvo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nizu rasprava o urbanom planiranju, održanih u posljednje vrijeme, a kojima su povod, naravno, događanja oko bloka na Cvjetnome trgu, organizirana je i tribina na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Tako su u srijedu po podne u Vijećnici Fakulteta pred studentima izlagali stručnjaci različitih usmjerenja: Ognjen Čaldarović (sociologija), Zvonko Maković, Frano Dulibić, Krešimir Galović, Ratko Vučetić (povijest umjetnosti) i Hrvoje Jurić (filozofija). </p>
<p>U hrvatskim gradovima se ponavlja sličan scenarij po kojemu se javni gradski prostor privatizira, a od privatizacije i devastacije nisu pošteđena ni kulturna dobra ili spomenici kulture. Spomenut je Osijek u kojemu se ruše cijeli blokovi zgrada i zamjenjuju jeftinom gradnjom na kojoj se može brzo zaraditi, Split, u kojemu se planira gradnja na nekoliko lokacija u zaštićenoj gradskoj jezgri, Krapina, gdje je čak i gradski trg privatiziran... </p>
<p>Ognjen Čaldarović upozorio je da dugoročno planiranje razvoja grada zamjenjuje ad hoc planiranje, s tim da se pojavljuju novi akteri planiranja - privatni investitori koji su u sprezi s gradskom upravom ili, kako bi rekao Hrvoje Jurić, »neprijatelj« je definiran, to su politika i kapital. Među privatne investitore spada i Tomo Horvatinčić, koji stoji iza projekta stambeno-poslovno-trgovačke gradnje uz Cvjetni trg, a njegovo je ponašanje prema javnome prostoru Zvonko Maković okarakterizirao bahatim i beskrupuloznim. </p>
<p>Urbana obnova se u svijetu provodi već više desetljeća i njena nužnost nije sporna, ali bi to trebala biti, rekao je Čaldarović, urbana rehabilitacija, a ne rekonstrukcija. Da su svi za to da se urede donjogradski blokovi (ali ne bez kriterija), potvrdio je i Zvonko Maković, a podjela na one koji se zalažu za novo ili za staro je umjetno stvorena kako bi se manipuliralo stvarnim razlozima gradnje uz Cvjetni trg, a to je zarada. </p>
<p>Svi su se sudionici tribine, među kojima su bili i nositelji inicijative Pravo na grad i Zelene akcije, složili da »obrana« javnog prostora ostaje na nevladinim udrugama čijem se radu trebaju pridružiti stručnjaci. Na koncu, kao što je rekao Krešimir Galović, ne radi se više o borbi za Cvjetni trg, već o borbi za pravnouređeno građansko društvo. [Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Porin« Detoniju, Jusiću i Croatia Recordsu</p>
<p>Prvi put se posebna nagrada »Porin« dodjeljuje instituciji glazbene industrije – Croatia Recordsu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dubravko Detoni, skladatelj, glazbeni pisac, pijanist i producent, te Đelo Jusić, skladatelj, dirigent, aranžer i gitarist, dobitnici su ovogodišnje nagrade »Porin« za životno djelo, objavljeno je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u dvorani Hrvatskoga društva skladatelja. </p>
<p>Predsjednik Instituta hrvatske glazbene industrije Hrvoje Markulj otvorio je proglašenje dobitnika, na kojemu su izrečena kraća obrazloženja. Željko Brkanović, predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, istaknuo je dugogodišnju svestranost i profesionalnost u bavljenju glazbom s najrazličitijih njenih aspekata Dubravka Detonija.</p>
<p>Dražen Vrdoljak, glazbeni kritičar, s velikim je oduševljenjem predstavio djelić životopisa Đele Jusića, smjestivši ga uz Zdenka Runjića u vrh zabavne glazbene produkcije koja odiše mediteranskim duhom.</p>
<p>Treću nagradu za poseban doprinos hrvatskoj diskografiji Upravni je odbor Instituta hrvatske glazbene industrije dodijelio diskografskoj kući »Croatia Records«, koja ove godine slavi šezdeset godina osnutka, od prvotnoga »Jugotona« do današnje tvrtke privatizirane 1991. godine. Posebno je važno istaknuti da je ovo prvi put da se posebna nagrada »Porin« dodjeljuje instituciji glazbene industrije, a ne pojedincu. </p>
<p>Proglašenje nominiranih po pojedinim kategorijama za diskografsku nagradu »Porin« bit će održano 14. ožujka u Novinarskome domu, dok će svečanost proglašenja svih dobitnika »Porina« 2007. biti priređeno 22. travnja u Makarskoj. [Mirta Špoljarić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Najteže je bilo ne braniti</p>
<p>»Konačno ću imati kontinuitet igara, što je i meni i hrvatskom izborniku Slavenu Biliću najvažnije«, kazao je Pletikosa </p>
<p>Stipe Pletikosa se konačno spasio, kazat će dobronamjernici za vratara hrvatske nogometne reprezentacije, koji je u srijedu kazao zbogom Ukrajini, Šahtaru i Rinatu Ahmetovu, potpisavši vjernost za moskovski Spartak do 31. prosinca 2009. godine. Godine provedene u Donjecku Stipi su sigurno bile najteže u njegovoj inače uspješnoj karijeri. </p>
<p>»Presretan sam! Teško je bilo nositi se s činjenicom da ne braniš, a svjestan si vlastite kvalitete. Branio bih protiv Engleske ili Brazila, pa potom ne bi protiv ukrajinskog niželigaša«, kazao je Pletikosa. </p>
<p>Spartak je hrvatskoj reprezentativnoj jedinici tek treći klub u karijeri. Branio je u matičnom Hajduku te u Šahtaru. Za Hajduk je debitirao još kao 19-godišnjak, a priliku mu je dao Ivan Katalinić. Hrvatski dres A selekcije prvi je put odjenuo godinu dana kasnije, otkad je skupio 58 nastupa za »vatrene«. </p>
<p>Nakon uspješnih sezona na Poljudu, u ljeto 2003. godine Hajduk je, zajedno sa suigračem Darijom Srnom, odlučio zamijeniti Šahtarom. No, od početka je u nemilosti trenera Lucescua, pa se, za razliku od Srne, nije previše naigrao. Samo dvije godine kasnije spreman je na veliki financijski ustupak, produžio je još godinu dana s Ukrajincima, koji su ga pustili na posudbu u Hajduk. U Splitu je, pak, svjedočio najslabijoj sezoni »bijelih« otkako je Hrvatske. </p>
<p>»Splitska hobotnica«, kako su Pletikosu prozvali navijači, potom se vratio u Šahtar u nadi da će konačno dobiti priliku, no bio je tek pričuva Laštuvki. Želio je stoga ponovno otići, imao je i brojne ponude, među ostalima Fulhama i Dinama, no tri milijuna dolara za sve zainteresirane bila je prevelika odšteta. Povezivalo ga se s još nekoliko klubovima, no nakon Splita i Donjecka odlučio se za Moskvu.</p>
<p> Rusi su Ukrajincima platili 4 milijuna dolara odštete, a Pletikosa će godišnje dobiti 700 tisuća dolara, čak više nego u Šahtaru. </p>
<p>»Konačno ću imati kontinuitet igara, što je i meni i izborniku Slavenu Biliću najvažnije. Veseli me što ću igrati u klubu u kojem ću konačno biti 'jedinica'«, istaknuo je Pletikosa, koji je i prije svog dogovora s Rusima već krenuo iz Šahtara. </p>
<p>»Najvažnije mi je bilo da se dogovore klubovi, obično su prethodni transferi upravo na tome dijelu zastajali. No, nakon toga, sve je ostalo bila formalnost.« </p>
<p>Transfer u Spartak Pletikosa je zaključio posljednjeg dana prijelaznoga roka. Ruska momčad u nedjelju gostuje kod gradskog suparnika Dinama, pa će tako hrvatski vratar već za tri dana imati priliku za premijeru. </p>
<p>Ante Bilić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>PSV rekao stop engleskoj dominaciji </p>
<p>U četvrtfinale Lige prvaka plasirali su se Chelsea, Manchester Utd., Liverpool, Valencia, Milan, Roma, Bayern i PSV Eindhoven. Ždrijeb će se održati u petak (12 sati)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrlo je blizu realizacije bilo da polovicu od osam mjesta u četvrtfinalu nogometne Lige prvaka ispune engleske momčadi. No, englesku polovičnu prevlast nije dopustio »mali« klub iz Eindhovena. Odnosno njihov Brazilac Alex... </p>
<p>»Nije mnogo igrača doživjelo ovo što sam ja u devedeset londonskih minuta. Putovao sam od tragedije do neopisive sreće.« </p>
<p>Alex je zabio sebi, zabio suparniku i bio središnja osoba utakmice Arsenala i PSV Eindhoven. Nogometaš koji je izrežirao najveće iznenađenje osmine finala. </p>
<p>Arsenal je, statistički gledano, kaotičan u posljednja dva mjeseca - u osnovnom su dijelu dobili dvije od dvanaest utakmica, a da je iz kluba ispario prošlogodišnji pobjednički huk pokazala je i utakmica s Nizozemcima. Tako su već na prvom »filteru« Ligu prvaka napustili prošlogodišnji finalisti Barcelona i Arsenal. </p>
<p>Švedski nogometaš Henrik Larsson očito je sinonim za uspjeh, jer gdje god igrao nekad raščupani, a danas ćelavi genijalac žanje pobjede. U već spomenutom prošlogodišnjem finalu bio je središnja figura s pogotkom i asistencijom za Katalonce, a u osmini finala je bio strijelac jedinog pogotka koji je potvrdio Manchesterovu nadmoć nad Lilleom.</p>
<p>Kaka i prijatelji dugo su lomili srčani Celtic i vjerojatno bi do kraja svijeta igrali bez pogodaka da se Kaka nije zainatio u trećoj minuti produžetka i u 50-metarskom solo prodoru riješio male dileme koje su postojale. </p>
<p>»Čovjek jednostavno može sve, samo mi nije jasno zašto je čekao do 93. minute«, šalio se Ronaldo, koji je s tribina pratio nemoć Milanovih napadača. </p>
<p>S njim u sastavu vjerojatno bi bilo nepotrebno igrati trideset dodatnih minuta. </p>
<p>U utakmici dva najveća »diva« u srijedu, Bayerna i Reala, postavljen je rekord - najbrži pogodak u povijesti Lige prvaka (Roy Makaay u desetoj sekundi). To je prilično usmjerilo utakmicu, jer je Real otad bio uzdrman, ošamućen i izgubljen. </p>
<p>»Dogovarali smo se danima, kovali plan i taktiku do potankosti, a onda je sve upropašteno u desetoj sekundi. Nevjerojatno...«, vapio je trener Reala Fabio Capello, koji je sada potpuno nestabilan na ovoj dužnosti... </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Newcastle United - AZ Alkmaar 4-2</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prvim utakmicama osmine finala Kupa Uefe postignuti su sljedeći rezultati: Lens – Bayer 2-1, Maccabi Haifa – Espanyol 0-0, Newcastle – AZ Alkmaar 4-2, Celta – Werder 0-1, PSG – Benfica 2-1, Sevilla – Šahtar 2-2, Rangers – Osasuna 1-1. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Objekti vrjedniji od sportaša</p>
<p>Više od 76 milijuna kuna od ukupnog iznosa sredstava namijenjenih zagrebačkom sportu izdvaja se za korištenje i održavanje sportskih objekata </p>
<p>Zagrebačko poglavarstvo »amenovalo« je plan sufinanciranja sporta u 2007. godini. Za spomenutu namjenu ove će se godine iz Gradskog proračuna izdvojiti 213 milijuna kuna, a najveću pozornost javnosti izazvali su, dakako, prihodi najvećih zagrebačkih klubova, posebice nogometnog kluba Dinamo. </p>
<p>»Zagrebačko sportsko mezimče« ove će godine iz raznih gradskih izvora uprihodovati oko 30 milijuna kuna, što je iznos koji s pravom pobuđuje uglavnom negativne reakcije. Naime, u Programu javnih potreba u sportu grada Zagreba jasno piše da je Dinamo »selekcija III. kategorije«, što znači da je u njegovoj momčadi »više sportaša III. kategorije u sportu prvog razreda« ili, u prijevodu, Dinamovi su igrači »treća liga«. </p>
<p>Rukometni klub Zagreb ili vaterpolski klub Mladost su, primjerice, selekcije I. kategorije, što znači da su njihovi igrači svjetske klase i to što kao takvi debelo kaskaju za proračunskim prihodima Dinamovih »trećekategornika« mnogima je sasvim neprihvatljivo. </p>
<p>No, priča o proračunskim prihodima zagrebačkog sporta ima i svoju manje poznatu stranu, a ta je da se više od 76 milijuna kuna od spomenutog iznosa izdvaja za korištenje sportskih objekata. Riječ je o sredstvima za najam i održavanje objekata koje koriste zagrebačke sportašice i sportaši i koja često premašuju polovicu prihoda klubova. Tako i od spomenutih 30-ak milijuna kuna koje će dobiti Dinamo (17,945.000 zajamčeno mu je od Zagrebačkoga športskog saveza), 17,140.000 kuna otpada na troškove korištenja maksimirskog stadiona i igrališta Hitrec-Kacijan. </p>
<p>Nogometnom klubu Zagreb, pak, četiri i pol milijuna kuna »pojedu« troškovi igrališta u Kranjčevićevoj i Veslačkoj, a od Ciboninih 4,898.533 kuna prihoda čak su 4 milijuna paušalni troškovi održavanja dvorane. </p>
<p>Jasno je, tako, zašto su naročito zanimljiva sredstva za međunarodna natjecanja (8 milijuna kuna), čija raspodjela, kad je o klubovima riječ, ovisi o sudjelovanju u međunarodnim kupovima, a posebice raspodjela famoznih 20 milijuna kuna potpore vrhunskom sportu, o čemu odlučuje Zagrebačko poglavarstvo. </p>
<p>Zašto su Dinamovi prihodi najsporniji</p>
<p>Potpora vrhunskom sportu trebala bi podrazumijevati potporu vrhunskim rezultatima, pa je sasvim nejasno zašto polovica od 20 milijuna kuna s istoimene proračunaske stavke redovito pripadne Dinamu, koji ne uspijeva izboriti ni nastup u Kupu Uefe. Ako spomenutim sredstvima Grad uistinu podupire kvalitetu, tada bi ispred Dinama trebali biti i Cibona i rukometaši Zagreba i vaterpolisti Mladosti, jer ta tri kluba redovito igraju u europskim kupovima i puno su bliže europskom vrhu od Dinama. Da je uistinu riječ o potpori vrhunskom sportu, Dinamo bi teško mogao računati na više od milijun ili dva kuna sa spomenute stavke. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Putin kritizirao nogometni savez </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao ugovor između Ruskoga nogometnog saveza i satelitskoga televizijskog programa NTV Plus, koji je dobio ekskluzivno pravo na emitiranje utakmica ruskoga nogometnog prvenstva. »Nogometni savez i NTV žele onemogućiti nas obične navijače da besplatno gledamo utakmice. S jedne strane govorimo o potrebi propagiranja zdravog načina života i sporta, a potom sve prevodimo na komercijalne osnove. Molim vas, ponovno razgovarajte i razmotrite ugovor još jednom«, poručio je Putin Dmitriju Medvedevu, koji je na čelu vladine komisije za razvoj radija i televizije. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Panathinaikos i dalje neporažen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Furioznom završnicom u kojoj se domaći Efes Pilsen nije mogao snaći, košarkaši Panathinaikosa slavili su 79-65 i četvrti puta u skupini F Top-a 16 košarkaške Eurolige, ujedno ostavivši tursku momčad bez ijednog slavlja. Nikola Prkačin je u 20 minuta za poraženu momčad postigao pet poena i ostvario tri skoka. Rezultati, skupina F: Efes Pilsen – Panathinaikos 65-79, Prokom – Barcelona (Ukić 5 koševa, 4 skoka) 59-77; redoslijed: Panathinaikos 4-0, Barcelona 3-1, Prokom 1-3, Efes Pilsen 0-4; skupina G: Benetton – Unicaja 76-79, Dinamo Moskva – Aris 71-69; redoslijed: Unicaja i Dinamo Moskva 3-1, Benetton 2-1, Aris 0-4. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Lučić opravdala pozivnicu </p>
<p>INDIAN WELLS</p>
<p> – Mirjana Lučić je nastavila uspješan povratak tenisu, dok Karolina Šprem nikako da prestane tonuti prema dnu. U prvom kolu WTA turnira u Indian Wellsu Lučić je sa 6-4, 7-6 (5) pobijedila domaću predstavnicu Lindsey Nelson, a istim je rezultatom, 6-4, 7-6 (1) Tiantian Sun pobijedila Šprem. Neuspješan je bio Ivo Karlović. Zapeo je u 1. kolu kvalifikacija, a slavio je domaći predstavnik Jesse Witten (7-5, 6-4). </p>
<p>Pozivnica organizatora za glavni turnir i malo sreće prilikom ždrijeba parova pomoglo je Mirjani Lučić. Nije se mučila u kvalifikacijama, a na startu glavnog turnira dobila je 628. tenisačicu svijeta. Sve je riješila za sat i 34 minute, četiri puta je oduzela servis suparnici, kojoj, pak, ni tri »breaka« nisu bila dovoljna. Nastavak nosi zahtjevnu prepreku u liku osme nositeljice Ruskinje Ane Čakvetadze. </p>
<p>Karolina Šprem se ove godine bori s prolaskom u kvalifikacijama, a u glavnom turniru ne može proći ni prvo kolo. Osim toga, Indian Wells joj očito ne godi, već četvrtu godinu odlazi kući nakon prvoga kola. Kao i Lučić, tako je i Sun završila posao za sat i 34 minute. Šprem je dobila samo dva svoja servisa, a devet izgubila, a Kineskinja je izgubila osam, a dobila tri svoja servisa, što je presudilo. </p>
<p>Amerikanac Jesse Witten ispustio je šest poena nakon prvog servisa, pa Karlović nije imao nijednu »break« priliku. S druge strane, Karlović je servirao za njega skromnih 12 asova, izgubio 12 poena na prvi servis, a Witten je iskoristio dvije od tri »break« prilike. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Lovrović i Mikulčić na 12. mjestu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska jedriličarska posada u klasi zvijezda Lovrović/Mikuličić iz riječkoga 3. maja imala je nešto slabiji dan na Bacardi kupu, što se od 4. do 9. ožujka održava u vodama Biscayne Baya na Floridi. Zbog promjena smjera vjetra, četvrti je plov bio vrlo zahtjevan za sudionike. Naša je posada zauzela 28. mjesto, a u ukupnom je poretku 70-ak posada nakon četiri plova pala na 12. mjesto. Lovrović i Mikuličić imaju isti broj bodova kao i Amerikanci Reynoldsi Haenel na 11. mjestu. </p>
<p>Vodeći Novozelanđani Pepper/Giles u cilj su stigli 16., a pobjedu je uzela američka posada Dane/Austin, koja je prošla dva dana zabilježila tek 30. i 41. mjesto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mišura sedmi na svjetskoj ljestvici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Svjetski jedriličarski savez objavio je nove ljestvice olimpijskih klasa. Naš najbolje plasirani predstavnik i dalje je Marin Mišura (Labud), koji u konkurenciji 220 kormilara klase finn zauzima sedmo mjesto. Ivan Kljaković Gašpić (Zenta) je osmi, a obojica su zadržali svoje pozicije. U konkurenciji 831 lasera Milan Vujasinović (Labud) i Mate Arapov (Mornar) također su zadržali ista mjesta kao i prošlog mjeseca. Vujasinović je deseti, a Arapov 12. Dva je mjesta napredovao Luka Radelić (Mornar), sa 18. na 16., Tonči Stipanović (Mornar) je 25., a Daniel Mihelić (Galeb) 51. U klasi 470 također nije bilo promjena za naše predstavnike, Fantela/Bačić (Sv. Krševan) ostali su 11., a Česić i Kujundžić (Split) 19. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šest Hrvata u polufinalu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Od sedam hrvatskih boksača, njih šestorica uspjela su se plasirati u polufinale 2. međunarodnog EABA A turnira, memorijalnog turnira Zlatko Hrbić koji se do subote održava u Domu odbojke Bojan Stranić na Savi. Marijo Šivolija (do 81 kg) i Sanjin Pol Vrgoč (do 75 kg) odlukom ždrijeba direktno su ušli u polufinale, dok su Mirsad Ahmeti (do 57 kg), Boris Katalinić (do 64 kg), Borna Katalinić (do 69 kg), Ivan Godinić (do 69 kg), Vedran Đipalo (do 91 kg) i Ivica Bačurin (do 91 kg) to pravo izborili pobjedama u četvrtfinalu. Poražen je jedino Filip Palić od Francuza Gonisa. Polufinalne borbe na rasporedu su u petak od 16 sati, dok su finala u subotu od 18. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Dom lordova bez nasljednog prava</p>
<p>Parlament podupro prijedlog da se svi članovi Doma lordova ubuduće biraju</p>
<p>Britanski parlament u srijedu je navečer sa 113 zastupničkih glasova podupro prijedlog da se svi članovi gornjeg doma, Doma lordova, ubuduće biraju, a ne imenuju. Iako ta odluka nema obvezujući karakter, ona bi mogla donijeti jednu od najradikalnijih ustavnih promjena u britanskoj povijesti. </p>
<p>Tako velika podrška iznenadila je britanskog premijera Tonyja Blaira i članove vlade, koji su predlagali tek djelomično birani gornji dom. Tony Blair je naime glasao da se polovica članova Doma lordova i dalje imenuje, a polovica bira. Taj prijedlog ipak je odbijen s 263 glasa. Kasnije je odbijen i prijedlog da se 60 posto članova bira, dok je sa 38 glasova podržan prijedlog da ih se 80 posto bira, odnosno sa 113 glasova da se svi moraju birati. </p>
<p>»Došlo je do zamaha i više se ne može vratiti duh u bocu«, rekao je novi predsjednik Donjeg doma Jack Straw. »Ovo je prvi put u posljednjih 98 godina da postoji jasno stajalište o tom pitanju«, istaknuo je Straw koji je glasao protiv konačne odluke. </p>
<p>Dom lordova trebao bi sam glasati o reformama sljedećeg tjedna, i čini se da nasljedni lordovi neće biti previše spremni izglasati vlastito protjerivanje. To je uostalom rekao i Straw, no napomenuo je da bi se lordovi trebali na trenutak zamisliti nad ovom odlukom Donjeg doma. </p>
<p>Britanski mediji pišu kako su protivnici reformi namjerno glasali za prijedlog koji je neprihvatljiv za vladu i Gornji dom. Tako su neki prvo odbili glasovati za prijedlog da se 80 posto članova Gornjeg doma bira, da bi na kraju digli ruku za to da se svi biraju. </p>
<p>Konačni prijedlog nacrta zakona o reformi Doma lordova očekuje se u sljedećih nekoliko tjedana, no politički analitičari smatraju da puno toga ovisi o budućem britanskom premijeru. Gordon Brown, koji bi trebao naslijediti Blaira, stigao je u srijedu u parlament tek kako bi podržao prijedlog o 80 posto, no prije toga je najavio da će glasovati kao i Blair, za polovično biranje i imenovanje. Zato se mnogi pitaju hoće li Brown biti spreman na ustavne promijene u svojoj prvoj premijerskoj godini. </p>
<p>Zasad se svi članovi Doma lordova imenuju, osim 92 nasljedna člana koji su preživjeli prvu fazu reforme Gornjeg doma, provedenu tijekom Blairovog prvog mandata. Novim reformama broj članova gornjeg doma znatno bi se smanjio, članovi više ne bi trebali biti plemići niti bi se on više zvao Dom lordova. Uz to, izbori bi bili jednaki kao i za Europski parlament, članovi bi se birali na petnaest godina, a nasljedni plemići bi na koncu izgubili svoje mjesto. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>NATO nudi jamstva Srbima na Kosovu</p>
<p>Tadić i Koštunica nadmeću se istupima na temu Kosova</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop-Scheffer razgovarao je u četvrtak s najvišim srbijanskim dužnosnicima nastojeći ih uvjeriti u važnost nastavka euroatlantskih integracija, samo dva dana prije posljednjeg sastanka pregovarača u Beču. </p>
<p>Posjet glavnog tajnika NATO-a u neposrednoj je vezi sa Ahtisaarijevim prijedlogom, iako je iz ureda predsjednika Borisa Tadića i premijera Vojislava Koštunice priopćeno da se razgovaralo o Partnerstvu za mir i sigurnosnim izazovima. </p>
<p>Scheffer je iza zatvorenih vrata ponudio osobna jamstva da će NATO spriječiti svaki pokušaj organiziranog nasilja prema srpskoj zajednici na Kosovu, i zatražio konstruktivniji odnos Beograda.</p>
<p>Srbijanski dužnosnici dočekali su glavnog tajnika NATO-a zaokupljeni političkim borbama koje prate formiranje nove vlade. Predsjednik Tadić i premijer Koštunica nadmeću se patriotskim istupima na temu Kosova. Oni su se u četvrtak susreli na sastanku pregovaračkog tima, prvi put poslije tri tjedna, kako bi dogovorili put u Beč u subotu 10. ožujka. Prisutni kažu da je atmosfera bila izuzetno hladna. Dogovoreno je da će skupa predvoditi izaslanstvo, ali ne i da će nastupiti konstruktivno. </p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Beograd se sprema odbiti Ahtisaarijev prijedlog u cjelini i u brojnim detaljima, a takvu poruku Koštunica je već prenio pomoćniku državnog tajnika SAD-a Danielu Friedu s kojim je razgovarao u srijedu prilikom njegova posjeta regiji. Tadić je, možda s malo više takta, u Bruxellesu rekao europskim povjerenicima Javieru Solani i Olliju Rehnu da Srbija »nikada ne može priznati neovisno Kosovo«.</p>
<p>Beograd ne prestaje polagati velike nade u ruski veto u Vijeću sigurnosti UN-a. Premijerov savjetnik i jedan od koordinatora pregovaračkog tima, Slobodan Samardžić, rekao je da je finalna verzija Ahtisaarijevog prijedloga, koja otvara vrata neovisnosti Kosova »potpuno irelevantna za Srbiju, jer to neće proći u Vijeću sigurnosti«.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Darfur još čeka mirovne snage</p>
<p>Sudanske vlasti i dalje izbjegavaju konkretnu međunarodnu suradnju</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Usprkos drukčijim predviđanjima, barem kad je riječ o Sudanu, glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon, još nije izgubio živce, iako sudanske vlasti i dalje odbijaju suradnju oko početka okončanja tamošnje humanitarne i sigurnosne krize, primjenjujući očito taktiku vruće-hladno. </p>
<p>U srijedu navečer, novinari na East Riveru su doznali da je Ban ipak odlučio još jednom strpljivo potpisati novo pismo sudanskom predsjedniku Omaru Hassanu Al Bashiru. U njemu detaljno predlaže način na koji treba rasporediti UN-ove snage, u kombinaciji s vojnicima Afričke unije (AU) - tzv. hybrid force. U Sudan bi trebalo stići ukupno 24.000 vojnika u mirovnoj misiji. No, Banov specijalni izaslanik za Sudan Jan Eliasson izjavio je za Vjesnik kako za ovu zemlju nema vojnog rješenja. Treba ubrzati politički proces, rekao je Eliasson. Veliki broj izbjeglica predstavlja ozbiljan humanitarni izazov. Naglasio je kako u potpunosti razumije »frustracije humanitaraca« koji se sukobljavaju sa istinskom humanitarnom katastrofom na terenu.</p>
<p>Eliasson je objasnio, da se borbe zapravo nastavljaju između različitih plemena. Predložene hibridne snage AU-UN predstavljaju finalnu fazu, plana. S tim planom se složila i sudanska vlada. Cilj je obustaviti borbe između snaga pod kontrolom Khartouma, etničkih milicija i pobunjenika u Darfuru. Prva faza tog plana koštala bi 21. milijun dolara za nabavku opreme vojnim savjetnicima UN-a, te za promatračku misiju AU u Darfuru. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Detektor laži budućnosti</p>
<p>Stručnjaci će raspravljati o etičnosti zavirivanja u ljudske misli i osjećaje</p>
<p>Tajne ljudskog mozga uvijek su mnogima bile intrigantna tema. Kako bi što više zašli u tu zanimljivu sferu znanstvenici u posljednje vrijeme osmišljavaju tehnike kojima se nastoji proniknuti u ljudske misli. Ono što je dugo godina bilo skriveno moglo bi uskoro biti dostupno i drugima.</p>
<p>Tome kao i mnogim drugim zanimljivim temama pozabavit će se i 6. tjedan mozga koji se održava od 12. do 18. ožujka. Organizatori su Hrvatski institut za istraživanje mozga i Hrvatsko društvo za neuroznanost, a aktivno se uključuju i četiri medicinska fakulteta iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita. Događaj je inicirala organizacija »Dana Alliance for Brain Initiatives« prije deset godina.</p>
<p>Ovaj će se put najviše govoriti o ulozi neuroznanosti u društvu s naglaskom na pitanje »što zaista za vas znači istraživanje mozga?«. Mnogi će se stručnjaci koncentrirati na teme poput razvojne rehabilitacije, neuroznanosti starenja, te neuroetike korištenja slikovna prikaza mozga. </p>
<p>Upravo će o toj vrlo aktualnoj temi dr.sc. Milan Radoš s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga održati predavanje 14. ožujka u 15 sati u prostorijama instituta, Šalata 12. </p>
<p>»Iako smo još daleko od čitanja misli uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance sa 90 do 93 postotnom sigurnošću može se utvrditi govori li netko istinu ili laže. Jednako tako može se ustanoviti i je li netko bijesan ili zaljubljen«, otkriva dr.sc. Radoš, dodajući da će Hrvatska u dogledno vrijeme nabaviti jedan takav sofisticirani uređaj. Očitavanje s funkcionalne magnetske rezonance prilično je lako, jer se aktivna područja u mozgu prikažu u određenoj boji. Funkcionalna magnetska rezonanca mnogo je bolja od detektora laži. Potonji se temelji na mjerenju perifernog živčanog sustava poput krvnog tlaka, frekvencije srca i znojenja. Manjkavost takva načina je to što se može kontrolirati snagom volje. Stoga detektor laži kao glavni dokazni materijal ne prolazi na sudu, te sve više nestaje iz sudske prakse. On se može priložiti jedino uz druge dokaze. </p>
<p>S druge strane, magnetska rezonanca mjeri obrasce aktivacije u mozgu što je nemoguće voljno kontrolirati. »Na sudu se ona još ne koristi, ali to bi se moglo dogoditi. Ako do toga dođe vrlo je važno regulirati kada i pod kojim bi se uvjetima ona koristila«, ističe dr.sc. Radoš, dodajući da je to prije svega moralno pitanje. Ipak utješno je znati da se ta metoda ne može zloupotrebljavati zbog jednostavnog razloga što je potrebna kooperativnost osobe koja joj je podvrgnuta. Ako ona samo malo pomakne glavu rezultata - nema. </p>
<p>U SAD-u dvije kompanije intenzivno rade na razvijanju tog sustava za civilnu uporabu, što otvara niz mogućnosti za njegovu uporabu. Zanimljiv je podatak da se s pomoću te tehnologije može ustanoviti i nečija sklonost istom spolu.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Španjolke žive najdulje</p>
<p>Sa 83,9 godina očekivane duljine života, Španjolke su najdugovječnije Europljanke, pokazalo je istraživanje objavljeno ovoga tjedna u Eurobarometru. Premda Španjolske imaju više obrazovanje i manje djece nego ostale Europljanke, po nezaposlenosti su u europskome vrhu. Tako je nešto više od 11 posto Španjolki nezaposleno. Osim u Irskoj, Litvi, Latviji, Rumunjskoj i Velikoj Britaniji, i u svim ostalim zemljama Unije nezaposlenost žena znatno je viša od nezaposlenosti muškaraca. </p>
<p>Po duljini života, iza Španjolki su odmah Francuskinje s očekivanim životnim vijekom od 83,8 godina, a potom Rumunjke sa 75,4 godina. Španjolke imaju prosječno 1,34 dijete, a po broju djece vode Francuskinje, Irkinje i Dankinje. Istraživanje je također pokazalo da u Španjolskoj 30,6 posto žena ima fakultetsku diplomu, za razliku od 28,9 posto muškaraca, a slično je i u ostalim europskim zemljama. Žene uglavnom studiraju društvene predmete, a muškarci češće odabiru prirodne znanosti i informatiku. [G. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Seks, znanje i rock’n roll</p>
<p>Predavanjima praćenim rock-koncertom ginekolog Dubravko Lepušić nastoji poučiti adolescente opasnostima spolno prenosivih bolesti i zaštiti od njih</p>
<p>Oko 30 je posto adolescenata u Hrvatskoj inficirano humanim papiloma virusom, poznatijim pod kraticom HPV, najčešćom spolno prenosivoj bolesti koja podjednako pogađa žene i muškarce. U generativnoj je populaciji taj broj i znatno viši. Neke procjene govore o 60 posto, a druge spominju čak 80 posto seksualno aktivnih. Većina ljudi i ne zna da je inficirana, jer se nekima bolest i ne razvije. U tome je dodatna opasnost, jer ljudi koji nisu svjesni da su inficirani HPV-om, mogu ga prenijeti drugima i što se češće mijenjaju partneri, to je rizik od infekcije veći. Da HPV nije bezazlena infekcija, pokazuje to što uzrokuje maligne promjene na grliću maternice. Osim korištenja kondoma tijekom spolnog odnosa, redoviti ginekološki pregledi za djevojke bi trebali biti obavezni, jer se samo papa-testom može otkriti postoji li virus u tijelu i na vrijeme ga početi liječiti. Liječenje valja provesti na oba partnera, jer inače nema rezultata. </p>
<p>Edukacija o HPV-u i drugim spolno prenosivim bolestima najbolji je način sprječavanja infekcije, pogotovo među adolescentima koji su najrizičnija skupina. Upravo se time vodio dr. Dubravko Lepušić, ginekolog iz zagrebačke Kliničke bolnice Sestara milosrdnica, kada je inicirao akciju »Seks, znanje i rock’n roll«. Akcija počinje u petak u 19.30 sati u Petoj zagrebačkoj gimnaziji gdje će dr. Lepušić održati predavanje o spolnim bolestima i zaštiti, nakon čega će u školskoj sportskoj dvorani biti rock-koncert. To će biti prvi u nizu takvih predavanja koja će završiti rock-koncertima na kojima će nastupiti mnogi glazbenici, od demo bendova do afirmiranih rockera poput Pips, Chips i Videoclipsa, Psihomodopopa, Davorina Bogovića i Renata Matesija iz Zvijezda. Osim Pete gimnazije, srednjoškolci iz gimnazija u Križanićevoj, Kušlanovoj, u MIOC-u i u Sesvetama i Dubravi moći će doznati više o tome kako očuvati svoje spolno zdravlje. Blagoslov je projektu dalo i Ministarstvo zdravstva, a u projekt se uključio i Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. </p>
<p>»Mladi su vrlo slabo upoznati s time kako se čuvati od spolnih bolesti, što je i logično, jer sa 18 godina ne razmišljate o takvim stvarima. Za nedovoljno znanje o posljedicama olakoga upuštanja u spolne odnose dio krivnje nose i tradicionalni odnosi zbog kojih je mlade sram pitati. Upravo stoga smatram da je na nama starijima zadaća da ih educiramo. Ne mislim strašiti mlade, nego ih njihovim riječima informirati kako bi stekli naviku dolaska u ordinaciju«, objašnjava dr. Lepušić.</p>
<p>U svojim će predavanjima naglasak staviti na humani papiloma virus, jer je za to stručnjak, što pokazuje i njegova doktorska disertacija na temu HPV-a u adolescentskoj populaciji grada Zagreba. Sredinom prošle godine proizvedeno je cjepivo protiv tog virusa, koje se već koristi u SAD-u i zemljama EU-a, a u nas se očekuje sredinom ove godine. Lepušić napominje da iako je cjepivo doista potrebno nije i svemoguće. Pokriva oko 70 posto problematike zaštite od bolesti. »Spolno prenosivih HPV-a ima tridesetak i dijele se na visoko i niskorizične. Od tih visokorizičnih uspjelo se napraviti dvo i trokomponentno cjepivo: jedno koje pokriva dva od deset do petnaestak visokorizičnih virusa i jedno protiv tri virusa«, objašnjava dr. Lepušić. </p>
<p>»Lani je u Velikoj Britaniji počelo cijepljenje protiv te opasne infekcije i pokazalo se da postoje otpori koji se mogu očekivati i u nas. Naime, da bi cjepivo bilo učinkovito djecu bi trebalo cijepiti sa 11 ili 12 godina, poslije toga nema smisla. Međutim, roditelji pružaju velik otpor, jer HPV povezuju s promiskuitetnim ponašanjem, a za svoje dijete nitko ne želi misliti da će postati promiskuitetno. Još je veći otpor roditelja muške djece koji smatraju da se njihovi sinovi ne bi trebali cijepiti, nego samo djevojčice«, otkriva dr. Lepušić. »Zbog lažne bi sigurnosti mogao porasti broj ostalih spolno prenosivih bolesti. Upravo i to je jedna od svrha predavanja da se adolescente informira da, ako su i cijepljeni protiv HPV-a, nisu protiv ostalih spolno prenosivih bolesti«, kaže dr. Lepušić. </p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dobroćudno povećanje prostate</p>
<p>Zbog promjena hormonalnog statusa s godinama se veličina te žlijezde može povećati</p>
<p>Imam više od 50 godina i otežano mokrim, te imam osjećaj da nisam sve izmokrio. Često noću ustajem i mokrim. To su najčešće riječi kojima se pacijent žali svome liječniku kad je riječ o problemima u donjem dijelu mokraćnog sustava. Najčešći je uzrok takvih tegoba hipertrofija prostate. Hipertrofija prostate je dobroćudno povećanje prostate u starijoj životnoj dobi. Povećanje može suziti mokraćnu cijev što dovodi do otežana mokrenja.</p>
<p>Riječ je o uvećanju prostate, najčešće unutrašnjeg sloja žlijezde koje, smatra se pod utjecajem promijenjena hormonalnog statusa, u starijoj dobi dovede do povećanja prostate. Opasni simptomi su nemogućnost izmokravanja mokraće, hidronefroza (bubreg pun mokraće koja ne otječe), stvaranje kamenaca u mjehuru i krv u mokraći. </p>
<p>Nešto blaži simptomi su: nikturija (učestalo noćno mokrenje), mokrenje tankim mlazom, napinjanje pri mokrenju, često mokrenje, slabo pražnjenje mjehura u kojem uvijek ostane mokraće, čekanje na početak mokrenja.</p>
<p>U bolesnika s takvim simptomima treba vidjeti nije li možda riječ o urinarnoj infekciji i provjeriti u kakvu su mu stanju bubrezi, te uzeti krv za PSA (prostata specifični antigen). S godinama se PSA povećava, ali dok je u granicama normale ne bi se trebalo zabrinjavati. Veličina prostate se procjenjuje digitorektalnim pregledom i ultrazvukom koji je ujedno i dobra screening metoda. Svaki muškarac koji je prešao 50 godina i uviđa neki od spomenutih problema trebao bi liječniku na pregled prostate i napraviti PSA. Preporučljivo je u toj dobnoj skupini PSA napraviti svake godine. Najčešće je riječ o tzv. dobroćudnom povećanju prostate koje se ponekad može vrlo dobro liječiti određenim lijekovima. Ipak ponekad se zna dogoditi da se iz benigne promjene stvori i maligna pa se zato treba kontrolirati i u slučaju takve pojave odmah reagirati.</p>
<p>Dr. med. Darko Vujanić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Scorsese i Dylan na HTV-u</p>
<p>Dokumentarac o jednom od najutjecajnijih glazbenika prošlog stoljeća u režiji novopečenog oskarovca nikako ne valja propustiti</p>
<p>Zna se da HTV svoju konkurenciju najlakše pobjeđuje filmskim i dokumentarnim programom. Stoga nije nimalo čudno da nas očekuje još jedna poslastica. Riječ je o dokumentarcu »Bob Dylan: Nema puta kući« koji je za prikazivanje u petak navečer odabrala Mira Vočinkić. Jedini je minus u cijeloj priči loše odabran termin pa će, nažalost, film početi tek oko pola sata prije ponoći. </p>
<p>Taj troipolsatni dokumentarni film u režiji proslavljena Martina Scorseseja jedan je od najhvaljenijih dokumentaraca svih vremena. Priča je ispričana kronološki i kombinira arhivske snimke i novije intervjue koji svjedoče o ranoj karijeri Boba Dylana i njegovu utjecaju na suvremenu pop-kulturu. Turbulentne 60-te godine prošlog stoljeća u kojima se Dylan pojavio na sceni svojim angažiranim pjesmama najpotentnije je razdoblje tog glazbenika. Scorsese se pokazao sjajnim odabirom, jer je poznat kao vrstan poznavatelj glazbe. Među ostalim je režirao i jednu od epizoda u serijalu »Blues«, potkraj sedamdesetih je potpisao dokumentarac »The Last Walz« o zadnjem koncertu skupine The Band, a režirao je i videospot za pjesmu »Bad« Michaela Jacksona. </p>
<p>Koliko je dobro napravio posao s dokumentarcem o Dylanu dovoljno svjedoče i brojne nagrade: Grammy za najbolji glazbeni dokumentarac, Emmy za montažu zvuka i niz nepotvrđenih nominacija. Ekskluzivnosti tog dokumentarca pridonosi i činjenica da je riječ o prvoj filmskoj biografiji legendarna Dylana. Dokumentarac donosi prvi ekskluzivni Dylanov intervju u dva desetljeća, niz arhivskih snimaka od kojih dobar dio iz Dylanove obiteljske kolekcije snimljene u njegovu djetinjstvu, brojne intervjue s nekim od njegovih kolega i suradnika poput, na primjer, Joan Baez, te rijetke snimke izvedbi klasika kao što su »Blowin’ in the Wind« i »Mr. Tamburine Man«. Našlo se u dokumentarcu i obilje nikad viđenih snimki koncerata, te televizijskih gostovanja tako da film posve zasluženo nosi epitet »najboljeg kinematografskog testamenta«. Zlobnici ističu da je Scorsese u cijeloj priči odradio isključivo posao montažera, jer je njegov zadatak bio suvislo posložiti sate i sate ekskluzivnog materijala koji je prikupljen mnogo prije nego što je redatelj dobio ponudu da se pozabavi tim projektom. </p>
<p>Kako je u svjetska kina nedavno došao film »Factory Girl« koji se neposredno bavi Dylanom (junakinja je njegova ljubavnica i muza Andyja Warhola Eddie Sedgwick), Dylanov nedavno objavljeni album dobio je odlične kritike, a Scorsese je svježi oskarovac - HTV zaslužuje sve pohvale za pravodobnu reakciju i prikazivanje dokumentarca. Još samo da ne počinje u 23.20.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>U kaznenoj evidenciji i djeca mlađa od 14 godina</p>
<p>Djeca sve češće sudjeluju i u kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Zabrinjavajući je podatak osječko-baranjske Policijske uprave da je tijekom prošle godine čak 58 djece mlađe od 14 godina počinilo nekakvo kazneno djelo, među kojima uglavnom dominiraju provale i krađe. </p>
<p>Nažalost, ništa manje loša situacija nije niti sa drugim maloljetnicima. Naime, prema podacima policije, prošle je godine evidentirano ukupno 298 maloljetnih počinitelja kaznenih djela. </p>
<p>Osim već spomenutih 58 delinkvenata mlađih od 14 godina, tu su i 93 mlađa maloljetnika starosti od 14 do 16 godina, te 147 starijih maloljetnika u dobi od 16 do 18 godina. </p>
<p>Nabrojani maloljetnici prošle su godine počinili ukupno 309 kaznenih djela, što je 7,1 posto od ukupno evidentiranih svih djela na području Policijske uprave. Najčešće su uhvaćeni u provalama i krađama, no djeca sve češće sudjeluju i u kaznenim djelima zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>»Ovakvo stanje treba zabrinuti i roditelje i policiju, ali i Centar za socijalnu skrb«, poručio je Vladimir Faber, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske, dodavši da je neophodno da se sve nadležne institucije udruže i pokušaju kvalitetnom edukacijom djecu izvesti na pravi put. </p>
<p>O tome najbolje govore i alarmantni podaci iz Centra za prevenciju ovisnosti Osječko-baranjske županije da je sve više ovisnika o drogama mlađeg naraštaja. </p>
<p>Centar je lani evidentirao 300 heroinskih ovisnika, što je za 100 posto više nego godinu dana ranije, a najmlađi novoprijavljeni ovisnik star je samo 16 godina.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Suparniku dug »vratio« sa šest hitaca</p>
<p>Revolveraš se sam prijavio policiji i predao pištolj iz kojeg je pucao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U ilegalnom kafiću »Klub Posavina«, na IV. Kozari putu, u srijedu, pola sata prije ponoći, Darko P. (29), zvani »Baja«, ispalio je šest metaka iz pištolja u birtaškog konkunkurenta, Marka T. (41).</p>
<p>Kako smo doznali, Darko P. je vlasnik kafića na Peščenici, a u istom dijelu grada Marko T. ima kafić »Zmija«. U srijedu navečer, Marko T. je došao u ilegalni kafić »Klub Posavina«, koji vodi Pero R. (40), u pratnji 24-godišnje djevojke iz BiH. Nije trebalo dugo vremena, da se dvojica »ljutih neprijatelja« počnu prepirati, no tada je Marko T. izvadio pištolj marke »CZ«, kalibra 7,65 milimetara, i u Darka P. je ispalio šest hitaca. Nakon pucnjave svi koji su tada bili u kafiću su se razbježali, a Marko T. je sjeo u svoj automobil i odvezao se u policijsku postaju U Heinzelovoj ulici gdje se sam prijavio i predao pištolj. </p>
<p>Teško ranjeni Darko P. vozilom hitne pomoći prvo je prevezen u KB Merkur, gdje mu je pružena liječnička pomoć, a odmah potom prebačen je u Kliniku za plućne bolesti Jordanovac, gdje je hitno operiran. Kako smo doznali, Darko P. je zadobio ozljede opasne po život, ima više strijelnih rana na prsima, trbuhu, leđima, a prostrijeljena mu je i lijeva šaka. Policijskom istragom utvrđeno je da je Marko T. ilegalno posjedovao pištolj kojim je pucao na 29-godišnjeg konkurenta, a u trenutku događaja obojica muškaraca bili su pijani. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Petorica zlostavljala zatočene djevojke</p>
<p>Prevarene mlade žene prisiljavane su na prostituciju i na izviđanje radi razbojništva, a uporabom sile, psihičkim zlostavljanjem i prijetnjama ograničeno im je kretanje</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Kaznenim prijavama protiv pet hrvatskih državljana, od kojih su tri privedene u Istražni centar Županijskoga suda u Zagrebu, dovršena je kriminalistička obrada slučaja u kojem postoji osnovana sumnja da su kao grupa počinili kazneno djelo »trgovanje ljudima i ropstvo« na štetu šest osoba. Preostale dvije osumnjičene osobe već su u švicarskom pritvoru. Na tiskovnoj su konferenciji u PU koprivničko-križevačkoj o nekim detaljima te međunarodne akcije izvijestili Dubravko Novak, načelnik Ureda ravnatelja policije, Sandra Veber iz Uprave krim-policije MUP-a te Dragutin Vurnek i Marijan Kirin iz spomenute županijske uprave. </p>
<p>Obrada slučaja pod kodnim imenom »Blond« trajala je više mjeseci, tijekom kojih su intenzivno razmjenjivana saznanja sa švicarskim policijskim tijelima. Utvrđeno je da su počinitelji obmanama o nalaženju zaposlenja u Švicarskoj vrbovali mlađe ženske osobe u Hrvatskoj, dijelom upravo iz Koprivničko-križevačke županije. No, tamo je nad prevarenim ženama uspostavljeno kontinuirano seksualno iskorištavanje i prisiljavanje na prostituciju, a uporabom sile, psihičkim zlostavljanjem i prijetnjama sloboda kretanja im je ograničena i onemogućena. Nad njima je, tvrde policijski dužnosnici, zapravo uspostavljen ropski odnos.</p>
<p>Konkretnije rečeno, spomenuta je organizirana grupa u jednoj zgradi u okolici Züricha u razdoblju od 2002. do 2007. držala zatočenim najmanje šest hrvatskih državljanki, sustavno ih zlostavljajući, uz višestruka silovanja i prisiljavanje na seksualne usluge nepoznatima. Štoviše, tjerali su ih i na sudjelovanje u kaznenim djelima. Tako je jedna morala obavljati i tzv. izviđanje situacije za razbojništvo: motriti zgradu banke te dojavljivati kada će izaći službenica s novcem. Upravo se uhićenjem dvojice pljačkaša u siječnju počeo raspetljavati i slučaj ropstva. </p>
<p>U obradi slučaja važnu su ulogu imale i PU zagrebačka, istarska, varaždinska, vukovarsko-srijemska i bjelovarsko-bilogorska, mahom prikupljajući informacije o žrtvama. Sandra Veber je napomenula da je od 2002. u Hrvatskoj evidentirano 58 žrtava trgovanja ljudima. Policija je, kaže, i u ovom slučaju žrtvama pružila konkretnu pomoć. Nakon povratka iz Švicarske povezane su s nevladinim udrugama, koje su im našle smještaj i osigurale pravnu i psihološku pomoć.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za ratni zločin dvojici po sedam godina </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Vukovaru sudsko vijeće kojim je predsjedao sudac Nikola Bešenski u četvrtak je izreklo nepravomoćnu presudu Michaelu Husniku i Kasimu Hekiću, obojici iz Vukovara, koji su osuđeni na po sedam godina zatvora za ratni zločin protiv civilnoga stanovništva. Optužnica je tu dvojicu bivših pripadnika vojnih formacija pridruženih JNA teretila da su u noći s 3. na 4. travnja 1992. u okupiranom Vukovaru silovali 18-godišnju Vukovarku hrvatske nacionalnosti, a seksualno zlostavljali njezinu šestogodišnju sestru. Oni su znali da su majka silovane djevojke i njezine malodobne sestre te majčin nevjenčani suprug bili uključeni u obranu Vukovara. [G.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Mladić poginuo na riječkoj zaobilaznici</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Rajko Česen (25) iz Pobri poginuo je u četvrtak oko 16.50 sati u prometnoj nesreći na riječkoj zaobilaznici kod restorana »Dina« u Matuljima. Česen je u pravcu tunela Učka upravljao osobnim automobilom »audi 80« RI 620-FJ i iz nepoznatog razloga skrenuo na lijevi prometni trak. »Audi« se izravno sudario sa šleperom marke »volvo« slovačke registracije. U silovitom sudaru »audi« je potpuno uništen, a Česen je na mjestu preminuo. Vozač šlepera također je izgubio nadzor nad upravljačem pa je teretnjak izletio izvan prometnice i udario u zemljani nasip. Prikolica šlepera prepriječila se preko ceste. [T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Žrtvu 33 puta ubo nožem</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je u srijedu optužnicu protiv Željka Pempera (36) iz Donjih Andrijevaca koja ga tereti da je 17. siječnja ove godine u Osijeku oko 15 sati sa 33 uboda kuhinjskim nožem ubio Ružu Odobašić (43) iz Slavonskog Broda. Prijeti mu kazna do 40 godina zatvora.</p>
<p>Nesretnu je ženu ubio u njezinom podstanarskom stanu, koji je povremeno koristila, na drugom katu zgrade 1a u Naselju Vladimira Nazora u Osijeku nakon čega je uzeo njezine mobitele te novčanik sa osobnim dokumentima, kreditnom karticom i još točno neutvrđenim iznosom novca. </p>
<p>Obdukcijom je utvrđeno da joj je ubojica zadao 33 rane, među kojima je i nekoliko površinskih rana po licu, rukama i nogama koje upućuju na to da se Ružica branila od napadača. Najviše je ozljeda zadobila na prednjem dijelu trbuha, donjem dijelu leđa i vratu, a prerezan joj je i grkljan. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dalmacija se već sada odlično prodaje</p>
<p>Potpisan ugovor o istraživanju kvalitete mora između Hrvatske turističke zajednice i ADAC-a, njemačkog auto kluba</p>
<p>BERLIN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Cilj nam je da do 2012. u Hrvatsku godišnje prevezemo 130.000 putnika, koliko ih je znalo biti sredinom osamdesetih godina. Sada smo na razini od oko 75.000. Vaš turizam je stabilan, no sadašnji je buking nešto lošiji od lanjskog«, rekao nam je Michael Stuwe, produkt menadžer TUI-ja, najvećeg njemačkog turoperatora, za područje Hrvatske i Crne Gore, u četvrtak tijekom drugog dana berlinske turističke burze ITB-a. </p>
<p>Veći minus, tvrdi, ima Istra dok je Dalmacija u plusu. TUI, kako je istaknuo, posebno dobro prodaje Dubrovnik i splitsko-dalmatinsko područje. U tijeku je velika utakmica svih mediteranskih zemalja s Turskom koja kod TUI-ja trenutno ima 40 do 50 posto bolju prodaju nego lani kad je turski turizam pokleknuo zbog pojave ptičje gripe.</p>
<p>Toni Lausberg, produkt menadžer ITS-a za Hrvatsku zadovoljniji je trenutnim stanjem prodaje. ITS, još jedan moćni njemački turoperator ima bolje rezultate u odnosu na prošlu godinu, posebno u segmentu automobilskog programa. </p>
<p>I ITS-u bolje ide Dalmacija, a najtraženiji su objekti s dodatnom ponudom, tj. boljim pratećim sadržajima. Gosti ITS-a posebno su osjetljivi na cijene, pa hrvatski hotelijeri moraju voditi računa o odnosu cijene i ponuđene kvalitete. Optimist je kada je u pitanju ova sezona, očekuje porast prometa i dobar posao. U četvrtak je na hrvatskom štandu potpisan ugovor o istraživanju kvalitete mora između Hrvatske turističke zajednice i ADAC-a, njemačkog auto kluba koji broji 16 milijuna članova i čije publikacije čita više od 80 milijuna ljudi. </p>
<p>Iako će rezultati istraživanja za proteklu godinu biti gotovi u svibnju, Peter Zimmer, direktor sektora turizma u ADAC-u istaknuo je kako Hrvatska i dalje ima najbolju kvalitetu mora od svih mediteranskih država. </p>
<p>HTZ, inače, sufinancira ovo istraživanje s 30.000 eura godišnje. Hrvatski hotelijeri zadovoljni su trenutnim stanjem prodaje. Tonči Andrijašević, direktor prodaje Hotela Makarska rekao je kako im je prodaja 15 do 18 posto bolja nego u ožujku prošle godine. </p>
<p>Direktor zadarskog Turisthotela Frane Skoblar u čijem je vlasništvu najbolji hrvatski kamp Zaton također potvrđuje povećanje prodaje od pet posto. Početak srpnja i kraj kolovoza gotovo su rasprodani. </p>
<p>I u porečkoj Plavoj laguni nadaju se dobroj godini. Darko Ivić, direktor prodaje, očekuje ponavljanje prošle godine, odnosno povećanje od dva do tri posto. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Solinska punionica otpušta 22 radnika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Iz solinske punionice Coca Cole do 1. rujna ove godine bit će otpuštena 22 zaposlenika, radi restrukturiranja i reorganizacije s ciljem smanjenja operativnih troškova, izvijestila je u četvrtak posljepodne Uprava tvrtke Coca Cola Beverages Hrvatska. U priopćenju se ističe da su troškovi proizvodnje u solinskoj punionici viši nego u ostalima. Predsjednik Uprave tvrtke Zoran Bogdanović istaknuo je da će se kompanija ponašati socijalno osjetljivo i maksimalno odgovorno te da vjeruje kako će sa sindikatima i Radničkim vijećem utvrditi uvjete bolje od onih koje za ovakve slučajeve propisuje Zakon. [D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Europi se predstavilo 26 hrvatskih obrtnika </p>
<p>Glasnogovornik sajma dr. Ulrich Probst rekao je kako izloženi proizvodi i usluge na ovom sajmu odražavaju globalizaciju tržišta</p>
<p>MÜNCHEN (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Na izložbenoj površini većoj od 111.000 četvornih metara, predstavlja se 1500 izlagača iz 54 zemlje, rečeno je na otvaranju najvećeg europskog sajma obrtništva u Münchenu koji se ove godine održava pod geslom: Trendovi ka globalizaciji. </p>
<p>Međunarodni sajam obrtništva (IHM 2007) održava se od 8. do 14. ožujka, 59. put za redom, a Hrvatsku predstavlja 26 obrtnika, od kojih 11 izlaže prvi put.</p>
<p>»Naši će se obrtnici predstaviti na ukupnoj površini od 158 četvornih metara izlagačkog prostora, od čega se na 130 kvadrata predstavlja devetnaest proizvodnih obrta, a na 28 sedam umjetničkih obrta s autohtonim domaćim obrtničkim proizvodima«, rekao je za Vjesnik Mario Paliska, čelni čovjek Odbora za sajmove pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).</p>
<p>Treba naglasiti kako HOK sufinancira nastupe naših obrtnika, te im na taj način pomaže prilikom predstavljanja na zahtjevnom europskom tržištu, dodao je Paliska. Od proizvodnih obrta, zastupljeni su proizvođači iz djelatnosti obrade metala, gume i plastike, beskonačnih žljebova i cijevi, podnih rešetki i kanalica, izrade zaštitne konfekcije, kovanja metala, ručnih alata u graditeljstvu, izrade nakita od zlata i srebra ... Umjetnički se obrti predstavljaju keramikom, suvenirima, kožnom galanterijom i prirodnom kozmetikom.</p>
<p>Glasnogovornik münchenskog sajma dr. Ulrich Probst rekao je za Vjesnik kako ovogodišnji sajam ima nekoliko novina i posebnosti. To su prije svega dvije dodatne paralelne izložbe Vrt München i Metall München, te nova, Automobilska izložba koja pokriva cijeli niz tema od prijevoza i voznog parka, do leasinga, alternativnih goriva i dodatne opreme. </p>
<p>»Što se obrtničkog sajma tiče prošlogodišnja je priredba dovela do 14 postotnog povećanja broja posjetitelja, a ove smo godine željeli tu brojku nadmašiti. Proizvodi i usluge izloženi na ovom sajmu odražavaju globalizaciju tržišta. Na obje, i proizvodnoj i uslužnoj strani gospodarstva, ova međunarodna integracija tržišta traži visoku fleksibilnost koja je već urođena karakteristika obrtnika, malih i srednjih poduzeća, i jedan od razloga njihove snage«, rekao je Probst.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izgradnja prepoznatljivog branda hrvatskog proizvoda</p>
<p>Hrvatska gospodarska komora predstavila je na međunarodnom sajmu jezika i kulture Expolingua, koji se održava od 8. do 10. ožujka u Lisabonu, izložbu Be CROative, kojom promiče kvalitetne hrvatske proizvode, nositelje znakova »Izvorno Hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta«, kao i svjetski poznate izume Hrvata.</p>
<p> Na sajmu sudjeluje 41 izlagač iz deset zemalja.</p>
<p>Projekt Be CROative u Lisabonu se predstavlja na izložbenom prostoru u obliku dviju kocki koje simbolički predstavljaju Hrvatsku. Komora predstavlja 164 proizvoda sa znakovima »Izvorno Hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta«, te svjetski poznate izume Hrvata kao što su Penkalina kemijska olovka, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo te Teslina izmjenična struja. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević naglasio je kako ćemo za koju godinu, kada postanemo 28. članica EU, u tom velikom društvu biti prepoznatljivi samo kroz izgradnju i prepoznatljivost branda hrvatskog proizvoda, koji se mora dugoročno graditi. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Ciljni datum za Hrvatsku u EU 2009.</p>
<p>U izvješću o napretku Hrvatske, izvjestitelj Hannes Swoboda namjerava predložiti da Hrvatska postane članicom EU-a 2009., otkriva Hans-Gert Pöttering nakon sastanka sa Sanaderom</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Europski parlament priprema rezoluciju u kojoj bi prvi put mogla biti spomenuta 2009. godina kao godina ulaska Hrvatske u Europsku uniju!</p>
<p>»U vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta priprema se izvješće o napretku Hrvatske i, ako sam dobro obaviješten, izvjestitelj Hannes Swoboda namjerava predložiti da Hrvatska postave članicom Europske unije 2009. godine«, rekao je u četvrtak u Bruxellesu Hans-Gert Pöttering, predsjednik Europskog parlamenta, nakon susreta s premijerom Ivom Sanaderom.</p>
<p>Rezolucija o Hrvatskoj trebala bi biti usvojena u travnju, a do tada će se još razmotriti brojni amandmani, njih više od sto, koji su pristigli na izvješće Hannesa Swobode. Iako je rezolucija neobvezujućeg karaktera, to bi bio značajan iskorak, jer bi po prvi puta i »na papiru« bila spomenuta 2009. kao godina ulaska Hrvatske u EU. Doduše, i do sada su neki odbori spominjali taj datum, ali bi rezolucija Parlamenta bila mnogo značajnija u smislu promoviranja 2009. za ulazak Hrvatske u EU.</p>
<p>»Mi ne želimo mnogo pričati o datumu, ali nam je lakše kada imamo konkretan cilj. Važno nam je u ovom trenutku ispuniti domaću zadaću koju imamo«, rekao je Ivo Sanader, uz zahvalu Hans-Gert Pötteringu na svemu što je učinio za Hrvatsku. Premijer je sa zadovoljstvom konstatirao da unutar Europskog parlamenta postoji široki konsenzus o potpori Hrvatskoj, a zahvalio je njegovu predsjedniku i na spominjanju 2009. kao godini ulaska Hrvatske u EU.</p>
<p>»Hrvatska dobro napreduje u pregovorima i bilo bi idealno kada bi i Europska unija dovršila ustavni proces u vrijeme kada će Hrvatska završiti pregovore«, kazao je Pöttering, nazvavši hrvatskog premijera »svojim dugogodišnjim prijateljem«.</p>
<p>U četvrtak se premijer Sanader susreo i s vođom liberala u Parlamentu Grahamom Watsonom te, poslijepodne, s Ollijem Rehnom, povjerenikom za proširenje EU, koji je ocijenio da hrvatski pregovori idu brzo i lako. »Mogu reći da pristupni pregovori s Hrvatskom idu brzo i glatko, postigli smo solidnu putnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> u tehničkim pregovorima s Hrvatskom«, izjavio je Rehn.</p>
<p>Premijer Sanader zahvalio je povjereniku Rehnu na potpori koju daje Hrvatskoj. I bez obzira što je ova godina u Hrvatskoj izborna, Sanader ističe da Savez za Europu u Hrvatskoj »dobro funkcionira što pokazuje zrelost hrvatske političke scene«. Ponovio je da bi ova godina trebala biti godina otvaranja pregovora u što je moguće više poglavlja, a sljedeća godina zatvaranja.</p>
<p>Premijer Sanader je razgovorom s povjerenikom Rehnom završio dvodnevni posjet Bruxellesu, gdje je u srijedu i četvrtak razgovarao s niz dužnosnika Europskog parlamenta, a popodne je sudjelovao na summitu Europske pučke stranke, na kojoj je bilo desetak predsjednika vlada država članica Europske unije.</p>
<p>Sanader ide u Sarajevo</p>
<p>Krajem ožujka premijer Ivo Sanader službeno će posjetiti Bosnu i Hercegovinu, najvjerojatnije 29. i 30. ožujka. Taj je posjet dugo pripreman, a Sanader će se u Sarajevu susresti s najvažnijim političarima iz BiH i razgovarati o odnosima dviju država, te prijedlozima kako riješiti neke probleme koji postoje između Hrvatske i BiH.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>I Pöttering za međunarodnu arbitražu</p>
<p>Sanader: Svi sugovornici u Bruxellesu složili su se da su odnosi Hrvatske i Slovenije bilateralno, a ne europsko pitanje</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Hans-Gert Pöttering, predsjednik Europskog parlamenta, pridružio se stavu Hannesa Swobode, socijalističkog zastupnika, da bi međunarodna arbitraža bila najbolje rješenje graničnih sporova Zagreba i Ljubljane. »Poželjno rješenje bi bilo izlazak pred neki međunarodni sud u Hamburgu ili Den Haagu, ali za to mora postojati dogovor dviju vlada«, rekao je predsjednik Parlamenta. Ideju o arbitraži podržao je i europski povjerenik Olli Rehn.</p>
<p>»Svi sugovornici u Bruxellesu složili su se da su odnosi Hrvatske i Slovenije bilateralno pitanje, da to nije europsko pitanje. Mi želimo riješiti problem sa Slovencima, ali isto tako kažemo da je prijateljstvo i partnerstvo vrlo važno, jer imamo puno više zajedničkog nego tih nekoliko problema koje ne želimo podcjenjivati«, kazao je nakon sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta hrvatski premijer Ivo Sanader.</p>
<p>»Kada je riječ o granicama, ako ne možemo doći do rješenja - a od raspada Jugoslavije se vidjelo da ne možemo, treba ići pred međunarodno pravosudno tijelo. Taj prijedlog je u Europskom parlamentu naišao na jako dobar odjek«, zaključio je Sanader.</p>
<p>Slovenski premijer Janez Janša izjavio je kako za Sloveniju nije prihvatljivo da se arbitrira samo oko granice na moru. »Nema potrebe arbitrirati cijelu granicu, jer su eksperti usuglasili preko devedeset i pet posto. Ali ako bi to bio uvjet da idemo pred međunarodno pravosudno tijelo, gdje bi skinuli problem Savudrijske vale, zašto ne? Ali smatram da bi to bio luksuz, trošenje vremena na nešto što je već usuglašeno«, komentirao je Sanader slovenska razmišljanja. </p>
<p>Janez Janša je hrvatskim i slovenskim novinarima u Meiseu kazao kako trenutačni problemi između Slovenije i Hrvatske neće biti prepreka da Slovenija podrži Hrvatsku na putu u EU. Sanader je pozdravio takav stav slovenske vlade i rekao da je to u redu, jer je to europski princip. </p>
<p>Sanader je rekao da i druge zemlje imaju otvorena granična pitanja, poput Francuske i Španjolske, kao i baltičke zemlje, ali to nije smetnja njihovom odnosu.</p>
<p>Janša je ponovio da se Slovenija ne protivi arbitraži koja je bolja nego trajni sukob, ali da arbitraža nije čarobna formula i nije najbolje rješenje da treća strana riješi bilateralni problem dvije države. »Osim načelnog prijedloga, od Hrvatske nismo dobili nikakvu razrađenu varijantu kako bi arbitraža izgledala«, rekao je. [J.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Potaknuti društvo na borbu protiv nasilja </p>
<p>Potrebne su izmjene Kaznenog zakona kojima bi se nasilnici još strože kažnjavali, naglasila je na prijemu u Vladi Jadranka Kosor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu 8. ožujka, Međunarodnog dana žena, u Banskim je dvorima organiziran prijem za članove i članice Nacionalnog odbora za provedbu kampanje Vijeća Europe za borbu protiv nasilja nad ženama. Predsjednica tog odbora, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izvijestila je o dosad provedenim i planiranim aktivnostima u provedbi kampanje Vijeća Europe, koja će završiti točno za godinu dana, 8. ožujka 2008. godine.</p>
<p>Kosor je rekla da se provođenjem kampanje želi potaknuti čitavo hrvatsko društvo na borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te izrazila zadovoljstvo činjenicom da su se u kampanju do sada uključili brojni muškarci iz političkoga i društvenog života, među kojima i premijer Ivo Sanader te predsjednik države Stjepan Mesić, kao i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, predsjednici hrvatskih sudova i drugi.</p>
<p>Istaknula je nužnost da se onima koji su evidentirani kao obiteljski nasilnici onemogući obavljanje javnih funkcija, veće koordinacije svih ministarstava te lokalne samouprave. U svome izlaganju prisjetila i za žene ponižavajućih događaja u Hrvatskom saboru, kazavši da su u ovom sazivu oni nezamislivi. Dodala je da je mnogo posla učinjeno, ali da ga još mnogo preostaje. Najavila je i potrebu dodatnih izmjena Kaznenog zakona kojima bi se nasilnici još strože kažnjavali te izjavila da ni sudioništvo u Domovinskom ratu niti činjenica da je netko izvrstan u svojem poslu ne može biti olakotna okolnost za nasilnike.</p>
<p> Poručila je da će ova izborna godina biti i prilika za sve političke stranke da na svoje liste dovoljno visoko stave žene, kako ne bi bile »samo ukras«.</p>
<p> Iskazala je zadovoljstvo brojnim dokumentima koje je Vlada donijela u svrhu zaštite ženskih ljudskih prava te poručila kako danas više nije moguće da netko ženi koja prijavi nasilje kaže da je ono njezin problem.</p>
<p>Povodom Dana žena, u četvrtak je na Cvjetnom trgu Gradski odbor HDZ–a Grada Zagreba i Zajednica žena »Katarina Zronski« organizirali su akciju »Stop nasilju nad ženama«. Jadranka Kosor se priključila akciji te djelila bedževe i bombone okupljenima. </p>
<p>Kosor: Nisam učinila ništa protuzakonito</p>
<p>Jadranka Kosor u četvrtak je u Banskim dvorima novinarima ponovila kako je do stana u kojem živi sa sinom i majkom došla u okviru zakona i propisa. »Ja sam, odnosno moj tadašnji suprug, mijenjala stanarsko pravo stana u Velikoj Gorici za stanarsko pravo u vojnom stanu s gospođom koja je to htjela. To je bilo devedesetih godina, a nakon toga sam imala pravo, i to sam učinila, podnijela zahtjev za zamjenu stanarskog prava manjega stana za veći stan i to zbog niza okolnosti, a jedna od njih je to što je moja mama, koja je bila prognanica, došla živjeti k meni i sa mnom živi do danas. To je povjerenstvo odobrilo, nakon toga sam otkupila stan, ponavljam, prema propisima u to vrijeme. Nitko mi ništa nije darovao, nitko nije donio odluku kojom bi se meni bilo što dalo, ništa nisam napravila protuzakonito i to je jedina i prava priča«, rekla je Kosor. [B.Valentić/ S.Torbica]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Danas saslušanje Vladimira Zagorca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krešimir Krsnik, odvjetnik umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, osumnjičenoga za »utaju« dragulja vrijednih najmanje 5 milijuna dolara, od zagrebačkog je Županijskog suda zatražio odgodu saslušanja njegovog klijenta, zakazanu za petak ujutro, pravdajući se svojim lošim zdravstvenim stanjem. Istražna sutkinja Erna Draženčić nije odgodila ročište, jer prema zakonu braniteljeva prisutnost nije niti nužna u ovakvome slučaju. »Prisutnost branitelja je nužna samo u slučaju ako je za kazneno djelo zapriječena kazna veća od deset godina, ili pak postoje neke druge posebne okolnosti, o čemu u konkretnom slučaju nije riječ«, rekao nam je glasnogovornik suda Krešimir Devčić. Umirovljeni general, kojega smo ponovno u četvrtak kontaktirali mobitelom nije želio odgovoriti na pitanje hoće li se u petak pojaviti na Županijskom sudu. »Molim Vas, možete li se obratiti mojemu odvjetniku Krsniku?«, rekao je Zagorec i poklopio slušalicu. Krsnik je, pak, u četvrtak izjavio kako nema komentara. Bez obzira na to hoće li se Zagorec pojaviti na ročištu, istražna će sutkinja morati odlučiti o zahtjevu, te o prijedlogu za određivanje pritvora, za što po zakonu nije vezana nikakvim rokovima. No, prema dosadašnjoj sudskoj praksi, odluka će vjerojatno biti donesena ubrzo, možda već i u petak. Ukoliko mu pak u odsutnosti bude određen pritvor, za Zagorcem će biti raspisana međunarodna tjeralica. [M. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Osumnjičenici ispitani te pušteni na slobodu</p>
<p>Istražna sutkinja odbila je prijedlog zadržavanja osumnjičenika, ocijenivši da za to ne postoje zakonski razlozi</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Nakon višesatnog ispitivanja u Istražnom centru Županijskog suda u Karlovcu, četiri osumnjičena zaposlenika Karlovačke pivovare, tehničkog direktora Gabora Ligetija, glavnog inženjera Slavena Siladića, voditelja proizvodnje fermentacije Marinka Kovačevića, te rukovoditeljice odjela sigurnosti na radu i zaštite okoliša Zrinke Odrčić, istražna sutkinja Jasminka Jerinić Mušnjak pustila je na slobodu.</p>
<p>Navedeni su privedeni i ispitivani u srijedu u svojstvu osumnjičenika u slučaju istjecanja ugljičnog dioksida iz Karlovačke pivovare koje je uzrokovalo trovanje Karlovčanina Zdravka Martinovića kraj potoka Grabica u neposrednoj blizini Karlovačke pivovare.</p>
<p>Istražna sutkinja odbila je prijedlog Općinske državne odvjetnice za određivanje 48-satnog zadržavanja osumnjičenika, ocijenivši da ne postoje zakonski razlozi za to. Pojasnila je to činjenicom da su osumnjičenici ispitani, iz Karlovačke pivovara izuzeta sva dokumentacija, te je proveden očevid tijekom kojeg su osigurani svi dokazi i utvrđeno činjenično stanje vezano za otjecanje ugljičnog dioksida, pa prema njezinoj ocjeni ne postoji osnovana sumnja da će osumnjičenici uništiti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke.</p>
<p>Za Gabora Ligetija, koji je strani državljanin, istražna je sutkinja odredila mjere zabrane napuštanja boravišta i udaljavanja iz Hrvatske. On je dužan javljati se istražnoj sutkinji svakih osam dana, te su mu oduzete putne isprave.</p>
<p>Saslušavanje obitelji otrovanog Zdravka Martinovića te susjeda koji su mu priskočili u pomoć koje je trebalo biti održano u četvrtak odgođeno je do daljnjeg, a razloge odgodi treba tražiti u činjenici što je dignuta kaznena prijava protiv petero rukovoditelja, kao i same Karlovačke pivovare.</p>
<p>Eko stožer Karlovačke županije u četvrtak je donio odluku o prestanku intervencije povodom eko incidenta uz potok Grabicu na Dubovcu. Iz stožera pojašnjavaju da će mjerenje kvalitete zraka unutar Karlovačke pivovare obavljati Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije u suradnji s karlovačkom Javnom vatrogasnom postrojbom.</p>
<p>Prema najavama, u četvrtak je u Pivovari trebalo, uz nazočnost stručne osobe i nadležnih inspekcijskih službi, biti organizirano pokretanje uspostavljenog sustava i puštanje u probni rad postrojenje za obradu CO2.</p>
<p>Zdenko Živčić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Odsukan tanker s 3000 tona goriva</p>
<p>DUBROVNIK/SPLIT</p>
<p> - Tanker Antonija splitskog brodara nasukao se u srijedu navečer ispred Lovišta, mjesta na samom zapadnom dijelu Pelješca. Riječ je o malom brodu s osam članova posade koji se nasukao na pješčano dno. Budući da je plovio tek s oko 3000 tona pogonskog goriva, jer je teret istovario u Dubrovniku, nije bilo opasnosti od većeg ekološkog incidenta. Prema informaciji iz dubrovačke Lučke kapetanije, u četvrtak poslije podne odsukao ga je bez poteškoća remorker Antares. </p>
<p>Brod je u vlasništvu tvrtke Tanker d.o.o. iz Splita, koja ima koncesiju za posao dostave goriva brodovima. Iako se prema prvim saznanjima može ocijeniti kako je nasukavanje prouzročilo nesnalaženje posade u nepovoljnoj meterološkoj situaciji (pljusak koji je uvjetovao smanjenu vidljivost), zbog čega zapovjednik broda nije na radaru primijetio obalu, u tvrtki Tanker nisu željeli ni potvrditi niti opovrgnuti sumnju da je ljudski faktor glavni razlog nasukavanja Antonije. </p>
<p>Sanja Šunjić iz pravne službe splitske tvrtke Tanker potvrdila je kako nitko od članova posade nije ozlijeđen u havariji Antonije, koja će biti otegljena u trogirsko brodogradilište, a ponovno će zaploviti tek kad ga Hrvatski registar brodova detaljno pregleda i utvrdi je li oštećen. [A. H./D. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Klaićeva otvara kabinet za kontaktne leće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodni klub žena u četvrtak je donirao oftalmološku opremu za potrebe Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu. Oprema je financirana sredstvima koja su prikupljena na »Božićnom dobrotvornom bazaru«, održanom u prosincu prošle godine. Na dobrotvornom sajmu prikupljeno je 269.000 kuna, a osim bolnici, novac je doniran Autonomnoj ženskoj kući i Udruzi »Ozana«. U ime bolnice, Međunarodnom klubu žena na vrijednoj je donaciji zahvalio ravnatelj Klinike dr. Goran Roić.</p>
<p>»Zahvaljujući novoj opremi ambulanta za oftalmologiju znatno će poboljšati svoj rad. S kupljenom aparaturom za automatsko određivanje dioptrije i mjerenja zakrivljenosti rožnice moći ćemo kroz mjesec dana otvoriti i kabinet za kontaktne leće, a nabavljen je i nužni instrumentarij za suvremenije provođenje operativnog programa oftalmologije «, istaknuo je Roić.</p>
<p>Oftalmološki pregled u toj bolnici godišnje obavi oko 5000 djece. Maria Novak, predsjednica humanitarnog odbora Međunarodnog kluba žena koji u Hrvatskoj broji oko 200 članica, istaknula je kako članice godišnje organiziraju tri velike humanitarne manifestacije, a jednom mjesečno organiziraju i humanitarni ručak, čiji prihod doniraju raznim udrugama i institucijama, koje im se obrate za pomoć.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Uvode se lovačke iskaznice</p>
<p>Lovačka iskaznica je besplatna za članova HLS-a, a nečlanovi će je plaćati 150 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza uručio je u četvrtak prve lovačke iskaznice Ivici Kirinu, ministru unutarnjih poslova, Marijanu Benku, ravnatelju policije, Marijanu Tomuradu, načelniku PU Zagreb, te okupljenima ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.</p>
<p>Ministar Kirin je kazao da je da i lovci moraju prihvatiti EU standarde. Lovačke iskaznice će sigurno unaprijediti sigurnost lova, a bit će prepoznatljive ne samo u Hrvatskoj već i u Europi.</p>
<p>Dodao je da je lovačka iskaznica, koja vrijedi od 1. travnja, izrađena prema najvišim europskim standardima u Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD), a rezultat je domaće pameti i hrvatski je proizvod.</p>
<p>Ministar je najavio i skoru izradu e-putovnica, kao i novih zdravstvenih iskaznica, te prometnih dozvola u AKD-u.</p>
<p>Lovačka iskaznica je javna isprava kojom lovac dokazuje da je položio lovački ispit, odnosno da je osposobljen za lov. Za domaće lovce vrijedi pet lovnih sezona, dok za strane lovce, uz dokaz da je prethodno položen lovački ispit, ima valjanost za godinu za koju je izdana.</p>
<p>Dečak je napomenuo da je lovačka iskaznica, uz uključeno osiguranje, besplatna za 50.000 članova HLS-a, a da će za nečlanove lovačkog saveza stajati 150 kuna godišnje. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Obiteljsko nasilje se ne smije tolerirati</p>
<p>Svaka četvrta žena u Hrvatskoj žrtva je nekog oblika nasilja u obitelji </p>
<p>VUKOVAR/BJELOVAR</p>
<p> - U povodu Dana žena, a pod pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, u Vukovaru je u četvrtak održan okrugli stol s temeljnom porukom: nema tolerancije za nasilje u obitelji. Na njemu su, okupljene u inicijativu »Zajedno protiv nasilja u obitelji«, sudjelovale veleposlanice Australije, Belgije, Nizozemske, Norveške i Rumunjske akreditirane u Hrvatskoj, predstavnici OESS-a i UNDP-a, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Mato Arlović i predstavnici lokalne samouprave. </p>
<p>Mato Arlović istaknuo je da je ravnopravnost spolova jedna od najvećih vrijednosti hrvatskoga ustavnog poretka, no da je društvo još podložno mitovima po kojima je normalna muška diskriminacija nad ženama. Vukovarska gradonačelnica Zdenka Buljan ocijenila je nasilje u obitelji kao problem svih društava i sredina, koji se ne smije tolerirati. Vukovarsko područje je specifično zbog rata i poraća koje pogoduju nasilju uključujući i obiteljsko. Ivan Rupčić, načelnik PU Vukovar, naveo je pak da je 2003. policija zabilježila 41 slučaj nasilja u obitelji, godinu potom 90 slučajeva, a 2005. godine 103 slučaja. Lani je evidentirano 97 slučajeva obiteljskog nasilja, a u prva dva mjeseca ove godine 19.</p>
<p>Prema UNDP-ovom izvješću, svaka četvrta žena u Hrvatskoj je žrtva nekog oblika nasilja u obitelji. </p>
<p>Na okruglom stolu u Bjelovaru, na kojem su sudjelovale i ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović, saborska zastupnica i gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić, državna tajnica Ministarstva zdravstva Dorica Nikolić te pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić najavljeno je prikupljanje sredstava za bjelovarsku sigurnu kuću.[Goran Čorkalo/Senka Budimir]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070309].
|
