NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070608].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127881 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Čak 40 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka puši</p>
<p>Iako je u Hrvatskoj na snazi zakon o zabrani prodaje duhanskih proizvoda osobama mlađima od 18 godina, čak 96 posto petnaestogodišnjaka tvrdi da ih pri kupnji nitko ne pita za godine</p>
<p>U Hrvatskoj čak 38 posto petnaestogodišnjih dječaka i 31 posto djevojčica iste dobi redovito puši cigarete, pokazuju istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svakodnevno počne pušiti svaki peti dječak u dobi između 13 i 15 godina, a djevojčice s neugodnom navikom počinju u 14. godini. </p>
<p>Iako je u Hrvatskoj na snazi zakon o zabrani prodaje duhanskih proizvoda osobama mlađima od 18 godina, čak 96 posto petnaestogodišnjaka tvrdi da su im cigarete vrlo dostupne te da ih nitko pri kupnji ne pita za godine.</p>
<p>Profesorica Anita Ćudina, ravnateljica splitskoga crvenoga križa, koja je na odlično posjećenoj javnoj tribini u Selcima na Braču govorila o temi »Imamo samo jedan život - pušenje cigareta košta više nego što mislite«, ističe da na pušenje mladih utječe želja za potvrđivanjem, vršnjačka prihvaćenost pušenja u društvu te uloga roditelja i drugih uzora. Upozorava da u Hrvatskoj puši svaki treći muškarac i svaka treća žena. Od bolesti tog poroka u našoj zemlji na godinu umre 12.000 ljudi, a prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, oko 1,1 milijarde ljudi redoviti su pušači. Oni i dalje uživaju u nikotinskom dimu iako u svijetu svake godine umre 3,5 milijuna ljudi od bolesti izazvanih pušenjem. Svakodnevno umre čak 10.000 ljudi od posljedica pušenja. </p>
<p>Prof. Ćudina iznijela je i neke brojeve koji ohrabruju. </p>
<p>»Baci li čovjek cigaretu prije nego što napuni 50 godina, smanjuje rizik od smrti u sljedećih 15 godina za cijelih 50 posto. Ako osoba ne puši godinu dana, smanjuje rizik od srčane smrti za 50 posto«, kaže i napominje kako je proces nastanka ovisnosti o nikotinu jednak ovisnosti o drogama i alkoholu, jer pušač također prolazi kroz četiri osnovne faze: pripremu, eksperimentiranje, naviku i ovisnost. Tipovi pušača u cijelom su svijetu isti, no Hrvatska se može pohvaliti »prigodnim« pušačima, koji cigarete konzumiraju u posebnim situacijama, više radi prestiža nego želje za nikotinom. </p>
<p>Pri svakom uvlačenju dima pušači bi morali biti svjesni bolesti od kojih mogu oboljeti poput moždanog udara, raka usta, jezika, grkljana, krvi, gušterače, jajnika i perifernih krvnih žila te impotencije.</p>
<p>»Posebno je važno naglasiti da sam čin pušenja, te paljenje i gašenje cigareta znatno ugrožava sigurnost vožnje. Dokazano je da pušenje dovodi do promjene uvjeta potrebnih za sigurnu vožnju te ima produženo djelovanje na kasniju sposobnost upravljanja vozilom. Prilikom paljenja i gašenja cigareta dolazi do manjka koncentracije vozača, pozornost mu se odvlači od zbivanja na cesti, nervozniji je, a pojavljuje se i treptanje očiju uzrokovano dimom«, upozorava profesorica. Unatoč svim spoznajama, višegodišnji pušači odluku o prestanku pušenja najčešće donose nakon preživljenog srčanog ili moždanog udara, gangrene, embolije, tromboze ili otkrivanja pušačkog raka. </p>
<p>Statistike pokazuju da je u gospodarski i ekonomski razvijenim zemljama broj pušača manji nego u manje moćnijim državama. </p>
<p>Hrvatska je 1999. godine donijela Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, no prof. Ćudina ističe da se on u gotovo 90 posto slučajeva ne poštuje. Također tvrdi kako nije primjereno da se uz konzumiranje droga upotrebljava riječ zloupotreba, a uz pušenje i alkohol samo uporaba, jer je riječ o teškim oblicima ovisnosti. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>»Ljetni kapetani« bez znanja o plovidbi i moru! </p>
<p>Dozvola za voditelja brodice stječe se teoretskom provjerom znanja, bez provjere u praksi, a s tom dozvolom može se isploviti i na ocean</p>
<p>Kad bi na ulicama naših gradova većinom vozila upravljali ljudi koji imaju samo teoretsko znanje o upravljanju automobilom i sudjelovanju u prometu, ali nikakvo praktično iskustvo, koliko bi tek bilo mrtvih? Upravo se takvo što događa na našem moru za ljetnih mjeseci kada njime plovi oko 100.000 plovila kojima upravljaju osobe koje imaju dozvolu za voditelja brodice, a da pritom većina njih zna vrlo malo ili nimalo o plovidbi, plovilima i samomu moru. Dozvola se naime stječe teoretskom provjerom znanja, bez provjere u praksi, a s tom dozvolom može se isploviti i na ocean! </p>
<p>Svjetska industrija plovila za razonodu godišnje proizvede nekoliko stotina tisuća »gumenjaka«, a upravo oni, na primjer, u Italiji ne moraju biti registrirani ako ih ne pokreću motori jači od 40 konjskih snaga. Nemali broj tih plovila ljeti jurca našim morem, a tolerira ih se kako bi nautički turizam donosio i veći prihod od dosadašnjih 700 milijuna eura na godinu. Danas je u Hrvatskoj jeftinije ljetovati na unajmljenom brodu nego u osrednjem hotelu. Naime, oko 170 čarterskih tvrtki nudi oko 3000 plovila po cijeni od 500 do nekoliko tisuća eura za sedam dana. Brod izaziva adrenalin koji turisti traže u potrazi za aktivnim odmorom, ali pritom treba voditi računa o tome da plovidba nije samo razbibriga, jer neodgovorni i neiskusni mogu dovesti u ozbiljnu opasnost i sebe i svoju posadu.</p>
<p>Petnaestogodišnjaci za kormilom jahti od sedam metara!</p>
<p>Ispit za voditelja brodice dijeli se u tri kategorije - A, B i C. Položena kategorija A znači da osoba može upravljati plovilom do sedam metara dužine te do 15 kilovata snage motora. Ispit stoji oko 200 kuna, a uvjet za pristupanje je najmanje 15 godina starosti. Osoba koja položi za kategoriju B može upravljati svim vrstama brodica za osobne potrebe, ribarskim brodicama te brodicama za prijevoz putnika do tri nautičke milje od obale. Voditelj brodice kategorije B može upravljati i jahtama koje se iznajmljuju bez posade (čarter), kao i jahtama za osobne potrebe do 30 bruto tona. Cijena ispita je oko 400 kuna, a uvjet je najmanje 16 godina starosti. Kandidat koji položi ispit za voditelja brodice kategorije C moći će upravljati svim vrstama brodica i u međunarodnoj plovidbi kao i jahtom do 30 bruto tona. Cijena ispita je oko 500 kuna, a uvjet za pristupanje ispitu je najmanje 18 godina, završena osnovna škola, obavljen liječnički pregled te završen posebni tečaj. </p>
<p>Damir Herceg /I. S.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Četiri nova zrakoplova na hrvatskom nebu</p>
<p>Ugovor o operativnom najmu potpisan je s kanadskim proizvođačem zrakoplova Bombardier Aerospace</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Croatia Airlines, nacionalna zrakoplovna kompanija, kreće u obnovu svoje flote kratkog doleta koja bi se trebala realizirati u sljedeće dvije godine. Ugovor o operativnom najmu četiri zrakoplova Dash 8-Q400, uz mogućnost nabave još dva, potpisan je 31. svibnja s kanadskim proizvođačem zrakoplova Bombardier Aerospace. </p>
<p>Riječ je o turboprop putničkom zrakoplovu sa 76 sjedala, koji će zamijeniti postojeću flotu kratkog doleta Croatia Airlinesa u kojoj su tri zrakoplova ATR42.</p>
<p>Uključenje prva dva zrakoplova očekuje se u proljeće sljedeće godine, a sljedeća dva u proljeće 2009.. No, nije riječ o pojačanju flote nego će se, dolaskom novih, povlačiti zrakoplovi ATR42. </p>
<p>»Zbog brzine od 360 čvorova i izvrsne radne ekonomičnosti Dash 8-Q400 logičan je izbor za naše kraće linije, koje zahtijevaju veći kapacitet, a omogućit će i letove na nekim dužim linijama koje nisu pogodne za zrakoplove Airbus. Osim toga, Q400 kao linijski putnički zrakoplov ima vrhunske ekološke certifikate«, rekao je Ivan Mišetić, glavni direktor Croatia Airlinesa. Od 140 dosad proizvedenih zrakoplova Q400 pola ih leti u Europi, i to u četiri kompanije, članice zrakoplovne udruge Star Alliance, čiji je član i Croatia Airlines.</p>
<p>Uz to, u ugovoru o najmu uključeno je i školovanje pilota te kabinskog i tehničkog osoblja Croatia Airlinesa, a otvara se mogućnost da Croatia Airlines u okviru svojih tehničkih sektora pruži uslugu održavanja ovog tipa zrakoplova i za ostale aviokompanije. </p>
<p>Steven Ridolfi, predsjednik tvrtke Bombardier Regional Aircraft, izrazio je zadovoljstvo što se Croatia Airlines pridružila obitelji Bombardier Q400. </p>
<p>»Q400 predvodnik je novog doba u turboprop putovanju zbog ekonomičnosti letenja, udobne putničke kabine, tihog rada motora te brige za zaštitu okoliša«, rekao je Ridolfi. </p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Sigurnost na ispitu</p>
<p>ANDRIJA KAČIĆ-KARLIN</p>
<p>Utakmica Hrvatske i Rusije bila je organizirana po svim uzusima opće sigurnosti. Proglašena »dvobojem visokog rizika«, ta je sportska priredba imala pregršt sigurnosnih predradnji koje su očito napravljene - vrlo dobro. Dolazak nekih tisuću i pol ruskih navijača priređen je bez većih poteškoća, a bilo kakvi neredi na huliganskoj relaciji Hrvati-Rusi izbjegnuti su angažmanom policije. Sveukupno, sve je prošlo u redu, osim što naša reprezentacija nije postigla zgoditak koji bi joj donio zaslužena tri boda i gotovo siguran odlazak na EP dogodine u Austriji i Švicarskoj. Bilo je lijepo biti na Maksimiru u srijedu navečer, jer je nogomet, a ne nakazni huliganizam, bio u prvom planu.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Samo ambiciozno!</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Kao što smo se prije nekoliko godina gotovo navikli na loše vijesti kada je riječ o Hrvatskoj u Europi, posljednju smo se godinu navikli na dobre. Ni komplimenti koje dobivamo od europskih i svjetskih lidera više nisu neka novost, iako je tih komplimenata za sve ono što smo postigli u posljednje vrijeme sve više.</p>
<p>Posljednji je izrekao glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer neposredno pred susret Ive Sanadera i Georgea W. Busha u Tirani, a to su i posljednje provjere hrvatske uspješnosti uoči pozivnice za pristup NATO-u. U NATO-u su i svi veleposlanici pri Sjevernoatlantskom vijeću naglasili da je Hrvatska učinila veliki napredak i da samo tako trebamo dalje. Naoko pozitivne ocjene za Hrvatsku i što! </p>
<p>Možda ipak pomalo zaboravljamo koliko je napora trebalo učiniti da se do toga dođe. Jer, političari u svijetu i Europi nikako nisu širokogrudni s komplimentima i pozitivnim ocjenama ako iza svega toga nema i rezultata. Sada je posve jasno da je Hrvatska rezultate postigla i to je bez sumnje potvrda dobrog puta koji smo imali posljednjih godina. A on se prije svega svodio na to da ispunimo domaće zadaće koje nam je Europa postavila kako bismo uopće i mogli računati na konkretnu podršku.</p>
<p>Iako, naravno, nikad ništa nije gotovo dok se i službeno ne završi, čini se da više nema dileme oko pozivnice koju bi Hrvatska trebala dobiti u Bukureštu u travnju sljedeće godine. To znači da je domaća zadaća, kada je riječ o reformama vezanim za vojni sektor, uspješno obavljena, ali da se pozitivni pomaci vide i na demokratizacije cijele zemlje. NATO je prvi korak, jer je nepisano pravilo da europske zemlje prvo uđu u vojni savez, a zatim u Europsku uniju. Tu drugu, zahtjevnu domaću zadaću koja nam treba otvoriti vrata Unije, još obavljamo. Ako je suditi prema izjavama europskih dužnosnika, ali i posljednjoj Jaapa de Hoopa Scheffera, najveća koncentracija i dalje treba biti okrenuta prema reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije te pitanju povratka izbjeglica. Glavni tajnik vojnog saveza još je primijetio i sugerirao Hrvatskoj da ostane ambiciozna kao dosad, pogotovo kada je riječ i o daljnjem rastu potpore hrvatskih građana za ulazak u NATO. Sve ono što se u posljednje vrijeme događalo u Srbiji potvrda je da je NATO Hrvatskoj potreban. Sa snagama NATO-a na granicama Hrvatske više nema opasnosti od balkanskih Hitlera, a Hrvatska ima šansu sredstva za obranu preusmjeriti u razvoj. Ulazak u NATO promijenit će Hrvatsku i to će biti prvi zaista veliki pomak prema Europi i svijetu. Zato je važno učiniti i te posljednje korake koji vode do pozivnice u Bukureštu. Uopće nema razloga sumnjati da se to neće i dogoditi.</p>
<p>Iako smo se u posljednje vrijeme već navikli na komplimente upućene Hrvatskoj, treba reći kako su ocjene veleposlanika u Bruxellesu, ali i glavnog tajnika NATO-a, potvrda da je jedan veliki posao uspješno obavljen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Otok </p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Kad je prije dvije godine ministar Primorac sa svojim izaslanstvom posjetio Drvenik (otok s katastrofalno lošom povezanošću s Trogirom na kopnu), mještani su se gurkali pod rebra. Nisu vjerovali da će neke pametne ploče i Internet postavljeni u školi zadržati njihovu Nenu, Nadu i Juliju, jedine školarke, na škoju. Dotad su cure putovale svakom zorom u Trogir, za drugo nisu znale. Uostalom, nisu jedine. Istu muku prolaze stotine djece po otocima čija je valjda fortuna bila da se rode u mjestu okruženom morem koje se nije susrelo s razvojem, gdje mladi odlaze a ostaju stari. Priča o Drveniku, govorkalo se, jeftini je trik kojim se kupuju »oni iz Europe«, kao, Hrvatska puno vodi brigu o nerazvijenim krajevima, o obrazovanju i čudima. Ispalo je ipak da priča ne staje na prionirskom primjeru Drvenika. Pametne ploče stižu na Zlarin, Prvić, Unije, Olib, Koločep, Ugljan, Krapanj, Šipan i Ist ne bi li otočani prestali iznajmljivati stanove na kopunu kako bi mogli raditi marendu djetetu za školu koje nema na otoku. Od jeseni stotinu otočke djece počinje pratiti nastavu uz za naš sustav nova informatička rješenja. Ipak, ima li smisla ulagati tolike šolde u školu u čijoj klupi sjedi u prosjeku petero učenika? 'Ajmo pitati Norvežane koji su isto učinili svojim otočkim školarcima davno prije nas. Oni danas odgovaraju zaključkom: »Ako imate novac, a ne uložite ga u obrazovanje djeteta, vi niste daleko od budale«.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sporni štit</p>
<p>Unatoč dosadašnjoj retorici, i SAD i Rusija tvrde da taj spor ne bi trebao biti povod za novo razdoblje hladnog rata</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Još nema naznaka rješenja političkog spora između SAD-a i Rusije izazvanog namjerom postavljanja američkog proturaketnog štita u bivšoj istočnoj Europi. Službeni Washington i dalje ustrajava na stajalištu da je zapravo riječ o obrambenom štitu namijenjenom presretanju i uništavanju raketa koje bi mogle stići iz Irana ili Sjeverne Koreje. Moskva, s druge strane, opetovano upozorava da će postavljanje deset presretača raketa u Poljskoj i radarskog sustava u Češkoj shvatiti kao prijetnju vlastitoj nacionalnoj sigurnosti. Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je prije nekoliko dana kazao da će njegova zemlja, ako SAD nastavi s takvim planovima, usmjeriti svoje rakete prema ciljevima u Europi.</p>
<p>Unatoč takvoj retorici, međutim, i jedna i druga strana tvrde da taj spor ne bi trebao biti povod za novo razdoblje hladnog rata. Govori se i da taj sukob ne bi smio izazvati novu utrku u naoružanju između dviju supersila. U prilog tomu ide i nedavna izjava ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je kazao da Moskva neće istupiti iz Sporazuma o kontroli konvencionalnog naoružanja. Lavrov je tako opovrgnuo prethodne najave nekih ruskih generala koji su prijetili izlaskom iz tog sporazuma ako Amerikanci nastave s pripremama za postavljanje proturaketnog štita. Međutim, unatoč tim obećanjima, analitičari veliku pozornost poklanjaju nedavnim Putinom najavama da će Rusija proizvesti novu generaciju raketa koje će bez problema prolaziti kroz američki proturaketni štit. </p>
<p>Zemlje nekadašnje istočne Europe posebno je zabrinula izjava ruskog predsjednika kako bi taj dio Staroga kontinenta zbog prihvaćanja američkog štita mogao postati »bure baruta«. Nitko, a pogotovo uvjetno rečeno male zemlje, ne žele da njihov teritorij bude poligon na kojem veliki odmjeravaju svoju vojnu snagu. Stoga je javno mnijenje i u Poljskoj i u Češkoj, nakon početnog prihvaćanja te američke »zaštite«, sada počelo pokazivati sve veće neslaganje s takvim projektom. Tako se sada čak 60 posto Čeha u anketama izjašnjava protiv postavljanja tog štita, a protivljenje tom programu raste i u Poljskoj. S druge strane, posebice službena Varšava osjeća i određenu obvezu prema SAD-u koji je bio njezin vjeran saveznik u mnogim sporovima koje je ta zemlja imala posebice tijekom pregovora o pristupu EU. </p>
<p>Zasad Amerikanci ne pokazuju ni najmanji znak posustajanja u svom naumu. Za svog nedavnog boravka u Moskvi američka državna tajnica Condoleezza Rice kazala je kako SAD ne namjerava pregovarati ni s kim, pa ni s Rusijom, o pitanjima vezanim uz njihovu nacionalnu sigurnost. U Moskvi pak drže da postavljanje tog štita u Poljskoj i Češkoj ne znači samo približavanje NATO-a ruskim granicama nego će, kako se tvrdi, na taj način Amerikanci provodili radarsku »kontrolu« njihove zemlje »sve do Urala«. Posebnu pak opasnost za svoju nacionalnu sigurnost vide u projektu eventualnog širenja NATO-a na njihove susjede, Ukrajinu i Gruziju. </p>
<p>Novi element u priču o američkom proturaketnom štitu unijela je i Kina. Posve nenadano iz Pekinga su prije nekoliko dana poručili da se protive tom projektu zato što će utjecati na »stratešku ravnotežu i stabilnost«. U pozadini njihova protivljenja je strahovanje da bi Amerikanci jedan takav štit mogli postaviti i oko Tajvana, koji Kina želi vratiti pod svoju kontrolu. Tako se početni američko-ruski spor o američkom proturaketnom štitu koji bi trebao biti postavljen u dvjema europskim zemljama pretvara u planetarni problem u kojem, svaka zbog svojih razloga, sudjeluju gotovo sve svjetske velesile. S obzirom na tu situaciju, neovisno o konačnoj sudbini proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj, gotovo je sigurno da će taj spor izazvati novo natjecanje u razvoju sofisticiranog oružja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Premalo nastavnika tehničke kulture</p>
<p>U okviru HNOS-a došlo je do djelomičnog poboljšanja stanja u nastavi tehničke kulture, ponovo je uveden eksperimentalni rad, ali je pitanje gdje ga provesti - novih prostorija nema, a stare su prenamijenjene</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>U hrvatskoj znanosti osjeća se sve zamjetnije i pozitivno gibanje. Prema svim pokazateljima, 2. kongres hrvatskih znanstvenika u Splitu bio je vrlo uspješan. Poslije duljeg rada, usvojen je pravilnik o izdavačkoj djelatnosti, koji će poticati znanstvenu izvrsnost, uzimajući u obzir i dostupnost časopisa. Uvedena je i značajna novina, angažirano je prvih šest znanstvenih novaka-urednika. Hrvatski znanstvenici i dalje bilježe zapažena društvena priznanja. Čelnica povjerenstva za izdavaštvo i glavna suurednica časopisa Croatian Medical Journal, prof. dr. Ana Marušić, redovna profesorica anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, preuzela je 20. svibnja 2007. dužnost predsjednice Council of Science Editors (CSE), na njegovu 50. godišnjem sastanku, u Austinu u Texasu. CSE obuhvaća urednike oko 1000 znanstvenih časopisa iz cijeloga svijeta, prije svega iz SAD-a. Predsjednici neposredno prije prof. A. Marušić bili su Monica Bradford, izvršna urednica časopisa Science i Richard Horton, glavni urednik časopisa The Lancet.</p>
<p>Čini se da su uspjesi postali toliko brojni, o čemu svjedoče i neke iznenađujuće reakcije po objavi dostignuća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.</p>
<p>Tim gibanjima treba pribrojiti i zapaženu aktivnost Znanstvenog savjeta za tehnološki razvoj HAZU-a pod vodstvom novog čelnika, akademika Marina Hraste. U kratkom vremenu održana su dva skupa. Na skup o materijalima i proizvodnim postupcima osvrnut ću se na drugom mjestu. Ovom zgodom nešto o raspravi pod nazivom »Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja«, održanom 29. svibnja 2007.</p>
<p>Tema je bila na to kako sastaviti nove kurikulume za školu s motrišta tehnike i jedne od tehnika, informatike.</p>
<p>Čuo se niz poraznih podataka. Sve kulture - likovna, glazbena i tehnička - reformom 1995. praktički su zanemarene. U novim školama nisu predviđene radionice za tehničku kulturu. U okviru HNOS-a došlo je do djelomičnog poboljšanja stanja u nastavi tehničke kulture, ponovo je uveden eksperimentalni rad, ali je pitanje gdje ga provesti - novih prostorija nema, a stare su prenamijenjene. Broj nastavnika tehničke kulture opao je s oko 2800 na manje od 800.</p>
<p>Prijedlog zaključaka rasprave potječe prvenstveno od dvoje akademika.</p>
<p>Što je rečeno u raspravi?</p>
<p>Prije dvadeset godina tadašnji republički sekretar za znanost, jednu znanost, tehnologiju i jednu tehniku, informatiku, tražio je da Hrvatska treba staviti sve na razvoj informatike. Reagirao sam tekstom »I proizvodnja treba vrhunske kadrove« (Danas, 23. prosinca 1986.) Ugledni komentator društvenih zbivanja S. Letica je tada također napisao da bi isključiva usmjerenost na informatiku bila najveća katastrofa koja bi mogla zateći Hrvatsku jer od informatike zarađuje jedan posto stanovništva. A od čega će živjeti preostalih 99 posto stanovnika? Dvadeset godina kasnije u raspravi je konstatirano da se prijedlozima za reformu obnavljaju se izvorne ideje tog republičkog sekretara. Najviše prostora od svih tehnika treba dobiti jedna, informatika. Ostalih pet su materijalika (jedno od najvažnijih istraživačkih područja bez čega nema materijalnih tvorevina), energetika, proizvodna tehnika (traži se reindustrijalizacija), transportna tehnika (uključivo robote) i pohranska tehnika (sve usavršenije skladištenje i visokogradnja).</p>
<p>Pritom se nameće stav da su informatika i komunikacijske tehnike (transportna informatika) vrhunske. Ali još 2003. proglasio ih je potpuno opravdano New York Times uobičajenim, poput automobilske tehnike. A čovječanstvo je u posljednja dva i pol milijuna godina uvijek živjelo u doba vrhunske tehnike i društvu znanja. Samo neke su postupno postale normalne. Ali neke tehnike ponovo postaju važnima. Metalurgija je u trenutačno u trendu snažnijem nego ikad u povijesti čovječanstva. A to je tehničko područje u Hrvatskoj staro 6000 godina.</p>
<p>Rečeno je da globalizacija je vrlo stara, a informatika i komunikacijske tehnike omogućuju jedan znakovit iskaz. »Teže je globalizirati mišiće, nego znanje.«</p>
<p>Ponovo je upozoreno da svijet nije počeo kada su vješti stručnjaci za marketing proturili sintagmu »društvo znanja«, pa sada to svi papagajski ponavljaju. Novost koju treba stalno naglašavati tiče se znanstvenika. Ta sintagma znači da je potrebno stvaranje novog znanja na temelju istraživanja, što gospodarstvo mora snažnije poduprijeti. U tom smislu su doneseni i zaključci na kongresu u Splitu, na kojem je posebno priznanje odano Tehnologijskom vijeću, osnovanom 2001., a koje je postalo sponom između države i zainteresirane zajednice.</p>
<p>U prijedlogu zaključaka izražena je želja da se populariziraju prirodna znanost i tehnika, što je potpuno opravdano, ali ne tako da se populariziraju samo jedna tehnika ili jedan materijal. Zato je ukazano da je u promidžbi moguće povezati proizvodnju prehrambenih i plastičnih tvorevina. Prijedlog koji se čuo glasi. »Recite djeci da su poljoprivredne površine ponajprije namijenjene za hranu, a ne za biogorivo i skupe biorazgradive vrećice. Promičite proizvodnju, a ne samo otpad i reciklažu, koja troši velike količine energije. A tehniku možete poučavati osnovnoškolce u nižim razredima s pomoću ruke.«</p>
<p>Napokon, razvoj nanotehnike, informatike, biotehnike i kognitivnih znanosti otvorio je brojna pitanja vezana uz kiborgizaciju čovjeka, čipove ugrađene u čovjeka i »informacijski mjehur« (I. Pearson, 2005), koji će nam sprječavati dotok »nepoželjnih« informacija. Zato je poruka promicateljima prirodne znanosti i tehnike u školi glasila: »Školarci 21. stoljeća trebali bi nešto čuti o etici kiborgizacije i informatizacije.« Prijedlog se temelji na zaključku 2. kongresa sažetom u rečenici. »Potrebna je opća etika umjetne tehnike (biotehnike) i tehnike (tehnike neživoga), osobito na već navedenim područjima isprepletanja dviju umjetnih tehnika.«</p>
<p>Nadajmo se da će neki od ovdje navedenih stavova biti ugrađeni u konačnu inačicu zaključaka.</p>
<p>Autor je umirovljeni redovni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Upitna i neprovjerena mišljenja o skliskoj problematici</p>
<p>Reagirajući na pokušaj stvaranja »afere plagijat u ULUPUH-u« na stranicama vašega lista (novinarka Tanja Novak), odlučno se ograđujem od tvrdnji izrečenih u članku objavljenom 31. svibnja 2007. pod nazivom »Je li na pomolu slučaj plagijat«, koje je izrekao Ante Vranković, član ULUPUH-a koji se unutar svoje strukovne udruge ne samo tvrdnjama, nego i ponašanjem ogriješio o osnovni profesionalni i etički kodeks, a čega je bila svjedokom i javnost (pa i vaša novinarka) na svima otvorenoj godišnjoj skupštini ULUPUH-a, održanoj 1. lipnja 2007.</p>
<p>Njegovo nedopustivo i neutemeljeno pozivanje na odgovornost profesionalaca koji se svojim poslom bave dvadesetak i više godina, a trenutačno volonterski obnašaju funkcije u svojoj udruzi, te neshvatljivo omalovažavanje rada ULUPUH-a i njegovih tijela, zapanjujuće je kad se zna da dolazi od čovjeka čija je školska sprema i stručno iskustvo nedovoljno i upitno, pogotovo kad se radi o skliskoj tematici utvrđivanja plagijatorstva kojom se pokušava baviti.</p>
<p>Konsternacija je još veća kad se vidi da su uz Vrankovićevo nedovoljno argumentirano i iz konteksta izvučeno mišljenje stala i neka od eminentnih imena (vidjeti navedeni članak) naše recentne likovne kritike, ne provjerivši u potpunosti sve informacije i donijevši sud na temelju fotokopija! Ovdje izuzimam Darka Glavana, koji je činjenice provjerio i opovrgnuo svoje mišljenje, dokazavši to i istupom na Skupštini ULUPUH-a. Daljnje natezanje oko ove umjetno stvorene afere smatram bespredmetnim.</p>
<p>Višnja Slavica Gabout, predsjednica Umjetničkog savjeta ULUPUH-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Holding će od dobiti osigurati otpremnine </p>
<p>Zagrebačka vodoprivreda jedina u Hrvatskoj nije privatizirana, što treba učiniti zbog zakonskih odredbi</p>
<p>Zagrebački holding je 2006. ostvario dobit od 54 milijuna kuna, a veći dio tog novca iskoristit će za otpremnine radnicima koji su višak, rekao je na tiskovnoj sjednici Poglavarstva u srijedu predsjednik Holdinga Slobodan Ljubičić. </p>
<p>»Na razini grupe, dobit je veća od očekivane. Planiramo restrukturirati Holding, a radnicima, koji pristanu na naše uvjete, osigurati otpremnine«, kaže Ljubičić. Poznato je da Zagrebački holding ima oko 30 posto viška zaposlenih, a najveće smanjenje radnika očekuje se u ZET-u. Na pitanje novinara je li Holding zaradio zahvaljujući prošlogodišnjim poskupljenjima vode, Ljubičić nije odgovorio.</p>
<p>Poglavarstvo je pokrenulo privatizaciju Vodoprivrede te je sve dionice toga poduzeća s Holdinga prebacilo na Grad. »Zagrebačka vodoprivreda jedina u Hrvatskoj nije privatizirana, što moramo učiniti zbog zakonskih odredbi«, objašnjava zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić. </p>
<p>O privatizaciji Vodoprivrede raspravljat će se i na Gradskoj skupštini. Plan Poglavarstva je da Grad zadrži 26 posto dionica Vodoprivrede, 50 posto zadržali bi zaposlenici, 15 posto Hrvatske vode, a preostalih 9 posto dionica prodalo bi se na javnom natječaju. Temeljni kapital Vodoprivrede procjenjuje se na 39,5 milijuna kuna.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dva i pol kilometra domaćeg proizvoda</p>
<p>Udio hrvatskih dijelova u novim tramvajima povećat će se 13 do 15 posto u odnosu na prvu seriju</p>
<p>Gradonačelnik Bandić u četvrtak je u promet pustio posljednji, 70. niskopodni tramvaj iz prve serije. Tom prigodom poredala se kolona svih 70 tramvaja, koja se u 2,5 kilometra protezala od tramvajske stanice na Knežiji do Prečkog. Gradski oci provozali su se niskopodnim tramvajem, koji će prvi put prometovati na liniji broj 14. </p>
<p>»Do kraja lipnja potpisat ćemo ugovor o nabavi druge serije od 70 tramvaja, a za dvije godine, kada svi tramvaji provoze zagrebačkim cestama, kolonu će činiti 140 tramvaja, kojom ćemo ući u Guinessovu knjigu rekorda«, rekao je Bandić dodajući kako će hrvatskih dijelova u novim tramvajima biti više 13 do 15 posto u odnosu na prvu seriju. </p>
<p>Puštanju u promet još jednog tramvaja novog prisustvovali su sadašnji i bivši direktor ZET-a Ivan Tolić i Julius Pevalek, zadovoljni postignutim visokim standardom javnog gradskog prijevoza. »Sa 140 niskopodnih tramvaja, Zagreb će postaviti standard, koji će teško dostići veliki europski gradovi«, rekao je Tolić. Pevalek je istakao da je Zagreb dobio domaći proizvod svjetske kvalitete.</p>
<p>Tramvajska gusjenica je, s križanja Selske i Horvaćanske, krenula prema okretištu na Mihaljevcu, gdje je njezin dolazak proslavljen uz domaće jagode i tamburaše. I građani Medveščaka dočekali su svoj niskopodni tramvaj koji u tom naselju nije prometovao zbog neispunjenih tehničkih uvjeta. Poželjeli su da i novih 70 tramvaja svoju prvu vožnju završi upravo na Mihaljevcu.</p>
<p>Semafori zamalo poremetili protokol</p>
<p>Puštanje u promet posljednjeg niskopodnog tramvaja iz prve serije u četvrtak ujutro duž Savske, izazvalo je dodatni zastoj u prometu. Da bi sve proteklo kako su osmislili gradski oci, vozači poredanih ZET-ovih tramvaja već su u 4 sata morali biti na radnim mjestima. Kako su neki vozači rekli Vjesnikovim novinarima, na križanju Savske i Vukovarske zastoj je izazvalo zeleno svjetlo, koje je inače uključeno dovoljno dugo da prođe samo jedan tramvaj, što je tom prigodom bilo nedovoljno. Zbog prometnog zagušenja, neke su linije kasnile i po pola sata, kao primjerice tramvaj broj 4. Sve je mogla riješiti prometna policija, ali takva regulacija, dodaju vozači, nije bila organizirana. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Jelušić: Grad čeka očitovanje Vlade</p>
<p>Dogovorena je cijena prijevremenog otkupa 80,3 milijuna eura nakon sedam godina, umjesto 110 milijuna kuna nakon pet godina</p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić u srijedu je, na upit novinara hoće li se ovaj tjedan, kako je bilo najavljeno, potpisati ugovor o gradnji Arene Zagreb za Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. s konzorcijem Ingra i TriGranit, rekao da je Grad Zagreb u petak, 1. lipnja, poslao Vladi tekst Ugovora s prijedlogom Sporazuma o zajedničkom financiranju projekta.</p>
<p>»Očekujem da će to Vlada napraviti što prije i čim se očituje - danas, sutra ili prekosutra, mi ćemo to dalje staviti u proceduru«, rekao je Jelušić, na konferenciji za novinare, poslije sjednice Gradskog poglavarstva. »Ugovor i sporazum su nam prihvatljivi. Sada očekujemo mišljenje Vlade jer zajedno ulazimo i financiramo projekt, odnosno zajedno ćemo plaćati najamninu«, rekao je Jelušić. </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić i njegov zamjenik Ivo Jelušić su 29. svibnja najavili da će Grad Zagreb ovaj tjedan potpisati ugovor o gradnji Arene Zagreb. Jelušić je tada rekao da je 15. studenoga 2008. dogovoreni datum dovršetka Arene Zagreb, multifunkcionalne dvorane za rukomet i druge sportove, ali i druge sadržaje, poput koncerata, kongresa i sl. </p>
<p>Dogovorena je i cijena prijevremenog otkupa, nakon sedam godina, u iznosu od 80,3 milijuna eura, umjesto 110 milijuna nakon pet godina, što su isprva tražili iz Ingre i TriGranita. Troškovi godišnjeg održavanja dvorane ne bi smjeli biti veći od 300 tisuća eura, rekao je Jelušić i naglasio da će troškove najma, u iznosu od 7,2 milijuna eura, po pola sufinancirati Grad Zagreb i Vlada RH. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Proizvodi hrvatskog sela i autohtone pasmine </p>
<p>Oko 250 proizvođača iz svih krajeva Hrvatske ovog će vikenda u Boćarskom domu, na zagrebačkom Prisavlju, izlagati i prodavati svoje proizvode, u sklopu 6. sajma Proizvodi hrvatskog sela. Sajam se otvara u subotu u 10, a za posjetitelje će u dane vikenda biti otvoren do 20 sati. Predstavit će se sirevi, med i proizvodi, voće, povrće i cvijeće, prerađevine od voća i povrća, maslinovo i bučino ulje, kolači i pekarski proizvod, vino, rakija, mesni proizvodi i tradicijski suveniri. </p>
<p>Posebna atrakcija ovogodišnjeg sajma je 1. izložba hrvatskih pasmina domaćih životinja, među kojima boškarina, slavonsko-srijemskog podolca, creske, krčke, istarske i požeške ovce, hrvatske bijele koze, dalmatinskog i istarskog magarca, mule i mazge, konja - hrvatskog posavca i hladnokrvnjaka, kokoši hrvatice, zagorskog purana i dravske guske. </p>
<p>Predstavit će se obrti i održati dva okrugla stola -»Što jedemo i kako se hranimo?«, subota u 11 sati, i »Važnost hrvatskih pasmina domaćih životinja za seoski prostor«, nedjelja u 12 sati. Za glazbu, pjesmu i ples pobrinut će se folkloraši iz Zagreba i Županije. Zainteresirani će moći pripremati i ocjenjivati čobanac u subotu od 12,30 do 13 sati. </p>
<p>Organizatori su Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba i Agrarno savjetovanje d.o.o. Glavni pokrovitelj je Grad Zagreb, a ostali Zagrebačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Vukovarsko-srijemska i Krapinsko-zagorska županija.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Oldtimer rally</p>
<p>Dvadesetdrugi Oldtimer rally Zagreb 2007. organiziraju 9. i 10. lipnja Oldtimer klub i Automehanik servis d.d. Okupit će se ljubitelji sačuvanih i obnovljenih automobila i motocikala, proizvedenih do kraja 1977. Predviđa se nastup oko 100 posada, koje će se natjecati za bodove, važeće na prvenstvu Hrvatske. Zainteresirani mogu prisustvovati izložbi vozila, ispitu spretnosti i točnosti, promotivnoj vožnji ulicama Zagreba i rallyju, koji počinje u nedjelju u 10 sati, sa startom od Automehanike servisa d.d. [B.Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Jakovlje traži pomoć svih susjeda!</p>
<p>Istup Državnog zavoda za zaštitu od zračenja uzbunio javnost</p>
<p>Jakovlje se diglo na noge zbog vijesti o skladištenju radioaktivnog otpada u Bistri! Na Dan zaštite okoliša, u utorak, održala se izvanredna sjednica općinskog Poglavarstva, vijeća i mjesnih odbora Jakovlja, Igrišća i Kraljevog Vrha, na kojoj su i vlast i oporba jednoglasno najoštrije istupili protiv trajnog ili privremenog skladištenju nuklearnog otpada u tom području. </p>
<p>Najavili su i potpisivanje peticije, od 8. do 15. lipnja, na Plavim noćima NK Dinamo u Jakovlju i Kraljevom Vrhu, u povodu Tijelova, te u prostorijama općine. Kako stoji u zaključku, obavijestit će nadležna ministarstva, općine i Zagrebačku županiju. »Tražimo pomoć svih susjednih općina i gradova«, kaže načelnica Općine Snježana Bužinec. </p>
<p>Podsjetimo, načelnik Općine Bistra i predsjednik uprave Parka prirode Medvednica Krešimir Gulić, prošloga je tjedna opovrgao te vijesti. Za Vjesnik je izjavio da je od ministra zdravstva Nevena Ljubičića i ministra obrane Berislava Rončevića dobio jamstva da tako nešto nije moguće, kao i potvrdu činjenice da Vlada ne stoji iza navedenog projekta. Kada im država, kao i drugim lokalnim samoupravama, rekao je, ustupi vojarnu, oni je planiraju dati Savezu izviđača Hrvatske za njihov glavni, kopneni kamp. </p>
<p>Međutim, Državni zavod za zaštitu od zračenja je za Vjesnik potvrdio interes da staru vojarnu u Donjoj Bistri pretvori u skladište radioaktivnog otpada iz industrije i medicine. Osim na članak u Vjesniku, načelnica općine Jakovlje poziva se i na informacije iz ministarstva. </p>
<p>»Dobili smo potvrdu od Ministarstva zdravstva da će tamo skladištiti otpad, što potvrđuje i nedavni posjet ministrice zaštite okoliša, a u Bistru sada dolazi i ministar zdravstva«, uznemirena je načelnica. </p>
<p>Mještani i vlasti zaprepašteni su viješću o takvoj mogućnosti jer vojarna, koja se nalazi na granici s Općinom Jakovlje, samo je 100 metara od naselja i na rubu Parka Prirode Medvednica. Osim toga, skladištenje otpada protivi se važećim prostornim planovima općina, kao i Zagrebačke županije. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Varteks ekskluzivni dobavljač odjeće za Univerzijadu 2009.</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Varteksa Zoran Koščec i generalni direktor Univerzijade Beograd 2009. potpisali su u Beogradu ugovor o poslovnoj suradnji kojim Varteks postaje ekskluzivni dobavljač službene odjeće i obuće za sve sudionike-sportaše, članove organizacijskog odbora i sve službene osobe Univerzijade koja će se održati od 1. do 12. srpnja 2009. Također, Varteks će biti i ekskluzivni dobavljač službene odjeće i obuće za sportaše i članove srbijanskog izaslanstva, koje će sudjelovati na Univerzijadi u Bangkoku od 8. do 18. kolovoza 2007. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Kina postala reciklažna velesila</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Prema istraživanjima svjetskih stručnjaka na polju ekologije, više od 60 posto plastičnog otpada završava na mjestima na kojima nije predviđeno odlaganje takve vrste otpada. No, sve više ekološki svjesnih država okreće se unosnoj industriji reciklaže otpada. Među tim državama Kina zauzima vodeću poziciju, a na svijest građana o važnosti, ali i unosnosti reciklaže otpada utječe se brojnim reklamnim porukama. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Prvi »zeleni vlak«</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Budući britanski premijer Gordon Brown i šef Virgina Sir Richard Branson prije puštanja u promet prvog europskog »zelenog« vlaka na biodizel. Vlak pokreće miješano gorivo s 20 posto biodizela, a Virgin se nada da će cijeli vozni park u budućnosti pokretati 100 postotni biodizel. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Stiže novi lijek protiv HIV-a </p>
<p>Novi će se lijek koristiti od srpnja u Južnoafričkoj Republici</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> - Maraviroc, novi lijek protiv virusa AIDS-a počet će se koristiti sljedećeg mjeseca, posebice u Južnoafričkoj Republici koja je najzahvaćenija pandemijom, objavila je u srijedu farmaceutska tvrtka Pfizer u Johannesburgu.</p>
<p>»Novi lijek protiv HIV-AIDS-a pojavit će se na tržištu nakon testiranja u Sjedinjenim Državama koje će obaviti Agencija za hranu i lijekove (FDA)«, rekao je Richard Paulson, šef južnoafričkog ogranka tvrtke na konferenciji za novinare. Taj lijek bi FDA trebala službeno odobriti 20. lipnja, prema jednom glasnogovorniku laboratorija, i zatim će biti distribuiran u razne zemlje, među kojima je i Južnoafrička Republika.</p>
<p>Pfizer proizvodi više lijekova protiv virusa AIDS-a, ali je često kritiziran zbog svojih reklamnih kampanja. Nedavno ga je zaklada Healthcare za borbu protiv AIDS-a, bazirana u SAD-u optužila za poticanje širenja bolesti prenosivih seksualnim putem svojim neodgovornim marketingom Viagre.</p>
<p>Paulson je rekao da tvrtka namjerava na tržište staviti između četiri i šest novih lijekova godišnje u sljedećih deset godina i dodao da ulažu između osam i deset milijardi randa (između 824 milijuna i 1 milijarde eura) za proizvodnju jednog lijeka.</p>
<p>U Južnoafričkoj Republici je 5,5 milijuna ljudi zaraženo virusom AIDS-a od ukupno 47 milijuna stanovnika. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Broj samoubojstava premašio 30.000</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Broj samoubojstava prošle godine u Japanu premašio je 30.000 već devetu godinu za redom, priopćila je policija.</p>
<p>Rekordno visok broj studenata koji su počinili samoubojstvo 2006. povećao je ukupan broj samoubojstava u Japanu. Godine 2006. ubilo se 32.155 ljudi, 1,2 posto manje nego godinu dana ranije.</p>
<p>Budući da je japansko gospodarstvo krenulo putem oporavka, broj ljudi koji su počinili samoubojstvo zbog financijskih poteškoća pao je za 10,1 posto i iznosio je 6969 u 2006.</p>
<p>Ukupno 242 osobe ubile su se prošle godine zbog problema u školi, što je devet više nego 2005. Policija je pripisala 15.402 samoubojstva zdravstvenim problemima. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ronioci traže blago u Modrom jezeru!</p>
<p>U srpnju, u špici turističke sezone, održat će se i spektakularni skokovi u Modro jezero, a možda i veslanje u kanuima</p>
<p>IMOTSKI</p>
<p> - »Potraga za izgubljenim Gavalovim blagom« ime je zanimljive ronilačke manifestacije koju u subotu, 9. lipnja, imotska Turistička zajednica organizira u Modrom jezeru s početkom u 10,30 sati.</p>
<p>U atraktivnoj manifestaciji koja ima i međunarodni karakter, sudjelovat će dvadesetak poznatih ronilaca iz Dubrovnika, Imotskog, Splita, Zagreba i Ljubuškog koji će tražiti tri skrivene škrinje na dnu Modrog jezera. TZ Imotskog tu manifestaciju, koja se održava nakon nedavnih skokova padobranom u Crveno jezero te je sastavni dio turističke ponude grada, organizira prvi put. </p>
<p>Po riječima direktora TZ-a Luke Kolovrata, ujedno i dogradonačelnika Imotskog te predsjednika tamošnjeg ronilačkog kluba, grad priredbu spremno dočekuje.</p>
<p>Kolovrat podsjeća da će se u srpnju, u špici sezone, održati i spektakularni skokovi u Modro jezero, a u TZ-u razmišljaju i o tome da na njegovim vodama ljeti dodatno organiziraju i veslanje u kanuima i kupanje. No, to će, jasno, ovisiti o kiši i vodostaju jezera. Kolovrat očekuje da će obje priredbe privući mnoštvo posjetitelja, a i organizirane skupine stranih turista iz Makarskog primorja. Imoćani se nadaju da će posjećenost skokovima biti znatno bolja čemu će pridonijeti i prethodno otvaranje nove dionice autoceste Zagreb-Dubrovnik od Dugopolja do Šestanovca 30. lipnja, kao i proširenje ceste Šestanovac-Zadvarje-Dubci. Od tih sportskih manifestacija, za koje već vlada veliko zanimanje, najveću će korist imati imotski turistički djelatnici i ugostitelji. </p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sova prekinula utakmicu</p>
<p>HELSINKI</p>
<p> - Tijekom kvalifikacijske utakmice za predstojeće Europsko nogometno prvenstvo između Finske i Belgije na Olimpijskom stadionu u Helsinkiju jedna sova je u 19. minuti na šest minuta prekinula ogled. Prekid je trajao sve dok sova nije odletjela s gola, no onda je sudac još jednom prekinuo utakmicu jer je sletjela na suprotni gol. Potom je odletjela izvan stadiona, nakon čega je utakmica nastavljena. Domaćin je pobjedio Belgiju s 2 naprama nula, a zgoditke su postigli Jonatan Johansson i Aleksej Eremenko [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Cromwellova minijatura za 535.000 funti</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Minijaturni portret Olivera Cromwella, engleskog političara koji je obilježio XVII. stoljeće, Sotheby's je u srijedu prodao za više od 535.000 funti (789.272 eura), ili pet puta više od početne procjene. Portret je naslikao Samuel Cooper 1657., nedugo prije Cromwelove smrti. Minijaturni portret dimenzija 10,4 na 8 centimetara bio je procjenjen na između 100.000 i 150.00 funti, a prodan je za čak 535.200 funti. Mark Griffiths-Jones dužnosnik Sotheby'sa je rekao da su u aukcijskoj kući oduševljeni što je portret, koji osim velike umjetničke ima i ogromnu povijesnu važnost, izazvao toliko zanimanje. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ljubavni napitak za nesretne brakove</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Bračna savjetovanja često ne donose željeni uspjeh jer partneri okrivljuju jedan drugog i ne žele prihvatiti odgovornost za propadanje veze. Jedan australski psiholog eksperimentira s oksitocinom, takozvanim lijekom ljubavi, kako bi vidio može li on pomoći da se partneri približe jedan drugom i može li povećati postotak uspjeha savjetovanja. Oksitocin je hormon koji mozak otpušta tijekom spolnog odnosa i porođaja. On pomaže seksualnim partnerima da postignu intimnost i osnažuje vezu između majke i djeteta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Očekuje nas bogato kulturno ljeto</p>
<p>Ovoljetne programe predstavili ravnatelji Međunarodnoga dječjeg festivala u Šibeniku, Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskoga ljeta, Filmskog festivala u Puli i Varaždinskih baroknih večeri </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Ministar kulture mr. Božo Biškupić i ravnatelji pet nacionalnih festivala - Međunarodnoga dječjeg festivala u Šibeniku, Dubrovačkih ljetnih igara, Festivala igranog filma u Puli, Splitskog ljeta i Varaždinskih baroknih večeri, predstavili su u srijedu u Šibeniku ovoljetne programe.</p>
<p>Dragan Zlatović, ravnatelj MDF-a, istaknuo je kako će od 23. lipnja do 7. srpnja u Šibeniku gostovati ansambli i umjetnici iz Italije, Danske, Turske, Pakistana, BiH, Španjolske, Slovenije, Njemačke, Poljske, Japana, Australije i Francuske. U likovnom dijelu predstavit će se španjolski umjetnik Cristobal Gabarron, a moći će se razgledati i izložba dječjih radova Pinakoteke kraljice Sofije iz Španjolske. U Šibeniku će se organizirati Prvi sajam dječje knjige u Hrvatskoj na kojem će se predstaviti 18 izdavača za djecu i mlade. Tijekom festivala održat će se i 14 kreativnih radionica koje će okupiti više od 450 mladih. Bit će oko 1415 sudionika koji će izvesti 129 različitih dramskih, lutkarskih, glazbeno-scenskih, filmskih, likovnih, radioničkih programa...</p>
<p>Ivica Prlender, ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, koje će se održati od 10. srpnja do 25. kolovoza kaže kako je ovogodišnja, 58. po redu manifestacija već predstavljena u Bruxellesu i Parizu. Ključna odrednica Igara je ambijentalnost koja je postala njezina temeljna prepoznatljivost. </p>
<p>Neponovljiva ljepota dubrovačkih ulica, trgova, perivoja, palača, otoka i srednjovjekovnih utvrda postala je ravnopravnim suautorom najvećim svjetskim glazbenicima, plesačima i glumcima, rekao je u Šibeniku Prlender. Ovogodišnje Igre u svom dramskom dijelu posvećene su velikanu Marinu Držiću. Milan Štrljić, ravnatelj Splitskog ljeta, koje se održava po 53. put, kaže da će se i ovogodišnja manifestacija otvoriti opernom izvedbom što je tradicija. To će biti izvedba »Trubadura«, i to na Gripama čiji je prostor i ambijentalno i scenografski puno bliži toj operi od Peristila. Drugi veliki operni naslov je »Nabucco«, a bit će tu i još dva reprizna operna naslova - »Zrinski« koji će se izvesti u Sinju i »Ero s onoga svijeta« u Vrlici. </p>
<p>Tijekom Splitskoga ljeta izvest će se još desetak koncerata, a u dramskom dijelu Štrljić je najavio četiri premijere. Ovogodišnje Splitsko ljeto broji 33 naslova i 59 izvedaba s više od 600 sudionika, a zanimljivost je svakako i brojnost lokacija kojih je čak 22. O 54. festivalu igranog filma u Puli govorila je ravnateljica Zdenka Višković-Vukić koja je najavila 45 filmskih projekcija te brojne prateće programe. Festival će se održati od 12. do 21. srpnja. U Areni će se prikazati najmanje šest hrvatskih dugometražnih igranih filmova u sklopu nacionalnog programa. Prvi put održat će se i regionalni jadranski program sajamskog tipa u kojem će se predstaviti kinematografije šest jadranskih zemalja. </p>
<p>Srećko Šestan, pomoćnik ministra kulture, dodao je kako Ministarstvo čini sve da ustali filmsku proizvodnju zahvaljujući čemu u zadnje četiri godine Hrvatska ima recentnu produkciju. Za sljedeću Pulu najavio je čak 12-ak novih filmskih naslova. </p>
<p>O programu Varaždinskih baroknih večeri, čija je ovogodišnja zemlja-partner Slovačka, govorio je ravnatelj Davor Bobić. - Svakodnevno će se izvesti dva do tri zanimljiva programa, a cjelokupni festival ove je godine posvećen ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Sa svojim programima smo ušli u šest europskih zemalja - Slovačku, Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Njemačku i Švicarsku. Ovogodišnje 37. varaždinske barokne večeri trajat će od 19. do 30. rujna. </p>
<p>Osnujte stalni kazališni ansambl</p>
<p>Predstavljajući projekte i ulaganja u kulturu u Šibensko-kninskoj županiji, u srijedu u Šibeniku ministar kulture Božo Biškupić je rekao da je u ovoj godini iz državnog proračuna za kulturne djelatnosti u toj županiji osigurano 17 milijuna kuna. Poručio je da Grad Šibenik mora sve napraviti da se konačno osnuje profesionalni kazališni ansambl. »Šibenik ima prelijepu zgradu kazališta koja je obnovljena nakon što je u ratu bila pogođena i treba imati stalni kazališni ansambl. Uvijek ističem primjer Virovitice, koja je manji grad od Šibenika, a ima svoj profesionalni ansambl«, rekao je Biškupić. Odbacio je optužbe mještana Otavica da država ne brine za ostavštinu Ivana Meštrovića. Kada je riječ o Meštrovićevim zgradama u Otavicama u kojima je bila ambulanta i škola, problem je u brojnim vlasnicima koji se ne mogu među sobom dogovoriti, a ne u državi, naglasio je Biškupić. Najavio je osnivanje Muzeja Meštrović u Splitu, jer se način prezentiranja Meštrovićeve ostavštine preko Fundacije Meštrović nije pokazao najuspješnijim. [Jadranka Klisović/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sarkofazi s dosad neviđenim prizorima</p>
<p>Pronađeni dijelovi najmanje triju mramornih sarkofaga iz druge polovice 3. stoljeća poslije Krista</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Na građevinskoj trasi ceste i dvaju mostova koji će u konačnici spajati istočni i zapadni dio Solina, arheolozi su pronašli petnaest metara dug zid i dijelove najmanje triju mramornih sarkofaga iz druge polovice 3. stoljeća poslije Krista. Sarkofazi su najvjerojatnije izrađeni u Grčkoj, isključivo za Dalmaciju i po tome su jedinstveni.</p>
<p>Mramor je vrhunski obrađen, a na njemu se ocrtavaju duboki reljefi s prikazima raznih božanstava te figuralni prikazi koji stoje uz bok najbogatijim nalazima u antičkoj Saloni. Neki od prikaza dosad nisu viđeni, a veličinom, bogatstvom i kvalitetom izrade predstavljaju unikatna djela. Arheolog i direktor zagrebačke tvrtke »Geoarheo« Goran Skelac antički sarkofag s prikazima scena iz zagrobnog života stavlja u rang sarkofaga Dobrog pastira koji se čuva u lapidariju splitskoga Arheološkog muzeja, a neprocjenjivu vrijednost ima i pronađeni poklopac dosad najvećeg mramornog sarkofaga pronađenog u Dalmaciji.</p>
<p> Zanimljivo je da su dijelovi sarkofaga bili ugrađeni u zid i služili su kao sekundarni materijal. »Jedinstveni nalazi sarkofaga i ostaci kamenih blokova govore o mogućnosti razaranja nekog bogatog obližnjeg mauzoleja čiji su dijelovi poslužili kao potporanj zidu. Još ne znamo čemu je zid služio, no možda je regulirao poplave na rijeci Jadro ili je služio za obranu od najezde napadača. To ćemo još proučiti«, ističe Skelac, ustvrdivši kako su najnoviji arheološki nalazi u Solinu premašili sva očekivanja stručnjaka.</p>
<p> Arheološki nalazi počeli su se pojavljivati na dubini od jednog metra, a dio trase nove solinske ceste već je iskopan na dubini od 3,5 metara. Na vidjelo će zasigurno izaći još neka vrijedna spomenička blaga koja svjedoče o razvoju Salone. Radovi se odvijaju pod budnim okom splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, a nakon prvih iskapanja osnovan je tim stručnjaka, među kojima je i akademik Nenad Cambi, koji će na najbolji način istražiti, procijeniti i dokumentirati nalaze.</p>
<p> S obzirom na to da se radi o velikom bogatstvu, nalazi će najvjerojatnije krasiti neku od muzejskih zbirki ili lapidarija, ističe Skelac, no nakon završetka svih poslova konačnu riječ će dati stručna komisija Ministarstva kulture. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Književna kruna za Zdravka Zimu</p>
<p>U dugačkoj tradiciji dodjele »Gorana« ovo je prvi put da jenajstarije Vjesnikovo priznanje za umjetnost pripalo jednoj knjizi kritike i esejistike</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dobitnik Vjesnikove nagrade za književnost »Ivan Goran Kovačić« je Zdravko Zima, jedan od najpoznatijih hrvatskih kritičara i esejista. Zima je najstarije Vjesnikovo priznanje za umjetnost dobio za knjigu »Lovac u labirintu, eseji & elzeviri«, koja je prošle godine objavljena u biblioteci Razotkrivanja Naklade Ljevak. U dugačkoj tradiciji te nagrade, koja se dodjeljuje od 1964. godine, to je prvi put da je »Goran« pripao jednoj knjizi kritike i esejistike.</p>
<p>Zdravko Zima izabran je u vrlo oštroj konkurenciji između knjiga Mate Matišića »Posmrtna trilogija«, Sibile Petlevski »Noćni trening«, Igora Štiksa »Elijahova stolica« i Viktora Žmegača »Od Bacha do Bauhausa«. </p>
<p>Peteročlani žiri u sastavu Zvonimir Mrkonjić (predsjednik), Helena Sablić Tomić, Julijana Matanović, Nikola Petković i Branka Džebić do zadnjeg se časa odlučivao između knjiga Viktora Žmegača i Zdravka Zime, no nakon kreativne rasprave i nekoliko krugova glasovanja izabrao je ipak Ziminu knjigu, odavši na taj način priznanje autoru koji je svojom erudicijom i nesenzacionalističkim pristupom dao dignitet žanru kritike. </p>
<p>Zdravko Zima sakupio je u »Lovcu u labirintu« svoje eseje, feljtone, kritike i dnevničke zapise, ali i pisma koja su mu slali domaći autori te dva intervjua, koji su objavljeni u posljednjih 14 godina u dnevnim novinama u rasponu od Vjesnika do Novog lista, preko Vijenca pa do književnih časopisa kao što su Književna Republika i Tema. </p>
<p>U obrazloženju ovogodišnje nagrade »Ivan Goran Kovačić« ocjenjivački sud ističe da je Zimina zbirka pažljivo odabran intimni zapis kojim »cirkuliraju slične sudbine pisaca uronjene u autorovu duhovnu riznicu«.</p>
<p> »U tom se ozračju smjestila Zimina znatiželja, njegov eros spram teksta kao i njegovo kontekstualno 'disanje kao pisanje'. Implozija knjige okupljena je oko europske literarne energije prepoznate kod nekih hrvatskih autora (Matoš, Krleža, Marinković, Maroević, Fabrio, Baretić), a njezina je recepcijska eksplozija vođena autorovim 'buntom protiv banalnosti' i ispraznosti. U njoj su postavljene one duhovne koordinate koje hrvatsku plošnu i često puta površno kodiranu estetsku misao premrežavaju dijagonalnim čitanjima relevantnih europskih autora (Kiš, Havel, Esterházy, Kocbek, Jelinek)«, stoji u obrazloženju.</p>
<p> »Prepoznaje se u 'Lovcu'«, nastavlja žiri, »strast koja pršti iz feljtona o osobnostima poput Strossmayera, Irene Vrkljan, Savke Dabčević-Kučar i don Branka Sbutege, ali i dostojanstvo riječi kojima je oblikovana kritika o poeziji Adriane Škunce, ona naslovljena 'Lasićev obračun s Lasićem' ili pak ona o knjizi Nikole Viskovića. Zima i ovim čitanjima Drugih još jednom potvrđuje kako je njegova estetika kritičkoga mišljenja na samome vrhu hrvatske književne kritike.</p>
<p>I dok se knjigom nužno prelijevaju različiti žanrovi, dok Zimina samo na prvi pogled jednostavna i laka rečenica osvaja čitatelje količinom informacija, trenutnim bljeskovima koji navode na iznovljena čitanja i promišljanja u nekom novom ozračju, dotle je ovaj individualni literarni ulov lucidan i elegantno stilski oblikovan«, nastavlja ocjenjivački sud.</p>
<p>»Lovac u labirintu« krcat je izvanrednim uvidima dobro obaviještena pisca čije će referencije na literaturu kultivirati čitateljski duhovni aspekt pokušavajući na opušten, na nekim mjestima ironičan način oživjeti njezin smisao. </p>
<p>Zdravko Zima se u svojim tekstovima ne razmeće bez pokrića, a pohranjeno znanje o europskoj literaturi, umjetnosti, glazbi koje je utisnuto u intimni kod knjige primijetili su oni koji mu to epistolama, umjesto stereotipnog pogovora, i priznaju.</p>
<p> I stoga je ovo knjiga o autorovu nastojanju da u procesu individualizacije dođe do samoga sebe, znanje u njoj tek je nužan korak u oslobađanju duše od okova osjetilne zaspalosti u ispraznom svijetu svakodnevnih zabluda.</p>
<p>Zima je moderan intelektualac, »arogantni sveznadar« koji je još jednom pokazao kako se dostojanstvo riječi brani njima samima. Pri tome je svoju privatnu duhovnu rezidenciju ustoličio u vedutama Venecije, San Gimignana, Pule, Praga, Malinske, Splita i Zagreba, pozvavši na banket samo pažljivo probrana imena«, zaključna je misao u obrazloženju nagrade. </p>
<p>Vjesnikova književna kruna, uz još četiri nagrade za umjetnost, bit će dodijeljena na tradicionalnoj Vjesnikovoj svečanosti u dvorani Vatroslava Lisinskog u četvrtak, 14. lipnja. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pomirljiv pravopisni put</p>
<p>Hrvatski pravopis Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića prodavat će se na kioscima »Tiska« po 120 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sredinom ili krajem idućega tjedna na kioscima »Tiska« moći će se, po popularnoj cijeni od 120 kuna, nabaviti Hrvatski pravopis jezikoslovaca novijega naraštaja Lade Badurine s riječkoga Sveučilišta te Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Novi hrvatski pravopis, nakon tri i pol godine rada na njemu, objavila je Matica hrvatska, koja ga predstavlja kao »Pravopis za vrijeme u kojem živimo!«.</p>
<p>»Ovo nije pravopis hrvatskoga jezika kojim bi se nastojalo dokinuti ili ozbiljno dovesti u pitanje sve ono što je u hrvatskom pravopisu postojalo do sada. Ovo je samo jedan u nizu pravopisnih priručnika već postojećega hrvatskoga pravopisa koji je uz određene modifikacije u upotrebi već više od stotinu godina«, rekao je dr. Mirko Peti, pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske i član Pravopisnoga povjerenstva, na konferenciji za novinare priređenoj u srijedu u Matičinoj palači.</p>
<p>Na izradbu i objavljivanje takva priručnika Matica se, prema Petijevim riječima, odlučila zbog naraslih potreba temeljite pretrage, ponovnog promišljanja i konačnog usustavljivanja hrvatskih pravopisnih normi s ciljem njihova usklađivanja s hrvatskom pravopisnom praksom. </p>
<p>Čitatelji će u toj pravopisnoj knjizi, rekao je također, naći obilje pouzdanih podataka i niz valjanih odgovora na sasvim konkretna pitanja s kojima se svakodnevno susreću u pisanom oblikovanju teksta. Iznimna je vrijednost priručnika u tome, istaknuo je, što je stručno utemeljen, maksimalno obuhvatan, u primjeni pravila dosljedan, u njihovu opisu iscrpan i u prikazu ukupne pravopisne problematike suvremen.</p>
<p>U novome pravopisu nalazi se mnoštvo rješenja, pravopisnih pravila i primjera kojih se u dosadašnjim pravopisnim priručnicima ne može naći, a dodatna mu je vrijednost i u tome što se ozbiljno hvata u koštac s pravopisnim problemima koji dosad nigdje nisu bili sustavno rješavani – naglasio je Peti.</p>
<p>Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i Pravopisnog povjerenstva, kazao je kako je Matici bilo stalo da dobijemo jedan suvremeni pravopis, koji će, po njezinu mišljenju, bolje napraviti mladi ljudi, bez personaliziranih sukoba i personaliziranoga pisanja. </p>
<p>Autori su pritom, kako je rekao, duboko zavirili u hrvatsku lingvističku i pravopisnu tradiciju, tako da u Pravopisu nema rješenja koja su nastala nasumce ili samo zato da se razlikuju od Babićevih ili Silićevih. Hrvatski pravopis Matice hrvatske po Zidićevu je mišljenju imaginarni »treći« put u rješavanju pravopisne problematike koja se kod nas, kako je rekao, tretira na »dva fronta«, odnosno personalizirano. </p>
<p>Matica hrvatska ponudila je zato, istaknuo je, na razborit, racionalan i svakako pomirljiv način svoj pravopisni put.</p>
<p>Na konfrerenciji za novinare sudjelovao je i glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić, koji je rekao da će cijena Pravopisa biti popularna zbog naklade koja je veća od prosječne hrvatske naklade, te da će se prodavati zasebno od novinskih izdanja. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Venecijanski lav afričkom fotografu</p>
<p>Talijanski ministar kulture Rutelli kazao je kako je dobro da je nagrada pripala upravo Malicku Sidibu, jer je »naš venecijanski lav ionako porijeklom iz Afrike«</p>
<p>VENECIJA (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Dobrodošli u svjetsku prijestolnicu suvremene umjetnosti«, tim je riječima potpredsjednik talijanske vlade i ministar kulture Francesco Rutelli otvorio u četvrtak u Veneciji 52. biennale suvremene umjetnosti. Rutelli je rekao kako je Venecijanski biennale bio originalna ideja koju su kasnije kopirale bezbrojne druge izložbe širom svijeta.</p>
<p>Zlatnog lava za životno djelo dobio je ove godine afrički fotograf Malick Sidibe, a talijanski ministar kulture duhovito je kazao kako je dobro što je nagrada pripala upravo tom umjetniku, jer je »naš venecijanski lav ionako porijeklom iz Afrike«. Rutelli je rad ovogodišnjeg umjetničkog direktora Biennala Roberta Storra ocijenio briljantnim i stimulativnim. Storr je pak braneći svoju koncepciju istaknuo da njegov odabir radova za središnju izložbu Biennala, naslovljenu »Misli osjetilima, osjećaj razumom« nije nipošto politički orijentiran, kako su mnogi u prvim reakcijama zaključili. Naime, mnoga djela izložena na središnjoj izložbi i postavljena u Arsenalu i Giardinima inspirirana su ratom.</p>
<p>Ovogodišnji Biennale, kao i uvijek, privukao je mnoge »kulturne turiste« iz cijeloga svijeta. Osim što je na Biennalu zastupljen rekordan broj umjetnika i zemalja sudionica, njih čak 77, akreditirano je i 3500 novinara. Zanimljivo je da je čak 60 posto inozemnih novinara, što je izazvalo i pažnju talijanskih medija, jer je više stranih novinara od talijanskih. Komentari su da izložba više zanima strance, nego same Talijane.</p>
<p>Uz mnoge umjetnike i ljude bliske umjetnosti, u Veneciji je ovih dana i svjetska zvijezda Elton John. On je želio održati koncert na Trgu Svetog Marka, ali mu je iznenada otkazan, što je izazvalo nezadovoljstvo i tugu poznatoga pjevača. Tu je i svjetski top model Naomi Campbell, koja je došla posjetiti izložbu vizualne umjetnosti, ali i jedno od udarnih popratnih događanja, modni hepening koji organizira modni časopis Vouge.</p>
<p>Hrvatski paviljon otvorit će se u subotu, dan uoči službenog otvorenja Biennala za širu publiku, u prostorima poznate venecijanske palače Querini Stampalia, smještene na pitoresknom venecijanskom trgu Santa Maria Formosa, nedaleko Trga Svetog Marka. Hrvatsku ove godine predstavlja umjetnica mlađega naraštaja Ivana Franke, s projektom »Latency«.</p>
<p>Najviše publike tijekom otvorenja na Biennalu, od nacionalnih paviljona smještenih u Giardinima, privukli su Amerikanci, Britanci, Francuzi, Nijemci i Talijani. Domaćini su najviše ponosni na činjenicu da su tek ove godine dobili svoj vlastiti paviljon, smješten u Arsenalu, pokraj kineskog. Veliku pažnju pobuđuju i Afrikanci, jer su neki njihovi umjetnici prave ovogodišnje venecijanske zvijezde, poput gansko-nigerijskog umjetnika El Anatsuia.</p>
<p>Posjetitelji koji od četvrtka imaju priliku vidjeti izložbu su privilegirani u odnosu na rijeke znatiželjnika koji će od drugog tjedna doći na Biennale. Cijeli grad je u znaku suvremene umjetnosti, a poznate venecijanske palače su pretvorene u galerije. Svi su hoteli prepuni, usprkos visokim cijenama od 800 eura naviše. A kada je riječ o visokim cijenama, umjetnički direktor Storr ezaključio je svoje predstavljanje prilikom otvorenja riječima kako se u današnje vrijeme sve veća pozornost posvećuje cijenama umjetničkih djela, a smatra kako je to prolazno i kako će uskoro doći dan kada će se prave vrijednosti vidjeti isključivo u samim djelima, a ne u astronomskim svotama.</p>
<p>Romina Peritz</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Klimatske promjene ugrožavaju povijesne spomenike</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju povijesne spomenike, tvrdi World Monuments Fund, koji je u srijedu u New Yorku objavio popis 100 ugroženih povijesnih znamenitosti. »Popis 2008. koji navodi 100 svjetskih znamenitosti i spomenika koji su ugroženi jasno pokazuje da je ljudska aktivnost postala najveća prijetnja za naše kulturno nasljeđe«, navodi američka privatna zaklada osnovana 1965. za zaštitu kulturne baštine. [AFP/ Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>Dobra predstava ostala nenaplaćena </p>
<p>»Odigrali smo pravu utakmicu, stvorili dovoljno prilika, ali nismo zabili gol. Rusima nismo dali priliku da nas konkretnije napadnu, zato nam je i žao što nismo došli do zaslužene pobjede«, kaže izbornik Slaven Bilić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dosad možda i najbolju predstavu u svojoj kvalifikacijskoj skupini hrvatska reprezentacija nije uspjela naplatiti. Tek (priželjkivani) bod, iako su sva tri bila nadomak tijekom cijele utakmice, izazvat će razočaranje. No, kada prođe malo vremena, strasti i nezadovoljstvo će se smiriti, jer je Hrvatska do sada napravila sjajan posao u kvalifikacijama. </p>
<p>»Odigrali smo pravu utakmicu, stvorili dovoljno prilika, ali nažalost nismo zabili gol. U veličanstvenom ambijentu moji su igrači bili izvrsni, svi ste se bojali da utakmicu nećemo izdržati u trkačkom dijelu, a tu smo bili jako dobri«, riječi su izbornika Slavena Bilića. </p>
<p>U sjajnoj pripremi utakmice, psihološkoj, strategijskoj i tjelesnoj, Bilić ni u čemu nije pogriješio. Rusi su potpuno nadigrani sa svih strana, a uzeli su bod. Nogomet je takav sport, grubo kažnjava propuštene prilike, pa se u jednom trenutku pojavio strah da kazna ne bude i gora. Međutim, Rusi nisu imali ni snage ni moći ugroziti Hrvatsku, i to zato što je Hrvatska bila presnažna i premoćna. </p>
<p>Stručni se stožer u ovoj utakmici zarana suočio s problemima, ozljeda Srne i njegova izmjena Lekom već u 8. minuti bitno su poremetili koncept igre, iako je Leko bio vrlo dobar. Pred kraj prvog poluvremena na ozljedu se požalio i Robert Kovač, koji je na svoje inzistiranje nastavio igrati do kraja utakmice. »Gotovo bi svaki igrač u njegovoj situaciji napustio igru. No, on je pod bolovima odigrao fenomenalno, skidam mu kapu do poda«, kazao je Bilić. </p>
<p>Ruska je partija bila neugodno iznenađenje. Bez ambicije prema naprijed, u grčevitoj i katkad paničnoj obrani. </p>
<p>»Guus Hiddink postavio je u momčad ofanzivne igrače, ali mu nije pomoglo. Toliko smo bili dominantni. Rusi su zacijelo mislili da će to biti lepršava utakmica, da ćemo malo napasti mi, malo oni. No, nismo im dali priliku da nas konkretnije napadnu. Zato nam je i žao što nismo došli do zaslužene pobjede«, priča naš izbornik i nastavlja: »Mi iz stožera utakmicu pomno gledamo i uveseljavamo se duhovitim dosjetkama. Tako je u 25. minuti Jurčević rekao: 'Čini mi se da ih je Olić zadavio'.« </p>
<p>Bilo je dosta sumnjičavaca koji se nisu složili s Bilićevim potezom da utakmicu počne Olić umjesto Petrića. Napadač HSV-a odigrao je zaista dobro, iako mu je nedostajalo konkretnosti, baš kao i Niki Kranjčaru. </p>
<p>»Istina da je Kranjčaru nedostajalo završno dodavanje koje napadača gurne u priliku. No, napravio je velik posao, iako je za pravu loptu bio nedovoljno inspiriran. Ja bih rekao da su svi bili sjajni, ali braća Kovač primjer su kako se ponašaju vođe u momčadi. Inače, oni su sjajni ne samo na terenu, već i na treningu, u svakodnevnom životu u kampu. Pravi su vođe ove reprezentacije«, zaključio je Bilić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sumnjam da će Modrić ostati</p>
<p>»Odavna smo svjedoci činjenice da kapital diktira sve, pa tako ni Modrić nije iznimka« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako bi se primirio nakon silnih stresova izazvanih obaranjem brojnih Dinamovih rekorda, trener »modrih« Branko Ivanković najavljivao je bijeg na pusti otok. No, umjesto toga tek je skoknuo do nešto manje mirne Barcelone, ali se brzo vratio kući: </p>
<p>»Nisam želio propustiti utakmicu reprezentacije protiv Rusije, a osim toga već nam u ponedjeljak počinju pripreme za sezonu od koje mnogo očekujemo.« </p>
<p>Ne znamo je li Ivanković donio odluku zbog nekoliko izlazaka vratara Filipa Lončarića u prazno u utakmici mlade reprezentacije protiv Grka, ali siguran je da Dinamo za Europu treba iskusnog vratara: </p>
<p>»Iako su opservacije tandema Zoran Mamić i Fahrija Dautbegović još u tijeku, mislim da nam je najbliži Bugarin Dimitar Ivankov. Riječ je o standardnom vrataru reprezentacije, koji je, kako čujem, spreman pregovarati s Dinamom.« </p>
<p>Konkurencija u momčadi mogla bi izazvati nezadovoljstvo pojedinaca i prijetnju homogenizaciji momčadi. </p>
<p>»Takva teorija u Dinamovu slučaju pada u vodu, jer imamo 15-ak standardnih igrača, a za ciljeve koje smo si postavili trebamo 22 visokokvalitetna igrača. Svako mjesto u momčadi mora biti osigurano podjednako vrijednom zamjenom, pri čemu u profesionalizmu ne smije biti mjesta nezadovoljstvu pojedinaca. Takvi igrači nemaju što tražiti u Dinamu.« </p>
<p>Iako je Luka Modrić svojom igrom (i) protiv Rusa udovoljio najbiranijim ukusima, činjenica je da veliki klubovi poput Reala, Milana, Arsenala ili Bayerna radije uzimaju neke bezimene Argentince, Brazilce, Urugvajce. </p>
<p>»Riječ je o fenomenu 'malog' i 'velikog' naroda te ustaljenih priča o nogometnom nacijama. Sjetite se samo kako ste secirali naše igrače zbog igre u Estoniji, a što biste im tek radili da su, kao primjerice prošlog tjedna Talijani, jedva izvukli pobjedu s 2-1 na Farskim otocima. A da je neki talijanski anonimac s iranskom reprezentacijom napravio ono što i ja, ne samo da bi bio trostruko bolje plaćen nego bi doživio neviđen publicitet te bi mu se otvorila vrata u svijet. Tako je i s našim igračima, nimalo manje vrijednima, dapače, ali objektivno podcijenjenima, čak i u našoj kući.« </p>
<p>I na utakmici protiv Rusije maksimirske su lože bile prepune interesenata za Modrića. No, Ivanković je realist: </p>
<p>»Odavna smo svjedoci činjenice da kapital diktira sve, pa tako ni Modrić nije iznimka. Mogao bi napustiti Maksimir zbog izdašne inozemne ponude. Valja biti spreman na sve, pa i na to da se Robert Kovač naposljetku ipak skrasi u Dinamu, premda je Salzburg nudio znatno više. Koliko bi nam dobro došao, najbolje se vidjelo u utakmici protiv Rusa«, zaključio je Branko Ivanković. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Iličević je hrvatska perspektiva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon utakmice protiv Farskih otoka, izbornik mlade nogometne reprezentacije (do 21) Dražen Ladić nije bio zadovoljan izvedbom svojih pulena. Unatoč lošem izdanju mladih hrvatskih snaga, kompletan je stožer bio uvjeren kako ćemo već protiv Grčke gledati neku drugu, bolju Hrvatsku. Srećom, ta su se predviđanja i ostvarila. </p>
<p>Hrvatski nogometaši potpuno su nadigrali Grke, iako bi konačnih 3-2, a i neke faze igre, mogli sugerirati nešto drugo. Ladićeva momčad nije pokazala igru za pamćenje, ali ipak dovoljno kvalitetnu za pobjedu protiv brzih i neugodnih Grka. Gosti su napade uglavnom gradili baš na brzini svojih igrača. Hitre kontre Maniatisa i Christodoulopoulosa stavljale su hrvatsku obranu na velike kušnje, a jedan je takav protuudar već u 2. minuti rezultirao grčkim vodstvom. Na sreću, Ladićevi su se izabranici brzo sabrali i preuzeli inicijativu. </p>
<p>Veliki je dobitak za Hrvatsku mladi Ivo Iličević, igrač bundesligaša Bochuma. U više je navrata pokazao da je istinsko pojačanje za mladu reprezentaciju. Pridodamo li tome i dva pogotka, posebice prvi za izjednačujućih 1-1, prekrasnim udarcem s dvadesetak metara, Iličević je bez sumnje prvo ime susreta. Dobru igru pokazali su još Ivan Begović i Dejan Lovren, iako je skrivio drugi grčki zgoditak, uz već dokazanoga kapetana Kristijana Ipšu. </p>
<p>Solidni su bili Davor Kukec i Manuel Pamić. No, ono što zabrinjava je igra Hajdukova dvojca Rukavina - Bušić, bez obzira na to što su u »koprodukciji« zabili treći hrvatski pogodak. Previše su puta »prodali« upotrebljive lopte. </p>
<p>Sada je pred igračima ljetna stanka. Idući će im suparnici biti reprezentacije Albanije i Azerbajdžana. Uz pristup kao protiv Grčke te nešto kvalitetniju igru u veznom redu i ozbiljniji pristup u fazi napada, Hrvatska bi u sljedeća dva susreta mogla uzeti novih šest bodova i tako s maksimalnim učinkom dočekati utakmicu protiv Italije.</p>
<p>Ivica Križić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Varaždinci predstavili Kužea </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Nakon što je potpisao dvogodišnji ugovor, Josip Kuže izrazio je zadovoljstvo što će upravo u Varteksu nastaviti trenersku karijeru. Pripreme sa svojom novom momčadi za iduću sezonu započet će sredinom lipnja, ali s nešto manjim brojem igrača nego dosad. »Volim napadački nogomet, ali kao oprezan trener polazim od čvrstoće obrane. Tvrdim da ova momčad može postići zavidnu razinu. Stoga sam uvjeren da nas čeka uzbudljiva sezona, kako u domaćem prvenstvu tako i u Kupu, pa i u pokušaju izlaska na europsku pozornicu«, rekao je Josip Kuže. [D. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Burić i centri slomili Jug</p>
<p>Jugaši su se došli tući, ali nisu baš najbolje prošli, kazao je Hrvoje Herceg</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mladost je slavila u drugoj finalnoj utakmici Prvenstva Hrvatske u vaterpolu s 9-7 (2-2, 2-1, 3-2, 2-2) i izjednačila omjer na 1-1. Treća utakmica igra se u nedjelju u Dubrovniku. Dupkom popunjene tribine bazena na Savi vidjele su pravu finalnu utakmicu, punu naboja i nervoze, utakmicu u kojoj su se igrači borili za svaki metar u bazenu. </p>
<p>Obrana Mladosti dobila je ovu utakmicu, zona je zatvorila prilaze sidrunima Juga, vanjski igrači su pomagali Buriću koji se odlično nosio s Smodlakom i Dobudom, a usput i bio najbolji strijelac dvoboja s tri gola. Kod Juga nije bilo odveć raspoloženih, prvi topnik s Gruža, Miho Bošković utakmicu je prisilno završio u trećoj četvrtini zbog tri isključenja. Najiskusniji Fatović i Kržić završili su utakmicu bez pogotka, kao i već navedeni centri prvaka Europe. </p>
<p>S druge strane, kod Mladosti, kao marljivi mravi, centri Pavlović i Premuš su skupljali isključenja. Dobar dio njih su suigrači i upropastili, iz prvih pet situacija zabili su samo dva pogotka. I to oba na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, u prvim sekundama napada. Kod postavljene obrane, nisu mogli stvoriti višak, dodavanja su bila spora i neprecizna.</p>
<p>Prva četvrtina završila je 2-2. Burić i Premuš doveli su »žapce« u vodstvo, no Joković i Marković vratili su sve na početak. Drugi dio igre s dva je gola obilježio Smith, za Jug je zabio Obradović, pomalo iznenadivši Pavića udarcem iz daljine. </p>
<p>Nakon pet minuta odmora Premuš je zabio za 5-3, a do kraja treće četvrtine Mladost je u dva navrata imala i plus tri. Burić je pred golom najbolje reagirao za 6-3, Pavlović izborio, a Herceg pogodio peterac za 7-4. U posljednjoj dionici golom Bušlje s igračem više Jug se primakao na 8-6, ali Dubrovčani su još jednom izgubili loptu u napadu. Trijumf Zagrepčanima potvrdio je Burić a do kraja je Bušlje samo postavio konačni rezultat.</p>
<p>»Jugaši su se očito došli tući u Zagreb, ali nisu baš najbolje prošli«, kazao je Dubrovčanin u redovima Mladosti, Hrvoje Herceg, dok se trener gostiju Emil Nikolić žalio na uvjete na zatvorenom plivalištu na Savi: »Bilo je nemoguće igrati, bilo je jako vruće, sparina je umorila igrače, koji su jedva plivali.«</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nadala sam već jednom pobijedio </p>
<p>Đoković je do Nadala došao protiv niskorangiranih igrača, pa će meč protiv najboljeg »zemljaša« za njega biti kvalitativni skok </p>
<p>PARIZ</p>
<p> – U svojem najboljem Grand Slam nastupu karijere Novak Đoković je stigao do - Rafaela Nadala. Đoković, za kojeg mnogi tvrde da bi nakon Rogera Federera mogao čak zasjesti na poziciju broj 1 u svjetskom tenisu, u polufinalu drugoga Grand Slam turnira sezone igrat će protiv tenisača koji trenutačno u Parizu ima niz od 19 pobjeda te lovi svoj treći uzastopni naslov najboljeg na pariškoj zemlji. Inače, to je posljednji puta uspjelo Björnu Borgu 1980. godine. </p>
<p>I dok Nadal u Parizu još nikad nije osjetio gorčinu poraza, Đoković će prvi put igrati u polufinalu jednog od četiri najveća teniska turnira. Njegov ovogodišnji omjer pobjeda i poraza (35-8), šesto mjesto na svjetskoj ljestvici i već sad osiguran nastup na Mastersu krajem godine jasno kazuju da je igrač za završnice Grand Slam turnira, no dvoboj protiv Nadala bit će za njega »nešto sasvim drugo«. Naime, Đoković je u Parizu do Nadala došao s pet pobjeda protiv niskorangiranih igrača: Giralda (123. na svijetu), Recouderca (312.), Patienca (129.), Verdasca (51.) i Andrejeva (125.). Stoga će meč protiv najboljeg »zemljaša« današnjice za njega biti svojevrstan kvalitativni skok.</p>
<p>»Prvo polufinale na nekom Grand Slam turniru najveći je uspjeh u mojoj karijeri. Mnogi moji navijači očekivali su da dođem do drugog tjedna turnira i sretan sam što sam u tome i uspio. Uistinu s nestrpljenjem očekujem polufinalni meč«, rekao je Novak Đoković uoči najvažnijeg meča svoje karijere. </p>
<p>Nadala je pobijedio na tvrdoj podlozi u Miamiju, no svjestan je da je igra na zemlji nešto potpuno drugačije. </p>
<p>»Svi znamo da je Nadal najbolji svjetski igrač na ovoj podlozi. Ovdje nikad nije izgubio, pa igra s puno motivacije i samopouzdanja. Fizički je vrlo dobro pripremljen, možda najspremniji igrač na touru. Jest, pobijedio sam ga u Miamiju, no na zemlji je drukčiji igrač. Bit će teško, no odigrat ću najbolje što mogu i pokušati ga ponovno pobijediti. A to što sam ga već jednom pobijedio može mi pomoći i u ovome meču. No, neosporno je da je veliki favorit, ne samo protiv mene već protiv bilo kojeg igrača ovdje«. [M. Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Henin lovi treću parišku krunu zaredom</p>
<p>Ivanović se brzopotezno riješila Marije Šarapove</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Potpuno čudo se u Parizu nije dogodilo, dvije srpske tenisačice neće igrati završni meč, makar je jedna od njih i dalje u igri za trofejom. Ostala je Ana Ivanović, dok je Jelena Janković zaustavljena. Justine Henin, apsolutna vladarica Pariza, lako je pobijedila Janković sa 6-2, 6-2 i u subotu će loviti treći uzastopni trofej u Roland Garrosu. Nakon Monike Seleš (pobjednica 1990., 1991. i 1992.), Belgijanka će biti u prilici postati druga u povijesti s tri uzastopna slavlja u Parizu.</p>
<p>»Očekivala sam daleko teži meč. Takvi su bili svi posljednji protiv Jelene«, rekla je Henin koja najbolje mečeve igra kada je najvažnije.</p>
<p>U zadnjih mjesec dana Henin i Janković su odigrale dva strašna meča - maratonska po trajanju i trilerski napeta po rezultatu. Jedna lopta je uvijek odlučivala i uvijek je korak ispred bila Henin. No, u Parizu je sve bilo relativno brzo gotovo. Ovo je bio njihov šesti meč i šesti put je pobijedila Henin. No, nikada ovako lako.</p>
<p>»Razočarana sam jer je tužno ovako olako izgubiti. Ali, ispadne sve malo lakše kada znam da sam igrala protiv Henin koja je ipak bolja od svih nas«, rekla je Janković.</p>
<p>Još je kraće trajao drugi polufinale. Gem kraće. No, nije pobijedila favorizirana Marija Šarapova već Ana Ivanović. Mnogi će reći kako - i bolje igra i bolje izgleda. Mnogi su zakasnili uopće na meč jer je sve trajalo manje od sat vremena.</p>
<p>»Bila je žešća, brža, uvijek tako moćna na udarcu. Nisam to mogla zaustaviti«, govorila je Šarapova koja nije izgledala očajno zbog poraza.</p>
<p>Ana Ivanović je, pak, postala miljenica pariške publike. Uz gromoglasnu podršku »letjela« je polufinalom i gotovo sigurno će mnogi biti uz nju i u finalu.</p>
<p>Prije toga u Parizu će se dogoditi i odluka o finalu tenisača. Svi će prstom pokazati na Federera i Nadala, no gotovo je sigurno kako će Davidenko i Đoković biti odlični suparnici. Dovoljno dobri da izrežiraju napeta polufinala...</p>
<p>• Rezultati, tenisačice, polufinale: Henin – Janković 6-2, 6-2, Ivanović – Šarapova 6-2, 6-1. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Pobjeda Indire Akiki </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Indire Akiki, 16-godišnja nada hrvatskog tenisa, opravdala je pozivnicu za treće izdanje Zagreb Ladies Opena. U prvom je kolu Akiki bila bolja od Ivane Abramović s 3-6, 7-6, 7-5. Prepreke u prvom kolu također su preskočile Nika Ožegović i Ivana Lisjak, a upravo će njihov dvoboj odrediti putnicu u posljednjih osam zagrebačkog turnira. </p>
<p>• Rezultati: Widjaja – Pelletier 1-6, 3-6, Akiki – Abramović 3-6, 7-6, 7-5, Krstajić – Ani 6-3, 3-6, 6-3, Zahlavova Strycova – Stojković 6-1, 3-6, 6-0, Vankova – Kapros 1-6, 2-6, Ožegović – Mirčić 6-3, 6-3, Lisjak – Tomljanović 6-2, 6-2... [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Trimčevski i Perić ispali, ostali Hrvati u repasažu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvo kolo trećeg izdanja glavnog dijela Vip Opena, turnira iz svjetske serije u odbojci na pijesku, hrvatski predstavnici neće pamtiti po dobrome. Što zbog teškog ždrijeba, što zbog inferiornosti u igri, dva će hrvatska para svoje »bolje sutra« potražiti u repasažu, dok su nominalno najjači hrvatski par Grga Trimčevski i Krešimir Perić već mahnuli turniru. </p>
<p>Prvi su na jarunski pijesak, pred ugodno popunjene tribine i dobro raspoloženu publiku izašli najbolji predstavnici hrvatske odbojke na pijesku, no njihova avantura protiv kineskog dvojca Zhou-Li trajala je svega 33 minute, za konačnih 21-13, 21-12. Priliku za ispravak ponudio je repasaž i dvoboj protiv norveške kombinacije Kjemperud/Skarlund, no 15-21, 26-28 označilo je »zbogom« turniru.</p>
<p>»Jednostavno ne postoje lagani protivnici. Nadali smo se da će nam se sreća osmijehnuti u repasažu, no sada je ta priča završena«, kazao je Perić.</p>
<p>Ništa uspješniji nije bio niti splitski dvojac, čija se propusnost na mreži i slab prijam servisa okončao za tek minutu duži provod na terenu. Talijanski predstavnici Amore i Tomatis pronašli su pravi lijek protiv Tonija Ivkovića i Pere Križanovića, koji su tek u drugom setu pokazali da su mogli napraviti i više od konačnih 11-21, 18-21. </p>
<p>S pozivnicama koje su im uručili organizatori Jegor Žukovskij i Josip Kovačev dobili su u prvom kolu i pobjednike premijernog izdanja Vip Opena Brazilce Fabija Luiza i Marcija Arauja, što, realno, na prvom njihovom turniru ovakve jačine nije moglo niti proći bolje od konačnih dva puta po 12-21. </p>
<p>Prvi nositelji turnira i lanjski pobjednici Ricardo i Emanuel sigurno kroče prema obrani naslova. Uvjerljivost u prvom kolu protiv njemačkih predstavnika Erdmanna i Klassa okončana je rezultatom 21-9, 21-12. </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>I pobjednik Gira mora na saslušanje zbog dopinga </p>
<p>RIM</p>
<p> – Talijanski olimpijski odbor (CONI) najavio je da će sljedećih dana pozvati na saslušanje biciklista Danila Di Lucu, koji je pobijedio na ovogodišnjem izdanju utrke Giro d'Italia. Na saslušanje je pozvan i trećeplasirani s ovogodišnjeg Gira Eddy Mazzoleni te bivši svjetski prvak u skoku s motkom Giuseppe Gibilisco. Istražitelje CONI-ja zanimaju veze između poznatih sportaša i »sumnjivih liječnika«, koji su u prošlosti bili upleteni u dopinške afere. »Nemam se čega bojati, jer sam uvijek bio čist«, izjavio je Danilo Di Luca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Anaheim Ducksi prvaci NHL lige</p>
<p>ANAHEIM</p>
<p> – U petoj utakmici finala hokejaške NHL lige momčad Anaheim Ducks je na domaćem terenu pobijedila Ottawa Senatorse sa 6-2. Tako je finalna serija okončana sa 4-1 u pobjedama za Anaheim, koji je prvi puta u klupskoj povijesti osvojio naslov prvaka u NHL ligi, odnosno Stanleyjev kup. Za najkorisnijeg igrača finala izabran je kapetan Anaheima Scott Niedermayer. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Beogradu pozitivna ocjena o suradnji s Haagom</p>
<p>Del Ponte izrazila nadu da će se Mladić i Karadžić naći u zatvoru prije isteka njenog mandata u rujnu</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte završila je u četvrtak svoj četverodnevni posjet Beogradu razgovorom s operativcima srbijanskih sigurnosnih službi koji su izravno angažirani u potrazi za Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem. </p>
<p>Izrazila je nadu da će se dvojica najtraženijih bjegunaca od međunarodne pravde naći u zatvoru prije isteka njenog mandata u rujnu i zaključila da je u Beogradu »možda prvi put« vidjela jasnu odlučnost svih da surađuju s Tribunalom.</p>
<p>Tijekom četiri dana, glavna tužiteljica susrela se s predsjednikom Borisom Tadićem, premijerom Vojislavom Koštunicom, vicepremijerom Božidarom Đelićem, ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem, obrane Draganom Šutanovcem, unutarnjih poslova Draganom Jočićem, šefom nacionalnog savjeta za suradnju s Tribunalom, Rasimom Ljajićem, tužiteljem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, ali i šefovima tajnih službi Svetkom Kovačem i Radetom Bulatovićem, za koje je ovaj put imala samo riječi pohvale.</p>
<p>Del Ponte je na završnoj konferenciji za novinare izjavila da je impresionirana suradnjom odgovarajućih državnih tijela Srbije i BiH prilikom uhićenja generala Zdravka Tolimira i da će nastavak te suradnje dovesti do uhićenja Stojana Župljanina i Gorana Hadžića. </p>
<p>Europska komisija odlučila je u četvrtak da se sljedećeg tjedna obnove pregovori sa Srbijom o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), prekinuti prije više od godinu dana. Predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso »pozvao je Srbiju da nastavi pregovore o SSP-u 13. lipnja 2007. godine«, priopćila je Komisija. »Provedba SSP-a bit će ulaznica Srbije za dobivanje kandidatskog statusa«, izjavio je, pak, povjerenik za proširenje EU-a Olli Rehn. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sarkozy traži još pola godine za razmišljanje o statusu Kosova</p>
<p>HEILIGENDAMM/NEW YORK</p>
<p> - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predložio je u četvrtak zemljama G8 da utvrde dodatni rok od šest mjeseci kako bi razmislile o statusu Kosova. »Predložio sam da prvo ruski predsjednik Vladimir Putin prizna neminovnost neovisnosti Kosova« te da »nakon šest mjeseci Beograd i Priština pronađu bolje rješenje ili će se prihvatiti Ahtisaarijev prijedlog«, rekao je Sarkozy na tiskovnoj konferenciji u Heiligendammu. UN-ov izaslanik Martti Ahtisaari zagovara neovisnost Kosova pod nadzorom međunarodne zajednice, što odbacuje Srbija i Rusija. »Bila bi to veoma teška situacija, dati prijedlog na glasovanje u Vijeću sigurnosti i usprotiviti se ruskom vetu«, rekao je Sarkozy dodajući: »Mislim da ne trebamo odmah ulaziti u sukob«. Inače, EU i SAD su se u srijedu složili da do kraja summita G8 odlože glasovanje u UN-u o rezoluciji koja Kosovu daje neovisnost uz međunarodni nadzor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ipak dogovor o smanjenju emisije stakleničkih plinova</p>
<p>Njemačka želi da se usvoji smanjenje za 50 posto do 2050. godinen / V. Putin neočekivano je predložio SAD-u da umjesto instaliranja vlastitog proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj zajedno s Rusijom koristi radarsku postaju u Azerbajdžanu </p>
<p>Drugog dana summita G-8 u njemačkom Heiligendammu čelnici osam najrazvijenijih zemalja svijeta dogovorili su »značajno« smanjenje emisije stakleničkih plinova. </p>
<p>Ipak, još uvijek se ne zna hoće li ispuniti vrlo ambiciozni cilj njemačke kancelarke Angele Merkel koja traži smanjenje emisije štetnih plinova za 50 posto do 2050. godine u odnosu na razine iz 1990. godine. Tom prijedlogu protive se Sjedinjene Države, a njihov predsjednik George Bush već je najavio kako je nerealno očekivati usvajanje takvih brojčanih ciljeva na ovom summitu. </p>
<p>No Reuters se poziva na neimenovani europski izvor koji tvrdi da bi čelnici G-8 u konačnom tekstu mogli izraziti želju Europske unije, Kanade i Japana o smanjenju emisije stakleničkih plinova za 50 posto do 2050. godine. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da su čelnici G-8 pristali razmotriti njezinu želju, a sporazum je nazvala velikim uspjehom. »Dogovorili smo se da porast emisije ugljičnog dioksida prvo treba zaustaviti, a onda znatno reducirati«, istaknula je Merkel.</p>
<p>»Mislim kako je moguće napustiti ovaj summit s globalnim ciljem i obavezom da ćemo svi značajno smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2050. godine«, izjavio je britanski premijer Tony Blair nakon sastanka s američkim predsjednikom Georgeom Bushom. »Smrtno smo ozbiljni nešto učiniti«, rekao je pak George Bush, istaknuvši da će Sjedinjene Države igrati značajnu ulogu u novom klimatskom okviru. Ipak, najavio je da u taj novi sporazum treba uključiti i Kinu i Indiju bez kojih nije moguće značajno smanjiti emisiju stakleničkih plinova. </p>
<p>Bush je u četvrtak pokušao smiriti napetosti oko planiranog proturaketnog štita u istočnoj Europi. </p>
<p>»Važno je da Rusija i Rusi shvate kako vjerujem da je Hladni rat završen te da im Amerika nije neprijatelj«, izjavio je Bush u četvrtak ujutro nakon sastanka s britanskim premijerom Tonyjem Blairom. Ruski predsjednik Vladimir Putin u popodnevnim je satima sasvim neočekivano ponudio Americi zajedničku upotrebu radarske postaje u Azerbajdžanu i postavljanje raketnog štita koji bi pokrivao cijelu Europu. Napomenuo je kako Rusija neće morati okrenuti rakete prema Europi, kao što je najavila, ukoliko Washington prihvati prijedlog. Putinov prijedlog američki predsjednik nazvao je »zanimljivim«, a dvojica su čelnika navodno dogovorila osnivanje stručne skupine radi proučavanja mogućih rješenja.</p>
<p>I dok se napetost oko proturaketnog štita djelomice smirila, antiglobalisti su nastavili prosvjedovati uz 12 kilometara dugu ogradu podignutu oko Heiligendamma. Policijski čamci otjerali su nekoliko malih Greenpeaceovih brodova koji su pokušali s morske strane pristupiti tom inače mirnom njemačkom ljetovalištu.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Sigurnosne zone na granici s Irakom</p>
<p>Zone će biti pod kontrolom vojske, a civilima će biti zabranjen pristup</p>
<p>Od 9. lipnja do 9. rujna, u jugoistočnom dijelu Turske, u planinskom području Siirt, Sirnak i Hakkari uz granicu s Irakom uspostavljaju se tri posebne sigurnosne zone u kojima će biti postavljen vojne kontrolne točke, a civilima će biti zabranjen pristup.</p>
<p>To je priopćio Glavni stožer turske vojske objašnjavajući uspostavu sigurnosne zone kao dio opsežne akcije usmjerene protiv separatističke Kurdske radničke stranke (PKK) koja zahtijeva formiranje neovisne kurdske države. U sastav te države trebali bi ući dijelovi Iraka, Turske i Irana, nastanjeni pretežno kurdskim stanovništvom. </p>
<p>Službena Ankara upozorava da separatistički pokret i djelovanje Kurdske radničke stranke potiču inozemni faktori te da će se vojska uvijek oštro suprotstaviti svim akcijama koje ugrožavaju teritorijalni integritet Turske. U dosadašnjim, višegodišnjim sukobima turske vojske i policije s pripadnicima gerilskih skupina pod kontrolom PKK-a poginulo je nekoliko stotina gerilaca, turskih vojnika i policajaca. Napetosti u graničnom području između Iraka i turske rastu posljednjih nekoliko tjedana, pa je turska vojska u zadnjih nekoliko dana ispalila na područje Iraka na kojem se nalaze baze PKK-a nekoliko stotina topovskih granata i raketa. Irački predsjednik Jalal Talabani, traži da se problemi u rješavaju političkim putem, a ne uporabom sile. Istovremeno, turska je vojska opovrgnula vijesti što su ih proteklih dana objavile neke svjetske agencije da je nekoliko tisuća turskih vojnika prešlo granicu s Irakom.</p>
<p>Opovrgnut je ulazak u sjeverni Irak zbog sukoba s kurdskim gerilcima. Da nije bilo upada turske vojske u Irak potvrdili su i službeni izvori iz Washingtona. Proteklih godina turska je u nekoliko navrata slala svoje vojne i policijske snage da se obračunavaju sa kurdskim gerilcima na iračkom teritoriju. Najveća akcija zbila se 1997. godine kad je 50.000 turskih vojnika ušlo na područje Iraka. Međutim, nijedna dosadašnja akcija turskih snaga sigurnosti nije uspjela ugušiti separatistički i gerilski pokret Kurda. Uvođenje sigurnosnih zona u jugoistočnoj Turskoj, smatraju analitičari, neće pridonijeti smirivanju krize u ovom području. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Šampinjoni iz tunela </p>
<p>Poduzetnik Dragan Isakovski više od dva desetljeća uzgaja gljive u tunelu nekadašnje pruge Poreč - Trst </p>
<p>Spuštajući se iz Grožnjana vijugavom cestom, naići ćete na put koji vodi do tunela kojim je dvadesetih godina prošlog stoljeća išla pruga Parencana od Poreča do Trsta. U njemu već dva desetljeća poduzetnik Dragan Isakovski uzgaja šampinjone. Obiteljski je posao počeo sa shi take gljivama, ali je od toga odustao. Uzgoju šampinjona, kaže, dosjetila se njegova supruga Jelena, a mračan i vlažan tunel poslužio je kao rasadnik. </p>
<p>Na više od stotinjak metara pruge, u nekoliko odjeljaka, supružnici Isakovski postavili su metalne police s kašetama u kojima su miceliji gljiva. Ujednačeno kapanje vode i miris šumske zemlje osjeti se već s ulaza, a temperatura je konstantno 16 stupnjeva, jer šampinjoni »ne vole toplo« za razliku od bukovača koje vole svjetlo. U »Zemljinoj utrobi« gdje Dragan provodi dosta vremena društvo mu prave puževi pokoji puh i šišmiš. Za našega se posjeta nismo susreli s njima, ali smo u tunelu zatekli i Kolju, malog poznavatelja šparoga koji Draganu često pomaže u poslu. Gljive valja stalno nadzirati i nadgledati rast micelija za koji se, među ostalim koristi stajski gnoj konja. </p>
<p>»Slama i stajski gnoj se kompostiraju, pasteriziraju i ubacuju u micelij, nakon čega počinje faza inkubiranja. Potom se dodaje tzv. pokrovna zemlja koja se mora svakodnevno zalijevati i nakon tri tjedna niču šampinjoni«, kaže Dragan i dodaje da je berba četiri dana poslije, i to u turnusima, a dnevno se može ubrati oko 80 kilograma. Od jednog se turnusa dobije oko tona gljiva, odnosno pet tona komposta. S početaka proizvodnje kupovali su slamu i konjski gnoj iz Lipice, a micelij su nabavljali iz Italije. </p>
<p>Lakše im je, kažu supružnici, bilo kada se polovicom 80-tih osnovala prva kompostara u Sloveniji kod Ptuja ob Dravi. Mogli su nabavljati gotov kompost za uzgoj šampinjona. </p>
<p>Dodaju da im gljive najviše traže picerije, a najmanje ih se proda po tržnicama, jer se ljudi u Istri često bave gljivarstvom. Šampinjoni su jestivi do deset dana nakon branja, a najukusniji su svježi i vrsna je svaka manja, zatvorena i kao snijeg bijela gljiva. Dobre su zbog blaga okusa, nemaju masnoće, a bogate su celuloznim vlaknima i lako probavljive. Sadrže za zdravlje važne proteine, te kalcij, željezo, kalij... Iako ih dugo uzgaja, Dragan kaže da mu šampinjoni nisu dosadili i uživa ih jesti, posebno na salatu. Svježe se narezane gljive samo nakapaju maslinovim uljem, češnjakom i peršinom, popapre se, posole i ohlade u frižideru. Šampinjoni su naime jedna od samo tri vrste gljiva koje se, zbog svoje lake probavljivosti, smiju jesti svježe.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Intrige među bankarima</p>
<p>Vrtoglava vožnja na toboganu vrhunskog biznisa, tajnih dogovora, financijskih problema i ekonomskih intriga</p>
<p>U subotu, 9. lipnja, na RTL Televiziji počinje emitiranje dramske serije »Maheri«. Ovoga su puta u središtu pozornosti investicijski bankari, čije odluke imaju ozbiljne i dalekosežne posljedice. Zaplet, dakako, čine njihove ljubavi, intime, tajne i spletke koje ih vode k usponima i padovima. Kako u najavi stoji, riječ je o »vrtoglavoj vožnji na toboganu vrhunskog biznisa, financijskih problema, ekonomskih intriga i tajnih dogovora«.</p>
<p>Tvrtka Gardner/Ross, nezavisna investicijska kuća iz Toronta, osnovana je prije mnogo godina, te je u pojedinim razdobljima poslovala sa zavidnim uspjehom, prije nego je mogućnost spajanja s većom zaprijetila njenu postojanju. Iako je dosad preživjela mnoge poraze, ali i još više uspjeha, Gardner/Ross je sada suočena s emocionalnim potresima, uništenim reputacijama te rijetkim prigodama za iskupljenje.</p>
<p>Kada posao i užitak šeću istim stazama, može se dogoditi apsolutno sve. Sally Ross, kći pokojnog Cedrica Rossa koji je tvrtku morao napustiti jer je uhićen zbog sumnji u prijevaru i nestanak pet milijuna dolara, te unuka osnivača tvrtke, potpuno je usredotočena na tvrtku i njen napredak. Spremna je učiniti sve što treba kako bi zaštitila svoje uloge, uključujući i sumnjive dogovore s beskrupuloznim Adamom Cunninghamom. Fakultetska profesorica ekonomije dugo se nećkala zbog toga hoće li prihvatiti posao ili ne pa stoga ne preže ni pred čim kako bi i samoj sebi dokazala da je donijela pravu odluku. Adam je vođa staroga kova, koji se ne boji nikakve odgovornosti i zbog toga često kontaktira utjecajne prijatelje u političkim krugovima. Jack Larkin danas ima nešto manje samopouzdanja nego prije nekoliko godina zato što nakon poslovnih poraza počinje gubiti novac, ljubav i sve ostalo. Marty Stephens nikada ne miruje i uvijek je spreman na novu spletku…</p>
<p>Bez ikakvih specijalnih efekata, napetih jurnjava ili istraga ubojstava, »Maheri« pokazuju kako je gledatelje najlakše privući čvrstom pričom i radnjom koja dolazi iz svijeta donekle bliskog, a opet većini običnih ljudi nedovoljno poznatoga. Počevši s prikazivanjem 1996. godine, ova je dramska serija tijekom cijelog emitiranja, sve do 2000. godine, bilježila sve bolje i bolje rezultate gledanosti.</p>
<p>Uloge tumače Sonja Smits, David Cubitt, Bruce Gray, Patrick McKenna, Kim Huffman i drugi, autorstvo potpisuje David Shore, a izvršni producenti su Alyson Feltes, Seaton McLean i Mary Kahn. [Dž. Čokić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Ruski navijači planirali masovnu tučnjavu </p>
<p>Privedeno 192 navijača, ozlijeđen jedan policajac, a uništena 2 tramvaja, 8 automobila te jedan ugostiteljski objekt</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka je policija privela 192 navijača srijedu prije, za vrijeme te nakon nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Rusije, izvijestio je na konferenciji za novinare načelnik PU zagrebačke Marijan Tomurad i njegov zamjenik Mihael Varga.</p>
<p>Od ukupnog broja privedenih, 26 je domaćih, 7 je državljana Srbije i 3 su državljana BiH, dok su ostali Ruski navijači. Oštećena su 2 tramvaja i 8 osobnih automobila. </p>
<p>U Laništu, ispred hotela »I«, oko 17.30 sati, policija je na vrijeme uspjela otkriti okupljanje i privesti oko 147 Ruskih navijača, 139 muškaraca i 8 žena, koji su za cilj imali na jezeru Bundek izazvati masovnu tučnjavu. Kod nekolicine su pronađeni noževi, rukavice s kvarcnim pijeskom, zaštitne gume za zube, suzavci i bengalke. </p>
<p>Pronađen je i plan Zagreba sa ucrtanim policijskim postajama na području Centra grada, a posebno je bilo označeno jezero Bundek. </p>
<p>Svi privedeni su prebačeni ZET-ovim autobusima u Policijsku akademiju, gdje su obavljene provjere identiteta, a posjetio ih je ruski konzul koji je s njima obavio razgovor. U četvrtak, oko 5 sati ujutro, vraćeni su u hotel »I« na odmor, nakon čega će oko 80 njih vratiti avionom u Rusiju, dok će se ostali vratiti na destinacije gdje imaju uplaćene turističke aranžmane.</p>
<p>Drugi veći incident, dogodio se nešto prije početka utakmice u kafiću Luna, na Sveticama, gdje je nered radilo oko 100 domaćih navijača. Dok su ih policajci pokušavali smiriti, jedan od navijača udario je policajca staklenom bocom po glavi, nanijevši mu lakše tjelesne ozlijede. </p>
<p>Sucu za prekršaje odvedeno je 15 domaćih i 13 stranih navijača, a od 115 osoba s područja PU zagrebačke sa zabranom dolaska na utakmice Hrvatske reprezentacije, četvorica se nisu javili policiji dva sata prije početka susreta, kako im je određeno pravomoćnim sudskim rješenjima. </p>
<p>U zagrebačkoj policiji zadovoljni su osiguranjem i tijekom događaja. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Diler »pao« s kokainom vrijednim 2,5 milijuna kuna</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - Na Graničnom prijelazu Macelj, pri pokušaju ulaska u Hrvatsku, policija je u utorak oko 5 sati zaplijenila 2,87 kg kokaina koji je u svom »saabu« prevozio 34-godišnji Tomislav Kalčić iz Zagreba, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u PU krapinsko- zagorskoj. </p>
<p>Drogu zamotanu u 5 paketa pronašao je pas tragač PU zagrebačke ispod zaštitne plastike desnog blatobrana automobila. Zaplijenjena droga na domaćem narko tržištu vrijedi oko 2,5 milijuna kuna.</p>
<p>Kako je rekao načelnik zagorske policije Željko Cujzek, Kalčić se sam razotkrio na granici: drhtale su mu ruke, zamuckivao je i crvenio se, što su policajci odmah primijetili i odlučili se na pregled njegova automobila. </p>
<p>Nakon što je pronašla drogu na granici sa Slovenijom, policija je pretražila i Kalčićev stan na zagrebačkoj Trešnjevci, inače u vlasništvu njegove majke. U stanu su pronađena dva paketića sa manjom količinom marihuane (1 i 0,4 grama), precizna digitalna vaga, metalna cjevčica sa tragovima droge i radioprijenosnik »motorola«. Na »motoroli« su izbrisani serijski brojevi, što je pobudilo sumnju da se radi o policijskom uređaju, o čemu će se više znati nakon provedene istrage. Isto tako dobra opremljenost prijevoznika kokaina sugerira da je on vjerojatno dio uhodanog krijumčarskog lanca drogom. </p>
<p>Ovo je bila najveća zapljena droge na Macelju u zadnjih 5 godina, kazao je načelnik Odjela kriminalističke Policije PU krapinsko - zagorske Kristijan Potočki. Prije četiri godine na Macelju su uhvaćena dva prijevoznika veće količine sintetetskih droga, esctasyja i amfetamina: nizozemsko - hrvatski državljanin Stevo Škorić i Stjepan Gajski iz varaždinske Bednje. Obojica su na odsluženju dugotrajnih zatvorskih kazni. Kalčić je i ranije bio u sukobu sa zakonom, potvrdili su vodeći ljudi zagorske policije, a 1996. godine optužen je i za napad na policajca. Neoženjeni Kalčić u srijedu je rano ujutro prepraćen u Istraži centar Županijskog suda u Zagrebu, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zloporabe opojne droge. Istražni mu je sudac odredio zadržavanje, a Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru, uz istražni zahtjev, predložilo je da mu se odredi pritvor.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Direktori optuženi za milijunske pronevjere </p>
<p>Državni je proračun malverzacijama oštećen za 2,107.000 kuna</p>
<p>ZABOK</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Zaboku podiglo je optužnicu protiv šestorice direktora i jednog đurđenovačkog privatnog autoprijevoznika zbog zloporaba u gospodarskom poslovanju, prijevara i krivotvorenja službene isprave. Kako je rekao v.d. Općinskog državnog odvjetnika u Zaboku Robert Petrovečki, optuženi su Branislav Janjanin (51), direktor zabočkog poduzeća »Kontrade«, čije je ime Vjesnik neslužbeno doznao, jer su u tužiteljstvu iznijeli samo inicijale optuženih. </p>
<p>Optužena je i direktorica »Vividusa« iz Donje Bistre B.P. (53), direktor »Aleae« iz Đakova D.P. (36), direktor »DIW« - a iz Vinkovaca Z.P. (50) , 42 - godišnji S. Dž., direktor »Rovokopa« iz Ludbrega, S.B. (52), direktor »Bioteh projekta« iz Zagreba i đurđenovački autoprijevoznik Ž.B. (50). </p>
<p>Direktor zabočkog »Kontradea« odbijao si je pretporez iskazan plaćanjem fiktivnih računa poduzećima navedenih direktora, izuzev zagrebačkog »Bioteh projekta«, čime je državu zakinuo za milijun i 45 tisuća za porez i još za milijun i 62 tisuće neplaćenog PDV-a, odnosno ukupno za 2 milijuna i 107 tisuća kuna. Janjanin se prema optužnici dogovorio za zagrebačkim direktorom S.B. i đurđenovačkim autoprijevoznikom o nabavi radnih strojeva. </p>
<p>Fiktivnom dokumentacijom trojac se domogao novca iz »Hypo leasinga Steiermarka«, ali su naknadno odustali od nabave strojeva, a austrijskom leasing poduzeću nisu vratili novac, oštetivši ih za 2,33 milijuna kuna. Šestoricu direktora i autoprijevoznika iz Đerđenovca, koji su navodno počinili spomenute malverzacije, nakon što optužnica postane pravomoćna, čeka suđenje na Općinskom sudu u Zaboku.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Petrač uskoro u Lepoglavi</p>
<p>Petraču je odobreno liječenje na vlastiti trošak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvoje Petrač, nepravomoćno osuđen na šestogodišnju zatvorsku kaznu zbog otmice sina Vladimira Zagorca, uskoro će, na vlastiti zahtjev iz zatvora u Remetincu biti prebačen u kaznionicu, najvjerojatnije onu u Lepoglavi. Petrač je prije otprilike dvadesetak dana zatražio da ga se prije pravomoćnosti presude uputi na izdržavanje kazne, što mu je i odobreno, a jedini razlog zbog čega se još uvijek, premda sada u statusu zatvorenika, nalazi u Remetincu jeste činjenica da se, na vlastiti trošak, liječi u privatnoj stomatološkoj ordinaciji na Trešnjevci. Petračev zahtjev za slanjem na izdržavanje kazne, prema riječima njegova odvjetnika Rajka Milinarića, nema nikakve veze sa stanjem spisa, u kojemu će o žalbi na nepravomoćnu presudu odlučivati Vrhovni sud, već je promjena statusa zatražen radi niza pogodnosti koje zatvorenici imaju u odnosu na pritvorenike. »U odnosu na optužnicu on se još uvijek na smatra krivim«, rekao nam je Mlinarić, pojašnjavajući da se pogodnosti novoga statusa odnose na režim posjeta, mogućnost rada i kretanja unutar kaznionice i slično. Sam transfer u Lepoglavu, još nije izveden budući da je Petraču odobreno liječenje u privatnoj stomatološkoj ordinaciji na području kamo već dva tjedna odlazi pod paskom pravosudnih policajaca. Naime, nakon što je zaključeno da u stomatološkoj ordinaciji u Remetincu ne postoje adekvatni uvjeti za vrstu stomatoloških zahvata koje je zatražio, Petraču je odobreno liječenje na vlastiti trošak kod njegovog privatnog stomatologa kojega posjećuje već otprilike dva tjedna.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Najstariji bjegunac sudu »vezao ruke« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najstariji bjegunac s Interpolove tjeralice Milivoj Aschner ( 94) ponovno se u četvrtak nije pojavio na zagrebačkom Općinskom sudu gdje je još 2005. zbog klevete tužio Alena Budaja, istraživača Centra »Simon Wiesenthal«. Iako to nije prvi put da nije došao, Aschner je urednom isprikom, »zavezo ruke« sudu koji zasad nema zakonske osnove obustaviti postupak u kojem se tužitelj ne pojavljuje. On je naime, sutkinji Raheli Sakač Valentić iz svojeg doma u Klagenfurtu poslao pismo u kojem stoji da nije u mogućnosti doći zbog bolesti i starosti, ne navodeći pritom nikakvu dokumentaciju. Ipak da bi Aschnerova privatna tužba protiv Budaja »pala« u vodu, trebalo bi se dogoditi da se uz poziv od suda za raspravu, Aschner ne pojavi na sudu a svoj dolazak ne ispriča. Ashner je privatnu tužbu protiv Budaja podigao zbog njegovih navoda objavljenih u jednom hrvatskom tjedniku. Aschner smatra da je Budaj u intervjuu iznio neistine, nazivajući ga zločincem koji je u smrt poslao velik broj ljudi, prozivajući ga za ubojstvo Židova Ede Moskovicha. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Preminula i snaha Stipe Božića</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Stravična prometna nesreća do koje je došlo u nedjelju ujutro na Jadranskoj magistrali kod Drvenika odnijela je i drugi život: nekoliko sati nakon udesa preminuo je vozač motocikla Joško Božić (32), a u srijedu ujutro u 11,10 sati na Jedinici intenzivnog liječenja splitske bolnice preminula je njegova supruga i suvozač Ana Božić (27).</p>
<p>Sin i snaha proslavljenog hrvatskog alpiniste Stipe Božića frontalno su se sudarili, nakon što su na motociklu KTM prešli u drugu traku, s tegljačem crnogorskih registracija kojeg je u suprotnom smjeru, prema Splitu, vozio D.U. (37) iz Tivta. Zašto je dugogodišnji član GSS-a izgubio kontrolu nad motociklom još uvijek nije definitivno potvrđeno, no očevidom na mjestu nesreće najvjerojatnijim se čini da je uzrok bila neprilagođene brzina. Zavoj u kojem je došlo do sraza motocikla i tegljača jest pregledan, no jako oštar, pa je i ograničenje 40 km na sat. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>U papirologiji izgubljeno 1,3 milijardi kuna </p>
<p>Predloženo je ukidanje ili pojednostavljenje više od 50 posto propisa važnih za gospodarstvo, kaže voditelj posebne jedinice za Hitrorez Vedran Antoljak </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj postoji oko 1500 podzakonskih akata koji utječu na gospodarstvo te oko 9000 normi i standarda koje treba izmijeniti, odnosno uskladiti s EU-om.</p>
<p>Voditelj posebne jedinice za Hitrorez Vedran Antoljak kaže kako se projekt Hitrorez devet mjeseci provodio po metodologiji regulatorne giljotine, što znači da se svaki propis podvrgnuo setu pitanja - je li zakonit, je li potreban i je li povoljan za poslovanje.</p>
<p> Također, analizirala se usklađenost propisa s kriterijima EU-a i WTO-a. Posebna jedinica obavila je analizu svih gospodarskih propisa te nakon konzultacija s javnim i privatnim sektorom, koji je predstavljalo Poslovno savjetodavno vijeće, dala konačne preporuke Vladi o potrebi ukidanja ili pojednostavljenja više od 50 posto propisa. </p>
<p>Hrvatska, kaže Antoljak, nije ponovila pogreške drugih zemalja, primjerice Mađarske, koje nisu dovoljno prilagodile regulatornu giljotinu svom poslovnom okruženju. Osim toga, koristili smo iskustva niza zemalja od Beneluxsa, SAD-a do Moldavije.... »Hrvatska novost u regulatornoj giljotini je da imamo spremno 80 do 85 posto 'tehnika' za svaki pojedini propis, a kada bi se provele preporuke Hitroreza, uštede za gospodarstvo bile bi godišnje milijardu i 350 milijuna kuna«, napominje Antoljak.</p>
<p>Predstavnik udruge Hrvatski izvoznik u Poslovnom savjetodavnom vijeću Hitroreza Ivan Kesić kazao nam je kako su prilikom skeniranja zakona susreli puno nedorečenih zakonskih propisa te da ima sukoba nadležnosti i dualizama. </p>
<p>Uz to, kaže Kesić, pojedini zakoni, kao što je slučaj sa Zakonom o veterinarstvu, nisu usaglašeni s normativima EU-a. »U domaćim zakonima često se navodi i riječ 'može' što onda znači da i ne mora, odnosno provedba zakona ostavlja se na volju izvršnoj vlasti«, upozorava Kesić. </p>
<p>Regulatorni sustavi razvijenih zemalja moraju brzo i učinkovito odgovoriti potrebama globalnog tržišta, što pretpostavlja jasne i nedvosmislene propise povoljne za poslovanje.</p>
<p> Primjerice, Meksiko je uklonio više od 45 posto propisa, a čak je 97 posto propisa pojednostavljeno, što je rezultiralo ubrzanjem gospodarstva i povećanjem izravnih inozemnih ulaganja te smanjivanjem nezaposlenosti.</p>
<p>Mađarska je proširila regulatornu giljotinu na važeće zakone, a 150 izmijenjenih zakona dovelo je do rasta mađarskog BDP-a i zaposlenosti. Austrija je lani započela projekt pojednostavljenja administrativnih opterećenja s ciljem smanjivanja opterećenja za 25 posto. Regulatornu giljotinu provode i Poljska, Velika Britanija, Irska ....</p>
<p>Nakon završetka projekta Hitrorez, građani i gospodarski subjekti imat će na raspolaganju jedinstveni središnji elektronički registar (e-Registar) svih važećih propisa u Hrvatskoj. </p>
<p>Marinko Petk0vić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Triglav kupio Vardar osiguranje</p>
<p>U prva tri mjeseca zaračunata bruto premija je 18 posto veća nego lani</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Triglav osiguranje u prva tri mjeseca ove godine ostvarilo je ukupno 98,71 milijun kuna zaračunate bruto premije, što je 18 posto više nego lani, od čega neživotna osiguranja iznose 81,34 milijuna kuna, a životna osiguranja 17,47 milijuna kuna, ističu predstavnici Triglav osiguranja i Grupe Triglav iz Slovenije.</p>
<p>Dobit društva u tom je razdoblju iznosila 21,35 milijuna kuna, dok je u cijeloj 2006. bila 3,8 milijuna kuna.</p>
<p>Berislav Trogrlić, predsjednik Uprave Triglav osiguranja istaknuo je kako ti rezultati dokazuju da bilježe najveći indeks rasta među prvih deset osiguravatelja. Kratkoročno strateški im je cilj pozicionirati se među prvih pet osiguravatelja u Hrvatskoj, povećati tržišni udio te raditi na širenju i rastu prodajne mreže. </p>
<p>Danas je Triglav osiguranje, prema pokazateljima veličine i snage nekog osiguravajućeg društva kao što su jamstveni i temeljni kapital, među prvih pet osiguravajućih društava u Hrvatskoj i obuhvaća oko četiri posto hrvatskog osiguravateljnog tržišta.</p>
<p>Zavarovalnica Triglav zajedno s Triglav zdravstvenom zavarovalnicom u Sloveniji zauzima 43,5 posto tržišta. Lani su preuzeli Kopaonik osiguranje u Republici Srpskoj, a nedavno su otvorili i podružnicu u Slovačkoj. Potpisali su i ugovor o akviziciji Vardara, najvećeg makedonskog osiguravatelja. Nastavit će s traženjem novih osiguravajućih kuća na tržištima jugoistočne Europe koje bi mogli preuzeti, istaknuli su predstavnici Grupe iz Slovenije.</p>
<p>Zavarovalnica Triglav se najviše usmjerava na regiju jugoistočne Europe jer te države bolje poznaju pa očekuju da će im se pridružiti barem još jedna osiguravajuća kuća iz tog dijela Europe. [I. Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Metronet fiksni, a Vipnet mobilni operater Zagrebačkog holdinga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tvrtka Metronet novi je pružatelj telekomunikacijskih usluga Zagrebačkom holdingu, a Vipnet mobilnih usluga, nakon što je poništena izravna pogodba o pružanju telekomunikacijskih usluga s T-HT-om.</p>
<p>Rezultat je to javnog natječaja na kojem je izabrana ponuda Metroneta vrijedna 5,86 milijuna kuna kao najpovoljnija i najpotpunija, a T-HT će se navodno žaliti. </p>
<p>Metronet će telekomunikacijske usluge u fiksnoj mreži pružati u 24 podružnice te na više od 160 lokacija na kojima posluje Zagrebački holding. Stalan pristup Internetu te govorne usluge s VPN-om na svim lokacijama gdje radi 13.000 zaposlenika Holdinga, samo su dio telekomunikacijskog portfolija lidera domaćeg poslovnog broadband tržišta.</p>
<p>Uprava Metroneta raspisivanje javnog natječaja nakon poništavanja izravne pogodbe smatra značajnim iskorakom u liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta. </p>
<p>Predsjednik Uprave Metroneta Igor Paurević kaže kako će Holdingu optimiziranjem telekomunikacijskih usluga te primjenom najmodernijih rješenja omogućiti i znatnu uštedu te unapređenje poslovnih procesa. </p>
<p>»Vjerujemo kako će rezultat ovog natječaja promijeniti i dosadašnju praksu opstruiranja od strane operatera koji su izgubili natječaj, a koji imaju dovoljno resursa usporiti telekomunikacijske uštede Holdinga«, zaključuje Paurević. [M.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>NATO poručio Hrvatskoj: Nastavite kao dosad</p>
<p>Jedina poruka koja je bila upućena meni, Vladi i državnom vodstvu je: nastavite, zadržite ambicije i neće biti problema, kazao je premijer Sanader novinarima </p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - »Bio je to dug, zanimljiv i pozitivan sastanak«, ponovio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u srijedu u Bruxellesu nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. </p>
<p>Glavni naglasak iz sjedišta vojnog saveza u srcu Europe najkraće glasi da Hrvatska treba nastaviti kao do sada te da će joj tako biti otvoren put prema pozivnici za ulazak u NATO u proljeće sljedeće godine. </p>
<p>»Svi veleposlanici u Sjevernoatlantskom vijeću prepoznali su velik napredak koji je Hrvatska učinila i čini«, rekao je nakon izlaganja hrvatskog premijera veleposlanicima glavni tajnik NATO-a. De Hoop Scheffer je kazao da je premijer Sanader - »kao što smo od njega i navikli« - elokventno izložio ono što je Hrvatska dosad učinila na približavanju NATO-ovim standardima.</p>
<p>»Središnja je poruka: zadržite taj tempo, ostanite ambiciozni glede javne potpore, povratka izbjeglica i reforme pravosuđa«, kazao je De Hoop Scheffer, uz naglasak da NATO želi vidjeti Hrvatsku kao članicu kada se ispune kriteriji.</p>
<p>Zadovoljstvo sastankom s glavnim tajnikom Sjevernoatlantskog saveza, a prije puta u Tiranu gdje će se susresti s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem, u Bruxellesu je iskazao i premijer Sanader.</p>
<p>»Govorila je većina veleposlanika i svi su dali jasnu potporu Hrvatskoj. Zemlje članice NATO-a prepoznale su napredak koji je Hrvatska učinila i pozvale je da nastavi tim tempom. Svi su veleposlanici dali jasnu potporu Hrvatskoj i ono što mi radimo ocijenili vrlo dobrim. Jedina poruka koja je bila upućena meni, Vladi i državnom vodstvu je: nastavite, zadržite ambicije i neće biti problema«, kazao je premijer novinarima u sjedištu NATO-a. Ovaj važan sastanak održan je uoči vjerojatno presudnog susreta lidera Hrvatske, Makedonije i Albanije s američkim predsjednikom Bushem, na kojem se može očekivati još jasniji signal vezan za pozivnice koje bi trebale uslijediti u proljeće sljedeće godine u Bukureštu. </p>
<p>Hrvatska je završila peti godišnji ciklus Akcijskog plana za članstvo i, prema ocjenama vojnih stručnjaka, dobro obavila posao. Reforma oružanih snaga ide u dobrom pravcu, a tako i demokratizacija Hrvatske, što je i uvjet za dobivanje pozivnice. Premijer Sanader se nada da će ona zaista i uslijediti na summitu NATO-a u Bukureštu. Konkretnije o tome moglo bi se čuti od Busha u Tirani.</p>
<p>Bush se za vrijeme prvog službenog posjeta premijera Sanadera Washingtonu zauzeo da Hrvatska što prije dobije pozivnicu, a pozitivno mišljenje veleposlanika u Bruxellesu sada će mu samo još više olakšati »lobiranje« da Hrvatska zaista u Bukureštu dobije pozivnicu.</p>
<p>»Nije sve gotovo, pozivnica još nije upućena jer se čeka summit u Bukureštu, ali ja sam optimist. Nastavimo li ovakvim tempom, kada je riječ o reformi vojnog sektora i svemu drugome, mislim da neće biti problema«, dodao je premijer.</p>
<p>»Bilo je dobro čuti ocjene veleposlanika o važnoj ulozi Hrvatske u jugoistočnoj Europi. Dobili smo i zahvalu za ono što smo učinili za vrijeme predsjedanja SEEPC-om, ali i za našu ulogu u Američko-jadranskoj povelji, u A3 skupini, gdje Hrvatska sigurno predvodi. O tome ćemo razgovarati i s predsjednikom Bushem«, kazao je Sanader.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska i kulturom potiče suradnju u regiji</p>
<p>Na jugoistoku Europe kultura, a posebice kulturne raznolikosti, prečesto su zlorabljene za širenje netolerancije, rekao je Mesić </p>
<p>ZAGREB/ BUKUREŠT</p>
<p> - Hrvatska vrlo dobro razumije važnost kulturne raznolikosti kao i važnost da se ona sačuva jer je to preduvjet očuvanja cjelokupnog nasljeđa epoha i generacija, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svom govoru na Regionalnoj konferenciji »Kulturna raznolikost-most između kulturnog nasljeđa i kulture budućnosti« koja se održava u Bukureštu. Skup, na kojem sudjeluju hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ministar kulture Božo Biškupić, organiziraju Vijeće Europe i UNESCO. Kultura, koja je jedan od ključnih elemenata za definiranje kulturnih identiteta, »nerijetko je zloupotrebljavana za podizanje zidova, a ne mostova među kulturama, ne kao kamen-temeljac na kojem treba graditi interkulturni dijalog, razumijevanje i suradnju«, rekao je hrvatski predsjednik na plenarnoj sjednici. Na prostorima jugoistoka Europe kultura, a posebice kulturne raznolikosti, prečesto su zlorabljene za širenje netolerancije, dodao je. Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti, nastavio je Mesić, temeljna su načela ugrađena u hrvatsku kulturnu politiku. Hrvatska je četvrta u svijetu ratificirala Konvenciju za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja. </p>
<p>Mesić je podsjetio da se Europljani boje ne samo gubitka ekonomske sigurnosti nego i identiteta jer su zabrinuti zbog brzine promjena i onoga što nosi globalizacija. </p>
<p>»Svjesne su toga i europske institucije, koje sve snažnije naglašavaju ulogu kulture, stavljajući je u središte europskog projekta. </p>
<p>To potvrđuju i dokumenti Europske komisije, koji ističu da upravo kultura 'može udahnuti humaniju dimenziju projektu europskih integracija'«, kazao je.</p>
<p>Kulturu budućnosti, izraženu u kulturnoj raznolikosti, nosit će i graditi mladi naraštaji koji već sudjeluju u interkulturnoj komunikaciji.</p>
<p>»Ako prihvatimo činjenicu da novi naraštaji doista žive i komuniciraju na potpuno nov način koji ih ne ograničava niti definira prema podrijetlu ili zemlji nego prema zajedničkim interesima i afinitetima za novim znanjima i spoznajama, tada ćemo shvatiti da su kultura mladih, digitalna kultura i nove tehnologije trenutačno najkonkretniji most - između kulturnog nasljeđa i kulture budućnosti«, istaknuo je hrvatski predsjednik. </p>
<p>Cilj regionalne konferencije je stvaranje strategije za zajedničke akcije očuvanja povijesnih spomenika, različitih običaja i kulturnih izričaja koji su sastavni dio zajedničke kulturne baštine svih naroda ovog dijela Europe.</p>
<p>Zanimanje za podvodnu arheologiju u Zadru</p>
<p>Predsjednik Mesić sastao se i s generalnim direktorom Unesca Koichirom Matsuurom, koji je iskoristio prigodu da se zahvali hrvatskom predsjedniku na organizaciji prošlogodišnjeg summita u Opatiji. Ministar kulture Božo Biškupić pozvao je Matsuuru na konferenciju ministara kulture koja će s održati u rujnu u Zadru. Matsuura je izrazio veliko zanimanje za Centar za podvodnu arheologiju, koji se otvara u srpnju u Zadru i koji bi, prema Biškupićevim riječima, trebao postati Unescov centar za Mediteran. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>»Dar i sreća vjere uvode u Božji plan spasenja«</p>
<p>ZAGREB/MARIJA BISTRICA</p>
<p> - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći svetu misu na blagdan Tijelova u četvrtak navečer je u katedrali istaknuo kako Isusove riječi prouzročuju stvarno postojanje onoga što označuju, a vjernici za razliku od nevjernika to znaju.</p>
<p> »Jedino Duh Sveti može slijepim Adamovim sinovima i kćerima dati sposobnost vidjeti, razumjeti, cijeniti čudesna Božja djela«, rekao je Bozanić. Po njegovim riječima, usklik »tajna vjere« ne isključuje nas iz ovozemaljskog okruženja nego nas još više otvara za zajedništvo sa čitavim svemirom kakvog želi, hoće i ljubi njegov Stvoritelj. </p>
<p> »U tom uskliku spominjemo se i uprisutnjujemo prvotno divljenje apostola«, rekao je. »U tom su uskliku duše mučenika svih vremena, koji su smogli snagu žrtvovati za Krista svoj život«, dodao je. Ocijenio je kako dar i sreća vjere uvode u Božji plan ljudskoga spasenja. </p>
<p> Pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić predvodio je proslavu svetkovine Tijelova i procesiju u Mariji Bistrici. [Hina, Z. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Umro general-pukovnik Ivan Basarac</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - General-pukovnik Ivan Basarac iznenada je, u 61. godini, umro u srijedu popodne u Ozlju, a pokop će biti 8. lipnja, u 17 sati na mjesnom groblju u Velikom Modruš Potoku u općini Netretić u Karlovačkoj županiji, potvrđeno je u četvrtak iz MORH-a. Generalu Basarcu pozlilo je u srijedu poslijepodne za vrijeme posjeta stomatologu u Domu zdravlja u Ozlju, te je preminuo od posljedica srčanog udara. </p>
<p>Hrvatskoj vojsci general Basarac se priključio u srpnju 1991. nakon što što su ga ratna zbivanja zatekla na zapovjednoj funkciji JNA u Varaždinu. Postao je zapovjednik 3. gardijske brigade HV-a na vinkovačko-vukovarskom bojištu. Sudjelovao je u svim važnijim akcijama HV-a, uključujući »Bljesak« i »Oluju«. </p>
<p>Odlukom predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga umirovljen je 1998. godine, a u mirovinu je otišao s funkcije pomoćnika načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. </p>
<p>Ivan Basarac rođen je 1946. godine u Somboru. </p>
<p>Brzojav sućuti Basarčevoj obitelji u četvrtak je uputila potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor navodeći kako njegov izniman doprinos i zasluge u Domovinskom ratu, te briga za hrvatske branitelje i njihove obitelji, nikad neće biti zaboravljeni. Ministarstvo obrane također je izrazilo iskrenu sućut obitelji, rodbini i prijateljima general pukovnika Basarca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Partnerstvo između Hrvatske i SAD-a</p>
<p>ZAGREB/KNIN</p>
<p> - Na području grada Knina od 5. do 18. lipnja održava se vojna vježba »Guardex 07«, u kojoj sudjeluju pripadnici Oružanih snaga Hrvatske i pripadnici Nacionalne garde Minnesote iz SAD-a, izvijestio je MORH na svojim internetskim stranicama. </p>
<p> Nositelj vježbe je zapovjedništvo 4. korpusa Hrvatske kopnene vojske (HKoV), a na vježbi sudjeluju pripadnici 4. gardijske brigade, 1. gardijske brigade. 33. inženjerijske brigade, 50. bojne ABKO-a, 334. sanitetske bojne te 72. bojne VP-a. </p>
<p> Glavni ciljevi vježbe su promicanje međudržavne suradnje i partnerstva između Hrvatske i SAD-a, daljnja izgradnja sustava međusobnog povjerenja, poboljšanje sposobnosti za provedbu operacija potpore miru te poboljšanje interoperabilnosti na taktičkoj razini primjenom NATO-ove doktrine i procedure. Pripadnici voda iz Nacionalne garde Minnesote u Hrvatsku su doputovali 4. lipnja, a u utorak, 5. lipnja, vježbu je službeno otvorio direktor vježbe, brigadir Mladen Fuzul. Sudionicima vježbe obratio se i pukovnik Gregory Scofield, časnik za bilateralne odnose iz Ureda za obrambenu suradnju veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Roche povlači iz prometa lijek Viracept</p>
<p>U Hrvatskoj dosad nije bilo prijava koje bi upućivale na potencijalno onečišćenje lijeka kojim se liječi tridesetak pacijenata</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Švicarska farmaceutska tvrtka F. Hoffmann-La Roche, sa sjedištem u Baselu, odlučila je u dogovoru i suradnji s europskim javnozdravstvenim vlastima (EMEA I Swissmedic), povući s europskog tržišta svu količinu Viracepta, lijeka za liječenje oboljelih od AIDS-a, priopćila je u četvrtak služba za Odnose s javnošću Rochea Hrvatske.</p>
<p>Roche je, naime, primio nekoliko prijava o neobičnom mirisu filmom obloženih tableta. Detaljnom analizom uzoraka lijeka, koji je imao neobičan miris, utvrđeno je onečišćenje kemijskom tvari (etilni ester metan-sulfonske kiseline) više od dopuštene razine. </p>
<p>U tijeku je ispitivanje uzroka onečišćenja i do završetka postupka Roche je u interesu zaštite bolesnika odlučio povući sve serije tog proizvoda u Europi i još nekim regijama u svijetu, osim u Americi, Kanadi i Japanu, gdje ne postoji sumnja u onečišćenje. </p>
<p>U Hrvatskoj dosad nije bilo prijava o neugodnom mirisu lijeka koje bi upućivale na potencijalno onečišćenje. </p>
<p>Viracept je u Hrvatskoj dostupan u tabletama, a filmom obložene tablete nisu ni dostupne na našem tržištu. No, u skladu s odlukom središnjice, Roche Hrvatske je odmah povukao lijek iz prometa te o tome obavijestio nadležno tijelo, Agenciju za lijekove i medicinske proizvode, navodi direktorica Odnosa s javnošću Rochea Hrvatske Silva Stazić. </p>
<p>U Hrvatskoj se ovim lijekom liječi mala skupina bolesnika, manje od njih 30, dodaje se u priopćenju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Projekt vrijedan 810.000 kuna</p>
<p>Kupalište, koje je partnertski projekt Hrvatske i Velike Britanije, otvorila je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - »Dosad smo u ovakve projekte prilagodbe za osobe s invaliditetom ušli u 22 grada«, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, koja je i predsjednica Vladina povjerenstva za osobe s invaliditetom, u srijedu u Zadru na otvorenju kupališta za osobe s invaliditetom na plaži Vitrenjak.</p>
<p>Dodala je da je Vlada dan ranije usvojila Nacionalnu strategiju za osobe s invaliditetom te među prvim državama u svijetu prošli tjedan ratificirala Konvenciju UN-a za osobe s invaliditetom.</p>
<p>Kupalište prilagođeno invalidima nastalo je kao projekt suradnje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Veleposlanstva Velike Britanije i Grada Zadra. Vrijednost projekta je 810.000 kuna. </p>
<p>Britanski veleposlanik u Hrvatskoj John Ramsden istaknuo je da je ovaj projekt djelo škotskih studenata arhitekture, a financiralo ga je britansko veleposlanstvo. </p>
<p>Projekt je proveden u sklopu »Europske godine jednakih mogućnosti za sve«.</p>
<p>Nakon otvaranja kupališta, potpredsjednica Vlade bila je i na svečanom prijamu na Sveučilištu, gdje su predstavljeni upravo završeni projekti prilagodbe Sveučilišta osobama s invaliditetom. </p>
<p> U Hrvatskoj je oko pola milijuna osoba s invaliditetom, u Europi 50 milijuna, u cijelom svijetu 700 milijuna, a u Zadarskoj županiji ih je oko 8000. Hrvatska ima osam plaža prilagođenih osobama s invaliditetom. [Ljubica Ivićev-Balen]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070608].
|
