NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070508].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 136460 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.05.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zatvor za liječnike koji ne prijave nesposobne za oružje</p>
<p>Prema novom zakonu, velika će odgovornost biti i na liječnicima koji izdaju dozvole</p>
<p>Liječnicima primarne zdravstvene zaštite i liječnicima specijalistima koji pri pregledu pacijenta uoče promjene zdravstvenog stanja, a koje mogu utjecati na sposobnost za držanje i nošenje oružja, te o tome u najkraćem roku ne obavijeste policiju, izreći će se novčana kazna od 3000 do 15.000 kuna, a mogli bi odležati i mjesec dana u zatvoru. Naime, takvu bi praksu, kojoj se liječnici opiru, uveo novi zakon o oružju čiji je prijedlog poslan u saborsku proceduru na treće čitanje.</p>
<p>Ministarstvo unutarnjih poslova uvidjelo je prijeku potrebu izmjena postojećeg zakona kako bi se usvojili napuci Smjernice EU-a o kontroli nabavljanja i držanja oružja, te smanjilo ilegalno posjedovanje oružja i malverzacije oko izdavanja dozvola. Time bi se spriječile tragične posljedice i podignula sigurnost građana.</p>
<p>Novim bi se zakonom propisalo izdavanje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti na pet godina, umjesto na dosadašnjih deset, čime bi se učinkovitije pratilo zdravstveno stanje tražitelja uvjerenja.</p>
<p>Prijedlogom novog zakona obvezno je prijaviti plinske pištolje jer građani nerijetko nabave plinski pištolj, koji potom uz male zahvate prerade u pravo oružje.</p>
<p>Bitno se postrožuju uvjeti za nabavku oružja, jer će se osobama protiv kojih se vodi prekršajni i kazneni postupak odbiti zahtjev za izdavanje dozvole. Tu se posebno navode prekršaji iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te zloporabe droge i drugih omamljujućih sredstava. Nakon rehabilitacijskog roka, koji uglavnom traje dvostruko dulje od izrečene sankcije, Ministarstvo pravosuđa iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije brisat će osobu, koja potom s potvrdom o nekažnjavanju može podnijeti novi zahtjev.</p>
<p>Novim bi se zakonom reguliralo i pitanje nošenja i prenošenja oružja iz jedne članice u drugu, naravno, nakon ulaska Hrvatske. To bi predviđalo izdavanje dopusnica, odnosno propusnica za nošenje i prenošenje oružja.</p>
<p>Obvezan žig na oružju</p>
<p>Novi zakon predviđa i ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja, što unatoč postojećim i važećim propisima od osamostaljenja Hrvatske nije primjenjivano. To znači da u optjecaju neće moći biti oružje za koje proizvođač nije otisnuo oznaku proizvodnje, države te serijski broj. Oružje koje ne bude imalo navedene oznake neće moći biti registrirano. Nadzor nad proizvođačima oružja, ali i uvozom oružja, provodit će Ministarstvo unutarnjih poslova. Novitet je i uvođenje mehaničkog otiska oružja za registar otiska, koji bi povezao kazneno djelo s počiniteljem i/ili vlasnikom oružja, a što će provoditi Centar za kriminalistička vještačenja MUP-a »Ivan Vučetić«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska u internetizaciji ispred Italije i Španjolske</p>
<p>S 11 posto korisnika širokopojasnog Interneta smo 22. u Europi</p>
<p>Prema podacima istraživanja koje je provedeno u 27 zemalja Europske unije, kao i u zemljama kandidatima, Turskoj i Hrvatskoj, sve više Europljana koristi digitalne tehnologije poput računala, mobitela, te širokopojasnog Interneta. Istraživanje je pokazalo da više od polovice europskih kućanstava ima računalo, što je četiri posto više nego krajem 2006., dok je sve veći broj onih koji prelaze na širokopojasni i bežični pristup Internetu.</p>
<p>Hrvatska je prema broju računala, mobilnih i fiksnih telefona, te pristupu Internetu ispred novih, ali i nekih starih članica Europske unija. Tako primjerice u Hrvatskoj pristup Internetu ima više kućanstava nego Italija i Španjolska. Prema istraživanju, 54 posto europskih kućanstava ima računalo, što je četiri posto više u odnosu na kraj 2006. Starije članice EU-a »kompjuteriziranije« su (58 posto) od 12 novih članica (39 posto). Taj omjer još je veći kad se uzmu u obzir pojedinačne zemlje. U Danskoj i Nizozemskoj 83 posto kućanstava ima računalo, za razliku od 29 posto u Rumunjskoj i 20 posto u bugarskim kućanstvima. U Hrvatskoj 46 posto kućanstava posjeduje računalo, i dijeli sedamnaesto mjesto sa Poljskom na popisu 29 zemalja, dok se ispod Hrvatske, osim zemlje kandidata Turske, nalazi čak deset članica EU-a. Raste i broj korisnika Interneta.</p>
<p>Ukupno 42 posto kućanstava ima pristup Internetu, što je dva posto više nego u zadnjem istraživanju. Penetracija je najviša u Nizozemskoj, gdje Internet koristi 80 posto kućanstava, Danskoj (77 posto) i Švedskoj (69 posto), dok najniži stupanj pristupa Internetu, manje od 20 posto, imaju u Grčkoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Hrvatska je na 15. mjestu s 35 posto korisnika Interneta. Širokopojasni Internet, jedan od glavnih pokazatelja rasta europske ekonomije znanja sve je više u uporabi. Zemlje s najvećim porastom su Nizozemska (+11 posto), Belgija (+9 posto), Velika Britanija (+9 posto) i Malta (+9 posto). Hrvatska s 11 posto korisnika širokopojasnog Interneta dijeli 22. mjesto s Irskom, no za istaknuti je povećanje od šest posto korisnika u posljednjih godinu dana.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lokin: Čačićev program je deklarativan!</p>
<p>Ekonomski analitičar Branimir Lokin tvrdi kako je apsurdno da se za cilj gospodarskog oporavka postavi obrazovanje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ako HNS dođe na vlast, a premijer bude Radimir Čačić, do 2012. godine ćemo imati 30 posto visokoobrazovanih građana što je četverostruko više od sadašnjih nešto iznad sedam posto. Čačić je obrazovanje postavio kao temelj novog gospodarskog programa HNS-a.</p>
<p>Za primjer da se tako nešto može postići uzima županiju gdje je župan - Varaždinsku, a koja stipendira sve studente bez obzira na to gdje studiraju.</p>
<p>Ekonomski analitičar Branimir Lokin tvrdi kako je apsurdno da se za cilj gospodarskog oporavka postavi obrazovanje. »Obrazovanje je opća kategorija, pitanje je možemo li sa znanošću postići opći napredak. Obrazovanje nije ono s čim možemo konkurirati na tržištu. Treba nam je reći s čim možemo konkurirati, a toga u njegovu programu nema«, objašnjava Lokin.</p>
<p>Čačić načelno govori o gospodarskom rastu od barem osam posto, no analitičari zamjeraju što ne specificira kako to postići.</p>
<p>Dio ekonomskih stručnjaka Čačićev je program već ocjenio »deklarativnim«, ništa novo, kažu, nije ponudio i sve izgleda kao prelijevanje iz »šupljeg u prazno«.</p>
<p>Među zamjerkama koje Lokin vidi u Čačićevom gospodarskom programu je i ona koja se odnosi na činjenicu da »HNS-ov premijerski kandidat nije ponudio rješenje za velike djelatnosti kao što su HEP, HT ili Hrvatske vode«. Lokin pita zašto nije dao formulu rekonstruiranja tih poduzeća, te zaključuje: »Sve dok se ne vide operativni detalji programa, ovo su sve samo deklarativna predizborna obećanja«.</p>
<p>HNS-ov premijerski kandidat temelj gospodarskog razvoja vidi u uslužnoj ekonomiji koja se temelji na znanju, a ne na industrijalizaciji. Analitičari, među kojima je i Lokin, takav njegov program tumače nastavkom neoliberalizma i ne vide u njemu ništa novo.</p>
<p>Konkretna pitanja bez odgovora</p>
<p>»Čačić načelno govori o tome koje ciljeve želi postići, ali nema odgovora kojim će metodama do toga doći«, ističe Lokin. Kaže da Čačić iznosi samo programska načela iza kojih ne stoje rješenja, a nema ekonomskog odgovora na pitanja što će biti s poreznim sustavom, hoće li oporezivati rad ili kapital. »Što kani s valutom, hoće li biti čvrsta ili promjenjiva? Čačić možda ima ideju što bi htio napraviti, ali ne vidim da nudi realna rješenja«, zaključuje Lokin.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uvođenje piktograma - univerzalno rješenje?</p>
<p>»Potrošač« poziva da se zakonom jasno odredi veličina slova i izgled deklaracije jer se putem nje kupac informira</p>
<p>Police trgovina u Hrvatskoj pretrpane su proizvodima nečitkih, nejasnih i nepotpunih deklaracija, a Ilija Rkman iz Udruge za zaštitu potrošača Hrvatske upozorava da postoje proizvodi s deklaracijama pisanim i na petnaestak jezika, otisnutima na užoj strani pakiranja. Vjesnik se uvjerio da je stanje mnogo gore jer, primjerice, svaki drugi omekšivač za rublje ima deklaraciju pisanu na dvadesetak jezika na užoj strani boce a na cjelokupnom pakiranju nađu se informacije na čak 40 jezika.</p>
<p>»Ovako veliki broj jezika na skučenom prostoru prisiljava proizvođače da deklaracije tiskaju izrazito malim slovima koje su jedva čitke ikome te daju tek okvirne i nepotpune informacije«, istaknuo je Rkman. Hrvatsko tržište od 4,5 milijuna ljudi uistinu je premaleno da bi se samo za njega tiskale deklaracije, no »Potrošač« predlaže univerzalno rješenje ne samo za naše, nego i za druga tržišta - piktograme. Slikovni prikazi upozorenja i o načinu korištenja proizvoda univerzalan su »jezik« lako shvatljiv i polupismenom čovjeku, a zauzimaju puno manje mjesta od teksta. Takvih piktograma prema zakonu na pakiranju može biti samo osam, no Rkman kaže da je to uistinu dovoljno da se dobiju sve bitne informacije o proizvodu. Iako je stanje s deklariranjem proizvoda iz dana u dan sve bolje, istaknuo je da je Europska unija znatno ispred Hrvatske. Tako deterdženti namijenjeni njemačkom i engleskom tržištu najčešće imaju kartu tvrdih voda u tim zemljama i ovisno o tvrdoći vode i upute o doziranju deterdženta. Takvo što »Potrošač« priželjkuje i na hrvatskom tržištu. Kupci bi nerijetko trebali imati i povećalo u džepu kako bi mogli pročitati deklaracije pisane toliko sitnim slovima da ih se jedva raspoznaje. </p>
<p>Iako je preporuka hrvatskih oftalmologa da se deklaracije pišu slovima računalnog fonta 10, kako bi bile čitke i razumljive prosječnom Hrvatu, rijetko tko se toga pridržava. »Često je neki proizvod namijenjen prije svega tržištu neke druge zemlje. Tada je deklaracije te zemlje pisana čitko i ima sve potrebne informacije dok je prijevod na hrvatski jedva raspoznatljiv, nečitak i kao takav beskoristan«, upozorio je Rkman. Uskoro bi se trebao donijeti novi Zakon o zaštiti potrošača, a »Potrošač« poziva da se zakonom jasno odredi veličina slova i izgled deklaracije jer se preko nje kupac najbolje informira. »A upravo informiran potrošač je zaštićen potrošač«, napomenuo je Rkman.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Umjetnički poslovi«</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Državna inspekcija je u šest mjeseci uhvatila na nezakonitom radu 30 malodobnika. Uglavnom je bila riječ o djeci koja su radila kao konobari odnosno konobarice, a u jednom je slučaju dijete radilo i na poslu koji može ugroziti njegovo zdravlje. Neka djeca radila su noću, nekima nisu bili plaćeni prekovremeni sati, a čak se četvero učenika u Hrvatskoj teško ozlijedilo obavljajući redovitu školsku praksu za svoje zanimanje. Ozlijedio se jedan budući mesar i jedan budući električar, a dvije su učenice nastradale na praksi u kemijskom laboratoriju. </p>
<p>Iako je broj nezakonito zaposlene djece ili malodobnika kojima su poslodavci prekršili radna prava nemalen, znatno je viši broj roditelja ili skrbnika koji su u istom razdoblju od Državnog inspektorata zatražili da im klincima dopusti da »lovu« zarade baveći se tzv. umjetničkim poslovima. Riječ je uglavnom o snimanju video i tv spotova, raznih reklama i serija. Drugim riječima, klinci u Hrvatskoj najviše rade u showbizu, tamo su i najbolje plaćeni, a očito je i najveći broj roditelja koji smatraju da je takav posao najbolji ili barem najunosniji. Inspektorat je u šest mjeseci zaprimio čak 130 roditeljskih zahtjeva za takvim poslovima malodobnika, od čega ih je pozitivno riješeno čak 110. </p>
<p>Sukus je priče samo jedan - iako općenito nije poželjno da djeca i mlađi malodobnici rade, što je riječ o ekskluzivnijim poslovima - zainteresiranih je više. Uostalom, dok sve druge grane, posebice proizvodne mogu stajati, uvijek postoji ono što mora ići dalje. Posve je jasno da je to show. Jer on - must go on.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vrijeme da vratim Francuskoj</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Nicolas Sarkozy, očekivano, postao je šesti predsjednik Pete Republike, glatko pobijedivši Segolene Royal. U izborima koji su po mnogočemu bili posebni, napeti i povijesni.</p>
<p>Nakon dvanaest godina karizmatskog Jacquesa Chiraca Francuska kreće na novi put promjena, reformi i jačanja gospodarstva. Ova sadašnja Francuska, ako je suditi po Sarkozyjevim obećanjima, više neće biti takva, morala bi postati jača, fleksibilnija i konkurentnija. Čvrsti čovjek Sarkozy, koji je trideset godina u francuskoj politici, najavio je promjene koje je sam nazvao početkom gospodarske revolucije. Najavio je i bitku za novu, drukčiju Francusku, jaku u Europi i prisutnu u svijetu.</p>
<p>Polarizacija na desnu i lijevu opciju je jasna i nitko pred tim, pa ni Sarkozy, neće moći zatvarati oči. A koncepcije su posve različite i novom će predsjedniku biti teško provesti reforme bez podrške svih Francuza. Nije zato neočekivano što je Sarkozy, još u noći slavlja, prvo rekao kako će biti predsjednik svih Francuza, bez obzira na to koje političke boje preferiraju. Imat će težak zadatak izgraditi most i s armijom imigranata, koji žive u predgrađima i čine stalan fitilj koji bi mogao zapaliti idiličan mir života u francuskim gradovima. Sarkozy to dobro zna, jer je kao ministar unutarnjih poslova na svojoj koži osjetio bunu od prije dvije godine, koja se utišala tek nakon Chiracove intervencije. Ovaj put, ako se slično ponovi, on će biti ključni igrač.</p>
<p>»Vrijeme je da vratim Francuskoj«, kazao je Sarkozy, sin mađarskom emigranta, aristokrata, koji je pobjegao iz svoje domovine. Pedesetdvogodišnji pravnik oduvijek je sanjao postati predsjednikom i taj se san, nakon tri decenija borbe u politici, napokon ostvario. Sada mora pokazati umješnost voditi veliku europsku zemlju, čiji »povratak Europi« svi očekuju.</p>
<p>Prijatelj Amerike, već je u izbornoj noći najavio neke nove nijanse u francusko-američkim odnosima. Između Chiraca i Busha nisu bile samo razlike, bilo je i netrpeljivosti. Između Sarkozyja i Busha vladaju srdačni odnosi, ali jedno je vrijeme dok se Sarkozy borio za ulazak u Elizejsku palaču, a drugo je sada kada će biti u njoj, a Bush već korak od Bijele kuće. U svakom slučaju, između Amerike i Francuske u buduće će biti manje nesporazuma nego u vremenu Chiraca.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Čačićev udarac SDP-u</p>
<p>Očekivalo se da će HNS sa svojim gospodarskim programom u javnost izaći krajem svibnja, no očito su u toj stranci procijenili da je, s obzirom na dezorganizaciju u redovima SDP-a, sada pravo vrijeme</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ </p>
<p>Stranačka aktivnost HNS-ova kandidata za premijera Radimira Čačića ovoga vikenda novi je gol u SDP-ovu mrežu. Još dok se na Iblerovu trgu nisu slegle potencijalne kandidature za novoga stranačkog lidera, Čačić im je ponovno zadao udarac. Ovog puta odabirom dobrog tajminga za predstavljanje svoga gospodarskog programa. Računalo se, naime, da će narodnjaci s gospodarskim programom u javnost izaći krajem svibnja, no očito su procijenili da im je, s obzirom na postračanovsku dezorganizaciju u redovima koalicijskog partnera, pravo vrijeme da iskorače baš sada i ostave dojam nadmoćnijih.</p>
<p> Jurčićev gospodarski program je, naime, već pao u zaborav, pa su u HNS-u dobro procijenili da je sad pravo vrijeme da se naspram SDP-a, koji je zaokupljen natjecanjem oko čelne stranačke fotelje, a još ne znaju ni hoće li istaknuti Jurčića kao svog premijerskog kandidata, predstave kao uigrani tim koji složno stoji iza svog projekta »Čačića za premijera«.</p>
<p> Čačić dakle i službeno obznanjuje da HNS budućnost vidi suprotno od SDP-a. Ne samo da se protive oporezivanja kapitalne dobiti u iduće četiri godine nego su protivnici i reindustrijalizacije po Jurčićevoj viziji. I dok Čačić tvrdi da se struktura hrvatske ekonomije mora temeljiti na uslužnoj ekonomiji, prof. Jurčić odgovara kako samo razvijena industrija omogućuje razvoj uslužnih djelatnosti o kojima govori Čačić.</p>
<p> Drugim riječima, HNS i SDP na ekonomiju gledaju različito pa ako se ostvare, zasad doduše samo HNS-ova ufanja u postizbornu koaliciji sa SDP-om, jedna od te dvije stranke morat će promijeniti svoju ekonomsku računicu. Čačić predlaže model autoceste pameti: u četiri godine udvostručiti broj studenata i visokoobrazovanih stručnjaka i dovesti nas do europske razine u kojoj je udio visokoobrazovanih u gospodarstvu 30 posto!</p>
<p> Razvoj financija, obrazovanja, turizma, privrede i energetike osnove su HNS-ova uspješnog gospodarstva, a s porukom da se ono razvija u uslužnim djelatnostima, zapravo su dali političku pljusku potencijalnom partneru SDP-u¸, čija se gospodarska strategija temelji na industrijalizaciji.</p>
<p>Čačić i HNS računaju da će im varaždinska formula pomoći u uvjeravanju birača ostatka Hrvatske. Naime, sve o čemu govori Čačić, tamo je već na (vi)djelu: gradi se po modelu javno privatnog partnerstva bez udjela države u financiranju, svim studentima država financira studij bez obzira na to školuju li se na hrvatskim fakultetima ili drugdje u svijetu, jednosmjenski rad u školama tamo je već zaživio...</p>
<p> Čačić, dakle, ciljano puca u dva pravca, prema biračima i prema svom koalicijskom partneru. Prvima poručuje da ne govori napamet, a drugima da »sve političke stranke pričaju o gospodarskom rastu, a samo rijetki to znaju i mogu izvesti, a on - zna«!</p>
<p>Pitanje je, međutim, ima li oko sebe kadar za sastav Vlade? Ni tu narodnjačkom kandidatu ne manjka samopouzdanja. I bez SDP-a oni bi, kažu, svojim stručnim kadrom mogli popuniti Vladu. Pa zašto, recimo, i Jurčić ne bi bio ministar u Vladi kojoj je Čačić premijer?!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kako prodati morsku maglu </p>
<p>Premda Slovenija tvrdi da Hrvatska stoji »na putu« izlazu Slovenije na otvoreno more, Luka Kopar iz godine u godinu bilježi sve veći promet; u 2006. godini pretovareno je rekordnih 14 milijuna tona tereta, što je za gotovo pet milijuna tona više od pretovara te luke u 2001.</p>
<p>DAVOR VIDAS</p>
<p>Slovenski ministar vanjskih poslova Rupel napisao je da za vanjsku politiku nije važna samo stručna sposobnost nego i kako javno predstaviti aktualne izazove. I doista je način javnog predstavljanja, bez obzira na stručne činjenice, među važnim elementima sve dubljeg spora o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije na moru. Tako se slovenska diplomacija i politika trudila na uvrštavanju formulacije o potrebi uzimanja u obzir, u kontekstu otvorenih graničnih sporova, »do sada postignutih sporazuma« u tekst rezolucije Europskog parlamenta o Hrvatskoj. To je žustro nastojanje navelo člana Europskog parlamenta i izvjestitelja »u sjeni«, Berndta Posselta, da na dan usvajanja rezolucije, 25. travnja, izjavi kako »sporazum Drnovšek-Račan« zapravo i nije sporazum, da takav međunarodni sporazum – ne postoji! Jednostavno ali odmjereno, Posselt je izrekao nešto što hrvatska vanjska politika do sada godinama nije uspjela jasno artikulirati. Naime, da se premisa postojanja međunarodnog sporazuma Drnovšek-Račan (premda neratificiranog) servira zdravo za gotovo. Poznato je da su se dvojica tadašnjih premijera dogovarali. No, jedna se činjenica redovito izostavlja pri širenju fame o »sporazumu Drnovšek-Račan«: da na kraju nije postignut dogovor u formi međunarodnog sporazuma. Tekst dovršen sredinom 2001. i zatim medijski razglašen kao »sporazum Drnovšek-Račan« ostao je samo na nacrtu. Na tom je tekstu, parafima dvoje nižerangiranih službenika u ministarstvima vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, tek potvrđeno da je riječ o usklađenoj radnoj verziji. Na njoj nema službenog navođenja mjesta sklapanja »sporazuma«, niti ima datuma sklapanja. Nema ni parafa tadašnjih premijera Račana i Drnovšeka. Do potpisa zatim nije došlo – a još manje do ratifikacije. Tako taj, toliko puta istican »sporazum Drnovšek-Račan«, u zbilji i nije međunarodni sporazum, nego tek konačni, radno usklađeni nacrt teksta sporazuma. Kako je ubrzo propala mogućnost postizanja pravno valjanog sporazuma na toj osnovi, uporno se nastoji stvoriti ne samo percepcija o navodnoj hrvatskoj nevjerodostojnosti u odnosu na međunarodne »sporazume«, nego i o tome kako Hrvatska Sloveniju nastoji »zatvoriti«, onemogućiti joj izlaz na otvoreno more. A u tome je drugi važan element takvog »javnog predstavljanja aktualnih vanjskopolitičkih izazova«. Već smo niz puta čuli zahtjev Slovenije prema kojemu bi ona imala izravni »teritorijalni izlaz« na otvoreno more. Pojam »izlaz« stran je terminologiji međunarodnog prava mora, sadržanoj u Konvenciji UN-a o pravu mora. No, osnovni učinak te sugestivne riječi i nije pravne, nego je perceptivne naravi. Svojom semantikom ona stvara dojam o zatvorenosti Slovenije na moru ukoliko joj se »izlaz« ne omogući.</p>
<p>Prema onome što ustrajno ističe slovenska politika, »izlaz« u otvoreno more trebao bi biti s ove, nekoć jugoslavenske strane osimske granice na moru. Put tog slovenskog izlaza stoga bi, barem u nekom dijelu, vodio kroz hrvatsko državno područje, odnosno presijecao njezino teritorijalno more, jer se ono dotiče osimske granice s Italijom na moru. Budući da Slovenija kategorički traži teritorijalni izlaz, s puta bi trebalo »skloniti« dio teritorijalnog mora Hrvatske. U suprotnom bi, navodno, uslijed »zatvorenosti« mogle nastupiti po Sloveniju ozbiljne posljedice. Tako njezina Bijela knjiga navodi da bi Slovenija »zatvorenošću« počela gubiti svoju povijesnu, kulturnu i gospodarsku povezanost s narodima i državama Jadranskoga i Sredozemnog mora. Ponegdje takav način predstavljanja stanja stvari, premda bez oslonca na činjenice, nailazi na razumijevanje. Tako su The New York Times i International Herald Tribune u srpnju 2006. objasnili kako Hrvatska onemogućuje Sloveniji odgovarajući prolaz do međunarodnih voda, što je važno zbog Luke Kopar, jedine slovenske trgovačke luke. No, kako stvari stoje – u stvarnosti? Put do »izlaza u otvoreno more« tu se odjednom pokazuje negdje drugdje. A dramatične posljedice »zatvorenosti«, odnosno hrvatskog neomogućavanja uređenja izlaza Slovenije na otvoreno more, umjesto da su dokumentirane nepovoljnim trendom prometa Luke Kopar, bivaju naprotiv pobijane stvarnim podacima. Luka Kopar iz godine u godinu bilježi sve veći promet; u 2006. pretovareno je rekordnih 14 milijuna tona tereta, što je za gotovo 5 milijuna tona više od pretovara te luke u 2001.. Promet Luke Kopar sada je gotovo trostruko veći od prometa iste luke u 1990., kada je, još u sastavu Jugoslavije, Slovenija navodno uživala »teritorijalni izlaz na otvoreno more« - a u luci se pretovarivalo samo oko 5 milijuna tona tereta godišnje. No, svaka od posljednjih godina za Luku Kopar znači obaranje novog rekorda pretovara: više od 13 milijuna tona u 2005, više od 14 milijuna u 2006... O čemu je riječ? Između ostaloga i o tome da je, ubrzo nakon fijaska dogovaranja između Račana i Drnovšeka, Slovenija, zajedno s Italijom, Hrvatskom i još nekim jadranskim državama, u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) supredložila uređenje plovidbe u sjevernom Jadranu, a u sklopu toga i za pristup brodova do Luke Kopar i plovidbu iz te luke. Taj je sustav plovidbe zatim prihvaćen u okrilju IMO-a, te se od 1. prosinca 2004. godine primjenjuje na sve brodove uključujući i slovenske.</p>
<p>No, koja je posljedica tog razvoja po budućnost slovenskog »izlaza na otvoreno more« kakav je sadržan u tekstu kolokvijalno nazvanom »sporazum Drnovšek-Račan«? »Izlaz«, ondje gdje ga je predvidio taj nacrt sporazuma, sada je zapravo postao ulaz, odnosno dolazni smjer za sve brodove na putu do Luke Kopar. A izlaz, ako je ikad i vodio tim putem, sada zasigurno tu više nije. Svi brodovi, pa i slovenski, moraju u skladu s tim globalnim sustavom plovidbe iz Luke Kopar do »izlaza u otvoreno more« ploviti s one strane osimske granice, kroz teritorijalno more Italije! Zato više nema potrebe za »probijanje« Slovenije iz zatvorenosti, a na uštrb teritorijalnog mora Hrvatske; preostaje samo nužnost što skorijeg razbijanja iluzije o takvoj zatvorenosti. Ionako je na otvaranju tog stvarnog pomorskog izlaza radila, s ostalima, i sama Slovenija. Time je zasigurno poboljšana sigurnost plovidbe u vrlo opterećenom području Tršćanskog zaljeva, čime i poslovanje Luke Kopar - tek uz sporednu žrtvu praktične neprovodivosti »izlaza« prema fantomskom sporazumu Drnovšek-Račan.</p>
<p>Kako time otpada zatvorenost »izlaznih vrata« za plovidbu, od koncepcije »teritorijalnog izlaza« na otvoreno more ostaje samo – zahtjev za »teritorijalnošću«. Drugim riječima, Slovenija jednostavno zahtijeva više morskog područja pod svojom suverenošću no što bi joj to, s obzirom na smještaj i konfiguraciju obale, pripalo primjenom međunarodnog prava! Ne traži se nikakav »izlaz« u svrhu plovidbe, jer taj je već globalno dogovoren. Traži se, naprotiv, teritorij, odnosno državno područje na moru. Pod prividom nekog nužnog izlaza, riječ je zapravo o »trojanskom konju« za širenje prava Slovenije na moru, duboko ispred hrvatske obale Istre. Kao takav, taj zahtjev nema ni pravnog ni stvarnog opravdanja. A najmanje od svega pravo na epitet »europski«.</p>
<p>Autor je doktor pravnih znanosti</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Poklonili se alatničarstvu i preradbi plastike</p>
<p>IGOR ČATIĆ, ZAGREB</p>
<p>Upravo smo se vratili sa sajma. Mi, brojni Hrvati posjetili smo sajam alatničarstva, ljevarstva, plastike i gume te tiskarske opreme. Površina sajma bila je oko 21.000 četvornih metara, a posjetilaca oko 15.000. Pa zašto je to važno za Hrvatsku?</p>
<p>Važno je i prevažno. Svi vodeći proizvođači opreme došli su se »pokloniti« dvjema granama, svjetskim rekorderima. To su alatničarstvo i preradba plastike. S najavom da će biti svjetski rekorderi i u trećoj, nanotehnici.</p>
<p>Sajam u Celju svojom površinom i brojem posjetitelja odgovara višestruko većim sajmovima u svijetu. Tako se sajam u Njemačkoj prostire na 150.000 četvornih metara. Zašto takav interes? Zato što je Slovenija danas prva u svijetu po broju stanovnika na područjima izradbe industrijskih alata i preradbe plastike. A glasoviti Janez Navodnik, organizator vrlo uspješnog Slovenskog plastičarskog grozda je okupio 40 autora da napišu priloge za knjigu »Slovenija je predodređena za nanotehniku«. Izražena je želja da i tu Slovenija postane vodeća u svijetu. Ali ne u znanosti o nanopodručju, već u konkretnoj industrijskog primjeni.</p>
<p>Hrvatska ima bitnijih briga. Svaki dan su druge, ponekad je to sport, ponekad promidžba biogoriva kao spasa za Hrvatsku ili zamisao o zabrani dijela klasične plastične ambalaže. Ali joj nije bitna briga kako istodobno iskoristiti prirodni plin kao sirovinu i energent.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Istraživači pronašli četiri nove vrste ptica </p>
<p>Sramežljiva i osjetljiva vrsta šišmiša koji živi na Medvednici pravi je dokaz da je šuma zdrava</p>
<p>U Parku prirode Medvednica zamijećene su četiri nove vrste ptica, koje dosad istraživači nisu primijetili. Još jedan neobičan stanovnik Medvednice jest i rijetka vrsta »sramežljivog« šišmiša, koji je zbog svoje osjetljivosti zapravo pokazatelj da je šuma iznad Zagreba - zdrava. </p>
<p>Na Medvednici, tik iznad metropole, živi 95 vrsta ptica i devet vrsta šišmiša, što je i svojevrsna ocjena dosadašnjeg dobrog gospodarenja tim šumama, ali i određene smjernica za daljnje upravljanje. Takve dobre rezultate pokazala su istraživanja u šumama Medvednice stručnjaka Zavoda za ornitologiju HAZU-a i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Projekt »Gospodarenje šumama blisko prirodi« u suradnji Javne ustanove Park prirode Medvednica i Ministarstva kulture, financiralo je Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske. </p>
<p>»U području zaštite prirode, Nizozemska može mnogo naučiti od Hrvatske«, kazao je Oscar Meuffels, predstavnik Nizozemskog veleposlanstva, na prezentaciji istraživanja, u ponedjeljak, u Pilani Bliznec. »Park prirode je 64 posto pod šumom, a pozitivni rezultati istraživanja rezultat su uspješne brige šumarske struke o Medvednici«, rekla je Nives Farkaš Topolnik i dodala da je u izradi plan upravljanja Medvednicom. </p>
<p>Istraživanja također pokazuju da ljudi koji posjećuju park prirode uznemiruju životinje pa istraživači predlažu da se barem 10 posto područja proglasi zaštićenim rezervatom. Bilo bi dobro, kaže dr. Davor Čiković, voditelj istraživanja ptica, ograničiti rekreaciju i turizam na ekološki manje vrijedna područja. Zoran Šikić, pomoćnik ministra kulture, istakao je važnost uvođenja sustava zaštite prirode u skladu s obvezama EU. »Šume treba smatrati gospodarskim resursom, kao i sve ono što ih čini šumama«, rekao je Zoran Šikić. </p>
<p>Istraživanje Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, predvođeno Igorom Pavlinićem, pokazuje da u šumama Medvednice živi 146 šišmiša, odnosno devet vrsta. Budući da su šišmiši noćne životinje, istraživači su ih prisluškivali posebnim detektorima. Pokazalo se da je šuma Parka prirode bogata vrstama šišmiša, a među njima se izdvaja širokouhi mračnjak kao ugrožena vrsta u Hrvatskoj. Zaključak je da šišmišima smeta uklanjanje starih stabala jer s njima nestaju njihove duplje i skloništa. Povoljno se pokazalo selektivno uklanjanje stabala, što stvara male čistine koje su lovna staništa i povećavaju broj kukaca, kojima se hrane šišmiši. Istraživač preporučuju da se što više gospodari na taj način.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Roditelji pazite na maloljetne 'surfere'</p>
<p>Neke posljedica izloženosti neprikladnim sadržajima su strah, tuga, povlačenje u sebe i izbjegavanje socijalnog kontakta</p>
<p>Djeca, čiji roditelji nemaju pristup njihovim e-mailovima, češće primaju poruke seksualnog sadržaja od djece čiji roditelji to imaju, rezultati su istraživanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabrog telefona, provedenog 2005. Od četiri tisuće anketiranih učenika osnovnih i srednjih škola, 27 posto je dobilo poruke seksualnog sadržaja, a čak 67 posto za vrijeme pretraživanja interneta. </p>
<p>Među ispitanicima 49 posto djece izjavljuje da roditelji ne čitaju njihovu poštu, a 16 posto njih kaže da možda imaju pristup. Njih 33 posto nikome nije povjerilo iskustvo primanja poruka sa seksualnim sadržajem, oni drugi su to ispričali prijateljima ili roditeljima, a samo četiri posto nekoj drugoj odrasloj osobi. </p>
<p>U Poliklinici upozoravaju da odrasli često nisu svjesni opasnosti koje donose nove tehnologije. </p>
<p>»Roditelji koji ne provjeravaju elektroničku poštu ne žele narušavati privatnost djece. Drugi to ne rade zbog neznanja ili jer nemaju vremena«, kaže psihologinja Marija Krmek iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, gdje upozoravaju na neprocjenjivu važnost edukacije, komunikacije i nadgledanja djece u razvoju prikladnog ponašanja. </p>
<p>Potrebno je razviti mehanizme filtriranja i blokiranja djece radi postizanja učinkovitih strategija donošenja odluka i razvijanja kritičke medijske pismenosti. Tako djecu i mlade treba naučiti kako napustiti neprikladne internetske stranice, kaže psihologinja. </p>
<p>»Adolescente treba poticati da govore o svojim i iskustvima svojih prijatelja«, dodaje Krmek. Poželjno je računala postaviti na vidljiva mjesta da učitelji i roditelji promatraju dječje aktivnosti. »Pristup internetu treba nadgledati dok god djeca i mladi ne pokažu spremnost suočavanja s opasnostima u tom okruženju«, kažu u Poliklinici dodajući da je važno uočiti i najmanje promjene djetetova ponašanja. »Neke posljedica izloženosti neprikladnim sadržajima su strah, tuga, povlačenje u sebe i izbjegavanje socijalnog kontakta«, ističe psihologinja Krmek. Važno je dijete poticati na razgovor i povjeravanje roditeljima, kao i pokazati interes za njegove aktivnosti, dodaju u Poliklinici.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Korak bliži dogovoru?</p>
<p>Saga o gradnji rukometne arene u Laništu u ponedjeljak je dobila novi nastavak. Iz konzorcija TriGranit i Ingra poručili su kako su predstavnicima Grada ponudili izmijenjeni ugovor za gradnju velebne dvorane, koju će Grad i Vlada plaćati 7,5 milijuna eura godišnje u razdoblju od 28 godina. </p>
<p>O detaljima nisu željeli govoriti dok ne okončaju pregovore. Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić već je iscrpljen novinarskom znatiželjom u vezi ugovora o gradnji arene pa nije bio raspoložen govoriti o izmijenjenoj ponudi. »Danas je bio sastanak. Sve će te saznati kada se konačno dogovorimo«, izjavio je Jelušić.</p>
<p>Pregovarači dviju strana konzorcija prvi su se put sastali prošlog petka nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ljutit investitorovim prijedlogom ugovora javnosti poručio »kako nitko neće ucjenjivati Grad i Vladu«. Jer je predloženi ugovor bio drukčiji od obvezujuće ponude. Tada je Ingri i TriGranitu poručio kako imaju rok od sedam dana da ponude novi ugovor, inače će se Grad okrenuti alternativnom rješenju, a to je obnova Doma sportova. [T.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Svakom građaninu drvo uz novu šetnicu</p>
<p>Od najistočnije Gradečke ulice u Vrbovcu, do ribnjaka Črnec se, udaljenog oko tri kilometra, uz glavnu cestu prema Bjelovaru gradi šetnica. Ovih dana strojevi su utrli trasu, posijana je trava, a podiže se i pravi drvored. I pedesetak Vrbovčana prihvatilo se posla i zasadilo prvih 360 mladica ukrasnih stabala i grmlja. </p>
<p>Akciju je organizirala Udruga Luč, u koju su uključeni Šumarija, Komunalac, Turistička zajednica i, u prvom redu građani, koji žele sačuvati vrbovečku povijest i prirodu. Čast da posadi prvo drvo pripala je gradonačelniku Vladimir Bregoviću, koji je na početak budućeg drvoreda, dugog 1700 metara, zasadio ukrasnu vrbu, po kojoj (kaže legenda) Vrbovec i nosi ime. </p>
<p>»Ovo je prekrasno Već sam zasadio dvije mladice!«, oduševljeno će najstariji 'akcijaš' Milivoj Povrlišek. Sadnja je protekla pod budnim okom Nade Kučan iz vrbovečke Šumarije, a predsjednica Udruge Luč Ankica Pavičić pozvala je sve Vrbovčane da uz trasu posade svoje drvo, a planiraju postaviti i klupe za odmor. Tako će unuci jednoga dana biti ponosni kada uz drveće ugledaju imena svojih djedova ili baka… </p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>U autobusnim nesrećama 50 poginulih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U autobusnim nesrećama, koje su se u nedjelju navečer i ponedjeljak dogodile u tri različite države, Pakistanu, Kini i Afganistanu, poginulo je najmanje 48 osoba, a ozlijeđeno ih je više od 60. U sjeverozapadnom Pakistanu autobus s putnicima sletio je u nedjelju navečer s ceste u provaliju, pri čemu je odmah poginulo 20 putnika. Slična se nesreća u ponedjeljak ujutro dogodila u kineskoj pokrajini Guzhou, kada je autobus sletio s ceste, pri čemu je poginulo 17 putnika, a 24 ih je ozlijeđeno. Nakon neopreznog ulaska u zavoj, autobus s putnicima u ponedjeljak ujutro udario je u zaštitnu ogradu u sjevernom Afganistanu, nakon čega se zapalio. Poginulo je devet osoba, a 25 osoba je ozlijeđeno i prebačeno u obližnju bolnicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pronađen kenijski zrakoplov bez preživjelih</p>
<p>MBANGA-PONGO - Dužnosnik zrakoplovne tvrtke Kenya Airways kazao je u ponedjeljak da nema »praktički nikakvog izgleda« da se pronađu preživjeli iz zrakoplova koji se sa 114 putnika i članova posade srušio u noći s petka na subotu jugoistočno od Douale u Kamerunu. Olupina Boeinga 737-800 Kenya Airwaysa pronađena je u nedjelju navečer, nakon dva dana intenzivne potrage. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Pjesmom za Zakladu »Ana Rukavina«</p>
<p>Na koncertu, koji će se održati 15. svibnja u kazalištu, nastupit će brojne estradne zvijezde</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Tjedan dana prije održavanja velikoga humanitarnoga koncerta s kojeg je sav prihod od prodanih ulaznica namijenjen Zakladi »Ana Rukavina«, pripreme za taj veliki glazbeni događaj pri samom su kraju. Organizatori koncerta - šibensko dopisništvo Vjesnika, Šibensko kazalište i Koncertna agencija »Šibenik koncert« - uspjeli su okupiti eminentna imena hrvatske glazbene scene. </p>
<p>Nastup je potvrdila estradna diva Tereza Kesovija, a na koncertu koji će se održati u kazalištu, u utorak, 15. svibnja u 20 sati, nastupit će i Tedi Spalato, Kemal Monteno, Neno Belan, klapa More, Jelena Radan i skupina Meritas, Đani Stipaničev, Helena Bastić, Alen Slavica te skladatelj i aranžer Toni Eterović. Koncert će voditi šibenske novinarske snage - Marina Jurković i Nikola Urukalo.</p>
<p>Zahvaljujući Branku Viljcu, direktoru agencije »Šibenik koncert«, u tijeku su i dogovori o snimanju CD-a na kojem će se naći sve pjesme koje će biti izvedene na koncertu. Sav prihod od prodanih nosača zvuka također će ići Zakladi. Iako će ulaznice za koncert biti u prodaji tek od srijede ujutro, Šibenčani su već pokazali golemo zanimanje za koncert. Stanovnici Krešimirova grada i dosad su pokazali veliku ljubav prema preminuloj Vjesnikovoj novinarki Ani Rukavini koja je godinu dana radila u šibenskom dopisništvu Vjesnika, a potkraj 2006. godine umrla je od leukemije. [J. Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Bivol ubio tri osobe</p>
<p>HARARE</p>
<p> - Divlji bivol ubio je tri osobe u dolini Zambezija u Zimbabveu, a policija još nije uspjela uloviti opasnu životinju. Adam Wesile i njegova supruga Felisitas stradali su kad se životinja pojavila u njihovom polju pamuka. Supruga je pomislila da se radi o kravi, ali kad je primjetila da je riječ o divljem bivolu, bilo je kasno. Bivol ju je napao i ubio na mjestu, a suprug je stradao dok joj je pokušavao pomoći. Još jedan 25-godišnjak poginuo je kad je naišao na bivola dok je prikupljao drva za ogrjev. Dolina Zambezija bogata je životinjskim svijetom i često se dogodi da ljudi stradaju od slonova, krokodila i bivola jer se proširenjem naselja ušlo u nekadašnja životinjska staništa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U Poljskoj otvoren park minijatura</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - U poljskom gradu Inwaldu u ponedjeljak je otvoren Park minijatura u kojem se može pogledati desetak maketa najpznatijih svjetskih građevina. Posjetitelji mogu uživati u minijaturama vatikanske bazilike Svetog Petra, londonskog Big Bena, berlinskih Brandenburških vrata, Bijele kuće u Washingtonu, rimskog Koloseuma, Kosog tornja u Pisi, egipatske Sfinge u dolini rijeke Nil te stare krakovske tržnice tkanina. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Trudnice bi trebale piti više tekućine</p>
<p>MARBURG</p>
<p> - Svakodnevno konzumiranje što veće količine tekućine, po mogućnosti vode, preporučuje se svima, a posebno trudnicama, izvijestili su stručnjaci iz njemačke humanitarne organizacije Zeleni križ. Tijekom trudnoće povećava se i količina krvi u ženinu organizmu, zbog čega krvotoku treba povećana izmjena tekućine, a i fetusu je potrebna dovoljna količina tekućine koja potiče njegov metabolizam, cirkulaciju i omogućuje dotok hranjivih sastojaka u njegovo tijelo. Najbolje piće za trudnicu prirodna je negazirana mineralna voda. Razrijeđeni sokovi i biljni čajevi također su preporučljivi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ispred trgovine nosili natpis »ja sam lopov«</p>
<p>ATTALLA</p>
<p> - Kupci koji su ulazili u Wal-Martov trgovački centar u Alabami dobili su podsjetnik da im ništa loše ne padne na pamet: dva kradljivca stajala su ispred s natpisima »Ja sam lopov. Krao sam u Wal Martu«. Sudac u gradu Attalla naredio je da dvoje lopova nose takav natpis četiri sata, jedno za drugim, dvije subote zaredom. »Jedini komentari koje smo do sada čuli bili su pozitivni«, kazao je direktor trgovine. Jedan od lopova nosio je natpis četiri sata kako bi izbjegla kaznu od 60 dana u zatvoru. Drugi osuđeni kradljivac nosio je natpis poslije nje. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Kazalištem protiv straha od smrti</p>
<p>Tjeskoba, besmislenost i osamljenost propitkivale su se u deset predstava najrazličitijih poetika pristiglih iz sedam zemalja </p>
<p>Svojevrstan nastavak prošlogodišnjega Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci, koji je problematizirao psihologiju i patologiju zatvorenih svjetova, zbivao se i ove godine na Festivalu koji je trajao od 29. travnja do 6. svibnja. Tjeskoba, besmislenost i osamljenost propitkivale su se u deset predstava iz sedam zemalja, najrazličitijih poetika, u izboru teatrologa i dramaturaga Hrvoja Ivankovića koji već četiri godine obavlja svoju vrijednu ulogu, te uz umjetničkoga voditelja Nenada Šegvića uspijeva iz godine u godine profilirati Festival i te kako respektabilan među zemljama regije. To dokazuje odlična posjećenost festivalskih predstava, baš kao i brojnih gostiju, ravnatalja inozemnih festivala, selektora. Velika živost oko Festivala odražava se i na burnim okruglim stolovima na kojima je ove godine bilo ipak nešto mirnije.</p>
<p> Na Festivalu, koji je podario za svakoga ponešto, s velikim su uspjehom izvedene predstave »S druge strane« Zagrebačkoga kazališta mladih, autorski projekt Bobe Jelčića i Nataše Rajković, zatim »Živote moj« u dramaturgiji i režiji Emme Dante i izvedbi kazališta »Sud Octa Occidentale«, »Cirkus historija« u režiji Sonje Vukićević i produkciji BITEF-a i Jugoslovenskoga dramskog pozorišta, »Mačka na vrućem limenom krovu« u režiji Laryja Zappije i izvedbi HKD teatra, »Samljeveninestao« redatelja Viktora Bodoa i izvedbi kazališta Joszefa Katone, »Fragile!« u režiji Matjaža Pograjca i izvedbi Slovenskoga mladinskoga gledališča.</p>
<p>Posebno su bile zanimljive predstave posljednja tri dana koje na vrlo efektan način progovaraju o smislu egzistencije i pokušajima odgađanja smrti. </p>
<p>Već je svojevrsna navada Festivala da ponudi nekoliko predstava koje kruže po svjetskim festivalima i koje dolaze sa svojom slavom i osvojenim nagradama kao vrstom neupitne legitimacije. Lani je to bila »Rotšildova violina« ruskoga readatelja Kame Ginkasa, sjajan izdanak ruske škole, na kojoj počiva sveeuropska opčinjenost istočnim kazalištem, svojevrsna groznica koja traje već nekoliko godina. Ove godine to je bila predstava »Sonja«, koja je ponovno u Rijeku dovela mnogo gostiju iz okolnih gradova, kazalištarce koji su radove 42-godišnjeg Alvisa Hermanisa, dobitnika ovogodišnje Europske kazališne nagrade za novu kazališnu stvarnost, mogli vidjeli na Festivalu svjetskoga kazališta u Zagrebu. Je li zaista riječ o pravome kazališnom dragulju koji je osmislio vrlo hladan i na riječima škrt redatelj Hermanis, o čijoj je predstavi vrlo teško tvrditi kojom se zapravo vrstom emotivnosti koristi kad izaziva tako očuđujući efekt.</p>
<p>Čini se, a to su pokazale i neke druge festivalske predstave, kazalište je još jedno od rijetkih mjesta na svijetu u kojem se vrijeme zaista može mjeriti pješčanim satom i promatrati pri tome kako prolazi, jer »Sonja«, nastala u Novom riškom kazalištu je spora predstava, što je u svakom pogledu njezina iznimna kvaliteta. Hermanis je dugo stvarao »Sonju« baziranu na kratkoj priči Tatjane Tolstoj, možebitno i stoga što baš nije oduševljen literarnim predlošcima, priči što iz jednog privtanoga,gotovo voajerskog kuta pripovijeda životnu storiju o ženu izuzetno neizuzetnoj, gotovo društveno nevidljivoj, no ipak važnoj...</p>
<p> Sonja izvire negdje iz mraka svoje biografije tridesetih godina u Lenjingradu, kao žena budalasta, žena koja divno kuha, peče božanstvene kolače, šije i obožava čuvati i maziti tuđu djecu, kao stara cura, koja radi kao muzejska čuvarica. Sonja je žena koja iritira okolinu svojoj neposrednošću, svojim nedostatkom osjećaja treba li što u kojem trenutku reći i koja je u očima okoline »zaslužila« biti predmetom poruge.</p>
<p>Hermanis je uz pomoć scenografkinje Kristine Jurjane stvorio cijeli jedan svijet prebogat rekvizitima, u kojem Sonja, koju, da bi se grotesknost situacije pojačala, glumi muškarac Gundars Aboliniš, proživljava svoju nepostojeću epistolarnu avanturu s nepoznatim obožavateljem. Njezin skroman stan pun je detalja tipičnih za ono vrijeme, starinska kuhinja i jedna soba realistički je prikazana. U Hermanisovoj interpretaciji Sonja je subjekt koji šuti, i koja se u svojoj kući lutaka kreće poput pantomimičara, minuciozno se baveći svojim stvarima, svojim malim svijetom. Njezin pripovjedač (Jevgenijis Isajevs) se poput duha nalazi uz Sonju, on s njom uspostalja i vrlo neobičan dijalog očima, dijalog predviđanja njezinih radnji prateći svaku njezinu stopu. Atmosfera koju je Hermanis uspio ostvariti mješavina je duboke iritiranosti ženskom sudbinom s kojojm se društvo poigralo na vrlo okrutan način i njezinom neopisivom naivnošću. </p>
<p> Predstava »Sonja« oduševljava svojim sentimentalnim i nostalgičnim tonovima, izbjegavajući bilo koju natruhu direktnosti, ne ispisuje samo oduševljavajuću fugu o osamljenosti danu u bogatim valerima, već se vrlo suptilno pita kako nastaju i nestaju uspomene. Sonja jest i pohvala običnom, svakodnevnom životu koji se sprema među korice albuma za fotografije, mjesto koje se često problematizira u postmodernoj prozaistici, mjesto upisivanja postojanja, mjesto krhko popoput porculana u kojem će te iste uspomene biti i najugroženije. Jer, pita se pripovjedač, iako o ljudima koje imamo u albumu možemo beskonačno govoriti, koga će to uopće zanimati, kad će za 60 godina ionako svi već biti mrtvi. Tko će listati naše albume fotografija kad nas više ne bude i uopće zašto, tko će biti zainteresiran za naše radosti, tuge, ravnodušnosti?</p>
<p>Kako bi lik Sonje istrgnuo negdje iz užasa zaborava i kratkoće ljudskoga pamćenja, Hermanis se njime bavi u sitnicama, u antologijskoj sceni u kojoj Sonja maže krilca piletu te ga nadjeva ili pak dok ukrašava tortu. Aboliniš je fasinantno tumačio ulogu u svakoj se sitnici poistovjetivši s likom, dajući mu pri tome jednu nadnaravnu dimenziju, teško objašnjivu.</p>
<p>Zanimljivo je kako je strahu od smrti i nestajanja, temi koja se vrlo često ponavljala na riječkome kazališnom festivalu, prišao litavski redatelj 40-godišnji Cezaris Graužinis u predstavi »No return«, koja je nastala u malom kazalištu Viirus u Helsinkiju, kazalištu švedske manjine u Finskoj. Riječ je o Graužinisovoj adaptaciji dviju Kafkinih priča, »Prirodno kazalište iz Oklahome« (zadnje poglavje nedovršenog romana »Amerika«) i »Bratoubojstvo«. U prvom dijelu likovi su optimistični emigranti odjeveni u ružičasto u potrazi za poslom, nerijetko u krajnje apsurdnoj situaciji, dok u drugom dijelu oni pokušavaju ispričati spomenutu priču u raznim stilskim varijacijama.</p>
<p> Iako je nastojanje skupine da pobijedi prolaznost, i da što duže ostanu tu gdje jesu, produžavajući vrijeme u beskonačnost vrlo zanimljivo, predstava koja u cijelosti počiva na efektnim glumačkim interpretacijama imala bi mnogo bolji učinak da je bila kraća. No, i ova izvedba ponudila je nekoliko scena od kojih zastaje dah (putovanje vlakom koje snažno podsjeća na kretanje zatočenika u neki od koncentracijskih logora) ili pak djetinju veselu zaigranost protagonista u naraciji koja ne prestaje. </p>
<p>Baš kao i »Sonja« i »No return« sadrži bajkovitost u sebi, ideju da život može biti drugačiji ako se za njega izborimo, ako ga sanjamo, ako kao protagonisti glumeći ga udvostručavamo, jer sve dok postojimo, postoje i šanse da se svijet mijenja.</p>
<p>Sasvim drukčiji redateljski rukopis ponudio je ugledni srpski režiser Egon Savin postavivši u beogradskom Ateljeu 212 predstavu »Odumiranje«, po tekstu 27-godišnjega Dušana Spasojevića. Predstava s kojom je Atelje proslavilo 50 godina postojanja, bavi se problemom nestanka srpskoga sela, odlaskom djece u bolji život. Savin je u tekstu iščitao arhaične zvukove, pa i antičke drame, u temi koja se ponavlja neprekidno jer odlasci i gašenje starih ognjišta i paljenje nekih novih, kao i međugeneracijski sraz, lajtmotivi su europskoga dramskog pisama. Patrijarhalna sredina želi uvući u sebe svoje izdanke, boreći se tako za još poneki trenutak življenja, tražeći za sebe šansu u svijetu koji nestaje i kojeg je nemoguće ponovno sastaviti. </p>
<p>Korektne uloge u predstavi tumačili su Dara Džokić kao majka Milica i Boris Isaković kao otac Strahinja, oboje jednako nesretni zbog svoje djece. Međusobna optuživanja među naraštajima pripadaju općim mjestima, no, okvirno gledano, inscenacija, unatoč minimalizmu u pristupu i utišanim, krajnje pesimistčkim tonovima, daje naslutiti da je riječ o vrlo solidnom teatarskom ostvaraju. Govoriti o ovogodišnjem riječkom Festivalu nemoguće je bez apostrofiranja predstave »Smisao života gospodina Lojtrice« koja također prilazi temi umiranja na vrlo osebujan način. </p>
<p>Predstava nastala u kazalištu KNAP na Peščenici u režiji jednog od najzanimljivijih redatelja hrvatske današnjice Saše Anočića i u odličnim izvedbama Rakana Rushaidata, Radovana Ruždjaka i Živka Anočića, oduševljava jednostavnošću i neposrednošću, te komičnim pasažima. Slična moralitetu, ona kao da na ponajbolji način zaokružuje teme kojima su se predstave u Rijeci bavile. Smrt je zaista samo karnevalska maska s kosom, a cijeli život tek dobra dosjetka kojoj se možemo oduprijeti samo tako da joj se od srca nasmijemo.</p>
<p> </p>
<p>»Samljeveninestao« najbolja predstava </p>
<p>Najboljom predstavom u cjelini 14. međunarodnog festivala malih scenau Rijeci, stručna prosudbena komisija proglasila je predstavu »Samljeveninestao« mađarskog kazališta »Jozsef Katona« u režiji Viktora Bodoa. </p>
<p> Nagradu za najbolju režiju dobio je Alvis Hermanis za predstavu »Sonja« Novog riškog kazališta iz Letonije. Tamas Keresztes (»Samljeveninestao«) i Boris Isaković (»Odumiranje«) proglašeni su ravnopravno najboljim glumcima festivala, a Ksenija Marinković (»S druge strane«) najboljom glumicom. </p>
<p> Stručna prosudbena komisija ocijenila je da je najbolja mlada glumica Katarina Stegnar (»Fragile!«) a najbolji epizodna glumica Anita Mančić (»Cirkus historija«). </p>
<p> Nagradu za dramaturgiju dobili su zajedno Nataša Rajković i Bobo Jelčić za predstavu »S druge strane«, dok je najboljim scenografom proglašen Levente Bagossy, a kostimografkinjom Krisztina Berzsenyi, oboje za predstavu »Samljeveninestao«.</p>
<p> Gledateljstvo je ocijenilo da je najbolja predstava ovogodišnjeg festivala »Odumiranje« Ateljea 212 iz Beograda. Riječki dnevnik »Novi list« ove godine je svoju nagradu »Mediteran« za najbolje glumačko ostvarenje dodijelio Gundarsu Abolinšu za naslovnu ulogu u predstavi »Sonja«.</p>
<p> Stručnu prosudbenu komisiju činili su glumci Voja Brajović, Helena Buljan i Vili Matula, redateljica i scenografkinja Meta Hočevar te dramaturginja Željka Turčinović.</p>
<p> Sve nagrade ove komisije, osim nagrade za najbolju režiju, koja nosi naziv »Anđelko Štimac«, zovu se po riječkom glumcu iz prošlog stoljeća, »Veljko Maričić«. Anđelko Štimac bio je redatelj u riječkom HNK sredinom i u drugoj polovici prošlog stoljeća. </p>
<p> Nagrada za scenografiju nosi ime pokojnog riječkog scenografa Doriana Sokolića. </p>
<p>Helena Braut/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Grandiozan promašaj</p>
<p>Unatoč sjajnim specijalnim efektima i tridesetak minuta uzbudljivih akcijskih scena, ostatak od 140 minuta dugog filma teško je podnošljiv</p>
<p>Novi film iz serijala o Spider-Manu, naslovljen jednostavno »Spider-Man 3«, grandiozni je promašaj. Riječ je o navodno najskupljem filmu svih vremena (258 milijuna dolara), koji će zahvaljujući vojsci obožavatelja lika čovjeka-pauka bez sumnje vratiti uloženo, ali unatoč sjajnim specijalnim efektima i tridesetak minuta uzbudljivih akcijskih scena za većinu odraslih gledatelja ostatak od njegovih 140 minuta mogao bi biti teško podnošljiv. </p>
<p>Film obiluje scenarističkim besmislicima koje vrijeđaju inteligenciju gledatelja. Primjerice, pogledajmo kako zatvorenik bjegunac upada u stroj za nuklearne pokuse koji ga pretvori u Sandmana: trči po livadi u parku, preskoči malu ogradu i hopla – upada u srce velikog eksperimenta.</p>
<p> Spider-Man u prvoj borbi otkriva da je voda Sandmanova slaba točka koja ga jednostavno ispire, no do završne bitke to se misteriozno zaboravi, jer ne bilo zabavno da ga se jednostavno prelije vodom po glavi.</p>
<p> Mary Jane pak dobiva otkaz iz predstave na Broadwayu zbog kritika koje navode da se njezin glas nije čuo dalje od prvoga reda, kao da scenaristi nikad nisu čuli da se u mjuziklu, za razliku od opere, upotrebljavaju mali mikrofoni i da se glas čuje pomoću zvučnika. </p>
<p>Pojedine redateljsko-scenarističke ideje su iritantne, osobite one vezane uz Petera Parkera. Primjerice, nakon što ga preuzme čarobna crna ljepljiva tvar s meteora, Peter »radikalno« mijenja frizuru (sada mu pada preko čela) i ponaša se »zločesto« (pleše po jazz klubu i po cesti, viče na stanodavca koji traži stanarinu). Čak mu je dopušten i poljubac s djevojkom kojoj je spasio život. I to je sva dvojnost crvenog i crnog, dobrog i zlog Spider-Mana, koju je najavljivao plakat! Čisti Raimijev blef. </p>
<p>Lik Petra Parkera je i u ovom nastavku je beskrajno iritantan – njegovo dizanje obrva, smijuljenje i glupo ponašanje ne bi danas prošlo ni u predstavi u vrtiću. Žalosno je gledati kakav je glumački stil morao prihvatiti talentirani Tobey Maguire, osobito ako se sjetimo njegovih uloga u filmovima »Kućna pravila« i »Zlatni dečki«.</p>
<p> Veće mogućnosti nisu ostavljene ni Jamesu Francu (»Grad na obali«, »Tristan i Izolda«), koji se ovdje mora mrštiti i zlobno kesiti. Postupci likova su posve nemotivirani i infantilni. Likovi govore sami sa sobom, govore drugima ono što bi trebali zadržati za sebe, a vrhunac iritantnog je svakako Peterov posjet francuskom restoranu, možda najniža točka cijelog serijala. Jedina doista inteligentna replika u cijelom filmu je ona o mržnji koju izgovara stara May Parker. </p>
<p>Netko će reći da od ekranizacije stripa ne treba očekivati više, ali to je teza koju treba odbaciti, na temelju brojnih uspjelih stripovskih ekranizacija, prvenstveno Batmana i Supermana. Ako je nešto stripovski, ne znači da treba biti zaglupljujuće.</p>
<p> Na našem repertoaru našlo se dječjih filmova, poput »Zathure-svemirske avanture«, čije su glumačke izvedbe i scenarij prema najnovijem Spider-Manu pravo remek djelo.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U potrazi za kazališnim dometom godine </p>
<p>U širi izbor za nagradu ušlo je šest kandidata – glumci, autori i redatelji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U izboru za tradicionalnu Vjesnikovu kazališnu nagradu »Dubravko Dujšin« za 2006. godinu, koja se dodjeljuje od 1977. godine, našlo se šest kandidata.</p>
<p>Tako je odlučio ocjenjivački sud u sastavu: redatelj i dramaturg Ivica Buljan (predsjednik), glumica Urša Raukar, dramski pisac Pavo Marinković, redateljica Nina Kleflin i Vjesnikova kazališna kritičarka Helena Braut. </p>
<p>Nominirani su: autorski dvojac Nataša Rajković i Bobo Jelčić za predstavu »S druge strane«, premijerno izvedene 21. lipnja u Zagrebačkome kazalištu mladih, te glumica Ksenija Marinković, koja glumi u spomenutoj predstavi; Galiano Pahor za ulogu Schürzingera u predstavi »Kazimir i Karolina« HNK »Ivana pl. Zajca« u režiji Paola Magellija, nastaloj po pučkom komadu Ödöna von Horvátha, premijerno izvedena 25. rujna 2006. godine na Međunarodnom kazališnom festivalu u rimskom Teatru Argentina, odnosno 3. listopada u Rijeci; dramska umjetnica Ana Karić za predstavu »Gospođice Rice; prije geopolitike bila je glazba« redatelja i autora koncepta Olivera Frljića, premijerno izvedena 2. prosinca u Teatru ITD, i redatelj Janusz Kica za predstavu »Skakavci« nastaloj po djelu Biljane Srbljanović, premijerno izvedenoj 4. ožujka u Zagrebačkome kazalištu mladih.</p>
<p>Tu uglednu nagradu do sada su, među inima, dobili Relja Bašić, Rade Šerbedžija, Dino Radivojević, Koraljka Hrs, Frano Čale, Drago Krča, Petar Veček, Tonko Lonza, Joško Juvančić, Josip Genda, Božidar Violić, Neva Rošić, Vanja Drach, Pero Kvrgić, Zlatko Vitez, Božidar Boban, Zoja Odak, Mira Furlan, Fabijan Šovagović, Doris Šarić-Kukuljica, Lada Kaštelan, Vilim Matula, Ivica Buljan, Goran Grgić, Matko Raguž, Milka Podrug Kokotović, Ivica Vidović, Rene Medvešek, Luka Dragić, Dragan Despot, Ivan Vidić i Sreten Mokrović. </p>
<p>Na idućem sastanku žiri će odlučiti tko će dobiti ovogodišnju nagradu »Dujšin«. Vjesnikovove nagrade za kulturu uručit će se na svečanosti u lipnju. [H. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Retrospektiva Lea Juneka </p>
<p>Predstavit će se cjelovit opus uglednoga hrvatskoga slikara koji je živio u Francuskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Retrospektivna izložba Lea Juneka, na kojoj će se cjelovito prikazati slikarski opus te dokumentirati životni i umjetnički put toga hrvatskog slikara koji je karijeru ostvario u Francuskoj, održat će se od 8. svibnja do 1. srpnja u Galeriji Klovićevi dvori.</p>
<p> Izložit će se 160 umjetnikovih skica, crteža, akvarela, ulja, bilješki i arhivske građe, od kojih je osamdeset posuđeno od Junekovih nasljednika, dok su ostala djela iz domaćih muzeja, galerija i privatnih zbirki, rekla je autorica likovnog postava Biserka Rauter Plančić na konferenciji za novinare u ponedjeljak.</p>
<p> Kao posebno zanimljivu, izdvojila je Junekovu sliku »Crtač« iz 1940. koju je Radovan Ivšić 1944. spasio iz smeća u blizini Rokova perivoja, čemu je posvetio tekst u katalogu »Povijest jedne slike ili jedna slika povijesti«. Po njezinim riječima, francuski kritičari su Juneka, poznatijeg u Francuskoj kao Lorris Junec, stavljali na vrlo visoko mjesto, među zaslužne umjetnike koji su zadržali dignitet slikarstva.</p>
<p> Leopold Junek rodio se 1899. u Zagrebu. Odlaskom na usavršavanje u Pariz ne prekida veze s domovinom, šalje slike u Zagreb i pomaže hrvatske likovne postdiplomce u Parizu. Pedesetih godina Provansa mu postaje dom i taj je mediteranski krajolik u njegovu opusu ostavio najviše traga. Umro je u Orsayu 1993., a iz te godine je i slika »Ćup, kistovi i jabuke« kojom se zaključuje izložba. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Dinamu neću reći ne</p>
<p>»Ako će me htjeti, tu sam. Nisu pokazali želju za mojim povratkom. S Ivankovićem nisu pogriješili«, kaže Zlatko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tko god misli da je nogomet evoluirao baš toliko da neki proslavljeni bivši igrači danas ne bi imali mjesta u ozbiljnoj momčadi, neka pogleda videozapis s ponekim Dinamovim nastupom iz 1982. godine. Neka, primjerice, obrati pažnju na gol Stjepana Deverića protiv Hajduka u Splitu kad su »plavi« slavili s 2-1. Primanje lopte, nagli okret, dribling kojim izvrti trojicu igrača i snažan šut pod prečku... prolaze i danas. I te kako! A upravo je ovih dana, preciznije 2. svibnja, prohujalo 25 godina od posljednjeg naslova prvaka kojeg je Dinamo dohvatio u bivšoj Jugoslaviji. Iako je teza da je pauza trajala 24 godine, valja se prisjetiti i 1979. kad je Dinamo, sudskom odlukom uslijed »slučaja Edmond Tomić«, proglašen prvakom, ali ta odluka nije i formalno provedena u arhivima tadašnjega Nogometnog saveza Jugoslavije.</p>
<p>Svojevrsni su »hommage« '82. godini u ponedjeljak, na valovima Radio Cibone, priredili igrači koji su bili u bazi tog uspjeha. Voditelj je bio Zlatko Kranjčar, u studiju su uspomene evocirali Velimir Zajec, Marko Mlinarić i Stjepan Deverić, a telefonski trener Miroslav Blažević, fizioterapeut Josip Čačković, Marijan Vlak, Tomislav Ivković, Ismet Hadžić, Petar Bručić, Snješko Cerin i Boro Cvetković. </p>
<p>»Najzanimljvije su bile utakmice između 'velike četvorke'. U Splitu smo pobijedili s 2-1, pa Crvenu zvezdu u Zagrebu s 3-0. Osobno bih izdvojio i pobjedu protiv Vardara u Skopju s 3-0, kad smo dobili 'batine' na terenu, i protiv Željezničara s 2-0, kad smo osigurali naslov«, prisjetio se Mlinarić. </p>
<p> Prvi strijelac lige Snješko Cerin sezonu je završio s 19 postignutih golova. </p>
<p>»Lijepo je bilo živjeti u to vrijeme i družiti se s tim dečkima. Nije bilo financijski isplativo kao danas, ali nama to niti nije bilo toliko bitno, koliko ljubav prema Dinamu. Pratim i danas razvoj događaja, ali ne idem na utakmice, jer živim u Zadru«, kaže Cerin. </p>
<p>Bručić je bio motor momčadi. Tako ga je, uostalom, predstavio i Kranjčar. </p>
<p>»Temelj toj momčadi udario je trener Mirko Bazić, poslije i Vlatko Marković, koji je uveo Mlinarića i Deverića. Sadašnji bi se Dinamo, želi li napraviti nešto u Europi, morao pojačati.« </p>
<p> Ismet Hadžić, pak, tvrdi da se sadašnji naraštaj »nema šanse uspoređivati« s onim iz 1982. </p>
<p>»Nastupimo li kao predigra protiv Hajduka u zadnjem kolu, doći će barem 35.000 ili 40.000 gledatelja.«</p>
<p> Zanimljivo je i razmišljanje Tomislava Ivkovića:</p>
<p>»Čim mi toliko pričamo o 1982. godini, znači da još nije došla generacija koja bi je zasjenila. Najviše mi je žao što nismo obranili naslov godinu kasnije, jer smo bili najbolja momčad.« </p>
<p> Nakratko je niknula i ideja o - povratku Zlatka Kranjčara u Dinamo. </p>
<p> »Klub nije pogriješio s Ivankovićem. Hoće li uspjeti u Europi, vidjet ćemo. Predispozicije su tu, njegovo znanje nije upitno. Još nisam rekao 'ne' Dinamu, a kao dinamovac niti ne mogu. Ako će me klub htjeti, tu sam. Dinamo nije pokazao nimalo želje za mojim povratkom. Ne samo za mojim, već za povratkom ikoga iz bivših generacija. Hajduk vraća svoje legende.« </p>
<p>A što je sa Zajecom?</p>
<p>»Nemam tih ambicija! Dinamo ima budućnost, ali da bi je pronašao, mora poštivati prošlost«, kaže Zajec.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Igrači Mamiću povisili tlak </p>
<p>»Svi će stati iza lopte, bit će to 'mučenje', čekat će priliku za kontre. Volio bih da me demantiraju«, kaže Mihael Mikić uoči finala Kupa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamov dopredsjednik Zdravko Mamić u nedjelju je završio na pretragama. Pozlilo mu je i morao je u bolnicu. U pitanju je visok tlak, a zlobnici će reći da su mu zdravstveno stanje pogoršali upravo neki Dinamovi igrači. Tlak je skočio i zbog kasnonoćnog slavlja trojice maksimirskih nogometaša nakon subotnje prvenstvene pobjede protiv Šibenika. Klub je potom »veseljake« kaznio sa po 5000 eura. U pitanju su Hrvoje Čale, Luka Modrić i Vedran Ćorluka. Istu je svotu u klupsku blagajnu morao izdvojiti i Dino Drpić, ali zbog posve drukčijeg razloga. On je, pak, zakasnio na nedjeljni trening 15 minuta... U svakom slučaju, u klubu su se, dva dana uoči prvog okršaja finala Kupa, protiv Slavena Belupa u Maksimiru, ipak htjeli baviti konkretnim nogometnim temama. Pred novinare su isturili vratara Filipa Lončarića i vezista Mihaela Mikića. </p>
<p> Dinamov trener Branko Ivanković još nije odlučio hoće li za Europu tražiti novoga čuvara mreže. Istaknuo je da se mora izjasniti do kraja prvenstva, no unatoč tome što sadašnje Dinamove vratare javno hvali, dojam je da ni sam nije siguran kome će zapravo na ljeto dati »jedinicu«. To, međutim, zasad ne zamara Lončarića, koji je jesenas »smijenio« Ivana Turinu i stao pred vrata. </p>
<p> »To je pitanje struke, a na meni je do kraja prvenstva dokazati da sam dovoljno kvalitetan.« </p>
<p> A »kvalitetan« je bio i u izvannogometnim aktivnostima. I sam je znao istaknuti da iza sebe već sad, kao 20-godišnjak, ima veliku - kockarsku prošlost. </p>
<p> »To je iza mene, sad sam potpuno posvećen treninzima, zanima me samo nogomet«, kaže Lončarić. </p>
<p> Zasad, dakako, znatno više problema imaju njegovi kolege iz suparničkih klubova. Dinamo je, primjerice, na posljednje dvije utakmice, protiv Slavena Belupa u Koprivnici i protiv Šibenika u Maksimiru, zatresao mrežu već u prvoj minuti. Šibenčane je »načeo« Mihael Mikić, kasnije im zabivši još jedan gol. Tadić je postavio konačnih 3-0. </p>
<p>»Bilo bi odlično da u svakoj utakmici zabijemo u prvoj minuti, ali svaka je priča za sebe. Bilo bi sjajno da u srijedu protiv Slavena Belupa ponovimo izdanje iz Koprivnice, ali ovo će biti sasvim drukčija utakmica. Svi će stati iza lopte, bit će to 'mučenje', čekat će priliku za kontranapade. Volio bih da me demantiraju na terenu, ali mislim da će to biti kako sam rekao. Bilo bi idealno da zabijemo rani gol, ali bojim se da to ne bi bitno promijenilo raspored snaga na terenu, s obzirom na to da još predstoji uzvrat«, dodao je Mikić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izvršni odbor o Euru 2012. </p>
<p>Čini se da se sve sleglo oko kandidature za EP pa više nema razloga odgađati sjednicu IO HNS-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ako je netko mislio da će debakl hrvatsko-mađarske kandidature imalo umanjiti autoritet Hrvatskoga nogometnog saveza, prevario se, dapače. Dvadesetak je dana prošlo od odluke u Cardiffu, a od tada nije bilo nijednog službenog sastanka u Rusanovoj s novinarima na temu propale kandidature, pa je vrijeme očigledno učinilo svoje. </p>
<p>Najvažnije je bilo pretrpjeti početni udar, a nakon toga je očekivano splasnuo pritisak na Kuću nogometa. Posebno miran zbog toga treba biti predsjednik Saveza Vlatko Marković, a sada je opet sve na svom mjestu. Da je tako, svjedoči za utorak dogovoren sastanak Izvršnog odbora HNS-a. I to ne tematski, kakav se očekivao neposredno nakon Cardiffa, sa samo jednom točkom dnevnog reda - izvještaj o izboru domaćina Eura 2012. godine. </p>
<p>Najavljeno je da će sastanak trajati oko 150 minuta, a osim pozdrava predsjednika, utvrđivanja kvoruma, imenovanja zapisničara, usvajanja prijedloga dnevnog reda te zapisnika valja apsolvirati još 12 točaka s brojnim podtočkama. Stoga je pravo čudo da je kao jedna od prvih točaka ona o izvješću o izboru domaćina Eura 2012. Pitanje je, međutim, s kojim vremenskim ograničenjem, jer odmah nakon nje valja prionuti raspravi o skorom turniru ženskih ekipa u Lepoglavi, pa o tome kako smo 24. ožujka »smlavili« Makedoniju, ali da isto valja učiniti Estoniji i Rusiji... </p>
<p>Usput valja usvojiti razne pravilnike, među ostalim i onaj o malom nogometu na pijesku, imenovati sve vrste komisija, usvojiti liste sudaca treće i četvrte lige, saslušati dokle se stiglo u postupku licenciranja klubova, također što se sve događalo na proslavi 95. godišnjice NK Splita te što je sve rečeno na Skupštini ŽNS-a bjelovarsko-bilogorskog... </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Šimunić se ispričao Schulzu</p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Branič njemačkog nogometnog prvoligaša Herthei hrvatske reprezentacije Josip Šimunić ispričao se igraču Werdera Christianu Schulzu zbog teškog starta tijekom nedjeljnog prvenstvenog dvoboja, kojim mu je prouzročio ozljedu lica. Šimunić je Schulza udario kopačkom u glavu, pa je ovaj morao biti iznesen s terena i prevezen u bolnicu gdje mu je ozljeda lica morala biti zašivena s nekoliko šavova. Šimunić je za svoj potez dobio crveni karton. »Žao mi jezbog tog događaja. Nisam imao namjeru ozlijediti ga, već ga jednostavno nisam vidio. Kada sam na televiziji vidio snimku i ja sam ostao šokiran. Ipak, sada je najvažnije da Schulzova ozljeda nije teža. Ispričao sam mu se i on je ispriku prihvatio«, rekao je Šimunić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ajaxu Kup </p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> – Nogometaši Ajaxa iz Amsterdama osvojili su Nizozemski kup nakon što su u finalu boljim izvođenjem jedanaesteraca svladali AZ Alkmaar s 8-7. U osnovnom dijelu bilo je 1-1, Alkmaar je poveo pogotkom Dembelea (4), a izjednačio je Huntelaar (51). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ukrajina s Hrvatskom</p>
<p>Iz Elitne divizije ispale su Austrija i Ukrajina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Borba za ostanak na Svjetskom prvenstvu u hokeju je završila, iz Elitne divizije ispadaju Austrija i Ukrajina. U posljednjem kolu Lige za ostanak Austrijanci su stigli do uvjerljivog slavlja nad Ukrajinom (8-4), ali bila je to pirova pobjeda, jer su Norvežani svladali nemotivirane Latvijce sa 7-4. </p>
<p>Tako će Austrija, 15. na ovom SP-u u Diviziji I 2008. godine igrati protiv Kazahstana, Poljske, Velike Britanije i Južne Koreje, u skupini znatno težoj od one u koju je ušla posljednje plasirana Ukrajina. Hrvatska, Estonija, Litva, Japan i Mađarska bit će njihovi protivnici. Već sada možemo najaviti da će obje skupine biti vrlo neizvjesne, jer će Kazahstan i Poljska biti tvrd orah za prepotentne Austrijance, a Ukrajina je reprezentacija koja godinama polako, ali sigurno nazaduje. </p>
<p>Hrvatska će se u cijeloj priči sigurno boriti za ostanak, protiv pet kvalitetom podjednakih momčadi bit će vrlo teška, ali ne i nemoguća misija.</p>
<p> • Rezultati, skupina E: Italija – Danska 2-5, Švedska – Rusija 2-4; redoslijed: Rusija 15, Švedska 12, Finska 9, Švicarska 6...; skupina F: Bjelorusija – Njemačka 5-6, Kanada – SAD 6-3; redoslijed: Kanada 14, SAD 9, Slovačka 9, Češka 7... </p>
<p>Parovi četvrtfinala: Rusija – Češka, Švedska – Slovačka, Kanada – Švicarska, SAD – Finska.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tuksar dalje, Veić ispao</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Prvog dana ATP Challengera tenisača, što se za nagradni fond od 29.500 eura igra na terenima Teniskog kluba Kvarner u Rijeci, nastupila su dvojica hrvatskih igrača. Saša Tuksar je sa 7-6 (4), 6-4 svladao Brazilca Andrea Ghema, dok je Antonio Veić završio svoj nastup porazom 4-6, 3-6 od ,Belgijanca Christophea Rochusa. Turnir je ostao i bez prvog nositelja, Australca Chrisa Guccionea, kojega je sa 6-4, 6-4 pobijedio Benjamin Balleret iz Monaka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Henin osvojila turnir u Varšavi </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Belgijska tenisačica Justine Henin osvojila je danas WTA turnir u Varšavi. U finalu je pobijedila Ukrajinku Aljonu Bondarenko sa 6-1, 6-3. Finale je odigrano u ponedjeljak, jer je u nedjelju padala kiša. Ovo je treći turnir koji je Henin osvojila ove godine, a ukupno 32. u karijeri. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Basso priznao da je umiješan u dopinški skandal</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Prošlogodišnji pobjednik Gira d'Italia, talijanski biciklist Ivan Basso, u ponedjeljak je tijekom istražnog razgovora u Talijanskom olimpijskom odboru (CONI) priznao da je bio umiješan u dopinški skandal poznat kao »Operacion Puerto«, otkriven u Španjolskoj. Zbog istrage nazvane »Operacion Puerto«, kada su pronađene velike količine anaboličkih steroida, te opreme za transfuziju krvi u laboratorijima u Madridu i Zaragozi, 50-ak biciklista, među kojima i Basso, moralo je propustiti prošlogodišnji »Tour de France«. Ukoliko mu se dokaže krivnja, 29-godišnji Basso mogao bi biti kažnjen zabranom nastupa od dvije godine, no talijanski mediji špekuliraju da bi zbog suradnje s istražiteljima kazna mogla biti blaža. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slavlje Dekkera, Miholjević 19. </p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> – Nizozemski biciklist Thomas Dekker pobjednik je zadnje etape i cijele utrke Po Romandiji. Dekker (Rabobank) dobio je zadnju etapu na kronometar u Lausannei, što mu je bilo dovoljno da slavi s 11 sekundi prednosti u odnosu na Talijana Paola Savoldellija. Hrvatski biciklist Vladimir Miholjević završio je kronometar na 47. mjestu s 2.05 minuta sporijim vremenom, a ukupno je 19. sa zaostatkom 4.01 minutu za pobjednikom. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Sarkozy suvereno potvrdio ulogu favorita</p>
<p>Royal je priznajući poraz najavila da će ustrajati na programu iz kampanje</p>
<p>Odaziv birača na nedjeljnim izborima u Francuskoj bio je veći od i onog kad je 1965. pobijedio legendarni francuski predsjednik, general Charles De Gaulle. Na izbore je izašlo čak 85 posto birača. Pobjeda Nicolasa Sarkozyja je čista, dobio je 53,06 posto glasova, a Ségolene Royal 46,94 posto. Ovaj put su ankete bile vrlo precizne, jer su od početka predviđale pobjedu lidera desnice. U ponedjeljak ujutro, Sarkozy je izašao na Champs Elysées, sportski obučen u trapericama, a dočekali su ga pozdravi: »Dobar dan, gospodine predsjedniče«. Najavio je nekoliko dana odmora prije nego što preuzme dužnost.</p>
<p>Slavlje Sarkozyjevih pristaša bilo je veliko, i u noći na ponedjeljak salve oduševljenja mogle su se osjetiti i u Parizu i u drugim francuskim gradovima. Pristaše Sarkozyja i Royal okupljali su se te sunčane nedjelje po cijelom Parizu, unaprijed slaveći pobjedu, a na kraju su se veselili samo oni koji su glasovali za prvaka desnice. Royal je dvadesetak minuta poslije 20 sati, kad su objavljeni prvi rezultati, priznala poraz, ali i najavila da će ustrajati na putu koji je predstavila u kampanji. Njeno razočaranje je bilo vidljivo, jer ljevica već dvanaest godina čeka svoj trenutak, a nije ga ni sada dočekala.</p>
<p>Zanimljivo je da su Francuzi čuli o izbornim rezultatima prvo iz stranih medija. Naime, postoji stroga zabrana da njihovi mediji i stranke daju podatke prije 20 sati, a u krugovima socijalista se širila vijest da su oni pobijedili. Međutim, izborni su stožeri javili stranim medijima, prije svega švicarskim i belgijskim, prave rezultate već oko 19 sati.</p>
<p>Iako je čak i Ségolene Royal najavila burne proteste ako pobijedi Sarkozy, ništa dramatično se nije dogodilo, iako je zapaljeno više stotina automobila i iako su se u mnogim mjestima okupili Sarkozyjevi protivnici. Zbog demonstracija je morala intervenirati i policija. Na trgu Bastille, gdje se okupilo oko 5000 pristaša Royal, njih tristotinjak je bacalo staklene boce i napalo policiju nakon proglašenja rezultata. Nemiri su zabilježeni i u Marseilleu, Lilleu, Bordeauxu i Lyonu.</p>
<p>Novi predsjednik je odmah poslije prvih rezultata izrazio komplimente svojoj protivnici rekavši kako »ima poštovanja prema njoj i milijunima birača koji su za nju glasovali«. </p>
<p>Sarkozyju stalno stižu čestitke zbog pobjede, a među prvima ga je telefonom zvao i George Bush. On je izrazio nadu da će obojica raditi na uspostavljaju prijateljskih odnosa između SAD-a i Francuske. »Predsjednik Bush žurno iščekuje da počne surađivati s predsjednikom Sarkozyjem nastavljajući naš čvrsti savez«, objavila je Bijela kuća.</p>
<p>Telefonski je Sarkozyju čestitao i odlazeći britanski premijer Tony Blair. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja predsjeda Europskom unijom, uvjerena je da će s »novim predsjednikom prijateljstvo Francuske i Njemačke nastaviti činiti temelj osiguranja trajnog mira, demokracije i blagostanja u Europi«. </p>
<p>Europski se lideri nadaju da će dolaskom Sarkozyja biti ubrzan proces prihvaćanja europskog ustava od strane Francuza, a u tom smislu je glasila i čestitka Joséa Manuela Barrosa, predsjednika Europske komisije. »Imam potpuno povjerenje u Nicolasa Sarkozyja, čija uvjerenja poznajem, da će igrati ulogu motora u rješavanju ustavnog pitanja i jačanju politike Europe«.</p>
<p>I Jan Peter Balkenende, nizozemski premijer čija je zemlja također uz Francusku odbacila ustav, je u čestitci napisao da ima »nadu da će moći raditi s njime na stvaranju Europe u koju ljudi vjeruju«.</p>
<p>Posebno su zanimljive turske reakcije, jer se Sarkozy u kampanji energično protivio ulasku te zemlje u EU. Turski premijer Tayyip Erdogan izrazio je nadu se neće čuti izjave kakve je Sarkozy davao na predibzornim skupovima«. Za Romana Prodija Francuska će i dalje biti središnji saveznik. </p>
<p>I europski mediji imaju u prvom planu francuske izbore i svi naglašavaju da u Elizejsku palaču dolazi čvrsti čovjek koji se odlučio za radikalnu promjenu Francuske. Američki Wall Street journal piše da Sarkozy »može pisati povijest i zacrtati novu ulogu Francuske u svijetu«. Svi mediji naglašavaju da Francuzi žele promjene. Razočaranje dolazi iz turskih medija, a popularni turski list Aksam objavljuje naslov »Nažalost. Pobijedio je Sarko!«</p>
<p>Izbor predsjednika Sarkozyja »toplo« pozdravlja u ponedjeljak Rabinska središnjica Europe uz tvrdnju da je njegova pobjeda pala u vrijeme kad u Europi ponovo jača antisemitizam i ksenofobija i da stoga pobjeda donosi optimizam Starom kontinentu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Koštunica u savezu sa Šešeljevim radikalima</p>
<p>S glasovima iz Koštuničine koalicije radikal Tomislav Nikolić ima najviše izgleda za predsjedika Skupštine Srbije</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Skupština Srbije u ponedjeljak je cjelodnevno zasjedanje posvetila izboru svojeg predsjednika, a kandidat s najviše izgleda za tu dužnost je radikal Tomislav Nikolić, koji tvrdi da ima većinu glasova potrebnih za izbor. </p>
<p> Skupština je konstituirana 14. veljače ove godine, nakon parlamentarnih izbora 21. siječnja, ali je dosad jedina tema rasprave bila Rezolucija o Kosovu, kojom je većina od 250 zastupnika potvrdila srbijansko stajalište da je Kosovo neodvojivi dio Srbije.</p>
<p> Za mjesto predsjednika Skupštine Srbije kandidati su zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja Tomislav Nikolić i Milena Milošević, koju je predložila Demokratska stranka predsjednika Srbije Borisa Tadića.</p>
<p> Za Nikolića glas će dati Srpska radikalna stranka koja ima 91 zastupnika u parlamentu, koalicija Demokratske stranke Srbije premijera Vojislava Koštunice i Nove Srbije Velimira Ilića koja ima 46 mandata i Socijalističke partije Srbije sa 16 zastupnika. Za izbor predsjednika Skupštine Srbije nužni su glasovi 126 od ukupno 250 zastupnika. Izboru radikala Nikolića usprotivili su se zastupnici Demokratske stranke Borisa Tadića, G17 Plus Mlađana Dinkića, kao i Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića te stranke manjina. Glavna tema cjelodnevne rasprava bila je budućnost Srbije. Radikali i njima naklonjeni zastupnici vrijeđali su stranke i pojedince koji su 2000. godine došli na vlast, nakon smjene Slobodana Miloševića i uspostave vlade Zorana Đinđića. </p>
<p>Česti su bili i napadi na manjine, pa je za jedinog hrvatskog zastupnika Petra Kuntića, koji je izabran na listi Demokratske stranke, rečeno uz ostalo da zastupa »vojvođanski HDZ«. Nakon parlamentarnih izbora konstituiranje Skupštine počelo je 14. veljače, ali su tada samo verificirani skupštinski mandati i potom donijeta Rezolucija o Kosovu. </p>
<p>Od 14. veljače teče tromjesečni rok za formiranje nove srbijanske vlade. Ako se u sljedećih sedam dana ne postigne sporazum o njezinu sastavu, srbijanski predsjednik Boris Tadić mora sukladno Ustavu raspustiti Skupštinu i raspisati nove parlamentarne izbore. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Neuspjela pobuna Olmertove ministrice</p>
<p>Štetu će Livni, drže analitičari, imati samo kratkoročno jer se ona zauzima za ono što većina Izraelaca želi - promjenu političkog vodstva</p>
<p>Nedavna kriza izraelske vlade izazvana poraznim izvještajem o prošlogodišnjem ratu u Libanonu, naizgled je prevladana »pomirenjem« između premijera Ehuda Olmerta i njegove zamjenice i ministrice vanjskih poslova Tzipi Livni. </p>
<p>Olmert je u nedjelju, naime, objavio da će njih dvoje »nastaviti suradnju u vladi«, čime je okončao spekulacije da će smijeniti ministricu koja je prošlog tjedna javno zatražila njegovu ostavku nakon što je izvještaj o ljetošnjem sukobu Izraela i Hezbollaha glavninu odgovornosti za promašaje u tom ratu pripisao premijeru Olmertu i ministru obrane Amiru Peretzu. </p>
<p>Demonstrirajući političku umješnost kojom je iznenadio mnoge analitičare, Olmert nije odmah smijenio Livni, čime bi je učinio lidericom ne samo unutarstranačkog nego i općeg otpora njegovoj vlasti. Umjesto toga, osigurao je sebi potporu zastupnika iz stranačke frakcije i (barem privremeno) prevladao krizu. Činjenica da Livni, koju smatraju najutjecajnijom ženom na izraelskoj političkoj sceni još od legendarne premijerke Golde Meir, nakon toga sama nije podnijela ostavku, nego je ostala u Olmertovoj vladi, po mnogima je oslabila njezin položaj i vjerodostojnost u centrističkoj stranci Kadimi. </p>
<p>Livni je, naime, dosad u domaćoj javnosti uživala reputaciju inteligentne i nepotkupljive političarke. Ovo potonje je osobito značajno uzme li se u obzir uvriježeno vjerovanje u korumpiranost političke elite zemlje, napose nekoliko tekućih istraga o optužbama za korupciju protiv aktualnog premijera.</p>
<p>Simpatije je privukla i time što je novo lice izraelske politike: u Knesset je ušla 1999. nakon odvjetničke karijere, četverogodišnje službe u Mossadu i vojnog roka tijekom kojega je stekla čin poručnice. Nakon dvije godine u parlamentarnoj oporbi, Livni je u vladi Ariela Sharona imenovana ministricom za regionalna pitanja. Otada je promijenila nekoliko resora - od poljoprivrede, useljavanja i integracije, do pravosuđa. </p>
<p>Svog političkog mentora Ariela Sharona pratila je i kada je napustio Likud i osnovao Kadimu kao novu centrističku stranku. Livni se spominjala i kao njegova moguća nasljedica kad je Sharona u veljači prošle godine bolest udaljila iz politike, no tada je ona prednost dala Olmertu. </p>
<p>Neuspjela javna pobuna protiv njega i daljnji ostanak u vladi stoga će Tzipi Livni, prema ocjeni analitičara, naštetiti samo kratkoročno, jer se ona zauzima za ono što većina Izraelaca želi - promjenu političkog vodstva, što će joj birači znati honorirati. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Deseci poginulih i ranjenih u dva atentata</p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Dva bombaša samoubojice napali su tržnicu i policijsku kontrolnu točku u rubnim dijelovima grada Ramadija ubivši pritom najmanje 20 osoba i zadajući udarac najnovijim tvrdnjama Sjedinjenih Država da su preuzeli ovaj grad od sunitskih pobunjenika, objavila je iračka policija.</p>
<p> Meta prvog napada bila je tržnica sjeverozapadno od Ramadija, gdje je poginulo deset osoba, a ranjeno ih je 30, objavila je iračka policija. Petnaest minuta kasnije, drugi je bombaš samoubojica digao svoje vozilo u zrak na susjednoj policijskoj kontrolnoj točki pri čemu je poginulo pet policajaca i pet prolaznika dok ih je deset ranjeno, dodala je policija. Američka vojska već godinama nastoji čvrsto zaposjesti Ramadi, glavno pobunjeničko uporište u pokrajini Anbar, koje se nalazi 115 kilometara zapadno od Bagdada. Inače, američka vojska u nedjelju uvečer je objavila da su šestorica američkih vojnika i jedan novinar poginuli kada je njihovo vozilo naletjelo na minu sjeverno od Bagdada. </p>
<p>U ponedjeljak su uhićena četiri Iračana nakon što su vojnici otkrili eksploziv postavljen pod naftovod u sjevernom dijelu Iraka kojim se sirova nafta transportira u Tursku. Oko 150 kilograma eksploziva TNT otkriveno je ispod dijela naftovoda u oblasti Al Kisk. [AP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Rasprava o konvenciji koja bi zamijenila Protokol iz Kyota </p>
<p>Zemlje u razvoju traže više stručne pomoći i ulaganja protiv posljedica globalnog zagrijavanja</p>
<p>BONN</p>
<p> - Konferencija UN-a o klimatskim promjenama, koja je počela u ponedjeljak u Bonnu, okuplja predstavnike 166 zemalja i međunarodnih organizacija iz cijelog svijeta do 18. svibnja.</p>
<p> Predstavnici zemalja u razvoju pozivaju na veća ulaganja i više pomoći stručnjaka da im se pomogne u suočavanju s mogućim katastrofičnim efektima globalnog zagrijavanja. Istovremeno je više od 1000 diplomata počelo raditi na novom međunarodnom sporazumu, UN-ovoj okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama koja bi trebala zamijeniti deset godina stari Protokol iz Kyota. Radi se o o radnom sastanku čiji je cilj utvrditi pojedinosti borbe protiv klimatskog zagrijavanja kao i zajedničku strategiju za to. Cilj je i pripremanje terena za sljedeću konferenciju koja će se održati na Baliju u prosincu, a gdje će se utvrditi smjernice međunarodnog sporazuma o klimi koji bi naslijedio nakon 2012. godine protokol iz Kyota o smanjenju stakleničkih plinova.</p>
<p> Izaslanici na ovom skupu se nadaju da će novi sporazum biti spreman unutra dvije godine i da će se do 2012. godine svijet polako naviknuti na njega. Međuvladina skupina stručnjaka za evoluciju klime (Giec) nedavno je u Bangkoku uputila pozitivnu poruku o mogućnosti očuvanja planeta sa sada raspoloživim tehnologijama, ali pod uvjetom da čelnici počnu djelovati odmah. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Ratku Mavaru nagrada za najbolju fotografiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nagradu »Nikša Antonini« za novinsku fotografiju dobio je fotoreporter Vjesnika Ratko Mavar za portret Ane Rukavine. Odlučio je to žiri Hrvatskog novinarskog društva, koje je u ponedjeljak objavilo dobitnike godišnjih novinarskih nagrada. Na svečanosti u HND-u novinar godine bit će proglašen u utorak, a kandidati su Mislav Bago, Augustin Palokaj i Mislav Togonal. Nagrada za životno djelo »Otokar Keršovani« bit će uručena radijskom i televizijskom novinaru i voditelju Voji Šiljku.</p>
<p>Branko Škorić, autor serije tekstova o »slučaju Maškarin« u Novom listu, nagrađen je za najbolju vijest ili izvještaj. Najboljim radom tiskovnog istraživačkog novinarstva proglašen je članak o »slučaju Zec« novinarke Večernjeg lista Ljiljane Marić, dok je za najbolju kolumnu ili komentar nagrađen Miodrag Šajatović - za kolumnu Ekonomalije u tjedniku Lider. U kategoriji interneta nagradu je dobio Inoslav Bešker, za interaktivnu kolumnu »Pitajte Beškera« (jutarnji.hr). Za radijsku reportažu nagrađena je Nives Nedved (Hrvatski radio), a za televizijsku vijest ili izvještaj nagrađen je Edi Škovrlj (HTV) - za izvještaj o prometnoj nesreći u tunelu Ledenik. Najboljim televizijskim intervjuima proglašeni su razgovori Mislava Bage (HTV) s Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom u emisiji »Otvoreno«. Nagradu za snimateljski rad »Žarko Kaić« dobio je Maroje Žanetić, a nagrada »Pavao Cajzek« za fotoreportera godine za ukupan rad bit će uručena Željku Lukuniću. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sportaši u Mariji Bistrici</p>
<p>MARIJA BISTRICA</p>
<p> - Duh natjecaja treba nam pomoći da budemo bolji ljudi. Važno je da sport motivira mlade da čine dobro, da se obrane od loših utjecaja ulice i drugih zala - naglasio je u ponedjeljak navečer u propovijedi na misi u ponedjeljak navečer, tijekom sportskog hodočašća u Mariji Bistrici pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić. Prinos darova tijekom mise čitali su poznati hrvatski sportaši. Oko tisuću sportaša, pretežno nogometaša svih uzrasta iz zagrebačkih prvoligaša, ponajviše Dinama, predvođenih potpredsjednikom kluba Zdravkom Mamićem i trenerom Brankom Ivankovićem, obilazili su križne postaje marijabistričke Kalvarije, a predstavnici klubova čitali su tekstove postaja. [Z. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zatezanje hranom </p>
<p>Odavno je potvrđena veza između onoga što jedemo i kako se osjećamo, a sada su osmišljeni i jelovnici koji bi trebali vratiti svježinu i mladost našoj koži</p>
<p>Lice je onaj naš dio koji pokazujemo svijetu i prema tome je najizloženiji dio nas. Sa starenjem tijekom kojega naša koža gubi elasticitet i kolagen, tvari koje je čine čvrstom i elastičnom, mijenja se i naše lice, poprimajući pomalo drukčije obrise. Gubitkom tih tvari u svojoj strukturi koža se bora i mijenja. I to je životna činjenica. Iako genetika ima najvažniju ulogu u duljem održavanju našeg izgleda mladenačkim, pravilnom prehranom možemo mnogo toga popraviti i smanjiti »štetu« koju vrijeme nanosi našoj prirodnoj ljepoti. Ako se može vjerovati znanstvenicima najboljim su se u borbi protiv bora pokazali vitamin C, vitamin E, selen, vitamin A (iz hrane bogate beta-karotenom), omega-3 i mnogo vode.</p>
<p>Nutricionisti su potom osmislili trodnevnu dijetu koja bi trebala ne samo usporiti vrijeme koje leti, nego vas i čak vratiti koji korak unatrag. Ispravne namirnice u pravilnom omjeru osigurat će vašem organizmu najnužnije hranjive tvari uz optimalan unos kalorija od 1600 po danu. No, za razliku od drugih dijeta, u ovim su jelima dopuštene promjene normativa pa možete pojesti više namirnice koju volite na uštrb one manje vam omiljene ili jednostavno povećati porciju. </p>
<p>Prvi dan</p>
<p>DORUČAK: Jogurt s bademima i bobicama: Dva decilitra običnog ili nemasnog jogurta pomiješajte sa šalicom sezonskih bobica (borovnice, ribizi, kupine ili maline), žlicom, dvjema sjeckanih badema ili oraha i dvjema žlicama pšeničnih klica. (360 kalorija)</p>
<p>RUČAK: Pureća pljeskavica s gljivama i brokulom: Od 140 grama purećeg mesa ili od povrća napravite pljeskavicu i ispecite je na vrlo malo masnoće ili na vrućem zraku u pećnici. Uz nju poslužite kratko popirjane gljive povezane sa žlicom koncentrata od rajčice ili sjeckane rajčice, te šalicu na pari kuhane brokule ili jednako pripremljena graška šećerca. (500 kalorija)</p>
<p>UŽINA: Pola manga s pola šalice nemasna svježeg sira. (180 kalorija)</p>
<p>VEČERA: Losos sa žara sa šparogama i slatkim krumpirom: 140 grama težak odrezak divljeg lososa ispecite na žaru. Kao prilog pripremite pola slatkog krumpira koji ispecite u pećnici na vrućem zraku i šalicu na pari kuhanih šparoga, špinata ili brokule. (560 kalorija)</p>
<p>Drugi dan</p>
<p>DORUČAK: Omlet s cjelozrnatim prepečencem: Pirjajte pola šalice narezana luka, zelene i žute paprike i rajčice na žličici sezamova ulja. Na to dodajte umućeno jedno cijelo jaje i dva bjelanca, te pecite dok rubovi ne porumene. Poslužite uz krišku prepečenca od cjelozrnata kruha. (350 kalorija)</p>
<p>RUČAK: Topli sendviči s tunjevinom i sirom: Pomiješajte 170 grama lagane tune konzervirane samo s vodom (ili divljeg lososa) sa žličicom majoneze s reduciranom masnoćom, nasjeckani manji luk i svježe mljeven crni papar. Izmiješajte sastojke i rasporedite ih na dvije kriške prepečena cjelozrnata kruha. Na svaki komad položite tanku krišku rajčice i nemasna sira, te stavite u zagrijanu pećnicu dok se sir ne rastopi. Uz to poslužite hrskave mlade mrkvice. (500 kalorija)</p>
<p>UŽINA: Paprika narezana na kriške sa četiri žlice humusa (namaz od slanutka i maslinova ulja). (200 kalorija)</p>
<p>VEČERA: Piletina s roštilja sa slatkim krumpirom i brokulom: 140 grama pilećih prsa bez kože prethodno mariniranih u maslinovu ulju, češnjaku i mirisnim začinskim travama. Poslužite s pečenim slatkim krumpirom i šalicom kuhane brokule ili špinata. (580 kalorija)</p>
<p>Treći dan</p>
<p>DORUČAK: Svježi sir s marelicama i indijskim oraščićima: Šalicu svježeg sira pomiješajte s na kriške narezane četiri marelice - ili šalicom bobica ili pola manga - i dvije žlice nasjeckanih indijskih oraščića ili badema. (350 kalorija)</p>
<p>RUČAK: Salata s piletinom sa žara, račićima ili tofuom: Na neograničenu količinu zelene salate položite 110 grama piletine sa žara, ili jednaku količinu kuhanih račića ili tofu. Pospite sa 28 grama naribana parmezana, dodajte četiri nasjeckana inćuna i prelijte žlicom limunova soka i žlicom maslinova ulja ili žlicom gotova preljeva za salatu s manje masnoće. (450 do 500 kalorija)</p>
<p>UŽINA: Šalica sezonskih bobica i 20 badema. (220 kalorija)</p>
<p>VEČERA: Popržena junetina sa smeđom rižom: 140 grama nemasne junetine (ili piletine, račiće ili tofu) nasjeckajte na komadiće i popržite na žličici kanola ulja. Dodajte pola šačice na kockice narezane paprike, pola šalice graška šećerca i dvije nasjeckane ljutike. Uz to za prilog poslužite pola šalice kuhane smeđe riže i šalicu kuhana špinata (ili brokule, cvjetače). (590 kalorija)</p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sretni susjedi </p>
<p>Da dobar susjed zlata vrijedi znaju Newyorčani koji sklapaju prijateljstva u zajedničkim prostorijama svojih stambenih zgrada </p>
<p>Svjesni činjenice da se današnji ljudi sve više otuđuju jedni od drugih i nemaju vremena za izlaske ili druženja, arhitekti su zgrade u kojima žive mladi poslom pretrpani stanari prilagodili njihovu dinamičnom načinu života. Drugim riječima, oni su zabavu i sadržaje različitih vrsta »doveli« k njima. U velikim zgradama novosagrađenih urbanih četvrti New Yorka gdje postoje tisuće stanova, naime, postoje etaže s udobno uređenim prostorima u kojima se zajednički priprema doručak, pije kava, gledaju filmovi, igraju društvene igre i što je najvažnije – sklapaju prijateljstva. Stanari koji bi se inače samo nezainteresirano pozdravili vadeći poštu iz sandučića u predvorju, tako imaju mogućnost međusobno se upoznavati u koje god doba dana ili večeri to požele. </p>
<p>U tzv. zajedničkim prostorijama atmosfera je neformalna i vrlo opuštena pa se nije potrebno pridržavati strogih pravila odijevanja. Stanari koji uobičajeno gube mnogo vremena kako bi se dotjerali za izlaske, ovako nisu opterećeni time je li svaki komad odjeće na njima usklađen s cipelama ili torbicom. Susjedi se druže odjeveni u ono u čemu se najbolje osjećaju: u papučama, trenirci, trapericama ili odijelu s kravatom. Nitko ih od ostalih stanara neće gledati s podsmijehom ili ispod oka zato što odudaraju od ostalih. Njihova namjera ionako, kaže jedan od stanovnika stambenog kompleksa u Orionu, nije doći se pokazati nego razmijeniti iskustvo i družiti se: upoznati prijatelja, djevojku ili cimera. </p>
<p>Ovisno o arhitektonskim zamislima, ideji najmodavca i željama stanara, zajedničke su prostorije ponekad smještene u penthouse, a nekima je draže razonoditi se u podrumu preuređenom u dvoranu za vježbanje, teniski teren ili bazen. Zgrade u kojima za to postoji potreba imaju posebne etaže koje nalikuju na eskluzivne kotel-barove s palmama, udobnim minimalističkim namještajem, prigušenim svjetlima i laganom glazbom uz koju stanari mogu popiti piće, satima igrati biljar i opustiti se nakon naporna dana, ne brinući se pritom imaju li razbarušenu frizuru. </p>
<p>»Živimo poput ostarjelih studenata kojima je od privatnosti draže učestalo upoznavanje i međusobna zafrkancija. Dok neki naši vršnjaci vjerojatno maštaju o kući s vrtom u kojem će za obitelj pripravljati roštilj, nama to nije ni na kraj pameti. Ovakav način stanovanja pruža sve što nam je potrebno, a to je prije svega socijalizacija«, govori jedan od stanara koji je dok se god nije doselio u takvu zgradu imao problem s upoznavanjem djevojaka. »U pojedinim klubovima i mondenim okupljalištima za mlade gotovo nitko ni sa kim ne komunicira nego se samo odmjeravaju i nakon toga odlaze kući razočarani u nadi da će idući put biti mnogo bolje«, dodaje stanar koji svojim primjerom razbija predrasude onih koji misle da su Newyorčani hladni, nepristupačni i pomalo sebični. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Ponešto za djecu, ponešto za roditelje</p>
<p>Kao i svake godine uoči Majčina dana, Zagrebački su mališani održali svoj sada već tradicionalni svibanjski koncert pod nazivom Plešimo i pjevajmo zajedno. Pjevajući neke stare - »Bubamarac«,»Bila mama Kukunka«, »Zakaj volim Zagreb« - i poneke nove hitove, potaknuli su na ples svu prisutnu djecu ali i njihove roditelje, dokazavši još jednom da pripadaju najboljim dječjim zborovima. </p>
<p>Program su vodili Iva Šulentić i Kristijan Kubik, koji je nekada i sam nastupao u zboru, a Mališanima su se već, prema pravilu, na pozornici pridružili i posebni gosti, njihovi stariji kolege s estrade Ivana Kindl i Ricardo Luque koji su svojim najnovijim hitovima oduševili roditelje. Uz pjevački zbor, svoje su pjevačke i plesne vještine pokazale Plesna skupina i Ritmika Zagrebačkih mališana, te plesači iz plesne skupine Iskra.</p>
<p> Sat i pol dobre zabave, plesa i veselja brzo je proletjelo, a zadovoljan je na kraju bio i neuništivi profesor Zlatko Kubik, umjetnički voditelj i dirigent Zagrebačkih mališana, koji i nakon bezbroj nastupa i 24 izdana albuma, s jednakim žarom i veseljem predvodi taj pjevački zbor. Svi su prisutni poželjeli skoro izdavanje novog albuma i ponovni susret što je prije moguće. [L. Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Najgledaniji »Prljavi ples« </p>
<p>Filmovi »Prljavi ples« i trilogija »Ratovi zvijezda« proglašeni su filmovima koji su odgledani najviše puta. Trilogija »Ratovi zvijezda« najgledaniji je film među muškarcima i u prosjeku su ga gledali 20 puta. Nešto manje, ali i dalje impresivnih 15 puta, su žene koje su sudjelovale u anketi i pogledale »Prljavi ples«. Klasik osamdesetih koji je osvojio Oscara za najbolju pjesmu »The Time of My Life«, u kojem glume Patrick Swayze i Jennifer Grey, lani je dobio i svoju kazališnu inačicu na West Endu. Drugi ženski najgledaniji film su »Ratovi zvijezda«, a slijede ga »Briljantin«, »Moje pjesme, moji snovi« i »Zgodna žena«. Među pet najgledanijih muških filmova su »Alien«, »Terminator«, »Istrebljivač« i »Kum«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Sedmorica optužena za pljačke i ubojstva</p>
<p>Ponedjeljak je, inače bio posljednji dan za dizanje optužnice, jer bi u protivnom šestorica od sedam okrivljenih morali biti pušteni iz pritvora u kojem se nalaze godinu dana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Uskok je u ponedjeljak podigao optužnicu protiv sedmeročlane skupine kojoj se stavlja na teret više oružanih razbojstava u kojima su 2005. godine ubijene tri osobe.</p>
<p> Nenad Filipović (39), Grgo Crnković (35), Ognjen Grubić (35), Boris Žalac (32), Igor Mustač (29), Mario Drpić (42) i Dražen Geba (42) optuženi su za krvavu pljačku poslovnice Fine u Zvonimirovoj ulici u kojoj su 5. rujna 2005. ubijena dva zaštitara »Sokol Marića«, te za pljačku poslovnice »Zagrebačke banke« na Drvinju, 7. listopada iste godine kada je smrtno ranjen građanin Dragutin Golik, koji ih je pokušao spriječiti.</p>
<p> Osim toga sedmorku se tereti za još jednu pljačku banke ta za razbojstva u dvije poslovnice Hrvatskih pošta. Optuženi su i za pranje novca, krivotvorenje isprave, te »drugih kaznenih djela«, navodi se u priopćenju Uskoka. </p>
<p>Ponedjeljak je, inače bio posljednji dan za dizanje optužnice, jer bi u protivnom šestorica od sedam okrivljenih morali biti pušteni iz pritvora u kojem se nalaze godinu dana. </p>
<p>Uskok je predložio da se pritvor produlji svoj sedmorici okrivljenika, o čemu će u utorak odlučiti izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu. </p>
<p>Optužnicom su kao vođe skupine i organizatori »akcija« označeni bivši časnik specijalne jedinice HV-a Nenad Filipović i vlasnik jednog zagrebačkog kafića Grgo Crnković. Uskok tvrdi da je Filipović motrio objekte napada, potom je s Crnkovićem nabavljao oružje, a sam Crnković pobrinuo se za nabavu vozila za pljačke.</p>
<p>U višemjesečnoj akciji otkrivanja skupine uz policiju i Uskok sudjelovala je i POA-a. Petorica su uhićena prije točno godinu dana, jedan se već nalazio u pritvoru zbog drugog kaznenog djela, a drugookrivljeni Grgo Crnković uhićen je u Crikvenici u listopadu prošle godine. Po za sada dostupnim informacijama glavni dokaz protiv skupine su iskazi trojice zaštićenih svjedoka, dok je materijalnih dokaza, navodno, malo. </p>
<p>U slučaju Uskok na sudu dokaže krivicu, svaki od sedmorice okrivljenika možre dobiti do 40 godina zatvora. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ugušila dijete da prikrije porod</p>
<p>Devetnaestogodišnja Danijela Rašić privedena je u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku pod sumnjom da je napravila čedomorstvo</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Devetnaestogodišnja Danijela Rašić iz Kule pelješke u ponedeljak je privedena u Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku pod sumnjom da je napravila čedomorstvo. </p>
<p>»Starija maloljetnica između 1. i 8. travnja rodila je u apartmanu u Orebiću na Trgu Mimbeli živo i zdravo žensko dijete. Neposredno nakon poroda, a prema planu koji je »skovala«, djetetu je preko lica stavila plahtu te ga tako ugušila ne bi li tako prikrila porod. Kada je vidjela da je dijete mrtvo, prekinula je pupčanu vrpcu kuhinjskim nožem, te bebu zajedno s krvavim plahtama stavila u najlonsku vrećicu za smeće koju je odložila u garderobni ormar, namjeravajući je narednih dana negdje zakopati. Trećeg svibnja vrećicu je u ormaru pronašla vlasnica apartmana, a budući da nije slutila što se u njoj nalazi, bacila je u kontejner za smeće«, kazao je nakon privođenja Danijele Rašić glasnogovornik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Kukrika. </p>
<p>Mrtvo dijete, u čijim su se ustima nalazili ostaci toalet papira, u subotu oko 10 sati na deponiju Klepci kod Neuma u BiH pronašla je romska obitelj, te o tome obavijestila policiju. </p>
<p>Kako se na odlagalište u Klepovcima dovozi i otpad s područja poluotoka Pelješca u Hrvatskoj, neumska policija javila je dubrovačkoj o pronađenoj mrtvoj bebi s pretpostavkom da je sa smećem dovezena iz Hrvatske kamionom Komunalnog poduzeća iz Orebića. Tako je pokrenuta zajednička istraga hercegovačko-neretvanske i dubrovačko-neretvanske policije kojom je otkrivena nesavjesna majka.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pijani nasilnik istukao tri policajca</p>
<p>Dok je pijan teturao Kelekovom ulicom u Sesvetama, Damir P. (42) je nogom u trbuh udario policajca, njegovog kolegu udario je šakom u glavu, a kada su ga priveli u postaju, izudarao je šakama i nogama trećeg policajca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dok je u nedjelju, oko 2.15 sati, pijan teturao Kelekovom ulicom u Sesvetama, Damir P. (42) je nogom u trbuh udario policajca, njegovog kolegu udario je šakom u glavu, a kada su ga priveli u postaju, izudarao je šakama i nogama trećeg policajca.</p>
<p>Policajci su u najboljoj namjeri zaustavili i pitali Damira treba li pomoć, s obzirom da je jedva hodao koliko je bio pijan. </p>
<p>Umjesto koliko-toliko pristojnog odgovora, policajca je udario nogom u trbuh i odmah se dao u bijeg niz Kelekovu ulicu. Drugi policajac ga je stigao, no tada je i njega udario i to šakama u glavu i tijelo.</p>
<p> Lakše ozlijeđeni policajac uspio ga je savladati i vezati. Tijekom ispitivanja u policijskoj postaji Damir je napao i trećeg policajca. Udario ga je šakom u glavu, srušio na pod, a zatim ga je nastavio udarati nogom. Agresivnog 42-godišnjaka savladali su i vezali ostali policajci, a nakon obrade je odveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Pijan ometao policajca u obavljanju očevida</p>
<p>NOVIGRAD - U nedjelju, oko 1.50 sati, na križanju Ulice Josipa Broza Tita i Domovinskih žrtava, 31-godišnji D. K. iz okolice Novigrada ometao je policijskog službenika u njegovu poslu. Netom prije izazvao je čak dvije prometne nesreće - nakon jedne je pobjegao, a u drugoj, 500 metara dalje, lakše je ozlijedio dvoje ljudi. Zatim je ometao policajca koji je obavljao očevid na mjestu druge nesreće - prvo ga je verbalno napao, a potom ga je pokušao i udariti. Kako se oglušio na upozorenja napadnutog policajca, ovaj ga je svladao lisicama i uhitio. Iako vidno alkoholiziran, D. K. je odbio alkotest, a zbog ometanja službene osobe u obavljanju dužnosti i izazivanja prometnih nesreća, slijede mu kaznene i prekršajne prijave. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski/ Paola Albertini</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rojs od države potražuje 67,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postupak »težak« 67,5 milijuna kuna, koliko 66. pukovnija Ljube Ćesića Rojsa traži od RH za izgradnju ceste Čakovec-Goričan, trebao bi početi u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu. Kao svjedoci, najavljeno je nekoliko bivših ministara, među kojima i Andrija Hebrang te Jozo Radoš. Pukovnija, koja je inače prijavljena na Rojsovoj kućnoj adresi, tvrdi da iako nikada nisu bili u sastavu MORH-a, 1997. dodijeljene su im dvije vojarne, uniforme s oznakom »HV« i brojna druga pomoć, te da su osnovali nedugo potom Zadrugu za izgradnju prometnica i obavili posao koji im nije plaćen. Spor su pokušali mirno riješiti 2005., no to se ni do današnjeg dana nije ostvarilo. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tri godine za višestrukog silovatelja</p>
<p>Sutkinja: »Znali ste da se radi o maloljetnoj osobi jer ste joj uzeli đačku knjižicu, način na koji ste djelo počinili bio je izuzetno ponižavajući, a djevojka do tada nije imala spolni odnos«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Višestruki silovatelj M.Lj., koji je 1992. i 1993. bio uhićen zbog sedam slučajeva silovanja uglavnom na području Vrapča, zbog čega je bio osuđen na deset godina zatvora, u ponedjeljak je na zagrebačkom Županijskom sudu, u ponovljenom suđenju, nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora zbog silovanja iz svibnja 1992. godine. Slučaj silovanja tada 17-godišnje maloljetnice prethodio je slučajevima zbog kojih je M.Lj. kasnije osuđivan, a razlog leži u činjenici da je žrtva tek kasnije prepoznala napadača u novinama, kao i u činjenici da je na prvome suđenju za to djelo okrivljeni najprije bio oslobođen, nakon čega je Vrhovni sud ukinuo presudu.</p>
<p> Prema presudi izrečenoj u ponedjeljak, M.Lj. je u svibnju 1992. na okretištu u zapadnome dijelu grada, automobilom »pokupio« djevojku, obećavši joj prijevoz do kuće. Zatim ju je odvezao na livadu u blizini jednoga ugostiteljskog objekta, te je tamo silovao na izrazito ponižavajući način. »Sud je proveo dokaze koje je zatražio Vrhovni sud, a radi se o saslušanju oštećenice te još dvojice svjedoka. Oštećenica, koja danas ima 30 godina, kao i četiri puta dosad tijekom kaznenoga postupka iskazuje jednako da nikad neće zaboraviti tu osobu«, rekla je u ponedjeljak sutkinja Lana Peto Kujundžić, obrazalažući presudu. »Oštećenica je također izjavila da nema namjeru postavljati imovinsko-pravni zahtjev, te se ne može zaključiti iz kojih bi razloga ona lažno teretila okrivljenika«, ustvrdila je Kujundžić, dodajući da je okrivljenik oštećen duljinom trajanja ovoga postupka od čitavih 15 godina, budući da bi mu se izrečena kazna objedinila. </p>
<p>Sud je olakotno ocijenio činjenicu da je okrivljenik u trenutku počinjenja djela bio neosuđivan, no same okolnosti silovanja bile su uteg prilikom izricanja kazne. »Znali ste da se radi o maloljetnoj osobi jer ste joj uzeli đačku knjižicu, način na koji ste djelo počinili bio je izuzetno ponižavajući, a djevojka do tada nije imala spolni odnos«, obrazložila je sutkinja. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Ogorčen zbog ovrhe nad primanjima</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Hrvatski branitelj Krešimir Žužul (45) ispalio je nekoliko hitaca u zrak ispred zgrade suda u Splitu, u ponedjeljak oko 10.20 sati. Incident je okončan bez ozbiljnijih posljedica. Policija je odvela muškarca u postaju zbog kriminalističke obrade, no Žužul je ubrzo vidno uznemiren zatražio liječničku pomoć. </p>
<p>Kao razlog pucnjave inspektorima je naveo ogorčenje odlukom suda u Imotskom, a navodno je riječ o rješenju o provođenju ovrhe nad njegovim primanjima. Vjerojatno nije pomogla ni činjenica da je splitska Palača pravde u ponedjeljak bila zatvorena zbog blagdana Sv. Dujma. Protiv Žužula će najvjerojatnije biti podnesena kaznena prijava zbog općeopasne radnje. </p>
<p>Inače, pištolj iz kojeg je pucao u zrak posjeduje legalno. (Z.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ubio se bacivši se pod vlak u Donjem Desincu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na prijelazu preko željezničke pruge Zagreb-Karlovac, 500-tinjak metara od željezničke postaje Donji Desinec, samoubojstvo bacanjem pod vlak, počinio je u ponedjeljak, oko 10.50 sati, 69-godišnji Dragutin K. Kako smo doznali, Dragutin K. se svojim traktorom dovezao do željezničke pruge Zagreb-Karlovac, otišao je na prijelaz i stao pred nadolazeći vlak koji je prometovao na relaciji Zagreb-Moravice, u smjeru Zagreba. Nakon udara lokomotive u nesretnog 69-godišnjaka, došlo je do podvlačenja tijela pod željezničku kompoziciju. Zbog obavljanja očevida i uklanjanja tijela, promet tim dijelom pruge bio je u prekidu od 10.20 do 13 sati. [Z.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Amerikanci sugeriraju privatizaciju </p>
<p>Prema najnovijem priopćenju iz AmChama pohvalno je što pregovori s EU napreduju pozitivno i relativno brzo</p>
<p>ZAGREB- Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) podržava napore i ustrajavanje Hrvatske u njenom cilju postajanja punopravne članice transatlantske sigurnosne i ekonomske zajednice, pogotovo u zahtjevnom i kompleksnom procesu pridruživanja NATO-u i EU. Prema najnovijem priopćenju iz AmChama pohvalno je što pregovori s EU napreduju pozitivno i relativno brzo. Kao poslovna organizacija, koja predstavlja oko 200 članova, predana je pružanju usluga svojim članovima te je vrlo zainteresirana za pregovore Hrvatske s EU, pogotovo u područjima koja se odnose na gospodarstvo i posljedice za svakodnevno poslovanje i gospodarstvo. </p>
<p>AmCham razumije kompleksnost prilagodbe EU zakonodavstvu i pravilnicima, ali čvrsto vjeruje kako je apsolutno potrebno što prije započeti s tim prilagodbama i u praksi, kako bi hrvatske tvrtke i hrvatsko gospodarstvo bili što konkurentniji u trenutku pridruživanja EU, poručuju iz AmChama.</p>
<p>Unutar pregovora Hrvatske s EU apsolutno je razumljivo i potrebno da se Hrvatska bori za najbolji mogući položaj, pregovarajući o prijelaznim periodima, kako bi hrvatsko gospodarstvo i tvrtke bili konkurentni. Pošto je potpuna integracija i prilagodba s EU zakonodavstvom, pravilnicima i standardima neizbježna, također je potrebno istovremeno provoditi prilagodbe i primjenjivati ih i puno prije samog pridruživanja. To je potrebno kako bi hrvatsko gospodarstvo i tvrtke bili pripremljeni za promjene. Jednostavnije rečeno, EU tvrtke već posluju u skladu s tim zakonima i pravilima te što prije i hrvatske tvrtke počnu poslovati na sličan način, to će biti konkurentnije u trenutku pridruživanja. Ovo su razlozi i zašto privatizacija ne bi trebala biti usporena no procesi trebaju biti temeljiti i transparentni. </p>
<p>Ubrzanim tempom procesa pridruživanja EU, usporavanje privatizacije samo sprječava da tvrtke, koje su u vlasništvu države ili kojima država upravlja, budu u konkurentnom položaju u vrijeme pridruživanja EU. Ako se ubrzo ne završi privatizacija tih državnih tvrtki, izgubit će vrijeme koje im je potrebno za restrukturiranje kako bi bile konkurentne.</p>
<p>AmCham shvaća kako EU prilagodbe izazivaju zabrinutosti u vezi prihoda državnog proračuna no oklijevanje s početkom procesa prilagodbe hrvatskog zakonodavstva i u praksi podržava samo kratkoročne proračunske prihode i produžuje neizbježne promjene, čime se produžuje i trenutak pridruživanja EU i smanjuje razina gospodarske konkurentnosti Hrvatske. To oklijevanje također vodi do kontinuirane ovisnosti države o tim prihodima te se izbjegava činjenica kako će oni nestati u vrijeme pridruživanja EU. Stoga AmCham vjeruje kako je u gospodarskom i nacionalnom interesu Hrvatske da se, što je prije moguće, provede potpuna prilagodba i implementacija.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Odbila me 'moja' banka, imam li šanse?«</p>
<p>U HROK-ovoj su bazi krediti koji na ljeto 2006. nisu bili otplaćeni ili su odobreni nakon toga, podaci o minusu i prekoračenjima ...</p>
<p>»Prije dvadesetak dana banka, čiji sam klijent nekoliko godina, odbila je moj zahtjev za kreditom, navodno zbog toga što imam problema s otplatom jednog kredita u toj banci i našao sam se u nedozvoljenom minusu. Rečeno mi je da sam evidentiran na crnoj listi. No, ta su mi sredstva neophodna i spremam se pokušati u drugoj banci. Kakve su šanse za to da ipak dobijem kredit nakon što je profunkcionirao HROK i ulaze li u moje kreditno izviješće baš svi podaci o kreditima, recimo i o onima koje sam podigao preko kreditnih kartica«, pitao nas je ovih dana čitatelj Vjesnika A.K.</p>
<p>»Sve ovisi o tome kako će podatke o kreditnom zaduženju klijenta ocijeniti pojedine banke, odnosno ona banka u kojoj je klijent zatražio kredit. Hrvatski registar obaveza po kreditima (HROK), naime, predstavlja skup objektivnih informacija o zaduženjima, pri čemu mi ne tumačimo nečije stanje, niti donosimo nekakvu preporuku, već samo te podatke, ako to klijent odobri svojim potpisom, dajemo na korištenje banci«, kaže Igor Štefanec, glasnogovornik HROK-a. Dodaje kako se od HROK-a očekuje da ubrza postupak rješavanja zahtjeva za kreditom, da se poveća dostupnost kredita građanima koji redovno otplaćuju svoje obaveze, za koje će banke vjerojatno osigurati i povoljnije uvjete kreditiranja, ali istodobno i to da spriječi potencijalnu prezaduženost klijenta. Naime, ako banka procijeni da je klijent koji je zatražio kredit već prekomjerno zadužen i da neće moći otplaćivati novi kredit, »neće odobriti to zaduženje i time mu može učiniti najbolju uslugu«, pojašnjava Štefanec.</p>
<p>Kad je riječ o našem čitatelju, kao i građanima koji godinama »plivaju« na granici osobnog bankrota i podižu kredite da bi njima otplatili postojeća zaduženja, nije zgorega podsjetiti: HROK je osnovalo 20 banaka koje zajedno drže oko 97 posto bankarskog tržišta, a koje su od ljeta 2006. godine punile bazu podataka o kreditnim zaduženjima klijenata. Podatke zasad koristi 17 banaka, no uskoro se očekuje i pridruživanje ostale tri. U bazi su podaci o kreditima koje su građanima odobrile te banke i samo one u trenutku zaprimanja zahtjeva za kredit od klijenta mogu tražiti da potpiše suglasnost da se provjeri njegovo kreditno izviješće. Iako se očekuje da se HROK-u pridruže i ostale banke, a moguće i stambene štedionice, u onima koje to još nisu, kod rješavanja zahtjeva za kredit, ne provjerava se ukupno kreditno zaduženje klijenta, pa nije isključeno da je prezaduženima u tim bankama trenutačno lakše dobiti novi kredit.</p>
<p>S obzirom na rok od kojega se baza podataka punila, u HROK-ovoj su bazi podataka krediti koji na ljeto 2006. još nisu bili otplaćeni ili su odobreni nakon toga, u što se ubrajaju i podaci o iskorištenom minusu na tekućem računu (kao i o svim prekoračenjima dopuštenog minusa), te revolving, potrošački i gotovinski krediti po kreditnim karticama koje su izdale banke osnivači HROK-a. Naravno, podaci o problemima u otplati bilo kojega od spomenutih kredita, kao i eventualna procjena banke da je klijent po svim tim osnovama pretjerano zadužen, mogu utjecati na to da banka kod rješavanja zahtjeva o kreditu odgovori odbijenicom. </p>
<p>Valja podsjetiti da klijent može odbiti zahtjev banke da joj dozvoli pregled njegovog kreditnog izviješća, što po tvrdnjama iz HROK-a i predstavnika banaka u Vijeću potrošača, tog klijenta ne isključuje iz kruga onih koji mogu dobiti kredit. No, takva se odluka i ne mora isplatiti, jer će banke u tom slučaju odluku o odobrenju zaduženja vjerojatno donositi na temelju drukčijih kriterija, možda i s drukčijim uvjetima osiguranja i kamatama. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Više od 60 posto mlijeka europske kvalitete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je posljednjih godina napravljen znatan iskorak u promjeni strukture kvalitete mlijeka, pa je tako u 2006. godini više od 60 posto mlijeka bilo europske kvalitete, odnosno ekstra i prve klase, za razliku od dvije godine ranije kada je taj postotak iznosio 22 posto, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković na predstavljanju godišnjeg izvješća Hrvatskog stočarskog centra (HSC) u ponedjeljak. Ministar je naglasio da je od 2003. do 2006. godine zabilježen rast proizvodnje mlijeka za 20 posto ili za oko 110 milijuna litara. Ravnatelj HSC-a Franjo Poljak istaknuo je kako je lani otkupljena količina mlijeka povećana za 4,3 posto prema 2005., odnosno, lani je otkupljeno i prerađeno 631,6 milijuna litara mlijeka. Istodobno, broj proizvođača mlijeka i dalje se smanjuje, pa ih je lani bilo 38.151, što je za 14,4 posto manje proizvođača u odnosu na 2005. godinu. U sklopu skupa dodijeljena su priznanja uzgajivačima za najbolja grla iz domaćeg uzgoja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Prodaja vina kroz turističku ponudu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Međunarodni specijalizirani sajmovi Turizam i Vinovita (sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo) održat će se na Zagrebačkome velesajmu od 9. do 12. svibnja. Pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, sudjelovat će 223 izlagača iz 11 država, najavila je u ponedjeljak Katja Luka Kovačić, direktorica Zagrebačkoga velesajma. U sklopu otvorenja sajamskih priredbi, 9. svibnja u 11 sati, okrunit će se hrvatska vinska kraljica (Zvjezdana Marković iz Ivanić Grada) i proglasiti najbolji hrvatski mladi vinar (Marko Duvančić iz Oklaja) te dodijeliti priznanja najboljim proizvođačima vina. Ove je godine, prema pravilniku OIV-a, ocjenjeno 242 uzorka vina. U kategorijama bijelih vina tri šampionska priznanja ponijelo je Kutjevo (graševina de Gotho, graševina ledeno vino i traminac izbor bobica), dok je u kategoriji crvenih vina šampion cabernet sauvignon, njemačkoga proizvođača Gebruder Anselmann GMBH. [D.Kč.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U dva mjeseca 15 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je u prva dva mjeseca ove godine održan 651 poslovni skup s ukupno 46.216 sudionika, a ukupno ostvaren promet od svih skupova iznosi 15,2 milijuna kuna s PDV-om, objavio je Državni zavod za statistiku.</p>
<p> Iako je 60 posto svih skupova u navedenom razdoblju ili 388 bilo bez noćenja, znatno veći promet, ukupno 12,4 milijuna kuna ili 82 posto od ukupno ostvarenog prometa, zabilježen je od 263 skupa s noćenjem. Od skupova bez noćenja ostvareno je 2,7 milijuna kuna.</p>
<p> Ukupan broj dana trajanja svih poslovnih skupova je 1137, a od ukupnih 46.216 sudionika 95 posto ili njih 43.704 je bilo domaćih, dok je stranih bilo 2512.</p>
<p> Većina skupova, 93,5 posto ili 609, održana je u 60 hrvatskih hotela, dok su ostali poslovni skupovi održani u drugim objektima.</p>
<p> Prema vrstama skupova najviše je u dva mjeseca ove godine bilo kongresa 332, s ukupno 23.997 sudionika. Promet od tih kongresa iznosio je 8,6 milijuna kuna.</p>
<p> Slijede 'korporativni' poslovni sastanci, kojih je bilo 209 s 11.598 sudionika i od kojih je ostvareno 3,7 milijuna kuna prometa.</p>
<p> Javnih konferencija je bilo 19, 'teambuilding' i 'insentiv' programa 18 odnosno deset.</p>
<p> U organizacijskom smislu najviše su skupova, gotovo 60 posto ili 389, organizirali poslovni subjekti/domaća poduzeća, koja su od toga ostvarila promet od gotovo sedam milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Pojeftinio američki dolar </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Američki dolar u ponedjeljak je na svjetskim deviznim tržištima oslabio prema najvažnijim međunarodnim valutama nakon što je podatak o zaposlenosti u SAD-u ojačao očekivanja da će američka središnja banka Fed sniziti kamatne stope kasnije ove godine.</p>
<p>Do podneva je tako tečaj eura dosegnuo 1,3605 dolara, ojačavši 0,1 posto. Dolar se spustio i 0,2 posto prema jenu, na 119,9 jena. </p>
<p> Podatak objavljen potkraj prošloga tjedna o otvorenih svega 88.000 novih radnih mjesta u američkom gospodarstvu potaknuo je prodaju dolara, nakon što je njegov tečaj ranije tijekom tjedna bilježio dobitke uslijed iznenađujuće snažnih aktivnosti u američkoj industriji i uslužnom sektoru.</p>
<p> Trgovanje na europskim tržištima je usporeno, likvidnost je slaba, a tečajevi se kreću u uskom rasponu obzirom da britansko tržište ne radi zbog praznika. Pobjeda konzervativca Nicolasa Sarkozyja na francuskim predsjedničkim izborima održanim u nedjelju nije imala odmah utjecaja na euro. Iako je Sarkozy krajem travnja kazao kako misli da je euro previše snažan, neki analitičari vjeruju kako bi njegova pobjeda ustvari mogla pridodati snazi eura.</p>
<p> Tržišni sudionici sada usmjeravaju svoju pozornost na ovotjedno zasjedanje Europske središnje banke i Bank of England. Očekuje se da ECB ostavi ključnu kamatnu stopu na 3,75 posto prije nego je podigne u lipnju na 4,0 posto, dok bi BoE mogla podići kamatnu stopu na 5,5 posto. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Sv. Duje otvorio splitsku rivu</p>
<p>U procesiji kojom je obilježen blagdan Sv. Dujma, zaštitnika Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, te Dan grada koji slavi 1702. obljetnicu postojanja sudjelovalo je 50.000 vjernika</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Svečanom procesijom i misnim slavljem, koje je na Trgu Franje Tuđmana predvodio generalni tajnik Sinode biskupa u Vatikanu mons. Nikola Eterović, u ponedjeljak je proslavljen blagdan Sv. Dujma, zaštitnika Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, te Dan grada koji slavi 1702. obljetnicu svog postojanja. U svečanoj procesiji s moćima splitskoga patrona sudjelovalo je oko 50.000 vjernika koji su, prateći svog zaštitnika od njegove prvostolnice do Trga Franje Tuđmana, prošli Rivom koja je nakon višemjesečne obnove otvorena upravo na blagdan Sv. Duje. </p>
<p>Osim mnoštva vjernika, hrvatskih i inozemnih biskupa, svećenika, redovnika i redovnica, koji po drevnoj tradiciji hodaju za relikvijama svetog mučenika, u svečarsko ozračje slavljeničkoga grada uklopili su se i sinjski alkari, Bokeljska mornarica, dubrovački trombunjeri, šibensko plemstvo, predstavnici Hrvatske vojske, policije i braniteljskih udruga te razne bratovštine i župe iz cijele splitske metropolije. Velikom splitskom slavlju nazočili su i gradski i županijski čelnici, ministar znanosti Dragan Primorac, a poseban gost ovogodišnje proslave bio je izlaslanik hrvatskog premijera, ministar kulture Božo Biškupić. </p>
<p>Sveti Dujam, kojeg Splićani zovu Duje, bio je salonitanski biskup i ranokršćanski mučenik koji je svoju vjeru u Krista posvjedočio mučeničkom smrću pobijedivši tako svog inkvizitora, okrutnog rimskog cara Dioklecijana čiji je mauzolej još u 7. stoljeću postao kršćanska crkva.</p>
<p>Predvodeći misno slavlje u koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom mons. Marinom Barišićem i drugim biskupima, mons. Eterović je istaknuo da su kršćani i danas izloženi mučeništvu i progonima, koji nisu samo fizički nasrtaji i ubojstva nego i mnogo suptilnije i podmuklije metode koje se primjenjuju i u takozvanim demokratskim i uređenim društvima.</p>
<p>Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić upozorio je vjernike na životni i vjerski put svetog Duje, koji nas poziva da u svim razvojnim programima i prostornim planovima ne zapostavimo čovjeka te da se snažno zauzmemo za socijalno ugrožene, kao i za obitelji s više djece. Nadbiskup Barišić zamolio je mons. Eterovića, koji pripada krugu najbližih suradnika Svetog Oca, da papi Benediktu XVI. prenese srdačne pozdrave te da ga, u ime vjernika iz Dujmova grada, pozove na odmor u Split. </p>
<p>Ministar Biškupić dijelio brudet</p>
<p>U sklopu fešte Sv. Duje, dijelilo se 15.000 porcija pašticade, koja je pripremljena u 2,3 metra širokom i 40 centimetara dubokom loncu. U pašticadi je 150 kg škampi, 400 kg graha, 200 l temeljca, 100 kg njoka i 150 l umaka, a tridesetak kuhara ju je kuhalo 2,5 sati. Pripremljeno je i 5000 porcija brudeta, rižota i mesa. [Dobrila Stella/M. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hrvatska i Austrija - prijatelji i partneri</p>
<p>Dva su predsjednika naglasila zajedničke interese, zajednička uvjerenja i zajedničku europsku perspektivu</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Austrijski predsjednik Heinz Fischer izjavio je u ponedjeljak u Beču, nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, da se Austrija i Hrvatska uzajamno smatraju prijateljima i partnerima te da imaju zajedničke interese, zajednička uvjerenja i zajedničku europsku perspektivu.</p>
<p>Hrvatski predsjednik ocijenio je razgovore »srdačnima, otvorenima i konstruktivnima«, a suradnju dviju država »sve boljom«.</p>
<p>Predsjednik Mesić u ponedjeljak je počeo dvodnevni službeni posjet Austriji, a nakon razgovora dvojice predsjednika u četiri oka, razgovori su nastavljeni u okviru izaslanstava dviju država. Osim o međusobnoj suradnji, predsjednici su razgovarali i o odnosu Hrvatske i Slovenije te stanju na Kosovu.</p>
<p>U kontekstu suradnje dviju država dva su predsjednika posebno istaknuli i pohvalili dobru suradnju pravosudnih tijela u slučaju »Zagorec«. Predsjednik Mesić istaknuo je da u tom slučaju hrvatska država nastoji ući u trag nestalom novcu.</p>
<p>»Stotine milijuna eura promijenilo je vlasnika i onda smo utvrdili da postoji stotinjak računa. Sada moramo utvrditi tko su te zadnje adrese na kojima je novac«, rekao je Mesić. </p>
<p>Hrvatski je predsjednik svoga austrijskoga kolegu obavijestio i o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>»Jedno je granično pitanje, a tu je i pitanje Ljubljanske banke«, izjavio je Mesić. Kad je pak riječ o granici, hrvatski predsjednik je za to »da prihvatimo rješenje koje donese Međunarodni sud pravde u Haagu, dakle, međunarodna sudska instanca, i mi unaprijed prihvaćamo svaku odluku suda«.</p>
<p>Austrijski predsjednik Fischer izrazio je zadovoljstvo stanjem pregovora Hrvatske s EU, kao i gospodarskom suradnjom Austrije i Hrvatske. »Naši bilateralni odnosi su izvrsni«, naglasio je i izrazio uvjerenje da će »trgovinska razmjena između dvije zemlje sljedeće godine probiti 'zvučni zid' od dvije milijarde eura«.</p>
<p>Mesić je, naglašavajući da je Austrija danas vodeći ulagač u Hrvatsku, zahvalio Austriji za sve što je učinila u pomoći Hrvatskoj, »za vrijeme rata, ali i poslije njega«, posebice u obnovi Vukovara, u pokretanju gospodarstva u Slavoniji i u obnovi Like.</p>
<p>Dvojica predsjednika osvrnuli su se i na razvoj prilika na Kosovu naglašavajući svoju potporu planu Mattija Ahtisaarija, te su kazali da očekuju miran rasplet kosovske krize. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Novim umirovljenicima od 100 do 1000 kuna dodatka</p>
<p>Dođe li na vlast, SDP obećava povećanje izdataka za mirovine za deset posto, odnosno za približno 2,6 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dođe li na vlast, SDP će u prvoj godini mandata povećati izdatke za mirovine za deset posto, odnosno za približno 2,6 milijardi kuna, s ciljem da se zaustavi pad realnih mirovina u odnosu na plaće, izjednače »stari« i »novi« umirovljenici te onima koji su odradili puni radni staž osigura mirovina u visini od 70 posto zarađene prosječne plaće, najavio je saborski zastupnik Davorko Vidović, predstavljajući SDP-ovu mirovinsku strategiju za izbore.</p>
<p>»Osim toga, cilj je SDP-a da se osigura dodatak za približno 18.000 umirovljenika iz bivših republika SFRJ, zatim uvođenje socijalnih mirovina za osobe iznad 65 godina starosti bez prihoda te jačanje drugog i trećeg mirovinskog stupa, kako bi se osigurale više mirovine budućih umirovljenika«, istaknuo je Vidović, naglasivši kako se to može postići u gospodarstvu koje bi raslo sedam do osam posto godišnje, kako je predviđeno u SDP-ovom gospodarskom programu.</p>
<p>»Čak 133.000 građana starijih od 65 ne prima mirovinu, a oko 58.000 građana među njima nema nikakvu imovinu, niti bilo kakve druge prihode«, rekao je Vidović. Dodao je kako Hrvatska danas za mirovine izdvaja 11,67 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a 12,6 posto te da se »ništa neće dogoditi ako se izdvajanja povećaju za tih jedan posto, što bi omogućilo provedbu niza mjera kojima bi se poboljšao standard umirovljenika«.</p>
<p>»Među 1.106.335 umirovljenika njih više od trećine, odnosno 339.743 prima mirovinu nižu od 1500 kuna, što se smatra granicom siromaštva, a u posebnom su teškom položaju, pritom, 'novi' umirovljenici, njih 350.000, čija prosječna mirovina iznosi 1250 kuna«, istaknuo je Vidović rekavši kako je SDP za njih predvidio državni dodatak. Posebnim zakonom, ovisno o stažu koji su odradili te godini u kojoj su stekli pravo na mirovinu, iz državnog proračuna za njih bi se osigurao dodatak od 100 do 1000 kuna, kao državna mirovina. SDP planira i usklađivanje mirovina s BDP-om, kako bi se spriječio daljnji pad udjela mirovina u plaći. [Marijana Matković]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Deklaracija o zaštiti Jadrana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na godišnjoj skupštini organizacije parlamentarnih zastupnika iz 22 države Mediterana i EU-a održanoj na Krfu donesena je deklaracija u koju je na prijedlog hrvatskih predstavnika uvršten i zahtjev za proglašenje Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA) te je ta za Jadran važna inicijativa stavljena u kontekst Jadransko-jonske inicijative. To smatramo značajnim jer će se tijekom sljedećih mjeseci proglašenje Jadrana PSSA naći na mnogim međunarodnim parlamentarnim tijelima kao prioritet, priopćila je udruga Eko-Kvarner. Hrvatsku su na tom skupu predstavljali saborski zastupnik Tonči Tadić i predsjednik savjeta Eko-Kvarnera Vjeran Piršić. Njihov su prijedlog podržali predstavnici parlamenata Slovenije, Crne Gore i Portugala. Grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakoyannis predložila je da se na Krfu bilateralno održavanju skupovi o zaštiti Mediterana, sa željom da taj otok na ulazu u Jadran postane važan međunarodni centar za okoliš. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>SDP nema rješenja, kod HNS-a ništa novo</p>
<p>Za razliku od oporbenih programa koji nude želje, Polančec tvrdi da program vladajuće stanke nudi konkretna rješenja</p>
<p>U sklopu promociji šeste generacije diplomanata prvog privatnog veleučilišta u Hrvatskoj Verna, potpredsjednik Vlade Damir Polančec komentirao je u ponedjeljak gospodarske programe stranaka, a oštar je bio prema SDP-u.</p>
<p>»Jurčićev gospodarski program ne smatram programom nego planom i željama. Lako je postaviti ciljeve i reći želje, no nedostaje kako ih ostvariti«, izjavio je Polančec novinarima. </p>
<p>Kada Jurčić govori o izjednačavanju starih i novih umirovljenika, o novim institucijama koje tek treba osnovati, o minimalnim plaćama u radno ekstenzivnim granama poput tekstilne i obućarske, koje bi se, prema Jurčiću, trebale sufinancirati iz državnog proračuna, tada treba znati, tvrdi Polančec, da za to u 2008. godini treba izdvojiti još najmanje pet milijardi kuna. Budući da nema odgovora kako osigurati ta sredstva, jedino što se nameće kao odgovor je - porastom deficita državnog proračuna, što znači, objašnjava Polančec, i porast vanjskog duga. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade zaključuje kako to ne samo da je suprotno Vladinu programu nego je i neimplementivno te vrlo loše za Hrvatsku. </p>
<p>Komentirajući u nedjelju predstavljen gospodarski program HNS-a, potpredsjednik Vlade kaže da ne vidi novosti nego samo neke elemente koje već provodi Vlada i implementirane su u gospodarski sustav Hrvatske. </p>
<p>Za razliku od oporbenih programa koji nude želje, Polančec tvrdi da program vladajuće stranke nudi konkretna rješenja. </p>
<p>»Naš je plan smanjenje ukupnog vanjskog duga, što je najveći gospodarski problem u zemlji. HDZ-ov program najavljuje natprosječan rast gospodarske stope iznad šest posto, što je moguće postići, kao i smanjenje deficita državnog proračuna. Nudimo konkretna rješenja problema u gospodarstvu, poput onih u crnoj metalurgiji i brodogradnji te način kako privući veći broj investitora u više od 30 programa teških više od dva milijuna eura«, rekao je Polančec. </p>
<p>Pohvalivši gospodarska kretanja Hrvatske, šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert je, tijekom promocije 186 Vernovih diplomanata, istaknuo izazove koji još čekaju državu pred ulaskom u EU. Možda je najveći, smatra, provedba reformi i borba protiv korupcije.</p>
<p>Uz brojne uzvanike u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski«, studentima su čestitali savjetnik predsjednika Republike za znanost i obrazovanje Izet Aganović te poznati fotograf, dizajner i autor kontroverznih Benettonovih reklamnih kampanji Oliviero Toscani, koji će u utorak održati predavanje u sklopu seminara »40 godina fotografije i tržišnih komunikacija«. Za njegovo je predavanje Vern svojim profesorima i studentima osigurao više od 300 ulaznica.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Mad Maxovi« u Slavoniji</p>
<p>Na osječkoj južnoj obilaznici, gdje je najveća dopuštena brzina 90 kilometara na sat, motociklist na Yamahi vozio je 204 km/h</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Djelatnici Prometne policije osječko-baranjske Policijske uprave proteklog su vikenda zabilježili »ulov« tri »crna rekordera« kojima ograničenje brzine na cestama ne igra veliku ulogu. Tako je u petak oko 14 sati na osječkoj južnoj obilaznici, gdje je najveća dopuštena brzina kretanja 90 kilometara na sat, motociklist na yamahi vozio 204 kilometra na sat!</p>
<p>Riječ je o četrdesetogodišnjaku iz Creta kojega je u prekršaju zatekao policijski presretač. Do sada je već evidentiran kao počinitelj 38 prometnih prekršaja, od čega 17 zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja. </p>
<p>Temeljem odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, slijedi mu kazna od najmanje 2000 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom do tri mjeseca uz obavezno određivanje tri negativa boda. Ista kazna, ali uz zabranu upravljanja motornim vozilom od šest mjeseci, slijedi dvadesetsedmogodišnjem Đakovčaninu koji je, također u petak, oko 12.15 sati u mjestu Kuševac svojim BMW-om vozio brzinom od 140 kilometara na sat i to na dijelu ceste gdje je maksimalna dozvoljena brzina ograničena na 70 kilometara na sat. Taj je nesavjesni vozač do sada počinio čak 53 prometna prekršaja, od čega se 10 odnosi na prekoračenje brzine. </p>
<p>Najnoviji slučaj divljanja na cestama zabilježen je u ponedjeljak, petnaestak minuta iza ponoći, u Ulici Europske avenije u Osijeku. Dvadesetdvogodišnjak iz Darde je u središtu grada, gdje je najveća dozvoljena brzina ograničena na 50 kilometara na sat, svoj golf vozio čak - 122 kilometra na sat!</p>
<p>Nakon što su policajci »laserom« izmjerili njegovu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja i pokušali ga zaustaviti, mladi je vozač pobjegao i nije obraćao pažnju na svijetleću stop tablicu, pa je naknadno zaustavljen. Osim što je vozio prebrzo, automobilom je upravljao u pijanom stanju, jer mu je izmjereno 1,01 promila alkohola u organizmu. Do sada je evidentiran kao počinitelj četiri prometna prekršaja, od čega dva zbog prebrze vožnje. </p>
<p>Njemu slijedi kazna od najmanje 6000 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom do godinu dana uz obavezno određivanje pet negativnih bodova. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Svake godine baci se 1,9 milijuna tona otpada</p>
<p>Dok se u Hrvatskoj reciklira ili zbrine tek oko pet posto građevnog otpada, u EU se iskoristi 28, a u Danskoj i Finskoj više od 50 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na godinu se u Hrvatskoj proizvede oko dva milijuna tona građevnog otpada, ali se tek oko pet posto reciklira ili zbrinjava na prihvatljiv način za okoliš, upozoreno je u ponedjeljak na predstavljanju projekta »Razvoj održivog sustava upravljanja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj« u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).</p>
<p>Glavni razlog za to je činjenica da ne postoji organiziran i ekonomski održiv sustav gospodarenja tim otpadom zbog čega često upotrebljiv otpad nepotrebno zatrpava odlagališta i nagrđuje okoliš. Budući da stručnjaci procjenjuju kako će ga biti sve više (idućih godina nastajat će ga u prosjeku oko 2,34 milijuna tona), nužna je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja građevnim otpadom, istaknuto je u HUP-u. Taj projekt sufinancira Europska unija, a provode ga Građevinski fakultet u Zagrebu, Institut građevinarstva Hrvatske, tvrtka Eko-flor Plus i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>Dok se u Hrvatskoj na odgovarajući način iskoristi ili zbrine tek oko pet posto građevnog otpada, u Europskoj uniji se ponovo iskoristi 28 posto, a u nekim državama poput Danske i Finske i više od 50 posto takvog otpada, čulo se na skupu.</p>
<p>Glavni cilj projekta je uspostava održivog sustava gospodarenja tim otpadom. Čak oko 95 posto građevnog otpada čini »inertni otpad« koji se može ponovo iskoristiti, ali ima i opasnog otpada, na primjer asfaltnog veziva ili azbesta. [Željko Bukša]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070508].
|
