NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070206].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 133089 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.02.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Otvara se posao za 4000 pripravnika u zdravstvu</p>
<p>Tek diplomirani liječnik dosad je morao stažirati bez plaće i živjeti s roditeljima, bez perspektive. Najbolji među njima su odlazili. Pripravnički staž će po novome biti plaćen, a odobrava se i mnogo više specijalizacija</p>
<p>Predsjednik Mesić predložio rješenje za nedovršenu bolnicu u Novom Zagrebu: neka se u nju preseli Vlada. Što o tome misli pitali smo Nevena Ljubičića, ministra zdravstva i socijalne skrbi, započevši tako razgovor o stanju u zdravstvu koje prate dugovi i afere, s jedne, i pohvale u anketama pacijenata s druge strane.</p>
<p>• Ako biste Blato pretvorili u urede, znači li da imamo dovoljno bolnica?</p>
<p>- Zgrada je projektirana za bolnicu i smatram da ne bi bila primjerena potrebama Vlade, a i u vlasništvu je Grada Zagreba. Bolnicu u Blatu treba završiti kako je i dogovoreno između Vlade i zagrebačkog Poglavarstva 2005. Radna skupina kojoj sam na čelu završila je elaborat o sadržajima koji bi se tamo trebali naći, ali gradske vlasti nisu u planiranom roku predstavile model financiranja. Bolničkih kreveta u odnosu na broj stanovnika imamo dovoljno, ali nisu dobro raspoređeni. Bolnice nema ni između Splita i Dubrovnika, što ćemo riješiti postupnim povećavanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti i stacionara u Domu zdravlja u Makarskoj. Zdravstvena infrastruktura, objekti i oprema nisu se obnavljali još od sedamdesetih pa do iza Domovinskog rata. Bivša koalicijska vlada programe nije usmjeravala na zdravstvo, što je rezultiralo gubitkom četiri godine. Hrvatska danas ekonomski napreduje, a time i zdravstvo. U četiri godine ove vlade i premijera Ive Sanadera osigurani su uvjeti da se u infrastrukturne objekte, uključujući i KBC Zagreb, uloži ukupno 1,8 milijardi kuna, što je više nego za svih proteklih godina zajedno.</p>
<p>• Što je s tekućim financiranjem zdravstva i dugovima veledrogerijama i proizvođačima lijekova?</p>
<p>- To su naslijeđeni dugovi, a sve vlade, osim sadašnje, nastojale su ih prikriti. Kad smo 2004. preuzeli vlast, porast rashoda bolnica bio je 12 posto mjesečno, dospjele a neplaćene obveze bolnica bile su 3,5 milijarde kuna. Sada su dospjele a neplaćene obveze bolnica 1,5 milijardi kuna, a 2006. rashodi bolnica rastu po godišnjoj stopi od 1,6 posto. Istodobno je izdvajanje za zdravstvo po stanovniku s oko 370 eura s kraja 2003. poraslo na 510 eura. Mnogo je više zdravstvenih usluga, liste čekanja su kraće, a na listi lijekova su svi potrebni lijekovi, uključujući i najskuplje koje bolesnici više ne moraju plaćati iz vlastitog džepa; uvedeno je četrdesetak novih metoda; smrtnost od srčane kapi smanjena je za više od 20 posto...</p>
<p>• Što ste im obećali kako biste smanjili dugove i skratili rokove plaćanja?</p>
<p>- Dugovi su prije bili i veći, ali su se prikrivali, a prekoračeni rokovi plaćanja posljedica su naslijeđenih nepodmirenih obveza. Zakonom o financiranju lokalne i regionalne uprave te samouprave osigurana je redistribucija poreza na dohodak i poreza na dobit, kojih će se dio usmjeriti u zdravstvo. Istodobno, Sabor je izglasao da se dio decentraliziranih sredstava može iskoristiti i za podmirenje dugova zdravstvenih ustanova.</p>
<p>• U bolnicama i dalje imamo gužve, liste čekanja, a događa se da pacijenti moraju donijeti svoje lijekove...</p>
<p>- Ne bih se u cijelosti složio. Usporedimo li 2006. s 2004. godinom, vidi se da su se liste čekanja skratile. Točno je da pojedini pacijenti donose svoje lijekove u bolnicu, ali ponajprije zato da bi liječnici vidjeli što točno uzimaju, a ne radi štednje. Kada govorimo o potrošnom materijalu, treba istaknuti katastrofalno i poražavajuće izvješće revizije iz 2003.: potrošni i ugradbeni materijal se naručivao kako je tko htio, neposrednom pogodbom umjesto natječajem, a naručene količine nisu odgovarale opsegu učinjenih usluga. Danas nabavu potrošnog i ugradbenog materijala strogo nadziremo uz izravnu odgovornost uprave ustanova, tako da su izvješća revizije - posebice za 2005. - kudikamo povoljnija.</p>
<p>• Provodi li se Zakon o pravima pacijenata?</p>
<p>- Osnovana su sva županijska povjerenstva koja prikupljaju primjedbe pacijenata i prosljeđuju prema nacionalnom povjerenstvu koje sa svoje strane zadužuje odgovarajuće službe Ministarstva radi rješavanja problema. Obvezatan je potpisani pristanak informiranog bolesnika, a uvelike se koristi i pravo na drugo mišljenje.</p>
<p>• Znači li to da se neće ponoviti »slučaj Maškarin«?</p>
<p>- Taj slučaj, na temelju mišljenja kirurga - stručnjaka za laparoskopsku kirurgiju - bio je komplikacija, a ne posljedica nemara ili neznanja, odnosno liječničke pogreške. Statistika govori da komplikacije kod takvih zahvata i nisu tako rijetke i da mogu biti jako teške. Pojavljuju li se učestalo tijekom rada pojedinca može se posumnjati u njegovu kvalitetu. Ovo je prva takva komplikacija u Hrvatskoj nakon što su učinjeni deseti tisuća laparoskopskih zahvata.</p>
<p>• Izrečena je i prva zatvorska kazna za medicinsku pogrešku. Kako to da je liječničke komisije, za razliku od suda, nisu vidjele?</p>
<p>- Teško mi je komentirati odluku suda, tim više što nije pravomoćna. Napominjem da je odluka suda donesena kao rezultat rada liječnika-eksperata koji su u tom predmetu vještačili.</p>
<p>• Kako poboljšati komunikaciju između pacijenta i liječnika?</p>
<p>- To je problem zdravstva cijelog svijeta i vezan je uz brzi napredak tehnologije i posljedični gubitak kvalitetne komunikacije. Nedostatak vremena može biti i posljedica loše organizacije. Nekoliko analiza je pokazalo da velik broj pacijenata koji svakoga dana dolaze u sustav primarne zdravstvene zaštite najviše dolazi zbog recepata i uputnica a manje zbog pregleda. Veliki administrativni posao oduzima vrijeme za razgovor. </p>
<p>Radimo na tome da sustav postane učinkovitiji, da se smanji nepotreban dolazak u ordinaciju. Jedna od odluka u tom smislu jest da specijalisti nakon pregleda dogovaraju termine pretrage koju preporučuju u okviru svoje djelatnosti, čime bolesnici više neće morati hodočastiti između liječnika u primarne zdravstvene zaštite i bolnica. HZZO je odlučio i da se, kada postoje preduvjeti, mogu propisati lijekovi i za dulje razdoblje pod uvjetom da je lijek u velikom pakovanju.</p>
<p>• Najavili ste novi program zapošljavanja u zdravstvu. Prestaje li time zabrana zapošljavanja, i hoćete li tako zaustaviti odljev medicinara u inozemstvo?</p>
<p>- Nije riječ o zabrani u punom smislu te riječi, nego o kontroliranom zapošljavanju i nastojanju da se spriječi višegodišnje zapošljavanje, najčešće na određeno vrijeme. Tražimo da uprave zdravstvenih ustanova prijave svako zapošljavanje. Ulaganje u kadrove najbolje je ulaganje, jer kvalitetni ljudi čine sustav. Potekle tri godine odobrili smo ukupno 920 specijalizacija različitih profila, što je daleko najveći broj posljednjih godina. </p>
<p>Nedavno je objavljen i natječaj za plaćanje pripravničkog staža za 72 liječnika, 83 stomatologa, 26 diplomiranih medicinskih biokemičara, 49 magistara farmacije, te 555 mjesta više školske spreme zdravstvenog usmjerenja - ukupno 785 pripravnika visoke ili više školske spreme. Za spomenute kategorije pripravnički staž plaća HZZO. </p>
<p>Istodobno će bolnice za svakog pripravnika plaćenog iz portfelja HZZO-a morati primiti po dvoje pripravnika srednje stručne spreme i plaćati ih najmanje šest mjeseci iz vlastitih proračuna koji su povećani čak 5,2 posto. Natječaji će se ponavljati svaka tri do četiri mjeseca.</p>
<p>• Koje zdravstvene »argumente« ističete u izbornoj godini?</p>
<p>- Nastavljam s promocijom mjera ravnomjerne dostupnosti zdravstvene zaštite na cijelom teritoriju Hrvatske s policentričnim razvitkom, jačanje postojećih i uspostavu novih nacionalnih preventivnih programa, poput ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva, grlića maternice, itd. U prva tri mjeseca, koliko se Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi, mamografski je pregledano 25.000 žena, pri čemu je odaziv bio 41 posto, čime nisam zadovoljan, ali se nadam da se s vremenom povećati. Među pregledanim ženama bilo je oko 270 sumnjivih nalaza, a među njima u 61 žene dokazan je rani rak, u fazi kada je potpuno izlječenje moguće u više od 95 posto slučajeva. </p>
<p>Otužno je kada neodgovorni oporbeni političari takav nacionalni program gledaju kao nekakav predizborni adut aktualne vlasti. »Argumenti« su i dalje osuvremenjivanje ponajprije bolnica, druga faza, odnosno proširenje informatizacije primarne zaštite, informatizacija bolnica usporedo s uvođenjem praćenja izvršavanja obveza po DTS-sustavu (dijagnostičko-terapijskim skupinama), nakon čega ćemo moći pratiti učinkovitost i kvalitetu i sustava i pojedinca. Te aktivnosti bit će povjerene Agenciji za kvalitetu u zdravstvu koja će do sredine godine početi funkcionirati.</p>
<p>• Što će biti s privatizacijom i većim udjelom građana u plaćanju zdravstvenih usluga kao rješenju financijskih problema?</p>
<p>- Socijalna smo država s načelima solidarnosti i ne želimo to mijenjati. Jačanje sustava državnog zdravstva ne znači eliminaciju privatnih inicijativa. One pridonose bržem razvoju medicine, što je i osnovni razlog za javno-privatno partnerstvo gdje se prožimaju načela socijalne države i poduzetničkih ideja.</p>
<p>Dosad najveće povećanje </p>
<p>• Zašto su zdravstveni djelatnici nezadovoljni primanjima?</p>
<p>- Prigovori te vrste dio su uobičajenog folklora. Je li uopće netko zadovoljan svojim primanjima? Nije. Uvijek misli da može bolje. Kakva su primanja zdravstvenih djelatnika danas, najbolje se vidi u usporedbi s plaćama za vrijeme bivše koalicijske vlade koja ih je 2002. 'skresala'. Sjetimo se niza štrajkova i liječnika i medicinskih sestara i ispraznih obećanja. Ova vlada je socijalno osjetljiva, a to smo i više puta jasno pokazali. Sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, napravili smo kvalitetan kolektivni ugovor, dodatak liječnicima na odgovornost od 10 posto, i u prosincu 2006. zacrtali projekciju plaća do 2009. s kontinuiranim rastom. Ove godine osnovica raste šest posto, a 2009. bit će veća za čak 19,6 posto. To je najveće povećanje plaća od postanka hrvatske države.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Radnjim danom do 22 sata, nedjeljom zatvoreno?</p>
<p>Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da se najveći promet u trgovinama, posebno velikim trgovačkim centrima na periferiji, ostvaruje subotom, a ne nedjeljom</p>
<p>Njemački su trgovci, pogotovo oni iz središta Frankfurta, zatražili od vlasti da budu fleksibilnije prema određivanju radnog vremena i dopuste im da umjesto do 20 sati drže otvorenim vrata svojih trgovina dva sata dulje, piše Financial Times.</p>
<p>Pokazalo se, naime, da je eksperiment proveden u dva posljednja mjeseca prošle godine pokazao kako ljudi koji rade u uredima gradskih središnjica radije odabiru kupnju u kasnijim satima, što je i logično jer nerijetko rade do 18 ili čak 19 sati. </p>
<p>Pozitivan stav prema novom radnom vremenu trgovina pokazala je i mlađa populacija između 18 i 25 godina, koja baš u to doba izlazi u večernji provod, ili jednostavno u šetnju. Neke trgovine iz grupacije Metro na taj su način ne samo povećale prodaju nego su i dobile zadovoljnije i opuštenije mušterije koje nisu prisiljene juriti i kupovati na brzinu između kraja svog radnog vremena i zatvaranja trgovina.</p>
<p>U Hrvatskoj se već dulje lome koplja zbog rada nedjeljom, a sličan je slučaj bio i u susjednim zemljama. Slovenija je čak četiri puta mijenjala zakon nakon što je donesena odluka da se ne radi nedjeljom i, prema riječima tamošnjih trgovaca, još nije pronađeno rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da se najveći promet u trgovinama, posebno velikim trgovačkim centrima na periferiji, ostvaruje subotom, a ne nedjeljom. Isti su centri sedmog dana u tjednu najčešće mjesta gdje obitelji s djecom odlaze na kavu ili šetnju, što za kišnog vremena i nije tako loše rješenje. Ipak, takve i slične aktivnosti trebale bi se prebaciti na parkove, igrališta i slično, jer trgovine u gradskim središtima nedjeljom uglavnom ne rade.</p>
<p>Austrija je vrlo jasno definirala neradnu nedjelju, osim za turistička središta izuzev Beča, no i otamo dolaze inicijative da se produlji rad trgovina preko tjedna. Talijanski je primjer nešto drukčiji. Tamo se subotom radi cijeli dan i u središtu grada, ne do 15 sati kao u većini zemalja EU-a, no neradni je ponedjeljak prijepodne, a nerijetko i cijeli dan uz neradnu nedjelju. Njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenula je u Berlinu inicijativu da se produlji radno vrijeme, što su prihvatile i druge njemačke pokrajine s obveznom neradnom nedjeljom, osim za pojedina zanimanja poput pekara ili novinskih kuća. Tim je rješenjem zadovoljna i Crkva, pa je postignut kompromis koji bi mogao biti putokaz i našim zakonodavcima.</p>
<p>Porast broja kupaca, ne i prometa</p>
<p>Njemački primjer zasad je pokazao da se u trgovinama u kasnijim satima broj kupaca povećao, no nije zabilježen osjetniji porast prometa. Razlog tomu je što potrošači kupuju ležernije, ali ne i količinski više, no trgovci očekuju kako će se taj trend promijeniti. Mišljenja analitičara su različita, neki predviđaju uspjeh produljenja radnog vremena, dok drugi navode da je početno povećanje kupaca rezultat blagdanske potrošačke groznice i siječanjskih rasprodaja. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Detektivi zbog nedorečenih propisa na rubu zakona </p>
<p>Novi zakon o detektivima još nije izrađen, iako se na njemu radi već tri godine, a njime bi se pojednostavilo otvaranje detektivske agencije i pristup informacijama</p>
<p>U Hrvatskoj trenutačno posluje 12 detektivskih agencija, od čega se njih osam bavi isključivo detektivskim poslom. Jedna od njih je i detektivska agencija »Sova«, a kako navodi Njegoslav Blažek, njezin vlasnik i predsjednik Udruge privatnih detektiva, zbog nedorečenih propisa ili različitih interpretacija važećih zakona i pravilnika struka je često prisiljena raditi na rubu zakona.</p>
<p>»Jedna od očitijih odredbi koja nas onemogućava u 'normalnom' obavljanju posla je zabrana fotografiranja na javnom mjestu«, kaže Blažek.</p>
<p>Objašnjava da je spornom odredbom propisano da je o namjeri snimanja na javnom mjestu dužan prethodno izvijestiti osobu koju namjerava snimiti, što, kako kaže, nema smisla jer su fotografije jedan od bitnijih dokaza kojim se naručitelju posla dokazuju rezultati istrage.</p>
<p>Prema Blažekovim riječima, ne postoji zakon koji bi definirao detektivsku djelatnost kao samostalnu i neovisnu, a Zakon o zaštiti osoba i imovine je nedorečen, što ima za posljedicu zakonske prepreke pri obavljanju posla. Smatra i da je problem u neusklađenosti zakona, te to što državne institucije i pojedinci različito interpretiraju Zakon o zaštiti osoba i imovine.</p>
<p>Novi zakon o privatnim detektivima tek je izrađen u obliku nacrta, iako se na prijedlogu radi već tri godine a, kako smatra Blažek, tim bi se zakonom pojednostavilo otvaranje detektivske agencije i pristup informacijama. </p>
<p>Blažek je istaknuo da je unatoč problemima u obavljanju posla potražnja detektivskih usluga u porastu, te da se u detektivskoj agenciji »Sova« u oko 40 posto slučajeva radilo o zaštiti intelektualnog vlasništva, dok se u ostalim slučajevima radilo o pronalaženju osoba, istraživanju prijevara, iznuda i uznemiravanja, sivog tržišta i rada na crno, provjera osoba i tvrtki te poslovnim istraživanjima, tzv. business intelligence.</p>
<p>»Moji klijenti sve češće su tvrtke koje prije ulaganja u Hrvatsku žele znati s kim će surađivati, pa često dobivamo narudžbe za prikupljanje podataka o menadžerima odnosno njihovim licencama - jesu li kazneno gonjeni, imaju li obiteljskih problema, jesu li skloni alkoholu ili kocki«, nastavlja Blažek.</p>
<p>Dodaje da raste interes odvjetnika za istraživanje događaja, osoba, odnosa, stanja i rizika, a traže se i istrage vezane uz kompjutorski kriminalitet te zaštitu i sigurnost podataka.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Javni natječaji umjesto političkih imenovanja</p>
<p>Nakon izbora, svi pomoćnici ministara, tajnici ministarstava ili predstojnici Vladinih ureda dat će mandate na raspolaganje </p>
<p>Donošenjem Zakona o postupku primopredaje vlasti, koji je Sabor prihvatio u petak, Hrvatska je normativno učinila daljnji korak u procesu depolitizacije i profesionalizacije državne uprave. </p>
<p>Kad nakon idućih parlamentarnih izbora bude formirana nova vlada, svi pomoćnici ministara, tajnici ministarstava, predstojnici Vladinih ureda i zamjenici tajnika Vlade stavit će svoje mandate na raspolaganje novoj vladi koja će za popunjavanje njihovih mjesta raspisati javni natječaj.</p>
<p>Takvo rješenje predviđeno je još 2005. kad je donesen Zakon o državnim službenicima koji ih je »pretvorio« u državne službenike. Oni bi se na svoje funkcije imenovali na osnovi stručnosti i ne bi bili podložni promjenama vlasti, jer više ne bi bili imenovani političkim odlukama. </p>
<p>Značajna promjena bit će ukidanje dužnosti pomoćnika ministara umjesto koje se uvodi funkcija ravnatelja, odnosno direktora u ministarstvu. Nakon što su 2003. ukinuti zamjenici ministara i uvedeni državni tajnici, ovime bi bio promijenjen naziv ključne dužnosti za funkcioniranje ministarstva, jer su pomoćnici i dosad bile stručne osobe koje su vrlo često zadržavale fotelje neovisno o promjenama vladajućih struktura. Moguće je da će dio pomoćnika i dalje zadržati sličnu poziciju, no to više neće ovisiti o odluci buduće vlade nego o tome hoće li biti izabrani na natječaju. Novost u Zakonu o postupku primopredaje vlasti je i to što se taj proces regulira i na lokalnoj razini. Državni tajnik za upravu Antun Palarić stoga ističe važnost Zakona u suzbijanju korupcije jer se time zabranjuju kadrovske promjene i politički revanšizam od izbora do konstituiranja nove lokalne vlasti, odnosno određuju se sankcije. </p>
<p>Od dana raspisivanja izbora gradonačelnici, općinski načelnici i župani ne smiju donositi odluke o imenovanjima, a bude li to prijeko potrebno, imenovati se mogu samo vršitelji dužnosti. </p>
<p>U interregnumu do konstituiranja nove lokalne vlasti lokalni čelnici neće moći zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, odnosno ugovore čija je pojedinačna vrijednost veća od 0,5 posto proračuna, s time da najviši iznos neće smjeti biti veći od milijun kuna. Ukupna vrijednost svih ugovora neće smjeti biti viša od dvanaestine proračuna. </p>
<p>Župani, načelnici i gradonačelnici svojim će nasljednicima morati podnositi pismena izvješća, u suprotnome, kaznit će ih se kaznom do 30.000 kuna. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Hoće li novac pobijediti život</p>
<p>LUKA CAPAR</p>
<p>Globalno zatopljenje, buđenje medvjeda usred zime, poplave, oluje, iznadprosječne temperature u prosincu i siječnju, samo su posljedice neodgovornog ponašanja čovjeka prema prirodi. Brojne studije i istraživanja, od kojih posljednje UN-ove međuvladine skupine stručnjaka za istraživanje klimatskih promjena (IPCC) u svom izvješću glavnu odgovornost za zatopljenje u posljednjih 50 godina pripisuje ljudima. </p>
<p>Logično bi bilo da nakon takvih rezultata svjetski moćnici udruže snage i učine sve da se situacija, ako već ne može popraviti, barem zaustavi. Najveći svjetski onečišćivač, Sjedinjene Američke Države, koje su odbile potpisati i Protokol iz Kyota, objavljuju dan kasnije kako im ne pada na pamet ograničiti ispuštanje ugljičnog dioksida u okoliš jer bi time ugrozili američku industriju. </p>
<p>Ipak, licemjerno dodaju da o tom pitanju svakako treba provesti globalnu raspravu u kojoj će oni aktivno sudjelovati i dati maksimalni doprinos. Pitanje koje se svima nameće jest kome će ta industrija trebati kada više ne bude ljudi na planetu, ili nećemo moći normalno živjeti zbog ekstremnih klimatskih uvjeta. Kina, Indija, Rusija, pa i Australija stale su uz bok SAD-u, stavljajući u prvi plan novac i ekonomiju ispred života. I onda novi paradoks - svjetski se kapital pojavljuje kao spasitelj planeta. Veliki svjetski gospodarski subjekti, smješteni većinom upravo u SAD-u, počeli su u posljednjih nekoliko godina ulagati u »zelenu« ekonomiju, shvativši da je upravo u toj grani gospodarstva budućnost poslovanja i najveća mogućnost zarade. Google je tako sagradio vlastitu elektranu na solarnu energiju s tendencijom proširenja na cijelu Silicijsku dolinu, prehrambene kompanije ulažu golema sredstva u ekološki uzgoj hrane, a automobilska industrija prihvatila je djelomično smanjivanje emitiranja štetnih plinova. </p>
<p>Slična je situacija i u Europskoj uniji koja se politički deklarirala kao ekonomija s ekološkim predznakom u budućnosti, uz snažan otpor pojedinih industrijskih lobija. Jasno je da mali neće moći pobijediti velike, i da je svijet podijeljen na političku i gospodarsku sferu u kojoj neke nadopunjavaju jedna drugu, a drugdje je situacija obratna. Na kraju ispada da budućnost planeta ponovo ovisi o financijskoj dobiti i isplativim ulaganjima u alternativne izvore energije, a novac ponovo pobjeđuje život. Ili ga spašava, ovisi kako se uzme.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Očekivane brojke</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>Statistički pokazatelji nedvojbeno tvrde da se u Hrvatskoj sve manje ljudi ženi, a sve više razvodi. Iako su brojke na prvi pogled gotovo alarmantne, posve je nerealno očekivati da bi se u 21. stoljeću trebalo događati nešto suprotno takvoj putanji.</p>
<p>Naime, ako se u brojke ukalkulira činjenica produljenja životnog vijeka, čime se automatski produljuje i mladost, sve je teže očekivati dugotrajnost starijih brakova, a istraživanja upravo pokazuju da se, suprotnoj dosadašnjoj praksi, sve češće raspadaju upravo takvi brakovi.</p>
<p>Dakako, i financijska je neovisnost morala učiniti svoje. I muškarci i žene danas, da bi preživjeli, više ne moraju živjeti ni u kakvoj ekonomskoj zajednici. Na trećem mjestu sasvim je izvjesno stres uzrokovan sve većim brojem radnih sati, sve manjom izvjesnošću i sigurnošću radnog mjesta, a koji, posve je očekivano, umanjuje toleranciju na probleme unutar svoja četiri zida. I dok velike, ali i manje tvrtke osiguravaju vrijeme i uvjete za toliko popularni team building - riječ je o još jednom proizvodu Zapada koji umanjuje vrijeme za obitelj - posljedice takvog života teško mogu izostati. Na kraju, sve više razvoda, a sve manje brakova najkarakterističnije obilježava velike urbane sredine, što opet ni po čemu ne odudara od stvarnosti u drugim zemljama razvijenog svijeta.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Spašavanje gole kože</p>
<p>Narodnjaci i socijaldemokrati su se već toliko puta javno posvađali u zagrebačkoj gradskoj vlasti da zbilja više ne mogu prodati slogan o »prirodnoj i logičnoj koaliciji«</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>Za Hrvatsku se trenutačno samo jedna dijagnoza može potvrditi kao sigurna: političari se bave sami sobom! Slaganjem kadrovskih križaljki i spašavanjem gole kože. U predizbornoj panici ispijaju se čajevi, priznaju homoseksualni parovi, proglašavaju samozvani lideri oporbe... Po kafićima se maše izvacima iz tajnih dosjea. Razmjenjuju se prozivke - od face liftinga do samostojećih čarapa - najniže razine. Biračima je sve jasno. Glasajte za nas, a mi ćemo vas prevariti - izborni je slogan hrvatske politike.</p>
<p>Da se koalicije prave po načelima koja su čista prijevara birača više je nego očito. Sklapaju se predizborni paktovi po formuli da se suprotni principi, koji su donedavno bili logotip prepoznatljivosti, licemjerno guraju pod tepih. Pa su se seljaci i liberali našli na istim pozicijama rada nedjeljom ili priznavanja homoseksualnih parova! To što o homoseksualcima liberalno govore seljaci, sigurno bi u bolesničkom kartonu bilo dijagnosticirano kao strah (od izbornog fijaska), a u građanskoj komisiji okvalificirano - obmanom!</p>
<p>Ni liberali nisu vješti bleferi. Što smo bliže izborima, to su oni, čini se, sve spremniji »uvaliti se bilo kome« samo da se spase. Mogli bi i s HNS-om »da se Čačić nije agresivno nametnuo za premijera« a da se njih o tome ništa nije pitalo. Mogli bi i sa SDP-om »ako se stvari unutar stranke malo bolje poslože« i ako se s »nekim novim vodstvom eventualno odmaknu od kumrovečke škole«. </p>
<p>Narodnjaci i socijaldemokrati su se već toliko puta javno posvađali u gradskoj vlasti da zbilja više nijednom građaninu Zagreba, a i šire, ne mogu prodati slogan o svojoj »prirodnoj i logičnoj koaliciji«. Sad idu i korak dalje pa se novo vodstvo SDP-a obrušava na »Čačića premijera« kao »nepoštenog, u sukobu interesa, prijavljenog i od vlade u kojoj je sam sjedio«? Dok on uporno i dalje pomirljivo govori da će se suradnja sa SDP-om nastaviti kao i dosad jer im je cilj zajednički - srušiti HDZ i nesposobnu vladu!</p>
<p>Nije li vrijeme da Čačić lupi šakom o SDP-ov stol i napokon kaže da mu je dosta podmetanja iz redova potencijalnih koalicijskih partnera. I da im sad, kad su ovisniji o HNS-u nego ikad, to i otvoreno kaže! </p>
<p>Vjerodostojnost politike i političara mjeri se ovakvim koalicijama. Glasačima se ne smije ponoviti da glasaju za SDP a dobiju HSP (još svježi velikogorički slučaj), niti im se pod liberalnim europskim plaštem može proturiti »seljački« euroskepticizam.</p>
<p>Politička scena pretvorila se u čajane, kavane, striptiz zabave, podmetanja o izlasku i prelasku ovih ili onih stranačkih članova, špijunske afere iz trećerazrednih filmova. Đurđu Adlešić sada ne zanima izvješće o nadzoru SOA-e koje potvrđuje da nije praćena, nego je zanima »tko je to prati« (za 500 eura). Od naših političara našim biračima zbilja jalova poruka.</p>
<p>Umjesto da se Đurđa Adlešić sučeli s Vesnom Pusić na problemima zdravstva (koje nas sve u ovoj zemlji dotiče), naši se političari bolesno drže sami sebe. Dijagnoza - egoizam. U borbi za vlast nema simpatija, mogu i crni sa žutima, a bogme i crveni s crnima. Politika je interes prije svega, a interes je hrvatskih političara i na ovim izborima prevariti birače po svaku cijenu. Ako se ne okrenu građanima, nevjerodostojnost će plaćati još četiri godine oporbenom pozicijom! Dok ne stasaju neke nove, aferama i špijunima neopterećene glave.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zvanje liječnik</p>
<p>Kardiokirurga u Hrvatskoj ima koliko i prstiju na jednoj ruci. Ako jednog vodamo ulicom u lisičinama i dovedemo ga do infarkta, bio on kaznjeno gonjen ili ne, njega više u struci nema</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Liječnička je profesija nekad značila ono što ona jest. Stoljećima je ljude vraćala u život i ljudi su to cijenili, jer postoji li nešto važnije od zdravlja i života. Mnogi su probali studirati medicinu. Neki nisu mogli podnijeti seciranje mrtvih ljudi iz formalina ili, kasnije, netom umrlih po bolnicama. Drugi nisu podnosili tempo rada: predavanja cijelo prije podne i poslije podne do navečer praktičke vježbe i seminari. I tako šest punih godina ili 12 semestara. Učilo se noću ili vrlo rano u zoru. Najmanje od studentskog života imali su medicinari, jer nisu imali vremena. Oni koji su diplomirali, osim diplome i Hipokratove zakletve, nisu dobili ništa. Nakon dovršenog staža, trebalo se zaposliti. Natječaji za mjesto liječnika obiteljske medicine (opće prakse) tražili su specijalista opće medicine, a to ste mogli postati samo ako vas je netko poslao na specijalizaciju. Čisti sofizam. Dakle, teško se dolazilo do radnog mjesta i mnogo je liječnika odlazilo diljem Hrvatske, gdje se bilo lakše zaposliti. Ako bi, i kad bi, pojedinci dobili specijalizaciju (u trajanju od četiri godine), to je značilo ponovno studiranje. Danas se u poplavi raznih nepismenih, a bogatijih, pljuje po magisterijima, pa donekle i po doktoratima, a da uopće ne znaju što to znači. </p>
<p>Iznimke ovdje ni u kojem smislu ne potvrđuju pravila. Jedno su lopovluci pojedinaca, a drugo cijena životnog truda i znanja svih ostalih. Primarijusom se može postati tek nakon deset godina specijalističke uspješne prakse i dakako znanstvenog doprinosa (radova itd.) te moralnosti kandidata. Asistent, docent i profesor na medicinskom fakultetu mogu postati odabrani stručnjaci koji se ističu znanstvenim radom i vrsni su predavači. Sve je to bilo potrebno nabrojiti da bi se moglo kazati i sljedeće: u našim zdravstvenim sustavu radi se na razini svjetske medicine i ne s lošijim rezultatima, unatoč manje novca i manje opreme. Liječnici su stručni, požrtvovni i svakodnevno spašavaju na desetke naših života. Njihovo radno vrijeme je samo deklarativno i najčešće traje dulje i bez naknade. Neki od vrhunskih stručnjaka izloženi su nuđenju novca da bi nuditelj ostvario pravo prvenstva. Budući da u medicini nije rangirana težina posla i odgovornost, nego samo kvalifikacija, svima je plaća jednaka tj. kardiokirurgu, neurokirurgu ili dermatologu. No, sve ovo nije napisano sa svrhom da se opravda ili zataška pogreška primanja »mita« u zdravstvu, jer takvih je najviše pet posto, ali treba analizirati i zbivanja.</p>
<p>Druga strana medalje je i ta da kardiokirurga u Hrvatskoj ima koliko i prstiju na jednoj ruci. Ako jednog vodamo ulicom u lisičinama i dovedemo ga do infarkta, bio on kaznjeno gonjen ili ne, njega više u struci nema. Nisam rekao da ga treba pomilovati, ali svakako niti sramotiti javno kad se mnogo gori šeću slobodno i bez lisičina. U posljednje se vrijeme stječe dojam da je želja sramotiti liječničku struku i istovremeno biti puzavac kad nas nešto zaboli. Tko bi bio osuđen za godinu i pol zatvora ako nije imao pojma o inkriminiranom djelu, ali doktorica u Križevcima jest. Nitko u toj antikorupcijskoj ofenzivi nije do sada stradao osim poneki liječnik. Nije isto kad lisičine nabijete na ruke vrhunskog operatera - kirurga ili narkodilera, ne zbog jednakosti pred zakonom, nego zbog nanesene štete narodu. Nije isto kad ruku slomi vrhunski violinist ili direktor poduzeća. Ponavljam, malo je onih liječnika koji primaju i još manje je onih koji traže mito, a cijela je struka predstavljena javnost kao Ali-Baba (i četrdeset hajduka). Taj promašaj će se morati osjetiti i u tomu je prava šteta. Ovo što sam ja napisao trebala je napisati Liječnička komora, ali nije.</p>
<p>Autor je doktor znanosti, redovni profesor Medic. fak.u mirovini i liječnik specijalist</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prema prosvjetarima ponovo nepravedno</p>
<p>Da će plaće zaposlenih u školama i dalje biti među najnižim plaćama u javnim službama bilo je jasno nakon što su predstavnici Vlade i sindikata državnih i javnih službi potpisali Sporazum potkraj studenoga 2006. Ipak, trebalo je pričekati sredinu siječnja i dospijeće plaće za prosinac kako bi se moglo zaključiti kako je Sporazum proizveo novo zaostajanje prosvjetarskih plaća za plaćama ostalih korisnika proračuna. Usporedbom visine plaća iz studenoga prošle godine i siječnja ove, dolazi se do slijedećih podataka. Dok je u prosincu plaća nastavnika s 10 godina staža zaostajala 409 kuna za plaćom socijalnog radnika, 709 kuna za plaćom službenika (savjetnika) u državnoj upravi i 3581 kunu za plaćom liječnika, siječanjskim plaćama uspostavljeno je zaostajanje od 434 (+24 kuna) za socijalnim radnikom 751 (+42) i 3796 (+214) za plaćom službenika (savjetnika) u državnoj upravi i plaćom liječnika. Novo uspostavljeno zaostajanje plaća nastavnika sa 20 godina staža kreće se u rasponu od 380 do 3902 kuna (prije 359 do 3682), a zaostajanje nastavnika s 30 godina staža je od 346 do 4104 kuna (prije od 326 do 3872). Siječanjske plaće u prosvjeti ukazuju na činjenicu da Sporazumom nije dokinuto nepravedno tretiranje prosvjete u odnosu na ostale korisnike državnog proračuna. Zakidanje na plaćama zaposlenih u školama nastavit će se i nakon kolovoza kada prosvjetari dobiju i dvopostotni »prosvjetni dodatak«. Potpisivanjem Sporazuma tri su sindikata »vertikale« neizravno pristala na šestogodišnje zaostajanje nastavničkih plaća za plaćama ostalih korisnika državnog proračuna. Pristali su da unatoč kvalitetnijoj kvalifikacijskoj strukturi plaće zaposlenih u školama dodatno zaostaju za plaćama zaposlenih u državnoj upravi, socijalnoj skrbi i zdravstvu. Svim zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama četiri obrazovna sindikata omogućila su potpisivanje peticije kojom se iskazuje nezadovoljstvo sadržajem potpisanog Sporazuma. U sindikatima pokretačima potpisivanja peticije svjesni smo da nikakvom peticijom nije moguće primorati one koji su Sporazum potpisali na otkazivanje tog istog Sporazuma. Ipak vjerujemo kako peticijskim izjašnjavanjem možemo ishoditi referendum o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti sadržaja Sporazuma. Osviješteno članstvo i zaposlenici imaju pravo izreći svoj stav. Duboko smo uvjereni da je za nama vrijeme kada sindikati nisu tražili očitovanje članstva i zaposlenika o sadržaju dokumenta koji će se na njih najizravnije odnositi. Vjerujemo da će u školskim sindikatima biti dovoljno volje i snage i za ovu vrstu demokratskog iskoraka.</p>
<p>Željko Stipić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zašto Kvarnersko primorje ne zvati Hrvatsko primorje</p>
<p>U Vjesnikovoj rubrici Tribina kao Pismo objavljen je napis čitatelja iz Rijeke »Zašto ne Hrvatsko primorje«. Upozorava na današnje »nasilno prekrštavanje Hrvatskog primorja, u čemu prednjače Državni hidrometeorološki zavod i Hrvatska turistička zajednica«, i to u obliku »na Kvarneru«, u »Podvelebitskom primorju« itd., pa smo mi Riječani i Karlobažani valjda »Nakvarnerci i Velibitokanalci«. No, takvo mišljenje nije izniman slučaj, ali izvor mu je, pretpostavljam, samo nevino neznanje. No, spomenuti Zavod i Zajednica drže se znanosti, pa s pravom ne koriste naziv Hrvatsko primorje za prostor koji je samo Kvarnersko primorje, jer Hrvatsko je primorje cijeli prostor Primorja Republike Hrvatske, dakle, najveći dio istočne obale Jadranskoga mora. Nedavno se u Italiji javio javni protest što mi za Dalmaciju povremeno kažemo - sasvim prirodno - Južna Hrvatska. U Sloveniji je, pak, govor o tome da bi i otok Krk mogao biti slovenski, a »meja« usred Rijeke. Obaviješten sam da je nedavno u Mađarskoj objavljen turistički vodič u kojem je govori o - »Mađarskom primorju«! Čemu da se i mi sami, znatno skraćujući našu obalu pod imenom Hrvatsko primorje, slažemo s takvim velikomađarskim, velikoslovenskim, velikosrpskim i velikotalijanskim nacionalističkim posezanjima za tom istom našom obalom? Postoji, samo jedno Primorje, koje se dijeli na Primorje južne i sjeverne Hrvatske, a to je Hrvatsko primorje, ali to je cijelo Primorje Hrvatske. O svemu tome svoje je odavno rekla geografska znanost, a postoje i tiskani radovi iz drugih znanosti i struka. Bilo je i polemika (»vatrenih« u doba tzv. Hrvatskog proljeća, od 1968. do 1971.). A najnoviji popis znatnoga dijela osnovne literature može se pogledati u posljednjem objavljenome opsežnom članku o toj temi, u mojoj raspravi »Kvarnersko ili Hrvatsko primorje?«, Sušačka revija, XIII, 51-52, Rijeka, 2005, str. 73-84 (veliki, enciklopedijski format).</p>
<p>Petar StrčićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Otvorenje u rujnu</p>
<p>Projekt izgradnje i opremanja budućega Muzeja te pristupnih cesta vrijedan je 320 milijuna kuna</p>
<p>Dva milijuna kuna vrijedan ugovor o sponzorstvu budućega Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) potpisali su u u ponedjeljak predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor T-Hrvatskog Telekoma Ivica Mudrinić i ravnateljica Muzeja Snježana Pintarić. Ugovor je potpisan na gradilištu Muzeja u Novom Zagrebu, u nazočnosti gradonačelnika Milana Bandića. Time je tvrtka T-HT postala glavni sponzor i partner MHU-a. </p>
<p>»Podrška T-HT-a daje dodatni stimulans kako bi Muzej bio mjesto najširega okupljanja, a zahvaljujući partnerskom odnosu uvjerena sam kako ćemo uspjeti potaknuti umjetnike da rade na novim djelima i stvaraju suvremenu hrvatsku umjetnost«, izjavila je ravnateljica Muzeja dodajući kako će kroz nekoliko tjedana javnosti prezentirati i program MHU-a.</p>
<p>Izvršni direktor T-HT-a Ivica Mudrinić najavio je niz aktivnosti u sklopu partnerstva, među kojima će najzanimljivija biti »pozivni natječaj za godišnju nagradu«. Riječ je o natjačaju za prestižno djelo hrvatske suvremene umjetnosti, zahvaljujući kojem će se osnovati još jedna zbirka suvremenih umjetnina. </p>
<p>»Zagreb je dobio još jedno mjesto kulturne izvrsnosti te postaje istinska metropola na svom putu prema Eurospkoj uniji«, izjavio je gradonačelnik Milan Bandić, koji je najavio i zajedničko financiranje izgradnje Muzičke akademije.</p>
<p>Muzejska zgrada gradi se prema projektu arhitekta Igora Franića i prostire se na 14.500 metara četvornih, od čega je za izložbene prostore predviđeno 4800 metara. Projekt izgradnje Muzeja i pristupnih cesta, te njegova opremanja, vrijedan je 320 milijuna kuna. Radovi bi trebali završiti do kraja prve polovice godine. Muzej bi svoja vrata posjetiteljima trebao otvoriti u rujnu. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Tramvajska stajališta kao »parking mjesta«</p>
<p>Na tramvajskoj stanici u Ozaljskoj, u blizini raskrižja s Okićkom, automobile svakodnevno parkiraju na stajalištu i zakrčuju put pješacima i putnicima</p>
<p>U Ozaljskoj ulici na Trešnjevci, u prizemlju stambenih zgrada, uz frekventnu glavnu prometnicu nalaze se brojne trgovine, pekarnice, kafići i slastičarnice. Zbog njih na tramvajskoj stanici u blizini raskrižja s Okićkom svakodnevno dolazi do »sukoba interesa« vozača tramvaja, pješaka te vlasnika automobila, koje bez skrupula parkiraju na stajalištu. Uglavnom to čine, kako mnogi od njih kažu, »samo na nekoliko minuta«, dok »skaču« do obližnje pekarnice. </p>
<p>»Tramvajska stanica služi kao privatno parkiralište pekarnice i tomu nitko ne može stati na kraj! Stanujem u blizini i često uopće ne mogu izaći iz tramvaja, zbog parkiranih automobila. Gdje su pauci?!«, pita see gospođa Ljubica. Dodaje kako ju i ne čudi što nitko ne uspijeva stati na kraj nekulturnim vozačima, jer nerijetko i policijsko vozilo »svrati« do pekarnice po »gablec«, a policajci se parkiraju gdje i svi oni koje bi trebali kažnjavati. S druge strane, jedan od njezinih susjeda ima više suosjećanja za vozače. »Nemaju alternative! Nedostaje nam parkirališta. Ipak, nije u redu zakrčiti prolaz ljudima na stajalištu i na to bi bezuvijetno trebalo reagirati«, dodaje.</p>
<p>No, kad bi pauci i čitave dane odvozili sve pogrešno parkirane automobile u toj, ili bilo kojoj drugoj tako velikoj ulici, posao nikad ne bi dovršili, a morali bi zanemariti ostatak grada.</p>
<p> Objasnio je to za Vjesnik rukovoditelj Zagrebparkingove Službe za premiještanje vozila Marijan Tomašić. »Zbog tolikog broja pogrešno parkiranih vozila naša služba uklanja prvenstveno ona koja naprave 'gužvu' na mjestima s mnogo pješaka, a reagiramo i na sve pozive građana«, kaže Tomašić. A za kazne ostalim nekulturnim vozačima zadužena je policija i komunalno redarstvo pa »u zraku« ostaje pitanje - zašto vozači koji »uredno« parkiraju na tramvajskim stajalištima ne završe barem s uplatnicom zataknutom za brisače?</p>
<p>Alexander DjurićIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Društvo okrivljuje i odbacuje beskućnike</p>
<p>Osobno iskustvo beskućnika, koje su iskazali u razgovoru u fokus-grupama, u sklopu lani provedenog UNDP-ovog istraživanja »Neumreženi-Lica socijalne isključenosti«, pokazuje da ih se u društvu doživljava kao osobe koje su same krive za situaciju u kojoj se nalaze, bilo zbog ovisnosti o alkoholu i drogama ili zbog nekog počinjenog kaznenog djela, što za većinu trenutnih korisnika hrvatskih prenoćišta nije točno.</p>
<p>Tako je, na primjer, tek svaki deseti korisnik prenoćišta u Zagrebu ovisnik o alkoholu ili opojnim drogama. Usporedbe radi, u prenoćištima na području Splita zabilježeno je 25 posto ovisnika. Većina se zagrebačkih beskućnika već dulje vrijeme nalazi u tom statusu i nije izgledno da će ga uskoro moći riješiti. Većina ih se u prihvatilištima zadržava godinama, neki i preko sedam godina. </p>
<p>Prosječna duljina boravka u prenoćištu je oko 2,5 godine. Svi sudionici UN-ova istraživanja u sklopu programa za razvoj, kako se navodi u rezultatima, potvrdili su da se osjećaju isključenima i da im društvo nameće osjećaj manje vrijednosti, te da ih većina ljudi omalovažava.</p>
<p>Međutim, svi sudionici fokus grupa u istraživanju na području Zagreba ukazuju i na to da su međuljudski odnosi na mjestima kao što su prenoćišta vrlo loši, nesolidarni, previše je problema, beznađa i frustracija. Većina tvrdi kako im je lakše kad se požale nepoznatim osobama, jer u prenoćištu ne mogu očekivati suosjećanje.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Iznenađujuće smireni Vaya Con Dios</p>
<p>Već zaboravljena belgijska latino skupina u dva dana održala je četiri nastupa</p>
<p>Pomama hrvatskih obožavatelja za zvucima belgijske latino skupine Vaya Con Dios doista je iznenađujuća, a od jednog najavljenog koncerta na kraju je u dva dana taj pomalo zaboravljeni bend održao čak četiri koncerta. Toliki interes domaće publike za njihovom glazbom iznenađujući je ponajviše zbog činjenice da se radi o skupini koja je glazbenim top listama vladala prije više od desetljeća, da bi potom potpuno iščezli sa scene. Kako se kod nas događalo da svoje koncerte zbog slabog interesa otkazuju zvijezde poput Metallice ili Lennyja Kravitza onda je ovakav uspjeh Vaya Con Diosa još čudniji. </p>
<p>Vaya Con Dios koncert u prepunoj dvorani započeli su izvedbom njihova hita »Just a Friend of Mine«, a potom je uslijedilo devedesetak minuta svirke koja je ponudila niz starih hitova poput »Don't Cry for Luie«, »What's a Women« te niz novog materijala. Međutim, kako se radilo o koncertu s pridjevom »akustični« tako su pjesmama potpuno izmijenjeni aranžmani pa se koncert od očekivane plesne latino fešte pretvorio u monotonu večer s nekim drugim Vaya Con Diosom. Štoviše, u jednom trenutku na sceni je pjevačici Dani Klein pratnja samo klavir a novi aranžmani, dosta uronjeni i u zvuke jazza, primjereniji su manjem prostoru i klupskom ugođaju nego koncertnoj dvorani. To je osjetila i sama pjevačica, koja je na kraju koncerta pozvala sve da se dignu na noge i s njom zaplešu na zvuke hita »Nah, neh, nah«, jedinog koji je izveden u izvornoj verziji. Nažalost, to se dogodilo tek kad je Vaya Con Dios izašao na bis, a do tad je 80-ak minuta koncerta bilo lagano i jednolično, te su čak i plesni hitovi poput »Puerta Rica« bili iznenađujuće spori. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Udišemo relativno kvalitetan zrak</p>
<p>Sumporni dioksid, ugljični monoksid, benzeni i lebdeće čestice najčešći su onečišćujući spojevi</p>
<p>Tragom informacija da je u Zagrebu već neko vrijeme loš(ij)a kakvoća zraka, da je povećana koncentracija sumpornog dioksida, Vjesnik je odgovore potražio od stručnjaka Gradskog zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba (GZJZ). </p>
<p>Prema riječima dipl. ing. Predraga Hercoga, voditelja Odjela za aerobiologiju, buku i radnu okolinu praćenje kakvoće zraka sustavno se provodi pomoću uređaja za njihovo mjerenje. Osim tri državna uređaja u Dubravi, Dugavama i na križanju Vukovarske i Miramarske, Gradski je ured za zdravstvo ustrojio dva u Jankomiru na kompostani Zrinjevca te u Mirogojskoj 16. Zadaća im je uzorkovati odnosno (iz)mjeriti koncentraciju onečišćavajućih tvari u zraku. To su ponajprije sumporni dioksid, benzen, ugljični monoksid, dušični oksidi - ali i tzv. lebdeće čestice čija se masena koncentracija mjeri u mikrogramima po kubičnom metru. S tim u vezi ova je zima, kaže ing. Hercog, bila povoljna - jer je onečišćenje zraka u siječnju 2006 bilo veće. »U zimskim je mjesecima najčešće povećana koncentracija lebdećih čestica, a ljeti je nešto povišeniji prizemni ozon« - kaže ing. Hercog. Dodaje da je kakvoća zraka u Zagrebu zasad u tolerantnim vrijednostima, ponajprije kad je riječ o sumpornom dioksidu i dušikovim oksidima. Prelaskom s krutih goriva na plinsko grijanje unazad nekoliko desetljeća zagrebački se zrak oslobodio znatnoga broja onečišćivača. Klasičnog industrijskog onečišćenja u gradu nema u znatnijoj mjeri, a ono je najčešće zbog gustoga prometa i grijanja.</p>
<p>Spomenuti onečišćivači najteže padaju osobama s kronično opstruktivnim plućnim bolestima (KOPB) poput astme i bronhitisa, ali i srčanim bolesnicima. Duboko prodiru u dišni trakt, otežavajući čovjeku disanje. Kad je o tzv. prizemnom ozonu riječ stanje je složenije, jer je to reaktivan spoj koji uzrokuje promjene na svim molekularnim strukturama organizma. Kod oboljelih stvara još veću osjetljivost dišnih organa, potičući astmu i druge upalne procese - kaže ing. Hercog. Dodaje kako se kakvoća zraka mjeri automatski, a informatičkim mrežnim sustavom rezultati se prosljeđuju stručnjacima Zavoda. Uređajima za uzorkovanje kakvoće zraka stalno se održava kvaliteta i kontrolira rad.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svako je dijete »jednako«</p>
<p>Centar za socijalnu skrb Grada Gorice danas broji devedeset udomitelja, koji zbrinjavaju oko 120 štićenika</p>
<p>Helena i Ivan Brašić iz Kuča imaju četvero vlastite djece, a nedavno su odlučili udomili još dvoje, i to dvije djevojčice predškolske dobi. Brašići su tako postali dio male udomiteljske zajednice, koja godišnje iz dječjih domova smjesti gotovo 30-oro mališana. »Djevojčice su se jako dobro uklopile, igraju se s našim mališanima i jako smo zadovoljni«, kažu Brašići i dodaju kako su se na udomiteljstvo odlučili nakon što su priču o udomiteljima vidjeli u jednom televizijskom prilogu.</p>
<p>Velika Gorica ima tradiciju udomljavanja. Centar za socijalnu skrb Grada Gorice danas broji devedeset udomitelja koji zbrinjavaju oko 120 štićenika, a udomiteljska obitelj djetetu pruža smještaj, prehranu, te brine o njegovu zdravlju. Iako se danas vrlo malo zna o ovom obliku skrbi, udomljavanje je u posljednjih nekoliko godina sve rasprostranjenije. Naime, na području Hrvatske danas postoji gotovo 2500 udomitelja, i to najviše u Zagorju, Međimurju, istočnoj Slavoniji, Podravini i Zagrebačkoj županiji. </p>
<p>Prema riječima Ranke Koružnja, više savjetnice u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, reforma sustava socijalne skrbi ima za cilj razvijanje udomiteljstva izvan institucionalnog oblika skrbi. »Udomiteljstvo je potrebno regulirati u skladu sa standardima zemalja EU-a, pa će tako i naknada biti drukčije strukturirana«, istaknula je. U pripremi je i izrada zakona o udomiteljstvu, kojim bi se bolje riješila prava udomitelja, a kako najavljuje Koružnjak, provedbu tog zakona možemo očekivati već ove godine. </p>
<p>Ana Katulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Broj poginulih u eksploziji raste iz sata u sat</p>
<p>SANTIAGO</p>
<p> - Broj mrtvih iz nedjeljne eksplozije plina u povijesnoj četvrti čileanskog grada Valparaisa raste iz sata u sat. Dosad je iz ruševina stambene zgrade izvučeno pet mrtvih tijela i tridesetak teško ozlijeđenih osoba. Spasilačke službe i vatrogasci, koji su neumorno tragali za preživjelima čitavu noć, smatraju kako bi broj mogao prijeći brojku od desetak poginulih. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Queen Mary 2« na putu oko svijeta</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Jedan od najvećih putničkih brodova na svijetu, »Queen Mary 2« u ponedjeljak ujutro uplovio je u zaljev kod San Francisca, prošavši ispod mosta Golden Gate, gdje će se zadražti do poslijepodne. Brod dužine 345 metara, visine 72 metara, težine 150.000 tona i snage od 157.000 konjskih snaga trenutno se nalazi na putovanju oko svijeta koje će optrajati 81 dan. Putnici, njih 2.620, mjesecima unaprijed je moralo rezervirati svoje mjesto u kabinama, za što su morali izdvojiti desetke tisuće dolara. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Lansiran četvrti navigacijski satelit</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina je lansirala novi navigacijski satelit nakon pauze od gotovo tri godine, nastavljajući time svoj projekt razvoja satelitskog navigacijskog sustava koji bi u konačnici trebao uspješno konkurirati europskom Galileju i američkom GPS-u, piše londonski The Financial Times. U studenome prošle godine, državna novinska agencija Xinhua najavila je lansiranje dva geostacionarna satelita početkom 2007. koji bi sustavu do 2008. omogućili pokrivanje čitavog kineskog teritorija i dijelova susjednih zemalja. Sustav Beidou trebao bi u konačnici pokrivati čitav svijet uz pomoć 30 satelita koji će kružiti oko Zemlje. Kinesko veleposlanstvo u Bruxellesu objavilo je da Peking očekuje da će projekt poboljšati političke veze između EU i Kine, omogućiti Kinezima da uče od Europljana te potaknuti snažniju konkurenciju. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>HEP u vozni park uvodi biodizel </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda predstavit će u srijedu, 7. veljače, svoje prvo vozilo na biodizel. Odabrano je poslovno vozilo za provedbu pokusnog projekta uporabe biodizela umjesto klasičnih goriva, a njegov rad sustavno će se dulje pratiti u suradnji s proizvođačem vozila, hrvatskim znanstvenim ustanovama i laboratorijima, doznaje se od glasnogovornika HEP-a Radomira Milišića. Studiju o uporabi biodizela za pogon motornih vozila HEP-ova voznog parka izradio je Agronomski fakultet u Zagrebu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Nema više video-igrica u zatvorima</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Čuvari u švicarskim zatvorima mogu osuđenicima zabraniti korištenje konzola za video-igrice bez da im time krše temeljna ljudska prava. Sud je postupao po žalbi zatvorenika iz grada Zofingena koji je smatrao da je odluka ravnatelja zatvora kojom je zabranio korištenje video-igara u ćelijama u suprotnosti s osnovnim ljudskim pravima. Sud je odlučio da je takva zabrana prihvatljiva jer zatvorenici imaju pristup raznim drugim oblicima zabave, poput radija, televizije, novinama i knjigama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>150.000 kuna za sprinterice olimpijca</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Sprinterice olimpijskog pobjednika Liua Xianga prodane su na aukciji u Pekingu za 200.000 yuana (150.000 kuna), a prihod je namjenjen djeci migracijskih radnika. Potpisane sprinterice olimpijskog pobjednika i svjetskog rekordera na 110 metara s preponama kupila je zrakoplovna kompanija Air China. Na aukciji, na kojoj su mogli sudjelovati televizijski gledatelji i na kojoj su bili ponuđeni brojni rekviziti ili odličja poznatih kineskih sportaša, ukupno je prikupljeno 20 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zubobolja mogući simptom srčanog udara</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Zubobolja ili bol u vilici može biti znak srčanog udara, posebice kod žena, navode švedski i urugvajski znanastvenici. Simptomi se, međutim, često previde, i dijagnoza se često ustanovi kada je prekasno. To je posebice izraženo kod žena koje boluju od angine pectoris ili su doživjele srčani udar. Svih 186 pacijenata s dijagnosticiranom anginom ili srčanim udarom zamoljeno je da na anatomskom prikazu tijela pokažu područja na kojima su osjetili bol. Svaki četvrti pacijent, i to uglavnom žene, pokazali su na vilicu ili lice. Studija je pokazala da je bol na licu najčešći simptom pri izostanku boli u prsima. Bol je bila jednakog intenziteta na obje strane lica i povećavala se sa svakim fizičkim naporom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Trener striptizom protiv suca</p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Portugalski trener egipatskog i afričkog nogometnog prvaka Al Ahlija ispričao se svim navijačima i javnosti što je za vrijeme utakmice započeo striptiz protestirajući tako protiv jedne odluke suca. Trener Manuel Jose skinuo je svoj sako i počeo otkopčavati košulju nakon što je sudac jednom njegovom nogometašu dao žuti karton. Nakon toga je Jose isključen s utakmice, koju je njegova momčad dobila s 4-0, a njegovo je ponašanje izazvalo veliko negodovanje medija i javnosti. »Na trenutak sam zaboravio da se nalazim u zemlji čiji su običaji ponešto drugačiji nego u mojoj«, rekao je Jose. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Ugasila se majstorova svijeća</p>
<p>Već s prvom pjesničkom knjigom »Komorna muzika« Mihalić postaje obraz hrvatske poezije i njene novovjeke veličine</p>
<p>Bard suvremene hrvatske poezije i klasik modernističkih pregnuća, pjesnik, prozaik, esejist, prevoditelj i antologičar akademik Slavko Mihalić preminuo je u 79. godini. Rođen 16. ožujka 1928. u Karlovcu, u gradu koji opstaje na obali Jadranskog i Panonskog mora u kojem je Mihalić osluškivao šumove njihovih valova.</p>
<p> Pripadao je plejadi onih pjesnika koji su u tišini svojih soba, ponekad u neimaštini, ali i bogatstvu, bolesti i zdravodušju, oplemenjivali hrvatsku književnu riječ koja nam ne jednom bijaše zastavom.</p>
<p> Već s prvom pjesničkom knjigom »Komorna muzika« iz godine 1954. postaje obraz hrvatske poezije i njene novovjeke veličine koja proishodi iz jednakovrijednog i suputničkog mu krugovaškog naraštaja.</p>
<p> Ostvario je impozantan pjesnički opus koji broji više od pedeset knjiga na hrvatskome i na stranim jezicima (od toga trideset pjesničkih), a bio je jedan od rijetkih hrvatskih pjesnika koji je komunicirao sa svijetom, jer, knjige su mu prevedene na dvadeset i sedam stranih jezika.</p>
<p> Dobitnik je dvadesetak najuglednijih nagrada i priznanja, među kojima se ističu Nagrada DHK, Nagrada grada Zagreba, Nagrada Matice hrvatske, Nagrada Fonda Miroslav Krleža, nagrada »Goranov vijenac«, Godišnja nagrada »Vladimir Nazor«, Nagrada »Tin Ujević«, Vjesnikova nagrada »Ivan Goran Kovačić« i dvije međunarodne pjesničke nagrade: »Vilenica 2000« i »Zlatni vijenac Struških večeri poezije«.</p>
<p> Radio je kao novinar, urednik i glavni urednik uglednih edicija te kao tajnik biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti. Sastavio je i uredio desetak antologija hrvatske poezije. Uređivao je časopise »Tribina«, »Telegram«, »The Bridge / Most«, a bolest i smrti zadesila ga je na dužnosti glavnog i odgovornog urednika Akademijina časopisa »Forum«. Mihalić je uza sve to uspješno obnašao i razne poslove kulturnog poslenika. Šezdesetih godina bio je glavni tajnik Saveza književnika Jugoslavije, potom u tri navrata tajnik Društva književnika Hrvatske, a 26. lipnja 1999. biran je za predsjednika Društva hrvatskih književnika te je na toj dužnosti ustrajao sve do svoje bolesti.</p>
<p> Znao je reći kako je zaokupljen problemima življenja – ne toliko poezijom. Stoga, nije bio inovator, već začinjavac stabilne moderne riječi koja ište svoju velebnu kuću i njene stanare – čitače. </p>
<p>U tom smislu nije trpio dogmatsko čistunstvo u literaturi pod čijim se utjecajem ona pretvara u dezinficiranu zubnu ambulantu.</p>
<p> Osjećao je jedinstveni ritam između »sada« i »onda«, tkajući u besprizornom prostoru svoju osobnu emociju, a zapravo sebe kao upotpunjena čovjeka koji razmišlja o zajednici utemeljenoj na ljudskosti, na razumijevanju različitosti, na oduševljenom zagrljaju s pojedincem, sa svim njegovim slabostima, sumnjama i malodušnostima.</p>
<p> Kao poeta faber nikada nije klonuo, dapače, nudio je svoj spontanitet i mladenački duh koji se uvijek iznovice otkrivao u novoizišlim knjigama. Bilo je to tako i poslije Karađorđeva, kada je nastao politički i medijski pomor njegove generacije, kada je optuživan za nihilizam, ali i poslije Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, čiji je potpisnik bio, i kada se znao obraniti svim pritiscima bez obzira na osobnu egzistencijalnu pogođenost.</p>
<p>Mihalić se napose suprotstavljao birokratski ukalupljenim ljudima koji još nisu spoznali što je hrvatskom narodu i njegovoj mukotrpnoj povijesti značila knjiga. Pokušavao je od prešućivanja vitalizirati razbijenu književničku vojsku i svojim primjerom, prepoznatljivom poetikom – pretapanjem susjedstva (stvari, prirode i svijeta) u nadimajuće misli koje svakog trenutka mogu umaknuti u antropomorfne vizije novoga ćudorednog svijeta, spasiti što se još može.</p>
<p> Oživljavao je mrtvo i ubijao »u pojam« sve što je još neistraženo. Stoga je imao mnogo sljedbenika, koji s njim ponekad zaista nisu mogli ići u korak. Uostalom, tko nije pozvan nije iniciran, a stvarnog će spoznavanja biti tek u novoj pjesmi, kada ćemo još jedanput povjerovati Mihaliću.</p>
<p>Kada čovjek tako dugo piše kao ja, govorio je, neizbježno se suočava sa sobom, a istodobno se odbija od sebe, ali su pomaci i unutarnji rast vidljivi, a onda se vidimo u sljedećoj knjizi. Na žalost, nove knjige više neće biti, jer pjesnik je zatvorio svoj poetski krug, prvobitno usmjeren i odnjegovan kao iskustvo egzistencije i otopljen u podnošljivoj nedogađajnosti.</p>
<p> To kontrolirano rastrojstvo pjesnik je znao sačuvati od svakog razaranja, udahnuvši mu toplu i osjećajnost – da se ne izlije ni jedna dragocjena kap. Mihalić je nepokolebljivo razmatrao i trošio vrijeme koje ga je vrtložilo na ovom prolaznom mjestu, kao u njegovoj pjesmi »Nježno kucanje« u kojoj se križaju putovi naših sjena.</p>
<p> Svijet ima vrata (pjesma »Uska vrata«) i svatko može odlučiti hoće li ući, možda izići, ili pak vječno prolaziti. Slavko Mihalić će, to već sada znamo, vječno prolaziti. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Istinski homo teatralis </p>
<p>Evo novoga Fijana, rekao je zloglasni kazališni kritičar Vladimir Lunaček kad je prvi put gledao glumu Dubravka Dujšina, koji će potom odigrati 245 rola </p>
<p>Glumac umire onda kad i posljednji gledatelj koji ga je vidio na pozornici zauvijek sklopi oči, zabilježio je Borges. Šezdeset godina nakon smrti velikoga dramskog umjetnika Dubravka Dujšina (umro je od prsnuća aorte 30. siječnja 1947. godine u Zagrebu), po kojem nosi ime Vjesnikova nagrada za kazališnu umjetnost (dodjeljuje se od 1978. godine), sjećaju ga se samo poneki poklonici Talije.</p>
<p>Na sreću, veliki kazališni entuzijast, poštovatelj te tako prolazne umjetnosti, teatrolog Igor Mrduljaš posvetio je glumcu koji je oduševljavao publiku i glasom i stasom iznimno zanimljivu studiju »Glumac i njegovo doba«, što je lani ponovno izašla u Nakladi Pavičić. </p>
<p>Naime, prvo izdanje pod nazivom »Dubravko Dujšin, poslovi i dani« objavljeno u vrijednoj »Teatrologijskoj biblioteci« 1989. godine doživjelo je vrlo skromnu nakladu. </p>
<p>Novo izdanje sadrži neke ispravke i dopune, a sve rečeno važno je stoga što je Mrduljaš prvi ponudio cjelovitu monografsku knjigu o glumcu (njegov prethodnik u tom poslu je bio dr. Drago Rubin, no djelo mu nije dovršeno) i nemoguće je danas pisati o velikanu naše scene ne koristeći se upravo Mrduljaševim izvorom. </p>
<p>Dubravko Dujšin, rođen 1894. godine u Zadru, istinski homo teatralis, kazališni, ali i filmski glumac (tumačio je salonske ljubavnike i starce, ali sudjelovao i u cabaretima), vrstan recitator, redatelj, pedagog i nastavnik na Glumačkoj školi, prevoditelj s talijanskoga, ravnatelj Drame zagrebačkog HNK, bio je vrlo pristala pojava, koji se odijevao vrlo elegantno, nikada hohštaplerski.</p>
<p> Odmjerenost je bila njegova trajna karakteristika i u ponašanju i u svjetonazoru. Glumac koji je oduševljavao svojim kreacijama Ivana Križovca, Leona i Ignaca Glembaja, Hasanage, Tartuffea, Dunda Maroja ili Matije Gupca, da spomenemo samo neke, volio je strastveno šalu, ali je nastojao da njome nikada ne povrijedi drugog čovjeka.</p>
<p>Nije bio sklon svađama (po svjedočenju supruge slikarice Cate Dujšin-Ribar rođene Gattin) čak ni bračnim, strastveno je pušio, pio vino, ali bez opijanja, rado kartao s prijateljima preferans i obožavao je životinje.</p>
<p> Jednom je istodobno držao u stanu dvadeset malih papiga, tri psa, bijelog miša, vjeverice i dvije kornjače! Bio je društven čovjek, kozer, širio je čovjekoljublje, poletnost i vedrinu. </p>
<p>Poznato je da je i svesrdno pomagao kolegama, zaštićivao progonjene i pri tome se izlagao zbiljskim pogibeljima. Josip Bobi Marotti je tako svjedočio da ga je za vrijeme Drugoga svjetskoga rata Dujšin natjerao da mu se pridruži kao recitator u radio emisiji i darovao mu cijeli svoj visoki honorar. </p>
<p> Suvremenici su držali da je Dujšin pravi gospodin i on je to bio, ali ni podrijetlom, ni položajem, ni imutkom (nikada ništa nije stekao!), nego urođenom finoćom i plemenitošću duha. Što se žena tiče, navodno je zračio nekim erotskim magnetizmom, jer je bio velik miljenik žena, i mladih nedozrelih djevojaka i uglednih dama, koje su mu pisale vruća ljubavna pisma. Taj dio njegova privatnog života Cata Dujšin je prokomentirala: »Znate, Dujšin je bio ženskar, ali je volio samo mene.« </p>
<p>U kazalištu je tumačio za današnje pojmove nevjerojatan broj uloga (u godinama njegova stvaranja u današnjem HNK-u je bilo i po 30 dramskih premijera u jednoj sezoni), točno 245 rola, koje je odigrao 2323 puta, no nikada nije predočio Hamleta ni Cyranoa de Bergeraca. Samo je jednom odbio ulogu, i to sasvim opravdano, rolu Liječnika u Feldmanovoj »Pozadini«.</p>
<p>Zanimljivo je kako je cijeloga života sumnjao u svoj rad, a trema ga je »tresla« sve do polovine karijere, kad ju je pretvorio u igru. </p>
<p>Interesantan je i način na koji je Dujšin pripremao ulogu. Prvo je vlastoručno prepisivao tekst svoje role i memorirao ga uvijek u ležećem položaju, zatim se je bacao na studij literature i građe o drami i njezinu dobu. Slijedilo je samomučiteljsko dugo iskušavanje govora lika, zvuka riječi, boje glasa, intonacija rečenica. </p>
<p>Stoga je u toj fazi često noću budio suprugu govoreći joj ulogu, a kasnije se pomno bavio tjelesnošću lika – gestama, mimikom, načinom hoda. Nerijetko je gnjavio prijatelje svojim »probama«, što je i razlog zašto se privatno i nije družio s kazalištarcima. Zato je na prvi pokus dolazio s gotovim obrisima lika. </p>
<p>Iznenađuju neke primjedbe o Dujšinovu glumačkom stvaranju. Tako se Marotti sjeća Gavelline tvrdnje da je Dujšin »najbolji na prvom čitaćem pokusu i nakon toga nikad više takav«. </p>
<p>Mrduljaš drži da je Dujšin, približavajući se sve više zamišljenom liku, bio istodobno sve nesigurniji u pravac svoga kretanja. Taj njegov problem jednom je ponovno Gavella detektirao: »U svim svojim kreacijama ostavljao je svjesno 'neispunjena mjesta«, kao da se nije usudio posve prepustiti svojem kreativnom instinktu, nalazeći u toj rezerviranosti uvijek opravdanje za eventualno nepotpuno postignuće uspjeha. Sve u svemu, Dujšinu je nedostajala ona doza 'naivnosti 'potrebna glumcu.«</p>
<p>Je li to Gavella rekao jer je Dujšin, uvijek nesiguran, sebi postavljao pitanja: »Mogu li zapravo dosegnuti uvjerljivost uloge?«, pa je zato sumnjao i u svoje najuspješnije role, primjerice u interpretaciju Marka Barića iz Begovićeve predstave »Bez trećega«, koju je kritika jednoglasno proglasila savršenom.</p>
<p>Dujšin se svim silama opirao biti glumcem, dok je istodobno svojim zaigranim duhom širio dobro ozračje među kazališnim garderobama. Od sredine tridesetih godina, kad je zašao u zrelu dob i osigurao naslov prvoga glumca, Dujšin unosi igru i na pozornicu.</p>
<p> Tako se pamti niz anegdota kad Dujšin govori veliki monolog okrenut leđima gledalištu i istodobno namiguje partnerima ili kad kao kralj Lear nariče nad mrtvom Cordelijeom i istovremeno erotomanski štipa partnericu. Dujšin je uspijevao pomiriti sabranost i iskopčanost lika.</p>
<p>»Vjerojatno je neprekidno osjećao poriv da pokaže – nisam glumac, ne glumim, igram se«, mišljenja je Mrduljaš. </p>
<p>O prvom zapaženom nastupu Dubravka Dujšina Vika Podgorska, hrvatska Eleonora Duse i najbolja glumica slavenskoga juga, prisjetila se: »Prvi put sam vidjela Dubravka Dujšina u Kulundžićevoj 'Ponoći'. Vrlo visok, mršav, malo nespretan, izražajnih očiju s dvije suvišne ruke i dvije suvišne noge.« Bio je to prvi dojam njegove najdraže partnerice.</p>
<p>Posljednji put na pozornicu stao je 28. siječnja 1947. godine, tumačeći Ignaca Glembaja, a njegov pogreb 2. veljače bio je, pak, posljednji ispraćaj nekoga kazališnoga umjetnika do groblja kroz cijeli Zagreb. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pravopis u sjeni ideologije </p>
<p>Neki osporavaju zaključke Vijeća za normu. Pod visoko uzdignutim barjakom dvojbe neću/ne ću plaše javnost novčanim kaznama i jezičnim zakonom</p>
<p>Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika, utemeljeno 2005. pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, završilo je s usklađivanjem stajališta o temeljnim jezičnim i pravopisnim normama te ovih dana uputilo Ministarstvu znanosti prijedlog da se raspiše natječaj za novi hrvatski pravopis. Zainteresirani su mogli njegov rad proteklih mjeseci sustavno pratiti na mrežnim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te u njem sudjelovati pitanjima, prijedlozima ili savjetima. </p>
<p>Dnevne su novine također izvješćivale o njegovim zaključcima pa je tako i šira javnost bila upućena u rad Vijeća. Pitanja koja su posljednjih godina sukobljavala struku i dio hrvatske javnosti potanko su raspravljena, zaključci i preporuke doneseni, pa je vrijeme da se povuče crta i raščlani učinjeno.</p>
<p>No po prvim se odzivima u novinama baš i ne čini da će se takva raščlamba moći u miru napraviti. Nezadovoljni zaključcima Vijeća za normu, krugovi otprije neskloni bilo kakvim promjenama u hrvatskom pravopisu pokušavaju ponovo osporiti njihovu opravdanost, sada čak i legitimitet zaključaka, pa pod visoko uzdignutim barjakom dvojbe neću / ne ću plaše javnost novčanim kaznama i prijete jezičnim zakonom.</p>
<p>Rad je Vijeća protekao u sjeni i jednoga neugodnoga događaja, koji je, objektivno gledajući, već na samom početku doveo ozbiljno u pitanje smisao i svrhu postojanja Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Naime, ugledna je Matica hrvatska, neovisno o Vijeću, njegovim budućim odlukama, zaključcima i preporukama, pokrenula rad na svom pravopisu, čime je izravno dala smjernice i drugim ustanovama da postupe tako. Ono što je dodatno zbunjivalo u tom profinjenom opstrukcijskom činu jest to što je iz rada na Matičinu pravopisu, namijenjenu cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, a ne Matičinim unutarnjim potrebama, ta ista javnost bila potpuno isključena, pa se doimlje da je Matica samo upotrijebljena za promicanje nekoga pravopisnoga posla iza kojega stoje interesi određene skupine.</p>
<p>Indikativno je da se o načelima toga pravopisa nikada i nigdje nije javno raspravljalo niti do danas itko izvan kruga samih autora i užega Matičina vodstva išta zna o tom pravopisu osim da će biti dobar, pače najbolji od svih do sada napisanih, kako se dade naslutiti iz izjava dijela Matičina vodstva. Do javnosti se jedino uspjela probiti vijest da taj pravopis - za razliku od Hrvatskoga školskoga pravopisa, koji je za školsku porabu već preporučilo Ministarstvo znanosti, i sada donesenih zaključka Vijeća za normu - propisuje pisanje neću, što je ocijenjeno vraćanjem na Novosadski pravopis iz 1960., kojega se sama Matica hrvatska kao njegov suizdavač davno odrekla.</p>
<p>Namjesto rasprave o smislu i svrsi izradbe toga pravopisa dok Vijeće za normu još nije bilo završilo s radom, u glasilima se ponovo zapodjenula raspra o neću i ne ću kao da je to pitanje svih pitanja hrvatskoga pravopisa. Pri tom se »argumentira« svim i svačim, najmanje činjenicama, iako je više puta proteklih godina u jeku pravopisnoga »rata« rečeno da je pitanje pisanja neću/ne ću posve izgubilo vezu s jezikom i pravopisom. Ono je danas postalo tipičnim ideologemom, simbolom dviju suprotstavljenih pravopisnih ideologija: jedne kojoj je sastavljeno pisanje neću prototip hrvatske pravopisne podčinjenosti iz jugoslavenskoga razdoblja i druge kojoj je rastavljeno pisanje ne ću znakom afirmacije hrvatske pravopisne samobitnosti. </p>
<p>Sastavljeno pisanje neću činjenica je i hrvatske pravopisne povijesti, čak odlika njezine ne samo devetnaestostoljetne nego višestoljetne pisane baštine. Moderno ga se hrvatsko jezikoslovlje odreklo jednostavno stoga što je u pravopisnom razvitku prestao funkcionirati sustav u kojem se niječnica uvijek, a ne samo u slučaju neću, kako se danas pokušava interpretirati, pisala zajedno sa zanijekanim glagolskim oblicima (nevidim, neznam, netrebaš, nehtjedoh, nemogoh, neću …), te je uveden sustav njezina odvojena pisanja (ne vidim, ne znam, ne trebaš, ne htjedoh, ne mogoh, ne ću …). Takav je pravopisni razvitak bio očekivan i naravan jer se uklapao u osnovni razvojni smjer hrvatskoga pravopisa, u kojem su se i druge morfološke jedinice rječnične razine unutar izgovorne cjeline razdvajale u pismu (bez mene, u kuću, pred smrt), iako su se nekoć i one pisale sastavljeno (bezmene, ukuću, predsmrt).</p>
<p>U skladu s tim razvitkom, a na tragu preporuka školskoga pravopisnoga odbora iz 1877. Kušarov je pravopis iz 1889. prvi moderni hrvatski pravopis koji je sustavno odvojio niječnicu od glagola (i u slučaju ne ću, što školski odbor nije bio učinio), a za njim i Brozov pravopis iz 1892., pa je takvo pisanje postalo zaštitnim znakom modernoga hrvatskoga pravopisanja. Ono se - s prekidom za kraljevinske Jugoslavije u Boranićevim izdanjima tiskanima za diktature 1929.- 34., odnosno do 1937. - uspjelo održati sve do Novosadskoga pravopisa, kada je hrvatskoj strani ponovo nametnuto pisanje neću, ali ne kao izraz njezine višestoljetne baštine nego kao jasan znak podčinjenosti, i to u kontekstu, što ovdje posebno valja podcrtati, pokušaja nametanja hrvatskoj kulturnoj sredini i sastavljenoga pisanja futura: nosiću, plešću (vidi t. 96. Novosadskoga pravopisa).</p>
<p> Stoga je naše današnje vraćanje modernoj hrvatskoj tradiciji dvostruko opravdano i logično: i kao izraz hrvatske pravopisne suverenosti i kao uklapanje pisanja niječnice u današnji glagolski sustav, u kojem se ona uvijek piše odvojeno od glagola kad je riječ o pukom nijekanju glagolske radnje, a ne o mijenjanju temeljnoga značenja glagola.</p>
<p> Ako se sutra bude imenovalo novo vijeće i ako ono bude poštivalo zakonitosti razvitka hrvatskoga jezika i pravopisa, kao što je to činilo ovo, donijet će iste zaključke. Što će onda »napredni« jezikoslovci i novinari? Promijeniti državu da bi mogli pisati neću? Ne će valjda.</p>
<p>Nataša Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Epizodisti u glavnim ulogama</p>
<p>Zbog brojnih otkaza uvjetovanih ozljedama i bolestima sastav protiv Norveške neće nalikovati na standardne Bilićeve formacije iz kvalifikacija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić morat će biti dosta maštovit kako bi složio momčad za prijateljsku utakmicu protiv Norveške u Rijeci, u srijedu u 20.15. Suočen s desetak otkaza, objektivno opravdanih pa čak i očekivanih, Bilić će s »ostatkom« igrača morati odraditi jedinu provjeru prije kvalifikacijske utakmice protiv Makedonije u Zagrebu 24. ožujka.</p>
<p>Naravno, mnogi će s takvim razvojem situacije postaviti pitanje o svrsishodnosti ovakve prijateljske utakmice. Međutim, Bilić nije tip izbornika koji se voli unaprjied opravdavati, već iz teške situacije želi izvući nešto pozivitno.</p>
<p>»Nema nam druge, nikad nisam kukao ni zapomagao zbog spleta okolnosti. Neću ni sada, iako imamo više od deset otkaza. Što je previše, previše je. Takva su vremena, sezona tek počinje, mnogo igrača je doista ozlijeđeno, neki su i jako bolesni, stoga se moramo prilagoditi situaciji. Uostalom, što da radimo? Da dignemo ruke od svega?«... Ovakve nenadane situacije uvijek za nekoga znaju ispasti pozitivne. Sada su u prilici oni koji u reprezentativan dres ne ulaze baš često ili nikada. Očekuje se, tako, debi Hrvoja Vejića pa i Igor Budana. Doista, kako sastaviti momčad bez Nike i Roberta Kovača, bez najvećeg dijela obrane, s odsutnim Tudorom, Kneževićem, bez Klasnića, Olića kojeg ne pušta njegov klub HSV... Dodamo li tome još i ozljedu Eduarda, jasno je da je situacija poprilično ozbiljna. </p>
<p>»Sada imaju šansu oni koji u dubini duše osjećaju da zaslužuju šansu«, reći će Bilićev pomoćnik Aljoša Asanović koji poznaje način razmišljanja igrača. </p>
<p>»Zato nam, unatoč svemu, ova provjera može dobro doći. Jer, tko nam uopće može jamčiti da prije utakmice protiv Makedonije nećemo biti u sličnoj situaciji«. </p>
<p>Pokušajmo, dakle, vidjeti što će u svojem laboratoriju »iskemijati« izbornik sa svojim suradnicima. Na vratima je neupitan Pletikosa koji će zacijelo u nastavku utakmice biti zamijenjen Runjom ili Galinovićem. </p>
<p>U obrani, postavljanoj po Bilićevom receptu s četvoricom u liniji s desna na lijevo, utakmicu bi trebali započeti Ćorluka, Vejić, Šimić i Babić, s prvom alternativom Borisom Živkovićem koji može uskočiti umjesto svakoga. </p>
<p>Na sredini terena nema gužve, manjak je igrača, posebice nakon spoznaje da je i Rapaić ozlijeđen, a upravo je on trebao operirati po desnoj aut-crti. Sada će to činiti Srna, do njega će biti Jerko Leko kao alternativa Niki Kovaču koji u Rijeku, dolazi ozlijeđen. No, kapetan želi biti s momčadi i kada ne može stajati na nogama. Modrić je neupitan, a uz lijevu aut-crtu igrat će, kao i uvijek kod Bilića, NikoKranjčar, koji na krilu pruža puno bolje partije nego iza dva napadača, gdje je igrao dok mu je otac bio izbornik.</p>
<p>U napadu će igrati Petrić i najvjerojatnije Balaban, a jednog od njih bi kasnije trebao zamijeniti Budan. </p>
<p>»Na početku mandata smo svi mislili da imamo premalo igrača. Upravo nas je razvoj situacije prije svake dosadašnje kvalifikacijske utakmice tjerao na proširenje kadra igrača. Kako su se igrači dokazivali tako smo danas u poziciji da imamo širok krug dobrih igrača«, objašnjava izbornik. Eto prigode da to konačno i potvrdimo.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Oštrije mjere protiv nasilja</p>
<p>RIM</p>
<p> – Predsjednik Italije Giorgio Napolitano zatražio je u ponedjeljak usvajanje oštrih mjera protiv nasilja na nogometnim stadionima, a u Cataniji je održan sprovod policajcu Filippu Racitiju ubijenom u petak u neredima nakon utakmice Catania-Palermo. </p>
<p>»Kako bi se vratila vedrina i normalno ponašanje na nogometnim stadionima, potrebno je očekivati oštre mjere vlade i svih subjekata u svijetu sporta protiv nasilja, a škole i obitelji trebaju odgajati mlade da poštuju legalitet i odbacuju nasilje«, poručio je Napolitano u pismu šefu talijanske policije Gianniju De Gennaru, koji je pismo pročitao tijekom provoda Filippa Racitija u katedrali u Cataniji. </p>
<p>Pročitana je i poruka pape Benedikta XVI. u kojoj je osudio nasilje i izrazio svoju duhovnu bliskost obitelji ubijenog policajca. Na trgu ispred katedrale istaknut je i transparent s natpisom »Catania kaže NE nasilju«. </p>
<p>Talijanski olimpijski odbor (CONI) oštro je u ponedjeljak osudio riječi predsjednika nogometnih klubova Antonija Matarresea koji se usprotivio prekidu prvenstva kazavši:</p>
<p>»Nogomet ne može prestati, a mrtvi su dio sistema. Nama je žao, ali spektakl se mora nastaviti«.</p>
<p>CONI je tu izjavu ocijenio uvredljivom i Matarrese bi mogao biti i optužen zbog kršenja zakona o sportskom ponašanju. Prekršio je članke koji brane izjave koje bi mogle poticati na nasilje, kao i zbog vrijeđanja dostojanstva sportskih organizacija. </p>
<p>Vlada bi trebala odlučiti kada će se nastaviti nogometno prvenstvo koje je obustavljeno do daljnjega. Postoji vjerojatnost da će se prvenstvo najprije nastaviti pred praznim stadionima, jer samo tri odgovaraju normama. Na ostalima će se morati provesti preinake, a navijačima će se vjerojatno zabraniti odlazak u druge gradove. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Akcija »zlato 2007« u potpunosti ispunjena</p>
<p>Neka priča tko što hoće, sad je sasvim svejedno što se govori za našu igru i sve drugo, pričali su njemački igrači nakon osvojenog naslova</p>
<p>Šesnaest je rukometaša s krunama na glavi i prilijepljenim brkovima izašlo na teren u uzavreloj Kölnareni i primilo zlatne medalje svjetskog prvaka. Njemački su rukometaši time željeli samo naglasiti ono što je dan ranije izašlo u njemačkim novinama: »Sad smo svi Heiner Brand«.</p>
<p>Njemački je izbornik Heiner Brand tako europskom zlatu iz Slovenije 2004. dodao i svjetsko zlato. Istu je medalju Brand osvojio i kao igrač, pod vodstvom Vlade Stenzela, još 1978. Dakle, Nijemci su dugih 29 godina čekali svjetsko zlato. Zato i ne čudi što je akcija »zlato 2007« isplanirana do najsitnijih detalja. Kao voda na mlin, Nijemcima su dobro došli i kiksevi velikih favorita, Francuske, Španjolske i Hrvatske.</p>
<p>Kad je obznanjen sustav natjecanja, bilo je jasno da je prilagođen Njemačkoj. Sustav je dozvoljavao kikseve, što je odgovaralo njemačkoj momčadi, koja ima dosta godina na leđima, iscrpljena je teškom ligom, a ima i dosta ozljeda. Tijekom prvenstva, pokazatelja za akciju njemačkog »zlata 2007« bilo je sve više.</p>
<p>Tako su, primjerice, momčadi skupine I, u kojoj je bila Njemačka, u drugom krugu SP-a bile smještene u Dortmundu, ali je Njemačka bila u tristotinjak kilometara udaljenom Halleu. Dakle, tko je igrao s Njemačkom, morao je napraviti toliko do Hallea i toliko natrag da bi nastavio s drugim utakmicama. A u drugom dijelu SP-a bio je samo jedan dan odmora i četiri utakmice... U skupini II, onoj s Hrvatskom i Španjolskom, došlo je do problema sa smještajem. Četiri su reprezentacije (Hrvatska, Rusija, Mađarska, Danska) smještene 20-ak kilometara dalje od Mannheima, u malom hotelu s malim krevetima. Nije ni čudo što su neki spavali na podu.</p>
<p>Prodaja ulaznica je priča za sebe. Nijemce uopće nije bilo briga za ostale zemlje sudionice, nisu predvidjeli da bi ulaznice htjela otkupiti i koja zemlja sudionica. </p>
<p>Tko je stigao kupiti, dobro, tko nije, koga briga, organizatori su stavili sve u slobodnu prodaju. Pa samovoljna odluka njemačke vrste da, bez obzira na raspored, četvrtfinale i završnicu igra u Kölnu, a drugima kako odgovara... Žalili su se predsjednici ostalih saveza, ali od toga nije bilo nikakve koristi. Predsjednik IHF-a, Hassan Moustafa se nije želio zamjeriti velikoj i bogatoj zemlji, u kojoj je svojedobno studirao.</p>
<p>»Neka priča tko što hoće, sad je sasvim svejedno što govore o nama. Postali smo svjetski prvaci i to je jedino važno«, rekli su gotovo istu rečenicu kapetan momčadi Markus Baur i krilo Florian Kehrmann.</p>
<p>Da ne bi ispalo baš sve crno, bilo je i dobrih strana njemačkog SP-a. Prekrasne i pune dvorane na svih 12 poprišta SP-a, publika koja poznaje i voli rukomet, mnogo utakmica, duže natjecanje, najizdašniji nagradni fond dosad (154 tisuće eura)... Taj dio zaslužuje pohvale. Sve ostalo treba što prije ostaviti iza sebe.</p>
<p>Iz Njemačke: Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Promjena pobjedničke kombinacije</p>
<p>Lako je moguće da ćemo slijedeće godine Zagreb Indoors gledati u drugom terminu, drugoj dvorani, na drugoj podlozi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivan Ljubičić nije obranio naslov, Ivo Karlović nije obranio četvrtfinale, Marin Čilić nije obranio drugo kolo, a Mario Ančić nije ni došao u Dom sportova, već je odrađivao sponzorske obveze na Zagrebačkom Velesajmu. Rezultatski gledano, drugo izdanje PBZ Zagreb Indoorsa ne može dobiti ni približno visoku ocjenu kao lani. </p>
<p>A jedino se rezultat pamti. Uostalom, i direktori malobrojnih teniskih turnira u nas će uvijek istaknuti kako je to prilika za mlade da se okušaju među profesionalcima pred domaćom publikom, a onim najboljima da poprave renking na biranoj podlozi. Organizacija nikad nije bila upitna, ali što to vrijedi kad će i pobjednik Marcos Baghdatis reći: »Super je turnir, ali nadam se da ću slijedeće godine proći u drugi tjedan Australian Opena pa neću doći ovdje braniti naslov.« Čak i u šali zvuči ružno…</p>
<p>Razočaran nakon 15. poraza u prvom kolu Grand Slama Ljubičić je stigao u Zagreb među prvima, sve u želji da se što bolje pripremi za povratak samopouzdanja. Ostao je na terenu 11 sati prošlog tjedna i nije uspio. Mučio se iz kola u kolo, a onda je završnici, kako sam kaže, nedostajalo svježine. Što je malo kontradiktorno, jer je sve do finala govorio kako je spreman za mečeve na tri dobivena, a kamoli ne dva dobivena seta. Negdje se i rame umiješalo u priču, bolovi nisu dozvoljavali snažan, već precizan servis. Ali nije to ništa što dan odmora i masaža neće srediti.</p>
<p>Branimir Horvat i Goran Ivanišević birali su podlogu kakva će najviše goditi Ljubičiću, Ančiću, Karloviću. Onda su je svi hvalili. Ali godinu dana kasnije, podloga je prebrza, kaže Ljubičić. Odskok lopte je prenizak za tenisača njegove visine, pa ne može potegnuti kako zna i može. Možda se podloga izlizala od brojnih mečeva, ali baš toliko drastično… Ali volja najboljih mora se poštovati, pa organizator već sada razmišlja o promjeni podloge. Iako još ne znaju gdje će je staviti, Dom sportova će se vrlo vjerojatno preuređivati i pretvarati u Zagreb Arenu, spremnu za Svjetsko prvenstvo rukometaša 2009. godine. </p>
<p>Nakon svega, Ivanišević će kao glavni cilj slijedeće godine postaviti - najbolji hrvatski tenisači u Domu sportova. Pritom ne zna hoće li turnir preživjeti skraćivanje kalendara Udruženja teniskih profesionalaca (ATP) i hoće li uopće produžiti najam licence koja traje još slijedeću godinu. Možda će turnir biti premješten dva tjedna nakon Australian Opena, možda i neće. Namjera ATP-a je gurnuti Davis kup odmah nakon Melbournea, čeka se odgovor ITF-a. </p>
<p>Kako prekinuti prijenos kod 7-7 u tie-breaku</p>
<p>Organizator je trebao malo bolje posložiti termine mečeva. Ove godine su naši nastupali u 16.10, jer je tako televizija htjela. Mislili su da će rukometaši stići dalje, pa je za njih bio rezerviran termin od 18 ili 20 sati. A kad su ispali, onda su ubacili emisiju Županijska panorama kod 7-7 u tie breaku drugog seta meča Ljubičić – Johansson. I tako zahvalili organizatoru što je žrtvovao broj gledatelja u dvorani za prijenos na državnoj televiziji. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Naslov Luisu Horni</p>
<p>VINA DEL MAR</p>
<p> – Peruanski tenisač Luis Horna (26) osvojio je ATP turnir u Vina del Maru. On je u finalu pobijedio Čileanca Nicolasa Massua sa 7-5, 6-3. Bila je to prva pobjeda Horne u dosadašnjih pet dvoboja protiv Massua. Također, Horni je ovo drugi osvojeni ATP turnir u karijeri, nakon prošlogodišnje pobjede u Acapulcu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bez promjena na vrhu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na novoj WTA listi tenisačica ovaj tjedan nema većih promjena. Na vrhu je i dalje Ruskinja Marija Šarapova, a najbolja hrvatska tenisačica je Jelena Kostanić-Tošić na 59. mjestu. Redoslijed: 1. Marija Šarapova (Rus) 3978, 2. Justine Henin (Bel) 3311, 3. Amelie Mauresmo (Fra) 2900, 4. Kim Clijsters (Bel) 2577, 5. Svjetlana Kuznjecova (Rus) 2554, 6. Martina Hingis (Švi) 2359, 7. Nadja Petrova (Rus) 2057, 8. Jelena Dementjeva (Rus) 1908, 9. Nicole Vaidišova (Češ) 1708, 10. Jelena Janković (Srb) 1626... 59. JELENA KOSTANIĆ TOŠIĆ (HRV) 406... 108. KAROLINA ŠPREM (HRV) 276... 127. IVANA LISJAK (HRV) 231... 165. IVANA ABRAMOVIĆ (HRV) 171... 177. SANJA ANČIĆ (HRV) 161... [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Eksplozija pisma bombe u Londonu</p>
<p>Odmah po objavi vijesti o pismu bombi pali su burzovni indeksi</p>
<p>Jedna žena ozlijeđena je u eksploziji pisma bombe u londonskom uredu tvrtke Capita, prenosi Reuters. »Naši liječnici bave se ženom koja je zadobila manje ozljede«, kazao je glasnogovornik londonske hitne pomoći. Prema nekim izvorima, žena je ozlijedila ruku, te ima posjekotine po cijelom tijelu. </p>
<p>Policija je zatvorila područje u Victoria ulici u središtu Londona nakon što su primili dojavu o sumnjivom paketu. Još uvijek se ne zna je li riječ o terorističkom napadu ili pak kriminalnom činu. Policija je tek rekla da je manji paket ili pismo eksplodiralo u londonskom uredu, u vrlo prometnoj ulici Victoria koja vodi od željezničke stanice prema parlamentu. U blizini je i središte Scotland Yarda, tako da je policija brzo reagirala i stigla na mjesto događaja. </p>
<p>»Ključ je saznati na koga je paket ili pismo glasilo«, kažu u policiji. Kako je policija ogradila 50 metara široku zonu, gdje se pet vatrogasnih posada nalazi u pripravnosti, u centru Londona nastao je prometni kaos. Capita je inače tvrtka koja rukovodi cestarinama koje vozači plaćaju da bi se vozili centrom grada. »Capita može potvrditi manji incident u uredu u Victoria ulici koji je prouzrokovala zapaljiva naprava«, priopćili su iz tvrtke.</p>
<p>Eksplozija bombe odrazila se i na europsko burzovno tržište gdje su indeksi, odmah po dojavi vijesti, pali. Tako je britanski FTSE 100 pao za 13 bodova, no nešto kasnije se oporavio. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hoon: Vrijeme je za promjene u Srbiji</p>
<p>Boris Tadić je upozorio Hoona na mogućnost da će političke stranke u Srbiji možda inicirati održavanje novih izbora</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Britanski ministar za europska pitanja Geoff Hoon razgovarao je u ponedjeljak sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem u pokušaju da promjeni rastuću plimu nezadovoljstva. Tema razgovora bila je budućnost demokracije u Srbiji čiji su politički lideri ozbiljno počeli razmišljati o okretanju leđa Europi ako ona podrži i prizna neovisnost Kosova. </p>
<p>Hoon je predsjedniku Tadiću, čija bi Demokratska stranka mogla predvoditi novu vladu, prenio da London želi pomoći Beogradu, ali da politički lideri i postojeće institucije moraju konstruktivno pristupiti dijalogu s međunarodnom zajednicom, a ne umjesto toga pokušavati »gurati glavu u pijesak« kad im se nešto ne sviđa. Predsjednik Tadić nije bio ništa bolje raspoložen nego tijekom razgovora s Marttijem Ahtisaarijem. On je rekao ministru Hoonu da se Srbija nalazi pred izborom koji nije lak: ili će formirati vladu demokratskog bloka i početi ozbiljno raditi na europskim integracijama, u kom slučaju će se suočiti s nezadovoljstvom građana zbog gubitka Kosova i izručenja Mladića, ili će se zatvoriti i pokušati negirati realnost. Druga varijanta neće donijeti neke rezultate, ali srbijanski birači i nisu mnogo navikli na uspjehe vlasti. </p>
<p>Predsjednik Tadić je još napomenuo mogućnost da političke stranke u Srbiji možda iniciraju održavanje novih izbora, što se čini sve izvjesnijim nakon platforme koju je podnijela narodnjačka koalicija odlazećeg premijera Vojislava Koštunice u kojoj se predlaže prekid diplomatskih odnosa sa svim zemljama koje priznaju neovisnost Kosova.</p>
<p>Hoon je prvi zapadni diplomat visokog ranga koji je posjetio Beograd poslije Ahtisaarija. Srbijanskom predsjedniku Tadiću u utorak će doći američki izaslanik Frank Wizner, a u srijedu europska trojka u sastavu Javier Solana, Benita Ferrero-Waldner i Frank-Walter Steinmeier, predsjedavajući Vijeća ministara EU.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ministar obrane Sikorski podnio ostavku </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Poljski ministar obrane Radoslaw Sikorski podnio je u ponedjeljak ostavku, javljaju agencije pozivajući se na poljsku novinsku agenciju PAP. Agencije prenose izvješće dnevnog lista Dziennik koji tvrdi da je 43-godišnji ministar obrane podnio ostavku zbog neslaganja sa šefom poljske protuobavještajne skužbe Antoniom Macierewiczom, koji je ujedno član stranke Zakon i pravda te dugogodišnji prijatelj premijera Jaroslawa Kaczynskog i predsjednika Lecha Kyczynskog.</p>
<p> Analitičari ocjenjuju da će vijest o njegovoj ostavci otvoriti kontroverzne rasprave sa SAD-om o mogućem razmještanju američkih protubalističkih baza u Poljskoj. Za Sikorskog se vjeruje da ima vrlo dobre kontakte u Bijeloj kući jer je od 2002-05. radio u konzervativnom 'think-tanku' u Washingtonu.</p>
<p> Karijeru je započeo kao mladi aktivist Solidarnosti u komunističkoj Poljskoj, zbog čega je kao politički progonjen tijekom 80-ih otišao u egzil i studirao na Sveučilištu Oxford. Također je izvještavao iz Afganistana tijekom sovjetske invazije na tu zemlju krajem 80-ih.</p>
<p> Njegov glasnogovornik Piotr Paszkowski nije htio potvrditi vijest o ostavci ali je najavio tiskovnu konferenciju za kasnije poslijepodne. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Snimke policijske brutalnosti šokirale javnost</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Javnost u Bosni i Hercegovini šokirana je nakon što su se u javnosti pojavile snimke policijske brutalnosti nad jednim 26-godišnjakom, a za policajce u Sarajevu očito je činjenica da je nesretni mladić, Aldin Čamo registrirani narkoman bila dovoljna da ga izvrgnu užasavajućem zlostavljanju. </p>
<p>Snimke su se pojavile i na najpoznatijem svjetskom servisu za razmjenu video sadržaja YouTube, odakle su nakon nekog vremena uklonjene zbog prevelikog nasilja.</p>
<p>Dragan Mioković glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo potvrdio je autentičnost snimaka koje je, inače, snimio jedan od policajaca koji je sudjelovao u zlostavljanju. Navodno su policajci bili ogorčeni jer je jednom od njih iz službenog vozila ukraden dio opreme, pancirni prsluk, i sumnjali su kako je upravo nesretni Čamo počinitelj. Sve se dogodilo još 3. listopada prošle godine, a sam Čamo nije se usudio prijaviti spomenuti slučaj. Učinila je to njegova majka. »Policijska patrola me je zaustavila govoreći da je riječ o rutinskoj kontroli. Onda su pozvali pojačanje i došla su trojica pripadnika Jedinice za podršku MUP-a KS koji su me stavili u službeni džip i odmah su me počeli udarati. Tada su mi izbili zube. Onda su me nastavili udarati u džipu sve do Nahoreva. Tamo su me izvukli iz auta i tada je jedan od njih počeo snimati kako se iživljavaju na meni. Tukli su me zbog nekog pancira o kojem nisam imao pojma. Rekli su mi da legnem ispod zadnjeg kotača džipa, da pređu preko mene i ja sam legao. A onda su mi naredili da se skinem gol »da vide gdje se ja bodem«. Kad su završili s udaranjem, prijetili su mi da nikome ne pričam o onome što su mu radili«, prepričao je Čamo za banjalučke Nezavisne tijek događaja. Zanimljivo je da službenici policije reagirali tek nakon što se na internetu pojavila snimka policijske brutalnosti. Trojica počinitelja su suspendirana i ostaje vidjeti kako će završiti postupak koji je protiv njih pokrenut zbog kaznenog djela zlostavljanja u službi.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Granični spor Kosova i Makedonije</p>
<p>Dokument s prijedlogom o konačnom statusu Kosova što ga je prošlog tjedna predstavio izaslanik Ujedinjenih naroda Marti Ahtisari sadrži i dio koji se odnosi na granicu između Kosova i Makedonije. To pitanje već sedam godina opterećuje odnose službenog Skopja i Prištine, jer su dvije strane imale različito viđenje graničnog problema i što je važnije, načina njegovog rješavanja. </p>
<p>Sporazum o granici potpisali su u veljači 2001. godine tadašnji makedonski predsjednik Boris Trajkovski i predsjednik tada još postojeće Jugoslavije Vojislav Koštunica. Međutim, vlasti u Prištini nisu priznavale taj dokument jer nisu sudjelovali u razgovorima o granici između tadašnje Jugoslavije i Makedonije. </p>
<p>Premda je makedonski parlament ratificirao taj sporazum protiv njega su bili zastupnici političkih stranaka makedonskih Albanaca i označavanje granične crte između Kosova i Makedonije nikada nije započelo.</p>
<p>Sporno je bilo zemljište površine nešto veće od dvije tisuće četvornih hektara za koje su i Makedonija i kosovska strana tvrdili da pripada njima. Istovremeno Skopje je optuživalo vlasti u Prištini da namjerno otežu s rješenjem sporazuma o granici kako bi to područje ostalo bez odgovarajućeg nadgleda i ostalo dostupno krijumčarima i ostalim prekršiteljima zakona. U vrijeme oružane pobune makedonskih Albanaca u proljeće i ljeto 2001. godine službeno Skopje je tvrdilo da preko slabo kontrolirane granice prema Kosovu, u Makedoniju se doprema oružje i druge potrepštine za pobunjenike.</p>
<p>Prema prijedlogu Martija Ahtisarija u sljedeća tri mjeseca treba se formirati zajednička makedonsko kosovska komisija za granicu u čijem radu bi sudjelovao i jedan predstavnik međunarodne zajednice. </p>
<p>Komisija mora utvrditi sve tehničke detalje obilježavanja granice, a cijeli posao mora biti završen do svibnja sljedeće godine.</p>
<p>O tome su, među ostalim, razgovarali makedonski premijer Nikola Gruevski i Hashim Thaqi vođa kosovske oporbe koji je došao predsjednika makedonske vlade upoznati sa sadržajem Ahtisarijevog prijedloga. Makedonska strana vjeruje da će nakon sedam godina sporenja pitanje granice s Kosovom biti riješeno do svibnja sljedeće godine te da će to pridonijeti stabilizaciji političkog i sigurnosnog stanja u cijeloj regiji. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Šakom u lice nasilju</p>
<p>U britanskoj kampanji protiv kućnog nasilja sudjeluju poznate žene snimljene kao da su pretučene, kako bi se i tako djelovalo na savjest javnosti</p>
<p>Sve su one slavne u Velikoj Britaniji i, za ovu prigodu, zamalo neprepoznatljive. U šokantnoj kampanji Woman’s Aida protiv nasilja nad ženama u njihovim domovima, sudjeluju glumice, novinarke, televizijske voditeljice, i to zbog poraznih podataka da u Velikoj Britaniji svaki tjedan od »pada niza stube« smrtno stradaju dvije žene. Kućno se nasilje više ne smije i ne želi ignorirati, a koliko je ta kampanja jaka odaje i podatak da je ispovijed o vlastitom iskustvu u popularnim dnevnim novinama »Daily Mail« objavila i ugledna novinska urednica Rosie Boycott. </p>
<p>Kućno nasilje je mračna obiteljska tajna koju nitko ne želi odati. Umjesto bijesa kad ih pretuče suprug ili partner, žene osjećaju sram, i samo se u krajnjoj nevolji obraćaju policiji. Pa ipak u Velikoj Britaniji policija svakodnevno prima 1300 poziva upravo takvih žena, a po dvije od onih koje su zvale (ili, još vjerojatnije, nisu zvale kad je trebalo), svaki tjedan završi u mrtvačnici. </p>
<p>Kako žene upadaju u začarani krug batina, srama i straha, zbog kojeg mnoge završavaju na stranicama crnih kronika novina? Tko je iskusio makar malo nasilja bliske osobe, zna kako se lako uspostavlja taj krug: onaj kojega se dugo tuče, uz prijetnje da će proći još gore pisne li o onome što se događa između četiri kućna zida, ubrzo u to i povjeruje. I šuti. I trpi. Upravo stoga nova kampanja britanske udruge Woman’s Aid doslovce udara u lice. Na golemim fotografijama su sve same poznate žene našminkane tako da djeluju pretučeno i pogleda uprtih izravno u ljude, poručujući da se kućno nasilje može dogoditi svakoj ženi. Pa i bogatoj, moćnoj i slavnoj... Svakoj ženi koja povjeruje da je prva pljuska samo znak da je on izgubio živce i, još gore, koja vjeruje da se više nikad neće ponoviti. Jer začarani krug nasilja već je uspostavljen i iz njega se nije lako izvući. Iza nove britanske antinasilničke kampanje slijede i jednako šokantni podaci da čak 750.000 djece raste u domovima gdje je kućno nasilje svakodnevica, i da je 570.000 žena lani prijavilo kućno nasilje (pretpostavlja se da je to samo 60 posto svih slučajeva). Jednako zabrinjava i to što žene podnose torturu, kao i to da njoj izlažu svoju djecu. Nitko ne zaslužuje živjeti budeći se i liježući sa strahom, i svi bi ljudi trebali osjećati sram što se nešto takvo uopće događa. I pitati se što sami mogu poduzeti da u stanu, kući, ulici ili četvrti do njihove netko prestane tući svoju ženu. Možda bismo trebali prekršili tobožnju odanost prema prijatelju/rođaku ili samo susjedu i prijaviti njegovu mračnu tajnu. I ponuditi pomoć ženi koja pati u samoći i sramu. Dok ne počnemo tako postupati, ponašamo se kao da i mi okrećemo drugi obraz i nudimo ga nasilniku da ga udari. [S. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Kineska medicina u Varaždinu</p>
<p>Pregled počinje opipavanjem pulsa i gledanjem jezika koji je neka vrsta zemljopisne karte</p>
<p>Kada klasične medicinske terapije ne pomažu, mnogi se okreću drugim vrstama liječenja. Primjerice, kineskoj medicini kojom se u Varaždinu odnedavno bavi terapeut Franck Tetart. Pregled obavlja opipavanjem pulsa i gledanja jezika, jer je, kaže, jezik neka vrsta zemljopisne karte i na njemu se vide svi organi, njihovo stanje i jačina sindroma. »Pacijenti su danas kompliciraniji nego prije, svatko se hrani kako hoće. U Hrvatskoj postoji stereotip - masno jelo, mnogo alkohola i stres«, kaže Tetart. Sve to dovodi do smetnji u organizmu, koje natjeraju čovjeka da potraži pomoć. Nakon pregleda i pitanja pacijentu smetaju li mu vrućina, hladnoća, vjetar ili vlaga te kako spava, može se odrediti terapija. No, ističe Tetart, mora uzeti u obzir da pred sobom ima Zapadnjaka kojeg vrlo brzo treba osloboditi boli, jer njega drugo ne zanima. Stoga se u terapiji kombiniraju akupresura, akupunktura, određene masaže, oblozi od đumbira, kiropraktika ili vakuumski tretmani sa sisaljkama. Iako je i u kineskoj medicini prehrana vrlo važna, Tetart kaže da na njoj ne ustraje, jer, s obzirom na prehrambene navike Hrvata, nema rezultata. »Kineska medicina kaže da svatko ima svoju prehranu, ali ljudima je ovdje to teško objasniti. Teško prihvaćaju da je njihov visoki tlak povezan s prehranom ili da ne smiju piti alkohol, ako su dijabetičati«, ističe terapeut. I meditacija i vježbe važni su dijelovi kineske terapije, a Tetart preporučuje qi gong zbog održavanja vitalne energije i duhovnog uzdizanja. »Poslije mjeseci čovjek psihički i fizički ojača, kao i njegov imunitet. Iako se s pomoću qi gonga zdravlje održava, može pomoći i pri liječenju lakših tegoba«, istaknuo je Tetart. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Skije od titana i kože</p>
<p>Istinske žrtve mode među skijašicama-amaterkama dobile su nov predmet iz snova: skije marke Chanel izrađene od superlagana titana (kako bi ih mogle nositi njihova krhke ruke), i presvučene kožom u šanelovskom, poplun-stilu. Dakako, na njima nije preporučljivo jurcati preko hupsera, ali spomenute se dame i tako radije zadržavaju na sunčalištu i drugim mjestima gdje mogu pokazivati svoje outfite i opremu. [S.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Triput jači nego prije</p>
<p>Britanski stručnjaci upozoravaju da je nužno uvesti stroža pravila </p>
<p>Rizik od raka kože uzrokovan solarijem utrostručio se u posljednjih deset godina, upozoravaju britanski stručnjaci. </p>
<p>Želja za brončanim tenom dobivenim na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> dovela je do stvaranja sve jačih solarija. Oni velike jačine emitiraju dva do tri puta više UV zraka nego prije deset godina. </p>
<p>Pojava raka kože u posljednjoj je dekadi dvostruko porasla, a u Velikoj Britaniji godišnje ima 70.000 novih slučajeva. Od oko 2000 umrlih od raka kože, koliko godišnje bude u toj zemlji, za 100 slučajeva je kriva upravo prečesta uporaba solarija. </p>
<p>Osobito zabrinjava činjenica da na sunčanje hrle djeca od čak 11 godina koja žele nalikovati na svoje omiljene zvijezde, što uvelike povećava izglede za razvoj bolesti. </p>
<p>Istraživač Harry Moseley smatra da bi trebalo postrožiti pravila uporabe solarija i izdavati posebne dozvole. Mnogi solariji u Britaniji mogu se koristiti tako da se u njih ubave novčići, pa ih korisnici mogu koristiti nebrojeno puta. Osim toga, ne postoji pravilo koje bi zabranilo mlađim od 18 godina da leže pod umjetnim suncem. </p>
<p>Mnogi su uvjereni da će nakon sunčanja izgledati ljepše i mlađe, a na kraju izgledaju starije. </p>
<p>Doktor Moseley testirao je 133 solarija u salonima ljepote, sportskim centrima, hotelima i ostalim mjestima. Pokazalo se da je čak 83 posto njih ispod britanskih i europskih sigurnosnih standarda.</p>
<p>Kada su se ti rezultati usporedili s prijašnjim istraživanjem provedenim u Škotskoj 1997. godine pokazalo se kako su današnji solariji triput jači. </p>
<p>Mnoge udruge oboljelih od raka digle su svoj glas za bolju regulaciju njihova korištenja. Bitno je ljudima pružiti pravu informaciju kako bi znali u što se upuštaju ako pretjeraju sa sunčanjem. [S.Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sok dobar za srce</p>
<p>Mnoga su istraživanja potvrdila blagotvoran učinak crvenog vina za kardiovaskularni sustav. No kako si mogu pomoći oni koji ne žele piti alkohol? Oni mogu piti sok od tamnog grožđa, objavljeno je u časopisu »Cardiovascular Research«.</p>
<p>Doktorica Valerie Schini-Kerth s timom je istraživača sa sveučilišta Louis Pasteur iz Strasbourgha otkrila da tamno grožđe potiče stvaranje dušičnog oksida u organizmu. Poznato je da dušični oksid potpomaže fleksibilnosti vena i održavanju stabilnog krvnog tlaka. [S.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Izručen Britanac optužen za šverc 660 kg kokaina</p>
<p>Britanac je, navodno, bio desna ruka generala Andabaka</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Nakon višegodišnje nedoumice postoji li ta osoba uopće Županijskom sudu u Rijeci izručen je Paul Dexter Farrow, državljanin Velike Britanije koji je zajedno s generalom Ivanom Andabakom optužen za šverc 660 kilograma kokaina.</p>
<p> Dexter je u Rijeku stigao iz Italije gdje je bio još 1997. godine osuđen zbog šverca droge, a u talijanski zatvor dospio je nakon uhićenja 2002. godine u Španjolskoj. Kokain zbog kojega je zajedno s Andabakom optužen pronađen je 1999. godine u Luci Rijeka. Paketići kokaina bili su skriveni u jednom kontejneru u kutijama između konzervi tune. Kontejner je u Europu upućen iz ekvadorske luke Guayaquil brodom za Antwerpen, a potom željeznicom do Rijeke.</p>
<p> Policija je s pošiljkom kokaina povezala generala Ivana Andabaka kao navodnoga organizatora i naručitelja milijunske pošiljke droge. Nakon otkrića kokaina policija je kao dokaz izuzela veći dio kokaina, dok je ostatak u ponovno zapečaćenom kontejneru preko Kopra, Pireja i još nekih luka otputovali u Banjul, glavni grad Gambije.</p>
<p> Drogu je tamo preuzeo Paul Dexter Farrow. Još 2001. godine Farrow je iz Gambije isporučen u Veliku Britaniju gdje je odlukom londonskoga Visokoga suda pušten iz pritvora »zbog nedostatka javnoga interesa«. Nakon puštanja izgubio mu se trag sve do uhićenja u Španjolskoj.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Na oca repetirao pištolj, a majci prijetio smrću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osnovano se sumnja da je Marko K. (20), u subotu, oko 23 sata, prvo telefonom prijetio smrću majci Gordani, koja je bila u posjetu kod svog oca Mladena, a nešto kasnije, u roditeljskoj kući, repetirao je pištolj kojim je prijetio ocu Milanu. </p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je da se razlozi tim prijetnjama kriju u narušenim obiteljskim odnosima, ali i u alkoholiziranosti osumnjičenog Marka K. (0,90 promila). Kako smo doznali, nakon ozbiljnih prijetnji smrću, koje je telefonom uputio majci Gordani, Markov djed Mladen, o svemu je obavijestio policiju, a sa svojom kćeri, odnosno Markovom majkom, otišao je u policijsku postaju Jastrebarsko. U to vrijeme Marko K. je u roditeljskoj kući pištoljem zaprijetio i ocu Milanu, nakon čega je sjeo u svoj »bmw« i zaputio se prema kući svog djeda, nadajući se tamo naći majku, no na putu ga je presrela policijska patrola. Pokušavajući pobjeći pred policijom, kod mjesta Prilipje, sletio je sa ceste i udario u živu ogradu, gdje su ga policajci na kraju i uhitili. Na suvozačkom sjedalu policajci su spazili pištolj, pa su od istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda zatražili nalog za pretragu vozila. U automobilu je pronađen pištolj marke »CZ«, kalibra 7,65 milimetara, za koji Marko K. nije imao dozvolu pa mu je uz potvrdu privremeno oduzet. Kako smo doznali Marko M. je dosad policiji poznat po nekoliko krađa, a uz kaznenu prijavu osumnjičeni je odveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Domaćica nožem ranila nasilnog muža</p>
<p>Krvava drama dogodila se u njihovu domu 12. srpnja 2006. </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Još jedna obiteljska tragedija raspliće se na zlatarskome Županijskom sudu: Četrdesetdvogodišnja domaćica Dubravka Sedak optužena je za pokušaj ubojstva nevjenčanog supruga Vladimira Špiranca i u ponedjeljak joj je počelo suđenje.</p>
<p> Svađa među supružnicima izbila je u njihovoj kući u Keblu, nedaleko od Bedekovčine, 12. srpnja prošle godine oko 19 sati. Tada je Dubravka, stoji u optužnici, kuhinjskim nožem u trbuh ubola Vladimira, teško mu ozlijedivši jetru. Vladimir je spašen zahvaljujući brzoj liječničkoj intervenciji. Dubravka, koja je od počinjenja kaznenog djela u pritvoru, rekla je na sudu da se ne osjeća krivom. Sudski vještak za psihijatriju dr. Anto Dugonjić iznio je o Dubravkinu tragičnu životnu priču. Ta majka dvoje male djece, koja iz prethodnog braka ima i dvoje odrasle djece, po mišljenju psihijatra osoba je s blagom mentalnom retardacijom. </p>
<p>»Tempore criminis okrivljenica je bila u afektu i napadom na supruga izrazila je svojevrsnu pobunu protiv učestalih psihičkih i fizičkih zlostavljanja koje je nad njom provodio nevjenčani suprug, ljubomoran zbog tobožnjih ljubavnih veza s drugim muškarcima, a Dubravka je slične drame proživljavala i u prvom braku«, istaknuo je dr. Dugonjić. Psihijatar je napomenuo da se slučaj Dubravke Sedak, koja je »ustala« protiv svog ugnjetavača može poistovjetiti s pobunom robova pod vodstvom Spartaka ili zagorskih kmetova pod vodstvom Matije Gupca.</p>
<p> Iz psihijatreva svjedočanje doznalo se da se Dubravka zbog svega odala alkoholu, rezignirano izjavivši: »Oko mene svi piju i maltertiraju me. Što drugo ja mogu nego piti«. Dubravka je i kritične zgode bila pijana, samo se ne može utvrditi koliko, jer joj je krv uzeta tek sutradan. </p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Gortanu« prepustio parcelu vrijednu dva milijuna kuna</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku uputilo je Policijskoj upravi Šibenik zahtjev za provjeru objavljenih navoda u tisku vezanih uz prepuštanje građevnog zemljišta u Velikoj Vrulji u Vodicama tvrtki »Gortan«. Odvjetništvo je od policije zatražilo pokretanje izvida kako bi se utvrdilo činjenično stanje i utvrđenje eventualnog postojanja kaznenog djela u tom slučaju.</p>
<p>Naime, radi se o tome da su na prošlotjednoj konferenciji za novinare čelnici Hrvatske Republikanske Zajednice izjavili da je saborski zastupnik Rade Ivas prije tri godine nezakonito prepustio tvrtki »Gortan« građevno zemljište uz morsku obalu u Vodicama koje je vrijedno, istakli su, oko dva milijuna kuna. Zemljište je »Gortanu«, navodno, prepušteno bez suglasnosti Gradskog vijeća, izjavili su HRZ-ovci.</p>
<p>Rade Ivas najavljuje svoje skorašnje očitovanje o tom slučaju koji je više od jednog desetljeća bio »kamen spoticanja« u Vodicama. »Problem zemljišta u Vruljama ne može se jednostrano sagledati. Neka nadležne službe rade svoj posao i utvrde sve činjenice«, izjavio je novinarima Rade Ivas.</p>
<p>Koncem osamdesetih godina tvrtka »Gortan« kupila je veliku parcelu u Vodicama s namjerom da na njoj gradi apartmane i poslovne prostore za tržište, međutim Vodičani su nakon toga digli svoj glas protiv takve gradnje koju je tadašnje rukovodstvo Vodica podržalo, pa od započetog posla nije bilo ništa. U međuvremenu su kupci neizgrađenih apartmana i poslovnih prostora tužili Grad Vodice, a sud je prepustio u njihovu korist pa je Grad vodice iz nekoliko proračuna morao izdvajati pozamašne svote novca za naknadu prevarenim kupcima.</p>
<p>Zemljište u Vruljama, kažu u Gradskoj upravi, danas nije građevinsko. Kako je ono prešlo u ruke »Gortana«, tek će se vidjeti.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pokušao pregaziti policajku</p>
<p>PULA</p>
<p> - U mjestu Kanfanar, nedaleko od Pule, 22-godišnji M.M. iz Kanfanara, svojom se »opel corsom« zaletio na 33-godišnju službenicu rovinjske policije. Sve se odigralo u subotu navečer, oko 23 sata, kada je policiji stigla dojava da netko kod željezničke postaje u Kanfanaru, glasno pušta glazbu i konzumira opojnu drogu. Po dolasku policijske službenice na mjesto događaja, M. M. je ušao u automobil i naglo krenuo u njezinu smjeru. Policajka je digla ruku kako bi mu pokazala da stane, no on je krenuo na nju, na što se ona bacila u stranu i srećom izbjegla nalet. No, ipak ju je uspio udariti naglim otvaranjem vrata. Nedugo zatim je uhvaćen, a na mjestu događaja, nađen je dogorjeli joint. Zbog zlouporabe opojnih droga i sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, priveden je u nedjelju oko 20 sati u Istražni centar Županijskog suda u Puli. Policijska djelatnica zadobila je lakšu kontuziju lijeve potkoljenice. [Paola Albertini]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Rastrojen skakao po autima i čupao sadnice</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policajci su morali u nedjelju, oko 14 sati, savladati i vezati 27-godišnjeg Mladena M. koji je u Radićevu šetalištu trgao mladice drveća i skakao po parkiranim automobilima. Kada je policijska ophodnja stigla, mlađi, očito psihički rastrojen, muškarac odmah je iz hlača izvukao 50-tak centimetara dugačku drvenu nogu od stola i vrišteći se dao u bijeg. Dok je trčao oko sebe je mahao drvenom palicom. Policajci su ga ubrzo sustigli i svladali na Radićevoj livadi i vezali »lisicama«. Našli su i papirnati smotuljak s oko 2 grama tvari slične marihuani, no o čemu se zapravo radi utvrdit će se laboratorijskim vještačenjem.</p>
<p>Vozilom hitne pomoći rastrojeni muškarac prevezen je u PB Vrapče. Mladen M. više je puta psihijatrijski liječen . [Z. K.i]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Tele2 uveo najjeftinije tarife na domaćem tržištu</p>
<p>Tele2 operater nudi najjeftinije pozive unutar mreže 095, odnosno 0,29 kuna za minutu razgovora, dok minuta prema svim ostalim mrežama stoji 1,29 kuna te 85 lipa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kikiriki tarifa i Tarifa 85 s najjeftinijim pozivima unutar mreže 095 te prema svim mrežama u Hrvatskoj, od ponedjeljka su u ponudi mobilnog operatera Tele2.</p>
<p>U Tele2 kažu da su cijene i do 50 posto niže od ostalih na tržištu, a osim uvođenja novih tarifnih modela, Tele2 nastavlja i s promotivnom akcijom za prijenos broja.</p>
<p>Kikiriki tarifa namijenjena je novim i postojećim pretplatnicima i prepaid korisnicima, kojih je u Hrvatskoj više od 300.000. Minuta poziva unutar mreže stoji 0,29 kuna, što je povoljnije čak i od cijene SMS-a.</p>
<p>Minuta prema svim ostalim mrežama u Hrvatskoj pak stoji 1,29 kuna, što je do 50 posto jeftinije u odnosu na ostalu ponudu na tržištu. Cijena SMS-a u Kikiriki tarifi jest 0,29 kuna.</p>
<p>Nova tarifa 85 namijenjena je Tele2 pretplatnicima. Minuta unutar Tele2 mreže i prema svim mrežama u Hrvatskoj stoji 0,85 kuna, što je najniža jedinstvena cijena poziva u Hrvatskoj, a SMS 0,29 kuna. Minimalnu mjesečnu potrošnju od 85 kuna korisnik može potrošiti na pozive prema svim mrežama, osim u roamingu.</p>
<p>Osim novih tarifa, već dobro poznatih (Bla bla) uspješnica te međunarodnih poziva i do 60 posto jeftinijih od ostalih mreža, najjeftiniji mobilni operater u Hrvatskoj nastavlja i s promotivnim akcijama za korisnike koji prenesu broj u Tele2 mrežu.</p>
<p>Nakon desetaka tisuća građana koji su već iskoristili uslugu prijenosa broja u Tele2 mrežu, Tele2 je ponudio i 55 kuna na račun te mobilne telefone po povoljnim cijenama svim novim korisnicima koji prenesu broj u mrežu 095.</p>
<p>Tele2 je vodeći europski alternativni telekomunikacijski operater, a u Hrvatskoj ima najveću stopu rasta, veću od 20 posto.</p>
<p>U Europi Tele2 ima 31 milijun korisnika u 22 zemlje. Nudi proizvode i usluge u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pristup Internetu, mreže podataka, kabelsku televiziju i usluge sadržaja.</p>
<p>Otkad je tvrtka osnovana, 1993. godine, ona je izazivač za bivše državne monopoliste. Dionice Tele2 uvrštene su na Stockholmsku burzu 1996. godine, pa tvrtka ne objavljuje broj korisnika i rezultate poslovanja za lokalne podružnice.</p>
<p>Domaće tržište mobilne telefonije premašilo je penetraciju od 95 posto korisnika. Prosječna dobit operatera po korisniku iznosi blizu 27 eura mjesečno.</p>
<p>Vodeći operateri, T-Mobile i Vipnet nemaju običaj komentirati nove tarife na tržištu, ali će zasigurno primjereno odgovoriti na najnoviji cjenovni udar Tele2.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Manje proizvođača, više mlijeka</p>
<p>U Hrvatskoj je u 2006. proizvedeno 633 milijuna litara mlijeka, što je za 26 milijuna litara, odnosno 4,3 posto više u odnosu na godinu prije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je u 2006. proizvedeno 633 milijuna litara mlijeka, što je s obzirom na prethodnu godinu povećanje proizvodnje od 26 milijuna litara, odnosno 4,3 posto. U Hrvatskom stočarskom centru (HSC) kažu da je povećanje proizvodnje ostvareno uz pad broja proizvođača za 13,48 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naime, mlijeko je prije dvije godine isporučivalo 38.041 proizvođača, a u 2006. broj im je pao na 32.804.</p>
<p>Podsjetimo, još prije pet godina u Hrvatskoj je bilo oko 60.000 proizvođača mlijeka, koja su u prosjeku imali dvije do pet krava. No, pokazalo se da je usitnjena proizvodnja mlijeka neisplativa. Dakle, manji broj proizvođača mlijeka proizvodi, odnosno predaje sve više mlijeka. To pokazuje da proizvođači sukladno Operativnom programu govedarske proizvodnje u Hrvatskoj imaju sve više krava na mliječnim farmama, ali i da krave daju sve više mlijeka.</p>
<p>U brojkama, proizvodnja i otkup mlijeka u Hrvatskoj su prošle godine povećane za oko 20 posto. Rezultat je da se u Hrvatsku, od prošle godine, više ne uvozi sirovo mlijeko.</p>
<p>Osim količine predanog mlijeka, raste i kvaliteta mlijeka. Prema podacima Središnjeg državnog laboratorija za kontrolu mlijeka HSC-a, koji je počeo s radom prije pet godina u Križevcima, iz godine u godinu se povećava kvaliteta predanog mlijeka u Hrvatskoj. To znači da je gotovo 55 posto mlijeka europske kvalitete a da mlijeka ekstra kvalitete (tzv. E klase) imamo 60 posto. </p>
<p>Tijekom 2006. ispitano je 340.196 uzoraka mlijeka, od kojih je 0,10 posto bilo pozitivno na antibiotike. Antibiotici u mlijeku najčešće završavaju kada se krave liječe od mastitisa (bolest vimena), iako se za vrijeme liječenja mlijeko ne bi smjelo predavati u otkup. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Umrežavanje poslovnih zona Slovenije i Hrvatske</p>
<p>KOPAR/PULA</p>
<p> - Na konferenciji u Kopru, u okviru međunarodnog projekta SLO-HR-RA, koji je usmjeren na razvoj ljudskih resursa, odnosno usavršavanje zaposlenika gospodarskih institucija i studenata kroz stvaranje uvjeta za jačanje međuregionalne suradnje Slovenije i Hrvatske, nastao je novi projekt SLOHRA ZONET, u kojemu će vodeći partner, odnosno nositelj biti Istarska razvojna agencija (IDA).</p>
<p>Na konferenciji, tijekom koje su predstavljeni rezultati projekta SLO - HR - RA, sudjelovali su svi partneri, dvije slovenske i dvije hrvatske razvojne agencije, te nositelj projekta - Regionalna razvojna agencija Notranjsko-kraške regije Pivke, uključujući predstavnike IDA-e - direktora Darka Lorencina i stručnog savjetnika Borisa Sabattija.</p>
<p>Realizacija projekta SLOHRA ZONET, koji će obuhvaćati umrežavanje poslovnih zona na području Hrvatske i Slovenije, započet će uskoro, po potpisivanju ugovora. Projekt će se financirati u okviru Programa za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska 2004.-2006. u okviru inicijative INTERREG-a IIIA.</p>
<p>Projekt SLOHRA ZONET bit će usmjeren na poboljšanje procesa pristupa informacijama i poboljšanje širenja informacija u prekograničnom slovensko-hrvatskom poduzetničkom području, suradnje poduzetničkih zona i uspostava partnerske razvojne mreže, uvjeta za formiranje novih malih i srednjih poduzeća u prekograničnom području, podizanje svijesti malih i srednjih poduzeća o prekograničnim poslovnim mogućnostima i promocije zajedničkog ekonomskog prostora, te poboljšanje prekogranične ekonomske suradnje, doznaje se iz Istarske razvojne agencije. Predviđeno trajanje projekta je 17 mjeseci. [Saša Brnabić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Lonjsko polje postaje turistička atrakcija </p>
<p>Na potezu Zagreb-Kutina-Karlovac do sedam tisuća drvenih kuća</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Područje Lonjskoga polja za nekoliko bi sezona moglo biti nova turistička atrakcija kontinentalne Hrvatske ukoliko se istim tempom nastavi obnova starih drvenih kuća. Jedan korak prema tome napravljen je u ponedjeljak, u prostorijama Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, gdje je predstavljen priručnik za obnovu »Posavska tradicijska drvena kuća«.</p>
<p>Priručnik je namijenjen stanovnicima Posavine koji namjeravaju obnavljati objekte te izvođačima radova. Tiskan je u nakladi od dvije tisuće primjeraka, a besplatno će se dijeliti na recepciji Parka prirode Lonjsko polje. Priručnik je izdan zahvaljujući suradnji spomenutog ministarstva s Ministarstvom kulture, a financiran je novcima Njemačkog društva za tehničku suradnju.</p>
<p>Riječ je o prvom ovogodišnjem konkretnom koraku državnih institucija kojim se nastoji potaknuti zapostavljeni kontinent.</p>
<p>»Naše ministarstvo ponekad ima sredstava za turistički razvoj kontinenta, ali je problem u nedostatku stručnih ljudi na terenu. U posljednjih šest godina za razvitak kontinentalnog turizma bespovratno smo dali 25 milijuna kuna«, rekao je prilikom predstavljanja priručnika Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam.</p>
<p>Ne skriva, međutim, da je kontinent i dalje nerazvijen, nedovoljno iskorišten, da nedostaje kvalitetnih turističkih kreveta.</p>
<p>Obnova tradicijske baštine najaktivnija je u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je za 26 projekata izdvojeno 3,1 milijun kuna. Sve su kuće, naravno, uređene za prihvat gostiju u seoskom turizmu.</p>
<p>Projekti se sufinanciraju putem »Programa poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam prirodne i kulturne baštine u turistički nerazvijenim područjima«.</p>
<p>Jasen Mesić, pomoćnik ministra kulture, istaknuo je kako na potezu Zagreb-Kutina-Karlovac ima od 6000 do 7000 drvenih kuća i da je sada pravo vrijeme za intervenciju na tom području.</p>
<p>Naime, kako je naglasila Vesna Rajković, glavna urednica Priručnika, događalo se da ljudi stare drvene kuće prodaju za tadašnje tri tisuće eura, a ne treba otkrivati da nakon preuređenja te kuće vrijede nekoliko desetaka tisuća eura.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Motorna kola izletjela s tračnica</p>
<p>Ozlijeđenih nema, ali je jedna putnica doživjela šok</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na drugom kolosijeku Glavnoga kolodvora u Zagrebu, na ulasku u treći peron, u ponedjeljak u 12.30 sati s tračnica su izletjela motorna kola vlaka koji je prometovao na relaciji Zagreb-Virovitica.</p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja, do nesreće je došlo vjerojatno zbog tehničke neispravnosti motornih kola, no zasad se ne može isključiti neispravnost tračnica ili skretnice. </p>
<p>Vlak koji je prometovao na relaciji Zagreb-Virovitica ima dvoja motorna kola i nekoliko putničkih vagona. Pri ulasku na peron zadnja motorna kola iskočila su iz tračnica prema suprotnom kolosijeku, a na svom putu »pomela« su zaštitnu ogradu te nekoliko znakova uz tračnice.</p>
<p>Iako su kola iskočila izvan tračnica, nije došlo do njihova prevrtanja. Ozlijeđenih nije bilo, no ekipa hitne medicinske pomoći jednoj je putnici pružila liječničku pomoć zbog pretrpljenog šoka.</p>
<p>Na mjesto događaja, osim djelatnika Hrvatskih željeznica, ubrzo je stigla i policija. Zbog oštećenja spremnika goriva došlo je do istjecanja manje količine dizela, a da bi se spriječilo veće zagađenje tla i moguće zapaljenje, u pomoć su pozvani vatrogasci JVP-a Zagreba, vatrogasna postaja Centar. Mjesto nesreće je ubrzo osigurano, a vatrogasci su ručnim pumpama pretočili oko 500 litara dizela u metalne bačve. Zbog nesreće je prekinut željeznički promet trećim kolosijekom, a oštećena motorna kola su nakon očevida uklonjena s tračnica. </p>
<p>Kolika je točno materijalna šteta još se ne zna, ali se, prema vidljivim oštećenjima na kompoziciji vlaka, tračnicama i ostaloj infrastrukturi, procjenjuje da je veća.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Grad Sisak tužio Inu </p>
<p>Traže 11 milijuna kuna zbog štetnih imisija </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Grad Sisak u ponedjeljak je podnio Općinskom sudu u Sisku tužbu protiv Ine u Zagrebu te odgovornih osoba u Upravi te tvrtke. U tužbi traže odštetu od 11 milijuna kuna zbog štetnih imisija te prestanak onečišćenja okoliša u Sisku. </p>
<p>»Ne tražimo nikakav prestanak proizvodnje u sisačkoj rafineriji, nego tražimo da Ina modernizira svoje pogone. Smatramo da građani Siska zaslužuju čist zrak poput svih građana u Hrvatskoj, a od Ine tražimo da modernizira pogone i da proizvodi proizvode koji su prihvatljivi Europi i svijetu«, rekao je dogradonačelnik Siska Veljko Novak.</p>
<p>Tužba je prije podne zaprimljena u sisačkom sudu, te će biti dodijeljena jednom od sudaca. U gradu kažu da su iznos od 11 milijuna kuna odabrali jer upravo toliko stoji i nabava najmodernije opreme za rano otkrivanje tumora, koja će biti predana sisačkoj bolnici.</p>
<p>I Sisku i dalje traje borba udruga protiv zagađenja. Za srijedu je najavljena osnivačka skupština Udruge oboljelih od karcinoma, a za subotu, 10. veljače, veliki mirni prosvjed protiv zagađenja. Prosvjed će se održati u središtu Siska, ispred Velikoga Kaptola, pod nazivom »Sisački gasmaskenbal« i pod motom »Želim čisti zrak u Sisku«. [D. Prerad]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Račanu napravljena biopsija, nalaz u četvrtak </p>
<p>Predsjednik SDP-a primljen je u ponedjeljak ujutro na Odjel plastične kirurgije Gradske bolnice Bogenhausen u Münchenu gdje mu je izvedena biopsija atipičnog tumora u desnom ramenu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik SDP-a Ivica Račan primljen je u ponedjeljak ujutro na Odjel plastične kirurgije Gradske bolnice Bogenhausen u Münchenu, a tijekom prijepodneva u općoj anesteziji izvedena je biopsija agresivnog atipičnog tumora u desnom ramenu stražnjim pristupom, priopćeno je iz SDP-ova ureda za odnose s javnošću. Tim su zahvatom uzeti uzorci tkiva za histološku analizu.</p>
<p>Voditeljica SDP-ova ureda za odnose s javnošću Gordana Grbić Vjesniku je kazala da se nalaz pretrage, koji bi trebao pobliže odrediti tip tumora, ne očekuje prije četvrtka. Za četvrtak je i dogovoren i operativni zahvat, a izvesti će liječnička ekipa pod vodstvom prof. dr. Milomira Ninkovića, koji je napravio i biopsiju tumora. </p>
<p>U priopćenju iz SDP-a stoji da je spomenuta dijagnostička pretraga prošla bez komplikacija - Račan podnio ju je dobro, probudio se iz anestezije i s optimizmom očekuje daljnje liječenje. </p>
<p>Privremena šefica SDP-a Željka Antunović već je u ponedjeljak, kako je nedavno na konferenciji za novinare i najavila, održala radni sastanak s potpredsjednicima i tajnikom stranke. Neslužbeno doznajemo da je na sastanku, osim o zdravstvenom stanju predsjednika stranke, bilo riječi o ovotjednim aktivnostima u Saboru. [S. Oruč Ivoš]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Političarke nisu bile predmet sigurnosne provjere</p>
<p>Zakon nije bio prekršen, poručio je predsjednik Republike Stjepan Mesić</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader potvrdili su, nakon što su se u ponedjeljak u Banskim dvorima sastali s Tomislavom Karamarkom, ravnateljem SOA-e, već poznatu tvrdnju da osobe koje su proteklih dana ustvrdile kako ih se prati i prisluškuje ili provjerava na bilo koji drugi način (Milanka Opačić, Vesna Škare-Ožbolt i Đurđa Adlešić), nisu bile predmet bavljenja sigurnosno-obavještajne zajednice. Samim tim, poručio je predsjednik Stjepan Mesić, zakon nije bio prekršen.</p>
<p>Sanader je rekao i kako su tijekom sastanka razgovarali o uvođenju nove uredbe kojom će se odrediti koji poslovi i koje osobe trebaju proći sigurnosnu provjeru. Ta bi se uredba, najavio je, na sjednici Vlade trebala naći već idući tjedan. Kako je pojasnio premijer, uredba koja je trenutačno na snazi naslanja se na stari zakon i zastarjela je, a barata i pogrešnim terminima, primjerice POA (umjesto SOA). Uz osuvremenjivanje te uredbe, Sanader je najavio i izradu novog zakona o sigurnosnoj provjeri, koji bi, rekao je, trebao biti dovršen u idućih mjesec do dva.</p>
<p>Sanader je novinare izvijestio kako je utvrđeno da je nedavno razriješena, sada bivša predstojnica Vladina ureda za udruge Jadranka Cigelj ipak imala pravo zatražiti sigurnosnu provjeru, na što je još prije Vijeće za civilni nadzor tajnih službi upozorila Sandra Benčić. Ali je, kazao je, druga stvar što je to u slučaju članova Savjeta civilnog društva to apsolutno neprihvatljivo.</p>
<p>»To je neprihvatljivo i za mene i za predsjednika Mesića, a pogreška Jadranke Cigelj bila je i u tome što od članova Savjeta koji su trebali biti provjereni nije zatražila pisanu suglasnost«, rekao je Sanader, zaključivši da je njezinim razrješenjem ta politička i proceduralna pogreška riješena.</p>
<p>Sanader je dodao i da je želja predsjednika i premijera da sigurnosne službe budu na korist onome zbog čega postoje, odnosno - sigurnosti države.</p>
<p>»Naša je zadaća i da ih zaštitimo od neutemeljenih napada, a u ovom se slučaju pokazalo da optužbe vrlo visoko pozicioniranih osoba iz politike nisu bile utemeljene, odnosno da oni nisu bili predmet nikakve sigurnosne provjere niti praćenja«, kazao je Sanader. </p>
<p>Na pitanje planira li se provesti nekakva istraga vezana uz mogućnost da se netko neovlašteno koristio imenom tajnih službi ili u njihovo ime nešto podmetao, predsjednik Mesić je odgovorio da će saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o tome dobiti cjelokupno izvješće u kojemu će se sve moći vidjeti. Nakon redovitog sastanka u Banskim dvorima, premijer Sanader i predsjednik Mesić otišli su na radni ručak s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom. </p>
<p>Antunović o izjavi Mesića i Sanadera</p>
<p>Zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović ustvrdila je u ponedjeljak da su izjave predsjednika Republike i Vlade nakon sastanka s ravnateljem Sigurnosno obavještajne agencije kako ta agencija nije »obrađivala« tri saborske zastupnice, sasvim očekivane. »Da u sustavu nešto ne štima govori to da su navodna izvješća o nadzoru prvo iscurila u sve medije, a da su tek potom podastrijeta predsjedniku Republike i Vlade koji koordiniraju njihov rad«, stoji u izjavi Željke Antunović, koju je objavio SDP-ov Ured za odnose s javnošću. Dodaje kako još nije poznato jesu li, po kojoj osnovi i zašto tri političarke i aktivisti nevladinih organizacija bili predmet interesa represivnog sustava ili pak paraobavještajnog sustava i postoje li ili ne dokumenti o njima u sigurnosnom sustavu ili policiji. SDP će sačekati stajalište Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kaže se u izjavi. </p>
<p>Branka Valentić/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Epidemija gripe napunila ambulante </p>
<p>Oboljelih od gripe mnogo je više nego lani </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Epidemija gripe stigla je u Hrvatsku i napunila ambulante, a ove će godine broj oboljelih od gripe biti znatno veći od lanjskoga, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Prijave nam stižu iz cijele Hrvatske, potvrdila je u ponedjeljak Hini voditeljica Epidemiološke službe HZJZ-a Ira Gjenero Margan. Prvi pojedinačni slučajevi gripe prijavljeni su još prije tri tjedna, no prošlog tjedna pojavio se velik broj oboljelih. </p>
<p>Trenutačno je kod većine bolesti respiratornog sustava praćenih visokom temperaturom riječ o gripi, a ne o virusnim oboljenjima, kaže Ira Gjenero Margan dodajući da je to posebno izraženo po školama, gdje zbog gripe zna izostati i polovica razreda. U ovom trenutku službeno je prijavljeno samo 600 do 700 slučajeva, no stvarni broj je mnogo veći, a znat će se nakon što tjedne prijave stignu u Epidemiološku službu HZJZ-a. Riječ je o uobičajenim sojevima virusa gripe - virusima A tipa Nova Kaledonija H1N1 i Wisconsin H3N2, kaže Gjenero Margan. </p>
<p>Lani se gripa u Hrvatskoj pojavila tek u ožujku, a obolio je vrlo mali broj ljudi, tek oko 1500. Za ovu je sezonu naručeno 700.000 doza cjepiva, no odziv na cijepljenje dosad je bio manji od prošlogodišnjega, pa HZJZ na temelju anketa s terena procjenjuje da se cijepilo 550.000 ljudi. Građani se i dalje mogu cijepiti. Cjepivo je besplatno za osobe starije od 65 godina, kronične bolesnike i zdravstveno osoblje, a ostali ga plaćaju 60 kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prioritet su prostorni problemi Sveučilišta</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac i rektor Splitskog sveučilišta Ivan Pavić potpisali su u ponedjeljak u Splitu Ugovor o kupoprodaji zgrade bivšeg trgovačkog lanca Dalma za potrebe Sveučilišnog centra stručnih studija. Zgrada koja je ustupljena splitskoj akademskoj zajednici vrijedna je više od devet milijuna kuna. </p>
<p>U opremanje zgrade na Kopilici, površine gotovo 2000 metara četvornih, Sveučilište će uložiti još milijun kuna, čime je zaokružen projekt preuzimanja studenata i djelatnika Splitskog veleučilišta. Rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić najavio je da će se zgrada za mjesec dana predati na uporabu Centru stručnih studija, koje će tada biti spremno za postupak izdvajanja iz sastava Sveučilišta, što je i konačni cilj provedbe projekta. Ministar Primorac rekao je da preuzimanje Dalmine zgrade potvrđuje koliku važnost hrvatska vlada pridaje razvoju znanosti i uvjetima za stvaranje zemlje znanja.</p>
<p>»Split je od 364 milijuna kuna osiguranog novca u proračunu za razne projekte dosad upotrijebio gotovo cijeli iznos, što svjedoči o brzini razvoja visokog školstva u tom gradu. Hrvatska danas ima 3,5 posto studenata u ukupnoj populaciji, manje nego primjerice SAD s 5,5 posto, no vrlo brzo će biti jedna od četiri države u svijetu s obveznim srednjim školstvom, što će, uz sve druge mjere, dovesti do povećanja broja studenata«, istaknuo je Primorac, dodajući da je prioritetna zadaća žurno rješavanje prostornih problema svih hrvatskih sveučilišta. </p>
<p>Najavivši drugi kongres hrvatskih znanstvenika koji će se održati 7. svibnja u Splitu, ministar je rekao da će taj skup biti još veći i značajniji od prvog, koji je bio prekretnica njihova povratka u Hrvatsku. [D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Gat dobiva 146 metara dugu obalu</p>
<p>Zahvat vrijedan 27 milijuna kuna financirat će se iz državnog proračuna i Lučke uprave</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U splitskoj trajektnoj luci u ponedjeljak su počeli radovi na produljenju i dogradnji gata Sv. Petra, koji će dobiti novu, 146 metara dugu operativnu obalu za privez triju dvotrupaca ili 180 metara dugih cruisera. </p>
<p>Infrastrukturni zahvat vrijedan 27 milijuna kuna financirat će se iz državnog proračuna i Lučke uprave, a dogradnju središnjega gata izvodi Montmontaža-hidroinženjering, koja je i izradila projekt. </p>
<p>Početak radova bio je zakazan za kraj prosinca prošle godine, dokad su bile završene i sve pripremne radnje, no dobivanje građevinske dozvole usporila je izrada dodatne maritimne studije. Osim privezišta za katamarane i cruisere, uza samu obalu na južnoj strani gata dogradit će se i rampa za pristajanje trajekata, čime će se znatno rasteretiti ostali dio prekapacitiranog privezišta.</p>
<p>Ravnatelj Lučke uprave Branko Grgić rekao je da će se dio podvodnih radova i gradnja valobrana završiti do početka travnja, kad će se u luci održavati sajam nautike »Croatia Boat Show«, dok bi gat trebao biti u uporabi već u lipnju. </p>
<p>Najprometnija hrvatska luka dosegla je gornju granicu svojih kapaciteta i ne može se više uspješno razvijati niti odgovoriti na izazove stalnog povećanja putničkog prometa.</p>
<p>Prema procjenama stručnjaka, promet u splitskoj trajektnoj luci s prošlogodišnjih 3,5 milijuna putnika i 700.000 vozila do 2015. trebao bi narasti na čak sedam milijuna putnika, uz proporcionalno povećanje broja vozila, pa je pojačanje cjelokupne infrastrukture bio nužan zahvat. [Dobrila Stella]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070206].
|
