NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070605].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 130616 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.06.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mjesečno ubirao do pola milijuna kuna!</p>
<p>Trogirski se »poduzetnik« pozivao na nepovredivost privatnog vlasništva, a komunalna služba nije mu mogla ništa</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Vlasnik atraktivnog zemljišta u neposrednoj blizini povijesne trogirske gradske jezgre sve je donedavno, dok mu komunalni redari i državni inspektori konačno nisu »stali na kraj«, mjesečno zarađivao i do 450.000 kuna naplaćujući parkirna mjesta za koja nije imao ni lokacijsku niti građevinsku dozvolu, a kamoli suglasnost Hrvatskih cesta.</p>
<p>Prenamijenivši nekadašnji zaštićeni park u parkiralište za 150 automobila, njegov je vlasnik prekršio više zakonskih odredbi, počevši od nelegalne prenamjene zemljišta i ubiranja novca, do betoniranja propusta za odvodnju oborinskih voda s ceste. Cijene za parkiranje automobila iznosile su osam kuna po satu, za kombi vozila deset, kamp-kućice 18, a autobusa 28 kuna, što znači da je taj prekršitelj zakona zarađivao po danu oko 15.000 kuna. Tako je gradska tvrtka Vlastiti pogon, koja objedinjuje sva trogirska parkirališta, mjesečno gubila i do 450.000 kuna, a zbog ograničenih ovlasti i nadležnosti lokalna komunalna služba nije mogla ništa učiniti te je slučaj prijavila Državnom inspektoratu. U međuvremenu je i Odjel inspekcije cestovnog prometa izdao nekoliko rješenja zabrane parkiranja na toj površini, no dok se nisu pokrenuli i proveli zabrane u djelo, trogirski je »poduzetnik« sve donedavno ubirao veliki novac, pozivajući se na »ustavnu kategoriju nepovredivosti privatnog vlasništva«.</p>
<p> I kada dobro rade svoj posao, komunalni su redari u takvim slučajevima nemoćni jer nemaju ovlasti za uredovanje na privatnim površinama koje se, unatoč javnoj namjeni, koriste kako komu padne na pamet. Hoće li trogirski »poduzetnik« i kako odgovarati za svoj nelegalni posao tek treba vidjeti, jer je postupak protiv njega tek pokrenut.</p>
<p>Unatoč prometnom kaosu i nerazmjernom povećanju broja automobila u odnosu na postojeća parkirna mjesta, kojih je u Splitu nešto više od 5000, dalmatinska metropola nema problema s nelegalnim parkiralištima, kao ni s nedozvoljenom naplatom njihova korištenja, rekao je Vjesniku Damir Babić, voditelj Odsjeka za promet Grada Splita.</p>
<p>Splićani se, kako su nam rekli u tamošnjem komunalnom redarstvu, još nisu toliko osilili da bi prkosili zakonu i riskirali novčane kazne »zbog kojih bi im prisjela sva nezakonito stečena zarada«. Babić, međutim, napominje kako postoje brojni primjeri »divljih« parkirališta koja niču na neizgrađenom zemljištu u vlasništvu grada, no još nije zabilježen nijedan slučaj naplate njihova korištenja.</p>
<p>»U slučaju da vlasnik privatne parcele poželi graditi naplatno parkiralište, to će mu u startu biti onemogućeno, jer prema odlukama gradskog poglavarstva naplatu vanjskih parkirališta obavlja javno poduzeće Promet, a unutrašnjih Hvidra. Iznimka su samo Športski objekti, kojima je dozvoljeno naplaćivanje parkirnih mjesta ispred bazena na Poljudu, no ta je javna ustanova ionako u vlasništvu Grada Splita«, ističe Babić.</p>
<p>Dobrila StellaMira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tržište nekretnina se smanjuje, a sektor gradnje raste</p>
<p>U HGK-u tvrde da nije riječ o slomu tržišta nekretnina nego da ono prolazi kroz proces filtriranja boljih investitora i korekcije previsokih cijena stanova</p>
<p>Posljednjih je dana odjeknula vijest da tržište nekretnina u Hrvatskoj doživljava slom. Temelji se to na statističkim podacima Porezne uprave prema kojima je u prvom kvartalu ove godine registrirano tek 12.578 kupoprodaja, što je 11,51 posto ukupne lanjske prodaje nekretnina u istom razdoblju. </p>
<p>Ipak, ako je suditi prema riječima Dubravka Ranilovića, predsjednika Udruženja posredovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), još nema prostora za zabrinutost. </p>
<p>»Tržište nekretnina zadnjih nekoliko godina bilježi pad prometa od oko 10 posto na godinu, a glavni razlozi su nerealno visoke cijene stanova te njihova nedovoljna proizvodnja. No, ovakvo stanje smatram čak poticajnim, jer se polako filtriraju kvalitetniji investitori«, rekao je Ranilović. Objasnio je kako su investitori napokon shvatili da moraju biti pažljiviji u gradnji, jer kupci više ne kupuju baš sve što im se ponudi. Naročito više ne žele plaćati skupe »kvadrate« stanova lošije kvalitete.</p>
<p>I Tomislav Gregurić iz tvrtke za posredovanje nekretninama King Sturge, rekao je kako se već dulje evidentno smanjuje broj kupoprodaje nekretnina, ali da još ne treba strahovati. </p>
<p>»Ovakvo što se događa najčešće kada rate stambenoga kredita postanu prevelik teret za prosječnu obitelj, koja kupuje stan veličine do 70 četvornih metara. Treba pričekati neko vrijeme i vidjeti hoće li investitori sniziti previsoke cijene i na taj način utjecati na stabilizaciju tržišta«, istaknuo je Gregurić.</p>
<p>Iz Porezne uprave napominju da su novinski napisi o slomu tržišta nekretnina napuhani, jer se trenutačno dostupni podaci o kupoprodaji odnose samo na prva tri mjeseca ove godine te da nisu konačni. No i to izvješće se odnosi samo na upotrebljavanje nekretnine na čiju se prometnu vrijednost plaća pet posto poreza na promet nekretnine. U to nisu uključene nove nekretnine - stambeni i poslovni prostori na koje se plaća PDV po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.</p>
<p>Promet nekretninama povećavao se od 1999. godine, kad su banke, zbog jačanja cjelokupnoga gospodarstva, ponudile povoljnije i kvalitetnije stambene kredite. Vrhunac kupoprodaje stanova bio je 2004. godine, a od tada polako opada. Pad prometna nekretninama ponajprije je uzrokovan rastom cijena stanova od 15 posto na godinu. Ovakav uzlet cijena nije pratilo i povišenje životnog standarda, pa je kupnja stanova splasnula. </p>
<p>Unatoč manjoj prodaji stanova, sektor građenja i dalje raste za oko sedam posto na godinu. Prošle je godine izdano nešto više od 25.000 dozvola za gradnju stanova, što je polovica ukupne potražnje za njima. Dakle, potražnja za stanovima je i dalje vrlo visoka, te se u ovakvim uvjetima teško može govoriti o ikakvu slomu tržišta.</p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Poraslo povjerenje građana u pravosuđe</p>
<p>Najbolje ocjene su zaradili trgovački sudovi - 3,6. Slijede prekršajni s 3,5, a županijski i općinski sudovi zaradili su 3,2 </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada je nedavno namijenila 1,6 milijuna kuna za projekt čijim bi se rezultatima trebao utvrditi točan opseg korupcije u nacionalnom pravosuđu. Logičan je to potez u okviru Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, jer tko je god anketama ili na druge načine pokušavao isto, dobivao je dvojbene rezultate.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa svoju metodu temelji na podacima o radu sudova i tužiteljstava. Tako se od 2005. godine do lani broj prijava za korupciju nadležnim tijelima (Uskoku) povećao za 60 posto. U istom razdoblju pak broj presuda je uvećan za 120 posto. Presuda za korupciju.</p>
<p>Tome Marina Dujmović Vuković, savjetnica ministrice pravosuđa baš za antikorupcijske poslove, dodaje: »Tijekom 2006. godine doneseno je 156 presuda u toj vrsti predmeta od kojih je 151 bila osuđujuća. Godinu dana ranije bilo je 71 presuda i 65 osuđujućih«.</p>
<p>»Odgovor na prisutnost korupcije u hrvatskom pravosuđu pronalazimo i u još nekim podacima«, naglašava Marina Dujmović Vuković. </p>
<p>»Udjel zatvorskih kazni u ukupnim sankcijama s ranijih 65 povećan je na 80 posto. To je dovelo i do smanjenja uvjetnih kaznih s 32 na 17 posto. I na kraju, naši su suci dobili znatno manje žalbi na presude koje su donosili«, dodaje.</p>
<p>Kad se tome pridodaju netom uvedene imovinske kartice za suce i državne odvjetnike, uz stalnu kontrolu pravosudne inspekcije i pooštrene sankcije za korupcijska kaznena djela, u Ministarstvu pravosuđa zaključuju: korupcija u sudovima dobila je ozbiljne zapreke. A to je dovelo do rasta povjerenja građana u pravosuđe. </p>
<p>Vrhovni sud je otišao i dalje. Zajedno s Ministarstvom poslao je profesionalne anketare u - sudske hodnike. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin je u intervjuu Vjesniku nedavno na rezultate tog istraživanja upozorio: »Pokazalo se da hrvatski suci nisu skupina korumpiranih lijenčina i neznalica. Stranke, odvjetnici, svjedoci anketirani nakon izlaska iz sudnice su odgovarali pismeno na pitanja iz ankete i dali nam ocjenu 3,3. Dakle, čvrstu tricu«.</p>
<p>Istraživanje je provedeno na 50 sudova, a odgovore je svojom rukom ispisalo 1930 građana. U obilju podataka (ukupno 69 tabela i grafikona) uočljivo je da građani za stručnost sucima daju ocjenu vrlo dobar, koliko i za poštivanje procedure. Čak 3,8 je ocjena za povjerenje u suca, 3,6 za efikasnost i 3,7 za nepristranost.</p>
<p>Najbolje ocjene su zaradili trgovački sudovi - 3,6. Slijede prekršajni sudovi s ocjenom 3,5, a županijski i općinski sudovi dobili su 3,2. Dakle, u prosjeku je hrvatsko pravosuđe »dobro« za ocjenu 3,3.</p>
<p>U istom istraživanju korisnici sudskih »usluga« u 57 posto slučajeva iskazuju puno povjerenje pravosuđu. A po rangu povjerenja u institucije i u skladu s tim i dobivene ocjene, pravosuđe je odmah iza Hrvatske vojske i Crkve, a iznad policije i drugih institucija.</p>
<p>»Znači, nismo tako loši kako nas se percipira u javnosti i medijima«, zaključio je Hrvatin.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Podgrijavanje hladnog rata</p>
<p>ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ </p>
<p>Najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da će njegova zemlja usmjeriti rakete s nuklearnim bojevim glavama prema Europi ne odustane li SAD od postavljanja proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj, mnogi su politički analitičari spremni protumačiti kao početak novoga hladnog rata. Tim su se imenom nazivali odnosi između dva velika vojna i politička saveza, Varšavskog pakta predvođenog tadašnjim Sovjetskim Savezom i NATO-a na čelu sa SAD-om početkom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Dva bloka i dvije velesile nadmetale su se za političku, gospodarsku i vojnu prevlast u Europi, ali i drugim dijelovima svijeta. Ostalo je zapamćeno da je hladni rat imao dva izrazito krizna trenutka, blokadu Berlina i podizanje Berlinskog zida, što su izveli Sovjeti, te kubanske raketne krize kada je Sovjetski Savez pod pritiskom SAD-a povukao rakete instalirane na Kubi.</p>
<p>Nakon toga odnosi dvaju blokova i dviju velesila polako su poprimali, tako se bar činilo, opuštenije odnose s iznimkom uvođenja izvanrednog stanja u Poljskoj te sovjetske invazije na Afganistan. Mnogi su bili spremni ustvrditi da je hladni rat, kao temeljna odrednica odnosa Moskve i Washingtona, stvarno prestao raspadom Varšavskog pakta, ujedinjenjem Njemačke i raspadom komunističkog sustava u zemljama istočne Europe. Je li baš tako?</p>
<p>Činjenica je da su dvije velesile, Rusija i SAD, nastojale zadržati pa i proširiti svoj utjecaj unatoč raspadu Sovjetskog Saveza, no Moskva nije odustajala od vodeće uloge na prostoru bivšega komunističkog imperija. S druge pak strane, Sjedinjene Američke Države nastojale su, a to im je i uspjelo, u NATO privući sve istočnoeuropske zemlje u kojima su se zbile korijenite političke promjene uvođenjem višestranačkog sustava i prihvaćanjem standarda zapadne demokracije. Ne tako glasna, ali uporna borba Moskve i Washingtona pokazala se i u stajalištima dviju velesila o nekim kriznim žarištima u svijetu. SAD i Rusija imaju suprotno mišljenje o uzrocima i posljedicama krize na Srednjem istoku, o Iraku, iranskom nuklearnom programu, stanju u južnoj Aziji i nuklearnim prijetnjama Sjeverne Koreje. Najnoviji primjer sučeljavanja Moskve i Washingtona je pitanje konačnog statusa Kosova.</p>
<p>I na kraju, američki proturaketni štit koji Moskva doživljava kao izravnu prijetnju svojoj sigurnosti, a Amerika ga objašnjava potrebom jačanja sigurnosti Europe od možebitne ugroze iz Irana i Sjeverne Koreje. Obnova hladnog rata? Teško je prihvatiti takvu ocjenu jer hladni rat između dviju velesila zapravo nikad nije prestao. Američki proturaketni štit samo je točka na kojoj se hladni rat počeo podgrijavati.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Dodana vrijednost </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Iako ekološka poljoprivreda nikad neće zamijeniti konvencionalnu, koja je i veliki zagađivač, dobro je da u Hrvatskoj raste broj onih koji uzgajaju ekološke proizvode. Površine pod ekološkim uzgojem napokon su veće, a sve je više i goveda, peradi i školjaka (dagnje) podvrgnutih takvom uzgoju.</p>
<p>Eko-poljoprivreda ne bi smjela ostati neiskorištena prilika domaćeg agrara. Hrvatska ima nezagađeno poljoprivredno zemljište kojem ne treba nekoliko godina da se očisti od umjetnih gnojiva i herbicida. Uz to, postoji zakonski okvir, pa i veći poticaji za ekološku poljoprivredu. Ne treba zaboraviti da se i domaće tržište okreće prema »zdravoj hrani«. Naime, ekološki proizvodi imaju »dodanu vrijednost« za koju su i domaći potrošači spremni platiti više, ali barem znaju što jedu.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Čačić žrtvovana figura?</p>
<p>HNS i SDP uspjet će se dogovoriti u nekim stvarima, no pitanje je je li HNS-u sada kada su prve karte na stolu, a ulog je Čačić kao najteža figura, vlast važnija od njega</p>
<p>MIROSLAVA ROŽANKOVIĆ</p>
<p>HNS je definitivno odabrao loš tajming za svoj izvještajni sabor. Umjesto da se javnosti i članstvu nametnu Vesna Pusić i Radimir Čačić, u glavnu zvijezdu narodnjačkog skupa prometnuo se novi predsjednik SDP-a Zoran Milanović. </p>
<p>Milanović je pokupio ovacije njihove publike iako je zapravo HNS-u prilično jasno poručio: Pusić i Čačić žele prevažne funkcije za sebe i SDP im to neće omogućiti! Kao što im neće pružiti priliku ni za predizbornu koaliciju, u što se u HNS-u već dugo ufaju.</p>
<p>Već sada je jasno da tandemu Pusić-Čačić s Milanovićem neće biti lako. Osim što je otvorio dileme u svojoj stranci, dugoročno bi mogao poljuljati i odnose u HNS-u. Njegova odbijenica Čačiću-premijeru, naime, otvara pitanje kako će se dalje razvijati odnosi u stranci, pa i odnosi na relaciji Pusić-Čačić. Činjenica je da su njih dvoje HNS digli iz pepela, no jednako tako je činjenica da je Čačić svojom kampanjom za nekoliko postotaka podigao stranku uoči izbora.</p>
<p> Ako u SDP-ovu vladu uđu bez njega, a izvjesno je da se Čačić, svoje vjerodostojnosti radi, mora držati poruke biračima - ili premijer ili ništa, to bi se moglo protumačit i kao da mu stranka okreće leđa. Samim time nameće se i pitanje je li Čačić spreman igrati se svojim ugledom dugoročno? I odustati, na primjer, od pretenzije na premijersko mjesto nakon što već godinu dana na tome temelji kampanju? Ili ostati to što je bio prije početka kampanje, uspješan varaždinski župan, a svojima iz stranke dati zeleno svjetlo za ulazak u SDP-ovu vladu? U bilo kojoj varijanti Čačić bi ispao žrtvovana figura, a birači prevareni. Pitanje je samo bi li ga žrtvovala stranka ili bi se na žrtvu sam odlučio. Poznavajući Čačića koji ima puno utakmica u nogama, odluka će biti njegova, no kako sada stvari stoje, mogao bi ispasti iz igre iako je najjača figura. Osim ako ne posegne za spasonosnom formulom »dva plus dva« ili, prevedeno, u slučaju povoljnog izbornoh rezultata dvije godine premijer on, dvije Ljubo Jurčić. </p>
<p>Ipak, sve i da prođe takva nagodba, ona dugoročno Čačiću ruši kredibilitet kod onog dijela birača koji mu je već dosad dao visoku ocjenu (prema anketama, dvadesetak posto bi ga rado vidjelo na mjestu premijera). On ih, dakle, ne bi smio prevariti pa ni po cijenu neobične inovacije dogovora s Jurčićem o podjeli mandata. Jer i to je prijevara birača, osim ako neće priznati da se samo (na)šalio i da i nije mislio biti premijer kad je počeo na tome graditi, mora se priznati vrlo uspješnu kampanju. </p>
<p>U politici je, naravno, sve stvar dogovora i HNS i SDP će se o nekim kombinacijama uspjeti dogovoriti. Pitanje je samo je li HNS-u, sada kada su prve karte na stolu, a ulog je Čačić kao najteža figura, vlast važnija od njega? </p>
<p>Jednako tako, pred dilemom je i SDP. Ako popuste narodnjacima danas u bilo kojoj varijanti, sutra će ih ovi moći lomiti na svakoj ministarskoj fotelji. Koalicija SDP-HNS već dugo zabavlja javnost. U početku su udarce davali s HNS-ova igrališta, zadnja dva tjedna golove zabijaju SDP-ovci. Nakon što su odbili Radimira Čačića i Vesnu Pusić na vodećim mjestima u vladi, odbacili predizbornu koaliciju i uzeli im dio biračkog tijela, počet će taktizirati. Obje strane. Birači, međutim, moraju biti svjesni da je rezultat taktiziranja ipak - dogovor! A onda je jasan i odgovor na pitanje tko tu koga vara? Prevareni su jedino - birači!</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Premalo nastavnika tehničke kulture</p>
<p>U okviru HNOS-a došlo je do djelomičnog poboljšanja stanja u nastavi tehničke kulture, ponovo je uveden eksperimentalni rad, ali je pitanje gdje ga provesti - novih prostorija nema, a stare su prenamijenjene</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>U hrvatskoj znanosti osjeća se sve zamjetnije i pozitivno gibanje. Prema svim pokazateljima, 2. kongres hrvatskih znanstvenika u Splitu bio je vrlo uspješan. Poslije duljeg rada, usvojen je pravilnik o izdavačkoj djelatnosti, koji će poticati znanstvenu izvrsnost, uzimajući u obzir i dostupnost časopisa. Uvedena je i značajna novina, angažirano je prvih šest znanstvenih novaka-urednika. Hrvatski znanstvenici i dalje bilježe zapažena društvena priznanja. Čelnica povjerenstva za izdavaštvo i glavna suurednica časopisa Croatian Medical Journal, prof. dr. Ana Marušić, redovna profesorica anatomije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, preuzela je 20. svibnja 2007. dužnost predsjednice Council of Science Editors (CSE), na njegovu 50. godišnjem sastanku, u Austinu u Texasu. CSE obuhvaća urednike oko 1000 znanstvenih časopisa iz cijeloga svijeta, prije svega iz SAD-a. Predsjednici neposredno prije prof. A. Marušić bili su Monica Bradford, izvršna urednica časopisa Science i Richard Horton, glavni urednik časopisa The Lancet.</p>
<p>Čini se da su uspjesi postali toliko brojni, o čemu svjedoče i neke iznenađujuće reakcije po objavi dostignuća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.</p>
<p>Tim gibanjima treba pribrojiti i zapaženu aktivnost Znanstvenog savjeta za tehnološki razvoj HAZU-a pod vodstvom novog čelnika, akademika Marina Hraste. U kratkom vremenu održana su dva skupa. Na skup o materijalima i proizvodnim postupcima osvrnut ću se na drugom mjestu. Ovom zgodom nešto o raspravi pod nazivom »Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja«, održanom 29. svibnja 2007.</p>
<p>Tema je bila na to kako sastaviti nove kurikulume za školu s motrišta tehnike i jedne od tehnika, informatike.</p>
<p>Čuo se niz poraznih podataka. Sve kulture - likovna, glazbena i tehnička - reformom 1995. praktički su zanemarene. U novim školama nisu predviđene radionice za tehničku kulturu. U okviru HNOS-a došlo je do djelomičnog poboljšanja stanja u nastavi tehničke kulture, ponovo je uveden eksperimentalni rad, ali je pitanje gdje ga provesti - novih prostorija nema, a stare su prenamijenjene. Broj nastavnika tehničke kulture opao je s oko 2800 na manje od 800.</p>
<p>Prijedlog zaključaka rasprave potječe prvenstveno od dvoje akademika.</p>
<p>Što je rečeno u raspravi?</p>
<p>Prije dvadeset godina tadašnji republički sekretar za znanost, jednu znanost, tehnologiju i jednu tehniku, informatiku, tražio je da Hrvatska treba staviti sve na razvoj informatike. Reagirao sam tekstom »I proizvodnja treba vrhunske kadrove« (Danas, 23. prosinca 1986.) Ugledni komentator društvenih zbivanja S. Letica je tada također napisao da bi isključiva usmjerenost na informatiku bila najveća katastrofa koja bi mogla zateći Hrvatsku jer od informatike zarađuje jedan posto stanovništva. A od čega će živjeti preostalih 99 posto stanovnika? Dvadeset godina kasnije u raspravi je konstatirano da se prijedlozima za reformu obnavljaju se izvorne ideje tog republičkog sekretara. Najviše prostora od svih tehnika treba dobiti jedna, informatika. Ostalih pet su materijalika (jedno od najvažnijih istraživačkih područja bez čega nema materijalnih tvorevina), energetika, proizvodna tehnika (traži se reindustrijalizacija), transportna tehnika (uključivo robote) i pohranska tehnika (sve usavršenije skladištenje i visokogradnja).</p>
<p>Pritom se nameće stav da su informatika i komunikacijske tehnike (transportna informatika) vrhunske. Ali još 2003. proglasio ih je potpuno opravdano New York Times uobičajenim, poput automobilske tehnike. A čovječanstvo je u posljednja dva i pol milijuna godina uvijek živjelo u doba vrhunske tehnike i društvu znanja. Samo neke su postupno postale normalne. Ali neke tehnike ponovo postaju važnima. Metalurgija je u trenutačno u trendu snažnijem nego ikad u povijesti čovječanstva. A to je tehničko područje u Hrvatskoj staro 6000 godina.</p>
<p>Rečeno je da globalizacija je vrlo stara, a informatika i komunikacijske tehnike omogućuju jedan znakovit iskaz. »Teže je globalizirati mišiće, nego znanje.«</p>
<p>Ponovo je upozoreno da svijet nije počeo kada su vješti stručnjaci za marketing proturili sintagmu »društvo znanja«, pa sada to svi papagajski ponavljaju. Novost koju treba stalno naglašavati tiče se znanstvenika. Ta sintagma znači da je potrebno stvaranje novog znanja na temelju istraživanja, što gospodarstvo mora snažnije poduprijeti. U tom smislu su doneseni i zaključci na kongresu u Splitu, na kojem je posebno priznanje odano Tehnologijskom vijeću, osnovanom 2001., a koje je postalo sponom između države i zainteresirane zajednice.</p>
<p>U prijedlogu zaključaka izražena je želja da se populariziraju prirodna znanost i tehnika, što je potpuno opravdano, ali ne tako da se populariziraju samo jedna tehnika ili jedan materijal. Zato je ukazano da je u promidžbi moguće povezati proizvodnju prehrambenih i plastičnih tvorevina. Prijedlog koji se čuo glasi. »Recite djeci da su poljoprivredne površine ponajprije namijenjene za hranu, a ne za biogorivo i skupe biorazgradive vrećice. Promičite proizvodnju, a ne samo otpad i reciklažu, koja troši velike količine energije. A tehniku možete poučavati osnovnoškolce u nižim razredima s pomoću ruke.«</p>
<p>Napokon, razvoj nanotehnike, informatike, biotehnike i kognitivnih znanosti otvorio je brojna pitanja vezana uz kiborgizaciju čovjeka, čipove ugrađene u čovjeka i »informacijski mjehur« (I. Pearson, 2005), koji će nam sprječavati dotok »nepoželjnih« informacija. Zato je poruka promicateljima prirodne znanosti i tehnike u školi glasila: »Školarci 21. stoljeća trebali bi nešto čuti o etici kiborgizacije i informatizacije.« Prijedlog se temelji na zaključku 2. kongresa sažetom u rečenici. »Potrebna je opća etika umjetne tehnike (biotehnike) i tehnike (tehnike neživoga), osobito na već navedenim područjima isprepletanja dviju umjetnih tehnika.«</p>
<p>Nadajmo se da će neki od ovdje navedenih stavova biti ugrađeni u konačnu inačicu zaključaka.</p>
<p>Autor je umirovljeni redovni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Upitna i neprovjerena mišljenja o skliskoj problematici</p>
<p>Reagirajući na pokušaj stvaranja »afere plagijat u ULUPUH-u« na stranicama vašega lista (novinarka Tanja Novak), odlučno se ograđujem od tvrdnji izrečenih u članku objavljenom 31. svibnja 2007. pod nazivom »Je li na pomolu slučaj plagijat«, koje je izrekao Ante Vranković, član ULUPUH-a koji se unutar svoje strukovne udruge ne samo tvrdnjama, nego i ponašanjem ogriješio o osnovni profesionalni i etički kodeks, a čega je bila svjedokom i javnost (pa i vaša novinarka) na svima otvorenoj godišnjoj skupštini ULUPUH-a, održanoj 1. lipnja 2007.</p>
<p>Njegovo nedopustivo i neutemeljeno pozivanje na odgovornost profesionalaca koji se svojim poslom bave dvadesetak i više godina, a trenutačno volonterski obnašaju funkcije u svojoj udruzi, te neshvatljivo omalovažavanje rada ULUPUH-a i njegovih tijela, zapanjujuće je kad se zna da dolazi od čovjeka čija je školska sprema i stručno iskustvo nedovoljno i upitno, pogotovo kad se radi o skliskoj tematici utvrđivanja plagijatorstva kojom se pokušava baviti.</p>
<p>Konsternacija je još veća kad se vidi da su uz Vrankovićevo nedovoljno argumentirano i iz konteksta izvučeno mišljenje stala i neka od eminentnih imena (vidjeti navedeni članak) naše recentne likovne kritike, ne provjerivši u potpunosti sve informacije i donijevši sud na temelju fotokopija! Ovdje izuzimam Darka Glavana, koji je činjenice provjerio i opovrgnuo svoje mišljenje, dokazavši to i istupom na Skupštini ULUPUH-a. Daljnje natezanje oko ove umjetno stvorene afere smatram bespredmetnim.</p>
<p>Višnja Slavica Gabout, predsjednica Umjetničkog savjeta ULUPUH-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Krajnji rok za početak gradnje spalionice je 2012.</p>
<p>Na odlagalištu otpada Jakuševec godišnje se odloži 400 tona otpada, a prema riječima Zdravka Vaca ta brojka stalno raste</p>
<p>U sklopu projekta »Eko održivi razvoj«, predstavljena je, u ponedjeljak, u dvorištu Zagrebačkih otpadnih voda, treća slikovnica za djecu »Spalionica, smeća čistionica«, koju su među prvima dobili mališani iz vrtića I. B. Mažuranić. Projekt su realizirali Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i podružnica ZGOS-a. </p>
<p>Direktor podružnice ZGOS-a Zdravko Vac tom je prigodom istakao da je edukacija slikovnicom namijenjena mališanima, ali se nada da će ponešto o otpadu naučiti i roditelji. »Ona ima tri cjeline - prva je posvećena smanjivanju količine smeća, druga iskorištavanju, a ova treća govori o zbrinjavanju otpada«, rekao je Vac. Upravo to je razlog predstavljanja slikovnice na mjestu buduće spalionice smeća. Predstavljanju je nazočio i gradonačelnik Milan Bandić, koji je istakao da je, nakon druge faze saniranja Jakuševca i gradnje pročišćivača, na redu i gradnja spalionice. »Nakon berlinskog pročišćivača, naš može biti ogledni primjerak cijeloj jugozapadnoj Europi, a već do kraja godine zbog njega će Sava do Broda teći čistija«, rekao je gradonačelnik. </p>
<p>Gradonačelnik je otvorio i drugu fazu gradnje odlagališta Jakuševec, koja obuhvaća dvije sanitarne plohe za odlaganje otpada, veličine 11 hvata. »Rok za gradnju spalionice je početak 2012., kada će iz Jakuševca izaći posljednji kamioni«, rekao je Bandić. Sanacija otpada u Zagrebu, rekao je, učinjena je u tri faze - sanacijom Jakuševca, gradnjom pročišćivača voda i spalionice. </p>
<p>Direktor podružnice ZGOS-a Zdravko Vac dodao je da se nada da do gradnje 6. i posljednje plohe za odlaganje otpada na Jakuševcu neće doći jer bi spalionica trebala biti završena za četiri godine. </p>
<p>Na odlagalištu otpada Jakuševec, godišnje se odloži 400 tona otpada, a prema riječima direktora ZGOS-a, taj broj stalno raste. Vrijednost gradnje dviju novih ploha na Jakuševcu iznosi 115 milijuna kuna. </p>
<p>»Ako funkcionira u Europi, može i kod nas!«</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić, poručio je nezadovoljnim stanovnicima Retkovca, zbog spalionica otpada što će se graditi u njihovom naselju, da će ona biti opremljena najmodernijom tehnologijom pazeći da pri obradi ne bude prekapacitirana. »U Beču je spalionica u samom središtu grada. Ako funkcionira u Europi, može i kod nas«, rekao je gradonačelnik. Kaže da su predstavljanje slikovnice i gradnja na Jakuševcu, najbolji način obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša. Osim što je otvorio gradnju novih ploha na Jakuševcu, Bandić je sam odvezao kamion otpada na brdo, iskrcao ga i odvezao kamion u podnožje. »Odlično vozi, uzet će nam kruh iz ruku!«, komentirao je vozač kamiona Eugen Grabaš, gradonačelnikovu vožnju. </p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Iz školskih klupa na prvu crtu bojišnice</p>
<p>Kada bih ponovo mogao birati radije bih živio poput dječaka koji ide u školu i trči za djevojčicama, kaže Damir Rajković </p>
<p>Damir Rajković u rujnu je 1991. školu i izlaske s prijateljima zamijenio uniformom i puškom i kao 16-godišnjak postao dragovoljac Domovinskog rata. »Za vrijeme uzbuna, sjedio sam s obitelji u podrumu stana u Maksimiru, nešto mi je »puklo« u glavi i odlučio sam poći u rat. Kao maloljetnik nisam se mogao prijaviti regularnim putem. Otišao sam na Glavni kolodvor i molio dragovoljce da me povedu sa sobom na bojište«, priča Damir. Nakon neuspjelih pokušaja, smilovao mu se pripadnik 3. osječke gardijske brigade. Damir se uputio na bojište.</p>
<p>»U vlaku sam na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> naučio rukovati puškom, a kada smo iz Osijeka prebačeni u Čepin, prozvali su me »malodobni«. Moji nadređeni su mi, zbog dobi, odbijali dati oružje i tražili da radim u kuhinji, ali ja sam želio na front«, kaže Damir. »Prošvercao« se u kamion koji je branitelje prevozio do Tenskog Antunovca, samo 70 metara udaljenog od neprijateljske vojske. Budući da mu nije bilo dopušteno ići na front, potrčao je za kamionom i uskočio, a oružja se dočepao ukravši automatsku pušku vozaču. »Teško je opisati kako sam se osjećao na frontu. Meci su letjeli na sve strane. Osjećao njihovu toplinu, a pušku sam jedva držao u ruci«, opisuje Damir. Kaže da je 1992. izašao iz osječke brigade, vratio se u Zagreb i na novo bojište poveo prijatelje iz naselja, s kojima se grupa maloljetnih branitelja, prozvana »ćelavci«, pridružila 124. vukovarskoj brigadi. </p>
<p>Iz rata se vratio 1995. kada je započeo novu borbu. Onu s alkoholom, drogom i kriminalom. Bio je dvaput ranjen, a po povratku kući počeo je uzimati heptanon da smanji bolove, a potom i heroin, o kojem je ubrzo postao ovisan. »Živim na rubu egzistencije. Primam privremenu braniteljsku naknadu pa, iako sam 80-postotni invalid, još uvijek čekam rješenje o invalidnosti. Zanima me hoće li se ikad riješiti moj i status ostalih branitelja koji su bili u ratu kao maloljetnici i ne mogu ostvariti puna prava«, pita se Damir, kojega je iz pakla droge izvukao vlastiti sin. »Kada bih, gledajući iz današnje perspektive, ponovo mogao birati, radije bih živio poput dječaka koji idu u školu i trče za djevojčicama«, kaže Damir. No, ipak se nada da će mnogobrojni dječaci ratnici skupiti hrabrost, izaći iz sjene i pokušati nadoknaditi izgubljenu mladost. </p>
<p>Ni novca ni prostora</p>
<p>U Hrvatskoj ima 380 registriranih maloljetnih branitelja, što je 1 do 2 posto opće braniteljske populacije. Zbog dobi i načina na koji su primljeni u vojsku, danas imaju problema s ostvarivanjem braniteljskih prava, a većina je, zbog ratnih trauma, prolazila ili i dalje prolazi kroz borbu s drogom i kriminalom. Njihov status nije do kraja riješen jer se vrijeme do ostvarenja punoljetnosti ne broji kao vrijeme provedeno na bojištu. Damir Rajković predsjednik je zagrebačke podružnicu Udruge maloljetnih branitelja Domovinskog rata Hrvatske koju vodi iz vlastitog stana jer Grad nije odgovorio na njegove molbe za finacijsku pomoć i prostorom u kojem bi Udruga djelovala. [D. Iv.]</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Prvi smo izdali ploču s božićnim pjesmama</p>
<p>Društvo Podgorac stotu godinu djelovanja obilježavaju pod motom »Pjesmom za dom i narod svoj«, a nastupali su diljem svijeta</p>
<p>Hrvatsko seljačko društvo Podgorac iz Gračana ovih dana slavi 100 godina postojanja. Proslava koja je počela u petak trajat će do 10. lipnja, a održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića. Vrhunac proslave označio je svečani koncert kojega su u nedjelju održali u Hrvatskom narodnom kazalištu. </p>
<p>Društvo je u stogodišnjem razdoblju imalo oko 700 aktivnih članova, svih dobnih uzrasta i raznih zanimanja - od ratara do doktora znanosti. Trenutno imaju 126 članova, a nastupali su u zemljama diljem svijeta. »Evo sad se pripremamo za nastup u Normandiji - u srpnju, a dosad smo nastupali u Kanadi, Izraelu, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i svim zemljama bivše Jugoslavije«, rekao je Marijan Sekula, predsjednik HSPD-a Podgorac. Istaknuo je kako su imali sreću nastupiti i na dočeku pape Ivana Pavla II. u Zagrebu 1998., a kod njega su bili i na audijenciji u Rimu 2004. godine.</p>
<p>Stotu godinu postojanja obilježavaju pod motom »Pjesmom za dom i narod svoj«. Društvo je utemeljeno 1907. u Gračanima, tadašnjem zaselku Zagreba, kao muški pjevački zbor, sa svrhom njegovanja, čuvanja i prenošenja domaće riječi, pjesama i običaja na mlađe naraštaje. Jedno su od najstarijih društava u ovom dijelu Hrvatske, a svojim djelovanjem značajno su doprinijeli razvitku kulture i očuvanju narodne baštine podsljemenskog kraja.</p>
<p>HSPD Podgorac početkom šezdesetih bio je prvo društvo koje je snimilo nosač zvuka s hrvatskim božićnim pjesmama, ostvarivši platinastu nakladu. </p>
<p>Kasnije su snimili još nekoliko nosača zvuka uz zlatnu nakladu. Snimili su i ploču i TV emisiju »Prigorski svati« sa ženidbenim običajima ovoga kraja, a posljednji vrijedni uradci su knjiga pjesama »Kud idemo tud pjevamo« i CD »Nek zvoni naš kaj«. Prava narodna fešta u povodu 100. obljetnice održat će se iduće nedjelje na igralištu kod Pučke škole, kad će nastupiti brojni pjevački zborovi i folklorne grupe Zagrebačkog prigorja.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Smeće do krova u Koturaškoj 73 mjesecima prijeti zdravlju stanara</p>
<p>Hrpa smeća u dvorištu dosegla je nekoliko metara, a stanari se žale na štakore i žohare </p>
<p>Stanari Koturaške ulice na rubu su očaja. Naime, na broju 73 nalazi se prizemnica s dvorištem puna smeća. Iako vlasnica Amalija Zajec plaća sve komunalne naknade, ne živi u toj kući jer joj će od smeća ne može ni prići! Komunalno redarstvo je sličnu gomilu odvezlo prije više od tri godine, ali Zajec je nastavila gomilati vrećice smeća. </p>
<p>Hrpa u dvorištu dosegla je nekoliko metara, a stanari se žale na štakore, miševe, žohare i tvorove koji žive u dvorištu. Osim nesnosnog smrada, koji se neumoljivo širi, stanare je strah boleština. Mirjana Kasun, predstavnica stanara na broju 73, kaže da je pomoć gospođi Amaliji primaran problem. »Iako svi trpimo, ne želimo zlo našoj susjedi. Željeli bismo da se to promjeni«, dodala je Kasun. Zdravko Spačil, predstavnik stanara na broju 73/1, kaže da je »stanje nepodnošljivo, a smrad nesnosan. Gospođu Zajec viđamo samo predvečer kada donosi nove hrpe smeća«. Josip Car, predstavnik stanara na broju 71 smatra pa je prvi problem rješavanje statusa gospođe Zajec. »Čišćenje kuće i dvorišta neće ništa promijeniti jer će Amalija Zajec opet nagomilati sav taj nered za samo nekoliko mjeseci« slažu se stanari. Obratili su se Komunalnom redarstvu Trnje i Centru za socijalnu skrb. Dok se za Zajec ne nađe smještaj, problem će ostati otvoren. Stanari izražavaju žaljenje zbog situacije, u kojoj se našla Amalija Zajec, djelatnica ZET-a. Pokušali su joj raščistiti kuću i dvorište, davali novac, uvjeravali u nužnost krova nad glavom, ali gospođa Amalija je ona sve uporno odbijala. [B. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Kad već radite, uredite i ostatak Miramarske!«</p>
<p>Poslije neuspjeha na unutarstranačkim izborima SDP-a, gradonačelnik Milan Bandić vratio se svojim zagrebačkim dužnostima. Tako je, u ponedjeljak u zoru, s nekoliko suradnika i malobrojnih novinara, otvorio obnovljenu Miramarsku, od Mihanovićeve do Vukovarske. Na toj su dionici, dugačkoj 600 metara, naime, od petka postavljena dva sloja asfalta, obnovljena je horizontalna signalizacija i, što će vozače najviše obradovati, napokon su rekonstruirani slivnici u podvožnjaku, zbog čega je, za kišnog vremena, vožnja postajala avanturom. Radovi su koštali 1,2 milijuna kuna. »Uredite i ostatak Miramarske kad već radite! Bilo bi šteta da se to ne napravi jer je sinoć čovjek za mnom trčao i molio da to pogledamo!«, nabrajao je Bandić probleme loših cesta pročelniku Ureda za promet Davoru Jelaviću. [I.W.]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Pravo na hitnu službu imaju tri županijska grada</p>
<p>Zagrebačka županija ove godine sufinancira hitnu pomoć s 1,2 milijuna kuna u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Samoboru</p>
<p>Iako je u Županiji prije četiri godine osnovan jedinstveni Dom zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje timove hitne medicinske službe i dalje ugovara prema broju stanovnika u pojedinim gradovima, a ne u cijeloj Županiji. Na taj način samo tri grada - Velika Gorica, Zaprešić i Samobor - imaju pravo na financiranje standardnih timova hitne medicinske pomoći dok se u ostalim financira samo dežurstvo i pripravnost liječnika. </p>
<p>Pravilnikom o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, HZZO financira standardne timove hitne službe samo u gradovima s više od 35 tisuća stanovnika. »Hitna služba je najveći problem županijskoga Doma zdravlja. Iako smo nekoliko puta od Ministarstva zdravstva tražili da se timovi hitne medicinske službe ugovaraju prema ukupnom broj stanovnika Županije, odgovoreno je da će se, zbog ograničenih sredstava HZZO-a, preustroj hitne medicinske pomoći odvijati postupno«, kaže Nada Mihordin, ravnateljica Doma zdravlja Zagrebačke županije. Zbog toga je ta ustanova, u vlasništvu Županije, dogovorila s HZZO-om financiranje samo 16 timova hitne medicinske pomoći - šest u Velikoj Gorici te po pet u Samoboru i Zaprešiću. »Kako bi svim stanovnicima pružili istu kvalitetu usluge, rad hitne medicinske služe, tzv. nadstandard, sufinancira Zagrebačka županija. ove godine s 1,2 milijuna kuna«, kaže ravnateljica Mihordin. Osim Županije, rad hitne službe na svome području sufinanciraju Velika Gorica, Samobor, Sveta Nedelja i Pisarovina. </p>
<p>»Žao mi je što se neke jedinice lokalne samouprave nisu očitovale o našem pozivu da pomognu rad te službe«, kaže ravnateljica Doma zdravlja. Dodaje da je Zagrebačka županija, a što omogućuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti, uputila Ministarstvu zdravstva zahtjev za osnivanjem Ustanove hitne medicinske pomoći. »Kad bi Ministarstvo dalo suglasnost za osnivanje takve ustanove, ona bi imala 40 timova hitne medicinske pomoći, čime bi se osjetno poboljšao standard zdravstvene zaštite«, kaže Nada Mihordin.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Nemojte nas razdvajati!</p>
<p>Sve su mogućnosti pomoći Grada Splita i državnih institucija koje skrbe o invalidnim osobama već iscrpljene, pa spas može donijeti tek netko nepoznat i dobar</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Život dostojan čovjeka, skromna je želja jedne male splitske obitelji. Obitelj je to Zvonka i Bežika Livačić koji više od pola stoljeća oboje žive - u invalidskim kolicima! Teško narušenog zdravlja, posljednjih su godina vezani za krevet. </p>
<p>Nepokretni, nesposobni sami hraniti se i živjeti bez pomoći druge osobe, nakon desetljeća hrabre borbe sad su došli pred zid. Budući da nemaju novac kojim bi platili cjelodnevnu tuđu skrb, sada im prijeti – odvajanje i smještaj u dom.</p>
<p>Suprug Zvonko prima mirovinu od 1600 kuna i dodatak od 400 kuna za tuđu pomoć. Grad Split nedavno je opet odobrio 1000 kuna mjesečnog dodatka, no to im je i dalje premalo. </p>
<p>»Ne želimo se razdvajati. Već smo 40 godina zajedno. Obratili smo se Gradu koji nam je odobrio pomoć, a udruga invalida novčano nam ne može pomoći. Nije nam ostalo ništa drugo nego da se obratimo javnosti i zatražimo nečiju pomoć«, žali nam se Bežika Livačić, jedva izgovarajući riječi.</p>
<p>Da su iscrpljene sve mogućnosti pomoći Grada i državnih institucija koje skrbe o invalidnim osobama, potvrdila nam je i Vesna Zec, pročelnica splitskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb. »Novac koji dobivaju za tuđu skrb i gradski dodatak nisu dovoljni da bi platili 24-satnu pomoć. Njihovo je stanje vrlo teško i svakim danom sve lošije«, kaže pročelnica Zec.</p>
<p>Obitelji Livačić ostaje još samo nada da će im, ponukan novinskim člankom, netko nepoznat i dobar - pomoći.</p>
<p>Počeo Tjedan osoba s paraplegijom i tetraplegijom</p>
<p>Nizom edukacijskih programa i akcija, u Splitu se od 4. do 9. lipnja obilježava Tjedan osoba s paraplegijom i tetraplegijom. Nenad Gačina, predsjednik županijskog ogranka Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, ističe kako je cilj Tjedna da se - uz pomoć medija, volontera i djece - lokalnoj zajednici skrene pozornost na osobe u invalidskim kolicima kojima psihološke i socijalne prepreke dodatno otežavaju život. Poboljšanje kvalitete života tih osoba osnovna je zadaća Udruge koja u SPlitu djeluje od siječnja. Njezin rad podupiru Udruga hrvatskih veterana grada Splita te Odvjetnička komora Split koja povremeno ustupa prostor. U Županiji živi oko 700 osoba koje su zbog ozljeda kralježnice nepokretne ili teško pokretne. </p>
<p>Irena Dragičević / Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ivo Robić – u slavu glazbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ivo Robić i nakon smrti dupkom je ispunio Muzej grada Zagreba!</p>
<p>Slušatelji umorni od jeftine glazbe današnjice u nazočnosti gradonačelnika Opatije Amira Muzura i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića došli su se pokloniti glazbenom geniju koji je u svoje vrijeme osvajao srca slušatelja diljem Europe. Spomen izložba ne donosi samo sjećanje na Robića i Opatiju koja bijaše europski centar glazbe, već nudi nezaboravn susret s jednim vremenom kada se slušalo s užitkom! Naslovnice ploča i hvalospjevi njemačke i europske kritike protkani bogatom foto dokumentacijom svakome posjetitelju omogućavaju uživanje u jednoj hrvatskoj karijeri koja je dosegnula europske obzore koji vraćaju vjeru u smisao i poslanje glazbe. [Marina Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od ljeta u razgledavanje Splita - »londonerima«!</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Tri dvokatna autobusa, poznatija kao »londoneri«, ove će turističke sezone goste voziti Splitom u panoramsko razgledavanje. Gradsko je poglavarstvo utvrdilo autobusnu rutu panoramskog turističkog razgledavanja Splita i zaustavnih stajališta. Početak obilaska utvrđen je na Rivi, kod Lučke kapetanije. Trasa dalje ide preko kupališta Bačvice, Arheološkog muzeja, stadiona Poljud, druge vidilice na Marjanu, Galerije Meštrović, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Sustipana i ACI marine natrag do Rive, odnosno crkve Sv. Frane kao zadnje postaje. Panoramsko razgledavanje odvijat će se uz pratnju lokalnih turističkih vodiča, a vožnja bi trebala trajati oko dva sata. [I. Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Zbog magle sletio na »nos«</p>
<p>MADRID</p>
<p> - U ponedjeljak ujutro na španjolskoj strani Pirineja, nedaleko grada Merangesa srušio se privatni zrakoplov tipa »cessna«, kojom prilikom je poginuo pilot, dok su kopilot i dvojica putnika zadobili teške ozljede te su kolima hitne pomoći prevezeni u obližnju bolnicu. Iako se uzroci zrakoplovne nesreće još uvijek istražuju, pretpostavlja se da je nesreći »kumovala« magla na planinskim vrhuncima i nedovoljna koncentracija pilota koji je u jednom trenutku izgubio kontrolu i sletio na »nos«. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pronađeno pleme u Amazoni</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Brazilske vlasti otkrile su na području Amazone pleme koje je dosad imalo vrlo ograničene kontakte s vanjskim svijetom. Prema podacima Saveznog ureda za indijance, pleme Metyktire ima oko 80 članova, a područje na kojem žive je vrlo teško pronaći jer se nalazi u gustoj džungli daleko od bilo kakvih kopnenih i vodenih puteva. Pleme je ogranak plemena Kayapo i otkriveno je kad su se dva pripadnika Metyktire pojavila u selu na području Kayapea. Nepoznata plemena u Amazoni obično dođu u kontakt s vanjskim svijetom kad strojevi za krčenje šuma uđu na teritorij na kojem žive. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dječaka usmrtio komodo zmaj</p>
<p>DŽAKARTA</p>
<p> - Osmogodišnji indonezijski dječak preminuo je od ozljeda koje mu je nanio komodo zmaj u nacionalnom parku na istoku zemlje. Dječak je napadnut u subotu u ribarskom selu u nacionalnom parku na otoku Komodo, 1500 kilometara istočno od Džakarte. Njegov ujak je gađao zmaja kamenjem u pokušaju da spasi dječaka. Međutim, nesretni osmogodišnjak preminuo je pola sata nakon napada. Komodo zmajevi mogu biti dugački do tri metra i u prosjeku su teški 90 kilograma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ne dopuštaju piramide na poštanskoj marki</p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Vrhovno vijeće za egipatske starine u nedjelju je odbilo zahtjev portugalske pošte za tiskanjem marke s piramidama iz Gize povodom natječaja o sedam novih svjetskih čuda. »Egipat u potpunosti odbacuje pokušaje stavljanja naših piramida, jedinog preostalog od sedam svjetskih čuda antike, na marku ili uključivanje u natječaj«, kaže se u priopćenju. U tijeku je glasovanje pokrenuto na inicijativu kanadsko-švicarskog avanturista i sineasta Bernarda Webera za izbor putem telefona ili interneta sedam novih najvećih čuda svijeta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Skateboardom po Europi</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Mladi britanski avanturist Sam Benson (20), koji još nikad nije napustio svoju rodnu grudu, sprema se na pustolovinu života. Na svom skateboardu će svladati Alpe i Pirineje i prijeći 4000 kilometara. Plan mu je prijeći preko 4000 kilometara kroz pet europskih zemalja u 10 tjedana. Nakon prolaska kroz tunel pod La Manchem, kreće u osvajanje Francuske i Švicarske, a zatim planira prijeći Alpe i zaputiti se u Italiju, a onda će se preko Marseillea uputiti u Španjolsku. Na skateboardu će proći i Pirineje kako bi stigao do Barcelone, a onda će se zaputiti preko Valencije do Madrida. A vožnju će završiti sredinom rujna u Santanderu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Falštof optužen za »zapovjednu odgovornost«</p>
<p>I ovaj put Histrioni nisu iznevjerili svoj stil igranja i promišljanja kazališta</p>
<p>Komedija aludira na hrvatsku društvenu zbilju. Istkana je od svega što se tiče našeg mentaliteta, navika, tradicije...</p>
<p>U režiji Zlatka Viteza, Kazališna družina Histrion u subotu, 2. lipnja u Histrionskom domu premijerno je izvela »Falštofijadu«. Tu satiričnu komediju »složil« je Zlatko Vitez iz Shakespearovih drama u kojima se pojavljuje lik Falstaffa (Henrik IV., Henrik V. i Vesele žene winsdorske, koje je »na kajkavski spretočil« Vladimir Gerić) i začinio domaćim tekstovima, pa i Krležom. Skrojena komedija aludira na našu društvenu zbilju te na povijesnu, kulturnu, političku i svaku drugu prošlost i sadašnjost. Istkana je od svega što se tiče našeg mentaliteta, navika, tradicije...</p>
<p>Sve se događa u Hrvatskoj. Falštof, glumi ga Vitez, i njegova družina razuzdanih pijanica, bludnika i pljačkaša živi i preživljava hrvatsku sadašnjost. Zbog života koji žive Falštofa, kao predvodnika skupine opskurnih, Vrhovni sudac (Duško Valentić) optužuje za »zapovjednu odgovornost«.</p>
<p>Unatoč optužbi pajdašija raspusnika ne samo da nastavlja kršiti norme i propise vlasti, nego vlast i moral nastavljaju još žešće ismijavati. Kada Falštof i Kralević, odlično odglume dvije scene razgovora o poštenju i moralu između kralja i kraljevića (dio iz Henrika IV.), skupina opskurnih, njihovo sprdanje i ruganje dostižu kulminaciju. Sve se pretvori u opću, pučku veselicu. Zbog svega toga Vrhovni sudac Falštofa proglasi krivim. I ovaj put Histrioni nisu iznevjerili svoj stil igranja i promišljanja kazališta. Radi se o vrsti teatra u čijem neredu ima smisla, o vrsti kazališta koje počiva i živi na dosjetki, glumačkoj ili redateljskoj, koja je inspirirana trenutkom, društvenom ili općom situacijom. </p>
<p>Počevši od Falštofove smrtne postelje, gdje okončava život Shakespearova hedonista, tijekom cijele predstave, sve do kraja, »Falštofijada«, koristeći se elementima pučke komedije, satire i improvizacije, rekonstruira Falštofovu i našu stvarnost. </p>
<p>Ovom predstavom Histrioni su nas vratili u vremena kada je kazalište bilo igra. Kada je sadržaj glumačkih, histrionskih predstava počivao na sedam smrtnih grijeha, a sve je bilo začinjeno politikom, zanimljivim ljudima, karakterima, svime u čemu je publika pronalazila dovoljno povoda za razbibrigu. I za gorki smijeh. </p>
<p>U skupini histriona uz već spomenute Viteza i Valentića tu su Kralević (Adam Končić), Fletna (Žarko Potočnjak), Blaž i Šupljika (glumi ih Zvonimir Zoričić), Pištoljak (Ronald Žlabur) i na kraju Bobi, glavom i bradom Josip Bobi Marotti. Svi su oni, iako netko više, a netko manje, podjednako pridonijeli uspješnoj predstavi. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hladni tuš Vere Mantero </p>
<p>Performans sugerira i bavljenje ništavnošću života, ali u takvu »konceptu« izvođači su ostali nedorečeni, nerazumljivi i potpuno zatvoreni u svoj svijet </p>
<p>Ovogodišnji 24. tjedan suvremenoga plesa otvoren je u nedjelju na večer u Zagrebačkom kazalištu mladih performansom »Do trenutka kad Bog biva uništen vježbom ekstremne ljepote« u izvedbi skupine »Vera Mantero i gosti«. Riječ je o projektu u kojem, uz umjetničku voditeljicu Veru Montero, sudjeluju kao koautori Antonija Livingstone, Brynjar Bandlien, Loup Abramovici, Marcela Levi i Pascal Quéneau. </p>
<p>Takav početak Tjedna predstavlja svojevrsni otklon od njegovih uobičajenih inauguracijskih predstava, u prvom redu što su se prije organizatori trudili započeti Festival nekom atraktivnom, komercijalnom i razvikanom izvedbom. To je, ujedno, i prvi razlog zbog čega je nastup ugledne portugalske koreografkinje djelovao kao hladni tuš, a drugi treba tražiti u hermetičnoj izvedbi te u neoriginalnom i ispraznom konceptu koji se teško probijao do gledatelja. </p>
<p>Razočaranje je bilo time veće što je Vera Mantero svojim nastupom na 17. tjednu suvremenog plesa u Zagrebu 2000. godine s izvedbom nekoliko performancea objedinjenih pod nazivom »One Mysteriuos Thing, said the e. e. cummings & Perhaps she could dance first... and think afterwards & Olympia« ostavila odličan dojam tada pokazavši »nesvodivost plesne umjetnosti pod zajednički nazivnik srodnih opsesija, modela, motiva ili nadahnuća«. </p>
<p>Vera Mantero, rođena 1966. godine u Lisabonu, često nastupa solo, a najavljena je kao najzanimljivija predstavnica novoga portugalskog i europskog plesa koji se razvio iz eksperimentalnog studija slavnog baleta Gulbenkian čija je članica bila pet godina. Prati ju glas bizarnosti i ekstravagantnosti, oslobođena je bilo kakvih predrasuda, a njezino je shvaćanje plesne umjetnosti vrlo široko. Zanima ju plesni vokabular kao dio široko shvaćene kazališne umjetnosti, bavi se istraživanjem glasa i govora u teatru u korelaciji s plesnim pokretom. </p>
<p>Svoje recentne preokupacije pokazala je i u novom projektu koji nosi naziv po stihu portugalskoga pjesnika Herberta Heldera. Na vrlo širokoj, jezovito praznoj pozornici optočenoj nizom reflektora koji sugeriraju veliki plesni prostor čitavo vrijeme samo na na prosceniju 70 minuta sjedi šest performera raznoliko kostimiranih. </p>
<p>Njihovi kostimografski znakovi (vizualni identitet i kostime osmislila je Nadia Lauro) mogu se iščitavati u kontroverznom ključu (osobito se razlikuju po obući od japanka, klompi do salonki s visokim stileto potpeticama te radikalne odluke performera da sjedi bos).</p>
<p>U skladu s time i ostali pojedini detalji odjeće - kao vještičji šešir ili motiv bršljana - znakoviti su, kao i imidži izvođača koji poprimaju pojedine scenske funkcije estradnog procedea - transvestit, mladi yuppie, križanac Škota i Tarzana, moderna vještica iz otkvačene karnevalske poruke, mitološko pastoralno biće, lik iz bajke (Matovilka). Montero ispituje mogućnost komunikacije tih pojedinih stvarnih i izmišljenih likova, kroz analizu širine njihova govornog aparata, plesa tijela i tijela teksta koji izgovaraju, što se oplemenjuje nizom gesta i grimasa. Potonje od njihove fraktalne i fragmentalne naracije čine od njihova lica maske koje govore šuteći i obrnuto. U odmorima od tih krajnosti izvođači pokušavaju uhvatiti smisao svog bivanja na sceni, što im ne uspijeva jer ih vlastite maske prejako određuju. </p>
<p>Dramaturški, predstava je osmišljena kao kombinacija otvorenoga poziva gledateljima na suradnju, u očekivanju njihove reakcije i u želji da ih se uvuče u performans. Potom slijedi izgovaranje, sricanje i pjevušenje rastrzanih rečenica u širokom rasponu raznih intonacija, glasnoća i visina, upotrebom metode imitacije samoreferencijalnog karaktera, koje se tematski bave umjetničkom egzistencijom same grupe (koja pati od samodovoljnosti i samozadovoljstva), ali se dotiču i esencijalnih ljudskih tema kao što je prolaznost i kratkoća života. </p>
<p>Kako u finalu ponovno ulaze u izravan, zajedljiv i ironičan razgovor s publikom, čini se da je čitav performas imao i pretežito izazivački karakter. S druge strane, njihovo uporno sjednje što priziva pasivnost i pasatizam, koje se tek nekoliko puta prekida naglim dizanjem, pokazuje i više od želje za provokacijom. Jer, svaki njihov pokret (kao izuzeće od te »pjevane meditacije« na koju publiku pristaje) doživljava se kao ozbiljan pomak, pa je razočarenje time veće kad se uočava da je tek jedna kratkotrajna varka, opsjena i iluzija. </p>
<p>Svojim, velikim dijelom ipak sugestivnim nastupom, grupa pokušava (to na vrlo uvjetno shvaćeni način simbolizira i velika crna kugla u velikoj praznoj pozadini) naznačiti i bavljenje nekim filozofskim problemima. Život je prepun apsurda, besmisao nas vodi u svim našim postupcima, razložna komunikacija bez obzira na svoje bogatstvo prelazi u buku, red u nered, harmonija u disharmoniju.</p>
<p> Iako performans sugerira i ovakove analize, to ne amnestira predstavu od zaključka da su u svom »konceptu« izvođači ostali nedorečeni, nerazumljivi i potpuno zatvoreni u svoj svijet u kojem treba apostrofirati samo njihovo htijenje bavljenjem eksperimentalnošću, doduše, već mnogo puta viđenoj u suvremenoj plesnoj umjetnosti. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Uklopio se zvukom, odmaknuo kakvoćom</p>
<p>David Staff, ponajbolji svirač barokne trube na svijetu, a svakako najbolji što ga je zagrebačka publika ikada imala prilike čuti, nastupio je u nedjelju u Hrvatskom glazbenom zavodu. Odsvirao je, na žalost, samo jednu skladbu, ali je Bachovim drugim Brandenburškim koncertom pokazao sve što zna i umije. »Pametnome dosta«, komentirali su posjetitelji nakon koncerta. </p>
<p>Staff je nastupio kao gost trubač i dirigent Hrvatskom baroknom ansamblu koji je u nedjelju zatvorio svoju koncertnu sezonu. Britanski je glazbenik tu limenu cijev svirao toliko virtuozno da se oboa pored njega činila tromim instrumentom, a dosezao je visine koje ne polaze za rukom niti glazbenicima na trubi s ventilima. Svirao je, vrlo neočekivano od limenog puhača, vrlo mekano te ni dinamikom niti agogikom nije odskakao od ostatka ansambla. Staff nije odskakao u boji zvuka, ali je svakako odskakao u kakvoći interpretacije jer je njegov nastup bio vrhunac glazbene večeri u HGZ-u. </p>
<p>Barokni ansambl ostale je skladbe s programa svirao samo solidno (ili se to barem tako činilo nakon što je Staff pokazao kako treba zvučati barok). U uvodnim je Bachovim skladbama ansambl imao jasnih problema s intonacijom, no oni su se do kraja večeri sretno riješili. Laura Vadjon, koncertna majstorica ansambla, i Silvio Richter krasno su odsvirali Vivaldijev Koncert za dvije violine u a-molu iz zbirke »L'estro armonico«, a obraz su puhačima osvijetlili Krešimir Fabijanić i Mike Diprose u Sonati Heinricha Ignaza Franza von Bibera.</p>
<p>Svi nedostaci u interpretaciji, s kojima se Hrvatski barokni ansambl na koncertu borio, morali su se tražiti povećalom jer sastav prije svega svira uvježbano, energično i strastveno. Članovi ansambla sviraju na baroknim instrumentima i čuje se da sjajno razumiju baroknu glazbu te su bez imalo poteškoća sve posjetitelje HGZ-a (koji su u nedjelju ispunili dvoranu do posljednjeg stolca) odveli u zlatno doba Bacha i Vivaldija.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zaljubljen u djevojku sa sela </p>
<p>Tema je mjuzikla ljubavna, mladić iz grada zaljubi se u djevojku sa sela. Ni grad više nije što je bio, a ni selo u Hrvatskoj</p>
<p>Scenarij mladog autora i novinara Igora Weidlicha za mjuzikl »Ruža na asfaltu«, čije se režije nedavno prihvatio Ozren Prohić, premijerno će se izvesti krajem lipnja u Kazalištu Komedija.</p>
<p> To se kazalište nakon brojnih stranih ostvarenja napokon okreće hrvatskomu glazbenom djelu. Riječ je o mjuziklu Darka Hajseka, skladatelja koji objedinjuje autentičnu hrvatsku i klasičnu glazbu sa suvremenom. Angažman Igora Weidlicha kao scenarista povod je razgovoru s njim za Vjesnik.</p>
<p>• Na audiciji za podjelu uloga u ansamblu sudjelovali ste kao član žirija. Budući da ste izravno uključeni u rad na predstavi, kakva su Vaša iskustva?</p>
<p>– Audicija je bila vrlo zanimljiva, sve je prštalo od energije. Takvo djelo i tip rada zahtijeva stanovitu energiju i ljude koji žele nešto novo. Na audiciji su sudjelovali Ozren Prohić kao redatelj, Ladislav Prežigalo, čiji se stihovi sastavnica scenarija, Darko Hajsek, skladatelj, Krešimir Batinić kao dirigent i Igor Barberić, koreograf. Tražili smo ansambl koji i pjeva i pleše. </p>
<p>Odaziv je bio velik, stotinjak ljudi, od profesionalnih glumaca i onih koji zaista prate rad Komedije do amatera. Nisu znali što ih čeka, dobili su potpuno novo djelo, a mogli su interpretirati pjesmu po izboru iz mjuzikla kako su željeli. Izabrali smo tridesetak ljudi, što iz Komedijina ansambla, što od drugih.</p>
<p>• Je li podijeljeno autorstvo prilika za nadmetanje?</p>
<p>– Da, ali u pozitivnom smislu. Smatram da bi autorstvo uvijek trebalo biti stvar slobodnog izražavanja i istraživanja. Postoji nadmetanje, jer ako se stvori ozračje u kojemu nema nadmetanja u promišljanjima ili stilovima, nema ni razloga da se nešto kaže. Autorstvo ne može biti ekskluzivni krug već viđenoga. Autori moraju međusobno konkurirati.</p>
<p>• »Ruža na asfaltu« Vaš je scenaristički prvijenac?</p>
<p>– Pisao sam i prije. Izvođeni su mi tekstovi u vlastitoj režiji na festivalima, ali amaterskim, a ovo je moj prvi profesionalni rad. S Irenom Tkalec vodim Zagrebački umjetnički studio »Trn«, s kojom sam dugo radio u Centru za kulturu u Maksimiru, gdje sam započeo rad na mjuziklu »Ars caffe«, zatim sam napravio rock operu »Trn« i predstavu »Loptice«, uz odlične kritike. </p>
<p>• Ne smatrate li da je mjuzikl kao forma pomalo zastario u eri suvremenog, postdramskog teatra? </p>
<p>– Ljudi mjuzikl vole ili ne. Kad sam prvi put čuo Weberov »Isus Krist Superstar«, on me potpuno fascinirao. Nakon toga sam počeo »kopati« jer se preda mnom našao potpuno novi neistraženi svijet. Kod nas mjuzikl baš i nije bila česta kazališna forma, osim u Komediji. Strani hit-mjuzikli nisu uvijek bili dostupni i teško ih je naći.</p>
<p> Bio sam sretan kada bih u Austriji pronašao neki CD, a danas na svu sreću postoji internet, koji olakšava traganje jer na netu mogu čuti i vidjeti stvari koje nikada prije ne bih mogao. Kad me nešto zaintrigira, onda se potpuno unesem.</p>
<p> S druge strane, ljudima koji misle da je forma ograničenje, može se i mjuzikl činiti staromodnim. Za mene on je uvijek suvremen, a to dokazuju i svjetska produkcija, jer su teme aktualne, a pristup suvremen i svatko može izraziti bilo što želi.</p>
<p>• Po čemu je Vaš mjuzikl suvremen?</p>
<p>– Pričom i glazbom. Tema je ljubavna, ali to nije puko preuzimanje šablone. Priča je krenula bajkovito i malo patetično, a razvila se u nešto što je i mene iznenadilo. Smatram da se svatko tko pokušava nešto reći treba osloboditi ograda, ali i aktivno osluškivati svijet u kojem živi. Glazba je spoj klasične, izvorne hrvatske glazbe, rocka i elektronske glazbe.</p>
<p> Darko Hajsek se voli nastavljati na Jakova Gotovca, ali i na Josepha Haydna, kao primjera pristupa i vrednovanja hrvatske glazbe, koji je volio hrvatske napjeve zbog svojih gradišćanskih korijena.</p>
<p> Hrvatska izvorna glazba zaista ima svoju snagu i svoje zaslužno mjesto u klasičnoj i suvremenoj glazbi. Zašto bismo to ignorirali? Nećemo bježati od svojega. Upravo me Hajsekova glazba svojom originalnosti nadahnula za ovu priču.</p>
<p> Tema je ljubavna, ruralno-urbana. Mladić iz grada zaljubi se u djevojku sa sela. Moglo bi se reći da je tisuću puta ispričana. Ali, evo malo drugačijeg gledišta grada i drugačijeg shvaćanja happy enda. Ni grad više nije što je bio, a ni selo u Hrvatskoj, mentalitet ljudi je drugačiji, a i susret dvaju svjetova.</p>
<p>• Što za Vas znači poziv da radite s ansamblom Komedije na cijelom projektu?</p>
<p>– Ono što je meni najznačajnije jest svoju energiju pokušati proširiti na druge. Ne razmišljam dugoročno, nego konkretno o ovome što je sada, a to je rad, a o onome poslije ne želim i nemam vremena razmišljati. Drago mi je da je riječ o ljudima koji iza sebe imaju kilometražu u projektima, a spremni su za rad s neafirmiranim autorima. Ima jako puno ljudi koji razmišljaju i rade, ali nemaju taj poticaj od drugih.</p>
<p> Ekipa koja se okupila oko »Ruže na asfaltu« ne želi taj projekt jednostavno odraditi, kako se to kod nas popularno kaže. Odraditi znači napraviti nešto tek toliko da se napravi, da se ispuni kvota, čega danas ima previše u našem društvu.</p>
<p> Na svu sreću, tim koji ovo želi raditi okupio se sa željom da stvori nešto novo. Smatram da je to jedna od najvažnijih stvari za postavljanje djela.</p>
<p>Ništa nije stalno</p>
<p>• Bojite li se naknadnih intervencija na scenariju?</p>
<p>– Radeći u svjetski poznatom hit mjuziklu »Spamalot«, autor montypythonovac Eric Idle je u šest tjedana pokusa scenarij mijenjao tri puta. S druge strane, neki autori ne odstupaju od onoga što napišu i ne daju da se išta mijenja. Mislim da to baš i nema smisla.</p>
<p> Samim time što sam odlučio dati svoje djelo da se uprizori, smatram da ono na neki način postaje zajedničko djelo ansambla, počinje svoj život s ljudima koji ga uprizoruju. Inače bi bolje bilo da sam ga zadržao za sebe, u ladici.</p>
<p> Vjerujem ljudima koji nešto pozitivno žele napraviti za to djelo. Stvari rastu, one se razvijaju, ništa nije stalno. Zato me zanima taj dvomjesečni rad, baš me zanima kakav će biti ishod.</p>
<p>Tanja Novak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Šerić je prešao prag tolerancije </p>
<p>»Istinski mi je žao, ali nisam imao nikakvog izbora, Anthonyja Šerića sam morao udaljiti iz kampa«, rekao je izbornik Slaven Bilić, završivši izjavu usklikom: »Gotovo!« </p>
<p>BREŽICE</p>
<p> – Činjenica da je izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić izbacio Anthonyja Šerića iz momčadi neminovno je utjecala na ugođaj u kampu u slovenskom Čatežu. Na susretu s novinarima Bilić je bio kratak i odlučan: </p>
<p>»I sami ste vidjeli da nema Šerića. Naime, od utakmice u Moskvi protiv Rusije postavili smo kriterije i pravila kojih se svi moraju držati. Šerić je, pak, u razgovoru, koji je sam tražio, prešao prag tolerancije. Istinski mi je žao, ali nisam imao izbora, morao sam ga udaljiti«, rekao je Bilić, završivši izjavu usklikom: »Gotovo!« </p>
<p>Na prvo sljedeće pitanje o Šeriću Bilić je ponovio kako o tome više ne želi pričati. Novinari su tek trikom, pred kraj druženja s izbornikom, dobili odgovor na pitanje je li situacija sa Šerićem omela pripremu utakmice: </p>
<p>»To je dio posla na koji sam unaprijed pristao.« </p>
<p>Kako bilo, više je nego očito kako Šerić nije bio zadovoljan statusom pričuve u reprezentaciji, a kap koja je prelila čašu strpljenja bilo je njegovo postavljanje na tribine u Tallinnu, dok je na klupi bio Pranjić. Šerić se nije zadovoljavao takvim tretmanom pa je od izbornika tražio pojašnjenje i promjenu svog statusa, što Bilić nije želio prihvatiti. </p>
<p>Druga iznenađujuća priča vezana je uz Vedrana Ćorluku, koji je utakmicu u Tallinnu odigrao u sjajnom ritmu. No, primijećeno je na treninzima i za boravka u Estoniji da je pomalo odsutan, sa suzama u očima... </p>
<p>»Ćorluka mi se još u Estoniji povjerio, što mi je kao treneru zaista drago. Ima probleme osobne naravi i zato sam ga, nakon dolaska iz Tallinna, pustio ocu na jednu noć u Zagreb. Apeliram na sve da poštuju njegovu privatnost«, rekao je izbornik, dok traju nagađanja koji to problemi muče Ćorluku. Čuje se svašta, od ljubavnih jada do obiteljskih razmirica... </p>
<p>Novonastala situacija sigurno se odrazila i na Bilićevo raspoloženje, koji djeluje vrlo ozbiljno. O Rusiji, koju predvodi Guus Hiddink, razgovaralo se tek naknadno. </p>
<p>»Sastav još ne mogu reći, a imamo dvije opcije. No, najvažnije mi je da svi koji su nastupili u Estoniji nemaju zdravstvenih problema.« </p>
<p>To što su Rusi u subotu imali lakšu utakmicu protiv Andore nego Hrvatska protiv Estonije ne brine Bilića. </p>
<p>»To može biti mala ruska prednost, ali mi smo u Tallinnu pokazali da možemo mnogo trčati. Što se tiče te minimalne ruske prednosti, nju će kompenzirati naši navijači, koji će nas bodriti s punog stadiona. Bitno je i to što su Rusi u punoj natjecateljskoj formi, jer su u nacionalnom prvenstvu odigrali tek 12 kola, a našim je igračima sezona završila. No, jamčim da će moji igrači tjelesno i mentalno biti na najvišoj mogućoj razini.« </p>
<p>O stanju Milana Rapaića, koji je uganuo gležanj na posljednjem treningu uoči dvoboja protiv Estonije, Bilić je rekao: </p>
<p>»Nije baš bajno. Vidjeli smo na treningu nakon Estonije da još osjeća bolove prilikom promjene pravca i u skoku punom težinom. To ne izgleda dobro, ali tako misli i liječnička služba.« </p>
<p>Kišovito vrijeme koje prognoziraju meteorolozi ne brine Bilića, jer tvrdi da maksimirski travnjak ima sjajnu drenažu, a ne brinu ga ni dvojbe koji će napadački par zaigrati protiv Rusije - onaj iz Tallina ili...</p>
<p>»Imamo pet izvrsnih napadača, stoga mi je to najmanji problem.« </p>
<p>Pustimo to sad </p>
<p>Na naknadno postavljeno pitanje znači li sadašnja Šerićeva eliminacija i njegov stav da ga se ubuduće ne poziva na reprezentativne akcije Bilić je glasno negodovao: </p>
<p>»Pustimo to sad, ljudi!« </p>
<p>Bilićev pomoćnik Aljoša Asanović ispričao nam je, pak, da se Šerić sa svima došao pozdraviti: </p>
<p>»Pokušao sam mu sugerirati da spusti loptu na zemlju, na što mi je odgovorio da to ne može učiniti, jer je posve u pravu. Da, bio je nezadovoljan što ne igra.«</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rusima bod premalo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Aleksandar Keržakov navodno je najveća prijetnja Bilićevim izabranicima. Napadač Seville najpopularniji je ruski nogometaš, a opasnu je poruku poslao Stipi Pletikosi u dvoboju protiv Andore. Naime, s tri je pogotka natrag na Pirineje torpedirao simpatičnu nogometnu družinu te skrenuo pozornost na svoje golgeterske sposobnosti. </p>
<p>No, 25-godišnji napadač u dresu osvajača Kupa Uefa odigrao je 25 utakmica ove sezone i postigao tek sedam golova. Opasan je, ali nije ništa posebno. Ipak je Andora nogometni liliputanac, a toga je svjestan i sam igrač: </p>
<p>»Znamo da je Andora mačji kašalj u usporedbi s Hrvatima, bit će iznimno teško«, kazao je Keržakov i skromno dodao da je za njegove pogotke zaslužna cijela momčad. </p>
<p>Utakmica protiv Andore zadovoljila je njihova izbornika Guusa Hiddinka. </p>
<p>»Izbjegli smo moguće iznenađenje i nismo se previše nervirali u tom srazu. Još je prerano za bilo kakvu računicu oko plasmana na Europsko prvenstvo«, kaže nizozemski stručnjak, koji je o Hrvatskoj dodao: </p>
<p>»Borba s Hrvatima bit će pravi test za našu mladu, ali ambicioznu momčad. Mnogi će reći da bismo se trebali zadovoljiti bodom s obzirom na to da gostujemo, no nas zanima samo pobjeda.« </p>
<p>Protiv Andorana nije briljirao njihov kapetan Andrej Aršavin, djelovao je prilično nezainteresirano, ali Hiddinka to ne brine: </p>
<p>»Dokazat će se u mnogo važnijoj utakmici s Hrvatskom.« [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Krunoslav Jurčić naslijedio Scoriju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Krunoslav Jurčić naslijedio je Elvisa Scoriju na mjestu trenera Slaven Belupa. Jurčić, osvajač bronačane medalje na SP-u u Francuskoj 1998. godine svoju je dugogodišnju igračku karijeru završio baš u Koprivnici, a Slaven Bilić ga je uvrstio u svoj stručni stožer reprezentacije. U igračkoj karijeri igrao je za Dinamo, Torino, Sampdoriju, Beveren...a kao trener imao je dvije epizode na klupi Pule. Za upražnjeno mjesto trenera ovogodišnjeg finalista Kupa Hrvatske konkurirao je i Ivo Šušak, ali koprivnički je klub izabrao mlađeg, 38-godišnjeg stručnjaka. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>I Hewitt ostao bez seta protiv Nadala</p>
<p>Verdasco je napravio čak 52 neforsirane pogreške protiv Đokovića, Björkman je imao 5-2 protiv Moye u prvom setu...</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Lleyton Hewitt je imao temelja nadati se, ali se vrlo brzo razbudio. Prije desetak dana je u Hamburgu izgubio od Nadala tek 5-7 u trećem setu. No, u Roland Garrosu je bio miljama daleko. Možemo tek računati treći set i reći kako je bilo neizvjesno. Ovako je Nadal došao do osamnaeste pobjede u Parizu, još je uvijek bez poraza...</p>
<p>Pomalo bizarno zvuči da je u meču gdje je Nadal imao kontrolu od prvog do zadnjeg poena, imao tek nešto više izravnih poena od Hewitt (14-12), no to je Nadalova igra. Čekati i iscrpiti »plijen«. U trećem setu je Hewitt proigrao, čak je kod 5-6 vratio »break«, ali je u trinaestoj igri opet bio korak prekratak. Da je otišlo u četvrti...? Ne brinite, Nadal bi i ovako i onako pobijedio...</p>
<p>Verdasco je nemilosrdno gurao sam sebe u poraz protiv Novaka Đokovića. Kako, uostalom, prokomentirati čak 52 neforsirane pogreške u tri seta, a čak nije bio, rezultatski gledano, toliko daleko. Đoković igra solidno, no još uvijek mislimo da nešto nedostaje kako bi pobijedio Federera ili Nadala.</p>
<p>Definitivno opasan čovjek u Parizu je Igor Andrejev. Srušio je Roddicka, pa Massua, sada i Baghdatisa. I to sve prilično jednostavno. Nakon izgubljenog seta protiv Baghdatisa proradio je ubojiti ruski forhend. </p>
<p>U ovom trenutku Andrejev igra najjači i najprecizniji tenis u Parizu, pitanje je samo može li ostati takav u narednim danima kada se ruka počinje najviše tresti.</p>
<p>Jonas Björkman je čak 63 puta izašao na mrežu u meču s Moyom (i zaradio »samo« 33 poena). No, nije to presudilo. Jer imao je Šveđanin 5-2 u prvom setu i nije iskoristio prednost. Nakon toga su stare kosti ipak »popucale«.</p>
<p>»Znao sam da će ovako završiti čim sa vidio na kojem terenu igramo. Suzanne Lenglen je užasno spor teren«, rekao je Jonas.</p>
<p>• Rezultati, osmina finala: Đoković – Verdasco 6-3, 6-3, 7-6 (1), Nadal – Hewitt 6-3, 6-1, 7-6 (5), Andrejev – Baghdatis 2-6, 6-1, 6-3, 6-4, Moya – Björkman 7-6 (5), 6-2, 7-5. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mario Ančić odgađa povratak, a Ivo Karlović odgovor</p>
<p>Ne bi bilo čudno da Mario Ančić otkaže i Wimbledon, dok je Ivo Karlović danas ipak bliže povratku reprezentaciji nego ranije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tenisači Velike Britanije trenutačno se nalaze niti na nebu, niti na zemlji. Andy Murray ima priličnih zdravstvenih problema, a i ostavio je dovoljno sumnje iza sebe kad je najavio neodazivanje reprezentaciji. Tima Henmana čak možemo proglasiti »bivšim«, jer su njegove igre ove sezone neprikladne i za 200. igrača svijeta. </p>
<p>Hrvatskoj to može biti solidna utjeha prije međusobnog dvoboja Davis kupa (od 21. do 23. rujna), premda i ispod površine hrvatske reprezentacije postoji previše upitnika. Što je s Ančićem, što je s Karlovićem? </p>
<p>Mario Ančić je sasvim blizu zaobilaska Wimbledona, budući da je rekao ne i organizatorima Queensa, posljednje provjere prije Wimbledona. Mononukleoza je ostavila mnogo dublji trag od najavljenoga pa Ančić konstantno odgađa povratak. S obzirom na to da je Ivo Karlović također trenutačno dovoljno daleko od reprezentacije, logično je situaciju u kojoj Hrvatska ima »samo« Ivana Ljubičića nazvati - diskutabilnom. Još više zbog ne baš obećavajuće Ljubičićeve forme te dobro poznatih neugodnosti koje ima kada dotakne travu. </p>
<p>Tijekom Roland Garrosa u Parizu je boravio izbornik Hrvatske Goran Prpić i tada vodio još jedan razgovor s Karlovićem na jednu jedinu temu - njegova povratka u reprezentaciju. Iako je konačan Karlovićev odgovor još uvijek potpuno nepoznat, ipak je dao malu nadu. </p>
<p>»Sada sam mnogo bliže povratku nego ranije«, rekao je Karlović. </p>
<p>Tijekom zagrebačkog challengera Karlović je najavio kako će se kroz dva tjedna definitivno prikloniti jednoj odluci, no još nema ničega. </p>
<p>Dakle, okrnjeni i jedni i drugi čekaju ogled u Wimbledonu. Četiri mjeseca prije meča situacija je uistinu alarmantna u obje svlačionice. Pitanje je samo koji će »ranjeni lav« lakše pregrmjeti ovu situaciju ili će se, jednostavno, nešto naglo poboljšati u idućim mjesecima.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Slavlje tek nakon povratka iz Kutine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sjajno su hrvatske rukometašice započele put prema Svjetskom prvenstvu, koje će se u prosincu održati u Francuskoj. U prvom su kvalifikacijskom dvoboju, odigranom u Rotterdamu, Hrvatice pobijedile Nizozemsku s 27-24 (11-14) i tako napravile prvi korak prema Francuskoj. </p>
<p>U Rotterdam su Hrvatice došle kao favoritkinje i tako započele dvoboj. Povele su 10-6, no nakon nekoliko nerezonskih pogrešaka Nizozemke su stigle na 10-9, da bi do poluvremena napravile i tri pogotka prednosti. No, u nastavku se razbudila Andrea Penezić, koja je postigla osam pogodaka. Uz nju, svakako je prvo ime i mlada vratarica Jelena Grubišić. Obranila je Nizozemkama 19 udaraca i njezin je udio u vrijednoj gostujućoj pobjedi svakako velik. </p>
<p>No, ovo je tek prvi dio puta prema Francuskoj i zato euforiji nema mjesta. Rotterdamskih +3 treba potvrditi i u drugom dvoboju. Naše će rukometašice do nedjeljnog dvoboja u Kutini trenirati u tamošnjoj dvorani. Tek će tad pričati o slavlju. </p>
<p>Hrvatska: Grubišić (18+1 obrana), Tatari 7, Kožnjak, Golubić, Milanović-Litre, Gaće 1, Pušić 5, Palčić 3, Horvat 3, Pasičnik, Jelčić, Penezić 8, Lovrić, Gotal. [I. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Zatopljenje prijeti snijegu i ledu</p>
<p>Zagrijavanje će poremetiti riječne tokove, smanjiti ledenjake i podići razinu oceana, prognozira izvješće UN-a </p>
<p>OSLO</p>
<p> - Globalno zatopljenje pogodit će stotine milijuna ljudi na Zemlji jer će poremetiti riječne tokove, otapati ledenjake i podići razinu oceana, prognozira u ponedjeljak objavljeno izvješće UN-a koje se bavi sudbinom ledenjaka, permafrosta i snijega. </p>
<p> Smanjuju se ledenjaci od Himalaje do Alpa, a zagrijava permafrost (trajno zaleđeni sloj Zemlje) od Aljaske do Sibira, a sniježne padaline postaju sve neizvjesnije u mnogim regijama, piše u izvješću »Global Outlook for Ice and Snow« (Globalni pregled za led i snijeg) koje je sastavilo više od 70 stručnjaka. Klimatske promjene, za koje su ponajviše odgovorni staklenički plinovi što se razvijaju izgaranjem fosilnih goriva, osjetit će se vrlo daleko od polarnih regija ili visokih planinskih područja.</p>
<p> »Sudbina snijega u svijetu i ledenih površina, kao rezultat klimatskih promjena trebala bi zabrinuti svako ministarstvo, svaki upravni odbor i svaki dnevni boravak diljem svijeta«, ističe Achim Steiner, voditelj Programa UN-a za okoliš u izvješću od 238 stranica. Otkrića su relevantna za područja od »Berlina do Brazilije, od Pekinga do Bostona«, dodaje Steiner. Oko 40 posto stanovništva od današnjih 6,5 milijardi ljudi, bit će pogođeno otapanjem ledenjaka u Aziji, jer snijeg i led s Himalaje pomaže regulaciji riječnih tokova i natapanju od Kine do Indije. Porast razine mora od samo jednog metra, kao posljedica zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka, mogao bi izazvati štete od gotovo 950 miljardi dolara, a 145 milijuna ljudi mogle bi ugroziti poplave.</p>
<p> Oceani su narasli za gotovo 20 centimetara prošlog stoljeća, a UN-ove studije prognoziraju dalji rast od 18 do 59 cm do 2100. Najteže će biti pogođena Azija zbog podizanja razine mora, poglavito Bangladeš jer je smješten na niskoj nadmorskoj visini. Izvješće o snijegu i ledu objavljeno je uoči Svjetskog dana okoliša i dva dana prije summita čelnika Skupine G8 (industrijski najrazvijenijih zemalja) koji će se održati od 6. do 8. lipnja u Njemačkoj. »Svijet si ne smije priuštiti da samo razglaba o klimatskim promjenama. On mora djelovati«, upozorio je Steiner. </p>
<p> Izvješće navodi da postoje velike neizvjesnosti o sudbini leda na Grenlandu i Antarktici, područjima koja su najveće svjetske zalihe svježe vode. Grenland ima dovoljno leda da podigne razinu mora do 7 metara, a mnogo veća Antaktika može je podići za 60 metara. </p>
<p> Nadalje, sve manje snijega pada u mnogim područjima, pa je tako pad sniježnih padalina iznosio oko 1,3 posto po desetljeću od 60-ih godina na sjevernoj hemisferi. </p>
<p>Porast temperature od samo jednog stupnja Celsiusa mogao bi za 150 metara podići granicu do koje dopire snijeg u planinskim područjima, što ugrožava skijališta i zimski turizam. </p>
<p> Izvješće navodi da porast temperatura »još uvijek nije rezultirao topljenjem permafrosta (trajno zaleđenog sloja Zemlje). Međutim, količina metana koji se otpušta iz permafrosta u Sibiru možda je već pet puta veća nego što se prije pretpostavljalo, piše u izvješću o metanu koji je snažan staklenički plin u velikim količinama prisutan u permafrostu. </p>
<p> Među prednostima koje donosi otapanje leda jest ta što će sjeverna morska ruta uz obalu Rusije biti otvorena 120 dana godišnje do 2100. godine, dok je danas to moguće tijekom 30 dana. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Srbijanska vlada želi dogovor s Carlom del Ponte</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavna tužiteljica Haaškog tribunala Carla del Ponte započela je u ponedjeljak svoj posljednji i višestruko značajni posjet Beogradu susretom s ministrom vanjskih poslova Vukom Jeremićem i koordinatorom nacionalnog savjeta za suradnju sa Tribunalom Rasimom Ljajićem. </p>
<p>Tema razgovora bila je dinamika suradnje, a Del Ponte je poslije razgovora izjavila da nikako ne treba stati na jednom izručenju (Zdravka Tolimira) i da nova vlada ima jedinstvenu priliku opravdati povjerenje međunarodnih institucija i promijeniti odnos javnosti prema ratnim zločinima.</p>
<p>Glavna tužiteljica će se tijekom četiri dana sastati s predsjednikom Borisom Tadićem, premijerom Vojislavom Koštunicom, ministrima Božidarom Đelićem, Draganom Šutanovcem i Draganom Jočićem. Ona će 18. lipnja podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN-a. Od ocjena u izvješću ovisit će spremnost EU da nastavi pregovore sa Srbijom o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornice Olge Kavran, glavna tužiteljica pozdravlja spremnost vlasti u Srbiji da učine sve što je u njihovoj moći da ispune svoje međunarodne obveze.</p>
<p>Primjetno je da Del Ponte izgleda nekako manje strogo u susretima sa novim ministrima, posebno s onima iz Demokratske stranke. Ovaj posjet, najduži do sada, je i njen posljednji, budući da se Del Ponte povlači sa dužnosti u rujnu. Strategija nove srbijanske vlade je da postigne dogovor sa glavnom tužiteljicom da će do kraja njenog mandata izručiti Stojana Župljanina i Gorana Hadžića, i učiniti sve da pronađe Ratka Mladića i Radovana Karadžića u zamjenu za njenu podršku euroatlantskoj integraciji zemlje.</p>
<p>Haag: Tolimir se odbio izjasniti o krivnji</p>
<p>HAAG - Bivši srpski general u BiH Zdravko Tolimir, optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, na uvodnom saslušanju u Haagu u ponedjeljak odbio se izjasniti o krivnji. Izjavio je da odbija dodijeljenog odvjetnika te da će se sam braniti u ovoj fazi postupka. Odbio je potvrditi identitet ili datum rođenja, rekavši kako su ga »negirali oni koji su sudjelovali u izručenju«. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Specijalna policija sprema se za 100.000 prosvjednika</p>
<p>Zatražene oštrije mjere protiv nasilnih demonstranata</p>
<p>Neredi koji su pratili subotnje antiglobalizacijske prosvjede što su ih u njemačkom Rostocku uoči summita skupine G-8 organizirale različite ljevičarske udruge potaknuli su u Njemačkoj raspravu kako spriječiti ponavljanje istog scenarija za trajanja sastanka na vrhu u obližnjem Heiligendammu.</p>
<p>Na demonstracijama uz sastanak osam najrazvijenijih zemalja svijeta od 6. do 8. lipnja očekuje se oko 100.000 prosvjednika, triput više nego što ih se prema procjenama policije okupilo u subotu. </p>
<p>Iako političari i dalje ustrajavaju na strategiji »deeskalacije«, imajući na umu da se izgrednici skrivaju iza mirnih prosvjednika, predstavnici obadva sindikata policajaca zatražili su oštrije mjere protiv nasilnih prosvjednika. Osvrćući se na subotnje incidente u kojima je ozlijeđeno oko tisuću osoba, Wolfgang Speck, šef jednog od sindikata, istaknuo je da policija nije računala »s tolikom brutalnošću i tolikom mržnjom prosvjednika«. Za summit u Heiligendammu, drži Speck, potreban je veći angažman i energičniji nastup policije, kao i strože kazne nasilnicima. </p>
<p>Slično razmišljaju i u drugom policijskom sindikatu u kojem za dvodnevni sastanak na vrhu »računaju s najgorim opcijama«. Stoga se zalažu za pooštrene kontrole prosvjednika i trenutačno pritvaranje svih koji na najavljenim demonstracijama za vrijeme summita budu uza se imali bilo kakve predmete kojima mogu napasti policajce. </p>
<p>Subotnje antiglobalizacijske demonstracije obilježilo je nasilje nekoliko stotina u crno odjevenih prosvjednika (tzv. crni blok) koji su kamenovali policiju i zapalili nekoliko automobila. U sukobima »crnog bloka« i policije koji su u rostockoj luci okončani uporabom vodenih topova ozlijeđeno je oko 430 policajaca i 520 prosvjednika. Prema navodima policije tijekom sukoba uhićeno je 128 osoba. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Putin: Četverogodišnji predsjednički mandat je prekratak</p>
<p>Ruski predsjednik poručio Scotland Yardu da pošalje Rusiji dokaze o krivnji Lugovoja</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u ponedjeljak da smatra da bi se predsjednički mandat mogao produljiti na pet do sedam godina, ali da broj uzastopnih mandata treba biti ograničen, javili su ruski mediji. Prema ruskom ustavu, predsjednik može biti izabran na najviše dva uzastopna četverogodišnja mandata. »Smatram da je ograničenje broja mandata opravdano«, rekao je Putin u intervjuu novinarima iz zemalja članica G8 dodajući da je četverogodišnji predsjednički mandat prekratak za Rusiju. »U suvremenoj Rusiji prihvatljivo je pet, šest ili sedam godina«, rekao je. Putin je rekao da namjerava raditi nakon isteka svog mandata 2008., ali da je još prerano reći u kojem točno svojstvu. Istakao je da će njegovo obraćanje naciji krajem travnja biti posljednje i da će sljedeće održati novi predsjednik.</p>
<p>On je govorio i o zahtjevu britanskih vlasti za izručenjem Andreja Lugovoja, osumnjičenog u Britaniji za ubojstvo Aleksandra Litvinenka, smatrajući da taj zahtjev svjedoči o nekompetentnosti britanskih vlasti koje ne znaju da je to ustavom Rusije zabranjeno ili, kako je rekao, to predstavlja politički marketing. Putin je savjetovao Scotland Yardu da pošalje Rusiji dokaze o krivnji Lugovoja i rekao da se njemu može suditi samo u Rusiji. Ruski predsjednik rekao je u izjavi za novinare iz zemalja G8 uoči summita, da Velika Britanija nije pružila ruskom tužiteljstvu dovoljno uvjerljive argumente za izručenje niti materijal za pokretanje sudskog postupka protiv Lugovoja. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Orkestri će svirati tiše</p>
<p>Zbog zdravstvenih naputaka u Europskoj će uniji orkestri ubuduće morati svirati tiše. Glazbenicima će se pak savjetovati da za vrijeme svirke stavljaju čepiće u uši. Preporuke će uključivati i to da orkestri sviraju što manje glasnih djela tijekom jednog koncerta. </p>
<p>Iako su nova pravila za kontrolu buke i regulacije rada proglašene u travnju prošle godine, glazbenicima su dane dvije godine da se uigraju s novim pravilima. Prema njima, dnevna ili čak tjedna izloženost buci ne bi trebala prelaziti 85 decibela. Trenutačno Udruga britanskih orkestara, engleska nacionalna opera, Royal Opera House, te Glazbena unija zajedno sa zdravstvenim stručnjacima pregovaraju o primjerni novih smjernica. </p>
<p>Jedno od preporuka jest i da se djela Wagnera i Straussa kombiniraju s tišim djelima Mozarta i Handela. Glazbenicima se također savjetuje da tijekom probi sviraju tiše. Solisti bi, smatraju stručnjaci, mogli na pozornici biti okruženi akustičnim zaslonom. </p>
<p>»Najvažnije je da zaštitimo sluh naših glazbenika. Naravno da će u početku biti određenih teškoća u provedbi novih pravila, ali ona će samo postati još jedan čimbenik u procesu planiranja«, rekao je Thorben Dittes, projekt menadžer u Udruzi britanskih orkestara. Javne rasprave o toj temi počet će u srpnju, ali stručnjaci kažu kako nitko ne želi ograničavati uživanje u glazbi. [S. Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izabrana najsjajnija </p>
<p>Uz sjajne Jacquesove izvedbe, Lamijin je raskošni pjevački talent presudio u konačnoj odluci o pobjednicima</p>
<p>Lamija Alečković i Jacques Houdek pobjednici su prve hrvatske inačice televizijskoga showa »Zvijezde pjevaju«. Oni su svojim dojmljivim pjevačkim izvedbama (i) u finalnoj emisiji, posebice zahvaljujući glasovima gledatelja HTV-a, uspjeli nadmašiti sufinaliste – Roberta Zubera i Maju Blagdan. Za nama je tako i drugi licencirani serijal koji je izazvao za neke i ne baš očekivanu pozornost gledatelja. Naime, mnogi su smatrali da pjevanje neće biti poput plesa – vizualno je neatraktivnije, nitko od natjecatelja amatera nije bio bez kakva-takva predznanja, pogreške se često, nemamo li i sami sluha, prečuju… Međutim, 100.000 poziva gledatelja koji su na koncu odlučili o pobjednicima govori posve suprotno. Oni su bezrezervno prihvatili i pjevački format, a na Prisavlju su još jednom dokazali da su doista sposobni napraviti show na visokoj razini.</p>
<p>Iako je i u prethodnim emisijama atmosfera među navijačima često naginjala k točki usijanja, u nedjeljnome finalu postignut je maksimum; do te mjere da se od vriske publike u nekoliko navrata gotovo nije čulo niti o čemu se razgovara na pozornici. I žiri je odlučio ničime ne kvariti završnu večer, te su sve tri izvedbe svakoga para, jedna lagana, jedna brza i jedna pjesma po slobodnom izboru, bile sjajno ocijenjene s samo malom prevagom konačnih pobjednika.Emisija je, dakako, primjereno vrijeme posvetila i spomenu na nedavno preminuloga velikana hrvatske pop-glazbe, Đorđa Novkovića, čiji je sin Boris sa svojom pjevačkom partnericom Ivom Visković nakon toga napustio daljnje natjecanje. Izvedba očevih pjesama »Don’t Ever Cry« s ostalim natjecateljima showa te »Malo mi je jedan život s tobom« s Ivom bili su mu prvi javni nastupi nakon očeve smrti, a Boris i Iva nisu definitivno ni prihvatili ni otklonili mogućnost eventualna natjecanja u sljedećoj sezoni showa »Zvijezde pjevaju«, kako bi nadoknadili propušteno.</p>
<p>Kako bilo, emisija čija će gledanost vjerojatno zasjeniti mnoge, svojim konačnim ishodom nije odveć iznenadila. Lamija i Jacques gotovo su od početka bili favoriti, a na kraju se pokazalo da je to bilo s mnogo pokrića. Lamijina radost bila je doista iskrena, a uz stakleni mikrofon najveća joj je nagrada mišljenje svih članova žirija da bi, ako bi to ikada poželjela, bez problema mogla promijeniti karijeru. Radost nakon proglašenja zavladala je u cijelome studiju, ali i u jednome zagrebačkom domu. Naime, najsretnija gledateljica koja je glasala za pobjednike, Bela Zorančić, od sinoć je, zahvaljujući sponzoru »Zvijezdi«, bogatija za 25.000 kuna na potrošačkoj kartici.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Daj mi pusu</p>
<p>Trogodišnji Yang Yang pružio je uistinu jedinstven prizor brojnim posjetiteljima u Qingdao Polar Ocean Worldu u istočnoj kineskoj pokrajini Shandong – poljubac s bijelim kitom. Bijeli kitovi pripadaju porodici kitova zubana, a oni poznatiji pod imenom belufa smatraju se najmuzikalnijom vrstom kita. Pomalo neobično izgledaju, jer nemaju leđnu peraju, a tijelo im je tupo zaobljeno s ispupčenim čelom, uz relativno male prsne peraje. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Klapski spektakl</p>
<p>Tijekom dva sata koncerta nastupilo je 11 klapa uz podršku dalmatinskih glazbenih zvijezda, Olivera Dragojevića i Tedija Spalata</p>
<p>Zagrebački Dom sportova u nedjelju je navečer ugostio neke od najboljih domaćih klapa na velikom humanitarnom koncertu pod visokim pokroviteljstvom premijera Ive Sanadera. Dvosatni klapski spektakl trebao se održati na zagrebačkoj Šalati, ali je zbog nepovoljne vremenske prognoze preseljen u Dom sportova čija je velika dvorana bila sasvim pristojno ispunjena.</p>
<p>Na samom su početku sve klape zajedno, i uz podršku Olivera Dragojevića na klaviru, odradile uvod u koncert, a onda su se na pozornici izmjenjivale klape izvodeći svaka po nekoliko pjesama. Prve ja nastupila Braciera koja je oduševila prisutne svojom obradom Gegine pjesme »Henjueke«, pa su nakon njih na sceni nastupile djevojke iz Ćakulona sa obradom narodne pjesme »Lijepa se Mare udala« i »Ča si nebo na me bisno«. Trogirska klapa Tragos, među ostalim, je izvela obradu »Priča Agave«, a Korjandul »Zelenu granu s tugom žuta voća«. Zagrebačka klapa Grdelin na domaćem je terenu dočekana ovacijama, a njima se na sceni pridružio i Tedi Spalato koji je nakon njihova nastupa izveo i nekoliko svojih hitova među kojima i dobro poznati »Dalmatino povišću pritrujena«. Tijekom dvosatna koncerta na sceni su se još izmijenili Dišpet, Mirakul, Linđo-N, Cesarice i Fortunal, te vokalisti Lada, a pored Spalata podršku klapama je dao i Oliver Dragojević. </p>
<p>Sve u svemu, riječ je o sjajno organiziranom klapskom spektaklu koji još jednom pokazao sve bogatstvo tog oblika tradicionalne hrvatske glazbe. Prava je šteta da naše klape u svijetu nisu prepoznate kao, na primjer, crnački gospel, jer i ova večer u Domu sportova samo potvrđuje da one to zaslužuju. </p>
<p>Prihod s koncerta namijenjen je Zakladi za humanitarno razminiranje Hrvatske - Hrvatska bez mina. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pirati okupirali MTV</p>
<p>Kapetan Jack Sparrow bio je glavni slavljenik na dodjeli MTV-jevih filmskih nagrada koja je održana u nedjelju u losangeleskom Gibson Amphitheatreu. Film »Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja« proglašen je najboljim filmom, a njegova zvijezda Johnny Depp, osvojio je nagradu za najbolju glumačku izvedbu. Depp je, u društvu producenta filma Jerryja Bruckheimera, primio nagrade Golden Popcorn. </p>
<p>»Ovo je čovjek koji je sve napravio odlično – Johnny Depp«, izjavio je Bruckheimer, dodavši da bez Deppa ne bi bili na pozornici i preuzimali nagradu.</p>
<p>Sacha Baron Cohen kući je otišao sa dvjema nagradama: onom za najbolju komičarsku izvedu za film »Borat: Učenje o amerika kultura za boljitak veličanstveno država Kazahstan«. »Nažalost Borat nije mogao doći na dodjelu«, našalio se Sacha, dodavši da osjeća pritisak slave i da se morao prijaviti u rehabilitacijsku kliniku. Cohen se također, s Willom Ferrellom, okitio nagradom za najpoljubac u filmu »Talladega Nights: The Ballad of Ricky Bobby«. Ta su dvojica odlučila ponoviti scenu i pri preuzimanju nagrada. </p>
<p>Iako Paris Hilton nije bila nominirana niti za jednu nagradu, njezin je dolazak izazvao veliku pozornost, jer je još vrlo malo vremena dijeli od odlaska na odsluženje zatvorske kazne. Odjevena u crnu haljinu pozirala je fotoreporterima i izjavljivala kako se boji, ali da je spremna za zatvor. </p>
<p>Jack Nicholson osvojio nagradu za najboljeg negativca u filmu »Pokojni«. Najdebitant je devetogodišnji sin Willa Smitha, Jaden koji je nagrađen za ulogu u filmu »U potrazi za srećom«. Dvosatni je program obogaćen glazbenim nastupima. Jaz-Z i Rihanna izveli su novu pjesmu »Umbrella«, a Amy Winehouse svoj velik hit »Rehab«.</p>
<p>Ove su godine nagradama dodane dvije nove kategorije: za najbolji ljetni film proglašeni su »Transformeri«, koje još nismo imali prigodu vidjeti, a nagradu za najbolju tučnjavu dobio je Gerard Butler za »300«.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ljubav stvara dobro vino </p>
<p>Već četvrta generacija obitelji Zigante proizvodi teran, malvaziju, muškat i cabernet souvignon </p>
<p>Ako je vino loše od njega će boljeti glava, a ako je izvrsno priuštit će čovjeku užitak. Takva vina proizvodi Duvilio Zigante iz Kostanje u Istri. Ljubav prema vinovoj lozi u njegovoj je obitelji, kaže, tradicija, a uzgojem i proizvodnjom vina bavi se već četvrta generacija. Ne čudi onda da na sajmovima vina odnose prva odličja. Na imanju okruženom čokotima vinske je podrume oplemenio i kušaonicom vina gdje njegovi ljubitelji mogu uživati u vrhunskoj kapljici uz istarski pršut, sir i kušanje maslinova ulja.</p>
<p>»Vinarstvo je moj život, a uzgoj loze i rad u vinogradu me usrećuju«, kaže Zigante i dodaje kako među čokotima provodi cijele dane, a tajna je dobra vina u ljubavi prema tom poslu i vinogradima. On voli prirodu koja mu uzvraća ljubav dobrim spojem mikroklime i tzv. bijele, crvene i zemlje crnice. Takvo tlo zadržava dulje vlagu, zemlja je gušća, sporije se suši, a bogata je i željezom što pogoduje kvaliteti vinove loze. Duvilio je upućen u tajne proizvodnje grožđa, a loza, ističe, najbolje rađa do 25 godine, nakon čega je treba obnavljati. Obitelj Zigante proizvodi sortna vina: teran, malvaziju, muškat i cabernet souvignon. Najviše njeguju autohtone sorte teran, malvaziju i muškat koje i turisti traže. </p>
<p>U rustikalnoj kušaonici i podrumu sve je podređeno užitku. Tako će nosnice posjetitelja najprije zagolicati miris hrastovine u čijim bačvama od 4000 litara stoji crno vino. Tako je pohranjeno više od godine dana i tek se onda puni u boce. Bijelo je pak, osim u inoksu gdje mu se čuva svježina i miris, u bačvama od akacije. »Malvaziju Vero pohranili smo u drvo akacije da bi vino dobilo puninu«, objašnjava Zigante. </p>
<p>Za čuvanje bijelih vina optimalna je temperatura do 15 stupnjeva, jer u drugom slučaju, ako se pregrije, postaje staro. Crnim vinima pak odgovara temperatura od 17 stupnjeva. Godišnje ta obitelj proizvede oko 70.000 boca od 0,75 dl, a ostatak prodaju u rinfuzi. Da bi se proizvelo kvalitetno vino, kažu, radi se stalno, jer vinograd zahtijeva sustavni nadzor a važna je i tehnologija, ponajprije rashladni uređaji u kojima se ono čuva. Hrvatska, smatra naš sugovornik, ne zaostaje za susjednim zemljama, ponajprije Italijom. Ne možemo im konkurirati količinom proizvedenog vina, ali kvalitetom da. Dodaje da je u nas razvijena kultura štovatelja vina koje treba odgovarajuće servirati. Pije se iz »čaša na nogu«, jer se u drugom slučaju ona može zagrijati pod prstima i izmijeniti okus vina. Duvilio kaže da bi bilo dobro kada bi restorani više zapošljavali someliere koji bi goste upućivali na to koje se vino pije uz određeno jelo. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Za zločine nad Hrvatima ukupno 22 godine</p>
<p>Milan Atlija dobio je 12, a Đorđe Jaramaz 10 godina </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Milan Atlija (49), rodom iz okolice Knina, proglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 12 godina za počinjenje dvaju kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Drugooptuženog Đorđa Jaramaza iz sela Vrbnik kod Knina sudsko vijeće Županijskog suda u Šibeniku, kojim je predsjedala sutkinja Jadranka Biga-Milutin, također je proglasilo krivim i to za kazneno djelo ratnog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva na području BiH i osudilo ga na kaznu zatvora u trajanju od deset godina. Obojici je izrečena mjera daljnjeg zadržavanja u pritvoru, a na presudu se mogu žaliti Vrhovnom sudu u roku od 15 dana, što su njihovi odvjetnici i najavili.</p>
<p>Milan Atlija i Đorđe Jaramaz krivi su, obrazložila je presudu sutkinja Biga-Milutin, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva tijekom 1992. godine na području tzv. Koridora u BiH. Nepravomoćno su osuđeni za ubojstvo tada 37-godišnjeg civila čiji identitet do danas nije utvrđen, a pretpostavlja se da se radi o Anti Ivančiću. Atlija je u to vrijeme kao zapovjednik specijalne postrojbe za posebne namjene »Zvjerci« naredio ubojstvo civila kojeg mu je doveo njemu potčinjeni Jaramaz. Atlija mu je, citirala ga je sutkinja, tada rekao: »Vodite mi to đubre s očiju i radite s njim što hoćete«, nakon čega jeJaramaz nesretnog civila, koji je imao psihičke smetnje, doveo do dvorišta jedne kuće gdje su ga i Atlija i Jaramaz tukli i opljačkali. Potom ga je Jaramaz odveo do rijeke Bosne gdje je u njega dva puta pucao i to jednom iz kalašnjikova, a drugi put iz pištolja. Tijelo ubijenog civila Jaramaz je potom bacio u korito rijeke Bosne. Sutkinja je pojasnila da su brojni svjedoci detaljno pričali o ovom gnusnom događaju, dok je Jaramaz rekao kako je civila pustio da pliva rijekom i da je ovaj to učinio »slobodnim stilom«, što je sutkinja protumačila kao njegovo ruganje cijelom događaju.</p>
<p>Atlija je proglašen krivim i za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. </p>
<p>On je, naime, u svibnju 1991. godine u Kninu, kao »desna ruka« zloglasnom Milanu Martiću, zajedno s ostalim »Martićevcima« sudjelovao u fizičkom i psihičkom zlostavljanju trojice zarobljenih pripadnika Mministarstva unutarnjih poslova. Posljedica užasnih zlostavljanja kod sve trojice prouzročilo je tjelesni invaliditet nastao od nanešenih teških tjelesnih ozljeda koje su bile opasne za život. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>U BiH uhićen osumnjičeni za ubojstvo u Hrvatskoj</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Pripadnici policije Unsko-sanske županije uhitili su u ponedjeljak Milana Rašetu za kojim traga Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske zbog ubojstva jedne osobe u Nebljusima kod Donjeg Lapca počinjenog 26. svibnja, potvrdio je glasnogovornik županijskog MUP-a u Bihaću Ale Šiljdedić. </p>
<p> Riječ je o okrutnom ubojstvu Bogdana Smrzlića (55), vjerojatno iz koristoljublja. Tvrdi se, naime, da je Smrzlić prodao kuću u Bihaću. Prije rata je bio i suvlasnik kafića u Zagrebu, u kojemu je i radio. </p>
<p> Šiljdedić je novinarima izjavio da je Rašeta uhićen u ranim jutarnjim satima u akciji koordiniranoj s graničnom policijom BiH te uz pomoć mještana naselja Klisa kod Bihaća. Tijekom uhićenja nije pružao otpor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Konobara »Milenijuma« ubili zbog »Citroëna«?</p>
<p>Nesretni je mladić povezao dvojicu policajca, ni ne sluteći da će uskoro postati njegovi egzekutori </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski državljanin koji je mučki ubijen na srbijanskoj planini Goč u blizini Kruševca, identificiran je kao Jakup Hajdini (34). Bio je zaposlen kao konobar u slastičarnici »Milenijum« u Bogovićevoj 7, a blizak je rođak vlasnika tog obrta Imbrija Abdurahimija.</p>
<p> Njegovo tijelo prošle je subote pronađeno u jami na Goču, a za ubojstvo iz izrazito niskih pobuda - krađe njegova »citroëna C4«, što se navodi kao motiv, osumnjičena su dvojica pripadnika MUP-a Srbije, te još jedan pomagač. </p>
<p>MUP RH još uvijek, kako doznajemo, nije od srbijanskih kolega dobio službenu obavijest o podmuklom ubojstvu, no to su zatražili nakon objave vijesti u srbijanskim medijima. </p>
<p>Nestanak nesretnog mladića njegova je obitelj policijskoj postaji Centar, prijavila još 7. svibnja kada se nije vratio iz Makedonije kamo je išao u posjet rođacima. Uniformirana trojka (prema prvim informacijama i treći počinitelj bio je odjeven u policajca), Igor M., Aleksandar J. i Milan V. »presreli« su 34-godišnjaka koji ih je pristao prevesti do mjesta Paraćin. Mladić je pristao, ni ne sluteći vjerojatno da ih treći osumnjičenik Igor M. čitavo vrijeme prati svojim automobilom. </p>
<p>Kalvarija je navodno počela na jednom parkiralištu u blizini Paraćina gdje su Jakupa fizički svladali, te ga vezali lisicama, i odvezli do Goča gdje je navodno i gledao kako mu pripremaju vječno počivalište. </p>
<p>Pred njegovim su očima, prenose srbijanski mediji, kopali jamu i potom ga ubili tupim predmetom i zakopali. Njegov »citroën« navodno su već sutradan za nekoliko tisuća eura prodali u Srbiji. Nakon uhićenja navodno je tek jedan od osumnjičenih ubojica »propjevao«, otkrivši policiji mjesto na kojem je ubijen hrvatski državljanin. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Od 27 poginulih u prometu, čak 10 u svibnju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Na prometnicama Osječko-baranjske županije ove je godine, do 2. lipnja, u prometu poginulo čak 27 osoba, od čega ih je deset poginulo tijekom svibnja. </p>
<p>»U tim prometnim nesrećama sudjelovali su vozači svih kategorija vozila, biciklisti, vozači teretnih i osobnih automobila, putnici, pješaci i motociklisti različite starosti«, kazao je Stipo Rimac, zamjenik načelnika osječko-baranjske Policijske uprave. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sve te prometne nesreće dogodile su se zbog smanjene pozornosti sudionika u prometu, ali i ignoriranja i podcjenjivanja opasnosti koje nosi cestovni promet, kao i grubog kršenja prometnih propisa kojima je cilj zaštita svih sudionika u prometu. </p>
<p>»Kako bi se zaštitili sudionici u prometu, policija će do krajnjih granica intenzivirati svoja postupanja u nadzoru cestovnog prometa. U narednim razdobljima, a s čime je već i započeto, uz korištenje najvećeg mogućeg broja policijskih službenika i sve raspoložive tehnike koja se koristi u nadzoru prometa, poduzimat će se prvenstveno represivne mjere prema svima onima koji ne poštuju prometne propise«, najavio je Rimac.</p>
<p>Dodao je kako će ovo postupanje biti usmjereno na sve prometne prekršaje, ali posebno na one koji prethode najtežim prometnim nesrećama kao što je, primjerice, vožnja u pijanom stanju, upravljanje vozilom bez položenog vozačkog ispita te prekoračenje dozvoljene brzine kretanja. </p>
<p>Rimac je istaknuo kako će se pojačane mjere nadzora sustavno poduzimati sve do poboljšanja stanja sigurnosti cestovnoga prometa i to na način da se angažiraju policijski službenici Postaje prometne policije Osijek na cijelom području Policijske uprave po principu mobilnih prometnih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova poznatijih kao »kobre«.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Napad na dužnosnike ujedno je atak i na državu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osmogodišnju zatvorsku kaznu koju je sudac Nenad Lukić, zbog prijetnji i lažnog prijavljivanja nekoliko sudaca, nedavno izrekao poznatom ubojici Milenku Tothu, zagrebački Županijski sud u cijelosti je prihvatio. </p>
<p>Sudac Općinskog suda u Zagrebu uspio je tako do pravomoćnosti dovesti postupak u kojem je presudio pod dotad »neviđenim« uvjetima u svojoj sudnici. Odbijanje da na bilo koji način osim »pljuvanja« po raspravnom sucu, sudjeluje u postupku i iznese svoju obranu, Toth je u žalbi na prvostupanjsku presudu, pokušao iskoristiti kao »asa« u rukavu, tvrdeći da mu je bilo uskraćeno pravo na obranu. Puno više »odjeka« na Županijskom je sudu, prilikom donošenja odluke, imalo Lukićevo obrazloženje maksimalne kazne koju je izrekao. Zaštita svakog ljudskog života jednako je vrijedna, stajalo je u obrazloženju, no prijetnja sucima i državnim dužnosnicima, ima specifičnu težinu. »Mehanizmi su to državnog aparata, ustroja države i svatko tko prijeti njima, ugrožava i državu«, naveo je Lukić, dodajući kako svaka država, da bi funkcionirala, mora zaštititi mehanizme od kojih je sazdana. Iako je presuda usvojena od riječi do riječi, Lukić naposlijetku navodi da se neodobravanje Tothova ponašanja, ne smije shvatiti kao odmazda društva, jer odmazda, dodaje »u sebi sadrži osvetu, kojoj je svrha jedno zlo kazniti i zamijeniti drugim«, što ovdje nije slučaj. Bolje će se sučeve riječi shvatiti, ukoliko se pročitaju tek »djelići« pisma kojeg je Toth poslao Ministarstvu pravosuđa, za što je između ostalog, i osuđen. »Bit će toj kurvi gore kad je se dočepam nego onim kurvetinama što im je Ivo Klišanić vadio maternice francuskim ključem«, pisao je Toth jednoj državnoj dužnosnici. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Država će odrediti samo zaštitnu cijenu pšenice</p>
<p>Zaštitna cijena pšenice vjerojatno će biti 75 lipa, a seljaci traže 1,2 kune plus PDV za kilogram pšenice standardne kvalitete</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vlada će uskoro donijeti uredbu o zaštitnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda, a udruge seljaka već su »izvjesile« otkupnu cijenu pšenice (1,2 kune), koja je osjetno viša od prošlogodišnjih 85 lipa po kilogramu.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, kazao nam je da se može očekivati zaštita cijena pšenice od 75 lipa te kako bi otkupa cijena mogla biti na razini prošlogodišnje od oko 85 lipa. Dodao je da je trenutačno cijena pšenice na svjetskom tržištu 103 eura po toni, što odgovara zajamčenoj cijeni od 75 lipa koju jamči država ako otkupljivači na slobodnom tržištu ne otkupe pšenicu od seljaka.</p>
<p>Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza (HSS), kazao nam je da otkupna cijena pšenice, ali i ona zajamčena, ove godine mora biti veća od lanjske, između 1,1 i 1,2 kune, jer su proizvođači imali veće troškove. »Računica pokazuje da su proizvođači s prinosima od pet tona pšenice imali po hektaru barem 1000 kuna više troškova, a oni s manjim prinosima od 30 do 40 posto veće troškove«, napominje Grivičić. </p>
<p>Predsjednici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo i Stanko Zdravčević već su uputili zahtjeve ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću, a poziv za razgovor očekuju ovih dana. Zbog nepovoljnih uvjeta u proizvodnji pšenice, seljaci traže cijenu od 1,2 kune plus PDV za kilogram pšenice standardne kvalitete. Osim toga, zahtijevaju i isplatu u roku 30 dana, troškove otkupa na teret otkupljivača te da se poticaj za pšenicu isplati u punom iznosu od 2250 kuna po hektaru, i to najkasnije do 30. kolovoza ove godine.</p>
<p>»Pšenice ove godine neće biti dovoljno iz domaćeg uzgoja, a još lošije stanje je u europskim zemljama, što je razlog više da se prihvate naši zahtjevi«, zaključuje Laslo. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Prodaja KIM-a do kraja tjedna?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) odluka o izboru najboljeg ponuđača za kupnju 66,96 posto dionica karlovačke mliječne industrije KIM bit će donesena potkraj ovoga tjedna, do kada se trima ponuđačima daje rok za nadopunu njihovih ponuda. </p>
<p> Natječaj za prodaju većinskog udjela u KIM-u zaključen je početkom ožujka ove godine, a na njega su prispjele tri ponude. Tvrtke Ranč iz Pribislavca, tvrtke Chemoderm iz Duge Rese te ponuda nizozemske grupacije Danube Foods.</p>
<p>Upravni odbor HFP-a dao je rok za njihovo izjašnjavanje, odnosno poboljšanje ponuda do ovoga utorka, kako bi se konačna odluka o prodaji KIM-a mogla donijeti do kraja tjedna.</p>
<p>Naime, višegodišnja privatizacijska trakavica oko KIM-a, koji je u nezavidnoj tržišnoj situaciji, sada se nastavila jer se iz sindikalnih redova čulo kako Chemoderm, koji među tri pristigle ponude kotira kao favorit na natječaju, zapravo nema odgovarajuće bankovno jamstvo.</p>
<p>Chemoderm je za preuzimanje KIM-a ponudio najviše - 15,9 milijuna kuna, u čemu bi ga trebala pratiti Karlovačka banka. Najavljeno je i ulaganje od 44 milijuna kuna kroz razdoblje od pet godina, kroz 'leasing' opreme i iz poslovanja KIM-a. </p>
<p>Navodno su i druga dva ponuđača, Ranč i nizozemski Danube Foods, koji je u vlasništvu britanskog investicijskog fonda Salford, a koji je već kupio niz mljekara u našoj regiji, spremna također poboljšati ponude za KIM. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>HEP potpisao ugovor o gradnji trećeg bloka TE Sisak </p>
<p>Ugovor HEP-a i Technopromexporta vrijedan je 177,6 milijuna dolara od čega će se 105 milijuna osigurati prebijanjem klirinškog duga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska elektroprivreda i ruska tvrtka Technopromexport iz Moskve potpisale su 31. svibnja u Zagrebu 177,6 milijuna dolara vrijedan ugovor o isporuci opreme i pružanju usluga za izgradnju bloka C velike termoelektrane Sisak, izvijestili su u utorak iz HEP-a. </p>
<p>Ugovor su u ime HEP-a potpisali predsjednik Uprave Ivan Mravak i direktor HEP Proizvodnje Željko Dorić, a u ime Technopromexporta, tvrtke koja objedinjuje najpoznatije ruske proizvođače energetske opreme, generalni direktor Sergey Molozhavy i regionalni direktor za Europu Valeriy Kuznetsov u nazočnosti članova Uprave HEP-a i predstavnika ruskog veleposlanstva u Zagrebu. </p>
<p>Ugovorno trajanje izgradnje objekta je 45 mjeseci od stupanja ugovora na snagu, predvidivo od 1. rujna 2007. godine do 31. svibnja 2011. godine, kada se planira početak komercijalnog rada novog bloka, kažu u HEP-u. </p>
<p>Izgradnja bloka C sufinancirat će se sa 105 milijuna dolara prebijanjem 'klirinškog' duga bivšeg SSSR-a prema bivšoj SFRJ, odnosno sada duga Ruske Federacije prema Hrvatskoj i to isporukom glavne energetske opreme u tome iznosu. Za preostala 72,6 milijuna dolara HEP će se kreditno zadužiti. </p>
<p>Nakon potpisivanja ugovora Mravak je »izrazio zadovoljstvo što se nakon dvogodišnjih pregovora uspjelo pronaći najbolje rješenje u dobrom poslovnom duhu, naglasivši da HEP u termoelektrani Sisak već ima iskustva s ruskom tehnologijom«. </p>
<p>Zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji ugovora, koji će sisačkoj termoelektrani osigurati dodatnih 230 megavata snage za proizvodnju električne energije i 50 megavata snage za proizvodnju toplinske energije. </p>
<p>Molozhavy je također izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora. Govoreći o opremi koju će isporučiti HEP-u naglasio je da se sva njihova oprema, pa i turbine, proizvode po Siemensovoj licenci. Najavio je da će o uspješno dovršenim pregovorima s HEP-om, zaključenim tim ugovorom, nastojati izvijestiti ruskog predsjednika Vladimira Putina koji će u lipnju posjetiti Hrvatsku. </p>
<p>Novi kombi blok (istodobno će proizvoditi električnu i toplinsku energiju) u termoelektrani Sisak bit će najsuvremenije termoenergetsko postrojenje vrlo visoke iskoristivosti, ističu u HEP-u. Inače, Hrvatska i Rusija su potkraj lanjskog srpnja potpisale sporazum o reguliranju klirinškog duga u iznosu od 185,7 milijuna američkih dolara te dogovorile da će se taj dug naplatiti isporukom roba i usluga i to opreme za TE Sisak, višenamjenskih helikoptera i sredstvima za pripremu projekta plinovoda iz Mađarske do Donjeg Miholjca. </p>
<p>Uprava HEP-a je odluku o izgradnji trećeg bloka u TE Sisak donijela 15. ožujka ove godine. Proširenje najveće termoelektrane u Hrvatskoj ima važno mjesto u njihovom desetogodišnjem planu izgradnje novih elektrana ukupne snage 1200 megavata.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>HEP planira nove elektrane snage 1142 megavata</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - »Od 2004. do 2008. HEP planira izgraditi nove elektrane snage 1142 megavata, a od toga se 42 megavata odnosi na hidroelektranu Lešće, prvu koja se gradi nakon 17 godina, što će stajati 67 milijuna eura«, rekao je Ante Despot, član Uprave HEP-a, na međunarodnom simpoziju HRO HYDRO 2007 održanom u Šibeniku.</p>
<p>Prema njegovim riječima, već se gradi novi blok snage 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani, potpisan je ugovor s Rusima o isporuci opreme za treći blok TE Sisak, planiraju i gradnju trećeg bloka TE Plomin snage 500 megavata te izgradnju bloka snage 250 megavata u osječkoj termoelektrani.</p>
<p>Despot je istaknuo kako je u zadnje vrijeme u Europi povećana potrošnja struje, a u Hrvatskoj potrošnja godišnje raste 3,9 posto, što ne prati porast proizvodnje. Prije godinu dana zatvorena je i nuklearka u Bugarskoj, a to dodatno stvara manjak električne energije. </p>
<p>»Ako se želimo baviti turizmom, za što se Hrvatska opredijelila, onda moramo biti energetski neovisni, zbog čega HEP planira gradnju više novih elektrana«, kazao je Despot.</p>
<p>Najavio je i revitalizaciju najvećeg elektroenergetskog objekta u Hrvatskoj - hidroelektrane Zakučac snage 480 megavata. Time će HEP dobiti novih 52 megavata, odnosno jednu novu elektranu. Revitalizacija te elektrane stajat će 690 milijuna kuna, a ugradit će se po četiri nova agregata i turbine Končarove i Siemensove proizvodnje.</p>
<p>Kad je riječ o Plominu, istaknuto je kako je u proceduri ishođenje lokacijske i građevinske dozvole. Ako sve bude u redu, izgradnja bi trebala početi 2010. </p>
<p>Što se tiče najbolje lokacije za LNG terminala, stav je HEP-a da je to Krk, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u sklopu stručnog simpozija koji je ove godine okupio rekordnih 180 sudionika. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Propala Porscheova javna ponuda za preuzimanje VW-a</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> - Obvezujuća ponuda njemačkog proizvođača luksuznih sportskih automobila Porschea za preuzimanje najvećeg europskog proizvođača automobila Volkswagena propala je, kao što se i očekivalo, priopćio je Porsche u ponedjeljak. Do 29. svibnja, krajnjeg roka za prihvaćanje ponude za preuzimanje, samo je 0,06 posto dioničara VW-a prihvatilo Porscheovu ponudu. Na tenderu jeprodano svega 172.218 običnih i 68.262 preferencijalnih dionica VW-a. Time je Porscheov glasački udjel u VW-u podignut na 30,97 posto. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Pobijedio sam Račana 2003., pobijedit ću i Milanovića 2007.</p>
<p>Sanader je naglasio važnost ravnopravnosti građana pred svim institucijama, te ocijenio projekt e-SPIS kao velik iskorak prema društvu pravde i pravednosti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »SDP je dobio predsjednika, mi tu činjenicu respektiramo, ali kao što sam 2003. godine pobijedio Račana, tako ću 2007. pobijediti Milanovića«, izjavio je u ponedjeljak premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader komentirajući, na traženje novinara, izbor novog predsjednika SDP-a. </p>
<p>Na upit koje su HDZ-ove prednosti u odnosu na SDP, Sanader je rekao da su one evidentne te da Vlada na kraju mandata šalje u realizaciju velike projekte kao što je i u ponedjeljak predstavljeni e-SPIS kao snažan dokaz odlučnosti i borbe protiv korupcije u pravosuđu i svim drugim segmentima društva.</p>
<p>»Idemo dalje, mi smo politička snaga koja i na kraju mandata ima snage za korjenite promjene u svim segmentima društva, a jednako tako i za borbu s političkim suparnicima«, poručio je Sanader. Dodao je da to SDP i njegovi partneri 2003. nisu imali, svađali su se između sebe. »Danas ne znamo s te ujedinjene ljevice hoće li se SDP i HNS ujediniti ili ne, a ako se i ujedine, mi ćemo ih ponovo pobijediti«, istaknuo je Sanader.</p>
<p>Na upit zašto nije čestitao SDP-u na izboru novog predsjednika stranke, Sanader je odgovorio kako to nije demokratska praksa. To je njihov interni izbor, ocijenio je Sanader napominjući kako ni Angela Merkel nije čestitala Schröderovu nasljedniku.</p>
<p>»Naučimo se da u Hrvatskoj svaka stranka vodi svoju politiku, bira svoje vodstvo i program, i da to na razini komunikacije dviju stranaka nema veze jer ćemo se mi susretati u izbornoj kampanji i sučeljavati«, rekao je. Također, Sanader je kazao kako HDZ nije imao izaslanika na HNS-ovoj konvenciji jer smatra da bi bilo licemjerno zaželjeti uspjeh nekome protiv koga se bori i želi ostvariti pobjedu. Moramo i na tom stranačkom planu i političkoj sceni svi skupa sazrijeti u Hrvatskoj, a HDZ će tome dati svoj doprinos, dodao je.</p>
<p>Na upit o sazivanju izvanredne HDZ-ove konferencije za novinare, što je predsjednik SDP-a Milanović protumačio kao strah u HDZ-u, Sanader je odgovorio da je konferencija bila sazvana na zahtjev novinara. »Da nismo reagirali, svi bi pitali gdje je HDZ. Mi smo reagirali, jer je SDP druga stranka po jačini u Hrvatskoj i smatramo da je u redu da HDZ reagira«, rekao je premijer Sanader.</p>
<p>Projekt Jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje sudskim spisima - e-SPIS - predstavljen je u ponedjeljak u Vladi. Projekt je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa u sklopu reforme pravosudnog sustava, a ministrica pravosuđa Ana Lovrin istaknula je da sustav predstavlja temelje za kvalitetniji pomak u svakom predmetu i sustava u cjelini.</p>
<p> »To će pridonijeti jačanju pravne sigurnosti za sve kao temelja pravne države«, kazala je Lovrin. Ministrica je kazala da je e-SPIS već uveden u rad pulskog Općinskog i splitskog Trgovačkog suda te dodala da je u tijeku edukacija sudaca na zagrebačkom Općinskom i Trgovačkom sudu, na kojima bi sustav trebao početi s radom u rujnu. U idućoj godini planirano je uvođenje e-SPIS-a u 70 općinskih i županijskih sudova, državna odvjetništva i prekršajne sudove, te povezivanje s ostalim tijelima državne uprave.</p>
<p> Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin ocijenio je da će sustav pridonijeti transparentnijem radu pravosudnog sustava i boljoj kontroli kretanja predmeta, onemogućiti utjecaj na suca, spriječiti korupciju te ubrzati sudske postupke i podići njihovu kvalitetu. Sve to nije usmjereno protiv velike većine sudaca koji svoj posao rade kvalitetno i odgovorno, nego protiv manjine koja ne radi tako.</p>
<p> Predsjednik Vlade Ivo Sanader istaknuo je da se radi o jednoj od ponajboljih akcija i projekata njegove Vlade te da to nije borba protiv sudaca, nego onih koji bacaju ljagu na većinu koja radi dobro. Naglasio je važnost ravnopravnosti građana pred svim institucijama društva te dodao kako bi projekt e-SPIS, koji je ocijenio kao velik iskorak prema društvu pravde i pravednosti, i u tom smislu trebao pridonijeti uklanjanju osjećaja bespomoćnosti. Premijer je čestitao Ministarstvu pravosuđa što je podržalo ideju Središnjeg državnog ureda za upravu, te podsjetio na projekte, već uvedeni hitro.hr, i hitrorez, kojim će se ukloniti najmanje 20 posto propisa koji su se pokazali kao neprimjereni ili suvišni.</p>
<p> Predsjednik pulskog Općinskog suda Bruno Čohilj ustvrdio je kako nakon uvođenja e-SPIS-a više nitko ne može neovlašteno činiti procesnu radnju niti će ona moći proći neevidentirano. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vlada ulaže i u razvoj mjesta za koja neki nisu nikada ni čuli</p>
<p>Trajektna luka Zverinac 54. je pristanište izgrađeno na otocima u posljednje četiri godine</p>
<p>ZVERINAC</p>
<p> - »Ovo je 54. pristanište izgrađeno u posljednje četiri godine na našim otocima, a ulaganje u gospodarski razvitak i u ovaj životni projekt za otok pokazuje jasnu politiku Vlade da se vodi računa o svakom kutku Hrvatske«, rekao je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta u ponedjeljak na otvorenju novosagrađenog trajektnog pristaništa na otoku Zverincu.</p>
<p>Kalmeta je istaknuo da je, iako na Zverincu živi samo pedesetak stanovnika, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka u gradnju i rekonstrukciju pristaništa za trajekte i brze putničke brodove uložilo oko deset milijuna kuna. U sklopu izgradnje pristaništa uređena je i lučica za brodice, prilazna cesta do pristaništa te postavljena javna rasvjeta i sanirana obala jugoistočno od pristaništa. Radove je izvela riječka tvrtka Sun Adria pod nadzorom zadarskog Idassacommerca.</p>
<p>Predsjednik mjesnog odbora Zverinca Živko Škifić istaknuo je da pristanište otočanima znači život jer ih povezuje s gradom. Stoga ne žele da pristanište bude samo spomenik nego traže poboljšanje satnica u plovidbenom redu i više brodskih linija sa Zadrom kako bi mogli tamo raditi, a ostati živjeti na otoku.</p>
<p>Tražim ostvavke Antunović, Linić, Sobol i Pančić </p>
<p>»Tražim od gospodina Milanovića da ostavke podnesu Željka Antunović, Slavko Linić, Gordana Sobol i Ivica Pančić, jer imam dokaze da je Pančić potpisivao ugovore mjesec i pol dana nakon što je narod njemu i njegovoj vladi rekao »ne« na izborima. On traži da ja podnesem ostavku, ne znam iz kojih razloga. Ja tražim od njega da on od te gospode zatraži da podnesu ostavke«, rekao je ministar Kalmeta komentirajući izjave novoizabranog predsjednika SDP-a Zorana Milanovića u emisiji HTV-a »Nedjeljom u dva« o tome da bi trebao podnijeti ostavku. Na pitanje je li razgovarao sa premijerom Sanaderom o slučaju svoga vozača Danijela Miočića, Kalmeta je odgovorio: »Ne, nisam razgovarao. Neka pravna država radi svoj posao. Apsolutno podržavam pravnu državu, ovo je dokaz da nitko nije amnestiran.« [Ljuba Ivićev- Balen]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Doprinos smanjivanju globalnog zatopljenja</p>
<p>Što svaki građanin može svakodnevno poduzeti da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u atmosferu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Učinkovitim korištenjem energije i mudrim potrošačkim izborom svaki građanin može smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za oko 20 posto, odnosno za tonu na godinu i tako dati najbolji doprinos smanjenju globalnog zatopljenja.</p>
<p>Istaknuto je to u utorak na predstavljanju brošure pod nazivom »Prihvatite izazov težak jednu tonu CO2« u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tu brošuru će čitatelji u utorak, na Svjetski dan zaštite okoliša naći u svim dnevnim novinama. Zajednički su je, u sklopu projekta poticanja energetske učinkovitosti, priredili ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te gospodarstva, rada i poduzetništva, Fond i Program ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).</p>
<p>Brošura je puna korisnih savjeta o tome što svaki građanin može svakodnevno poduzeti ne bi li se smanjile emisije stakleničkih plinova u atmosferu te time ublažile i usporile neželjene klimatske promjene.</p>
<p>Naime, svaki čovjek u Hrvatskoj u prosjeku proizvede šest tona ugljičnog dioksida na godini. Individualne emisije građana u kućanstvima predstavljaju oko 30 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova koje Hrvatska ispušta u atmosferu, a emisije koje su posljedica putničkog i cestovnog prijevoza pridonose ukupnim emisijama s nešto manje od 50 posto.</p>
<p>Primjenom jednostavnih i lako provedivih mjera istodobno se postiže trostruka korist: smanjuje se nepotrebna potrošnja energije i ispuštanje plinova koji potiču globalno zatopljenje, a time i računi za energiju i vodu. Konkretno, prosječna obitelj može godišnje uštedjeti do 500 eura, rekao je stalni predstavnik UNDP-a Juri Afanasijev.</p>
<p>Na primjer, dodao je, treba koristiti štedne, a ne obične žarulje jer one 95 posto energije troše na proizvodnju topline, a ne svjetla. </p>
<p>U brošuri je i upitnik koji omogućava građanima da približno izračunaju moguće smanjenje emisije ugljičnog dioksida na osnovu svog odgovornog ponašanja.</p>
<p>Zbog porasta prosječnih temperatura na Zemlji nužno je da svaki čovjek pridonese smanjivanju globalnog zatopljenja kako bismo izbjegli teške posljedice u budućnosti, istaknuo je Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša.</p>
<p>Pritom je važno uskladiti energetsku sigurnost, nužnu za gospodarski razvoj i rast standarda te sprječavanje klimatskih promjena, što se može postići učinkovitijim korištenjem energije, većim korištenjem obnovljivih izvora energije i novih, ekološki prihvatljivih tehnologija za proizvodnju energije, napomenuo je pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić.</p>
<p>Cilj Hrvatske je da do 2010. poveća udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji struje na 5,8 posto zbog čega od 1. srpnja uvodimo državne poticaje za ulagače u takve izvore, a Vlada priprema akcijski plan energetske učinkovitosti, najavio je Tomšić. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Idući tjedan pretposljednja sjednica ovog saziva Sabora</p>
<p>Na dnevnom redu posljednje sjednice prije ljetne stanke nalazi se 60 točaka, od čega 12 »europskih« zakona</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski će sabor novu, 26. sjednicu, ujedno posljednju prije ljetne stanke i pretposljednju u ovom sazivu, početi 13. lipnja. Sjednica će trajati do 13. srpnja, najavio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva Sabora. Sabor bi nakon ljetne stanke trebao održati još jednu sjednicu prije raspuštanja uoči predizborne kampanje za parlamentarne izbore. Ona bi počela sredinom rujna i završila u prvom dijelu listopada, nakon čega bi se raspisali izbori. Na predloženom dnevnom redu 26. sjednice je 60 točaka, među kojima i 12 zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s propisima Europske unije. Šeks je kazao da će se njihovim usvajanjem, kao i usvajanjem još dvadesetak zakona koje Vlada tek treba poslati u saborsku proceduru, do kraja godine ispuniti plan o usvajanju 55 »europskih zakona«. </p>
<p>Na sjednici će se naći i SDP-ov zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva zbog izjava ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina.</p>
<p>Šeks je izvijestio novinare da je i prije izbora novog predsjednika SDP-a s tom strankom dogovoreno kako će na mjesto predsjednika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om, koje je ostalo prazno nakon smrti Ivice Račana, sjesti novi predsjednik SDP-a, kao predstavnik najjače oporbene stranke.</p>
<p>»Sasvim je izvjesno i realno da to bude Milanović«, rekao je, ali i dodao kako SDP ima pravo odlučiti o imenu te da će saborska većina podržati njihov prijedlog. </p>
<p>Također je rekao kako je Predsjedništvo Sabora neprimjerenima ocijenilo nedavne izjave HSP-ove zastupnice Ruže Tomašić na HTV-u da je dio saborskih zastupnika povezan s narkomafijom. Njima se narušava dostojanstvo i dignitet Sabora i zastupnika, poručio je i dodao kako je dobio informacije da će se Ruža Tomašić ispričati. </p>
<p>Predsjednik Sabora je čestitao novom predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću i SDP-u što su uspjeli »završiti svoju izbornu unutarstranačku utakmicu«. Ocijenio je kako je očito da je izbor Milanovića bio uvjetovan zahtjevom za promjenama i novim licima u SDP-u.</p>
<p>Predsjednik Sabora, koji će nositi HDZ-ovu listu za IV. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima, kazao je kako se nada da će Milanović ostati koordinator za to područje. </p>
<p>»Radujem se tom političkom srazu s njim. A tko će bolje proći, to će odlučiti birači. Osobno vjerujem da ćemo ja i HDZ polučiti dobre rezultate«, rekao je Šeks. Također je, na traženje novinara, kazao da izjava člana Predsjedništva HDZ-a Gordana Jandrokovića, prema kojoj je HDZ-u svejedno tko je na čelu SDP-a jer nitko od SDP-ovih kandidata ni izabrani predsjednik nemaju sposobnosti i ideje voditi državu, odražava stav cijele stranke.</p>
<p>Đapić: Tomašić se ne namjerava ispričati</p>
<p>Predsjednik HSP-a Anto Đapić priopćio je u ponedjeljak da je predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks dezinformirao javnost kada je na konferenciji za novinare u ponedjeljak najavio javnu ispriku zastupnice HSP-a Ruže Tomašić koja, ističe Đapić, nema ni namjeru niti potrebu ispričati se za svoje javno djelovanje u ime HSP-a. U priopćenju stoji da je predsjednik Hrvatskoga sabora »dezinformirao javnost pozivajući se na navodnu izjavu predsjednika Glavnoga stana HSP-a Peje Trgovčevića o najavi konferencije za novinare HSP-a i javne isprike zastupnice Ruže Tomašić«. Predsjednik HSP-a navodi pak da »nazočni predstavnici parlamentarnih stranka nisu čuli najavu isprike jer je nije ni bilo«. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš/ Hina</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Organa ima, ali nedostaje svijest o važnosti darivanja</p>
<p>Neosnovani strah od pogreške u određivanju moždane smrti najčešći je razlog odbijanja obitelji stradalog da se njegovi organi daruju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj živi više od 1000 ljudi s transplantiranim organima, ali čak 1500 njih čeka organ. Od toga ga vjerojatno 30 posto neće dočekati, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Zagrebu na kojoj je predstavljen transplantacijski program KBC-a »Zagreb«. Time najveći bolnički sustav u Hrvatskoj počinje kampanju kojom nastoji upozoriti građane na važnost darivanja organa, što je i glavni problem nakon što su svladane operativne metode, pronađeni lijekovi protiv odbacivanja, te nakon što je od nedavno i Hrvatska članica međunarodne organizacije za razmjenu organa Eurotransplanta. </p>
<p>Prvi rezultati punopravnog članstva vide se po tome što je nekoliko dugogodišnjih bubrežnih bolesnika, nakon 17 godina čekanja, dobilo organ iz Europe. </p>
<p>U KBC-u se već 34 godine kontinuirano i vrlo uspješno presađuju bubrezi, na godinu 100, a s podjednako uspjeha se presađuju i srca. Još boljim rezultatima u bolnici se nadaju nakon što se kupi mehanička srčana crpka za koju je donacijsku akciju pokrenuo privatni donator Dubravko Horvat, koji je nedavno bolnici darovao i specijalno vozilo za potrebe tranplantacija.</p>
<p>»Tragično je što organa ima, ali nema dovoljno svijesti o važnosti darivanja«, kazala je Jasna Stoić-Brezak, KBC-ova koordinatorica za transplantacije. Podsjetila je na činjenicu kako je puno veća vjerojatnost da će nekom pojedincu trebati tuđi organ nego što će sam biti potencijalni darovatelj. Dodala je da je strah od pogreške u određivanju moždane smrti neosnovan. No to neznanje najčešći je razlog odbijanja obitelji stradalog da se njegovi organi daruju. U tom smislu podsjetila je da sve velike religije i crkve podržavaju darivanje organa, te pozvala na još jaču i širu edukaciju stanovništva i to od najranije školske dobi, a i liječnika i drugog medicinskog osoblja u zdravstvenom sustavu. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070605].
|
