NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070404].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124409 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.04.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ministarstva trebaju biti na jednom mjestu</p>
<p>HDZ i SDP smatraju da bi radi efikasnosti i manjih troškova bilo bolje ne samo ministarstva zadržati u metropoli, nego ih čak smjestiti u jednu zgradu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dok regionalne stranke predlažu preseljenje dijela ministarstava iz Zagreba prema irskom modelu, najjače stranke, HDZ i SDP smatraju da bi radi efikasnosti i manjih troškova bilo bolje ne samo ministarstva zadržati u metropoli nego ih čak smjestiti u jednu zgradu, o čijoj se izgradnji priča već desetak godina.</p>
<p>Dekoncentracija državne uprave jedan je od tri programska cilja saveza regionalnih saveza Regionale koji ističe da će izmještanje ministarstava potaknuti regionalni razvoj.Prema planu regionalaca, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva smjestilo bi se u Osijeku, Ministarstvo kulture u Varaždinu, Rijeka bi dobila sektor prometa i pomorstva, a Split turizma, što bi u tim gradovima otvorilo nova radna mjesta i pridonijelo deprovincijalizaciji Hrvatske.</p>
<p>Prema riječima tajnika Regionale Aleksandra Vukobrata, zasad nije poznato koliko bi preseljenje ministarstava koštalo, no regionalci su uvjereni da bi smještaj ministarstava u drugim gradovima stajao manje nego u Zagrebu.</p>
<p>»Sva ministarstva nisu u državnom prostoru nego neka plaćaju najamninu, a ona je manje, primjerice, u Osijeku nego u Zagrebu. Država ima svoje nekretnine po cijeloj Hrvatskoj, a i gradovi imaju neiskorišteni prostor. Osim toga, u interesu gradova bilo bi ne samo da svoje prostore daju besplatno, već i da sufinanciraju njihovo uređenje«, kaže Vukobrat.</p>
<p>I dok regionalci smatraju da komunikacija između disperziranih ministarstava neće biti problem, u HDZ-u i SDP-u smatraju suprotno. Predsjednik Odbora za lokalnu samoupravu Zvonimir Mršić (SDP) ističe da Vlada mora biti manja i učinkovitija, zbog čega bi sva ministarstva trebala biti na jednom mjestu, što bi olakšalo komunikaciju i smanjilo troškove prijevoza. »Regionalni razvoj ne može se poticati preseljenjem ministarstava nego decentralizacijom ovlasti i sredstava. Tada će meni kao gradonačelniku Koprivnice biti svejedno tko je ministar i gdje mu je sjedište. Državni aparat treba smanjiti, a ovako bi se još povećao«, kaže Mršić.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Država može i treba biti dobar gospodarstvenik</p>
<p>Mislim da bi oni koji sudjeluju u reformama, ali i oni kojih se reforme tiču - građani - morali imati više znanja o javnom menadžmentu koji pridonosi učinkovitosti i djelotvornosti javnog sektora</p>
<p>Nedavno je objavljena knjiga »Izazovi javnog menadžmenta-dileme javne uprave« autorice Inge Perko Šeparović, koja je i stručno štivo namijenjeno studentima Fakulteta političkih znanosti te vrlo korisna literatura za sve koji sudjeluju u reformi javne uprave i javnog sektora.</p>
<p>• Kome je namijenjena ova knjiga? </p>
<p>- Ponajprije sam mislila na studente smjera Javne politike, javnog menadžmenta i razvoja Fakulteta političkih znanosti. No knjiga je namijenjena i svim sudionicima reforme javne uprave u Hrvatskoj jer se ta reforma provodila i provodi bez analize postojećeg stanja i stanja koje će uslijediti. Oni koji sudjeluju u reformama, ali i oni kojih se reforme tiču - građani - morali bi imati više znanja o javnom menadžmentu. Treba naglasiti da bruto društveni proizvod per capita nije jedini pokazatelj kvalitete života nego je to i želja da se živi i ne napusti određenu sredinu. S više znanja može se donijeti plan o tome kako provoditi reforme i s kojim ciljevima te odrediti respektirajuće vrijednosti. </p>
<p>• U knjizi su prikazana dva glavna modela reformi - washingtonski i švedski. Koje su razlike?</p>
<p>- Washingtonski model izraz je neoliberalizma i procesa globalizacije javnog sektora koje u praksi provode MMF i Svjetska banka tako što ga kao donatori nameću zemljama koje traže kredite. Osnovni instrumenti su privatizacija i tržište, a država igra minimalnu ulogu. Mit da je država loš gospodarstvenik dobro se vidi uzmemo li primjer francuske automobilske divove kod kojih prosječni kupac ne zna koja je kompanija u državnom vlasništvu, a koja u privatnome. Švedski pak se model temelji na menadžmentu putem rezultata. Ovaj model traži dopunu s obzirom da je po prirodi određen kratkoročno u dugoročnoj dimenziji koju osigurava strateško planiranje. U švedskom modelu važna je i uloga financijske decentralizacije, gdje se najveći dio javne potrošnje ostvaruje na regionalnoj i lokalnoj razini.</p>
<p>• Koji bi model bio bolji za Hrvatsku?</p>
<p>- Svakako bi bio bolji švedski. Treba naglasiti da se nagrađivanje menadžera u javnom sektoru treba izjednačiti s onim u privatnome. Problem je švedskog modela što se ne može primijeniti bez strateškog menadžmenta. U Hrvatskoj bi političari trebali biti lideri s vizijom, koji te vizije pretvaraju u zadaće i potom utvrđuju strateške prioritete. </p>
<p>• Pišete i o javno-privatnom partnerstvu. Kakav je vaš stav o tome?</p>
<p>- Javno-privatno partnerstvo bi u svojoj biti trebalo biti spoj inicijative i poduzetništva privatnog sektora te socijalne osjetljivosti javnog sektora. Kod nas se to radi bez kvalitetne analize koja bi govorila koliko su takvi projekti isplativi za društvo. U Vladinim smjernicama sugerira se britanski model ugovornog odnosa iako ozbiljniji uvidi pokazuju niz promašaja. Tvrdnja da rizik u partnerskom odnosu preuzima privatni sektor vrlo je upitna jer iskustvo pokazuje spremnost privatnog sektora da osigura profit i krajnjim instrumentima - prijetnji bankrotom. Upozoravanje na sve opasnosti brzopletog uključivanja u projekte javno-privatnog partnerstva ne znači da ne postoje i dobri primjeri, no oni su u pravilu rezervirani za projekte koji znače partnerski odnos u provođenju određenih politika. </p>
<p>• Koji primjer javno-privatnog partnerstva smatrate pozitivnim?</p>
<p>- Pozitivan primjer JPP-a imamo u Švicarskoj gdje se nakon pojave kravljeg ludila JPP-om organizirao velik broj kompanija i organizacija, veterinarskih službi, poljoprivrednika, proizvođača stočne hrane i distributera. Potpuna promjena dotadašnjeg sustava ispaše, praćenja stoke i svih ostalih elemenata dovela je do toga da je Švicarska nakon tri godine ponovo počela izvoziti stoku u EU, čime je ostvaren početni cilj. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umjesto 1223, iz MORH-a otišlo tek 176 službenika </p>
<p>Ove godine se predviđa izdvajanje 2250 osoba - 1400 djelatnih vojnih osoba i 850 službenika i namještenika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi put otkako provodi reforme obrambenog sustava, Ministarstvo obrane suočeno je s neostvarenim godišnjim planom izdvajanja viška osoblja s vrlo visokom postotkom, većem od 30 posto.</p>
<p>Iako su na početku prošle godine, u planu za 2006. precizirali da očekuju izlazak ukupno 3100 službenika i vojnika, MORH je lani ostvario manje, tek 69,68 posto planiranoga.</p>
<p>Najveći uspjeh tranzicije vojnog osoblja koja je, na žalost, neizostavan dio vojne reforme, MORH je ostvario 2004. godine. Tada je umjesto planiranih 4886 iz sustava otišlo 5162 vojnika i službenika. Treba reći kako je za osjetni podbačaj plana za 2006. najmanje kriva Hrvatska vojska. Štoviše, Oružane su snage prošle godine premašile planirani broj izdvajanja vojnog osoblja. Umjesto 1877, iz HV-a su tako lani otišle 1984 djelatne vojne osobe. S druge strane, umjesto planiranih 1223, iz sustava MORH-a lani je otišlo tek 176 službenika i namještenika.</p>
<p>U intervjuu za vojno glasilo Hrvatski vojnik, pomoćnik ministra obrane zadužen za upravljanje ljudskim resursima otkriva glave razloge podbačaja u realizaciji plana za više od 30 posto.</p>
<p>»Takav postotak rezultat je neostvarenog organizacijskog izdvajanja Službe za gospodarenje nekretninama i Zrakoplovno-tehničkog zavoda, a što je bilo planirano za prvo polugodište 2006. godine«, otkriva Željko Goršić. U Ministarstvu tvrde kako se radi o zbrinjavanju ljudi koji se uglavnom bave uslužnim djelatnostima, o ljudima čija primanja nisu velika, a nerijetko su i ispod državnog prosjeka.</p>
<p>Plan za ovu godinu predviđa izdvajanje 2250 osoba, odnosno odlazak iz sustava 1400 djelatnih vojnih osoba i 850 službenika i namještenika. Tako će se, kako je precizirano u Dugoročnom planu razvoja HV-a do 2015., brojnost u sustavu znatno približiti brojci od 16.000 vojnika i 2000 službenika.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Glavne brige u Hrvatskoj su stanje voda i vodnih resursa </p>
<p>Prema scenariju klimatskih promjena za Hrvatsku, od 2040. do 2050. godine temperature će rasti, negdje i više od 2,5 stupnja Celzija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj je početkom ožujka počela obrazovna kampanja Hrvatskog centra Znanje za okoliš, pod nazivom »Obrazovanje o klimatskim promjenama u Hrvatskoj«. Kampanji je prethodilo izdavanje knjige »Kap preko ruba čaše: klimatske promjene - svijet i Hrvatska«, čiji su autori, Vladimir Lay, Krešimir Kufrin i Jelena Puđak, ujedno i predavači te provoditelji kampanje. </p>
<p>»Kampanju smo počeli pred Stručnim savjetom profesora geografije zagrebačkih gimnazija, nastavili u Osijeku za područje Slavonije, pa u Splitu za područje srednje Dalmacije, a slijede predavanja za profesore geografije, biologije i kemije po ostalim županijama«, kaže Vladimir Lay, sociolog - socijalni ekolog iz Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«. </p>
<p>»U Hrvatskoj ljudi još ne znaju puno o klimatskim promjenama, stoga ni o tome kako sami doprinose klimatskim promjenama«, kaže Lay i dodaje da profesore najviše zanima kako će se globalno zatopljenje odraziti na poljoprivredu u Slavoniji i opskrbu vodom u Dalmaciji. </p>
<p>»Dvije glavne brige vezane uz klimatske promjene u Hrvatskoj su stanje voda i vodnih resursa zbog smanjenja padalina i spuštanja razine podzemnih voda te porast razine mora za 80 do 90 centimetara, što će dovesti do plavljenja priobalnih naselja«, ističe Lay.</p>
<p> Prema scenariju klimatskih promjena za Hrvatsku, od 2040. do 2050. godine doći će do daljnjeg porasta temperature, negdje i više od 2,5 stupnjeva Celzija. Predviđeno zatopljenje povećat će opasnost od širenja i pojava raznih bolesti koje prenose kukci i grinje. </p>
<p>»Glavni zagađivač atmosfere u Hrvatskoj je energetika koja s 90 do 93 posto pridonosi ukupnoj emisiji ugljičnog dioksida«, zaključuje Lay. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Manje plastičnih vrećica, više čistoga zraka</p>
<p>Iako još nemamo pravilnik, preporuka je da se koristi reciklažna ambalaža te da se u dućan ide s platnenim vrećicama</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva do daljnjega ne namjerava rješavati problem velike potrošnje plastičnih vrećica. To je pitanje aktualiziralo britansko ministarstvo za zaštitu okoliša, koje je prije dva tjedna s maloprodajnim kompanijama potpisalo sporazum kojim se trgovine obvezuju da će poticati potrošače na smanjenu potrošnju vrećica. </p>
<p>Neće im više nuditi nove vrećice, te će ih pozivati da istu vrećicu koriste više puta. Ben Bradshaw, britanski ministar za zaštitu okoliša, izjavio je kako je riječ o vrlo ambicioznom projektu britanskih trgovina. Naime, u Velikoj se Britaniji godišnje »potroši« 13 milijuna plastičnih vrećica, a ovim će se pothvatom taj broj smanjiti za 25 posto. Time će se smanjiti količina otpada, a godišnja emisija ugljičnog dioksida bit će manja za gotovo 60.000 tona, što ima isti učinak kao da se iz prometa ukloni 18.000 automobila.</p>
<p>U Hrvatskoj nadležno ministarstvo, na žalost, prvo mora dobro uskladiti gospodarenje otpadom, odnosno sanirati odlagališta te organizirati odvojeno prikupljanje otpada. »Nakon toga ćemo krenuti i u rješavanje pitanja plastičnih vrećica, iako ono nije regulirano nikakvim zakonskim odredbama«, govore u Ministarstvu. Dodaju da ni Europska unija nema zakone koje se tiču isključivo plastičnih vrećica.</p>
<p>»Zakon o otpadu Hrvatska je donijela tek 2004. godine, Strategiju o gospodarenju otpadom 2005. </p>
<p>Od tada skoro svaki mjesec donosimo jedan pravilnik i bržim ritmom uistinu ne možemo ići«, objašnjavaju u Ministarstvu. Dodaju da su zadovoljni dosadašnjim rezultatima koje su postigli prikupljanjem ambalažnog otpada u trgovinama te skupljanjem otpadnih automobila, guma i ulja.</p>
<p>Dok se ne donese pravilnik koji će propisati količinu vrećica koje trgovina dnevno smije podijeliti, treba ponoviti upozorenje Marijana Galovića iz udruge Zelena akcija: »Poticanjem društva na racionalnije korištenje materijala hvatamo se u koštac i s problemom iscrpljivanja resursa. Što se manje otpada proizvodi manje je sirovina potrebno za izradu novih proizvoda.« Galović stoga savjetuje građanima da, bez obzira na to što još nema pravilnika, koriste ambalažu koja se reciklira te da u dućan uvijek idu sa svojim platnenim vrećicama.</p>
<p>Kanadsko selo zabranilo plastične vrećice</p>
<p>OTTAWA - Staro rudarsko naselje na sjeveru Kanade postalo je u ponedjeljak prva općina u toj zemlji koja je zabranila korištenje plastičnih vrećica. Leaf Rapids, selo sa samo 539 stanovnika i tri male trgovine, izgrađeno je usred šume. »Želimo ukloniti plastične vrećice iz naše okoline jer ih vjetar raznosi izvan naselja i često završavaju na drveću«, rekao je predstavnik mjesta Bond Ryan. San Francisco je prošloga mjesta postao prvi veliki američki grad koji je zabranio plastične vrećice u trgovinama. </p>
<p>Vera Pfaff /Hina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Visoke cijene</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Nema više kašnjenja, niti kolovoških kaosa u redovima pred knjižarama. Nema devet naslova za isti predmet, autori nisu u sukobu interesa, stranice im se više ne rasipaju, za osnovce svi su potpuno novi, moderniji i kvalitetniji. Dosta toga učinjeno je posljednjih godina na tržištu školskih udžbenika, ali jedno nikako: problem visoke cijene. Za dva paketa gimnazijskih udžbenika treba dati oko 2500 kuna. Iz Ministarstva obrazovanja najavljuju da će pokušati 'primiriti' nakladnike, što će naravno biti teško. Oni su svoje već učinili - dali su cijenu svakom udžbeniku. Nelogično je ipak da se ministarstvo i nakladnici ne dogovore. Jer, dok prvi traže od školaraca znanje barem dva strana jezika, kod drugih najvišu cijenu drže - udžbenici za strane jezike.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Hrvatska postaje energetski most</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
<p>Potpisivanje Ministarske deklaracije o 1856 kilometara dugom Paneuropskom naftovodu, kojim bi velike količine nafte iz kaspijskoga područja preko Rumunjske, Srbije, Hrvatske i Slovenije trebale stizati do Trsta, ukazuje da nakon poduže faze pregovora i uvjeravanja Slovenije da se uključi u taj projekt napokon počinju konkretne pripreme za njegovu provedbu.</p>
<p>Na promjenu slovenskoga stava, osim zainteresiranosti Europske unije za važan novi dobavni pravac, vjerojatno je utjecala i činjenica da su i oni zainteresirani za smanjivanje broja tankera punih nafte koji Jadranom plove prema Trstu. Osim što će provedbom tog strateški važnog projekta postati energetski most između naftom bogatog kaspijskoga područja i tržišta EU ovaj bi naftovod Hrvatskoj trebao donijeti brojne koristi. Do Hrvatske i naših rafinerija stizat će kvalitetna kaspijska nafta bez opasnosti od havarija tankera i balastnih voda u Jadranu, što bi moglo prouzročiti teške posljedice za okoliš i turizam.</p>
<p> Naime, ovaj naftovod za razliku od prije planiranog projekta Družba Adria neće završavati u Janafovu terminalu u Omišlju, nego će preko Slovenije ići do Trsta, gdje će se spojiti na postojeći naftovod TAL. A naftovod je, slažu se stručnjaci, najsigurniji način prijevoza »crnog zlata«.</p>
<p>Osim toga, stručnjaci procjenjuju da bi sve zemlje uključene u taj veliki projekt u Paneuropski naftovod trebale ukupno uložiti 2,62 milijardi dolara za slučaj prijenosa 60 milijuna tona godišnje, odnosno 3,96 milijardi za transport od 90 milijuna tona godišnje, od čega na Hrvatsku otpada od 550 milijuna do 980 milijuna dolara, ovisno o kapacitetu naftovoda. Međutim, izravna ekonomska korist za Hrvatsku bila bi znatno veća - ovisno o kapacitetu između 1,3 i 2,2 milijarde dolara. </p>
<p>Paneuropski bi nam naftovod poboljšao i sigurnost opskrbe naftom, jer su domaća prilično stara naftna polja sve iscrpljenija pa će Hrvatska morati povećavati uvoz »crnog zlata«.</p>
<p>Planirana gradnja naftovoda od Rijeke preko Slovenije do Trsta za Paneuropski naftovod stvara preduvjete za eventualnu provedbu i ININA prijedloga o modificiranom projektu Družba Adria. Naime, u tom bi se slučaju iz njega izbacili tankeri sa svim opasnostima koje donose Jadranu jer bi i ruska nafta umjesto u Omišlju završavala u Trstu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sudac i Europa</p>
<p>Sačuvati svoje ne znači da ne želimo Europu i da za nju nismo spremni</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Za neke kontroverzni, za neke karizmatski, Zlatko Sudac, u uskršnjem intervjuu za katolički list Veritas, progovorio je izrazito zanimljivo, provokativno, ali nadasve pametno i razumno. Velečasni Sudac apelira da ne prodajemo sve i svašta, jer bi krajnji rezultat bio da ćemo postati roblje. Zalaže se da sačuvamo one najveće bisere koje imamo, pa da Europi ponudimo nešto autentično, svoje.</p>
<p>Neki će reći da je to još jedan glas euroskeptika, a svi koji su pažljivo pročitali njegove riječi jasno mogu vidjeti da od euroskepticizma nema ništa, već da samo i isključivo progovara razum. Jer, sačuvati svoje ne znači da ne želimo Europu i da za nju nismo spremni. Sačuvati svoje prije svega znači imati odgovornosti prema sadašnjim i budućim generacijama, i to nema nikakve veze ni s ulaskom u Europsku uniju ni s europskom budućnosti Hrvatske. Uostalom, ni u Europi nije moguće, uza sve pozivanje na slobodno tržište i slično, baš samo tako ušetati s hrpom dolara i eura i pokupovati sve što se nudi. Europske velesile vrlo dobro i oprezno raspolažu svojom najvrjednijom imovinom, izrazito paze komu će doći u ruke i kako će se njome gospodariti. </p>
<p>Mi smo imali, nažalost, i loše primjere. Došli su stranci s vrlo malo kapitala, na vrlo lak i jednostavan način došli su do bogatstva koje je stvarano naraštajima i nakon stjecanja vlasništva su se ponašali potpuno drukčije nego što to rade u Europi. Sva ona prava koja imaju europski radnici, često na ovom tlu ne vrijede u mjeri kao u zemljama odakle je došao kapital u Hrvatsku. Krajnji rezultat je da je naše bogatstvo rasprodano, da su stranci lako došli do njega, a da njime ne gospodare na način kako bi to morali u svojim zemljama. </p>
<p>Zato i velečasni apelira da se pogreške ne ponove i da naše biserje, banke, otoci, tvornice, ako je moguće, ostanu u hrvatskim rukama. Netko će reći - pa u tržišnom gospodarstvu nema zapreka, kapital ne poznaje granice. Točno, ali našim ljudima treba bar dati istu priliku kao i strancima. Što više sačuvati svoje, ako je moguće, stvar je razuma, a ne politike.</p>
<p>Sudac još bolje primjećuje boljke koje Hrvati imaju, a to je da tu vlada zavist i da je često Hrvat Hrvatu najveći neprijatelj. Hrvati se boje i uspjeha, uspješnih ljudi, a Sudac kaže kako je prošao cijelu Europu, gdje je upravo obrnuto. Europske države podržavaju svoje ljude, pogotovu uspješne, bilo da je riječ o političarima, znanstvenicima, sportašima, umjetnicima. Nema zavisti koja bi kočila uspješne. A kod treće konstatacije velečasni Sudac je možda i najviše u pravu. Upozorava da se kod nas malo ističu branitelji, da im se daje premalo značenje, često marginalizira, što njih, naravno, frustrira. Treba biti pošten i reći da je sadašnja vlast ipak učinila bitne pomake u odnosu na prije, kada se na branitelje gledalo gotovo kao na kriminalce. Sudac je radio s veteranima iz Vijetnamskog rata i svi su došli okićeni ordenima. Kod nas toga nema, malo je prilika da se braniteljima da značenje koje oni zaslužuju, a zaslužuju ga više nego što i mislimo. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni ove države, i to je činjenica koja se ne smije zaboraviti.</p>
<p>Sva je sreća da u Hrvatskoj ima pametnih ljudi, poput Zlatka Sudca, koji promišljaju za dobrobit same Hrvatske. Ne moramo se s njima uvijek i u svemu slagati, ali glas takvih ljudi treba jednostavno poslušati. Hrvati se moraju naučiti slušati tuđa mišljenja, o njima razmišljati i diskutirati bez strasti, etiketiranja i predrasuda. U tom kontekstu intervju velečasnoga, koji tako često uzburka duhove, bio je prava poslastica.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>O suzi i sramu hrvatskoga glumišta</p>
<p>Dijelu hrvatske, pa i medijske javnosti nužno je potrebna »teatrološka« dezinsekcija, pa makar i rječinskom vodom!</p>
<p>JAGODA MARTINČEVIĆ </p>
<p>Hrvatska »kazališna« Kloaka i dalje se puni. Ovaj put pod firmom novokomponirane teatrologije bavi se kostima umrlih, prevrće ih i glođe s kanibalskim zadovoljstvom, i sa znanjem špiljskoga pretka. Ovaj put u riječku glembajevsku sapunicu upleće se notorni Miljenko Jergović koji očito zna nešto što hrvatsko glumište, živo ili mrtvo, ne zna. Ovaj put na udaru nije pokojnica pod džipom nego pokojnica pod teatrološkim povećalom jer notorni Jergović zna slijedeće: »... nije bila velika glumica - iako je bila velika barunica Castelli«. Dakako, ne misli to Jergović o današnjoj Castellici, zabavljačici - sirotici, nego o pokojnoj Eni Begović. Otkud zna, tko mu je rekao, je li u međuvremenu možda doktorirao teatrologiju pa proučio pokojničin životopis, kritike, nagrade? I što je pisac zapravo htio reći? Evo što: »u devedesetima Ena Begović pomalo je glumuckala po Sedlarovim filmovima... i ostalo što je u životu radila uglavnom je izblijedjelo... to što su je poslije smrti pokušavali učiniti većom nego što je bila zapravo je uvredljivo po nju...«.</p>
<p>E, pa uzimam si pravo hrabrog mrtvozornika Jergovića podučiti, premda dvojim da će biti koristi. No javnosti radi nije loše ponoviti: puno prije devedesetih Ena Begović gradila je karijeru prvorazredne glumice u režijama Vlade Habuneka, Koste Spajića, Georgija Para, Toma Durbešića, Joška Juvančića, Petra Selema, Horea Popescua... Naigrala se Ivšićeve Ajasaje, Shakespeareove Desdemone, Bulgakovljeve Margarite, Vojnovićeve Grube, Strindbergove Julije, Aminte de Moline, Lady Šram Price, Krležine Laure i Klare... Pametnome dosta, no zlobnom i neukom nikad dovoljno. Uostalom, kako bi to Jergović i mogao znati? Tko zna gdje je on bio u vrijeme u kojem je Ena Begović gradila karijeru prvakinje nacionalne kazališne kuće? U kazalištu sigurno nije, no, eto. On »zna« da je ona nešto glumila, siguran je da nije bila velika glumica, još sigurniji da je izblijedjela...</p>
<p>Vrlo oštroumno i utemeljeno, nema što, osobito u vrijeme u kojem pristojnost i naobrazba nisu na cijeni u odnosu na gromoglasno laprdanje instant umjetnika koje ovakvi poput Jergovića brane u njihovoj navodnoj nedodirljivosti.</p>
<p>A sada nešto o Eninoj suzi na, kako Jergović kaže, bizarnom reklamnom spotu za HDZ. »Dok se sjećam tog spota (Jergoviću, Jergoviću, ta barem bi pisac trebao poznavati gramatiku; nije 'dok' nego je 'kad'), ja se sjećam i vlastita srama...«</p>
<p>Pitam se bi li ga bilo manje sram da je Enina suza kapala po SDP-ovu spotu ili onome »zelenih«? No predaleko bi nas odvelo pitanje što bi bilo kad bi bilo ('ki bi da bi', sjećate se Jergoviću? Tek i politikantstvo valja uvaljati e da se zna otkud vjetar puše, zar ne?).</p>
<p>I na kraju još nešto o suzi, ali i o sramu. Pitam se (i vas Jergoviću, dakako) što bi vaša majka rekla kad bi netko napisao: »Miljenko Jergović bio je javna osoba i samim time njegova uspomena dio je javne svojine?«. Bi li gospođa Jergović pustila suzu srama kad bi joj mrtvoga sina tako natezali kao »javnu svojinu«? Bi li i ona branila takozvano pravo javnosti na mrtvace, pravo po kojem hijene caruju, a mrtvi se ne mogu odmoriti?</p>
<p>Naravno, za Jergovića je sve javno, od javnog zahoda do velike glumice koja, svidjelo se to nekome ili ne, jest bila velika i takvom će ostati u sjećanju svih nas koji smo nekakve škole učili i dovršili, koji smo dobili i nekakav Kinderstube, a čiji Weltanschauung nije uvijek i samo kloaka pod krinkom demokracije. Demokracija je reći car je gol, no kad je već tako, bilo bi ga korisno i oprati. Dijelu hrvatske, pa i medijske javnosti nužno je potrebna »teatrološka« dezinsekcija, pa makar i rječinskom vodom!</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Trideset godina 'naviga' za Ljubljansku banku</p>
<p>Šime je moj prijatelj i susjed na rivi Malog Mista. Redovito je čitao Vjesnik i skupljao moja pisma iz tog istog Vjesnika, pa me već nekoliko godina proganja da pišem o njegovom slučaju. On je, naime, trideset godina 'naviga' za Ljubljansku banku i slovensku deželu.</p>
<p>Treći, naš zajednički susjed je Slovenac Franc koji je blizu nas sagradio kuću s devet apartmana, od čega šest dovršenih koje redovito iznajmljuje, ne plaća porez, ne prijavljuje goste, a kuća mu se vodi kao nedovršena.</p>
<p>Mi smo svi dobri prijatelji i međusobno se često častimo. Šime je majstor za slane srdele i kad s njima uskladimo pravo vino (ono dalmatinsko, a ne celjsko) padnu priče našeg mornara sa sedam mora. Priče su autentične i popraćene grimasama lica koje je izbrazdano sa svih sedam kora. Jedno je 'navigat' kao mladić, a drugo je kao mladoženja, kao otac, pa onda kao morski vuk. Mi kontinentalci se osjećamo kao da uopće nismo život živjeli. Šime je invalid, uz štap uvijek vuče jednu nogu, a nikad nam nije objasnio o čemu se radi.</p>
<p>Šimina najveća životna pogreška je što je štediša Ljubljanske banke i što je sve svoje životne kore pohranio u toj banci gdje mu je slovenska dežela to bez krupula nacionalizirala.</p>
<p> Istovremeno su ta dežela i ta banka dale Francu kredit da izgradi zdanje u Šiminu susjedstvu. Šime je svoju kućicu nekako adaptirao pa u prizemlju ima dva mala apartmana koje redovito i legalno iznajmljuje, a on i supruga se povlače na tavan. </p>
<p>Djeca su i tako otišla u vela mista. Šime nikako da razumije razliku između njegove imovine u Sloveniji, koja je nacionalizirana, i Francove imovine u Hrvatskoj, čije se vlasništvo poštuje, te se pita zašto hrvatska država ne nacionalizira Francovu kuću, ili drugu slovensku imovinu u Hrvatskoj, i njemu isplati njegovu uštedu.</p>
<p>Ivan Paj, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Duša Mediterana</p>
<p>Vjesnik je 27. ožujka 2007., pod naslovom »Izložba iz Hrvatske u najposjećenijem europskom muzeju«, objavio da se u Barceloni u Pomorskom muzeju otvara izložbu »Pomorstvo na hrvatskom Jadranu«. No, izložba će se održati pod nazivom »Hrvatska, duša Mediterana«. Katalonci su, naime, pozvali Hrvate da prirede izložbu pod nazivom koji je Vjesnik objavio, ali su naziv promijenili nakon što su dobili uvid u koncepciju, sadržaj i prostorni postav izložbe. Promjena naziva duboko me se dojmila te mislim da smo dužni Kataloncima ovaj ispravak.</p>
<p>Majda Gamulin,dipl. ing. arh., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nije bilo povećanja</p>
<p>U sklopu članka koji je pod naslovom »Polica pokriva odštete za liječničke pogreške« (Vjesnik od 27. ožujka 2007.) objavljena je sljedeća informacija: »Radi osiguranja od odgovornosti država je povisila i plaće liječnicima za 10 posto«. Riječ je, međutim, o netočnoj informaciji - plaće liječnicima nisu povišene s ovog naslova.</p>
<p>Prim. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Predstavnica države »trn u oku« nadzornom odboru</p>
<p>Na upitnoj sjednici smijenjen Milan Jelenić, predsjednik Uprave, a za novog je postavljen Edo Baričević</p>
<p>Milanu Jeleniću, donedavnom predsjedniku Uprave TOZ-Penkala d.d, uručeno je rješenje Trgovačkog suda da prestaje biti na toj funkciji. U rješenju stoji da je odluka o njegovoj smjeni donesena 22. ožujka na sjednici Nadzornog odbora, a Jelenić tvrdi da se ta sjednica nije ni održala. »Na sudu je predsjednik Nadzornog odbora Nenad Marković lažno prikazao da se sjednica NO-a održala pa je zato sud i donio takvo rješenje«, objašnjava Jelenić.</p>
<p>Nenad Marković tvrdi da se sjednica ipak održala dodajući da se na njoj jedino nije pojavila članica NO-a Nevenka Zrinski Lovrić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, koja u nadzornom odboru predstavlja Fond za privatizaciju. »Nisam imala nikakvih saznanja o sjednici, niti me tko pozvao. Poziv mi nije stigao čak ni sa zakašnjenjem«, rekla je Nevenka Zrinski Lovrić. Istakla je da su od listopada prošle godine, otkako je u nadzornom odboru, održane samo dvije sjednice te i da se na obje odazvala. Kaže da ju iz TOZ-a nitko nije obavijestio o smjeni predsjednika Uprave, niti o imenovanju novog.</p>
<p>»Već sam na prvoj sjednici NO tražila da se napravi revizija dionica i cijelog poslovanja«, kaže Lovrić. Dodaje da joj taj izvještaj nikad nije dostavljen. »Svoj rad u NO-u shvaćam ozbiljno, međutim, očito u tvornici ne žele da ih se kontrolira«. O novoj situaciji u TOZ-u, saznala je iz medija pokušavajući dobiti Markovića, koji joj u međuvremenu ne odgovara na pozive.</p>
<p>Istakla je da je neobično što je nadzorni odbor izabrao Baričevića za novog predsjednika Uprave. »Marković je lani tražio Baričevićevu smjenu, a sada ga postavlja za predsjednika Uprave«, kaže ona. Dodaje i da je ona predložila Fonda za privatizaciju da imenuje novog člana NO-a, ali prijedlog je odbijen jer je Marković za člana postavio Dinu Pinju, svog kolegu s poslijediplomskog studija. </p>
<p>Da podsjetimo, ostali članovi NO-a su Nenad Marković i njegova djevojka te supruga novoizabranog predsjednika Uprave Ede Baričevića. </p>
<p>Knežević: Radnici u TOZ-u nisu organizirani</p>
<p>Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske rekla je da od srpnja prošle godine traju pregovori s Vladom o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji. Kaže kako bi trebao sadržavati nekoliko odredbi o organiziranom radničkom dioničarstvu (ORD). »Mi smo prigovorili njihovom prijedlogu da ORD može trajati najviše pet godina, jer su radnici prije imali rok od 20 godina da otplate dionice«, rekla je Knežević. Vlada je, kaže, također predlagala da radnici za vrijeme dok traje otkup dionica, nemaju pravo upravljanja u nadzornim odborima, čemu se Savez usprotivio. Dodala je da se radnicima kroz ORD treba omogućiti sudjelovanje u vlasništvu i dobiti tvrtke, bez obzira na to je li ona u državnom ili privatnom vlasništvu. Što se tiče TOZ-a, kaže kako je najveći problem što se sindikat i radnici nisu organizirali. Radnici bi, ističe, trebali osnovati udrugu malih dioničara i dobiti potporu svoga sindikata.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Veterani traže potporu za bolnicu</p>
<p>Braniteljima bi odgovarao klinički centar s kompletnom liječničkom skrbi na jednom mjestu </p>
<p>Veteranska bolnica je nužnost koja bi trebala postati suvremeni klinički centar za istraživanje, liječenje i rehabilitaciju branitelja, smatraju u Udruzi zagrebačkih branitelja Vukovara koji su o toj temi nekoliko puta govorili na okruglim stolovima.</p>
<p>Damir Jašarević, predsjednik Udruge, za Vjesnik kaže da imaju radno povjerenstvo koje ispituje pravnu regulativu. »Utvrđuje se gospodarska i medicinska utemeljenost projekta«, kaže Jašarević i dodaje da je braniteljima potreban klinički centar s kompletnom liječničkom skrbi, a to bi bila upravo veteranska bolnica. Tim više, tvrdi Jašarević, što Zakon o hrvatskim braniteljima ne spominje sadržajniju zdravstvenu skrb. Veteranska bolnica se može ustrojiti u postojećim bolničkim centrima, najbolje u Zagrebu. O tome će razgovarati i s predsjednikom Stjepanom Mesić koji ih je 12. travnja pozvao u svoj Ured. </p>
<p>Okrugli stol u svibnju i seminar u rujnu okupit će medicinare, građevinare, pravnike, socijalne radnike i druge stručnjake, koji će govoriti o bolnici za veterane. »Problem bi mogao biti novac, ali bi u financiranju mogao sudjelovati i Fond branitelja«, kaže Jašarević. Bilo bi dobro da bolnica ima površinu od 2500 četvornih metara. Sadašnja, naime, zdravstvena skrb za branitelje nije dovoljna s obzirom na specifičnost dijagnoza. »Ako branitelj uz PTSP ima i drugih bolesti, a nema ekstremiteta, itekako mu je važno osigurati liječenje na jednom mjestu, a ne šetnju po bolnicama i rehabilitacijskim centrima«. Jašarević naglašava da nije samo PTSP zdravstveni problem branitelja, nego su to TBC, karcinomi pluća i želuca te srčana oboljenja. U posljednje dvije godine od tih je bolesti umrlo 300 branitelja. </p>
<p>Jašarević kaže da branitelji daju potporu gradnji bolnice, ali je problem novac. U Varaždinskim Toplicama branitelji su 1993. dobili jedno krilo bolnice, što je znatno ublažilo zdravstvenu skrb o njima. Danas su, međutim, ponovo stopostotni invalidi branitelji na listama čekanja za rehabilitaciju. »Ne želimo da zbog nas drugi pacijenti budu zakinuti, ali u svakodnevnom životu bolesnim braniteljima veteranska bolnica nužno je potrebna«, kaže naš sugovornik. </p>
<p>Dodaje da sa Gradskim uredom za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje upravo provode snimanje zdravstvenog stanja zagrebačkih branitelja.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Teško do mjesta i uz plaćenu kartu! </p>
<p>I dalje nisu usklađena pravila prijevoznika i potrebe vlasnika </p>
<p>Vozača ZET-ova tramvaja nedavno je izudarao bjesni putnik jer mu nije dopustio ući u tramvaj s psom koji nije imao brnjicu. Iako je takvo ponašanja za svaku osudu, jer ZET-ovci moraju provoditi zakonsku regulativu, vlasnici kućnih ljubimaca najčešće muku muče s transportom pasa i mačaka u javnom prijevozu. </p>
<p>U tramvajima se vožnja kućnim ljubimcima dopušta nedjeljom, uoči i u dane državnih praznika. Psi i mačke, doduše, mogu u uživati u noćnoj vožnji tramvajima od ponoći do 6 sati, ali psi moraju imati brnjicu i iskaznicu kinološke organizacije. »Za psa, koji se mora voditi na kratkoj uzici, plaća se pojedinačna karta«, kažu u ZET-u, za razliku od pasa vodiča slijepih osoba, čija je vožnja besplatna. </p>
<p>Iako se životinje u pravilu ne smiju unositi u putničke željezničke vagone, njihov prijevoz je dopušten ako se slože ostali putnici. »U vlak se smiju unositi male pripitomljene životinje, zatvorene u krletke ili u prikladne kućice. U vagone smiju mali psi koji od poda do hrpta nisu viši od 30 centimetara, a mogu se držati u krilu«, kažu željezničari, a u vagone također smiju psi vodiči slijepih ili službenih osoba. Za pse, osim za male koji se drže u krilu, plaća se pola cijene prijevozne karte. Putnik sa psom u vagonu za spavanje mora uzeti cijeli odjeljak, a pas ne smije na ležaj. Međutim, prijevoz pasa dopušten je u svim izletničkim vlakovima.</p>
<p>Na Autobusnom kolodvoru Zagreb kažu da je prijevoz kućnih ljubimaca dopušten uz suglasnost putnika, ali ovisi i o propisima pojedinih prijevoznika. Kućni ljubimci smiju se prevoziti i zrakoplovima ako to ne zabranjuje država u koju putuju. Transport životinja ovisi o njihovoj težini, a prevoze se u putničkoj kabini ili prtljažniku, u odgovarajućem spremniku i prema određenim uvjetima, kažu u Zračnoj luci Zagreb.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Grad ne brine o nama«</p>
<p>Zagrebačkim hokejašicama koje su na Svjetskom prvenstvu u Rumunjskoj osvojile zlato, roditelji i prijatelji priredili su veliki doček na Velesajmu. Sonja Meke, predsjednica kluba Grič, jedinog ženskog hokejaškog kluba u Hrvatskoj, i reprezentativka kaže da su ih roditelji iznenadili velikom tortom u obliku njihove medalje. Ističe da su im najteže utakmice bile protiv Rumunjske i Novoga Zelanda. </p>
<p>Međutim iz Grada nitko nije reagirao na njihov uspjeh. »Iz Grada nam nitko nije organizirao doček, ali nadamo se da će biti barem neki prijam«, rekla je ona. Požalila se i na veliki nemar prema njima. »Žalila sam se Pavlu Kaliniću, zato jer su djevojčice koje treniraju hokej dobile termin za trening u Domu sportova od 23 od 0,30 sati«. Dodaje kako joj je odgovoreno da djevojčice u tom slučaju imaju zajedničke kondicijske treninge s muškom seniorskom ekipom. »Pa daj si zamislite da djevojčice treniraju sa sto seniora, koji teže po sto kilograma« - rezignirano je primijetila.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zaprešićani traže mjernu postaju!</p>
<p>Na dojave o smradu reagira se prekasno i nepotrebno se troši novac za analize koje se obavljaju kada smrad nestane</p>
<p>Zaprešiću i Brdovcu hitno je potrebna moderna postaja za monitoring kakvoće zraka. Na dojave o smradu reagira se prekasno, a i bespotrebno se troši novac poreznih obveznika za analize, koje se obavljaju kada smrad nestane. U izvješću Hrvatskog zavoda za toksikologiju, jasno se ističe da kemikalije, pronađene u uzorcima vode na ušću potoka Gorjak u rijeku Savu, ne moraju odgovarati sadržaju plinova neugodna mirisa u zraku. </p>
<p>U potoku su, doduše, pronađeni sulfidi, opasni u visokim koncentracijama jer nadražuju oči, dišne putove i kožu. No, kolika je zapravo njihova koncentracija u vodi, nije se moglo utvrditi pa se naglašava da se barata samo s kvalitativnim, a ne kvantitativnim pokazateljima. Budući da o zraku nema nikakvih podataka, ističe se da izvješće donosi samo pretpostavke, a mjerenja zraka obavljena su satima nakon incidenata, i to samo na sumporovodik i merkaptane, čija prisutnost nije dokazana. </p>
<p>Podsjetimo, prošli utorak u 13,16 sati, centar 112 zaprimio je dojavu Zaprešićana kojemu je zbog smrada pozlilo kod skele na Savi. Inspekcija je izašla na teren tek u 16 sati. Drugu dojavu o smradu centar je zaprimio ovoga vikenda. U nedjelju u 22,58 sati jedna je građanka dojavila da se nesnosan smrad širi centrom Zaprešića. Inspekcija je izašla na teren tek u ponedjeljak ujutro, satima nakon dojave.</p>
<p>»Upravo zbog toga već godinu dana tražimo da se kontinuirano prati kvaliteta zraka«, kaže Vlasta Petrač, predsjednica Ekoturistika, brdovečke ekološke udruge. Naime, tim putem je davno krenuo Grad Zagreb, koji financira rad vlastitih, uz već postojeće državne postaje. Zaprešić i Brdovec, nasuprot tome, nemaju ni jedne gradske, županijske ili državne mjerne postaje. Osobito su važna dnevna izvješća kakvoće zraka za osjetljive skupine - djecu, alergičare i osobe s respiratornim bolestima, koje reagiraju na mnogo manju koncentraciju nezdravih tvari od ostalih. Da ima mjernu postaju, u Zaprešiću bi se rezultati mogli prikazivati na postojećem monitoru na Trgu žrtava fašizma, ispred zgrade suda i državnog odvjetništva, gdje se trenutno vrte samo reklame lokalnih tvrtki i podaci o temperaturi.</p>
<p>Odakle, zapravo, dolazi smrad?</p>
<p>Zaprešićanka Ružica Barlafa, koja je u nedjelju nazvala centar 112, ogorčena je jer inspekcija nije odmah došla na mjesto događaja. »Smrad se javlja najčešće vikendom i noću i nije nimalo bezazlen. Izaziva glavobolju i mučninu, uvlači se u stan...«. Dok ona smatra da smrad dolazi iz Plive, a njezin susjed misli da stiže iz Kisikane, drugi Zaprešićani spominju svinjogojsku farmu, zatim odlagalište otpada u neposrednoj blizini grada i dr. Oni koji znaju za zagađeni potok kažu da on nekad jače, a nekad slabije zaudara jer se sva ispuštanja tvari mijašaju u zraku, gdje nastaju novi neugodni spojevi. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Zagreb: U prtljazi 175 kameleona </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U zagrebačkoj Zračnoj luci Pleso carinici su spriječili pokušaj krijumčarenja deset kornjača i čak 175 kameleona, vrijednih 150.000 eura, koje je iz Tajlanda u Hrvatsku u svojoj prtljazi prenio 25-godišnjih hrvatski državljanin, doznaje se u Ministarstvu kulture i zagrebačkoj policiji. U razgovoru s policajcima i carinicima kazao je da je egzotične životinje kupio na tržnici u Bangkoku za oko 150 američkih dolara. Prilikom transporta sedam kameleona je uginulo, a 15 ih je u jako lošem stanju. Životinje su smještene u karantenu, no, pitanje je koliko će ih preživjeti. Protiv krijumčara vodi se carinski prekršajni postupak, a prekršajnu prijavu protiv njega podnijet će i Inspekcija zaštite prirode. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Aorte spašene - uspjeh za pamćenje</p>
<p>Stručnjaci ističu da je silazna aorta problem posvuda u svijetu i da je vrlo malo svjetskih centara uspješno operira s ekstrakorporalnom cirkulacijom kakva je obavljena u Rijeci</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Rekonstrukciju silaznog dijela torakalne aorte kao najnovije metode liječenja u vaskularnoj kirurgiji, prije desetak su dana na dva pacijenta na sušačkoj Klinici za kirurgiju riječkoga KBC-a obavili vaskularni stručnjaci dr. Darko Ćuruvija, dr. Aldo Ivančić, dr. Željko Župan, dr. Robert Vulić, te medicinska sestra Noris Buškulić.</p>
<p>Jednoipolsatni zahvati odstranjivanja puknute i postavljanja umjetne vene izvedeni su Riječanima od 40 i 50-ak godina, kod kojih je do puknuća aorte došlo zbog aterosklerotske bolesti. Mlađi pacijent uz to je imao i urođenu manu, odnosno suženje, a potom i proširenje aorte, zbog čega je zahvat bio još složeniji. </p>
<p>Posrijedi je iznimno složena operacija u vaskularnoj kirurgiji. Bit je cijele priče da je operativni zahvat učinjen u ekstrakorporalnoj cirkulaciji, što znači da je krv izvedena izvantjelesno za vrijeme trajanja zahvata, a to je u Hrvatskoj dosad obavljeno samo jednom, u zagrebačkoj 'Magdaleni'«, kazao je predstojnik Klinike za kirurgiju prof. dr. Miljenko Uravić, dodavši da je zdravstveno stanje pacijenata tako operiranih stabilno već za desetak dana. </p>
<p>»Uvođenje izvantjelesnog krvotoka u sustav rješavanja vaskularne kirurgije, odnosno silaznog dijela torakalne aorte jedan je od načina sprječavanja mogućih komplikacija koje nastaju kod operacija tog dijela aorte, ako se ne upotrebljava izvantjelesni krvotok. Jedna od najčešćih komplikacija jest trajna oduzetost donjeg dijela tijela, upravo stoga što premalo kisika tijekom operacije opskrbljuje leđnu moždinu donjeg dijela tijela«, kazao je dr. Ćuruvija.</p>
<p>Zahvati su iznimno komplicirani, dodao je dr. Ivančić, dok je dr. Župan naglasio da takvi smanjuju komplikacije s 30 na 20 posto. Kod aneurizmi, odnosno proširenja aorte - glavne krvne žile u tijelu - najveći je problem što može doći do puknuća, usljed čega osoba iskrvari i umire. To može biti locirano na bilo kojoj žili u tijelu, a često se događa na trbušnoj, što je ipak manji kirurški problem. Poslije takvih operacija, dodaju riječki vaskularci, smrtnost je iznimno visoka, što nije slučaj i u Hrvatskoj. </p>
<p>Vaskularni su kirurzi u Rijeci u proteklih godinu dana obavili sedam operacija s proširenjem torakalne, ili silazne aorte, među kojima je najnovija metoda primijenjena samo u dva navedena slučaja. </p>
<p>Aorte pucaju u prometnim nesrećama</p>
<p>Do oštećenja silazne aorte najčešće dolazi uslijed prometnih nesreća i to u automobilima bez zračnih jastuka u kojima su osobe vezane pojasevima, a aorta puca uslijed sraza. Riječ je o tzv. seat-belt aorti. To su dramatične situacije kod kojih je smrtnost iznimno visoka, posebice ako pacijent na vrijeme ne stigne u bolnicu. Godišnje u Hrvatskoj takav zahvat, uz primjenu nove metode liječenja u vaskularnoj kirurgiji, treba oko 60 pacijenata. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Francuski superbrzi vlak oborio svoj brzinski rekord </p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuski superbrzi vlak TGV (Train a Grande Vitesse), oborio je u utorak svoj brzinski rekord postigavši u vožnji <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 578,8 kilometara na sat, izvijestili su mediji. </p>
<p> Raniji rekord TGV-a bio je 515 km/h postignut 1990., prenosi francuska novinska agencija AFP. Posebni vlak nazvan V 150, koji bi od lipnja trebao prometovati na liniji Pariz-Strasbourg, za obaranje rekorda stručnjaci su spremali tjednima. </p>
<p> Apsolutni brzinski rekord kada su u pitanju vlakovi postigao je japanski šinkansen koji je 2003. postigao brzinu od 581 km na sat. Razlika između francuskog TGV-a i japanskog šinkansena je u tomu što japanski vlakovi lebde nad tračnicama zahvaljujući magnetskoj levitaciji. Današnji rekordi francuskog TGV-a su, prenosi Reuters, postignuti blizu grada Metza u istočnoj Francuskoj te blizu gradova Bezannesa i Reimsa. </p>
<p> V 150 modificirana je verzija francuskog superbrzog modela vlaka s većim kotačima od uobičajenih. TGV je generičko ime za cijeli sustav transporta koji uključuje vlak, tračnice i signalnu tehnologiju te postizanje komercijalnih brzina od oko 300 km/h. Bitna inovacija TGV-a bila je u načinu međusobnog spajanja vagona, što je ostvareno postavljanjem dvaju para kotača koji su zajednički za dva susjedna vagona. Današnji su događaj uživo prenosile francuska i njemačka televizija, a na probnu vožnju bili su pozvani brojni uzvanici među kojima i mnogi novinari koji su izvještavali uživo iz svojih vagona, prenijeli su britanski mediji.</p>
<p> Zbog znatno većih brzina kod TGV-a su tijekom njegova razvoja bile nužne i promjene tračnica - primjerice radijusi zakrivljenosti ne smiju biti manji od 5 km, povećan je razmak između parova tračnica radi smanjenja zračnih udara koji nastaju pri mimoilaženju dvaju vlakova te je bila nužna i promjena signalizacije - kompjutorizirana se signalizacija u cijelosti preko tračnica prenosi u kabinu lokomotive, jer je očitavanje vanjske signalizacije pri tako velikim brzinama nemoguće. </p>
<p> V 150 ima 25.000 konjskih snaga, što je dvostruko više od tradicionalnog TGV-a koji je u Francuskoj prošle godine proslavio 25 godina postojanja. Tradicionalni TGV vlak općenito vozi brzinom od oko 300 km na sat. No, od 10. lipnja bit će dopuštena brzina od 320 km na sat na nedavno otvorenoj liniji Pariz-Strasbourg.</p>
<p> Novom će linijom u skoroj budućnosti biti obuhvaćeno 37 milijuna Europljana. Kada 2015. bude završen cjelokupan projekt, od Strasbourga do Pariza vlak će voziti sat vremena i 50 minuta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zbog poplava evakuiran sjever Urugvaja</p>
<p>MONTEVIDEO</p>
<p> - Sjeverom Urugvaja haraju katastrofalne poplave kakve ne pamte ni najstariji stanovnici te južnoameričke države. Najkritičnija situacija je u blizini grada Mercedesa, 280 kilometara od glavnog grada Montevidea, gdje je Crna rijeka zbog uzastopnih pljuskova probila nasipe i poplavila naseljena mjesta. Stanovništvo je s ugroženih područja evakuirano na sigurno, šteta se broji u milijunima dolara, a prema meteorološkim prognozama, kiše bi trebale stati za koji dan. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Restoran isplatio 75.000 dolara za ribu</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Jedan kineski restoran izdvojio je 75.000 dolara za golemu ribu-tigra, simbol sreće i zdravlja. Riba teška 48 kilograma ulovljena je u nedjelju uz obale Zhanjianga, u plodnoj provinciji Guandong. Restoran će, berem neko vrijeme, izložiti tu neobično veliku ribu. Duga je 1,75 metara, a ljuska joj se sjaji poput zlata. Restoran ju je platio 75.000 dolara, što je niža cijena od početnih 103.500 dolara koliko su ribari tražili, no i to je čak tri puta više od rekordne cijene koja je za tu vrstu ribe plaćena prije tri godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Stradivari prodan za 2,7 milijuna kuna</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Stradivarijeva violina iz 1729.godine postigla je na aukciji u New Yorku cijenu od 2,7 milijuna američkih dolara. Konačna cijena daleko je premašila očekivanu cijenu od 1,5 milijuna dolara. Ime kupca nije objavljeno. Violina, poznata pod imenom »Solomon, Ex-Lambert«, prema imenima bivših vlasnika, druga je najskuplja na svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hotel traži kategoriju sa sedam zvjezdica</p>
<p>MILANO</p>
<p> - Ako ne možete živjeti bez vlastitog butlera, limuzine tipa Bentley s vozačem i pijanistom koji vas zabavlja u vašem apartmanu, a nije vam teško izdvojiti oko 4 tisuće eura na noć, milanska Town House Galleria pravi je hotel za vas. Smješten u palači iz 19. stoljeća u srcu talijanske financijske prijestolnice, tik do milanske Scale i čuvene katedrale, hotel Milan's Town House Galleria prvi je na svijetu zatražio kategorizaciju ultra-luksuznog hotela sa sedam zvijezdica koju izdaje poduzeće SGS za međunarodnu certifikaciju hotela sa sjedištem u Švicarskoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ultralaki avion pao na obiteljsku kuću</p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - U utorak ujutro stanovnike naselja u nizozemskom gradu Roermond Limburgu probudio je starhoviti prasak. Na jednu od obiteljskih kuća se, naime, srušio ultralaki zrakoplov registriran u Njemačkoj. Pilot je pri padu poginuo, no u kući nitkio nije ozlijeđen, jer su ukućani otišli na posao, dok su djeca bila u školi. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Lopovi ukrali cijelu kuhinju</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanac, koji se vratio s odmora, otkrio je da mu je iz stana ukradena cijela kuhinja, uključujući i sudoper. Lopovi su ušli u stan Jamesa Elstuba u Dewsburyju, u središnjoj Engleskoj, dok je on putovao po Tajlandu, Australiji, Novom Zelandu i Sjedinjenim Državama. Ukrali su mu kuhinju, iznijeli štednjak, zidne ormariće i sudoper. »Ti su lopovi morali biti stvarno hrabri jer im je za razmontiranje cijele kuhinje trebalo dosta vremena«, kazao je Elstub koji se sada mora naviknuti na kuhinju iz mikrovalne dva tjedna dok mu se ne napravi nova kuhinja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>U pripremi iznenađenja za publiku</p>
<p>Novi ravnatelj riječke Opere je kazališni redatelj Ozren Prohić</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Jedina hrvatska i jedna od rijetkih dirigentica u svijetu, dosadašnja ravnateljica riječke Opere u dva mandata, 35-godišnja maestra Nada Matošević 31. ožujka ove godine i službeno je od Mani Gotovac preuzela intendanturu u riječkome HNK Ivana pl. Zajca, čime je postala najmlađom intendanticom u Hrvatskoj.</p>
<p> Za Matošević kritičari kažu da je »iznimni talent, suptilna i temperamentna dirigentica«. Još tijekom studija dirigiranja Matošević je na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Antona Nanuta iskazala menadžerske sposobnosti, osnovavši Komorni orkestar Pro Arte, a s uspjehom je vodila riječku Operu i Orkestar HNK Ivana pl. Zajca te Riječku filharmoniju.</p>
<p> »Svi se osjećamo sjajno, uzbuđujuće i željni zajedničkoga rada i novih projekata. Naš osnovni cilj je timski rad i sigurno je da ćemo se nastaviti na sve pozitivno što se u Kazalištu događalo proteklih godina. Ponudit ćemo neka nova rješenja u propagandi, marketingu, tehničkim uvjetima rada, a posebice u programu, što našu publiku najviše zanima«, rekla je Nada Matošević u utorak prigodom prvog susreta s novinarima u ulozi intendantice. </p>
<p>Ujedno je predstavila svoje najbliže suradnike: Galiana Pahora na mjestu ravnatelja Hrvatske drame, koji je zbog zdravstvenih razloga izostao s novinarske konferencije, ravnateljicu Talijanske drame Lauru Marchig, ravnatelja Opere Ozrena Prohića i ravnatelja Baleta Stašu Zurovca.</p>
<p> Za poslovnu ravnateljicu izabrana je Riječanka Ana Lučić koja je donedavno radila u Zagrebu, upravitelj Tehnike je Mile Baljak, a Propagande i marketinga Mara Vidučić. </p>
<p>»Ono što će Hrvatska drama ponuditi u iduće četiri godine je svježe iščitavanje klasike i velike naslove, uz angažman ponajboljih redatelja iz zemlje i inozemstva. Njegovat ćemo i scenu Zajc off, gdje ćemo imati nove naslove, svjetske praizvedbe i hrvatske praizvedbe svjetskih naslova. Poticat ćemo daljnju suradnju s mladim, suvremenim riječkim autorima i pratiti društvenu zbilju«, kazala je dramaturginja Magladela Lupi, govoreći o smjernicama Hrvatske drame umjesto Pahora.</p>
<p> Marchig je naglasila posebnost postojanja Talijanske drame u Rijeci kao jedinog profesionalnog ansambla u svijetu izvan Italije, a koji planira obnoviti uspješne predstave i pojačati produkciju. Među ostalim, dodala je Marchig, ansambl će postaviti Goldonija u posve novoj formi.</p>
<p> »Opera će i dalje raditi na vrhunskoj glazbenoj i scenskoj kvaliteti, povećat će produkciju, premijere, glazbena događanja i broj izvedaba kako bih riječki HNK stao uz bok ozbiljnim kućama u regiji. Posebno će se voditi računa o stalnom unapređenju ansambla i osnaživanju s najboljim imenima. Bit ćemo toliko atraktivni da će mnogi umjetnici, neovisno o financijskim sredstvima, htjeti doći u Rijeku. Imat ćemo nova lica i nove zvijezde«, poručio je Prohić. </p>
<p>Zurovac je kazao da će Balet pokušati vratiti tradicionalno prepoznatljive naslove i osnažiti kadar. </p>
<p>»Prateći rad Nade Matošević od njezinih početaka kao ljubitelj kazališta, sa sigurnošću mogu reći da će Kazalište zadržati visoku razinu produkcije i da se u tom smislu mogu očekivati još bolji rezultati«, rekao je gradonačelnik mr. Vojko Obersnel. [Ljiljana Mamić Pandža]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Faust uvjerljiviji od Mefista</p>
<p>Opera i Balet Slovenskoga narodnoga gledališča u Mariboru potkraj prošloga tjedna premijerno su izveli četvrtu ovosezonsku operu »Fausta« Charlesa Gounoda.</p>
<p> Premda je Gounod, predstavnik francuske romantične opere, uspio zaobići ocrtavanje karaktera pojedinih likova inzistiranjem na oblikovanju ravnoteže četiriju glavnih likova i glazbenim odražavanjem situacija i scenskih događanja, svaki redatelj i scenograf sukobljuju se pri inscenaciji tog djela s Faustom kao simbolom gubitka vjere u besmrtnost duše.</p>
<p> Upravo u tom suočavanju s dr. Faustom, željnom vječne mladosti, i Mefistom, zlim duhom, Margaretom djevičanske čistoće i nevinosti, te Valentinom, ratnikom i braniteljem moralnih vrijednosti - redatelj je redovito u dvojbi da ili čitavu operu svesti na puku fabulu, ili pokušati djelovati na gledatelje scenskim rješenjima kako bi razumjeli tragični lik Fausta kao inkarnaciju krize etičkih vrijednosti u njihovoj sveukupnosti.</p>
<p>Talijanski redatelj Alessio Pizeech pribjegao je drugom rješenju i zajedno sa scenografom Michaelom Ricciarninijem te kostimografkinjom Sandrom von Trauttmansdorff u dobroj je mjeri uspio ne zaboravljajući pritom činjenicu da je »Faust« operno djelo u kojem su svi scenski elementi u službi glazbe. Talijanski gosti su na scenu unijeli velike praktikable, a dominirao je najčešće golemi križ.</p>
<p>Poznato je da je Mefisto mjera Faustove odlučnosti i smjelosti. Međutim, u redateljskoj podjeli mjera je bila manja od onoga što se mjeri. Naime, Janez Lotrič kao Faust bio je nadmoćniji, osobito u velikoj ariji u kojoj izriče svoje ljubavne osjećaje, negoli Mefisto Michelea Bianchinija koji je samo djelomice zadovoljio u »Odi o zlatnom teletu« i ciničnoj serenadi. Bljesnuo je Valentin Jože Vidica koji s pravom taj lik može uvrstiti u svoje najuspjelije kreacije. </p>
<p>Sopranistici Sabini Cvilak Margareta je bila debi na slovenskim opernim daskama. Ta Mariborčanka je poznatija u Hamburgu, Trstu ili Beču nego u svome rodnom mjestu. Njezina interpretacija balade »Kralj od Tule« jednako je bila impozantna kao i glasovita arija o nakitu. Koreograf Edward Clug prenatrpao je baletni prizor Valpurgijine noći i taj bi dio trebalo skratiti jednako kao i ukupno trajanje opere (nepunih pet sati!), što se nameće kao obveza inače vrlo dobrom dirigentu Lorenzu Castrioti Skanderbegu, koji je izvrsno vodio zbor, baletne prizore i orkestar.</p>
<p>Ratko Čangalović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Naj« postao međunarodni festival </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Festival profesionalnih kazališta za djecu i mlade »Naj, naj, naj« u organizaciji GK »Žar ptica« predstavit će u svom sedmom izdanju uz sedam domaćih i sedam inozemnih, a sveukupno će biti izvedene 24 predstave. Rekla je to Marija Sekelez, ravnateljica Festivala, na konferenciji za novinare u utorak u »Megastoru«, te tako i ove godine najavila tradicionalnu besplatnu manifestaciju za uskrsne blagdane, koja će trajati od 10. do 15. travnja. </p>
<p>Izbornica domaćih predstava Željka Turčinović odabrala je »stilski raznovrsne predstave« koje se sve temelje na adaptacijama i dramatizacijama, što upućuje na činjenicu da ima premalo autora koji pišu drame za kazalište za djecu i mlade. U izboru su tri predstave koje se temelje na bajci »Ronja, razbojnička kći«, »Ivica i Marica« te »Mali princ«, zatim one koji se bave medijima – »Profesor Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom« i »Kolbaba i Brzojavko« te dvije koje proučavaju generacijske probleme »Bum Tomica« i »Veliki zavodnik«.</p>
<p> Ivica Šimić, izbornik inozemnog programa, odlučio se za predstave iz Rusije »Sretni Hans« i »Palimpsest - Prebrisak ili okretanje predstave oko svoje osi«. Slijede belgijske predstave »Lava, ispitivanje tla« i »Beznadna, razorna i neodoljiva ljubav gospodina Bertha«, francuski »Pismonoša«, nizozemski »Péro ili tajna noći« te scenski projekt »Sve je to ljubav« koji dolazi iz Švicarske. [H. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Oltari minulih vremena </p>
<p>U sklopu 16. svečanosti Pasionske baštine, manifestacije koja se održava svake godine uoči Uskrsa kao niz likovnih, glazbenih, kazališnih, književnih i folklornih obrada vezanih uz Kristovu muku i uskrsnuće, ovih je dana u Muzeju Mimara otvorena samostalna izložba akademskoga slikara Mile Skračića (1933.) »Križ«. </p>
<p>Radovi, tridesetak slika te četiri crteža, zalog su posvećenosti od više desetljeća sakralnim temama. Tema križa, pasije, Kristove muke uklapa se u rečenu manifestaciju, a sabiranje dijela opusa od 1968. do 2007. godine svjedoči da se Skračić neprekidnim bavljenjem tim temama odvojio od puke repeticije. Početnu simboliku usvojio je na eshatološkoj razini promišljanja ljudske sudbine. Napose je izražajan i dojmljiv ciklusu koji je nastao kao reakcija na prošli rat, ali i rad iz 1980. koji anticipira buduća stradanja. </p>
<p>Općepoznati simbolički inventar nadogradio je vlastitim tumačenjima, motivi rampi, (prometnog) usmjeravanja i lutaka uklapaju se u kompoziciju i kao interesantni vizualni element i kao značenjska nadogradnja. </p>
<p>Zlatne pak pozadine, česte na slikama Mile Skračića, svojim odsjajem prizivaju u sjećanje oltarne pale minulih vremena i atmosferu zatamnjenih srednjovjekovnih crkava u kojima su osim svijeća svjetlucale i slike, magični predmeti kojima su vjernici upućivali svoje svakodnevne molitve, približavajući ih tako konkretnim, votivnim predmetima. </p>
<p>Konkretizacija se očituje i građenjem bogate teksture slike, miješanjem materijala, dodavanja detalja poput životinjske lubanje. Materijalnost kao upozorenje na tjelesnost, krhkost.</p>
<p> Sakralne teme Skračić daje u tradicionalnom viđenju, s poznatom ikonografijom, ali ih proteže i u specifične, nadrealne vizije. Možemo stoga govoriti o svojevrsnom manirizmu koji uključuje arhaičnost i suvremenost. </p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="31">
<p>»Plavi« nikad nisu ispali u polufinalu </p>
<p>U zagrebačkom je dvoboju prije tri tjedna Dinamo igrom »razmrvio« Hajduk, ali zaliha pogodaka nije ni približno tako impresivna kao što je bio nastup »plavih«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dinamo nikad nije ispao u polufinalu Hrvatskog kupa i ovu zanimljivu tradiciju »plavi« kane, dakako, nastaviti i ove sezone. A u toj će nakani i uspjeti ako u srijedu protiv Hajduka na Poljudu (17.30 sati) obrane prednost od 1-0 iz prvoga polufinalnog okršaja. Ispadali su, naravno, maksimirski nogometaši u natjecanjima Kupa i prije polufinala, znao ih je niz liticu gurnuti i poneki drugoligaš, pa čak i četvrtoligaš. Ali, nikad se nisu poskliznuli u polufinalu. </p>
<p>U zagrebačkom je dvoboju prije tri tjedna Dinamo igrom »razmrvio« Hajduk, ali zaliha pogodaka uoči uzvrata nije ni približno tako impresivna kao što je bio nastup »plavih« u toj utakmici. Tek jedan pogodak prednosti Splićanima i te kako daje nadu u plasman u finale. </p>
<p>»Veselim se utakmici i atmosferi koja nas čeka u Splitu, trebao bi to biti spektakl. U posljednjem smo dvoboju u Varaždinu pokazali dobru formu, a sad nam je cilj ući u finale i to želimo rezultatski potvrditi«, naglasio je maksimirski trener Branko Ivanković. </p>
<p>Iako ima obrise momčadi koju će izvesti na Poljudu, još postoji jedna dvojba - hoće li mjesto na lijevom boku osvojiti Čale ili Carlos. Lijepa je vijest za Dinamova trenera svakako oporavak Vukojevića, koji će gotovo sigurno istrčati protiv Hajduka. Plavi bi, dakle, trebali zaigrati u sljedećem sastavu: Lončarić - Ćorluka, Drpić, Schildenfeld, Čale - Pokrivač, Vukojević; Mikić, Vugrinec, Modrić - Eduardo. </p>
<p>»Zabijemo li gol, imali bismo doista značajnu prednost. Uostalom, i težimo tome, naša je filozofija postići pogodak više od suparnika. Međutim, i utakmica u Varaždinu pokazala je da nogomet zna biti čudna igra. Trebali smo pobijediti visokim rezultatom, a na kraju je čak Varteks mogao uzeti bodove. Četiri su puta Varaždinci prešli centar i pritom zabili dva pogotka«, prisjetio se Ivanković. </p>
<p>Dinamov se trener vrlo dobro sjeća i posljednjega poljudskog okršaja Hajduka i Dinama. Maksimirsku je momčad tada još vodio Josip Kuže, u Split su došli samo dva dana nakon što ih je iz Europe izbacio francuski Auxerre. Derbi je završen bez pobjednika, s 2-2. </p>
<p>»Bila je to negledljiva utakmica s nogometnog stanovišta, ali izvrsna s Dinamova aspekta, jer su maksimirski igrači pokazali karakter. Svi su očekivali da će Dinamo pasti nakon Auxerrea, ali dečki su se dignuli kao feniks. Kao dinamovac sam bio jako ponosan, iako nisam vidio puno od nogometa. Hajduk je igrao ratnički, pa čak mogu reći vrlo grubo, ali igrači Dinama se nisu prestrašili«.</p>
<p>Maksimirski trener očekuje otvoreniju Hajdukovu igru i žešći pritisak »bijelih«. »Hajduk je i u Zagrebu probao napasti, ali mi imamo način igre koji ne onemogućuje iznenađenje. Igrači su pripremljeni i osposobljeni pronaći rješenja za sve ideje. Uostalom, za Hajduk bi mogla biti opasnost zaigra li na neprirodni pritisak bude li srljao. Ipak, riječ je o dobroj momčadi, koja ima sedam, osam reprezentativaca. Imaju i vidljivu kvalitetu u napadačkom dijelu. Ondje su Rukavina i Bušić. Doduše, Bušić vjerojatno neće igrati, ali tu je i Jelavić, koji je moćan u skoku. Plasman u finale za Hajduk bi značio uspješnu sezonu, dok bi u protivnom sve to imalo drukčiji prizvuk. Nama je prvenstvo bilo prioritet, ali ni u Kupu nemamo manje ambicije.« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Umirovljenicima besplatan ulaz </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski će umirovljenici od iduće sezone imati besplatan ulaz na Dinamove utakmice u Maksimiru. Štoviše, ideja će zaživjeti već na posljednjem dvoboju aktualne sezone - protiv Hajduka 19. svibnja u posljednjem prvenstvenom kolu. Nejasno je, međutim, zbog čega su klupski čelnici umirovljenicima namijenili mjesta na - gornjoj zapadnoj tribini. Ondje vam ionako treba dalekozor da biste mogli komotno promatrati utakmicu. »Ponudili smo im da sami izaberu lokaciju«, pojasnio je Dinamov glasnogovornik Neven Cvijanović. Uz umirovljenike će besplatan ulaz, dakako, imati i osmoškolci. Sve je to, zapravo, rezultat razgovora s predstavnicima Hrvatske stranke umirovljenika. Njih su ondje u ponedjeljak u Maksimiru zastupali Stipe Radilović i Damir Došen. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Oporezivanje premija svih nogometaša na EP-u </p>
<p>Predstavnik švicarske vlade zadužen za organizaciju Eura Benedikt Weibel rekao je kako bi izuzimanje od plaćanja poreza u njegovoj zemlji bilo protuzakonito</p>
<p>BEČ</p>
<p> - Austrijsko ministarstvo financija objavilo je kako namjerava oporezivati financijske nagrade koje će dobiti nogometaši sudionici Europskog prvenstva 2008. godine, koje će se održati u njihovoj zemlji i Švicarskoj. Tako su Austrijanci i Švicarci najavili kako će pregovarati s Uefom o određivanju modusa prema kojemu će igrači plaćati porez na svoje premije. </p>
<p>Tijekom prošloga Eura u Portugalu igrači su morali plaćati porez na premije samo u svojim zemljama, a ne i u zemlji domaćinu natjecanja. </p>
<p>Iz Uefe su tražili da i Austrijanci i Švicarci pristanu na takav model, ali su obje zemlje to odbile. Predstavnik švicarske vlade zadužen za organizaciju Eura Benedikt Weibel čak je rekao kako bi izuzimanje od plaćanja poreza u njegovoj zemlji bilo protuzakonito. </p>
<p>Zanimljiv prijedlog koji će mnoge ostaviti zapanjenima, svoj će kraj dobiti uskoro.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Van Buyten šokirao San Siro </p>
<p>U strašnoj seriji je Liverpool – tijekom vikenda su pobijedili Arsenal 4-1, a u utorak s 3-0 PSV u Eindhovenu</p>
<p>MILANO</p>
<p> – Nakon utorka i prve dvije četvrtfinalne utakmice nogometne Lige prvaka može se zaključiti kako je jedna momčad već izborila polufinale. U pitanju je Liverpool, europski prvak prije dvije godine, koji je pobijedio PSV u Eindhovenu 3-0. Daleko neizvjesnije bit će u Münchenu, jer su Milan i Bayern u prvoj utakmici odigrali neodlučeno 2-2.</p>
<p>Liverpoolova serija posljednjih tjedana se nastavlja. Jer su nakon pobjede koja je odzvonila (protiv Arsenala 4-1 prije četiri dana) jednako jednostavno prošli Eindhoven. PSV je oduvijek u Europi bio žilav i tvrd domaćin, ali ovaj put su primili nogometni šah-mat. Gerrard, Riise i Crouch su bili strijelci za pobjedu Liverpoola što im otvara lagodnu uzvratnu utakmicu za tjedan dana. Najljepši od tri pogotka bio je onaj Norvežanina – s tridesetak metara u rašlje.</p>
<p>Milan je dominirao protiv Bayerna na San Siru. Od početka su promašivali prilike pred rezervnim vratarem Rensingom (Kahn je odrađivao suspenziju). Promašivali su Ambrosini i Seedorf, Gilardino nije mogao niti s dva metra pogoditi, ali je pred kraj poluvremena Pirlo udarcem glavom prebacio Ransinga.</p>
<p>U nastavku se nije pretjerano promijenila slika, ali su napadi Milana postajali sve blaži. I dok je utakmica tonula u sve sporijem ritmu razbudio se Belgijac u redovima Bayerna – Van Buyten. Prvo je izjednačio na 1-1, a u posljednjim sekundama je pogodio i za 2-2 (nakon što je Milan kratko vodio pogotkom iz sumnjivo dosuđenog jedanaesterca)...</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale (prve utakmice)</p>
<p>Milan – Bayern 2-1 (Pirlo 40., Kaka 84. / Van Buyten 78.), PSV Eindhoven – Liverpool 0-3 (Gerrard 27., Riise 49., Crouch 63.). [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kako »privesti« gledatelje? </p>
<p>Sljedećih će se tjedana po zagrebačkim trgovačkim centrima održavati promotivne akcije s našim stolnoteniskim majstorima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Premda je Europsko prvenstvo upravo završilo, vrhunac ove stolnoteniske godine tek dolazi. Radi se, dakako, o Svjetskom prvenstvu, najvećem sportskom događaju u našoj zemlji ove godine, kojem će Zagreb biti domaćin od 21. do 27. svibnja. Više od 700 igračica i igrača, 200 članova reprezentativnih stožera, 628 službenih osoba, nekoliko stotina novinara... Brojke su to koje potvrđuju da će Dom sportova i Zagreb tih dana potpuno biti u znaku celuloidne loptice. </p>
<p>Zanimljiv je podatak i da je dosad dolazak u glavni hrvatski grad najavilo više od 2000 ljubitelja stolnog tenisa iz cijelog svijeta, a direktor prvenstva Radivoj Hudetz očekuje da će se taj broj u sljedećih mjesec dana još povećati. Što je, međutim, s domaćim gledateljima? Poznato je da je njihov izostanak već godinama najveći nedostatak zagrebačkog Pro Tour turnira u siječnju, a i prilikom same kandidature u našim su se stolnoteniskim krugovima bojali da bi upravo ta stavka mogla odlučiti u korist nekog od protukandidata. To se, ipak, nije dogodilo, ali problem privlačenja ljudi u dvoranu i dalje je »na snazi«. </p>
<p>Organizatori, stoga, najavljuju da će se sljedećih tjedana po zagrebačkim trgovačkim centrima održavati promotivne akcije s našim stolnoteniskim majstorima u glavnim ulogama. Uz to, tijekom samog prvenstva na Trgu Krešimira Ćosića svakodnevno će se odvijati razni zabavni programi. Hoće li to biti dovoljno za »privođenje« gledatelja u Ledenu dvoranu tek ćemo vidjeti. </p>
<p>Hrvatska televizija će izravno (!) prenositi prvenstvo te davati signal za još 18 inozemnih postaja, od čega čak pet kineskih. Kolika je kineska zaluđenost »pingićem« reći će podatak da je prijenose lanjskoga momčadskog SP-a pratilo 225 milijuna ljudi! Sada se očekuje još veći broj, a zbog Kineza je čak djelomično mijenjana i satnica prvenstva. Dom sportova će za ovu priliku također biti ušminkan.</p>
<p>»Postavit ćemo plazme, urediti okoliš, a dvorana je već oličena. Velik smo dio posla obavili i za siječanjski Zagreb Open, a manji problem s osvjetljenjem ćemo ispraviti«, najavio je Hudetz. </p>
<p>S pripremama za SP uskoro kreću i naši igrački aduti. Nastup u domaćoj atmosferi velik je motiv, ali izgledi za visoke domete ipak su znatno manji od onih na EP-u. </p>
<p>»Dobro ćemo se pripremiti, ali je medalju u ovakvoj konkurenciji teško obećati. Nadam se, ipak, da bismo mogli do jednog odličja, to bi bila velika stvar za naš stolni tenis«, poručio je Zoran Primorac.</p>
<p>Zagrebačka banka i Končar sponzori SP-a</p>
<p>Svjetsko stolnotenisko prvenstvo dobilo je u utorak dva jaka sponzora. Zatvaranje financijske konstrukcije pomoći će Zagrebačka banka i Končar. Ugovor o suradnji potpisali su predsjednik Izvršnog odbora SP-a Dragutin Šurbek te Franjo Luković ispred Zagrebačke banke i Darinko Bago ispred Končara. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mirko Novosel primljen u Kuću slavnih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najtrofejniji hrvatski košarkaški trener Mirko Novosel primljen je u Kuću slavnih, koja se nalazi u američkom Springfieldu. Novosel je treći hrvatski državljanin koji je primljen u Kuću slavnih, prije njega to su zbog igračkih dostignuća zaslužili Krešimir Ćosić (1996.) i Dražen Petrović (2002.). Novosel je jedan od četiri svjetska trenera koji imaju tri ili više olimpijskih medalja. S reprezentacijom bivše SFRJ osvojio je olimpijsko zlato 1980., zatim srebro 1976. i broncu 1984. godine. S Cibonom je osvojio sve što se moglo, bio je višestruki državni prvak i osvajač kupa te europski prvak. Službena inauguracija održat će se početkom rujna ove godine. Uz Novosela, tada će u Kuću slavnih biti uvedeni i američki treneri Phil Jackson, Roy Williams i Van Chancellor, španjolski trener Pedro Ferrandiz, američki košarkaški sudac Mendy Rudolph te košarkaška momčad Texas Western, koja je 1966. osvojila naslov sveučilišnih prvaka SAD-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Florida obranila naslov </p>
<p>ATLANTA</p>
<p> - Košarkaši Floride i drugu su godinu zaredom najbolja sveučilišna momčad NCAA lige. Oni su u finalu pred više od 51 tisuće nazočnih na tribinama košarkaškoga doma u Atlanti svladali Ohio State s 84-71. Premda su svi starteri u petorci Floride još lani imali ponude za odlazak u NBA ligu, prevagnula je želja za obranom krune pa je misija osvajanja naslova privedena kraju sa sretnim završetkom. »Sjajan je to osjećaj. Zbog toga smo se vratili u školu. Još smo jednom dokazali da smo najbolji«, kazao je branič pobjedničke momčadi Corey Brewer, čiji je učinak od 13 poena i osam skokova bio prvi do onog Ala Horforda (18 koševa, 12 uhvaćenih lopti). </p>
<p>Nitko od Dukea iz sezone 1991./1992. nije napravio ovakav uspjeh, nitko to nije postigao s jednakom petorkom, pa je logično da su krenule priče o najboljoj sveučilišnoj petorci svih vremena. Greg Oden, najvjerojatniji prvi izbor »drafta« sljedeće sezone, ukoliko se odluči za odlazak u NBA ligi već nakon jedne godine, prednjačio je statistikom u poraženoj momčadi. Uz šut 10-15 iz igre, svojih je 38 minuta na parketu okončao s 25 poena, 12 skokova i četiri blokade. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lenton do nezakonitoga svjetskog rekorda </p>
<p>Prvu izmjenu mješovite štafete Libby Lenton je plivala protiv - Michaela Phelpsa</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Samo dva dana nakon Svjetskoga plivačkog prvenstva u Melbourneu, Australci su u Sydneyju priredili sasvim neuobičajenu plivačku ekshibiciju. U olimpijskom bazenu u Homebushu organizirali su, naime, utrku mješovitih štafeta Australije i SAD-a. Ono što će idućih dana izazvati dosta prijepora u plivačkom svijetu je prva izmjena 100 metara slobodnim načinom australske štafete, koju je Libby Lenton isplivala za 52.99, dakle čak 31 stotinku brže od svjetskog rekorda Njemice Britte Steffen. </p>
<p>U normalnim okolnostima taj bi rezultat bio priznat kao svjetski rekord, no problem je u tome što je peterostruka svjetska prvakinja iz Melbournea plivala protiv - Michaela Phelpsa! Budući da je najbolji plivač svih vremena bio, dakako, brži od Australke (48.72), ispada da je u toj utrci bio svojevrsni »zec« najbržoj svjetskoj plivačici. S obzirom na to da pravilo SW10.1 plivačkih propozicija jasno kaže da bilo kakvo diktiranje tempa utrke ili bilo što drugo što na nju utječe nije dozvoljeno, svjetski rekord Libby Lenton isplivan na ovaj način zasigurno neće biti priznat. </p>
<p>O samom rezultatu 52.99 tek sljedeće: na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. Lenton bi bila brončana u utrci plivača na 100 slobodno, a četiri godine ranije na OI u Tokiju slavni je Don Schollander zaostao pola sekunde za njom... [M. Š.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Šarapova pauzira mjesec i pol dana </p>
<p>CHARLESTON</p>
<p> - Ruska tenisačica Marija Šarapova (19) morat će pauzirati mjesec i pol dana zbog ozljede desnog ramena. »Trebat će mi šest tjedana za oporavak, a to znači da se neću moći adekvatno pripremiti za Roland Garros. No, zdravlje je na prvom mjestu«, izjavila je Šarapova. Ruska igračica trebala bi se vratiti na teniske terene sredinom svibnja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Dramatična borba za vlast Juščenka i Janukoviča</p>
<p>Pristaše i Juščenka i Janukoviča kreću se prema glavnom gradu Kijevu</p>
<p>Dva Viktora, predsjednik Juščenko i premijer Janukovič ponovo su se sukobili na ukrajinskoj političkoj sceni. Nezadovoljan radom parlamenta, predsjednik Viktor Juščenko posegnuo je za svojim ustavnim ovlastima i raspustio parlament te raspisao izbore za 27. svibnja. U izjavi za ukrajinsku javnost izjavio je da je to učinio kako bi očuvao poštivanje ustava i teritorijalni integritet zemlje. </p>
<p>Premijer Viktor Janukovič koji je zbačen s vlasti u dramatičnim događajima 2004. godine poznatim pod imenom »Narančasta revolucija« osporio je pravo predsjedniku da raspusti parlament i sa svojim pristašama koji imaju većinu mandata u najvišem zakonodavnom tijelu Ukrajine, proglasio Juščenkov ukaz nevažećim. </p>
<p>Pristaše Juščenka i Janukoviča kreću se prema glavnom gradu Kijevu koji je i 2004. godine bio poprište dramatičnih zbivanja nakon kojih je Viktor Janukovič morao podnijeti ostavku i priznati pobjedu Viktora Juščenka na predsjedničkim izborima.</p>
<p>Glasine o tome da vojska s tenkovima kreće prema Kijevu opovrgnuli su službeni izvori iz ureda predsjednika ali i vlade. Ipak, strahuje se da bi se vojska mogla umiješati u politički sukob predsjednika i premijera, premda je ministar obrane rekao da će vojska postupati u skladu sa zakonom i ustavom te slušati naredbe vrhovnog zapovjednika, a to je predsjednik Viktor Juščenko. </p>
<p>U središtu sadašnjeg kao i prijašnjih sukoba Viktora Juščenka i Viktora Janukoviča je sučeljavanje dvaju političkih pa i ideoloških usmjerenja. Predsjednik Juščenko zalaže se za što skoriji ulazak Ukrajine u euroatlantske integracije i čvrsto povezivanje ove velike zemlje sa Zapadom. Janukovič se, međutim, zalaže za čvrste i još bolje političke i gospodarske veze Ukrajine s Rusijom, i s negodovanjem promatra pokušaje ukrajinskog približavanja Zapadu. </p>
<p>Ta podijeljenost osjeća se i u cijeloj zemlji. Poznato je da središnje i zapadne ukrajinske regije podržavaju predsjednika Juščenka i žele bolje veze s Europom i Zapadom, dok istočne ukrajinske regije teže jačanju veza s Rusijom. </p>
<p>Europska unija za sada nije komentirala događaje u Ukrajini, a bez komentara je i službena Moskva kamo je u utorak trebao u službeni posjet otputovati Viktor Juščenko, ali je zamolio svoga domaćina ruskog predsjednika Vladimira Putina da se posjet odgodi i dogovori neki novi termin.</p>
<p>Hoće li se dramatični događaji poput onih iz 2004. godine u Kijevu ponoviti i ovih dana. O tome tko će izaći kao pobjednik iz ovog ustavnog sukoba ovisi i daljnji pravac razvoja Ukrajine. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Počeli pregovori o puštanju britanskih marinaca</p>
<p>Iran objavio da spor s Britancima treba riješiti diplomatski te da nema potrebe za suđenjem</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Konferencija za novinare iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, predviđena za utorak, odgođena je, priopćilo je iransko ministarstvo kulture. »Na temelju zahtjeva novinara, tiskovna konferencija je odgođena za 24 sata«, navodi se u priopćenju. Ranije je jedan dužnosnik ureda predsjednika izjavio da postoji »velika mogućnost« da će se konferencija održati u srijedu. </p>
<p> Istodobno, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Larijani, objavio je u utorak kako su Teheran i London počeli su pregovore o puštanju na slobodu petnaestero britanskih marinaca koje je Iran uhitio 23. ožujka. Jedanaestodnevna kriza temelji se na neslaganju oko toga gdje su mornari zarobljeni. Iran tvrdi da su bili u iranskim, a Britanija u iračkim teritorijalnim vodama. »Britanska vlada počela je diplomatske pregovore s iranskim ministarstvom vanjskih poslova radi rješenja slučaja britanskih marinaca«, rekao je Larijani. »To se pitanje može riješiti i nema potrebe za suđenjem«, rekao je Larijani. </p>
<p> Pokušaju rješenja pitanja zarobljenih britanskih marinaca pridružio se i glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon. On je ponovio zahtjev za oslobađanje britanskih mornara. Ban je rekao da je iranska vlada u »politički osjetljivu razdoblju« zbog sankcija koje joj je UN uveo ne bi li zaustavio razvoj iranskoga nuklearnog programa te da eskaliranje sukoba nije poželjno.</p>
<p> »Zatražio sam od iranskog ministra vanjskih poslova Manouchehra Mottakija da se to pitanje riješi što prije i to političkim i diplomatskim konzultacijama«, rekao je Ban. Britanski pristup, traženje pomoći UN-a i Europske unije radi izoliranja Irana, Teheran oštro kritizira. Zbog rasta napetosti oko Irana, za deset je dolara skočila i cijena nafte. </p>
<p>U Iranu nestao Amerikanac</p>
<p>WASHINGTON - Američki State Department istražuje izvješće o američkom građaninu, bivšem zaposleniku FBI-a koji je nestao u Iranu prije nekoliko tjedana. »Mi ne vidimo nikakvu vezu između toga slučaja i drugih koji su često u vijestima u posljednje vrijeme«, kazao je glasnogovornika McCormack, aludirajući na 15 iranskih mornara i marinaca koje je Iran zatočio prošloga tjedna. Naglasio je kako je nestali Amerikanac u Iranu boravio privatno. Glasnogovornik FBI-a Paul Bresson je izjavio da je nestali muškarac umirovljen u FBI-u prije 10 godina, te da se kao agent FBI-ja bavio borbom protiv organiziranog kriminala i nije bio angažiran u obavještajnom radu. Vjeruje se da je u Iranu radio kao nezavisni autor/producent, dogovarajući intervjue, izjavili su visoki američki dužnosnici, prenosi CNN. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Presuda protiv Busheve politike emisije plinova </p>
<p>Vrhovni sud donio pravorijek prema kojem američka Agencija za zaštitu okoliša ima ovlasti regulirati emisiju plinova</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki Vrhovni sud u ponedjeljak je donio pravorijek po kojemu američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) ima ovlasti regulirati emisiju ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova iz automobila. To je udarac politici Busheve administracije prema problemu globalnog zatopljenja. </p>
<p>Najviše pravosudno tijelo u SAD s pet glasova prema četiri utvrdilo je da Zakon o čistoći zraka daje ovlasti EPA-i da regulira emisiju plinova iz novih automobila, koja pridonosi globalnom zatopljenju. Suci su kazali Bijeloj kući kako nije korektno tumačila Zakon o čistoći zraka, te da ljudi koji su pogođeni imaju pravo na sudu osporavati način na koji Busheva administracija regulira plinove staklenika. Četiri konzervativna suca Vrhovnog suda, John Roberts i Samuel Alito, koje je imenovao predsjednik George W. Bush, te Antonin Scalia i Clarense Thomas, zauzeli su suprotno mišljenje, tvrdeći kako ekološke skupine i savezne države koje su tužile EPA-u nisu bile legitimirane za podnošenje tužbe.</p>
<p>Tužbu je podnijelo 12 saveznih država i 13 ekoloških organizacija nezadovoljnih neaktivnošću Busheve administracije oko globalnog zatopljenja. Doneseni pravorijek jedna je od najznačajnijih odluka u ekološkim predmetima koji su došli pred Vrhovni sud i prva odluka tog tijela vezana uz globalno zatopljenje. SAD su najveći svjetski prizvođač plinova koji pridonose stvaranju efekta staklenika i globalnom zatopljenju, a Busheva administracija odbila je pristupiti Sporazumu iz Kyota, međunarodnoj konvenciji kojom su zemljama članicama propisane kvote za emisije stakleničkih plinova, kao način da se uvede nadzor nad zagađenje koje je pridonijelo globalnim klimatskim promjenama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Sarkozy i dalje vodi u tvrdoj utakmici</p>
<p>U prvom krugu izbora, ankete »daju« Sarkozyju 29 posto glasova</p>
<p>Posljednje ankete pokazuju da Nicolas Sarkozy dobiva 29 posto glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, a Ségolene Royal 26 posto. Centrist François Bayrou zaostaje, i u ovom bi trenutku dobio 18 posto. Raste popularnost Jean-Marie Le Pena, i on po anketama dobiva čak 13 posto. Svi ostali predsjednički kandidati nemaju šanse u prvom krugu, jer bi dobili samo dva do četiri posto glasova.</p>
<p>Francuska predsjednička kampanja ulazi u posljednju fazu, a ocjena je analitičara da je »tvrda i teška«, čak i više nego što se očekivalo. Takvo je mišljenje iznio i predsjednički kandidat François Bayrou, zasad najveće iznenađenje, koji je u svom posljednjem nastupu u Reimsu kazao da je znao da će biti tvrda utakmica, ali da ovo prelazi i njegova očekivanja. </p>
<p>Bayrou se sve više okreće ljevici i sam za sebe kaže da je blizak lijevoj ideji i da je ljevica angažirana na najvažnijim pitanjima poput privatizacije i reforme gospodarstva. To je promjena strategije u posljednjem trenutku, kad je Bayrou osjetio da gubi tempo i da nešto mora mijenjati. Laviranje između ljevice i desnice više očito ne donosi glasove.</p>
<p>Kandidat centrista, bilo kako bilo, sigurno će igrati veliku ulogu i u prvom krugu koji će biti 22. travnja, a njegovi posljednji istupi iznenađuju i Francuze, jer je do sada vješto balansirao između predizbornih platformi dvoje glavnih protukandidata, Sarkozyja i Royal, a sada se sve više okreće lijevim idejama, tvrdeći da je to put za Francusku.</p>
<p>Kampanju je intenzivirao i Sarkozy koji se sada posvetio isključivo borbi za predsjedničko mjesto, »zamrznuvši« svoj mandat ministra vanjskih poslova. Ankete i dalje pokazuju da je u vodstvu u odnosu na protukandidate i da ima najveće izglede postati novi francuski predsjednik. </p>
<p>No, iskustvo s izbora u Italiji, Austriji i Njemačkoj upozorava i Francuze da su iznenađenja moguća i da ankete više nisu sigurni pokazatelj tko će pobijediti. Sarkozy, pedesetdvogodišnji političar koji »brod« vuče dosta desno, iako nema direktnu potporu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, ipak u posljednje vrijeme sve više govori kako će mu i ovakva podrška koju je do sada predsjednik pružao biti korisna.</p>
<p>Patriotizam i sve oko toga dobiva na važnosti kao tema posljednjih dana kampanje. Svi kandidati žele se prikazati kao patrioti koji prije svega žele progres Francuske, pa se ponajviše raspravlja o smanjenju nezaposlenosti i većoj konkurentnosti francuskog gospodarstva. I ekologija je tema o kojoj se sve više izjašnjavaju kandidati. Ipak, s velikim se interesom očekuje kako će glasovati dosad neopredijeljeni, a njih je još uvijek mnogo i upravo bi oni mogli odigrati značajnu ulogu u konačnici francuskih izbora.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Roditelji zdraviji od djece</p>
<p>Debljina, spolno prenosive bolesti i mentalni poremećaji samo su neke zdravstvene tegobe koje muče današnje tinejdžere. Stručnjaci upozoravaju da se prvi put u povijesti dogodilo da su roditelji današnjih tinejdžera zdraviji od svoje djece. Istraživanje je objavljeno u časopisu »The Lancet«. </p>
<p>Jedan od znanstvenika koji su radili na tom istraživanju, doktor Russell Viner iz Instituta za zdravlje djece na londonskom University Collegeu izjavio je da debljina u mladih u porastu u posljednjih 20 godina. To ne čudi kada mladi najviše vremena provode uz računala, jedući nezdravu hranu i pritom se ne bave nikakvom fizičkom aktivnošću. Sve je više spolno prenosivih bolesti i trudnoća u ranoj dobi. U porastu je i broj samoubojstava u mladića. Djevojke pak sve više muči problem opijanja. Oba spola sklona su drogiranju. </p>
<p>Stručnjaci loše zdravlje u mladih objašnjavaju time što današnja mladež živi u stilu Petra Pana odgađajući odrastanje. Za razliku od generacije njihovih roditelja koji su se mnogo ranije zaposlili i uplovili u bračnu luku, današnja djeca obveze preuzimaju tek u kasnim dvadesetim. Do tada uglavnom žive u roditeljskom domu što im omogućava neodgovorno ponašanje. »Postoje zdravstveni stručnjaci za djecu, odrasle i osobe starije dobi, a tinejdžere kao da smo zapostavili. To nije nikakva velika filozofija, ali trebali bismo poučiti liječnike koji će raditi s mladima«, rekao je profesor Glenn Bowes, voditelj odjela pedijatrije na sveučilištu Melbourne, koji je surađivao s britanskim stručnjacima na tom istraživanju. </p>
<p>Iako danas nema epidemija tuberkuloze ili dječje paralize kao što je bio slučaj u prošlosti današnja mladež svojim nezdravim načinom života sama pridonosi mnogim zdravstvenim tegobama. [S. Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prevencija kremom</p>
<p>Krema koja sadrži testosteron maže se jednom na dan</p>
<p>Krema koja sadrži muški spolni hormon testosteron mogla bi biti ključna u prevenciji Alzheimerove bolesti. Istraživanje je pokazalo da nanošenje kreme jednom na dan tijekom četiri mjeseca može uvelike smanjiti razinu beta amloid proteina koji je kriv za mnoge simptome bolesti. Alzheimer je najučestalija vrsta demencije koja u Velikoj Britaniji pogađa oko 500.000 ljudi. Svaki se dan pak dijagnosticira oko 500 novih slučajeva. Za tu bolest nema lijeka, a određeni medikamenti mogu pomoći oboljelom da ima manjih problema s pamćenjem ili da bolje obavlja svakodnevne zadatke poput odijevanja. </p>
<p>Preliminarni rezultati australskog istraživanja provedenog u Zakladi Sir James McCusker za istraživanje Alzheimerove bolesti pokazuju da bi testosteronska krema mogla postati dobro sredstvo za sprječavanje bolesti. Krema je isprobana na muškarcima s manjkom testosterona, što je jedan od preduvjeta za razvoj bolesti u onih koji imaju genetsku predispoziciju za to. Na konferenciji u Londonu rečeno je da krema pomaže smanjiti razinu spornoga proteina za oko 60 posto u četiri od pet muškaraca. Istraživači poručuju da su potrebna daljnja istraživanja na onima koji su već oboljeli, kao i na ženama. Voditelj istraživanja Ralph Martins rekao je da je istraživanje u ranoj fazi, ali rezultati bi mogli imati velik odjek«. Procjenjuje se da će se u Velikoj Britaniji troškovi za liječenje udvostručiti u sljedećih 30 godina. To nam svakako govori da moramo razviti strategije za nove terapije i učiniti ih što prije dostupnima«, rekao je Martins. [S.Dolušić]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Biciklom na posao </p>
<p>Marcelo Ebrard, gradonačelnik Ciudad de Méxica, jednog od najzagađenijih gradova svijeta, svojim primjerom želi navesti meksičke dužnosnike da jedanput na mjesec idu na posao biciklom. To bi, kaže on, ne samo smanjilo prometni kaos u gradu kojim kruži oko četiri milijuna automobila, nego i omogućilo stanovnicima da lakše dišu. Oni dužnosnici koji zbog udaljenosti ili bolesti ne mogu biciklom na posao, svakog prvog ponedjeljka u mjesecu trebali bi koristiti javni promet, predlaže gradonačelnik koji je od svoga doma na jugu grada do ureda u središtu došao biciklom u svom uobičajenom odijelu. Za razliku od njega, ministar socijalnog razvoja Martín Batres odjenuo je sportsku odjeću za put u ured, gdje se presvukao u odijelo. [G. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>»Pale« cigarete vrijedne 1.5 milijuna kuna</p>
<p>Zapljena je dobar primjer odlične suradnje Carine i policije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pregledom kamiona zatečenog u ponedjeljak popodne na parkiralištu benzinske postaje ROX u Slavonskoj aveniji, policajci su uočili više nepravilnosti, a nešto kasnije, u suradnji sa Carinarnicom Zagreb, pronađeno je 18.000 šteka cigareta »Mepmhis«, vrijednih oko 1.5 milijun kuna. </p>
<p>Dok su policajci pregledavali zatečeni kamion zagrebačkih tablica, na parkiralištu benzinske postaje ROX u Slavonskoj aveniji, osim tehničkih nepravilnosti, primijetili su i nervozu 40-godišnjeg vozača V.K., a pažljivijim pregledom uočeno ja da nešto nije uredu sa carinskom blombom tovarnog prostora. Kamion je nešto kasnije u suradnji sa Carinarnicom Zagreb, odvezen do skladišta robnih terminala na Žitnjaku, gdje je pregledan tovarni prostor. Osim barskih stolaca i dasaka, koje su bili upisani u deklaraciji, pronađeno je 18.000 šteka cigareta »Memphis«, zapakiranih u 3600 kartonskih kutija, s nadzornim markicama Crne Gore i BiH. </p>
<p>»Zaplijenjene cigarete vrijedne su oko 1,5 milijuna kuna, a protiv vozača biti će podnesene prekršajne prijave prema Carinskom zakonu i Zakonu o posebnom porezu na duhanske proizvode. Ova zapljena je dobar primjer odlične suradnje Carine i policije.</p>
<p>»Pretpostavljamo da ova pošiljka cigareta nije bila namijenjena zagrebačkom tržištu, već da im je krajnje odredište bilo negdje na zapadu. Ovo je najveća ovogodišnja zapljena švercanih cigareta, a vjerujem da neće biti niti posljednja. Policija nastavlja s kriminalističkom obradom, nakon čega se podnijeti odgovarajuće kaznene prijave«, dodao je načelnik zagrebačke, Marijan Tomurad. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Leš nestaloga mladića nađen kod Krčkog mosta </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Djelatnici riječke Lučke kapetanije pronašli su u utorak oko 10 sati, na pet nautičkih milja zapadno od Krčkoga mosta, tijelo mlađega muškarca, Ž. M. iz Otočca, čiji je napušteni automobili ranije pronađen na mostu. Kako je priopćeno iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, riječ je o osobi koja je nestala u noći s nedjelje na ponedjeljak, te je bila pokrenuta akcija traganja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Maloljetna braća izrešetala susjeda</p>
<p>Oršuš se prije događaja vozio u kombiju, kad su na cestu izletjeli osumnjičeni i počeli pucati po vozilu. Pretpostavlja se da je uzrok svemu dugogodišnja netrpeljivost između dviju suparničkih obitelji</p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Nedeljko Oršuš (32) ubijen je u utorak oko 7, 20 sati u romskom naselju u Piškorovcu. Na njega je pucano iz automatske puške, a policajci su na razgovor priveli dvojicu osumnjičenih maloljetnika od 17 i 16 godina, inače braće. Iako je po naselju bilo razbacanih čahura, za Oršuša je bio smrtonosan metak koji ga je pogodio posred čela. </p>
<p> Oršuš se prije događaja vozio u kombiju, kad su na cestu izletjeli osumnjičeni i počeli pucati po vozilu. Pretpostavlja se da je uzrok svemu dugogodišnja netrpeljivost između dviju suparničkih obitelji, no u naselju nitko o tome ne želi pričati. Automatska puška iz koje je pucano pronađena je odbačena nedaleko od mjesta događaja, a policajci su u popodnevnim satima trebali obaviti pretragu kuće osumnjičenih ne bi li pronašli još oružja.</p>
<p> U tom su naselju inače česti incidenti s vatrenim oružjem, koje ima gotovo svaka kuća. Osumnjičeni bi istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda trebali biti privedeni u srijedu. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Operativna kompanija i Nova TV postigle dogovor </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Bivši suvlasnik Nove TV Ivan Čaleta, sudski ovršitelj, zaštitari i policija, u utorak su na temelju sudskog rješenja Trgovačkog suda ušli u prostorije te TV kuće s kojom se Čaleta spori zbog neispunjavanja njihovih obveza, odnosno isplate potraživanje prema njemu nakon prodaje Nove TV. Također je u zgradu ušao i privremeni upravitelj Operativne kompanije kojeg je odredio sud. Međutim, kako smo doznali od Čaletina odvjetnika, iz Nove TV su zamolili da se prekine sudski postupak te dogovorili sastanak za četvrtak zbog moguće nagodbe, a na što je, prema riječima odvjetnika Mate Matića, Čaleta pristao. </p>
<p>Naime, nakon što su Nova TV i Čaletina Operativna kompanija prodane, Čaleti, kako nam je istaknuo odvjetnik Matić nisu isplaćena novčana potraživanja. Zbog toga je Čaleta sudskim putem zatražio da se slučaj vrati u »pretprodajno stanje«. Sud je odlučio u korist Čalete te je za privremenog upravitelja postavio Nevena Čička. </p>
<p>Također smo doznali da je prije desetak dana već pokušana ovrha, no, iz Nove TV su javili kako adresa Operativne kompanije nije u Zagrebu, nego u Rijeci. U službenom priopćenju Nove TV, izdanom u utorak, navodi se: »Dolazak odvjetnika i zaštitara vezan je uz Operativnu kompaniju čije sjedište nema veze s uredima Nove TV« i dodaje da ta TV kuća utvrđuje činjenično stanje. </p>
<p>Kako nam je pojasnio odvjetnik Matić, sudski je ovršitelj navodno u zapisnik unio da su djelatnici uklonili dokumentaciju, te da je, u namjeri obezvrjeđivanja Operativne kompanije bilo prebacivanja njezine imovine na Novu TV. Matić je, ukoliko se ne postigne nagodba najavio kaznene prijave protiv odgovornih za prebacivanje imovine. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Vlasniku Narodnog lista izgorio »honda rancher«</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska policija u utorak je oko 21.40 sati primila dojavu da je na Obali kneza Trpimira u Zadru zapaljen terenski četverocikl marke »honda rancher« , SAD nacionalnih oznaka, u vlasništvu Vedrana Škulića (56), vlasnika Narodnog lista. </p>
<p>Požar, za koji Škulić tvrdi da je podmetnut, ugasili su djelatnici JVP Zadar oko 22 sata. Također je oštećen i osobni automobil »nissan micra«, zadarskih registarkih oznaka, u vlasništvu Narodnog lista, koji je bio parkiran iza potpuno izgorenog motocikla, a koje koristi isti vlasnik. Na maski vozila nastala su manja oštećenja. U srijedu ujutro je započeo očevid koji će se nastaviti tijekom dana, kako bi se utvrdio uzrok izbijanja požara. Škulić tvrdi da je riječ o mafijaškom napadu: </p>
<p>»To je tek nastavak prijetnji i ucjena na tjednik koji otvoreno i kritički piše o političko-gospodarskim kriminalnim skupinama u Zadru, korupcijskim skandalima, lokalnim moćnicima s kriminalnim dosjeima itd. pritisci na ovaj neovisni tjednik se nastavljaju. Mi smo neovisan i nepristran tjednik, a u ovom trenutku možemo samo nagađati tko se krije iza ovog sramotnog čina«, komentirao je Škulić. </p>
<p>Požar nije podmetnut!</p>
<p>Nakon Škulićeve izjave da je pod njegovim terenskim motociklom požar podmetnut, PU zadarska oglasila se priopćenjem u kojem demantira njegove navode. Glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinčić kaže da je očevidom utvrđeno je da je centar požara bio u zadnjem dijelu motora, odakle se proširio prema prednjoj strani. »Na osnovu pronađenih tragova kratkog spoja na električnim instalacijama utvrđeno je da je uzrok požara najvjerojatnije tehnički kvar na motoru. </p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Umro dok su ga vozili na sud</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Tupi« udarac kojeg su pravosudni policajci koji su ga službenim kombijem prevozili na zagrebački Općinski sud, u utorak nešto prije 10 sati, čuli na križanju Selske i Ilice, bio je koban za 41-godišnjeg zatvorenika Damira Hamitija, zvanog Šipac. Muškarac kojeg je policija iz zatvorske bolnice u Svetošimunskoj, gdje se liječio od psihičkih bolesti, vozila na zakazanu raspravu, najvjerojatnije je, prema prvim rezultatima očevida, preminuo od srčanog udara. Točan uzrok smrti, znat će se nakon obdukcije. Hamiti je inače, služio jedanaestomjesečnu kaznu u bjelovarskom zatvoru zbog prijevare i pomaganja u prijevari iz 2003. godine. U Svetošimunsku su po njega došli djelatnici tamošnje zatvorske uprave, a na Općinskom sudu trebalo mu se suditi zbog krivotvorenja kod sutkinje Sanje Nole, kako doznajemo. Kod suca istog suda Mladena Žeravice muškarcu zvanom Šipac, uskoro je trebala biti održana rasprava u postupku također za krivotvorenje čekova i prijevaru gdje mu je prijetio osmomjesečni zatvor. Neslužbeno doznajemo da se Hamiti, neko vrijeme liječio u Psihijatrijskoj bolnici na Rabu, zbog čega su postupci protiv njega svojevremeno bili »zamrznuti«. [Anita Krmek]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Deklaracija o Paneuropskom naftovodu</p>
<p>Energetska neovisnost jedan od naših prioriteta, kazao je premijer Sanader, nazvavši PEOP strateškim projektom za Hrvatsku</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Energetika je važan čimbenik suvremenoga gospodarstva koji je postao i prioritet, kako na razini Europske unije, tako i globalno. Konferencija u Zagrebu održava se zato u pravom trenutku, da bi pokazala mogućnosti povezivanja Ruske Federacije, Sredozemlja, kaspijskog i srednjoistočnog područja i EU-a, u kojem se jugoistočna Europa javlja kao svojevrsni most između istoka i zapada«, rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec otvarajući u utorak u Zagrebu Forum o energetskoj sigurnosti i suradnji u sklopu SEECP-a. </p>
<p>Na Forumu je potpisana i Ministarska deklaracija o Paneuropskom naftovodu - PEOP (Pan-European Oil Pipeline). Deklaraciju je u ime Hrvatske potpisao ministar gospodarstva Branko Vukelić. Deklaraciju je, uz ostale ministre zemalja sudionica foruma, potpisao i povjerenik Europske komisije za energetiku Andris Piebalgs, uz nazočnost premijera Ive Sanadera. Sanader je istaknuo da je energetska neovisnost jedan od naših prioriteta, te se posebno zahvalio Europskoj komisiji, koja se aktivno uključila u projekt PEOP-a, te predstavnicima svih država potpisnica. »Ovo je strateški projekt za Hrvatsku, ali i za EU, pa i SAD, jer se nafta iz Trsta može brzo transportirati do Genove i dalje u SAD, čime se uvelike rješava osiguranje sigurnosti dobave nafte«, istaknuo je Sanader. </p>
<p>Dodao je da je ukupna investicija vrijedna između 2 i 3,5 milijardi američkih dolara, a Hrvatski udio u tome iznosi između 550 i 980 milijuna dolara, što će ovisiti o kapacitetu infrastrukture. Prema procjenama stručnjaka, izravna ekonomska korist za Hrvatsku iznosit će 1,3 do 2,5 milijardi dolara. »Treba reći da osim financijske koristi, projekt PEOP donosi i značajne ekološke koristi, posebno smanjenjem ulaska tankera u Jadransko more i Sredozemlje«, rekao je Sanader.</p>
<p>Ministar gospodarstva Branko Vukelić naglasio je da je povezivanje putem SEECP-a važan faktor jačanja energetske stabilnosti, a dosadašnja suradnja i stabilni politički odnosi temelj su budućeg uspjeha.</p>
<p>U ime Europske komisije sudionicima skupa obratio se povjerenik za energetiku Andris Piebalgs koji je rekao da jugoistočna Europa nije samo most, između kaspijskog i uralskog područja i EU-a nego je regija dinamičnoga gospodarskog rasta koja pruža energetske resurse. </p>
<p>Cilj Foruma je raspraviti sva kritična i aktualna pitanja na području energetike, a glavne su teme energetska sigurnost Europe, energetski projekti zemalja članica SEECP-a te mogućnosti investiranja u energetsku industriju. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Povećanje kvalitete i količine mlijeka</p>
<p>U 2006. godini za poticaje 32.840 tržišnih proizvođača mlijeka država je isplatila oko 857 milijuna kuna, kaže ministar Čobanković</p>
<p>Prodaja Dukata francuskom Lactalisu dovela je u prvi plan domaću mliječnu industriju, koju na putu Hrvatske u EU čeka i uvođenje kvota, te zahtjevna prilagodba EU standardima što se tiče kvalitete i količine predanog mlijeka.</p>
<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković kaže da je napravljen veliki iskorak u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, jer je samo lani povećana proizvodnja i otkup mlijeka 21 posto ili za 100.000 litara. »U proizvodnji mlijeka imamo 20.000 grla više, a ne treba zaboraviti da se na mlijeko ne plaća PDV«, kaže ministar.</p>
<p>Dodaje da je kroz operativni program govedarstva proizvodnja mlijeka određena kao jedna od strateških odrednica razvoja domaće poljoprivrede. Sve to rezultiralo je gradnjom ili proširenjem 531 farme u protekle tri godine. </p>
<p>Prema ministrovim riječima, u 2006. godini na ime poticaja za 32.840 tržišnih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj isplaćeno je oko 857 milijuna kuna. No, primjetan je drastičan pad tržišnih proizvođača mlijeka, odnosno onih koji mlijeko daju u otkup.</p>
<p>mlijeko ekstra kvalitete, sukladno EU zahtjevima, prodavalo je 34 posto proizvođača mlijeka, a sada je taj broj blizu 60 posto.</p>
<p>Naime, još 2004. godine, prema podacima Hrvatskog stočarskog centra (HSC), tržišnih proizvođača mlijeka bilo je više od 42.000, a 2005. njih 38.041. </p>
<p>U HSC-u ističu da su od organiziranog otkupa mlijeka odustala staračka domaćinstva koja najčešće imaju dvije do tri krave. Inače, ukupan broj proizvođača mlijeka u Hrvatsko lani se kretao oko 632.000.</p>
<p>S manjim brojem tržišnih proizvođača mlijeka, napominju u HSC-u, osjetno se povećala kvaliteta predanog mlijeka. U brojkama, 2003. godine mlijeko ekstra kvalitete, sukladno EU zahtjevima, prodavalo je 34 posto proizvođača mlijeka, a sada je taj broj blizu 60 posto.</p>
<p> No, to ne znači da čak 40 posto mlijeka u javnoj potrošnji ne valja. Ono samo ne udovoljava EU zahtjevima što se tiče broja bakterija i somatskih stanica.</p>
<p>Pokušaj Dukata da prije nekoliko godina smanji otkupnu cijenu mlijeka, koja se kreće od 1,20 kuna do 2,50 kune po litri, ovisno o kvaliteti, izazvao je prosvjed seljaka. Isto tako, lani je osječka mljekara Meggle u Slavoniji obustavila otkup mlijeka od stotinjak proizvođača koji nisu imali odgovarajuću kvalitetu, odnosno u mlijeku je bilo 'previše vode'. Dukat drži 51 posto otkupa mlijeka i ima 40 posto tržišnog udjela u prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj, a u svom sastavu ima i bjelovarsku Sirelu i Mljekaru Zadar.. No, dok Dukat tresu vlasnički problemi, Vindija najavljuje da je pred završetkom velikih ulaganja u novu tvornicu za preradu mlijeka u Varaždinu kojom će udvostručiti kapacitete.</p>
<p>Ostaje otvoreno pitanje kako će se domaće mljekare nositi s jednim od dva najveća svjetska proizvođača mlijeka. Lactalis godišnje ostvaruje prihode veće od devet mlijardi eura, a svoje proizvode prodaje pod 27 robnih marki od tržišta SAD-a do Kazahstana.</p>
<p>Proizvođači mlijeka mogu profitirati i kad na jednom području ima više otkupljivača, kao što su osim velikih Dukata, Vindije ili Megglea, Ledo, KIM, splitski Mils ... Predsjednik uprave nizozemske tvrtke Veepro Holland Jan Venneman kaže da »hrvatski proizvođači mlijeka do ulaska u EU moraju više uložiti u proizvodnju kako bi spremni dočekali dolazak na europsko tržište«.</p>
<p>Dodao je da Hrvatska treba iskoristiti ovih nekoliko godina za primjenu Programa razvoja govedarske proizvodnje. Dakle, treba povećati godišnju proizvodnju mlijeka sa 780.000 na 1,2 milijuna litara, povećati veličinu farmi, poboljšati njihovu opremljenost te uspostaviti uvjete za nabavu kvalitetnih junica.</p>
<p> Hrvatska se u pregovorima s EU-om, kaže Venneman, najprije mora izboriti za kvotu na nacionalnoj razini te za kvotu za svaku pojedinu mliječnu farmu. Hrvatskoj će se, kaže, kao referentna godina za određivanje proizvodnih kvota vjerojatno uzeti 2004., 2005. ili čak 2006.</p>
<p>Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je među najvišim u Europi, pa se ulaskom u EU, a možda i prije, može očekivati njezino smanjenje. Kao razlog visoke cijene navodi uvoz te potpore i poticaje, ali ističe da će ulaskom u EU cijena padati i na to hrvatski proizvođači moraju biti spremni.</p>
<p> Poručio im je da investicije ostvare dok je cijena mlijeka još na visokoj razini. Osim toga, proizvođači moraju povećati svoja stada, jer samo nekolicina proizvođača ima više od 100 krava, i smanjiti troškove proizvodnje mlijeka.</p>
<p>Hrvatska još uvijek ima nedovoljnu proizvodnju mlijeka, a posebno sira i drugih mliječnih proizvoda, koja ne zadovoljava domaće potrebe. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon nekoliko godina napretka, lani je također bilo manji u odnosu na 2005. godinu. Samo sira lani je uvezeno u vrijednosti 40,8 milijuna dolara, a izvezeno za 5,3 milijuna dolara.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nove mogućnosti za izvoznike </p>
<p>Cilj sporazuma je približavanje tržišta arapskih zemalja hrvatskim izvoznicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev i Patrick Legait, predsjednik Uprave Union de Banques Arabes et Francaises (UBAF) iz Francuske, potpisali su u utorak sporazum o suradnji, kojem je cilj približavanje tržišta arapskih zemalja hrvatskim izvoznicima.</p>
<p>Sporazumom je predviđena suradnja i razmjene informacija u financiranju i sufinanciranju izvoza, te razmjene iskustava i znanja, a obje banke naglasile su i mogućnost suradnje na financiranju dugoročnih projekata.</p>
<p>Ovim sporazumom otvaraju se nove mogućnosti hrvatskim izvoznicima, istaknuo je Kovačev. Organiziran je i niz sastanaka s hrvatskim izvoznicima zainteresiranima za poslovanje s arapskim zemljama, dodao je Kovačev. Među tim tvrtkama bili su primjerice Končar, Geofizika, Pastor, Kraš, TŽV Gredelj.</p>
<p>Podsjetio je kako su još 2006. godine predstavnici UBAF-a održali, uz potporu HBOR-a, petnaestak sastanaka s hrvatskim izvoznicima zainteresiranima za poslovanje na području sjeverne Afrike, Bliskog istoka, Perzijskog zaljeva.</p>
<p>Prema riječima Patricka Legaita, UBAF je francuska banka s većinskim arapskim vlasništvom, a osnovni cilj banke je poticanje i financiranje međunarodne trgovine sa zemljama arapskog svijeta. Dioničari UBAF-a su francuska banka Calyon i najvažnije ustanove arapskih zemalja. Udio Calyona je 44 posto, a 22 arapske zemlje, članovi Arapske lige, posjeduju 56 posto i to putem svojih centralnih banaka, ministarstava financija ili velikih državnih banaka.</p>
<p>Sjedište UBAF-a, istaknuo je Legait, nalazi se u Parizu s ispostavama u Aziji (Tokio, Osaka, Hong-Kong, Seul i Singapur), te predstavništvima u arapskim zemljama (Dubai, Kairo, Alžir, Tapei).</p>
<p>Kako najavljuju u UBAF-u, u rujnu bi u Zagrebu mogli otvoriti sjedište, ovisno o odobrenju HNB-a, za cijelu regiju (uključujući i Poljsku, Tursku, Ukrajinu, Kazahstan). </p>
<p>Lani je ta banka izdala 65.000 akreditiva, te raspolaže sa 260 milijuna eura vlastitih sredstava, dodao je Legait.Klijenti banke su većinom banke u muslimanskom svijetu, kojih ima oko 700, ističe Legait. Napominje kako žele surađivati s hrvatskim bankama i malim i srednjim poduzetnicima. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HFP: Za Zdenačku farmu dvije ponude</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za kupnju 99,79 postotnog udjela u tvrtki Zdenačka farma iz Velikih Zdenaca u utorak su u HFP-u otvorene ponude tvrtke Granolio d.o.o. iz Zagreba te Farmaland d.o.o. iz Suhopolja, dok za 99,91 posto tvrtke Prerada žitarica iz Grubišnog polja nije bilo zainteresiranih ponuđača. Početna cijena za Zdenačku farmu u ovom drugom pokušaju njene prodaje iznosi 2,5 milijuna kuna, odnosno 26,5 posto nominale. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Kutjevo ostvarilo 23,4 milijuna kuna neto dobiti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kutjevo d.d., tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u prošloj je godini ostvarila 23,4 milijuna kuna neto dobiti što je porast od 132,3 posto u odnosu na godinu ranije kada je ostvarena dobit od 10,07 milijuna kuna. Ukupni su prihodi Kutjeva lani iznosili 295,3 milijuna kuna i bili su 8,4 posto veći nego u godini ranije. U tvrtki navode kako povećanje prihoda bilježe vinarstvo i vinogradarstvo, mesna industrija, silos i kooperacija, dok su ostale djelatnosti zabilježile smanjenje prihoda. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Tisuće dočekale svjetske prvake</p>
<p>»Zaboravio sam tko igra najbolji vaterpolo na svijetu«, započeo je govor izbornik reprezentacije Ratko Rudić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Više od 35.000 razdraganih navijača dočekalo je u utorak poslijepodne na Trgu bana Josipa Jelačića povratak zlatnih vaterpolista iz Australije. Kockasti dresovi preplavili su središnji zagrebački trg i proslavili još jedan uspon hrvatskih sportaša na svjetski tron. Brojne građane na Trgu je rasplesao Žiga Međimurski već u 13.15 sati, kada su vaterpolisti sletjeli u zagrebačku zračnu luku Pleso.</p>
<p>Okupljenu masu činili su navijači iz svih dijelova Hrvatske. Istinski zaljubljenik u vaterpolo Dinko Maras iz Pule je došao s prijateljima u Zagreb samo zbog dočeka svjetskih prvaka. »Svi su momci odigrali fantastično, ali osobito je spektakularno na prvenstvu igrao Damir Burić. Niti jedan centar u svijetu nije se mogao izvući iz njegovih kliješta!«, hvalio je svog sugrađanina Maras. »Baracude – za vama smo lude«, nosile su natpis učenice trećeg razreda XI. gimnazije, redom očarane kako igrom tako i izgledom hrvatskih vaterpolista.</p>
<p>»Pobjegle smo s nastave, ali morale smo doći pozdraviti najbolje i najljepše vaterpoliste na svijetu«, rekla je Ines. Oliver Dragojević zagrijao je već užarenu atmosferu na suncem obasjanom trgu. Uz pjesme »Cesarica« i »Moj galebe« mnoštvo je zagrijavalo glasnice pred sam dolazak još jednih heroja hrvatskog sporta.</p>
<p>Glazbeni program okupio je glazbenike iz svih hrvatskih regija. Na inzistiranje najboljeg vaterpolista Svjetskog prvenstva Frane Vićana, na pozornicu je izašla i hrvatska glazbena legenda Mišo Kovač. »Htio sam i zaplakati od sreće, ali bilo mi je prerano. Svaka čast momcima, učinili su veliku stvar za vaterpolo, no to ni ne iznenađuje jer je svjetski tron predodređen za sportaše iz površinom male, ali sportskim duhom velike Hrvatske«, rekla je legenda hrvatskog sportskog novinarstva Boris Mutić. Uz zvuke »Ruže hrvatske« Prljavog kazališta i konfete, vaterpolisti su u 14.40 sati konačno pristigli na središnji zagrebački trg. Atmosfera je došla do usijanja, a stotine zastava i šalova zavijorilo se u zraku po dolasku autobusa s natpisom »Svjetski prvaci«.</p>
<p>Prozvavši svakog igrača pojedinačno svi su sudionici ovog povijesnog uspjeha dobili zasluženi trenutak zahvale brojnih oduševljenih navijača.</p>
<p>»Zaboravio sam tko igra najbolji vaterpolo na svijetu«, započeo je govor izbornik reprezentacije Ratko Rudić, no publika ga je prekinula uzvicima »Hrvatska, Hrvatska!«. </p>
<p>Uz zvuke »Neka pati koga smeta«, vaterpolisti su otvorili šampanjac i na vrhuncu oduševljenja poprskali navijače. Navijačima su na pozornici čestitali i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Zoran Primorac i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. U ugodnom ozračju ispunjenom nacionalnim ponosom, vaterpolisti su otišli s pozornice te su uz pjesmu nastavili slaviti s navijačima.</p>
<p>Zlatnim vaterpolistima po 100.000 kuna</p>
<p>Hrvatske vaterpolske reprezentativce, osvajače zlatne medalje i naslova svjetskog prvaka u Melbourneu, primio je u utorak poslijepodne u Banskim dvorima premijer Ivo Sanader. Izražavajući ponos, kazao je da su vaterpolisti stali uz bok velikanima hrvatskog sporta koji su promicali hrvatsko ime. »Sada imate odgovornost prema djeci koja u vama gledaju svoje idole i apeliram na vas da duh zajedništva koji ste pokazali u Melbourneu i dalje širite oko sebe i da to motivira hrvatsku djecu da budu poput vas«, kazao je Sanader. Premijer je naglasio da iza svake snažne ekipe stoji važan čovjek te rekao kako se priklanja svima onima koji su čestitali Ratku Rudiću i u prethodnim natjecanjima kada nije bilo ovakvog uspjeha. Sanader je čestitao i predsjedniku Hrvatskog vaterpolskog saveza Perici Bukiću, te je najavio da će očekivanja od vaterpolista i dalje biti velika. »U Kini se nećemo skrivati pred drugima nego će se drugi skrivati pred vama. Budite ponosni na to što jeste«, rekao je premijer. </p>
<p>Sanader je najavio da će Vlada na idućoj sjednici svakom od vaterpolista za osvajanje zlatne medalje dodijeliti novčanu nagradu od 100.000 kuna. Na prijemu za vaterpoliste bio je i dio Vladinih ministara, a pobjednicima je nazdravljeno pjenušcem. </p>
<p>Mesić odlikovao vaterpoliste</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je igrače i stručno vodstvo vaterpolske reprezentacije, koji su na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu osvojili naslov svjetskih prvaka. »Čestitam vam na velikom uspjehu kojim ste vi ostvarili i san generacije vaterpolista prije vas. Vaš uspjeh nije slučajan jer iza njega stoji veliki trud, ali i stručnost vaših trenera«, rekao je predsjednik Mesić. Za postignut iznimni uspjeh osvajanjem prvoga mjesta i zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu, čime su pored ostvarenih vrhunskih sportskih rezultata pridonijeli i promicanju međunarodnoga ugleda Republike Hrvatske, predsjednik Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara Ratka Rudića, Mihu Boškovića, Damira Burića, Andru Bušlju, Igora Hinića, Maru Jokovića, Pavu Markovića i Josipa Pavića, Redom hrvatskog pletera Samira Barača, Tea Đogaša, Aljošu Kunca, Franu Vićana i Zdeslana Vrdoljaka, te Redom hrvatskog trolista Milu Smodlaku. </p>
<p>Branimir Markač /B. V. /Hina</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ne zna se kad će početi suđenje </p>
<p>Sudac Moloto pozvao je Markačevu obranu da pronađe novoga glavnog branitelja koji će zamijeniti Šeparovića ako bude isključen</p>
<p>HAAG</p>
<p> - Predraspravni sudac Bakone Justice Moloto najavio je u utorak u Haagu odgodu početka suđenja generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču pred Haaškim sudom zbog niza neriješenih pitanja, među kojima je ostanak troje branitelja u predmetu.</p>
<p>»Gotovo je nemoguće početi 7. svibnja«, rekao je Moloto na statusnoj konferenciji u predmetu »Gotovina, Čermak i Markač« u Haagu upozorivši strane u postupku da odgoda početka suđenja neće biti duga, ne precizirajući u kojem bi roku suđenje moglo početi.</p>
<p>Objasnio je da se čeka očitovanje Žalbenog vijeća o žalbi Markačeva odvjetnika Miroslava Šeparovića na odluku Raspravnog vijeća o njegovu isključenju iz obrane zbog sukoba interesa, a najavio je »skoru« odluku Raspravnog vijeća o potencijalnom sukobu interesa Čermakovih branitelja Čede Prodanovića i Jadranke Sloković zbog mogućnosti da njihov drugi klijent, general Rahim Ademi, bude pozvan za svjedoka u ovom predmetu.</p>
<p>Na statusnoj konferenciji sudac je pozvao obranu i tužitelje da odgodu početka suđenja kako bi postigli sporazum o utvrđenim činjenicama te im poručio kako očekuje da će se složiti glede počinjenih zločina, liste svjedoka, pozicija koje su imali optuženi te prava koje će se primjenjivati. Glede zahtjeva tužitelja za zaštitu svjedoka, Gotovinina obrana je poručila kako će se protiviti zaštićenom statusu za »profesionalne svjedoke«, a obrana generala Čermaka suprotstavila se namjeri da se od obrane skrije identitet troje svjedoka čije je svjedočenje ocijenila značajnim, a posebno zaštiti identiteta očevica - pripadnika HV-a. Sudac Moloto spomenuo je da je jedan svjedok odustao od svjedočenja »zbog prijetnji«. Obraćajući se odvjetniku Šeparoviću, koji je predstavljao generala Markača jer je Raspravno vijeće suspendiralo odluku o njegovu isključenju do odluke Žalbenog vijeća, Moloto je pozvao obranu da iskoristi odgodu kako bi pronašla novoga glavnog branitelja koji bi stupio na dužnost ako Žalbeno vijeće potvrdi odluku o Šeparovićevu isključenju.</p>
<p>Inače, Šeparović nije optimist glede odluke Žalbenog vijeća, a novinarima je rekao da je odgoda suđenja prva dobra odluka za generala Markača jer daje vremena novoj obrani za pripremu. Tužiteljstvo je ukazalo na novi problem stvoren odgodom suđenja jer je već izradilo plan dolazaka svjedoka u svibnju koji sada treba uskladiti s privatnim obvezama svjedoka, za što im trebalo šest do osam tjedana.U sudnici je od optuženih bio samo general Gotovina, koji je kazao kako nema primjedbi na svoje zdravstveno stanje. </p>
<p>Očekujemo lošu odluku</p>
<p>Branitelj generala Ivana Čermaka Čedo Prodanović procijenio je u utorak u Den Haagu da bi predraspravno vijeće iz predmeta »Gotovina, Čermak i Markač« moglo isključiti i braniteljski tim generala Čermaka.»Čini mi se da i mi možemo očekivati dosta lošu odluku«, rekao je Prodanović novinarima, na upit što očekuje od najavljene odluke o potencijalnom sukobu interesa Čermakovih branitelja.Najavio je da će se u tom slučaju žaliti i pozvati na ranije mišljenje Žalbenog vijeća da se taj potencijalni sukob interesa može prevladati pribavljanjem suglasnosti dvojice klijenata o nastavku zastupanja. I general Ivan Čermak i Rahim Ademi takve su suglasnosti dostavili Haškom sudu.Na pitanje o primjetnom nekomuniciranju obrane generala Gotovine s braniteljima generala Čermaka i Markača, Prodanović je kazao kako su »odnosi takvi kakvi mogu biti« te da nije riječ o sukobu obrana nego o ponašanju jednog braniteljskog tima.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za društvene fakultete najviša školarina 5500 kuna?</p>
<p>Studenti će pristati na Bjelišev linearni model školarina ako najviši iznosi ne budu ni lipu viši od sadašnjih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Očekuje se da bi rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš do petka sa studentima mogao dogovoriti novi model školarina. One bi, doznajemo u Rektoratu, bile slične linearnom modelu školarina o kojem Senat na prošloj sjednici nije mogao glasovati zbog protivljenja studenata i podignutog suspenzivnog veta, no iznos školarina ipak ne bi rastao.</p>
<p>Iako se očekivalo da će rektor odustati od promjene modela školarina za novu akademsku godinu, odlučeno je da Senat o novome modelu glasuje na izvanrednoj sjednici 11. travnja. Prošireni Rektorski kolegij sastao se početkom tjedna sa studentima i na sastanku je načelno dogovoreno da se ipak ide u novi model »linearnog rasta školarina«, ali uz uvjet da najviši iznos školarine ne smije prelaziti dosadašnje školarine od 5500 kuna za društveno-humanističke studije, 7370 za tehničke i biotehničke te 9240 za biomedicinske, zdravstvene i umjetničke.</p>
<p> Stav studenta je da će prihvatiti linearni model ako ne prijeđe ni lipu od sadašnjih iznosa. Prema tom bi modelu od nove akademske godine studij plaćalo više studenata nego dosad.</p>
<p> »To nam je manje zlo od modela, po kojem se školarina na nekim društvenim fakultetima penjala i na više od 8000 kuna. Ovako ćemo društveno-humanističke fakultete zadržati na plafonu od 5500 kuna«, kaže član Senata, student Marko Krička. »Ako se dogodi da Senat ustraje u tome da cijena najviše školarine za neka područja bude i kunu viša od dosadašnje, imamo način da to spriječimo«, dodaje Krička. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uskrs - novo odijelo besmrtnosti </p>
<p>POŽEGA/SPLIT</p>
<p> - U uskrsnoj poruci vjernicima i svim ljudima dobre volje, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u utorak se posebno osvrnuo na pojavu ovisnosti i nasilja, a govoreći u prenesenom smislu o odjeći suvremenog čovjeka primijetio je da postoje mnogi »krojači« koji kroje sudbine drugih, osobito mladih, navlačeći na njih odijela ovisnosti skrojena od praha i osušene trave.</p>
<p>Nadbiskup je dodao kako obitelj i brak ne mogu biti poput haljine ili odijela koje se mijenja od prigode do prigode, prema trenutačnoj želji i interesu. »Istina od koje nitko ne može pobjeći jest da je i samo naše tijelo - naš život - svojevrsno odijelo smrti«, kazao je, među ostalim, nadbiskup Barišić u Splitu. U Požegi je za susreta s novinarima msgr. Antun Škvorčević, biskup požeški, svećenicima i vjernicima biskupije uputio uskrsnu poruku u kojoj ističe da od srca čestita »svetkovinu pobjede Božje ljubavi nad smrću«. Naglasivši da je u svojoj ovogodišnjoj poruci za svjetski dan mladih papa Benedikt XVI. napisao da je ljubav istinska Isusova revolucija, biskup Škvorčević je rekao: »U otvorenosti svoje slobode Isusovoj pobjedi nad smrću, postajemo obdareni iskustvom sigurnosti ljubavi koja nas prati u svakom životnom trenutku, osposobljeni smo vidjeti dobro u sebi i pobjedu dobra oko sebe. To je Uskrs u nama.« [M. J./Z. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Potpisano strategijsko partnerstvo</p>
<p>PEČUH</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili potpisali su u utorak u Pečuhu memorandum o suglasnosti o strateškom partnerstvu između parlamenata dviju država radi jačanja bilateralne suradnje u svim pitanjima od zajedničkog interesa, a posebice procesu pristupanja Hrvatske EU. Šeks je izjavio kako je riječ o dokumentu koji je na pragu intenziviranja i produbljivanja parlamentarnih veza Hrvatske i Mađarske, a čija je ključna točka u pružanju mađarske pomoći u što bržem hrvatskom ulasku u euroatlantske integracije. Dodao je kako će osim europske dimenzije memorandum biti u funkciji produbljivanja bilateralne suradnje na svim razinama i izrazio uvjerenje da će uz mađarsku pomoć Hrvatska 2009. postati punopravna članica Unije te da će do 2010., kada će Pečuh biti europski grad kulture, biti najvećim dijelom izgrađen međunarodni prometni Vc koji će Budimpeštu preko Hrvatske spojiti s Pločama. Predsjednica mađarskog parlamenta Katalin Szili ocijenila je kako je hrvatsko-mađarska međuparlamentarna suradnja dosegnula značajan trenutak i dodala da će potpisani dokument pridonijeti da Hrvatska što prije pristupi EU. Istaknula je kako mađarska vlada u potpunosti podržava projekt izgradnje prometnog koridora 5C, što drži zajedničkim interesom Hrvatske i Mađarske. Govora je bilo i o zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj kandidaturi za organizaciju Europskog prvenstva u nogometu 2012. Radni sastanak predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednice mađarskog parlamenta održan je u sklopu redovitih godišnjih susreta u hrvatsko-mađarskom pograničnom području. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mirenjem se rješava i do 70 posto sporova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U osiguranju od automobilske odgovornosti lani je bilo nešto manje od 30.000 sudskih sporova za naplatu štete. Kako se postupak mirenja pod okriljem u utorak otvorenog Centra za mirenje može primijeniti i za postupke koji su već na sudu, ta bi se brojka mogla umanjiti, rečeno je na predstavljanju ovih dana osnovanog Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO).</p>
<p>Hrvoje Pauković, direktora HUO-a, kaže da je zadaća Centra poticati oštećene da se prije tužbe obrate osiguravatelju i pokušaju postići dogovor. »Ako to ne uspije, mogu izabrati postupak mirenja«, pojasnio je. HUO će pritom snositi sve troškove postupka. Vitomir Boić, predsjednik Županijskog suda u Velikoj Gorici istaknuo je kako je takav način rješavanja sporova značajan radi smanjenja pritiska na sudove.</p>
<p> »Aktivno rješavanje sporova jedna je od glavnih stavki u reformi pravosuđa«, istaknuo je pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi, dodavši kako su centri za mirenje pri HGK i Hrvatskoj udruzi poslodavaca dali iznimne rezultate. »Čak 60 do 70 posto sporova riješi se na taj način, no još uvijek ne možemo biti zadovoljni jer je još uvijek premalo onih koji biraju takav model rješavanja spora«, naglasio je Koketi. [Marijana Matković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070404].
|
