NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070104].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123288 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.01.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Konsenzus o Bozanićevim porukama obitelji</p>
<p>Obitelj je temelj čovjekova razvoja, smatra Andrija Hebrang, a Josip Friščić upozorava da je ekonomska nesigurnost uzrok krize obitelji </p>
<p>Božićno pismo koje je obiteljima poslao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uglavnom je pozitivno odjeknulo kod društvenih kritičara i komentatora te čelnika političkih stranaka. Većina onih s kojima je Vjesnik razgovarao slaže s tvrdnjom da je obitelj u Hrvatskoj ugrožena i da je treba zaštititi i ozdraviti jer bez nje nema ni zdravog društva. </p>
<p>Andrija Hebrang, član Predsjedništva HDZ-a, ističe da kardinalovo pismo nastavlja kontinuitet koji Crkva u hrvatskom društvu ima još od devedesetih godina prošlog stoljeća kao korektor društvenih zbivanja. </p>
<p>»Statistički pokazatelji govore da je sve manje brakova i da raste broj rastava brakova, po čemu smo najbliži zapadnim standardima, a raste i mladenačka delikvencija i broj izgreda. Iako se obitelj u modernom društvu mora transformirati, treba sačuvati tradicionalne obiteljske vrijednosti, jer je obitelj izvor odgoja mladih ljudi i temelj cjelokupnog budućeg razvoja čovjeka«, ističe Hebrang. </p>
<p>Sličnog je mišljenja i Josip Friščić, predsjednik HSS-a, koji kaže da kardinal Bozanić opravdano ukazuje na pojave koje pridonose lošim odnosima i nepoštivanju unutar obitelji kao temeljne čestice društva. </p>
<p>»Treba ipak voditi računa i o tome da obitelj kakvu pamtimo, ona patrijarhalna, više zapravo ne postoji. Bojim se da tu nikakvi apeli na televiziju i druge institucije neće pomoći, ali bi veća ekonomska sigurnost mogla utjecati i na bolje odnose unutar obitelji«, kaže Friščić i dodaje da je ekonomska nesigurnost izvor svega, osobito u tranzicijskom društvu kakvo je hrvatsko.</p>
<p>»Ekonomski i egzistencijalno ugrožene obitelji ne mogu funkcionirati skladno. U takvoj se situaciji gubi i odgojna funkcija obitelji, njezine članove obuzima očaj i beznađe, a takvi su lakše podložni svim porocima«, zaključuje Friščić. </p>
<p>Potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić kaže da se slaže s većinom stvari koje je kardinal Bozanić pobrojao, a koje štetno utječu na hrvatsku obitelj, ponajprije na djecu. </p>
<p>»Voljela bih, međutim, kada bi kardinal progovorio o nasilju u obitelji i kada bi pozvao neodgovorne roditelje da plaćaju alimentaciju«, zaključila je. </p>
<p>U HNS-u smatraju posve legitimnim da Crkva upućuje poruke i izražava zabrinutost, no dodaju i da se nikakvim zabranama i mjerama neće uspjeti suzbiti 'šund' koji imamo u javnom, pa i medijskom prostoru. U HNS-u smatraju da bi svari trebalo promatrati kroz jačanje i podizanje civiliziranog i općeg standarda pojedinca i društva te veće ulaganje u kreativnu industriju, od filmske do kulturne ponude, pa bi društvo i pojedinci mogli sami izabrati što je bolje za njih i njihove obitelji. </p>
<p>Politički komentator Davor Gjenero također drži da je zaštita tradicionalnih vrijednosti jedna od temeljnih društvenih uloga Crkve, koja bitno utječe na socijalne procese u društvu. Napominjući da se ovim pismom kardinal Bozanić ne obraća društvu općenito, nego pripadnicima Crkve, Gjenero kaže da su »vrijednosti koje kardinal potiče logičan odabir s pozicije svjetonazora koji Crkva zastupa« i da njihovo promicanje i promišljen odgovor na izazove modernog vremena može biti samo koristan prilog konsolidaciji hrvatskog društva </p>
<p>Današnji način života razara obitelj</p>
<p>Svećenik i sociolog don Ivan Grubišić smatra da je problem štetnog utjecaja na obitelji kompleksno pitanje. »Agresivna organizacija današnjeg načina života te promjena civilizacijskih trendova za koju nema jednostavnog recepta ono je što ruši obitelj. Crkva treba odgajati ljude, a ne tražiti neprijatelje. Što se tiče utjecaja medija, ne bi trebalo podleći komercijalizaciji medija i žutog tiska nego treba imati osjećaj za mjeru. Emisije kao Big Brother i površni show-programi manipuliraju i zaglupljuju narod«, kaže Grubišić. [I. Bačić/ S. Oruč Ivoš/ G. Pandža/ M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Egzodus na inozemna skijališta</p>
<p>Ove su sezone najtraženija austrijska i talijanska skijališta, nešto manje slovačka, a raste i potražnja za skijalištima u BiH</p>
<p>U subotu, 6. siječnja, počinje takozvani hrvatski skijaški tjedan, tjedan u kojem na skijanje u inozemstvo kreće većina od oko 200.000 ovosezonskih skijaša. Gotovo 80 posto od tih 200.000 skijaša zimovat će u siječnju, najviše baš u tjednu od 6. do 13. </p>
<p>Malo je promjena u odnosu na ranije godine - i dalje će se najviše hrvatskih građana odmarati na Kronplatzu, u Bad Kleinkirchheimu, Nassfeldu, Rogli i Kranjskoj Gori. Većina staza radi, pogotovo onih na vrhu, iako situacija sa snijegom nije kao prošlih godina.</p>
<p>»Danas sva austrijska skijališta imaju snježne topove i otvorene su sve važnije staze«, rekla je Vjesniku Sigrun Burić, direktorica Austrijskog promidžbenog ureda za turizam, dodavši da, prema njezinim informacijama, snijega ima. </p>
<p>Ističe da su i ove sezone Hrvati najčešće uplaćivali Bad Kleinkirchheim, Nassfeld, potom skijališta na području Ski Amade te nešto udaljeniji ali mondeni i kvalitetni Tirol. </p>
<p>Sigrun Burić dodaje kako nema straha da će carinici Europske unije raditi probleme zbog pokojeg lonca sarme ili graha, standardne popudbine naših skijaša. »Ni jedne godine to nije bio problem, pa neće biti ni ove« tvrdi Sigrun Burić.</p>
<p>Maja Stanić, direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), smatra pak da će najveći postotak naših ljudi hranu kupovati u destinacijama jer su, kako tvrdi, i talijanski i austrijski marketi jeftiniji od hrvatskih. Uz to, kada je račun izdašniji, postoji mogućnost vraćanja posebnog poreza.</p>
<p>Skijašima se preporučuje uplata dodatnog zdravstvenog osiguranja jer se za relativno mali novac, naravno u slučaju nezgode, može uštedjeti znatan iznos. </p>
<p>Prema UHPA-i, ove su sezone najtraženija austrijska i talijanska skijališta, nešto manje slovačka. Raste i potražnja za skijalištima BiH, što Maja Stanić objašnjava prihvatljivim cijenama hotela, apartmana i ski-karata.</p>
<p>Iako iz godine u godinu raste udjel hotelskih gostiju (naši uglavnom bukiraju najbolje hotele), i dalje su, zbog ugođaja i nižih cijena, najtraženiji apartmani. Oko tri četvrtine Generalturistovih gostiju zimovat će tako u apartmanima.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Liječnicima više vremena za pacijente</p>
<p>Cijela primarna zaštita, i stomatološke, ginekološke i pedijatrijske ugovorne ambulante, bit će umrežene do kraja 2007. Sljedećih tri do četiri godine povezat će se na isti način i specijalističko-konzilijarne ordinacije, a bolnice za pet do šest godina</p>
<p>Primarna zdravstvena zaštita, ambulante obiteljske i opće medicine, ljekarne i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) bit će kompjutorski umreženi do travnja ili najkasnije ožujka ove godine. Zakašnjenje od nekoliko mjeseci ne znači gotovo ništa uzme li se u obzir da će se u ambulantama liječnici i sestre napokon osloboditi papirologije, pisanih izvješća i tablica o odrađenom poslu. Sve informacije putovat će prema HZZO-u Internetom, pa se može očekivati, a potvrđuje to i direktor HZZO-a Većeslav Bergman s kojim smo razgovarali o stanju u toj ustanovi, da će biti više vremena za pacijente.</p>
<p>- Umrežavanje ambulanti, ljekarni i HZZO-a najveći je iskorak za zdravstvo u posljednjih deset godina. Ono kasni zbog certifikacije softvera, ali u 70 posto od oko 1000 ljekarni i 2800 ambulanti obiteljske medicine već se primjenjuje. Kod ostalih se još provjerava kompatibilnost sa softverom u središnjici jer ne želimo nikoga prisiljavati da kupuje novi. Cijela primarna zaštita, znači i stomatološke, ginekološke i pedijatrijske ugovorne ambulante, bit će umrežene do kraja ove godine. Sljedećih tri do četiri godine povezat će se na isti način i specijalističko-konzilijarne ordinacije, a bolnice za pet do šest godina.</p>
<p>• Kako će se to odraziti na HZZO-ove financije i s kakvim rezultatima završavate 2006. godinu?</p>
<p>- U svakom trenutku znat ćemo stvarno stanje do u lipu. Potrebno je još kadrovsko popunjavanje i sređivanje »glavne knjige« HZZO-a. U 2006. deficit će biti najviše četiri posto, oko 580 do 650 milijuna kuna u odnosu na plan. Radi usporedbe, 2003., kad je ova uprava preuzela HZZO, deficit je bio 20 posto. I potrošnja lijekova neće biti viša od tri posto u odnosu na plan - umjesto 2,4 milijarde, potrošili smo 2,8 milijardi kuna - što je uspjeh uzme li se u obzir da u europskim zemljama potrošnja lijekova raste osam do 15 posto. Izmjenama pravilnika cijene lijekova snizili smo za 30. Treba vidjeti neće li nas farmaceutska industriji »dočekati« na neki drugi način. </p>
<p>• Može li ugroziti kvalitetu besplatne liste lijekova?</p>
<p>- Ne. Dopunjavat ćemo je po potrebi dvaput godišnje. Dosadašnjim promjenama, naglašavam, prava osiguranika se nisu smanjila, a za sve je i dalje korisno uplaćivati dopunsko osiguranje iako ono ne podmiruje troškove lijekova s liste B. Prvo zato što su na osnovnoj, besplatnoj listi zastupljeni lijekovi za sve bolesti, i drugo jer polica i dalje pokriva trošak liječenja u bolnici, dijagnostike, rehabilitacije... </p>
<p>• Zašto ipak mnogi osiguranici nisu zadovoljni mogućnošću liječenja, primjerice, u toplicama ili dostupnošću ortopedskih pomagala?</p>
<p>- To nije točno, nego još uvijek vlada mišljenje da svatko tko želi može svake godine u toplice. To ne može podnijeti ni jedno zdravstvo. Možemo platiti samu rehabilitaciju, ali ne i hotel, a i ortopedska pomagala dostupna su kao i prije, i više od toga. I tu smo snizili cijene za 30 posto, a kvaliteta je ostala ista ili bolja. Pod velikim smo pritiskom udruga pacijenata koje se povezuju s dobavljačima, a analize su pokazale, primjerice s pelenama, da samo 150 od oko 13.000 osiguranika koji imaju problem inkontinencije treba više pelena od norme, što im i odobravamo. Na žalost, HZZO ostaje usamljen kad pregovara s proizvođačima o cijeni. Umjesto da su i udruge pacijenata i liječnici na našoj strani, jer riječ je o zajedničkom novcu. Ovako nam ni pet puta više novca ne bi bilo dovoljno. </p>
<p>• Kako ćete rasporediti nešto veći proračun za ovu godinu?</p>
<p>- Na one stavke u kojima uobičajeno nedostaje sredstava - bolovanja, rodiljne dopuste i lijekove na recept. Dio je namijenjen i bolničkim proračunima s obzirom na to da plaće po Vladinoj odluci rastu šest posto.</p>
<p>HZZO gasi sve svoje račune</p>
<p>• Što je dosad učinjeno da biste, kako je najavljeno, postali zavod za osnovno zdravstveno osiguranje s više samostalnosti u odlučivanju?</p>
<p>- Županije su pozvane da imenuju svoje predstavnike za skupštinu koja se mora osnovati do travnja iduće godine. Ona osniva upravno vijeće i raspisuje natječaj za novog direktora. No, i dalje se sva sredstva za zdravstvo slijevaju u Riznicu, a u HZZO-u, ubuduće u Hrvatskom zavodu za obvezno zdravstveno osiguranje, gase se svi preostali računi.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Bez ispita u školama nakon praznika </p>
<p>Prema prijedlogu koji čeka »zeleno svjetlo«, učenike se ne bi smjelo pismeno ispitivati u tjednu nakon zimskih i proljetnih praznika, kao ni nakon vikenda i blagdana</p>
<p>Vijeće učenika Hrvatske još neko vrijeme neće ispuniti svoj prvi zadatak, promjenu konzervativnog Pravilnika o ocjenjivanju učenika iz 1995. godine.</p>
<p>Predstavničko tijelo 600.000 učenika, u suradnji sa stručnjacima Agencije za odgoj i obrazovanje, završilo je prijedlog izmjena Pravilnika još u studenome 2005., no on do danas nije dobio »zeleno svjetlo« za ulazak u škole. </p>
<p>Predsjednik Vijeća učenika Davor Nikolić smatra da je jedan od razloga nedonošenja novog pravilnika protivljenje sindikata. </p>
<p>»Sindikati smatraju da naš prijedlog pravilnika potiče kampanjsko učenje, što Agencija za obrazovanje i mi učenici ne smatramo. Inače ga ne bismo ponudili«, kaže Nikolić, dodajući kako se sindikati i Vijeće ne slažu u ključnim stvarima oko pravilnika. Sindikatu, koji štiti interese nastavnika, više odgovara konzervativniji pravilnik, no Nikolić smatra da takav dokument nikome ne ide u korist osim onim profesorima koji nedovoljno savjesno obavljaju svoju dužnost. </p>
<p>»Svjesni smo da u donošenju pravilnika o ocjenjivanju velik utjecaj imaju sindikati i zato smo spremni na kompromis, no ne takav da se ide na štetu učenika i nastavnika. Stari pravilnik donesen za ministrice Ljilje Vokić konzervativan je i treba ga mijenjati. To je prioritetan zadatak Vijeća učenika i vjerujem da ćemo novi pravilnik imati u školama do kraja našeg mandata - za idućih šest mjeseci«, zaključuje Nikolić. </p>
<p>Zajednički pravilnik o ocjenjivanju Agencije za obrazovanje i Vijeća učenika predlagao je niz novih rješenja po uzoru na europska. Primjerice, svaki bi se roditelj školarca najmanje jednom tijekom polugodišta morao informirati kod razrednika o školskom uspjehu svog djeteta. Roditelja koji bi ignorirao tu odredbu čekala bi prijava centru za socijalnu skrb. Nadalje, učenik uhvaćen sa 'šalabahterom' ili u prepisivanju, dobivao bi jedinicu ali i 'packu' ravnatelja i roditelja. Ono u čemu je ipak bilo ponajviše suprotstavljenih mišljenja jest odredba da se učenike pismeno ne ispituje u tjednu nakon zimskih i proljetnih praznika, kao ni nakon vikenda i blagdana. </p>
<p>Sindikate je zasmetala i odredba po kojoj bi nastavnici koji ne poštuju pravilnik mogli biti kažnjeni manjom plaćom ili otkazom.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti ističu da su u međuvremenu primili nekoliko prijedloga izmjena pravilnika o ocjenjivanju, a imaju i svoju verziju, napravljenu u suradnji sa sindikatima. Očekuje se da ministar Dragan Primorac odluči o tome hoće li se uopće ići u izmjene pravilnika ili će se pronaći neka druga rješenja. Za razliku od Vijeća učenika, postojeći stari pravilnik u Ministarstvu ne smatraju toliko lošim.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Samovolja na račun Zagrepčana</p>
<p>DARKO DRAVINSKI</p>
<p>Samovolja zagrebačkih vlasti dosegla je vrhunac s prvim danom nove godine. Njihovom odlukom, Zagrepčanima je umjesto darova, nametnut harač: skuplja voda, komunalne usluge, mjesta na tržnicama, parkiranje u gradu. I to od 12 do 50 posto. I nikom ništa. Građani će, poznato je, sve to stoički podnijeti.</p>
<p>Gradonačelnik i njegovi poslušni sljedbenici svrstali su tako Zagrepčane među građane drugog reda ostavljajući slobodan manevarski prostor za svoje kule u zraku i spomenike koje podižu sami sebi. I to ne samo u Zagrebu! Razbacuje se gradski novac na sve strane, a kad se nasluti da bi takva bahatost mogla poći nizbrdo, posegne se u džepove Zagrepčana. </p>
<p>Najnoviji namet s prvim danom 2007. godine samo je najava novih poskupljenja. Jer, gradska vlast se neće odreći sadašnje politike koja je potpuno zanemarila građane, a njihov novac razbacuje po tko zna kojim kriterijima. I dok niču betonska zdanja, a velik se novac ulaže na održavanje jedne snježne staze na Sljemenu bez snijega, podižu umjetno zasnježene sljemenske lože za VIP-goste, širi se krug Caritasovih kuhinja, povećava broj članova udruge Bokci i dalje se kopa po kontejnerima, niču novi beskućnici. Zagreb s jedne strane sjaji, ali se s druge strane guši u mraku kriminala i bijede. A Zagrepčani, barem oni koji se tako i osjećaju, nisu to zaslužili. Jer, samo jedan pogled među njih s visina gradske vlasti bio bi dovoljan da se zagrebački novac prelije u podizanje životnog standarda ljudi. Da im se povećaju socijalne naknade, da im se omogući život dostojan životu u Zagrebu. </p>
<p>Jer, Zagrepčani od usporedbi sa životom i cijenama u europskim metropolama nemaju koristi. I neće je nikad imati. Ali će je imati oni kojima takve propovijedi trebaju, koji na njima skupljaju političke i lažne moralne bodove koji će im omogućiti nove mandate i istu politiku u gradu koji im je dao sve. I vlast i bogatstvo. A to je netko morao platiti, zar ne Zagrepčani, koji živite na periferiji grada koji pod svaku cijenu mora sjajiti svjetlom europskih metropola. Međutim, tamo gradske vlasti odgovaraju za svaki svoj potez, za svaki novokupljeni automobil, za svaku inicijativu koja će se pretvoriti u bolji život građana. Kod nas se pak stalno kaže: da nije bilo Bandića, ne bi bilo ovoga, ne bi bilo onoga... Zaboravlja se pritom prava istina: ničega ne bi bilo da nema Zagrepčana. Koji će, kao i nebrojeno puta dosad, na svojim leđima podnijeti sav teret ako je u pitanju njihov grad, a netko sa strane pobrati lovorike.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zdravstveni odgoj</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Poput prastarog pjesmuljka o dimnjačaru i peći koju treba popraviti, i za novi program zdravstvenog odgoja u školama dalo bi se zaključiti: ma kakav god bio, važno je da obavi zadatak.</p>
<p>Nakon dosta vremena i rasprava, došlo se do toga da seksualni odgoj (kako ga se zvalo) treba uvrstiti u škole (pod nazivom zdravstveni odgoj), i to eksperimentalno. Nekako je upravo to eksperimentalno postala praksa (i) u školstvu, pa se svaka promjena prvo dogodi manjem dijelu škola. Tako je bilo s HNOS-om, s nacionalnim ispitima, a sada eto i s programom koji bi učenicima trebao objasniti, među ostalim, pojmove vezane uz spolnost (zato ga se neko vrijeme zvalo i sponi odgoj jer je baš to pitanje najviše nakostriješilo sudionike šarene palete svjetonazora). Prihvaćena dva programa, od kojih se jedan smatra liberalnijim, a drugi konzervativnijim, idu na odobrenje Ministarstvu zdravstva. Potom ih se od jeseni šalje na prvu praksu u 10 škola, gdje će ih učenici kušati, ali uz obvezno odobrenje roditelja. Koliko je takvo što potrebno, pokazat će vrijeme koje će vrlo vjerojatno presuditi i ostanku tih programa u školama. Naime, programi koji su se u školstvu donosili za vječnost, u razvijenim zemljama otišli su u prošlost. Na redu su oni fleksibilni materijali skloni promjenama, pogotovo kad je riječ o - seksu i školi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Loš početak 2007. </p>
<p>Saddama je trebalo pravedno osuditi i korektno usmrtiti. Ovako on postaje legenda</p>
<p>FRAN VIŠNAR </p>
<p>Za iračku vladu 2007. godina počinje loše jer je smaknuće Saddama Husseina izvršeno tako amaterski da je zaprepastilo i Amerikance. Poznato je koliko je američka vojska sve Saddamove čuvare i bolničare iz vlastitih redova upozoravala da njihovu najvažnijem zarobljeniku ne smije nedostajati ni dlaka s glave. Vojni je vrh svako malo dodatno gnjavio zatvorsko osoblje da Saddama Husseina ne ponižava nepotrebno.</p>
<p>Složivši se na kraju s hitnim izvršenjem smrtne kazne, Amerikanci su vjerovali da će ono biti provedeno onako kako i dolikuje uređenoj pravdi: prema strogoj proceduri s profesionalnim osobama, od krvnika do stražara, koji će prepratiti Saddama do gubilišta. Umjesto toga, a to je politički vrlo važno, cijeli je svijet vidio kako to radi i nadzire vlada koja bi Iraku trebala donijeti prosperitet i mir. Krvnici su izgledali kao da su dovedeni s ceste, odjeveni poput kafanskih izbacivača (uobičajeno je da takvi ljudi, kao državni službenici, nose uniformiranu odjeću). Zatvorski se čuvari u takvim prilikama posebno biraju jer predstavljaju moć države, a da ne izuste ni jednu riječ.</p>
<p>U Saddamovu slučaju oni su sve vrijeme vikali na osuđenika, čak i raspravljali s njim! Njihovo daljnje skandalozno ponašanje (plesanje nad Saddamovim tijelom), neprikriveno veselje i složno kliktanje šijitskom otpadničkom kleriku Ali Sadru prouzročit će samo jedno - sunitski pobunjenici će s još većim motivom i žarom danonoćno u skrivenim garažama od aviobombi i raketnih bojnih glava još grozničavije slagati mega-autobombe.</p>
<p>Pritom Saddam nije bio kukavica. Sačuvao je hladnokrvnost i umro hrabro jer su mu nazočni pružili idealnu priliku da ode kao mučenik. Tajno snimanje mobitelom njegovih zadnjih trenutaka i kasnije izranjavanog vrata kod sunitske će iračke zajednice pojačati uvjerenje da je bila riječ o čistoj šijitskoj osveti. Te su uzde Amerikanci trebali čvršće držati. Sada će se i oni suniti koji nisu držali do Saddama (optuživali su ga da je nerazumnom politikom odveo zemlju u propast) pridružiti onima čije je geslo i ranije bilo: »Za tebe, brate Saddame!«.</p>
<p>Saddamu Husseinu trebalo je precizno ustanoviti koliko je zločina zgriješio (a za to treba vremena) i onda mu presuditi. Jer, primjeri njegove okrutnosti doista su golemi. Jedan se može pronaći i kod naših sjeverozapadnih susjeda. Slovenac Anton Tihole davne je 1982. godine osjetio svu surovost Saddamova režima. Te je godine radio u Iraku, gdje je njegova građevinska tvrtka SCT podizala tajne bunkere. Jednog dana po njega je došla iračka tajna služba i optužila ga za špijunažu. Strpan je u zatvor u kojem je pogubljen i sam Saddam. Tamo su ga šest mjeseci toliko zlostavljali da i danas pati od posljedica takvog divljačkog tretmana. Kad se nakon svih muka vratio kući, priveden je u središte slovenske službe državne sigurnosti gdje mu je rečeno da radi gospodarskih i vojnih interesa Jugoslavije o cijelom događaju mora šutjeti dok je živ, što vrijedi i za njegovu obitelj.</p>
<p>Saddama je trebalo pravedno osuditi i korektno usmrtiti. Ovako on postaje legenda. Medijima se već širi priča da je na dan kada su ga Amerikanci izručili iračkoj vladi zamolio američke stražare da nahrane njegove ptice u zatvorskom dvorištu, zaliju njegove biljke i da se ne brinu: »Smrtna me kazna manje pogađa od cipele jednog Iračanina kojom bi me mogao lupati po glavi«.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Suverenost i ne(moć) elita </p>
<p>Suverenost je 'de facto' izraz ekonomske, vojne, tehnološke, političke i kulturne moći neke države te znanja i odlučnosti elita da je mogu ili ne mogu provesti</p>
<p>DR. ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Problematizacija suverenosti u javnom diskursu ne čini se kao slučajan izlet dokonog slobodno mislećeg subjekta, koliko pak nužna potreba propitkivanja jedne kategorije politike rođene u vrijeme prve velike modernizacije svijeta, što za druge velike modernizacije svijeta uvelike pogađa i naše male živote ovdje i sada. Ova kategorija politike koja spada u samu bit nacije-države, kao rezultat tvorbe modernog svijeta koji je svoju modernost zadobio s humanizmom i renesansom, tijekom stoljeća mijenjala je značenje i subjekte, aktere suverenosti. </p>
<p>Od suverenosti apsolutnog vladara (J. Boden) kao božanske preslike na zemlji do demokratske koncepcije suverenosti naroda (J. J. Rousseau). Od Westpfalskog mira 1648. nakon tridesetogodišnjeg vjerskog rata i uspostave westpfhalskog poretka nacija-država i koncepcije pune de iure i de facto suverenosti, do današnje relativizacije istoga poretka u doba druge modernizacije svijeta, tranzicije i globalizacije. Zatim od nacije-države i njezine suverenosti do različitih marksističkih i (neo)liberalnih koncepcija »odumiranja« ili »kraja« nacije države u vrijeme globalizacije i gubitka kontrole nacije-države, do zahtjeva za oživljavanje tradicionalnih uloga države u liku i djelu jednog Francisa Fukuyame i njegove knjige (»Izgradnja države. Vlade i svjetski poredak u 21. stoljeću«, Izvori, Zagreb, 2005.). </p>
<p>Suverenost je de facto, onako kako kotira u svijetu, izraz svekolike ekonomske, vojne, tehnološke, političke i kulturne moći neke države te znanja i odlučnosti elita da je mogu ili ne mogu provesti! Upravo ta svekoliko integrirana moć daje mogućnost primjene suverenosti de iure u suverenost de facto. Riječ je o deskripciji fenomenološke razine suverenosti. A druga je razina političkog realizma s kategorijom moći. </p>
<p>Konstelacija odnosa u međunarodnoj zajednici takva je da se državama jamči suverenost de iure, ali se ona na kraju zbog male količine moći gotovo uvijek reducira na papirnatu suverenost, koja se može »održavati« bez ugroze, dok ima primjera da je pometu države grabežljivce, kao što je to u priči o »plemenitoj« ulozi SAD-a u uvođenju »tenkovske demokracije« u Iraku.</p>
<p>Samo velike države i velesile u današnjem novom svjetskom poretku (a što je tu novo s obzirom na staru politiku država grabežljivica) mogu demonstrirati suverenost de iure i suverenost de facto jer imaju potpunu moć. Manje države, poglavito neke u tranziciji, premda imaju ustavom proklamiranu suverenost i premda ju je priznala međunarodna zajednica, uvelike i uglavnom zbog sluganskih elita mogu mahati i »podičiti« se papirnatom suverenošću jer ni jednu veću i značajniju odluku ne mogu donijeti samostalno. Suveren je pak onaj, kako kaže C. Schmitt, koji odlučuje ili donosi odluke. Odluke donosi onaj tko ima moć odlučivanja, a da pritom nema posrednika koji će utjecati na odlučitelja i krajnju odluku.</p>
<p>Uzme li se Hrvatska kao primjer takve tranzicijske države, na mnogim se mjestima pokazuje nemogućnost autonomije odlučivanja i svekoliko posredovanje (u)moć-nika, pa se onda dovodi u pitanje suverenost de iure i de facto, kojoj nedostaje moć, snaga i volja političke elite kao njezina izvršitelja. Nemogućnost demonstriranja pokazuje se danomice i prije ulaska u EU, što je u biti bespotrebno slugansko držanje. A što li će tek biti s dijalektikom de iure i de facto suverenosti kada se jednom Hrvatska uspentra na zapadni balkon (EU)?</p>
<p>Ovdje smo samo na terenu propitkivanja, ali ne i opredjeljivanja. Javnost svakako zanima pitanje suverenosti, a ovo je prostor dopuštenog i osvojenog javnog propitkivanja bez pretjeranog ideologiziranja. Elite koje bi po definiciji trebale biti odgovorne za budućnost društva koje predstavljaju i vode, nužno se moraju zapitati tko ih zapravo bira. Biraju li ih građani i državljani ovog društva ili ih biraju neki drugi iznad ovog izbornog teritorijalno-političkog okvira? </p>
<p>Izbor podrazumijeva maksimaliziranje pozicije autonomnih, suverenih aktera u predstavljanju nacionalnih interesa. Dakle, suverenost u artikulaciji i obrani, i suverenost odlučivanja. </p>
<p>Autor je voditelj Centra za politološka istraživanja, www.cpi.hr</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U obrani ljudskog dostojanstva </p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>Prošla je godina posvećena 150. obljetnici rođenja Nikole Tesle. Nizom aktivnosti i događaja, stručnih i znanstvenih, kulturnih i gospodarskih, a povezanih sa stvaralaštvom Nikole Tesle, izrazili smo duboku zahvalnost našem velikom izumitelju.</p>
<p>Ove se godine, 7. siječnja, navršava i 64 godine od smrti Nikole Tesle.</p>
<p>Potaknuta svim tim događajima, sjetila sam se moje prve knjige pod naslovom čuvene Tesline rečenice: »Moj srpski rod moja hrvatska domovina«, koja je objavljena 1991. godine. Knjiga je bila predstavljena javnosti 14. studenog iste godine (Vjesnik) na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Tom je prilikom tadašnji rektor, profesor dr. sc. Marijan Šunjić, izjavio: »Sveučilište u Zagrebu ustrajalo je u svojoj temeljnoj znanstveno-nastavnoj zadaći, potvrđujući se istodobno i kao mjesto tolerancije i razumijevanja među ljudima«. U svom prilogu promociji knjige Vlado Gotovac, književnik i tadašnji predsjednik Matice hrvatske, primijetio je da je za znanstvenike iznimno važno to kako su se odnosili i kako se odnose spram ideologije i politike, pa i zloupotrebe znanosti, i dodao da je u knjizi iskazana vrijednost ljudskog života i onoga što se time uspostavlja. Riječi Vlade Gotovca, nedvojbeno, upozoravaju na svjetonazor kojemu je cilj prepoznati istinu u obrani ljudskog dostojanstva.</p>
<p>Mnogobrojni nesporazumi, a često i grube insinuacije, između političkih stranaka, pa čak i unutar njih, nerazumijevanje građana različitih nacionalnih i religijskih pripadnosti, gotovo neuništiva korupcija i dr. stavljaju Hrvatsku u neravnopravan položaj u odnosu na civilizacijske norme i društvo. Podsjetimo se na riječi Nikole Tesle u predgovoru koji je napisao za značajan govor tadašnjeg potpredsjednika SAD-a Wallacea, »O miru malog čovjeka«, potkraj 1942. »Iz ovoga rata«, napisao je Tesla, »najvećeg otkad je povijesti, mora se roditi novi svijet, koji će opravdati žrtve što ih čovječanstvo podnosi. Taj novi svijet neće biti svijet pogaženih i poniženih, već slobodnih ljudi i naroda, kako dolikuje dostojanstvu i poštovanju čovjeka.«</p>
<p>To je bila posljednja Teslina poruka.</p>
<p>Autorica je umirovljena znanstvena savjetnica</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>No pasaran</p>
<p>Nekadašnji slogan čuvene La Pasionarije za desne u Španjolskoj, sada vrijedi za lijeve u Zagrebu. Neće proći!</p>
<p>Franjo Tuđman nije bio zagrebački gradonačelnik, već predsjednik-osloboditelj svih Hrvata, i zato samo oni, makar i referendumom, trebaju odlučiti gdje će biti trg i spomenik njihovom vođi. A ovi su mu namijenili livadu, blizu tovarnoga kolodvora i vojničkog vježbališta. Zagrepčani tamo vrlo rijetko zalaze, a susjedi ispišavaju pse. Dakako da je potrebno i takvu veliku površinu urediti, ali što god tamo napravili posjećenije će biti Prečko, iako je izvan »starih« gradskih gabarita. Da su nam zastupnici u gradskoj Skupštini slučajno Zagrepčani od rođenja, znali bi to dobro. Tko bi tamo išao gledati Tuđmanov spomenik? Prije bi otišao na njegov grob. Gluhom priču pričam, jer oni to i znadu, samo neće.</p>
<p>Republika Francuska, čije ime nosi ta livada, nastala je nakon pada Bastille 1789. i poznate revolucije pod sloganom: »Rat dvorcima. Mir kolibama«, a kod nas bi baš lijeva opcija to prekinula, a zadržala u Zagrebu čak tri trga s imenima američkih predsjednika. </p>
<p>Do koje razine je nastala metamorfoza! Na Trgu Francuske Republike održan je prvi skup HDZ-a na Cvjetnicu 1990. dok su još bile socijalističke vlasti (na umoru, doduše), pa drugdje nije bilo ni moguće. Iz te se činjenice također vidi da je to skriveno mjesto.</p>
<p> Razdjelnica se zna, tko ne poštuje Tuđmana, ne voli Hrvatsku. Nema čovjeka bez mana, ali one padaju u vodu čovjeku koji je prvi u tisućljeću uspio stvoriti slobodnu hrvatsku državu. Ako je ta država nekomu problem, to je njegova stvar. Ako gradska Skupština ne izmijeni svoju odluku, tada je neophodan referendum, jer je to pitanje svih Hrvata, a ne samo Zagrepčana.</p>
<p>Duško Miličić, redoviti sveučilišni profesor u mirovini, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Računi za komunalije rastu brže od plaća</p>
<p>Račun za vodu tročlane obitelji mjesečno će, sa 172, skočiti na 200 kuna</p>
<p>Unatoč otporu sindikata, Gospodarsko-socijalnog vijeća i građana, računi Vodoopskrbe i odvodnje te Čistoće, od siječnja se povećavaju 16, odnosno 12 posto. Tako će, primjerice račun za vodu tročlane zagrebačke obitelji, porasti 20-tak kuna jer prostorni metar vode od 1. siječnja više ne košta 8,39, nego skoro 10 kuna. </p>
<p>Josip Meašić, čija obitelj ima tri člana, naknadu za vodu je plaćao mjesečno od 109 do 172 kune. Dakle, s povećanjem cijena, njihov najveći račun od 172 kune se povećava za 28 kuna. »Nitko ne misli ništa dobro o poskupljenjima, svako je bolno«, kaže gospodin Meašić. </p>
<p>Posljednjih godina, tvrde sindikati, cijena vode u Zagrebu neprekidno raste, od 1999. do 2006. skočila je gotovo 100 posto, a prosječne plaće nisu ni približno rasle istim tempom pa je to značajan udar na standard građana Zagreba. U istom razdoblju lani, voda je poskupjela 17, a odvoz otpada 28 posto. Razlozi su veliki gubici gradskih poduzeća Čistoća i Vodoopskrba, a ove godine poskupljenju pridonosi i pročistač otpadnih voda u Resniku, čija cijena je porasla čak 63,4 posto. </p>
<p>Prvog dana nove godine 12 posto je porasla i naknada odvoza otpada, koje djelatnici Čistoće u Zagrebu obavljaju tri puta tjedno. Umjesto dosadašnjih 0,69 kuna po četvornom metru stana, građani će, prema novom izračunu, plaćati 0,78 kuna, što 50 četvornih stambenih metara, predstavlja mjesečno povećanje od pet kuna.</p>
<p>»Poskupljenja su potpuno neopravdana, a neprihvatljivim objašnjenjima da su ona nastupila jer je Vlada uzela sredstva poreza na dobit, građani se prave budalama!«, kaže Ivan Juričić. </p>
<p>»Umjesto rasta naknade odvoza otpada«, dodaje Juričić, »krajnje je vrijeme da gradski oci riješe nepravednu naplatu Čistoći jer je suludo da kao samac plaćam jednako kao peteročlana obitelj, koja živi kraj mene u jednako velikom stanu«.</p>
<p>Mario Bekić kaže da je za poskupljenje vode odgovorna nesposobna uprava Vodovoda, koja godinama ne rješava problem gubitka vode u poroznoj mreži zagrebačkog vodnog sustava. »Vodovodne cijevi pucaju svakodnevno i iscure hektolitri vode. Vodovod ne poduzima neophodne mjere, nego svoju nesposobnost naplaćuje od građana«, tvrdi Bekić.</p>
<p>Nove cijene bacile su u očaj Ivanku Smolčić, koja u strahu čeka prve ovogodišnje uplatnice. »Stalno su govorili da s će s Holdingom sve biti bolje i jeftinije, a nude samo poskupljenja i jedino poskupljenja«, kaže gospođa Smolčić, koja se ljuti jer se radovi u gradu predstavljaju kao osobni uspjeh gradonačelnika, iako ih financiraju Zagrepčani. </p>
<p>Zbog skuplje vode građanima će iz novčanika »iscuriti« tisuće kuna</p>
<p>Petra KostanjšakBranimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Funky« ludnica uoči slaloma</p>
<p>Kool & The Gang rasplesali su Zagrepčane</p>
<p>Deset tisuća građana i užarena atmosfera u srijedu na Trgu bana Jelačića nagovijestili su da ni na Sljemenu u četvrtak neće biti »hladno«. Muzički spektakl kojega su pripremili živahni članovi svjetski poznate funk grupe Kool & The Gang odličan je uvod u skijaški spektakl koji očekuje one građane koji u četvrtak, od jutarnjih sati, krenu prema vrhu Zagrebačke gore. Građani koji već tjednima željno iščekuju »Snježnu kraljicu« došli su pljeskom pozdraviti slavne skijašice na izvlačenju startnih brojeva. Okupljeni glazboljupci jedva su čekali da na pozornicu izađe osam dobro uštimanih glazbenika i uz pozdrave Zagrebu odsviraju svima dobro poznate hitove. »Funky Zagreb, funky Zagreb«, pjevali su svi uglas, a gradsko je središte dva sata odzvanjalo uz funk ritmove. Kool & The Gang uspio je rasplesati i cijeli Hrvatski skijaški savez na čelu sa Srećkom Ferenčakom, sretni jer su uspjeli organizirati još jedno izdanje »Snježne kraljice«.</p>
<p>»Baš mi je drago da Zagreb ima ovakvo veličanstveno skijaško natjecanje i da je dva dana naš lepi grad još življi nego inače« - rekao nam je predstavnik skupine uzbuđenih navijača koji su nam pokazivali ulaznice za slalomsku utrku. Neki od ljubitelja skijanja požalili su se kako, nažalost, zbog obveza neće krenuti put Sljemena, ali će svakako pokušati doći na središnji gradski trg i utrku pratiti na velikom video zidu, uz zabavni program.</p>
<p>I pojedine skijašice, koje očekuje naporna utrka na zahtjevnoj sljemenskoj stazi, prije spavanja odvojile su malo svojega dragocjenoga vremena kako bi poslušale goste iz Sjedinjenih Država.</p>
<p>Okupljene posjetitelje pozdravila je i Janica Kostelić, što je izazvalo erupciju oduševljenja - bez obzira na to što će Janica samo kao predvozačica uskijati na stazu.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Cijepljenje životinja jedini je lijek</p>
<p>Odgovornost vlasnika životinja najvažnija je u borbi protiv najstarije zarazne bolesti koja vodi u sigurnu smrt</p>
<p>Vlasnici kućnih ljubimaca, pasa i mačaka bi, u prvim danima nove godine, trebali životinje odvesti na cijepljenje protiv bjesnoće. To se, ponajprije, odnosi na one četveronožce s rubnih dijelova grada koji ne borave stalno u kući. Oprez i odgovornost vlasnika najvažnija je mjera protiv borbe od najstarije zarazne bolesti koja oboljeloga vodi u sigurnu smrt. Prema riječima Velimira Johna, voditelja Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, bjesnoća je teška bolest koju izaziva virus, koji putuje živčanim nitima do mozga izazivajući encefalomijelitis, odnosno njegovu upalu i destrukciju. </p>
<p>Oboljeli postaje preosjetljiv na zrak, vodu, hranjenje... Klinička slika je karakteristična hidrofobija, strah od vode, pri čemu se grči cijelo tijelo i na najmanju kapljicu ili pogled na vodu. </p>
<p>Preventiva, odnosno pravovaljano cijepljenje životinja, jedini je lijek, kaže dr. John. Dodaje da su kod nas posljednja dva slučaja bjesnoće među ljudima zabilježena 1989., odnosno 1996. u Hrvatskoj, kada je umrlo oboje ljudi. Bolest se klasificira kao urbana i silvatična bjesnoća. U prvoj, virus prenose zaraženi psi, a u drugoj divlje životinje, najčešće lisice, ali i vukovi, tvorovi, medvjedi...Od njih se mogu zaraziti psi, ali i mačke, za koje kod nas još nije obavezno cijepljenje jer se smatraju životinjama koje načelno borave u kući. Iako se u Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, o toj bolesti vodi računa, bjesnoće (još) ima među divljim životinjama. U gradovima su uvijek problem nekontrolirani čopori (domaćih) pasa, posebice na rubnim dijelovima Zagreba (Bukovac, Žitnjak, Markuševac), Samobora, Vrbovca... </p>
<p>Od 2002. do 2005. u Hrvatskoj je zabilježeno 2007 slučajeva bijesnih lisica, a među divljim životinjama bilo je takvih devet jazavaca i kuna, po tri lasice i srne, dva vuka i po jedan čagalj, odnosno tvor. Od domaćih životinja, kaže dr. John, epidemiolozi su evidentirali 51 psa, 53 mačke, 17 ovaca, 9 goveda, tri svinje, dva konja i jednog magarca. </p>
<p>Kada je o Zagrebu riječ, dr. John iznosi podatke o vrstama životinja, zbog čijih su ugriza ljudi bili cijepljeni protiv bjesnoće. Tako je u pitanju bilo 390 pasa, 148 mačaka i 56 štakora. Da bi ljudi osvijestili tu činjenicu, valja provoditi sustavnu medijsku kampanju o obaveznom cijepljenju životinja. Do 31. ožujka za mačke ono iznosi nešto više od 80 kuna, a za pse oko 120. Cijepiti se može u Higijensko-veterinarskoj stanici Grada Zagreba u Heinzelovoj 68, radnim danima od 8 do 20 sati, a subotom do podneva. Od toga datuma cijepljenje je skuplje. </p>
<p>Dr. John ističe da su bijesne životinje (psi i vukovi) sklone lutanju i imaju snažan nagon za griženjem i ujedanjem (ne)živih predmeta, domaće životinje, pak, (goveda, ovce, koze) dobivaju paralizu, a iz usta im istječe velika količina sline.</p>
<p>Njome se čovjek može zaraziti čak i ako nije ugrižen, tim više što se virus u organizam može unijeti i preko oštećene kože i sluznicom. </p>
<p>Ako postoji sumnja na zarazu bjesnoćom, osobu valja osobu (pro)cijepiti, ali i ta je odluka teška, kaže dr. John jer cijepljenje nije bezazleno i može izazvati alergijske reakcije. To je gore ako je životinja lutalica pa se nakon ugriza više ne može pronaći i staviti pod desetodnevni nadzor jer ekspozicija bolesti, kaže epidemiolog, traje i do 30 dana. </p>
<p>Cijepljenje protiv bjesnoće preventivno se provodi kod veterinara i studenata veterine, lugara, lovočuvara, preparatora životinja... </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Netransparentna rasprava o važnoj gradskoj lokaciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što se prašina zbog uređenja bloka bivšeg kina Zagreb i bivše Vjesnikove tiskare, naizgled slegla, predsjednik Društva arhitekata Zagreb Hrvoje Hrabak u srijedu je dosadašnju raspravu o toj temi ocijenio lošom i neargumentiranom.</p>
<p>»Uređenje bloka Cvjetni trg-Gundulićeva-Varšavska važno je zbog revitalizacije Donjeg grada«, smatra Hrabak, ali, nastavlja, »Grad i vlasnik tog prostora Tomislav Horvatinčić nisu pokrenuli dobru raspravu«. </p>
<p>On smatra da je za istraživanje važne gradske lokacije potrebno raspisati javni anketni natječaj, što investitor nije učinio, nego je pozvao šest autora da izrade studiju. Kritizira i Grad zbog toga što investitoru nije odredio što tamo može, smije ili mora graditi. »U tom bloku mora biti kulturnih sadržaja«, upozorava Hrabak i nastavlja da je »zbog svega toga snažno reagirala javnost, što je dobro«.</p>
<p>Zelena akcija i inicijativa Pravo na grad optužuju Horvatinčića da u tom bloku želi trgovački centar i podzemnu garažu za 800 automobila, što je u suprotnosti s GUP-om te će dodatno opteretiti promet. Kulminacija nezadovoljstva zbila se uoči Božića, kada je investitor s predstavnicima Grada trebao predstaviti radove, ali se, osim 70-tak nezadovoljnika, nitko drugi nije se pojavio.</p>
<p>Do izjave investitora Tomislava Horvatinčića Vjesnik nije došao. Ali, vlasnik Hoto grupe je prošli mjesec izjavio da će u ocjenjivanje projekta uključiti i predstavnike Zelene akcije. »Nije nam se javio. Njegova izjava je najobičnija lakrdija«, rekla je za Vjesnik predsjednica Zelene akcije Jagoda Munić. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Preskupa zemlja za sadnju trsja</p>
<p>Režek je kupio zemljište s dvije vikendice, srušio ih i posadio vinograd </p>
<p>Sve više plešivičkih vinara, u sklopu obiteljskih vinotočja, uređuje sobe za smještaj gostiju. Među njima je i obitelj Drage Režeka, koja, uz četiri dvokrevetne sobe, na 400 četvornih metara planira urediti i prostranu degustacijsku dvoranu za 140 osoba. </p>
<p>»Ljudi se zanimaju, pitaju, traže smještaj! Subotom i nedjeljom ne možemo se maknuti iz kuće! Stalno nam je netko na vratima!«, kažu supružnici Dragica i Drago Režek dodajući da im je prostor, gdje sada dočekuju goste, postao pretijesan. </p>
<p>»Dolaze ljudi iz cijele Hrvatske, potaknuti najčešće usmenom predajom, ali najmanje je Jaskanaca«, objašnjava Režek. »Više je događanja na Plešivičkoj vinskoj cesti, bolja je i ponuda, i siguran sam da je gradnja soba za prihvat gostiju opravdana investicija«, dodaje Režek, čija obitelj obrađuje 4,5 hektara trsja. Sadili bi i nove vinograde, ali problem je zemljište. Skupo je, zapušteno ili ga ljudi jednostavno ne žele prodati. </p>
<p>»Ucjenjuju nas! Puno traže, za hektar i do 200 tisuća kuna! No, problem su i vikendice, koje su od osamdesetih godina na dobrim vinogradarskim položajima, 'preplavile' Plešivicu«, napominju supružnici i dodaju da »u nas nema dobrog gospodarenja zemljom«. </p>
<p>»Žalosno je da se prostornim planovima na vinogradarskim položajima dopušta gradnja tzv. spremišta za alat, koja kasnije dobiju priključak struje i vode i preko noći postaju kuće za odmor«, dodaje Režek, koji je prije nekoliko godina kupio zemljište s dvije vikendice, srušio ih i posadio vinograd. </p>
<p>»Prije sto godina na Plešivicu su dolazili poznati ljudi, poput Charllia Chaplina, brežuljci su zasađeni vinogradima, gdje danas, na žalost, raste šikara!«, napominje Režek. »Budućnost Plešivice su mladi, školovani ljudi! I sada ima nekoliko studenata agronomije koji će, vjerujem, ostati na zemlji. To je naš najveći kapital i najbolja investicija!«, odlučna je gospođa Režek koja, osim što pomaže suprugu, radi i kao voditeljica vinogradarske proizvodnje u »Mladini«. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Munja izazvala požar na vjetroelekrani</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Munja je u utorak poslijepodne pogodila turbinu vjetroelektrane u njemačkom gradiću Westendorfu, izazvavši veliki požar. Kako se kraci vjetroelektrane nalaze na visini od nekoliko desetaka metara, gašenje je bilo gotovo nemoguće izvesti, a dodatne tegobe vatrogascima je doprinosio i jak vjetar. Šteta se, pak, procjenjuje na više od milijun eura. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Schwarzijeva proslava za milijun dolara</p>
<p>SACRAMENTO</p>
<p> - Kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger planira organizirati dvodnevnu proslavu u hollywoodskom stilu u povodu reizbora na svoju dosadašnju funkciju, za što će biti potrošeno više od milijun dolara, a ta je činjenica razljutila mnoge američke porezne obveznike. Vrhunac ekstravagancije bivše filmske zvijezde bit će polaganje prisege u petak pred oko 3.000 uzvanika u dvorani Memorial Auditoriuma u Sacramentu, gdje će državnu himnu izvesti gitarist i pjevač Jose Feliciano. Guvernerovoj prisegi prethodit će raskošna privatna večera za »jake« političke donatore, koja će se održati večer prije. Na gala proslavi i balu koji će uslijediti, nastupit će pjevači Donna Summer i Paul Anka koji će zabavljati goste. Da bi prisustvovali gala proslavi uzvanici će morati izdvojiti 500 dolara po osobi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>GMO krave bez priona koji izaziva kravlje ludilo</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Znanstvenici su stvorili desetak genetski modificiranih krava koje nemaju protein odgovoran za bolest ludih krava, a riječ je o prvom koraku prema stvaranju životinja imunih na goveđu spongiformnu encefalopatiju (BSE). Skupina znanstvenika iz SAD-a i Japana objavila je ovog vikenda da je uspjela »isključiti« gen odgovoran za stvaranje spomenutih proteina, poznatih kao prioni. Kad je moždano tkivo dvije genetski modificirane krave izloženo prionima, znanstvenici su utvrdili da se nije razvila bolest ludih krava. Sada su preostale krave izravno zaražene kako bi se vidjelo jesu li u potpunosti imune na bolest. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Eksplodirao policijski arsenal</p>
<p>SAO PAULO</p>
<p> - Tri jake eksplozije u potpunosti su u noći na utorak uništile policijski arsenal u brazilskom gradu Sao Paulu. U eksploziji je poginuo jedan policajac, a trojica su teško ozlijeđena. Opširna istraga je u tijeku. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Humanitarci dijele »rasističku« juhu</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Francuski sud je donio presudu prema kojoj prodesničarski orijentirana francuska humanitarna organizacija koja često organizira podjelu juhe od svinjskog mesa beskućnicima, može nastaviti s tom svojom humanitarnom aktivnošću, čime je odbijena žalba pariške policije koja smatra da je takva podjela hrane rasistička. Francuska je policija naime, prošli mjesec, zabranila podjelu svinjske juhe za beskućnike, uz argument da je riječ o diskriminirajućem ponašanju prema Židovima i muslimanima kojima vjera zabranjuje konzumiranje jela od svinjetine. U priopćenju Suda stoji da podjela svinjske juhe beskućnicima jest "diskriminirajuća«, no da ne može biti zabranjena jer organizatori nude besplatnu hranu svima koji su gladni i traže pomoć. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slike u klinici srčanim bolesnicima »digle tlak«</p>
<p>OTTAWA</p>
<p> - Slike izložene na zidovima Instituta za bolesti srca u Ottawi morale su biti uklonjene s obzirom da su se neki pacijenti žalili osoblju da se pri pogledu na njih ne osjećaju dobro, nakon čega je ustanovljeno da im je zbog sadržaja slike porastao krvni tlak, izvijestili su kanadski znanstvenici koji su na taj način proveli jedan dio svojeg istraživanja. »Naša je zamisao unijeti optimistične, vesele slike u klinike, 'oživjeti' njihove sterilne zidove, no odabrana djela bila su toliko ozbiljna da je njihov učinak na stanje i raspoloženje pacijenata bio upravo suprotan onomu što smo ga željeli postići. Naime, nekim pacijentima je izmjeren povišen krvni tlak«, a uzrok tomu bila je lagana anksioznost pri pogledu na izložene slike. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Beč najtopliji 1. siječnja od 1852.</p>
<p>BEČ</p>
<p> - U Beču je prvog dana 2007. godine zabilježeno 13.9 stupnjeva Celzija, što je najviša temperatura na Novu godinu u posljednjih stoljeće i pol. Riječ je o najtoplijem 1. siječnju od 1852., otkad se sustavno prate vremenske prilike u glavnom gradu Austrije, objavio je Središnji institut za meteorologiju i geodinamiku. Samo su u dva navrata temperature bile blizu jučerašnje - 1929. godine 1. siječnja je zabilježeno 13.2 stupnja, a 1860. bilo je 12.8 stupnjeva Celzija. Za Beč su u siječnju uobičajene temperature ispod ništice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Najmanje poginulih na cestama od 1954.</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Broj poginulih na japanskim cestama u 2006. je najmanji u posljednje 52 godine, priopćila je u utorak japanska policija, pojasnivši da se rekordno mali broj nesreća s fatalnim ishodom može zahvaliti redovitoj primjeni sigurnosnog pojasa i oštrim kaznama za vožnju u pijanom stanju. Prošle godine je u automobilskim nesrećama u Japanu poginulo 6.352 ljudi, što je pad od 7,6 posto u odnosu na 2005. godinu. Riječ je o najmanjem broju poginulih od 1954. godine kad su smrtno stradale 6.374 osobe. Vrhunac je dosegnut 1970. kad je na japanskim cestama poginulo više od 16 tisuća osoba. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ubojica osnovao zakladu</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Ubojici jedanaestogodišnjega Jacoba von Metzlera, potomka bankarske dinastije von Metzler, Magnusu Gaefgenu koji služi doživotnu zatvorsku kaznu, u utorak je odobreno pokretanje zaklade koja bi skrbila za malodobne žrtve nasilja. »Ispunjeni su svi uvjeti za pokretanje zaklade i mi smo o tomu obavijestili Gaefgenovog odvjetnika«, priopćilo je državni ured za odobrenja zaklada u Trieru. Isti ured je prije pola godine odbio dozvolu za osnivanjem zaklade »Magnus Gaefgen« jer da se njezin naziv »kosi s moralnim načelima i pravilima ponašanja«. Dozvola je slijedila nakon što je zaklada preimenovana u »Zakladu u korist malodobnih žrtava nasilja«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Sporo osvajanje kazališnih »nekretnina«</p>
<p>Potvrđuje se Miletićeva tvrdnja da se u Zagrebu gradi novo kazalište svakih sto godina </p>
<p>Beskućništvo, deložacija, potucanje od vrata do vrata iz gradske rubrike ili crne kronike lako se presele na stranice kulture u novinama barem kad je riječ o zagrebačkim izvedbenim prostorima; u njihovoj tradiciji, naime, ti pojmovi već imaju svoje »školske primjere«.</p>
<p>Kao i mnoge druge, i povijest »zle kobi« zagrebačkih prostora namijenjenih izvedbenim umjetnostima kreće sa Stjepanom Miletićem, posljednjim ravnateljem Stankovićeva kazališta na Gornjem gradu i prvim ravnateljem Hrvatskoga zemaljskog kazališta (današnji HNK). </p>
<p>Sudbina spomenute prve kazališne zgrade na Markovu trgu, u kojoj je Kukuljevićevim »Juranom i Sofijom« 1840. godine započela povijest hrvatske kazališne institucije, kao da je nagovijestila jednu od bolesti koju zagrebačka kazališta neće preboljeti ni do danas. </p>
<p>Nakon završetka posljednje sezone u staroj kazališnoj zgradi u ljeto 1895. godine i nekoliko mjeseci prije preseljenja u novo zdanje na današnjem Trgu maršala Tita, Stankovićevo je kazalište proglašeno trošnim i opasnim, te je njegova unutrašnjost, od loža do instalacija, u potpunosti srušena.</p>
<p> Rušenjem unutrašnjosti staroga kazališta otpočelo je i traganje za drugom dramskom scenom HNK.</p>
<p> Naime, objedinivši operu, balet i dramu zagrebački HNK brzo je osjetio potrebu za još jednom dramskom pozornicom, a iako je rješenje povremeno postojalo na sceni kina Tuškanac, kazališta u Frankopanskoj ulici (kasnije GDK Gavella) ili KNAPP-a na Peščenici, drama HNK do danas nije našla svoj drugi dom.</p>
<p>Izjavom »mi jedva svakih sto godina novo glumište gradimo« Miletić je za samo par godina promašio točnu prognozu gradnje prve sljedeće kazališne zgrade u Hrvatskoj, one Gradskoga kazališta Trešnja, koja je započeta tek 1988. godine! Zbog starih instalacija koje su prijetile izvođačima i publici, tadašnji je ravnatelj Hrvoje Hitrec odlučio na mjestu nekadašnjeg doma kulture »Maksim Gorki« u Mošćeničkoj ulici izgraditi novo kazalište jer je popravak postojećega bio neisplativ. </p>
<p>Trešnja nije ni sanjala da je čeka desetogodišnja odiseja prije povratka u matičnu zgradu, koja se gradila sve do 1999. godine. Nakon početnog zamaha stigle su ratne godine i proces izgradnje pretvorile u proces očuvanja izgrađenog od propadanja, a po završetku rata u proces prilagođavanja projekta novim propisima kako bi se dobila uporabna dozvola.</p>
<p> Ipak, teatar koji dječja publika »brzo troši« pa mu je već sedam godina poslije potrebno novo gledalište, dobio je neotuđivu titulu prve kazališne zgrade izgrađene u neovisnoj Hrvatskoj. </p>
<p>A da je u istoj državi potraga za umjetničkim krovom nad glavom nastavljena u problematičnom tonu, pokazuju i svježi primjeri dviju zagrebačkih kino dvorana, nekadašnjeg kina Apolo i kina Lika, koje je grad Zagreb otkupio od Kinematografa, te ih odlučio prenamijeniti u jednu kazališnu i jednu plesnu scenu. </p>
<p>Izvedbene umjetnosti našle su se između dvije vatre – s jedne strane ugrožene nedostatkom prostora, dok su s druge trpjele optužbe opravdano očajnih filmaša koji su ih, braneći izumiranje zagrebačkih kina, neopravdano proglašavali umjetnostima 19. stoljeća i svrstavali u istu kategoriju »otimača« zajedno sa shopping centrima i skladišnim prostorima.</p>
<p> Unatoč »vatrenom krštenju«, nakon jednogodišnje adaptacije nekadašnjeg kina Apolo, koje je grad odlučio pretvoriti u Histrionski dom, zagrebački Histrioni čekaju kraj završnih radova i početak u novom prostoru već na proljeće. </p>
<p>Kazalište s oko 260 mjesta napokon će skućiti tridesetogodišnje lutalice, a kad program zaživi, u Histrionskom domu mogle bi gostovati i druge družine.</p>
<p>Manje je sretna sudbina Plesnog centra u Ilici namijenjenog suvremenoj plesnoj sceni, u koji se vrlo polako pretvara bivši kino Lika. Uz pravne probleme oko vlasništva jednoga dijela pokrajnjeg prostora, koji su usporili adaptaciju, tu su i neugodna građevinska otkrića kojima se planirani projekt arhitektonskog Studija 3LHD (studio potpisuje i radove na Histrionskom domu) naknadno mora prilagođavati. </p>
<p>Tako suvremeni ples, koji u Zagrebu (i Hrvatskoj) preživljava na entuzijazmu i adrenalinu pojedinaca, još ne zna koliko će čekati svoj prvi centar s tri planirana izvedbena/studijska prostora i pomičnim gledalištem, od kojeg je gotova tek četvrtina.</p>
<p>Bilo da su u pitanju loša sreća, zakoni potrošačkog društva ili pogrešne administrativne odluke, izvedbene umjetnosti u Zagrebu čini se teško osvajaju »nekretnine«.</p>
<p> Izdržljivost potencijalnih »osvajača« nikad nije pretjerano spomenuti, makar i samo zbog onih čiji se repertoar i prostor uzimaju »zdravo za gotovo« i koji zaboravljaju kako netko tamo vani još »živi s roditeljima, kod dobronamjernih rođaka ili u kartonskoj kutiji«. </p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Jagor« u Italiji </p>
<p>Nova lutkarska predstava prema bajci Ivane Brlić-Mažuranić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ogulinski festival bajke, potaknut stvaralaštvom velike hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, rođene Ogulinke, nakon svoga uspješnog prvog održavanja u lipnju prošle godine, gostovat će 6. siječnja (na Sv. tri kralja) s vlastitom predstavom na festivalu bajke u Toscani »Fiabesque«. </p>
<p>Riječ je o lutkarskoj predstavi »Jagor«, nastaloj u kooprodukciji Festivala i udruge amaterskog kazališta »Đulini cukrli« iz Ogulina, koja obrađuje bajku Ivane Brlić-Mažuranić o Jagoru na nov, suvremen i šaljiv način.</p>
<p>Europski renomirani festival »Fiabesque« održava se u srednjovjekovnom gradu Peccoliju u blagdansko i novogodišnje vrijeme, a sastoji se od velikog broja različitih manifestacija vezanih uz bajke, kao što su kazališne izvedbe, ulične predstave, filmski i animirani program i brojne izložbe, koncerti, radionice uz gostovanja umjetnika sa svih kontinenata. Festival »Fiabesque« u Italiji promiče očuvanje kulturne baštine bajke, baš kao i Ogulinski, kazala nam je Dragana Lucija Ratković, izvršna direktorica festivala. </p>
<p>»Inspiracija za Ivanine 'Priče iz davnine', prema autobiografskim zapisima književnice Ivane Brlić-Mažuranić, bio je upravo bajkoviti ogulinski kraj. Zato Ogulin doživljavamo zavičajem bajke, a Festival to želi podijeliti sa svim svojim posjetiteljima osnaživanjem lokalne umjetničke i kulturne produkcije, slavljenjem bajke i bajkovitog stvaralaštva, očuvanjem jedinstvenog kulturnog potencijala (baštine) Ivaninih bajki te održavanjem žive i bogate kulturne suradnje i međukulturne razmjene diljem Europe, a koja se upravo počela ostvarivati ovim gostovanjem«, naglasila je Dragana Lucija Ratković.</p>
<p>Predstavu »Jagor« za djecu, a i odrasle režirao je Kristijan Ugrina pod vodstvom umjetničkog direktora Festivala Željka Zorice. Dramatizirala ju je Jelena Milošević, Lidija Stipetić sastavila je glazbu, lutke i scenografiju Marijana Županić, a lutke oživljuju mladi članovi udruge David Gračanin, Marija Mirosavljević, Ena Salopek, Sara Božičević, Katarina Mišić i Izabela Vučić. </p>
<p>Predstavnici ogulinskog festivala u dvodnevnom će posjetu biti gosti gradonačelnika Peccolija, a kao partneri, oba festivala potpisnici su pisma namjere koje ih usmjerava na razmjenu kulturnih produkcija. No riječ je o tek prvom obliku suradnje, kazala nam je Dragana Lucija Ratković, najavivši međunarodni simpozij o značaju bajki, zajednički projekt koji je u pripremi. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zamjenjuju se skulpture Navještenja</p>
<p>Kipar Petar Dolić započeo izradu replika skulptura svete Marije i arhanđela </p>
<p>Nakon više od pola tisućljeća koliko su stajale na krovu Katedrale svetoga Jakova u Šibeniku, kamene skulpture Navještenja, svete Marije i arhanđela Gabrijela skinute su da bi se napravile njihove replike koje će se uskoro postaviti na mjesto originala, a origanali će biti pohranjeni u muzejskom prostoru. Riječ je o skulpturama koje je prema jednim stručnjacima napravio Nikola Firentinac, a prema drugima majstor Bonino iz Milana. </p>
<p>Kipara iz Gospića Petra Dolića zatekli smo kako izrađuje repliku skulpture svete Marije u glini. Umjesto uzimanja otiska, Dolić radi drugom metodom kako ni na koji način ne bi oštetio original. Pokazuje nam dio oka koji je vidno oštećen pa bi uzimanje otiska, kaže, postojeće oštećenje dodatno produbilo. Rad u glini, a poslije i u kamenu, bit će replika potpuno vjerna originalu, uvjerava nas kipar kojemu u radu, u znatnoj mjeri, pomaže istovrsna skulptura koja se nalazi na pirovačkom groblju, a koja je u puno boljem stanju od ove s katedrale. Još nije odlučeno gdje će se nabaviti kamen, odnosno hoće li biti iz istog kamenoloma s Brača kao i onaj od kojega su izrađene skulpture ili će se ići na još tvrđu vrstu.</p>
<p>Prije rada u kamenu, Miroslav Škugor, šibenski konzervator zadužen za radove na katedrali, okupit će kipare iz cijele Hrvatske da bi se »pregledao« odljevak u glini i, bude li potrebno, interveniralo.</p>
<p>- Konzultacijom nastojimo izbjeći moguća lutanja, kaže kipar Dolić koji ističe važnost timskoga rada u takvu poslu. Izrada dviju replika za njega je veliki izazov, dodaje. - Dosad sam o ovim skulpturama čitao u knjigama, a sada imam pred sobom original i mogu ući u dušu kipara koji ih je izradio, dodaje.</p>
<p>Na upit je li dosad bilo iznenađenja kipar Dolić navodi kako se polako slaže mozaik od sitnih kamenčića na skulpturi. U prvo vrijeme nije vidio traga kose na glavi svete Marije, a onda je, zahvaljujući jednom milimetru obrađena područja naišao na trag nekoć bujne frizure. </p>
<p>Obje su skulpture uvelike oštećene i još bi najviše četiri, pet godina mogle izdržati agresivnije utjecaje atmosferilija. Na krovu katedrale stvara se, naime, zračni kovitlac, a veliku ulogu ima i morska sol i vlaga. - Velik problem će nastati ako se ne pronađe rješenje i za ostale skulpture jer svaki dan na otvorenome briše jedan dio povijesti, kaže kipar Petar Dolić. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Ana i navijači mogu zaustaviti Marlies Schild</p>
<p>Janica »otvara« stazu vožnjom s kamerom na kacigi, a jedan od predvozača je i Ivica Kostelić </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sljeme treći put! Potpuno drugačije od dva dosadašnja iz jednostavnog razloga: nema Janice Kostelić. Nema je u natjecateljskom smislu, već će kao što to radi stariji, ispraksiraniji kolega u Svjetskom kupu, Austrijanac Thomas Sykora, stazu »otvoriti« skijanjem s kamerom na kacigi. Nemojte se čuditi da tata Ante Kostelić uzme štopericu i izmjeri kako je Janica bila sporija samo od Marlies Schild. </p>
<p>No, kako će i sama Janica reći »nisam vam ja zanimljiva, imate Anu«, tako bismo se i mi morali ponašati. »Snježna kraljica« u ovom je trenutku Ana Jelušić, djevojka koja je baš prije sljemenske utrke dohvatila »prvu rundu« slalomašica (sedam najboljih) i koja s pravom konkurira da baš na zagrebačkoj gori probije led i prvi put u karijeri osjeti kako je stajati na slalomskom postolju. Ove je godine dva puta bila milimetar do - u Leviju i u Semmeringu. </p>
<p>S obzirom na karakter riječke skijašice, zajamčeno je kako joj koljena neće klecati zbog tisuće i tisuće navijača koji su je došli vidjeti, koji svoju nadu o pobjedi izjednačavaju s njezinim imenom i zbog toga što se teret cijelog Sljemena svaljuje na njezina leđa. Ana Jelušić ima karakter pobjednice, sportašice s petljom, koja će uvijek uložiti tonu rizika u nastupe i gdje će se to vrlo često vraćati kao - dobar rezultat. </p>
<p>Shodno tradiciji u skijaškim krugovima nikada nećete dobiti odgovor »pobijedit ću« ili »bit ću među prvih pet«, no Ana Jelušić ima jedno obećanje: </p>
<p>»Na Sljemenu ćete vidjeti najbolje od mene.« </p>
<p>I dok ekipe na Sljemenu obavljaju zadnje šminkanje staze, dok je nebo napokon poljubilo stazu, dok se priprema narodno veselje tijekom četvrtka, u Zagreb su pristigle sve najbolje svjetske slalomašice. Tamo, 2005. godine, čudom su Pärson, Schild i ostale gledale oko sebe u Zagreb. Na cijeli glamur i kič koji je probijao mnoge granice. Sada znaju što ih čeka i naravno da još u prvim danima sezone razmišljaju o Zagrebu. Jer, ovdje su najveće nagrade, najraskošniji smještaj, najveća predstava oko svega...</p>
<p>Poutiainen otvara utrku, Jelušić šesta</p>
<p>Pred prepunim Trgom Bana Jelačića u srijedu su izvučeni startni brojevi za treće izdanje sljemenskog slaloma Svjetskog kupa. Prvi put u karijeri Ana Jelušić će startati u prvoj jakosnoj skupini, kuglice su odlučile za Anin broj šest.</p>
<p>»Najbolji broj dosad. Što reći? Čak nije bitno je li jedan, dva ili pet i šest, bitno je da sam u prvoj jakosnoj skupini«, rekla je Jelušić.</p>
<p>Utrku će otvoriti premijerna pobjednica Sljemena, Finkinja Tanja Poutiainen.</p>
<p>• Startna lista: 1. Poutiainen (Fin), 2. Hosp (Aut), 3. Schild (Aut), 4. Borssen (Šve), 5. Pärson (Šve), 6. Jelušić (Hrv), 7. Zettel (Aut), 8. Kirchgasser (Aut), 9. Ottoson (Šve), 10. Pietilae-Holmner (Šve), 11. A. Gerg (Njem), 12. Zahrobska (Češ), 13. Bergmann (Njem), 14. Stiegler (SAD), 15. Costazza (Ita)..., 58. Novoselić (Hrv).</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Primorac: Oko SP-a nema otvorenih pitanja</p>
<p>Financije su osigurane za sve projekte i još ćemo jednom dokazati da znamo organizirati veliko natjecanje, kaže ministar Primorac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sretan sam što smo napravili prvi korak prema Svjetskom prvenstvu rukometaša«, rekao je Staffan Holmqvist, dopredsjednik Međunarodnog rukometnog saveza (IHF), kojega je pozdravio ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Dragan Primorac. Bio je to susret dvojice koordinatora svjetske smotre najboljih rukometaša koje bi za dvije godine Hrvatska trebala ugostiti. Jedan od osnivača Europskog rukometnog saveza, Holmqvist je gost Hrvatskog rukometnog saveza (HRS), ali i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, s kojim će u srijedu razgovarati o SP-u 2009.</p>
<p>Ministar Primorac je naglasio konstruktivnu raspravu oko organizacije SP-a, u kojoj, ističe, nijedno pitanje nije ostalo otvoreno.</p>
<p>»Financije su osigurane za sve projekte, gradovi domaćini rješavaju lokacijske dokumente za dvorane i još ćemo jednom dokazati da znamo organizirati veliko natjecanje i da cijenimo povjerenje IHF-a«, kazao je ministar Primorac.</p>
<p>Zagreb najviše kasni s izgradnjom dvorana, no zasad razloga za brigu nema. Za Rukometni dom na Sveticama dokumentacija je u izradi, a velika polivalentna dvorana, tzv. Zagreb Arena, bit će najvjerojatnije izgrađena u Blatu.</p>
<p>Holmqvist se u dobre organizacijske sposobnosti rukometnih djelatnika uvjerio za vrijeme EP-a rukometaša 2000. i SP-a rukometašica 2003., za koje je naglasio da su među najboljim velikim rukometnim nadmetanjima ikad. No, isto tako je i činjenica da je SP rukometaša najveći zalogaj dosad. </p>
<p>»Obično nikad natjecanja ne dajemo zemljama na temelju obećanja, ali Hrvatska je iznimka, jer znamo da će održati obećanje. Vjerujemo ne samo to da će Svjetsko prvenstvo biti uspješno, već da će i ovaj put ponuditi nešto novo i da će biti fantastično«, rekao je Holmqvist, dodavši: »Pažljivo ćemo pratiti radove, ali ne sumnjamo da će sve biti u najboljem redu. Jer, malo se koja zemlja može pohvaliti da za natjecanje jamstva nude premijer, ministri sporta i financija te gradonačelnici. Uz takvu podršku, kao i ljubav Hrvata prema rukometu, to jednostavno ne može propasti«. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Figo ostaje u Interu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Figo je Interov igrač i ostaje u klubu«, rezolutan je komentar trenera »nerrazzura« Roberta Mancinija o najavi odlaska portugalskog veznjaka. Figa, nezadovoljnog minutažom i statusom u Interu, posljednjih se tjedana vezalo uz priču o prelasku u Al Ittihad. Vodeće osobe kluba iz Saudijske Arabije već su objavile da će Figo početkom 2007. godine potpisati ugovor za njihov klub, a za 17-mjesečnu vjernost igrač bi trebao dobiti 4,5 milijuna eura. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>PSG dovodi Srnu </p>
<p>Na »Park prinčeva« Srna bi trebao doći kao zamjena za Bernanda Mendyja </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hrvatski reprezentativac Darijo Srna pred odlaskom je u Paris Saint-Germain. Nekadašnji hajdukovac gotovo je završio pregovore s ovim uglednim pariškim prvoligašem koji je već niz sezona u rezulatskoj krizi. </p>
<p>Hitri desni bočni i te kako bi dobrodošao francuskoj momčadi. Na »Park prinčeva« trebao bi doći kao zamjena za Bernanda Mendyja, koji odlazi u Middlesborough, a Parižani su nedavno doveli i argentinskog veznjaka Marcella Gallarda iz River Platea. </p>
<p>Inače, Darijo je u karijeri igrao samo za Hajduk i Šahtar iz Donjecka, gdje je prije tri sezone stigao »u paketu« s reprezentativnim vratarom Stipom Pletikosom. Nedavno je najavio svoj odlazak iz Ukrajine, za koju je ugovorom vezan još godinu i pol. Kazao je tada kako će se, ako ne pronađe adekvatan angažman, sigurno vratiti na Poljud, ali se ponuda Paris Saint-Germaina teško odbija. </p>
<p>Inače, Srna je u tri sezone odigrao 61 utakmicu u dresu Šahtara, a postigao je tri zgoditka. [A. B./D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dinamo u posjetu Antunoviću</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamova će delegacija u četvrtak posjetiti Adriana Antunovića, 17-godišnjeg mladića, koji je na Badnjak doživio tragediju ostavši bez oba roditelja. Antunović je, inače, nogometaš trećeligaša Uniona iz Berlina, a trenutačno boravi u kampu Hrvatskog nogometnog saveza u Poreču. Delegacija maksimirskog kluba posjetit će ga u hotelu i na treningu. To neće biti njihov prvi susret. Mladi je Antunović još 26. prosinca, na vlastitu želju, posjetio NK Dinamo. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ančići bez izgleda za finale</p>
<p>PERTH</p>
<p> – Mario i Sanja Ančić su nakon dvoboja drugog kola skupine B ostali bez izgleda za plasman u finale Hopman kupa. Nakon Španjolske na otvaranju, u srijedu je i Indija pobijedila Hrvatsku s 2-1. Sania Mirza je sa 6-2, 6-3 nadigrala Sanju Ančić, izjednačio je Mario Ančić 7-6, (2), 7-6 (3) pobjedom protiv Rohana Bopanne, dok su pobjedonosni bod Indijci zaslužili u dvoboju parova. Mirza i Bopanna su slavili s 3-6, 6-3, 10-8.</p>
<p>Indijci su tako upisali drugu pobjedu u skupini i posljednjeg dana igraju protiv Španjolske. Hrvatska očekuje Češku, koja kao i Španjolska ima izglede za prvo mjesto koje vodi u finale samo u slučaju pobjede.</p>
<p>• Rezultati, 2. kolo, skupina B: Češka – Španjolska 2-1 (Safarova – Medina Garrigues 4-6, 6-4, 6-4, Berdych – Robredo 7-5, 6-1, Safarova/Berdych – Garrigues/Robredo 5-7, 2-6), Indija – HRVATSKA 2-1 (Mirza – S. Ančić 6-2, 6-3, Bopanna – M. Ančić 6-7 (2), 6-7 (3), Mirza /Bopanna – S. Ančić/M. Ančić 3-6, 6-3, 10-8); redoslijed: Indija 2 pobjede - 0 poraza (4 dobivena meča - 2 izgubljena meča), Španjolska 1-1, (4-2), Češka 1-1 (3-3), HRVATSKA 0-2 (1-5). [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ljubičić pobijedio El Aynaouija</p>
<p>DOHA</p>
<p> – Ivan Ljubičić, drugi nositelj teniskog turnira u Dohi, niti u drugom kolu nije izgubio set. Sa 6-3, 6-4 pobijedio je Marokanca Younesa El Aynaouija i u trećem kolu će igrati protiv Rusa Južnjija koji je također u dva seta svladao Monfilsa. Uspješan je bio i Ivo Karlovića. Nakon dva »tie-breaka« 7-6 (2), 7-6 (3) je u 2. kolu Chennaija svladao Danca Plessa i u sljedećem meču igra protiv Carlosa Moye.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dallas nezaustavljiv</p>
<p>CHICAGO</p>
<p> – Uzalud Chicagu rekord karijere Bena Gordona (41), uzalud im i prednost od 16 poena, odnosno 10 razlike u posljednjoj četvrtini, sve je to svojim prvim pogotkom sa zvukom sirene u NBA ligi poništio Brazilac Leandro Barbosa. Phoenix je slavio u cHICAGU 97-96 savršeno odrađenim Barbosinim (20) pokušajem za tri poena 1.5 sekundi prije kraja utakmice. Gostujuća momčad imala je apsolutnu dominaciju pod obručima zahvaljujući izvedbama Stoudemirea (24 poena, 18 skokova) i Mariona (22, devet skokova), što je uz razigranog Nasha (11, 13 asistencija) i preciznost Barbose na kraju utakmice ipak bilo dovoljno za 16. slavlje u posljednjih 19 utakmica s omjerom 22-8 za drugu najbolju momčad lige. Što se u ovom trenutku najjačega košarkaškoga kolektiva u ligi tiče, Dallas je upisao i 11 uzastopnu pobjedu s još jednom zapanjujućom izvedbom Dirka Nowitzkog (31, 15 skokova za 33 minute). , Josh Howard (21, devet skokova) sekundirao je Nijemcu, čime je poništen učinak Raya Allena (27) i odnesena pobjeda protiv Seattlea sa 112-98. </p>
<p>U prvoj utakmici protiv svojega bivšega kluba Allen Iverson (30, devet asistencija) pružio je dobru partiju, no Kyle Korver (26) i Philadeplia protutnjali su Denverom, pobijedivši sa 108-97. Osim toga, Iverson je isključen prije kraja utakmice zbog dvije tehničke pogreške. </p>
<p>• Rezultati: Orlando – LA Clippers 91-86, Cleveland – San Antonio 82-78, New Orleans – Golden State 89-97, Chicago – Phoenix 96-97, Dallas – Seattle 112-88, Denver – Philadelphia 97-108, Sacramento – New York 112-100. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjede Španjolaca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Osim skupine B odigrano je pet ogleda košarkaške Eurolige. Rezultati, skupina A: Tau Ceramica – Köln 97-68 (Planinić 18); skupina C: Aris – Napoli 80-72, CSKA – Pau 78-58, Fenerbahce – Benetton 70-58, Barcelona – Žalgiris 84-67 (Kasun 15, Ukić 4).</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Iakovakis rekorder po broju testiranja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Slučajevi Kostasa Kenterisa i Ekaterine Thanou imali su dugoročne posljedice na cijelu grčku atletiku. Sprinteri kojima je »hobi« bio izbjegavanje dopinških kontrola, između ostalog i neposredno prije početka Olimpijskih igara u Ateni, odradili su prije nekoliko dana dvogodišnju suspenziju i ponovno mogu sudjelovati na natjecanjima. Međutim, čelnici Međunarodnog atletskog saveza (IAAF) i Svjetske antidopinške agencije (WADA) i dalje im ne vjeruju previše tako da su svako malo na »meti« kontrole. </p>
<p>Tako je Ekaterina Thanou u posljednja dva mjeseca čak tri puta bila podvrgnuta iznenadnim dopinškim testovima, koje začudo zasad nije pokušala izbjeći. Posljednji su put službenici WADA-e zaskočili Grkinju samo dan nakon isteka kazne u njezinu trening kampu u Južnoafričkoj republici. Thanou se natjecanjima planira vratiti već ove zime, uključujući i nastup na Europskom dvoranskom prvenstvu u Birminghamu. Olimpijska doprvakinja na 100 metara iz Sydneyja imala je namjeru i preseliti se u Veliku Britaniju, gdje bi trenirala u nekom od tamošnjih klubova, ali su joj zbog »nečiste« prošlosti sva vrata ostala zatvorena. </p>
<p>I dok stalna »druženja« antidopinških službenika s Thanou ne čude previše, zanimljivo je da je rekorder po broju testiranja prošle godine bio jedan drugi Grk - Periklis Iakovakis. Europski prvak na 400 prepone čak je 14 puta bio na dopinškoj kontroli, posljednji put prije nekoliko dana kad su mu gosti iz WADA-e pokucali na vrata stana u ranim jutarnjim satima. Očito je »ugled« njegovih sunarodnjaka bacio sumnju i na Iakovakisa. Ili čelnici WADA-e znaju nešto drugo? [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Italija traži zabranu smrtne kazne</p>
<p>Novi glavni tajnik UN-a šokirao je organizacije za zaštitu ljudskih prava izjavivši da je smrtna kazna u isključivoj nadležnosti država</p>
<p>Italija će se u UN-u zauzeti za globalnu zabranu smrtne kazne, izjavio je u utorak talijanski premijer Romano Prodi nakon što su snimke pogubljenja Saddama Husseina izazvale šok diljem svijeta.</p>
<p> Italija, koja je upravo preuzela rotirajuće mjesto u Vijeću sigurnosti, namjerava u lobiranje za tu zabranu uključiti 85 zemalja koje su u prosincu potpisale deklaraciju o tom pitanju.</p>
<p>I dok se Ujedinjeni narodi protive najstrožoj kazni, novi glavni tajnik Ban Ki Moon šokirao je organizacije za zaštitu ljudskih prava i sve one koji se protive takvom činu izjavivši da je pitanje smrtne kazne u isključivoj nadležnosti suverenih država. </p>
<p>»Saddam Hussein je počinio okrutne i neopisive zločine protiv svog naroda i trebalo bi se sjetiti njegovih žrtava«, rekao je glavni tajnik UN-a.</p>
<p> Banova glasnogovornica naknadno je pojasnila da se radi o osobnom mišljenju novog glavnog tajnika, a ne službenom stavu Ujedinjenih naroda. </p>
<p>Nažalost, Irak nije jedina zemlja koja dopušta smrtnu kaznu. U više od 70 zemalja svijeta osuđenici umiru na električnoj stolici, pravednici ih vješaju, kamenuju ili im pak »humano« ubrizgavaju smrtonosnu injekciju. I dok je u Europi 2003. godine na snagu stupio protokol kojim se zabranjuje smrtna kazna u svim okolnostima, u Sjedinjenim Američkim Državama tek je prošle godine donesen protokol kojim se zabranjuje egzekucija maloljetnih zatvorenika. One starije i dalje se bez milosti ubija. Za sada nema naznake da bi se to moglo promijeniti dok se glavna rasprava vodi oko samog načina egzekucije, nakon što je u prosincu prošle godine Angel Nieves Diaz patio i umirao 34 minute jer smrtonosno injekcija naprosto nije djelovala onako kako je trebala djelovati. Prema posljednjim podacima Amnesty Internationala, u 2005. godini u svijetu je pogubljeno 2148 ljudi, a još 5186 ih je osuđeno na smrt. Radi se kako se ističe, samo o poznatim slučajevima tako da je prava brojka sigurno puno veća. </p>
<p>Kao i svake godine, većina smrtnih kazni provedena je u državama koje se mogu nabrojati na prste jedne ruke. Tako je u 2005. čak 94 posto svih smrtnih kazni izvršeno u samo četiri zemlje: Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama.</p>
<p>U toj odabranoj skupini zemalja Kina zauzima ne baš laskavo prvo mjesto. U 2005. godini, tamo je pogubljeno 1770 osoba, a 3900 ih je osuđeno na smrt. I dalje se radi o dostupnim podacima, a pretpostavlja se da su prave brojke puno veće. Tako je zastupnik u skupštini NR Kine izjavio da se godišnje u toj zemlji ubije 10.000 ljudi. </p>
<p>Od 1. siječnja ove godine, smrtnu kaznu u Kini moći će dosuđivati samo najviši sudovi, a sve neizvršene smrtne kazne, i one koje su donijeli niži sudovi morat će pregledati provjeriti i potvrditi Vrhovni sud. Takvu odluku donijela je kineska vlada nakon niza pogrešaka nižih sudova koji su nevine ljudi osuđivali na smrt. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Ban Ki Moon imenovao prve suradnike</p>
<p>Za tajnika Ban Ki Moon je izabrao Indijca Vijaya Nambiara, a za glasnogovornicu Haićanku Michelle Montas</p>
<p>NEW YORK, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki Moon u utorak je imao toliko zgusnutu satnicu, da je za novinare na East Riveru mogao odvojiti samo 12 minuta. No, u svemu je imao sasvim originalan nastup. Rukovao se sa svim prisutnim dopisnicima u UN-u. Potom je u vrijeme ručka sišao u glavnu kantinu UN-a, izabrao skromni objed, stao u red s poslužavnikom, čekajući strpljivo da sve to plati na nekoj od blagajna, da bi na kraju sjeo za stol s uposlenicima UN-a i u slast pojeo svoju hranu. Takvo nešto njegov prethodnik Kofi Annan nije prakticirao.</p>
<p>No, donosi li on stvarne promjene ili se radi samo o promjeni stila prvog čovjeka Svjetske organizacije? Prvog radnog dana, glavni tajnik nije govorio o velikim promjenama. Vrlo je oprezno ispitivao teren u sferi zagovaranih promjena menadžmenta, odlučivši se zasad samo za dva imenovanja. Obznanio je da će njegova glasnogovornica biti poznata novinarka s Haitija Michelle Montas te da će njegov šef kabineta biti Indijac Vijay Nambiar. Ovaj 63-godišnji diplomat službovao je sedamdesetih od Beograda do Pekinga sve do za Indiju važnog Pakistana 2001. te New Yorka 2004. Nambiar je inače specijalizirao kineski jezik u Hong Kongu.</p>
<p>Na ovo mjesto Nambiar dolazi s mjesta Annanovog savjetnika za Srednji Istok, koji se bavio problemima nakon rata Izraela i Hezbolllaha. Nambiarov dolazak je možda pokopao šanse drugog visoko pozicioniranog Indijca u UN-u, Annanovog podtajnika i direktora komunikacija Shashi Tharoora. On je bio najozbiljniji protukandidat Ban Ki Moonu u izboru za novog glavnog tajnika. </p>
<p>Nova glasnogovornica Montas je politički izbjeglica iz Port au Princea. U UN-u je bila direktorica radija na francuskom jeziku. Relativno je nepoznata, iako je nagrađivana za hrabrost zbog vođenja, prema vladi kritički orijentiranog - privatnog radija. Muž joj je poginuo u atentatu, a ona se preselila u SAD gdje je dobila politički azil. </p>
<p>Radi se dakle o angažiranju političkog disidenta, iza koje ne stoji matična država, na što je, evo, pristao Ban Ki Moon. Gospođa Montas je bila glasnogovornica predsjednika Opće skupštine Juliana Roberta Hunte 2003. Tijekom njegovog mandata održana je, sada već povijesna, izvanredna sjednica Opće skupštine koja je osudila izgradnju izraelskog zida prema palestinskim teritorijima.</p>
<p>Osim ova dva imenovanja, Ban Ki Moon je najavio i nekoliko političkih prioriteta s kojima će se odmah pozabaviti. Sudan i pregovori o nuklearnom razoružanju Sjeverne Koreje te situacija na Srednjem istoku su u vrhu tih prioriteta. Najavljeno je da bi prvi službeni put novog glavnog tajnika, krajem mjeseca mogao bit odlazak u Afriku na konferenciju Afričke unije u Adis Abebi. No, Ban Ki Moon će se u prvo vrijeme najviše posvetiti sređivanju vlastite kuće, birokracije UN-a.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dodikov izazov međunarodnoj zajednici</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik uputio je otvoreni izazov međunarodnoj zajednici, poručivši da Republika Srpska de facto više ne priznaje mehanizme zahvaljujući kojima je u proteklih 11 godina funkcionirala država Bosna i Hercegovina. </p>
<p>Dodik je to rekao vezano za tzv. bonnske ovlasti koje visokom međunarodnom predstavniku omogućuju da smjenjuje izabrane političare ako procijeni da su oni smetnja provedbi Daytonskog sporazuma kojim je postignut mir u BiH.</p>
<p>U pitanju je, naravno, eventualna smjena samoga Dodika, o kojoj je, doduše neslužbeno, pisao njemački tisak spominjući mogućnost da visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling smijeni premijera RS zbog različitih opstrukcija.</p>
<p> »Ako Ured visokog predstavnika donese takvu odluku, tvrdim da je nijedno tijelo vlasti u RS neće poslušati. Dosta je bilo te prakse i smjenjivanja. Povjerenje da obavljam ovu dužnost nije mi ni dao Schwarz-Schilling, već građani Republike Srpske, kazao je Dodik u intervjuu što ga je prenio sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti reakcije na Dodikovu izjavu, s obzirom da su mehanizmi koje on ne priznaje još uvijek na snazi. </p>
<p>Sam Schwarz-Schilling u intervjuu za Deutsche Welle kazao je da BiH i njezini političari nisu iskoristili šansu u 2006. godini: »Nažalost, političari su se uzajamno blokirali, reforme nisu provedene kako treba. Situaciju u BiH komplicirali su i potresi iz RS oko referenduma. Premijer Milorad Dodik time je izazvao velike iritacije i poljuljao vjeru međunarodne zajednice u političare i njihovu spremnost na konstruktivan razvoj BiH«.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush poziva demokrate na suradnju</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Uoči prvog zasjedanja novog saziva američkog Kongresa s demokratskom većinom, predsjednik George W. Bush je u srijedu u kolumni u »The Wall Street Jornalu« pozvao zastupnike na suradnju s njegovom administracijom oko Iraka, poreza, proračuna i drugih ključnih pitanja, upozorivši kako će u suprotnom zakone koji budu samo »političke deklaracije« zaustaviti vetom. </p>
<p>»Zajedno, imamo priliku služiti američkom narodu rješavajući složene probleme, za koje mnogi ne očekuju da mogu biti otvoreni ili riješeni u uvjetima strančarenja današnjeg Washingtona«, navodi Bush. »Demokrati će kontrolirati Predstavnički dom i Senat, i stoga dijelimo odgovornost za ono što ostvarimo«, dodao je Bush. Pritom je ponovio svoja poznata stajališta o nužnosti pobjede u ratu u Iraku i zadržavanju niskih poreza. U kolumni Bush ističe kako je prioritet pomoći Iraku da preuzme punu kontrolu nad unutarnjim poslovima. »Ako Kongres odluči donositi zakone koji su obične političke deklaracije, onda će izabrati zastoj«, zaprijetio je Bush na početku kohabitacije s demokratskim Kongresom. Bush je također najavio kako će u veljači podnijeti prijedlog proračuna za iduću godinu, kojima bi se porezne olakšice republikanskog Kongresa učinile trajnima. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>U potrazi za savršenim mirisom</p>
<p>Najprodavanije bočice s imenima poznatih i slavnih nisu uvijek jamstvo kvalitete niti potiču pomisao na osobu koja ga potpisuje</p>
<p>Prodaja parfema s imenima filmskih, glazbenih i modnih zvijezda ne samo da je postala pozamašnim dodatkom njihovim bakovnim računima, nego i načinom kako zadržati i povećati popularnost. Zato je došlo do prave poplave bočica na policama robnih kuća, drogerija i parfumerija, pa se tako nude mirisi: »Britney Spears«, »Beckham’s«, »Cliff Richard«, »Jade Goody«... Zbog velikog se zanimanja kupaca nude i na web stranicama, pa, na primjer, samo na specijaliziranu britansku »zaviri« milijun i pol internetskih kupaca na godinu. Parfemi s imenima slavnih i u nas se dobro prodaju, pa su nam neki zagrebački trgovci kozmetikom rekli da se najviše traže oni s potpisom manekenke Naomi Campbell. Istodobno je i sve više kupaca koji traže »Mariju«, dizajnerice Leonarde Boban, i »La-la« pjevačice Danijele Martinović </p>
<p>Da je poznato ime jamstvo odlične prodaje parfema odavno su se uvjerile i velike kozmetičke tvrtke. Tako su dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća za njihovu reklamu angažirale filmske zvijezde i uglednije aristokrate. Nekoliko desetljeća poslije i kultna je hollywoodska plavuša Marilyn Monroe izjavom da u postelju ide samo s mirisom Chanela No. 5, pokrenula njegovu »turbo« prodaju. Potom su proizvođači »masnim« ponudama zasipali druge glumce i pjevače, a najviše je uspjeha imao »White Dimonds« (Bijeli dijamanti) s potpisom Liz Taylor, koji joj je priskrbio 100 milijuna funti! </p>
<p>Dakako da se od tada u mnogome promijenilo stanje na tržištu parfema i u svijetu poznatih. Zahvaljujući napretku televizije i glazbene industrije, zvijezde su postale još omiljenije, pa to koriste i nude parfeme sa svojim imenom. Zarada je vrtoglavo visoka i to, na primjer, pokazuju podaci iz 2005., prema kojima je samo u Sjedinjenim Američkim Državama prodaja mirisa porasla za 2,9 milijardi dolara. Najtraženiji je bio »Glow«, mješavina mirisa triju vrsta ruža s potpisom Jennifer Lopez, kojim je zaradila 25 milijuna dolara. Znatno »skromnijom« prodajom, od dva milijuna funti, svog »Lovelyja« više je nego zadovoljna i glumica Sarah Jessica Parker i zato što se za razliku od mirisa većine poznatih ne može kupiti u robnim kućama i drogerijama, nego na biranim prodajnim mjestima. Dakako da je pritom zanimljiv podatak kako i dio trgovaca u svojim prodavaonicama ne želi prodavati sve »zvjezdane« mirise. Tako, na primjer, britanski trgovački lanac Selfidges nudi samo bočice Sean Johna (»Puff Daddy to you and me«), jer nudi i odjeću s njegovim potpisom baš kao i bočice s potpisom dizajnera Narcisa Rodrigueza, Creeda, Victora, Vere Wang, Ralpha Laurena ...</p>
<p>Što je onda odlučujuće za prodaju parfema: ime, reklama ili sastav proizvoda? Iskusni parfumeristi i trgovci kao što je James Craven iz londonske Les Senteurs, najstarije otočne parfumerije, da su reklama i ime mirisa poznatih glavni razlozi izvrsne prodaje. Mnogi kupci zato nisu izbirljivi, pogotovo obožavatelji tih zvijezda. No dodao je i da bi miris na neki način trebao »portretirati« osobu koja ga potpisuje. Budući da to često nije slučaj, naveo je parfem »Nuit Noire«, talijansko-francuske parfumeristice Mone Di Orio. »Ona je šarmantna i inteligentna dama i nalik na likove s Modiglianijevih slika, a te se osobine osjete čim se otvori bočica. Znalca u hipu osvoji dašak dubokoga i opet nježna mirisa irisa i cvijeta šljive«. No u ponudi te prestižne parfumerije, u kojoj je redovit kupac i Madonna, uključena je i bočica s imenom filma »Ballet Russe«, čiji miris, kao i ruski balet, dovodi do ekstaze. Bio je to povod novinarima da se raspitaju za miris imena »Casino Royale«, koji bi trebao biti seksi, zavodljiv i otmjen kao sjaj dijamanata. No može li se za njega reći da je savršen? Kako za koga, jer, prema mišljenju Jeana-Baptiste Grenoullea, junaka knjige »Perfume« i istoimenog filma, ipak je to samo parfem koji je istodobno nježan, pudrast, nepromijenjen, raznolik, zastrašujući i neodoljive ljepote. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za Novu godinu 32,5 milijuna SMS-poruka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Korisnici dviju mobilnih telefonskih mreža u Hrvatskoj na Staru godinu i prvi dan nove godine poslali su 32,5 milijuna SMS-poruka, što je za tri milijuna SMS-ova manje nego na Božić, kad je u istom razdoblju poslano 35,5 milijuna SMS-poruka. Toliko SMS-ova, kako doznajemo u T-Mobileu i Vipnetu, poslano je u 29 sati, to jest od 19 sati 31. prosinca do ponoći 1. siječnja 2007. U T-Mobileu kažu da je kroz njihovu mrežu 098 prošlo oko 23 milijuna SMS-ova, od čega su T-Mobile korisnici (više od dva milijuna njih) poslali oko 16,5 milijuna SMS-poruka. U Vipnetu kažu da je kroz njihovu mrežu 091 prošlo oko 21 milijun SMS-ova, od čega su Vipnetovi korisnici (više od 1,88 milijuna) poslali oko 16 milijuna SMS-poruka. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zaposlena diva</p>
<p>Slavna oskarovka radi punom parom, snima pet novih filma i ističe da joj je, iako joj je glumačka karijera važna, obitelj na prvom mjestu</p>
<p>Više od 30 godina slavna glumica i oskarovka Meryl Streep uspješno usklađuje filmski svijet i majčinstvo. Iako u 57. godini ta glumica ima više posla nego ikad, a lani je zabljesnula u filmu Roberta Altmana »A Prairie Home Companion« i u »Vrag nosi Pradu«.</p>
<p>»Iznimno sam zahvalna Altmanu što mi je dao prigodu da zapjevam«, izjavila je glumica koja u tom filmu glumi country pjevačicu. »U mladosti sam studirala operu, ali se s godinama moj glas se razvio do te točke da je, kada sam glumila u predstavi ‘Majka hrabrost i njezina djeca’, postao bariton. Djeca su mi zabranila kod kuće pjevati, stoga nisam imala mnogo vremena za uvježbavanje«, otkrila je Meryl.</p>
<p>Riječ je o glumici koja je najviše puta nominirana za Oscara, čak 13 puta, ali je još posebnije to da je ostvarila jedinstvene interpretacije na velikom platnu i zadržala obitelj na okupu, što danas uistinu rijetkima uspijeva. Streep se 1978. udala za kipara Dona Summera. Za svog supruga kaže da je snažna, zabavna, topla i kreativna osoba, te da imaju sličan smisao za humor i isti glazbeni ukus.</p>
<p>»Moram napomenuti da imamo odvojene kupaonice. Možda će to nekome zvuči čudno, ali smatram da je to vrlo važno i osnova dobrog braka«, tvrdi glumica koja je zajedno sa svojim suprugom podigla četvero djece: 27-godišnjeg Henryja, 23-godišnju Mamie koja je nedavno debitirala na Broadwayju, 20-godišnju Grace i 15-godišnju Louisu koja još živi s roditeljima. </p>
<p>»Obitelj mi je na prvome mjestu, kao i mojoj majci. No između nas dvije postoji važna razlika, ona je cijeli život živjela kroz mog oca i djecu. Ja sam drukčija i iako volim svoju obitelj, gluma mi je također važna«, otkriva oskarovka i ističe da je, kada se osvrne na svoj život, vrlo zadovoljna svojim odlukama. </p>
<p>Streep tvrdi da se, iako mnoge hollywoodske glumice kada uđu u određene godine imaju problema s dobivanjem uloga, ona s time nije morala suočiti. »Uvijek se sjetim što je jednom prigodom izjavila Catherine Deneuve, nakon određenih godina možete se odlučiti hoćete li slikati svoje lice ili stražnjicu, jer ne možete jedno i drugo. Ja sam izabrala lice, a na stražnjici ću sjediti«. </p>
<p>»Mislim da je jedan od razloga zašto stalno dobivam nove ponude za uloge i u tome što su na čelnim mjestima dvaju studija s kojima radim žene. Jedna je Amy Pascal koja vodi Sony Pictures, a druga Sherry Lansing koja vodi Paramount Studio«, govori glumica. Trenutačno snima »Dark Matter« s Valom Kilmerom, »Evening«, filmsku prilagodbu romana Susan Minoti u kojem će glumiti s Vanessom Redgrave i svojom 23-godišnjom kćeri Mamie Gummer. </p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vježbom protiv raka</p>
<p>Treninzi prilagođeni zdravstvenom stanju žena operiranih na dojci povećavaju njihovu fizičku pokretljivost i pridonose povećanju narušena samopouzdanja </p>
<p>Ne želeći svakodnevnoj rekreaciji i zdravu životu, nakon operacije karcinoma dojke, brojnih kemoterapija i zračenja zauvijek okrenuti leđa, instruktorica fitnesa Đurđa Podvorac osmislila je zanimljiv program vježbi namijenjenih onima koji su se u životu, poput nje, susreli s tom opakom bolešću. Riječ je o programu »Donna« čiji izbor kretnji ne opterećuje ruku na operiranoj strani torza i koje posebno pogoduju pokretljivosti ramena pojasa, vrata i prsnog koša. »Metoda rada i treninzi prilagođeni su pojedinačno svakoj ženi i njihovim individualnim ograničenjima, a pravilno doziranje intenziteta rada pridonosi optimalnu opterećenju srca, mišića i zglobova«, pojašnjava instruktorica čije se vježbe mogu vježbati u dvorani Doma umirovljenika Medveščak. Tijekom treninga najčešće se koriste mala i velika pilates lopta, pilates obruč i roller, štap, joga-blokovi, mali utezi i gumene trake, dakle, rekviziti kojima osim žena liječenih na dojci mogu rukovati i one liječene na maternici, s visokim tlakom, hipertireozom i prekomjernom tjelesnom težinom. »Poticanjem izmjene tvari i radom limfna sustava jača se imunitet, prevenira osteporoza, normalizira rad unutarnjih organa i žlijezda, jača srce i krvožilni sustav, postiže gipkost i pokretljivost kralježnice te se reducira masno tkivo i normalizira krvni tlak«, pojašnjava instruktorica. Žene u dobi od 25 do 55 godina koje su dobile bitku u ratu protiv zloćudne bolesti današnjice posebno osmišljen program vježbaju u grupi, neopterećene perikama i protezama, uz ugodnu glazbu i sportsku atmosferu podrške, bez straha da čine nešto neprimjereno tjelesnim potrebama i mogućnostima. </p>
<p>»Vježbačice potvrđuju smanjenje pa i potpuno otklanjanje depresije i tjeskobe, bolju mentalnu sposobnost i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> reagiranja, pozitivniji odnos prema sebi samoj te više samopouzdanja«, pojašnjava Đurđa Podvorac psihičke učinke programa. Budući da je veliki postotak karcinoma hormonski ovisan, upravo tjelesna aktivnost smanjuje produkciju estrogena, prevenira akumulaciju abdominalne masti i stabilizira razinu inzulina. Ženama koje vježbaju tijekom mjeseci također se povećava mišićna i koštana masa, pa bolje podnose mentalne i mehaničke stresove, te kažu da bolje spavaju. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Ubio nevjenčanu suprugu, a zatim presudio i sebi</p>
<p>MORAVICE</p>
<p> - Tragedija koja je odnijela dva života šokirala je u srijedu poslije podne stanovnike Moravica. Milan Grba (44) iz Moravica oko 16.20 sati hitcem iz pištolja ubio je svoju nevjenčanu suprugu Biljanu Rajnović (35) iz Radigojna, a zatim se i sam ubio hitcem iz istoga oružja. Ubojstvo i suicid dogodili su se u kafiću »As«, gdje je Biljana radila kao konobarica. </p>
<p>Prema izjavama očevidaca i susjeda Milan i njegova žrtva donedavno su živjeli u skladnoj vezi, u kojoj imaju i četrnaestogodišnjeg sina. Ali, kad je došlo do nesuglasica Biljana se odselila iz zajedničkog domaćinstva i vratila se roditeljima. Milan, inače zaštitar u delničkoj poslovnici Zagrebačke banke, tu je njezinu odluku jako teško primio. On je za sobom već imao jedan neuspjeli brak, te već odraslu kćer. Sve to, prema riječima okupljenih susjeda, navelo ga je da i prije prijeti Biljani pištoljem, zbog čega je navodno intervenirala i policija. Sad je jasno da njegove prijetnje nisu bile puka priča. U srijedu se dovezao svojim automobilom pred »As« te sjeo za stol s Biljanom. U tom trenutku u kafiću je bio još samo jedan gost, koji im je sjedio okrenut leđima. Kad je odjeknuo hitac iz pištolja koji je ubio nesretnu ženu, muškarac koji se zatekao u kafiću počeo je bježati prema izlazu, a tada se čuo i drugi pucanj kojim je Milan Grba sebi oduzeo život. </p>
<p>Pucnjavu je čula i susjeda Đurđa D., koja živi iznad kafića. Rekla je kako je čula dva ili tri tupa udarca. Očevid na mjestu tragedije obavila je Ksenija Zorc, istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda, koja je naložila obdukciju Biljanina i tijela njezina ubojice. </p>
<p>Istraga tek treba pokazati koji su sve motivi Milana natjerali da presudi i ženi koju je navodno volio i sebi, te tako zimsku idilu u Moravicama pretvori u poprište zločina kakav se ne pamti u tom kraju. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ukrali 10 tona kave i dvije tone šećera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepoznati lopovi provalili su, najvjerojatnije u vremenu od 29. prosinca do 2. siječnja 2007. godine, u skladište poduzeća »Jordanić« u Trpanjskoj ulici. Odnijeli su nevjerojatnih deset tona kave »Barcaffe«, dvije tone šećera, 100 paketa cappucina »Barcaffe« te 10 paketa raznih čajeva proizvođača »Droga Kolinska«. Materijalna šteta procjenjuje sa na nekoliko stotina tisuća kuna.</p>
<p>U istom vremenu, provaljeno je i u skladište poduzeća »Mezra«, u Kraljevićevoj ulici, od kuda su lopovi odnijeli opremu za rad naftne industrije i ispumpavanje morske soli. U ovom slučaju materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko stotina tisuća kuna. [Z.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>»Ljubav« dokazivao šakama i nožem</p>
<p>Nikolina K. strahuje da će je njezin partner ubiti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U kafiću »Vila Maria«, u Trumbićevoj ulici, u utorak oko 19.45 sati, Nikolinu K. (23) udario je šakom u glavu njen partner, F.S. (44), bosanskohercegovački državljanin, a spas od nasilnika Nikolina je potražila u roditeljskom stanu u Trumbićevoj ulici na broju 6. Ubrzo je za njom došao i F.S., provalio je u stan, pa je Nikolinu nekoliko puta ubo nožem i zarezao po glavi. </p>
<p>»Cijeli smo dan proveli po kafićima, a u lokalu »Vila Maria« me je istukao. Nismo se svađali, malo je više popio pa ga je prebacilo«, rekla nam je u srijedu u svom stanu Nikolina. »U vezi smo već tri godine, imao je on i ranije takvih ispada, nije mu to prvi put. Zajedno smo živjeli do prvog travnja prošle godine kao podstanari, a onda je otišao u selo pored Kladuše, a ja sam se vratila u stan kod roditelja« nastavila je priču 23-godišnjakinja. </p>
<p>U kafiću »Vila Maria«, gdje je sve i započelo, konobarica nam je rekla da su oboje sjedili za šankom. F.S. je pio »lozu«, a Nikolina »bambus«. Počeo joj je govoriti da je glupa i da ga smatra budalom, a zatim ju je udario šakom u glavu. Nitko od gostiju nije reagirao, jer je bilo i više nego jasno da je F.S. poprilično pijan. Nikolina se sagnula i molila da prestane, a ubrzo su zajedno izašli. Svađa se vjerojatno nastavila i na ulici kada ju je F.S. napao nožem i ubo u desnu nadlakticu, pa je Nikolina spas potražila u stanu, u Trumbićevoj ulici na broju 6. </p>
<p>Nikolinina majka Radojka pokušala je pomoći kćeri, no 44-godišnjak ju je srušio na pod i nekoliko puta udario nogom, a iza toga je pobjegao i gubi mu se svaki trag. Ozlijeđenoj Nikolini pomoć je pružena u KBC Zagreb, gdje utvrđeno da je zadobila dvije plitke ubodne rane i jednu površinsku reznu ranu iza lijevog uha.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mikšić će za »brz jezik« platiti 60.000 kuna</p>
<p>Predsjednik Mesić Mikšića je tužio zbog povrede časti i ugleda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Savjet« da ode u mirovinu i da se lijepo odmori na francuskoj rivijeri u vili koju mu je poklonila francuska obavještajna služba, kojeg je tijekom predsjedničke kampanje potkraj 2004. uputio svom tadašnjem protukandidatu Stjepanu Mesiću, Borisa Mikšića »koštat« će 60.000 kuna. </p>
<p>Nepravomoćna je to odluka zagrebačkog Općinskog suda koju je u srijedu donijela sutkinja Andreja Grahovac, a kojom je predsjedniku Mesiću dosuđen iznos koji je tužbenim zahtjevom i tražio. Sam predsjednik i tuženi Mikšić nisu se pojavili na objavi presude, no ukoliko presuda postane i pravomoćna predsjednik će novac koji je zbog povrede časti i ugleda dobio parničnim postupkom protiv Mikšića, darovati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj, kako je ranije najavio. </p>
<p>U obrazloženju presude sutkinja je navela kako je sud utvrdio da je Mikšićeva izjava doista teško povrijedila Mesićev ugled i čast, prikazujući ga kao osobu nedostojnu dužnosti koju obavlja. Sutkinja je također rekla kako je, iako iznesena tijekom kampanje, izjava »prešla« okvire dopuštenog ponašanja. »Ugled i čast najveće su moralne vrijednosti zaštićene Ustavom i predstavljaju temeljne vrijednosti čitavog pravnog sustava RH«, rekla je sutkinja Grahovac te dodala da okolnosti slučaja Mesić-Mikšić opravdavaju visinu dosuđene novčane naknade. Zbog sporne izjave u prosincu 2004. na njegov »račun«, predsjednik je Mesić, podsjetimo, Mikšića tužio i za klevetu. U veljači 2005. na samoborskom Općinskom sudu poduzetnik i nekadašnji predsjednički kandidat zbog klevete je osuđen na uvjetni dvomjesečni zatvor. </p>
<p>Tijekom parničnog postupka tuženi Mikšić ipak se ispričao predsjedniku Mesiću, navodeći kako su stres i predizborna nervoza doveli do takve njegove izjave. Nije mu, kako je tvrdio, namjera bila oklevetati svog protukandidata jer je, rekao je, priču o francuskoj vili čuo u gradskim kuloarima.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zbog »drukanja« svjedoku prijetio smrću </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u tijeku je suđenje Damiru Zorcu, Zoranu Gradečaku, Renatu Plantaku i Kristijanu Furjanu, optuženima za zlouporabu droga. Zorca optužnica tereti da je od polovice 2005. godine pa do uhićenja 19. svibnja 2006. godine, prodavao drogu raznim osobama na području Varaždinske i Međimurske županije. Među kupcima je bio i Zoran Gradečak zvan Luco, kojemu je od početka 2006. godine pa do uhićenja gotovo svakog tjedna prodavao heroin, i to na raznim mjestima. U pravilu se radilo o količinama od po 5 grama i vrijednosti od 1100 kuna. Zorc je Gradečaku posljednji put prodao četiri »pisa« heroina 19. svibnja 2006. godine u stanu Josipe Bručić u Čakovcu.</p>
<p>Prvooptuženi je inače priznao da je heroin prodavao i drugim osobama, odnosno Gradečaku i Furjanu u manjim količinama. Gradečaka se, pak, tereti da je tijekom 2005. godine pa sve do uhićenja u Čakovcu preprodavao drogu na narko tržištu Varaždinske županije. Tako je, uz ostalo, tijekom 2005. godine heroin višekratno prodao Alanu Zormanu, a njegovim posredovanjem i Matiji Mihalincu te Nataliji Kolar. Tijekom 2006., kao i 2005. godine, drogu je više puta prodao i Renatu Plantaku te Kristijanu Furjanu. Gradečak se u istrazi branio šutnjom. </p>
<p>Kupujući heroin od Gradečaka i drugih dobavljača, Renato Plantak je od svibnja 2005. godine pa do uhićenja gotovo svakodnevno prodavao drogu i to za iznose od 100 do 1500 kuna. Kada je 20. svibnja 2006. godine saznao da je Matija Marčec bio na obavijesnom razgovoru u PU varaždinskoj u vezi s nabavom droge, u telefonskom mu je razgovoru zaprijetio riječima: »Sad su me pustili iz bukse, j…, drukal si me, strgat ću ti ruke i noge, ubit ćemo te, ne samo ja, nego i svi ostali, tražit ćemo te dok te ne nađemo«. Plantak je u tijekom istrage poricao preprodaju i prijetnju, a smatra da ga svjedok Marčec neistinito tereti, jer je nekoliko puta izašao na kavu s njegovom djevojkom. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dogradonačelnik utajio 1,3 milijuna kuna poreza</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Zbog utaje poreza Općinsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv riječkoga dogradonačelnika Đanija Poropata. Njega se tereti da je od 1997. do 2000. godine, dok je obavljao dužnost direktora riječke tvrtke »Adria rent-a-car«, neistinito prikazivao rezultate poslovanja i tako neplaćanjem poreza oštetio državni proračun za oko 1,3 milijuna kuna. Kazenu prijavu protiv Poropata još 2003. godine podnijela je Porezna uprava. [T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kaznena prijava zbog neplaćanja poreza</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Odjel gospodarskoga kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske podigao je kaznenu prijavu protiv četrdesetdevetogodišnjaka iz Splita, direktora jedne splitske tvrtke, zbog neplaćanja poreza i doprinosa te nepokretanja stečajnog postupka zbog višegodišnje blokade računa, izvijestio je PU u srijedu. Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je počinio više kaznenih djela: zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje službene isprave i povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga od svibnja 2003. Kao direktor tvrtke nije pokrenuo stečajni postupak iako je to bio dužan učiniti zbog dugogodišnje blokade računa. Općinskom državnom odvjetništvu policija je poslala posebno izvješće. Neslužbeno se doznaje da je riječ o Tonču Treursiću, direktoru tvrtke Visokogradnja, te da je počinjena šteta od oko osam milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Rasli i izvoz i uvoz</p>
<p>Hrvatska je najviše izvozila u Italiju, Bosnu i Hercegovinu i Njemačku </p>
<p>Izvoz je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio 7,4 milijarde eura, a uvoz 15,6 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska je do kraja studenog 2006. godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 54,4 milijarde kuna ili 9,3 milijarde američkih dolara, dok je uvoz istodobno dosegnuo iznos od 114,7 milijardi kuna ili 19,6 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio 7,4 milijarde eura, a uvoz 15,6 milijardi eura.</p>
<p> Tako je do kraja studenog prošle godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dosegnuo iznos od 60,3 milijarde kuna, odnosno 10,3 milijarde dolara ili 8,2 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 47,4 posto.</p>
<p> Stopa rasta hrvatskog izvoza izraženog u kunama u odnosu na isto razdoblje 2005. godine iznosila je na kraju studenog 15,6 posto, dok je uvoz istodobno porastao za 13,5 posto. Iskazan u dolarima, izvoz je rastao po stopi od 17,2 posto, a uvoz od 15,1 posto.</p>
<p> Vanjskotrgovinski deficit istodobno je rastao po stopi od 13 posto iskazano u kunama, odnosno 14,4 posto iskazano u dolarima. </p>
<p>Promatrano prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja studenog lani ostvarila izvoz veći od 8,5 milijardi USD, ali je i uvezla roba u vrijednosti od većoj od 16,6 milijardi USD.</p>
<p> Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 13,6 posto, na 926,2 milijuna USD, a na trećem mjestu po vrijednosti izvoza je kemijska industrija s iznosom od 819,8 milijuna USD, što je rast od 8,9 posto. Izvoz u djelatnosti proizvodnje hrane i pića je istodobno povećan za 25,4 posto te je iznosio 797,9 milijuna USD.</p>
<p> Privremeni podaci DZS-a o uvozu i izvozu prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, pokazuju da je Hrvatska u jedanaest mjeseci prošle godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti 1,4 milijarde USD, što je porast za 15,6 posto, a da je istodobno brže rastao izvoz tih proizvoda, za 35,6 posto, te je iznosio 818,7 milijuna USD. </p>
<p> Prema trgovinskoj klasifikaciji, Hrvatska je do kraja studenog lani najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, i to za više od 6,26 milijardi USD ili 11,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu se značajan dio, gotovo 1,8 milijardi USD (rast za 15,1 posto) odnosni na uvoz cestovnih vozila.</p>
<p> Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje su zemlje Europske unije, na koje se odnosi 64,2 posto izvoza te gotovo 65 posto ukupnog uvoza. </p>
<p>Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,1 milijardi USD (rast za 22,9 posto), a iz koje je uvezeno roba za više od 3,2 milijardi USD (rast od 19 posto).</p>
<p>Po vrijednosti hrvatskog izvoza u prvih je jedanaest mjeseci 2006. godine slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvozu povećan za 5 posto, na više od 1,18 milijardi USD. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 16,7 posto, na 976,18 milijuna USD.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Slovenskim izvoznicima povoljniji uvjeti </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Hrvatska je s početkom ove godine ukinula carinu na uvoz industrijskih proizvoda iz Europske unije, čime su slovenski izvoznici na hrvatskom tržištu došli u povoljniji položaj, piše u srijedu u poslovnom prilogu ljubljanski dnevni list »Dnevnik«.</p>
<p> »Prošle je godine u Hrvatskoj uvozna carina za industrijske proizvode iz EU-a iznosila 15 posto od osnovne carinske stope, što znači da je bila niska, ali u trgovini je važan svaki postotak«, rekla je za »Dnevnik« državna tajnica za vanjsku trgovinu Metka Jerina. To praktično znači da za uvoz slovenskih industrijskih proizvoda opet vrijede uvjeti prije ulaska Slovenije u EU, kada je prestao važiti međusobni ugovor o slobodnoj trgovini i kad je Slovenija prestala biti članicom Srednjeeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).</p>
<p>S početkom ove godine slovenski izvoznici doći će u povoljniji položaj i na makedonskom tržištu jer je Makedonija kao kandidatkinja za EU smanjila carine na uvoz industrijskih proizvoda iz država EU-a, a one će biti postupno ukinute 2011. godine. Kako piše »Dnevnik«, slovenski izvoznici na tržište zapadnog Balkana očekuju da će iduće godine EU sklopiti i ugovor o snižavanju carina s BiH i Crnom Gorom, iako ne i sa Srbijom, s kojom pregovori ostaju zamrznuti. No, s druge strane, za slovenske kompanije koje su osnovale tvrtke u BiH i Srbiji novu priliku za ekspaniziju na tom tržištu donosi uključivanje tih država u CEFTA-u, jer će na tim tržištima lakše poslovati. »CEFTA je važna i kao jedna vrsta škole u kojoj se države pripremaju na pregovaranje i na kompromise«, kazala je za »Dnevnik« slovenska državna tajnica za vanjsku trgovinu.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U prosincu promet 4,69 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na Zagrebačkoj burzi u prosincu je ostvaren promet od 4,69 milijardi kuna, što je za 66,1 posto više nego u studenom, pri čemu je u odnosu na studeni promet dionicama povećan za 55,2 posto, obveznicama za 121,8 posto, a prijavljeni promet pao je za 5,7 posto. Rast prometa dionicama, koji je u prosincu iznosio ukupno 957,7 milijuna kuna, treba prije svega zahvaliti vrlo aktivnom trgovanju dionicama Ine kojima je ostvareno više od 420 milijuna kuna, ili 44 posto ukupnog prometa dionicama. Uvrštenje Ine u Službeno tržište je događaj mjeseca prosinca na Zagrebačkoj burzi, a ono je donijelo rast tržišne kapitalizacije dionica za 14,4 posto.</p>
<p> Dionički indeks burze Crobex prosinac je završio na 3.209,5 bodova, što je smanjenje za 1,4 posto prema njegovoj vrijednosti s kraja studenoga. Vrijednost obvezničkog indeksa Crobis smanjena je za 0,9 posto, na 101,0577 bodova.</p>
<p> Najveći pojedinačni promet od 1,81 milijardi kuna u prosincu je ostvaren trgovanjem obveznicama RHMF-O-142A.</p>
<p> Među dionicama, najviše je prodano Ininih, za 421,56 milijuna kuna, a njihova zadnja cijena narasla je za 5,6 posto, na 2.292 kune.</p>
<p>Dionica Adris grupe prodano je za 94,48 milijuna kuna, a cijena im je pala za 7,2 posto, na 427 kuna.</p>
<p> Treće po ostvarenom prometu bile su dionice Plive kojih je prodano za 87,39 milijuna kuna. Mjesec su završile s cijenom od 820 kuna, što je za 0,7 posto više nego krajem studenoga.[Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="56">
<p>Prvi izravan razgovor o srpskim izbjeglicama</p>
<p>Razgovaralo se o listama osumnjičenih za ratne zločine, nestalim građanima, stanarskom pravu te pitanju konvalidacije i obnove</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u srijedu je na Pantovčaku s izaslanstvom Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Koordinacijom izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske razgovarao o listama osumnjičenih za ratne zločine, problemu nestalih građana, problematici bivših nositelja stanarskog prava te pitanju konvalidacije i problemu obnove.</p>
<p>Predsjednik je time prvi put otvorio izravan razgovor s predstavnicima izbjeglica, jer dosad nije bilo posjeta i susreta takve vrste, a slični kontakti obavljali su se u okvirima Sarajevske deklaracije, rekao je novinarima nakon susreta Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a. </p>
<p>Pupovac je dodao kako je ovakav susret omogućio da se predstavnici izbjegličkih udruga ne obraćaju samo međunarodnim institucijama i javnosti u Srbiji, nego i izravno institucijama Republike Hrvatske. </p>
<p>»To će na sastancima koje ćemo danas i sutra imati biti izravno i operacionalizirano«, rekao je Pupovac novinarima.</p>
<p>Na upit novinara o broju osuđenih u odsutnosti za ratne zločine, Pupovac je rekao da posljednji podatak navodi oko 1900 osoba koje su u različitim fazama - od istražnih radnji do osuđenih u odsutnosti. Dodao je kako predsjednik Mesić i njegov ured rade na tome da se u skladu s potpisanim sporazumom između Državnog odvjetništva Hrvatske i Tužiteljstva Srbije sankcioniraju oni za koje postoje čvrsti dokazi da su doista počinili zločine i da su za njih odgovorni.</p>
<p>Napomenuo je kako je predsjednik Mesić rekao da povratka na društveno vlasništvo ne može biti, ali ni osporavanja prava iz tog vlasništva. Pupovac smatra da »ne možemo vratiti stanje koje je nekad postojalo, ali ne možemo ljudima oduzeti pravo na stan koje su nekad imali«. </p>
<p>Predsjednik Saveza izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji Milojko Budimir rekao je da dosad nije došlo do većih pomaka u povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku, jer nije bilo izravnoga kontakta s hrvatskim vlastima. </p>
<p>Dodao je kako im je predsjednik Mesić obećao da će problemi o kojima su razgovarali biti na dnevnom redu hrvatske izvršne vlasti. </p>
<p>»Izbjegle Srbe osobito zanima rješavanje pitanja stanarskog prava«, rekao je Budimir, te dodao da stambeno zbrinjavanje ne može biti supstitucija za oduzeto stanarsko pravo. </p>
<p>Odgovarajući na upit novinara, rekao je da je evidentirano oko 20.000 takvih slučajeva, no vjeruje kako ih ima mnogo više.</p>
<p>Na upit o broju nestalih građana srpske nacionalnosti, Budimir je rekao da ih je 2500 nestalih i poginulih u ratu, a samo u »Oluji« oko 1960. Od Predsjednika su zatražili da se ubrza ekshumacija i identifikacija, jer su i oni hrvatski državljani te da se trebaju uvrstiti na jedinstvenu listu.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska među 37 zemalja u Afganistanu </p>
<p>U 2007. godini Hrvatska će povećati broj svojih mirovnjaka u ISAF-u sa 148 na 200. Ministar Rončević potvrdio je da Oružane snage već sad imaju pripremljenih pet sljedećih rotacija</p>
<p>U Oružanim snagama Republike Hrvatske izniman je interes za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama, posebice za onu najzahtjevniju, združenu operaciju International Security Assistance Force (ISAF) u Afganistanu. </p>
<p>Potvrdio je to nedavno i ministar obrane Berislav Rončević otkrivši da MORH i Oružane snage već sada imaju dobro opremljene i obučene pripadnike za čak pet idućih rotacija u ISAF-u. Rončević je pritom jasno dao do znanja da hrvatski vojnik u mirovnu misiju može otići tek kada je potpuno obučen, osposobljen i opremljen.</p>
<p>U MORH-u i HV-u isto tako kažu da se prije upućivanja u misije provodi stroga selekcija kandidata, a potom i zahtjevna obuka za sve vrste sigurnosnih izazova koji se mogu očekivati u Afganistanu. </p>
<p>Danas u operaciji ISAF sudjeluje 148 pripadnika Oružanih snaga, a prema odluci Sabora, Hrvatska će već ove godine dodatno pomoći u stabilizaciji i izgradnji mira u toj zemlji. Sabor je, naime, za ovu godinu odobrio povećanje hrvatskoga kontingenta sa sadašnjih 148 mirovnjaka na maksimalno 200, dok bi se 2008. godine on povećao na 300. Poznato je također da sve to prati i odgovarajuća proračunska potpora, te je MORH u 2007. za mirovne misije osigurao više od 200 milijuna kuna. </p>
<p>Važnost hrvatskog doprinosa stabilizaciji Afganistana najbolje se vidi po broju zemalja koje danas sudjeluju u ISAF-u. Trenutačno je u toj misiji 31.000 mirovnjaka iz 37 zemalja, a među njima su članice NATO-a, ali i Finska, Austrija, Novi Zeland i Švicarska. Uz njih pripadnici hrvatskih oružanih snaga promiču ugled Hrvatske od 2003.</p>
<p>Dosad je Hrvatska u tim zadaćama angažirala vod Vojne policije koji se od 2003. do danas svakih šest mjeseci rotira u Kabulu. Stožerni časnici HV-a razmješteni su u nekoliko afganistanskih gradova, a otprije dvije godine u Kabulu je i medicinski tim. </p>
<p>Prošla godina važna je zbog proširenja misije na 150 pripadnika i uključenje Hrvatske kopnene vojske u pripremu i rotacije pripadnika Promatračkog tima za vezu (MLOT-a) te Operativnog mentorskog tima za vezu (OMLT-a). Osim njih, u ISAF-u su danas i pripadnici nacionalnog zapovjedništva, potpore i obavještajnog dijela. Očekuje se i prva rotacija pripadnika MLOT-a i OMLT-a, a do kraja godine i više pripadnika HV-a. Manje je poznato da se povećanje odnosi na jačanje naših snaga u zapovjedništvu ISAF-a.</p>
<p> </p>
<p>HV u Kabulu, Mazar-e-Sharifu, Kandaharu i Chagcharanu</p>
<p>Mirovna misija ISAF osnovana je 2001. Od tada do danas ISAF se proširio izvan Kabula, osnovao provincijsko-rekonstrukcijske timove, najprije u Kuduzu, a zatim i u Mazar-e-Sharifu, Feyzabadu, Meymani te Baghalanu. Danas ISAF podupire stabilizaciju u devet sjevernih afganistanskih pokrajina, a od pretprošle godine proširio je svoje djelovanje i na zapadni dio zemlje. Pripadnici HV-a raspoređeni su u četiri zapovjedništva: Regionalno zapovjedništvo Sjever u Kabulu, RZ Sjever u Mazar-e-Sharifu, RZ Jug u Kandaharu te RZ Zapad u Chagcharanu.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Više od 800 državnih službenika prelazi u Pleter</p>
<p>Utvrđeno preuzimanje zaposlenika Službe za gospodarenje nekretninama i Oružanih snaga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpisivanjem sporazuma o preuzimanju radnika između Ministarstva obrane i tvrtke Pleter-usluge d.o.o., uz suglasnost Sindikata državnih službenika i namještenika i Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, u srijedu je završeno izdvajanje Službe za gospodarenje nekretninama iz MORH-a, priopćeno je iz Sindikata.</p>
<p>Tranzicija više od 800 državnih službenika i namještenika u status zaposlenika trgovačkog društva Pleter provedena je uz poštivanje svih stečenih prava iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike na rok od dvije godine. </p>
<p>Sporazumom je utvrđeno preuzimanje svih zaposlenika Službe za gospodarenje nekretninama i Oružanih snaga čije je poslove Pleter preuzeo na temelju ugovora o poslovnoj suradnji s MORH-om. </p>
<p>Dio je to dugoročne MORH-ove strategije da se trgovačke, ugostiteljske, hotelijerske i druge uslužne djelatnosti izdvajaju iz sustava obrane i prepuste gospodarskim subjektima koji će ih pružati na tržišnim osnovama. </p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević rekao je da nastup na tržištu Pleteru otvara nove perspektive i mogućnosti za ostvarenje profita. </p>
<p>Predsjednik Sindikata državnih službenika Ivica Ihas naglasio je da su socijalni partneri postigli visoku suglasnost o konačnom tekstu sporazuma kojim je zajamčena sigurnost zaposlenja svih radnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Registar upisano 3046 darivatelja koštane srži</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U akciji Zaklade »Ana Rukavina« broj potencijalnih darivatelja upisanih u prvi hrvatski registar koštane srži u protekla tri tjedna popeo se sa 150 na čak 3046 darivatelja, a krajnji cilj Zaklade je da se broj poveća na 10.000 te da se hrvatski registar upiše u svjetski registar darivatelja, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Zagrebu. Osnivači Zaklade »Ana Rukavina«, koja nosi ime Vjesnikove novinarke preminule od leukemije, najavili su i niz događanja koja će se održati tijekom 2007.. Prva akcija bit će u četvrtak, 4. prosinca, u Karlovcu, gdje će građani od 10 do 16 sati na Trgu Matije Gupca moći darovati krv za tipizaciju tkiva. »Rezultati koje smo postigli izvanredni su, stoga vjerujem da ćemo do kraja 2007. u Registar uspjeti uključiti i desettisućitog darivatelja koštane srži i time podići vjerojatnost pronalaženja srodnog donora«, istaknuo je dr. Mirando Mrsić, hematolog u KBC-u »Zagreb«. Napomenuo je da će se uzorci krivi skupljeni tijekom prosinca obraditi već u siječnju kako bi se napravio genski profil te da se potencijalni donori uvrste u bazu darivatelja koštane srži. </p>
<p>»Tijekom prosinca smo nizom akcija i događanja informirali građane te im omogućili da postanu potencijalni darivatelji, a prikupljena su i novčana sredstva - 2,027.064 kuna«, naglasio je predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi Tomo Lučić. U sklopu akcije u veljači će hrvatska narodna kazališta izvesti najbolje predstave sezone čiji će prihod od prodaje ulaznica biti uplaćen u korist Zaklade, a najavljena je i akcija upisa građana u Registar darivatelja koštane srži »Lijek je u nama«, koja će se 28. ožujka, na rođendan Ane Rukavine, provoditi na trgovima većih hrvatskih gradova. Anina majka Marija Rukavina zahvalila je svim medijima što pišu i potiču građane da postanu darivatelji koštane srži, što je bila Anina želja od kada je doznala za svoju bolest. U akciji prikupljanja novca za proširenje Registra darivatelja građani i dalje mogu sudjelovati ako nazovu broj telefona 060-585-024 ili uplate novac na žiro-račun 2340009-1110047114, s naznakom za Zakladu »Ana Rukavina«. [Anita Končar]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vipnet još mora pribaviti dozvolu za Homebox</p>
<p>Sličnu uslugu kao što je Homebox T-Mobile ima u Austriji i Njemačkoj, dok je u Hrvatskoj moguća zamjena fiksnog telefona mobilnim </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vladina odluka da mobilnim operaterima omogući ulazak u fiksnu telefoniju, odnosno da Vipnet legalizira svoju uslugu Homeboxa, već je izazvala nezadovoljstvo T-Coma i Optime telekoma. U Vipnetu kažu da za nešto takvo nema razloga jer je Hrvatska u pružanju usluge Vodafone Homebox (fiksno-bežične lokalne petlje) u skladu s većinom zemalja Europske unije, a i korisnici su za nju pokazali izrazito zanimanje.</p>
<p>Primjerice, sličnu uslugu T-Mobile ima u Austriji i Njemačkoj dok u Hrvatskoj još od prije nekoliko godina postoji mogućnost zamjene fiksnog telefonskog priključka, ponajprije u vikendicama, mobilnim uređajem.</p>
<p>Podsjetimo, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, zaprijetilo je da će naplatiti novčanu kaznu od oko 100.000 kuna ako Vipnet odmah ne zatraži potrebnu dozvolu za Homebox. Uz to, Vipnet mora podnijeti zahtjev za dodjelu adresa i brojeva za pružanje usluga u fiksnoj telefoniji.</p>
<p>U Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije (HAT) kažu da mobilni operateri ne mogu obavljati usluge fiksnih operatera bez potrebne dozvole. Iz Vipneta poručuju da su odmah poduzeli sve nužne korake u suradnji s HAT-om, kao što je predloženo u rješenju Ministarstva. </p>
<p>Uz to, ocjenjuju da je usluga Homeboxa korak naprijed za razvoj hrvatskog tržišta telekomunikacija, jer je Vodafone Homebox jednostavna zamjena za fiksnu telefonsku liniju koja donosi uštedu korisnicima. </p>
<p>Istraživanje koje je Vipnet proveo zajedno s agencijom GfK među korisnicima Vodafone Homeboxa također pokazuje koliko ovo rješenje doprinosi razvoju hrvatskog telekomunikacijskog tržišta. Naime, 92 posto ispitanika bi preporučilo Vodafone Homebox obitelji i prijateljima, a 74 posto njih su izrazito ili jako zadovoljni Vodafone Homeboxom.</p>
<p>Uz zadržavanje starog telefonskog broja, korisnici Homeboxa uz mjesečnu pretplatu od 150 kuna imaju na raspolaganju 150 minuta telefonskih razgovora, te jedan gigabajt prometa na Internetu, što je prosječnim korisnicima Interneta više nego dovoljno. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Među djecom haraju angina i šarlah</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dojam da među djecom ovih dana haraju bolesti izazvane streptokokom vjerojatno nije pogrešan. Borislav Aleraj, epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) potvrđuje da hladno vrijeme i dulji boravak u zatvorenim, neprovjetravanim prostorijama pogoduje bolestima koje izaziva ta bakterija-angini (upala grla) i šarlahu (škrlet). Na godinu se registrira oko 10.000 slučajeva angine i 3300 šarlaha, i to najčešće među djecom, jer još nisu stekla otpornost. Zasad nema naznaka da bi ove godine moglo biti više slučajeva, napominje Aleraj.</p>
<p>Streptokok se prenosi kapljičnim putem. Simptomi su visoka tjelesna temperatura te bol u grlu, a kod škrleti i osip po tijelu. Te nekad teške bolesti (oštećenje srca, reumatska groznica) danas se vrlo dobro liječe antibioticima penicilinskog reda i već drugi dan nakon početka liječenja bolesnik više nije zarazan. No, moguće se epidemije u kolektivima, vrtićima i školama. Kad se pojave skupine oboljelih, antibiotici se daju svima, ali ove godine još nije bila potrebna takva javnozdravstvena reakcije. </p>
<p>Nakon što se šarlah preboli, stječe se trajni imunitet, dok se angina može vratiti nakon nekoliko mjeseci. Kao preventivna mjera preporučuje se izbjegavanje zagušljivih prostorija, provjetravanje i redovito čišćenje prostora u kojima se boravi u grupama. [B. Lovrić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070104].
|
