NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070702].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 149730 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.07.2007</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sushi i krevet s baldahinom za 2600 kuna</p>
<p>Dubrovnik prednjači po broju luksuznih hotela koji su smjestili na tako uskom prostor, a po svojim cijenama rezervirani su samo za bogatije goste</p>
<p>ZAGREB, DUBROVNIK, RIJEKA</p>
<p> - Posljednjih desetak godina mnogo se ulaže u obnovu hotela, obnovljeni objekti unatoč višim cijenama nemaju problema s klijentelom, a po sređenosti mogu se nositi sa najboljim svjetskima. Hotelijeri će se požaliti da im se investicije u obnovu ili izgradnju presporo vraćaju, ali će i naglasiti da se najbolje pune upravo novi, odnosno preuređeni objekti.</p>
<p>Zagreb, Dubrovnik i Opatija imaju najviše reprezentativnih hotela. U Zagrebu ćemo izdvojiti »Sheraton«, po mnogima jedan od najboljih. Noćenje je oko 1125 kuna preko tjedna, odnosno nešto više od 1000 kuna vikendom. Na drugom je mjestu »The Regent Esplanade«. Radi se o izvrsnom zdanju, iako se nakon preuređenja odmaknuo od štiha najzagrebačkijeg hotela. Cijena od 1175 kuna do 1305 kuna, plus dodatnih 165 kuna za doručak. »Nautica« je prvi istarski hotel s pet zvjezdica. Jednokrevetna soba s pogledom na more stoji 1440 kuna, a uprava cilja u prvom redu na poslovne goste. Lani je u Umagu otvoren »Sol Garden Istra«. Iako nema pet zvjezdica, radi se o objektu svjetskog ugođaja. </p>
<p>Dubrovnik prednjači po broju luksuznih hotela.Trenutačno najviše kreveta u kategoriji od pet zvjezdica u Dubrovniku ima hotelska grupacija Gorana Štroka Jadranski luksuzni hoteli. Nakon »Excelsiora«, gdje noćenje košta između 1500 i 3300 kuna, i »Dubrovnik Palacea« taj hotelski lanac obnovio je trošni hotel »Bellevue«, a britanski mediji proglasili su ga jednim od najboljih novih hotela u Europi. »Bellevue« je uređen kao boutique hotel s pet zvjezdica nami jenjen odmoru mladih i bogatih. Tu su i hoteli »Excelsior« i »Argentina« u sklopu kojeg je i vila Šeherezada, zasigurno najskuplji smještaj u Hrvatskoj - 45.000 kuna po danu, no na dulji rok zakupa, kažu na recepciji, može se dogovoriti i niža cijena. Unutar zidina je »Pucić Palace«, a na Pilama je nekadašnji »Grand hotel Imperial«, u suradnji sa svjetskim lancem »Hilton« preuređen u luksuzni hotel, gdje se noćenje kreće oko 1800 kuna. U Uvali Lapad, u hotel s pet zvjezdica preuređen je »Dubrovnik Palace« koji je nezaobilazno mjesto odsjedanja državnika koji posjećuju Dubrovnik te bogataša iz cijelog svijeta. Noćenje - oko 2600 kuna.</p>
<p>Kad je sagrađen 1966. godine, opatijski »Ambasador« bio je prvo hotelsko zdanje na našoj obali s pet zvjezdica. Svih 180 soba deseterokatnog »Ambasadora« ima balkon, a hotel uz unutarnji i vanjski bazen ima i vlastitu plažu. Za oko mjesec dana »Ambasador« će dobiti i jedan od najbolje uređenih wellness centara na Kvarneru. Cijena smještaja u Ambasadoru iznosi od 470 do 547 kuna.</p>
<p>Opatijski hotel »Mozart« je obiteljski boutique hotel, njegovo osoblje voli istaknuti kako to zdanje nije »tvornica usluge«, već se prema svakom gostu krajnje pažljivo ophode. Mozart ima 26 soba i tri apartmana, a posebno su poznati po predsjedničkom apartmanu, s krevetom s baldahinom, koji na dan košta 2580 kuna. Mozart je petu zvjezdicu dobio uređenjem wellness centra, a ima i zanimljivu kulinarsku ponudu te privlačno uređen restoran.</p>
<p>Hotel »Milenij« sagrađen je 2000. na mjestu bivšeg hotela Jadran, od kojeg je sačuvano pročelje. Uz wellness, »Milenij« ima kvalitetnu kulinarsku i slastičarsku ponudu, a od prošle godine proizvode i vlastitu čokoladu. [D. Herceg, A. Hauswitschka, D. Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ništa od nove betonizacije obale</p>
<p>Izmijenjeni prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije trebao bi se sredinom srpnja naći u Županijskoj skupštini</p>
<p>Iako je trebao biti donesen do kraja prošle godine, izmijenjeni i dopunjeni prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije trebao bi se tek sredinom srpnja naći u Županijskoj skupštini, koja će o njemu donijeti konačnu odluku. Lavinu negodovanja oko novog, najvažnijeg županijskog urbanističkog plana, izazvalo je njegovo usklađivanje s Uredbom o zaštićenom obalnom području.</p>
<p>Zbog te su uredbe zone izdvojene ugostiteljsko turističke namjene smanjene za ukupno sto hektara. Kako Vjesnik doznaje, u izmijenjenom i dopunjenom planu trebalo bi ih trebalo biti svega 1531 hektar.</p>
<p>Bura oko izmjena, koje su nekima trebale donijeti milijunske zarade, a nekima razočaravajuće ništa, započela je još prošloga ljeta kada je županijski zavod za prostorno uređenje zaprimio 40 dopisa u kojima se traže izmjene i dopune plana. Kako je tada tvrdio Niko Mrčić, ravnatelj Zavoda, »motivi za izmjene bili su potreba za dodatnom izgradnjom infrastrukture, cestovnih koridora i energetskih objekata te revidiranje zona izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene«.</p>
<p>»Na taj smo način zadovoljili sve prostorno-planske potrebe županije do 2015. godine te otvorili mogućnosti za dovoljan broj investicija u izgradnju turističkih sadržaja«, tvrdio je tada Mrčić. Konačni prijedlog izmjena i dopuna plana, ukratko, ne dozvoljava otvaranje novih turističkih zona. Turizam će se moći »događati« samo na lokacijama koje su u planu bile prije izmjena. To je razočaralo brojne tajkune, poput Ivana Kapetanovića, Riccarda Mazzucchellija i Tomislava Mamića, koji su od lokalnog stanovništva na otocima i obali kupovali uglavnom poljoprivredna zemljišta, očekujući urbanističku prenamjenu prostora te planirajući na njima goleme i luksuzne hotelske komplekse.</p>
<p>Tako su »iz igre« ispale turističke zone na hvarskom rtu Pelegrin, na Junčoj ravni u Sutivanu na Braču te ona u Lisičinama u općini Marina. Od očekivanih 60 hektara, turistička zona u općini Nerežišće svedena je na pola hektara. </p>
<p>Na Visu područje Samogor je smanjeno s 21 na 12 hektara, odnosno broj hotelskih postelja koje će se tamo graditi, s 1500 sveden je na 600. Turistička zona Zaravniće smanjena je sa šest na četiri hektara, a broj ležajeva s 300 na 200. Doznajemo kako je izbačena i Parija, područje u vlasništvu Grada Visa, gdje se trebala graditi marina, a na 3,5 hektara bila je predviđena gradnja turističkih sadržaja s 300 postelja.</p>
<p>Dopunjenim prostornim planom, među ostalim, omogućava se nastavak izgradnje trase autoceste od čvora Vučevica do Kaštel Kambelovac s tunelom Kozjak i čvora Ravča prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji s tunelom Drvenik te mosta kopno - Čiovo. Na temelju ispitivanja provedenih u posljednje dvije godine planom se omogućava nastavak provedbe projekata podizanja vjetroelektrana. Planom je definirano 36 potencijalnih lokacija za izgradnju vjetroparkova.</p>
<p>U Županiji su odlučili da neće s novinarima razgovarati o izmjenama prostornog plana dok god ne stupe na snagu.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Iracionalni »vrt« asimetrije i paradoksa </p>
<p>No, interesantno je, i začuđujuće istovremeno, kako je taj sveobuhvatni zapadnjački interes za japansku kulturu tek stidljivo dodirnuo hrvatsku umjetnost i mislilaštvo…</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Otkako je »reforma Meiji«, sredinom 19. stoljeća, otvorila vrata feudalnog Japana modernizaciji u političkom, tehničkom, kulturnom pogledu - Zapad se korak po korak, isprva frapiran, nerijetko nekritički fasciniran ili indigniran, ali gotovo uvijek neprijeporno znatiželjan, suočavao s jednom od najlucidnijih i najegzotičnijih civilizacija Istoka - japanskom. I kolikogod je ta stara civilizacija pokazala spremnosti da uči i usavršava znanstveno-tehnička otkrića Zapada, toliko je Zapad pokazao upornosti u želji da razumije, usvoji i primjeni »u vlastitom vrtu« drevnu baštinu japanske kulture, umjetnosti i duhovnosti, ma koliko ona na prvi pogled bila iracionalna, ekscentrična, paradoksalna i po mnogo čemu posve kontrapozicijska našoj racionalističko-pozitivističkoj tradiciji. </p>
<p>Prvi su proboj, i na ovom planu, napravili filozofi i umjetnici, dok će duhovnost, poglavito sofisticirani zen-budizam, nakon početnih stidljivih pokušaja, pravu ekspanziju na Zapadu doživjeti tek nakon 2. svjetskog rata. Dakle, već od polovice 19. stoljeća pa do razdoblja između dva svjetska rata, brojni iracionalistički filozofi (kritički nastrojeni prema apstraktno-spekulativnoj akademskoj filozofiji, tada vladajućoj na europskim i američkim katedrama) poput voluntarista Arthura Schopenhauera, transcendentalista Ralpha Walda Emersona, intuicionista Henryja Bergsona su prepoznali praktičnu egzistencijalističku vrijednost budističke, i općenito istočne, filozofije. </p>
<p>Tako su bili položeni prvi mostovi za uzajamni susret i plodonosnu interakciju između zapadnjačke i japanske kulture. Neće proći dugo, a tim će mostom na Zapad pohrliti djela plejade japanskih mislilaca, pisaca, umjetnika, roshija (učitelja budističkog puta) i znanstvenika - koji će u 20. stoljeću ostaviti snažan i transformirajući pečat u filozofiji, psihologiji, estetici, kognitivnim znanostima i umjetnosti (pogotovo u grafici, dizajnu i arhitekturi) na Zapadu. Da spomenemo samo neka od najpoznatijih imena: estetičar Kakuzo Okakura, esejist i prvi »misionar« zen-budizma na Zapadu Daisetz Teitaro Suzuki, filozof Kitaro Nishida, koji je prvi pokušao komparirati istočnjačku spoznajnu filozofiju sa zapadnjačkom ontologijom (filozofijom bitka). </p>
<p>No, interesantno je, i začuđujuće istovremeno, kako je taj sveobuhvatni zapadnjački interes za japansku kulturu gotovo zaobišao (ili tek mjestimice stidljivo dodirnuo) hrvatsku kulturu, umjetnost, mislilaštvo… Gotovo da se većina publicističkih, studijsko-monografskih i esejističkih radova o raznovrsnim aspektima japanske kulture može svesti na jedno ime - dr. Vladimir Devide, naš jedini istinski japanolog, haiku-pjesnik i esejist te neumorni promicatelj Japana i japanske civilizacije u našoj zemlji. </p>
<p>Još od sredine šezdesetih godina Devide nas svojim radovima sustavno upoznaje s japanskom kulturom. Među brojnim njegovim radovima svakako ponajviše vrijedi spomenuti one antologijske: »Japanska haiku poezija i njen kulturno-povijesni okvir«, 1970., (koja je najčitanije Devideovo djelo, dosad izišlo u nas u desetak izdanja), zatim zbirke ogleda »Japan - tradicija i suvremenost«, 1978., »Japan - poezija i zbilja«, 1987. te »Zen - ideje, umjetnost, tekstovi«, 1989., nedvojbeno prvi sustavan i sveobuhvatan prikaz duha i prakse zen-budizma na našem jeziku. </p>
<p>Svojim studioznim, znalačkim i nadasve poetičnim ogledima o svim važnijim aspektima japanske kulture Devide nam je u nizu pobrojanih djela približio taj, geografski i kulturno, daleki Japan čije nam je skrivene znakove, pasaže i poruke strpljivo razotkrivao gotovo četiri desetljeća. </p>
<p>A sada sve to (i još više) o čemu nam je Devide »šaptao« svih ovih godina možemo naći u jednoj monumentalnoj sintezi koja predstavlja svojevrsnu krunu njegova rada - monografiji »Japan«, objavljenoj potkraj 2006. godine u izdanju Školske knjige. U njoj možemo saznati manje-više sve što nas zanima o povijesti Japana, glavnim religijama - šintoizmu i budizmu, znamenitim haiku pjesnicima (Basho, Buson, Issa) te zen-učiteljima i kaligrafima (Ikkyu, Hakuin, Ryokan), zatim slikarima (Sesshu, Hokusai, Hiroshige), o japanskoj književnosti od Manyoshua i Hojokia do Kawabate i Mishime te o japanskoj arhitekturi - od one klasične, koju reprezentira čuveni Zlatni hram (Kinkaku-ji) do ove najmodernije, koja uključuje velebne nebodere i čitave umjetne gradove-otoke, poput onog pored Kobea. </p>
<p>Naposljetku Devide dokumentirano navodi i niz primjera prvih susreta ispunjenih nerazumijevanjem i predrasudama između Japanaca i zapadnjaka, koje su s vremenom ipak nadiđene zahvaljujući entuzijastima s obiju strana, poput Okakure, Nishide, Suzukija, Alana Wattsa, Heinricha Dumoulina, Huberta Benoita i drugih - kojima svakako pripada i dr. Vladimir Devide. Upravo zato, posveta njegove monografije: »prijateljima iz Japana i prijateljima Japana«, najsažetije pojašnjava u čemu je čitav taj silni trud da se pronikne u jednu tako zagonetnu kulturu (koju je semiotičar Roland Barthes nazvao »carstvom znakova«) našao svoje ispunjenje i svoju najvrjedniju nagradu. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Špica sezone</p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Ulazak u najozbiljnije razdoblje sezone obilježile su prometne gužve</p>
<p> - kilometarske kolone pred tunelima, pojačan vozni red trajekata, živost na jadranskim aerodromima. Koliko god su gužve dokaz da se uspješna predsezona prelijeva i na srpanj, zabrinjava ono što se događalo na granici sa Slovenijom - kolona u dubini te države bila je duga sve do Maribora. Što će se tek događati u samoj špici sezone, prvo je logično pitanje nakon što smo vidjeli što su putnici proživljavali na lošim slovenskim cestama.</p>
<p>Prvi tjedan srpnja »rezerviran« je za goste iz bivših istočnih zemalja - Čehe, Slovake i Poljake. Ta struktura prevladava u Dalmaciji, u Istri su vodeći Slovenci, Austrijanci, Nizozemci i Danci. Dio hotela 7. srpnja prelazi na najviše sezonske cijene tako da se od 7. do 14. srpnja može očekivati mala rupa, odnosno zastoj prodaje.</p>
<p>Špica sezone počinje 21. srpnja i trajat će do 19. kolovoza. To bi razdoblje trebali obilježiti Nijemci, Talijani i Austrijanci. I dok će se talijanski individualci u posljednji trenutak vjerojatno ipak odlučiti za njima najbližu Hrvatsku, loše vijesti stižu iz Njemačke. Neki turoperatori bilježe i dvoznamenkasti pad prodaje aranžmana za hrvatska odredišta. Posebno je loša prodaja zrakoplovnih aranžmana prema Dubrovniku. Dubrovnik i Hvar, zbog pretjeranih cijena, nemaju razloga za zadovoljstvo dosadašnjim tijekom turističke godine. Ostali imaju - Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije, tvrdi da je predsezona bila izvrsna iako je oprezan s prognozama za glavnu sezonu. »Na Kvarneru će ponoviti njegovu priču, puni smo kao šipak«, reći će direktorica županijske TZ Gordana Medved, ali ni ona ne želi nagađati što će biti u srcu sezone.</p>
<p>Dalmaciju je prošlog vikenda zapljusnuo prvi veći ovosezonski val, no činjenica je da zbog lijepoga vremena i kampovi i privatni smještaj odavno rade mnogo bolje nego ranijih godina. Pojedini privatni iznajmljivači zadarskog područja cijeli lipnja nisu imali slobodnog apartmana, što se ne pamti.</p>
<p>Prošli produljeni vikend, od 22. do 25. lipnja, HAC-u je donio 18,5 milijuna kuna cestarina, samo najprometnijom autocestom Zagreb - Split prošlo je 160.000 vozila, a predviđa se da će netom završeni vikend premašiti te vrijednosti.</p>
<p>Eventualni manjak Nijemaca u špici sezone (iako zasad nitko sa sigurnošću ne može reći da će se to dogoditi) mogli bi barem djelomično ublažiti gosti s udaljenijih tržišta. Japanci u kolovozu prvi put uvode četiri čarter leta prema Dubrovniku, u predsezoni ih je bilo deset posto više nego lani. Španjolaca i Rusa čak za trećinu više, Amerikanaca 17 posto više u prva četiri mjeseca ove godine. Sve su to kandidati da djelomično neutraliziraju tržišne oscilacije što se događaju svake godine, premda je činjenica da je najteže nadoknaditi upravo Nijemce ili Talijane.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>SAD nikad bliži</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Potpisivanjem interkontinentalnog code share sporazuma o prijevozu putnika između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatima će SAD biti »nadohvat ruke«, a bogme i hrvatskoj dijaspori da posjeti svoju rodnu grudu.</p>
<p>Naime, od ove jeseni imat ćemo privilegij, i to 60 puta tjedno, otići na aerodrom u Zagreb ili Split ili Dubrovnik, kupiti kartu hrvatskog zrakoplovnog prijevoznika Croatia Airlinesa te sa samo jednim presjedanjem u jednom od sedam europskih gradova doći u jedan od četiri (zasad) američka grada - Washington, San Francisco, Los Angeles i Chicago. Definitivno, SAD nikad nije bile bliže, a kad priča krene United Airlines će Hrvatima proširiti svoju ponudu na više od 160 američkih gradova.</p>
<p>Kako se ovakav sporazum temelji na punoj informatičkoj i tehnološkoj usklađenosti poslovnih procesa između kompanija time se, što je najbitnije, putnicima omogućuje bolja povezanost i veći izbor letova između Hrvatske i SAD-a, jednostavniji proces prihvata i otpreme putnika te bolja dostupnost letova. Još kad bi se napokon uspostavili i izravni letovi između SAD-a i Hrvatske... tada bi i riječi bile suvišne.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zaštićeni potrošač</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Konačni prijedlog zakona o zaštiti potrošača donio je mnoge pozitivne reakcije sa raznih strana. Zadovoljstvo ne kriju i u Udruzi »Potrošač«. Osim što mu je, naravno, glavni cilj bolja zaštita potrošača-svih nas, cilj prijedloga zakona je uskladiti se i s smjernicama Europske unije te ugraditi novije smjernice s tog područja. Novije direktive odnose se na zaštitu potrošača i njihovih prava kod primjerice sklapanja ugovora preko Interneta, telefona ili kataloga, gdje su potrošači izloženi mogućim prijevarama. Novi prijedlog spomenutog zakona donosi i 40 novih članaka, ali i brojne dopune postojećih. Važno je naglasiti i kako državni inspektorat dobiva ovlasti da na licu mjesta uruči kaznu od 200.000 kuna, umjesto dosadašnjih 100.000 kuna. Naglasak je u prijedlogu novog zakona stavljen upravo na aktivni rad Inspektorata, čime bi se potaknulo izvansudsko rješavanje sporova, po uzoru na europsku praksu. Stižu bolji dani za potrošače.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Seusovo blago ipak Mađarima?</p>
<p>Soros će navodno od lorda Northamptona otkupiti Seusovo blago i pokloniti ga Mađarskoj. Zašto Hrvatska nezainteresirano promatra takav rasplet događaja?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Soros kupuje Seusovo blago</p>
<p> - najnovija je, doduše još uvijek kuloarska vijest koja službeno nije potvrđena. Zašto George Soros? Zato što je Mađar, a Mađari su još lani, u vrijeme ograničeno javne prezentacije Seusova blaga u londonskom Bonhamsu, najavili mogućnost izvansudske nagodbe s lordom Northamptonom, tvrdeći da je to blago neosporno njihovo. To na njujorškom sudu 1993. nisu uspjeli dokazati kao ni Hrvatska, koja se sudski borila za isto blago, te je zbog »manjka dokaza« ono ostalo u posjedu Northamptona. </p>
<p>Za razliku od Hrvatske, koja prilično pasivno promatra mogući rasplet oko Seusova blaga, Mađarska je odmah nakon predstavljanja zbirke u aukcijskoj kući Bohnams krenula u akciju. </p>
<p>Mađarski ministar obrazovanja i kulture dr. Istvan Hiller brzo je obznanio da je Mađarska protiv nove pravne bitke za to blago, odnosno da će u nju ući samo ako će to biti krajnje nužno. I mađarska je Vlada podržala takav stav. Ni Mađarska ni Hrvatska, očito financijski iscrpljene, nakon presude u New Yorku 1993. nisu uložile žalbu. Ni nakon izložbe u Bonhamsu nisu pokrenule novi sudski postupak. Ali je mađarsko Ministarstvo obrazovanja i kulture uputilo pismo aukcijskoj kući Bohnams, u kojem je izrazilo iznenađenje zbog ponovnog pokušaja prodaje blaga koje je vlasništvo mađarske države. </p>
<p>Mađari su u Londonu u svibnju ove godine priredili i stručni skup na kojem su obrazlagali »dokaze« o porijeklu toga blaga s Balatona. </p>
<p>No njihovi »dokazi« nemaju pravnu vrijednost dok se sudski ne dokažu. No, u slučaju nagodbe to za njih i nije bitno. A u nagodbu je, kako se neslužbeno saznaje, uključen George Soros koji će od Northamptona otkupiti blago i pokloniti ga Mađarskoj.</p>
<p>Hrvatska, naravno, nema nekog svog Sorosa koji bi mogao uskočiti u sličnu nagodbu, ali ima dokaza, vjerojatno i više od Mađarske. U mogućem sudskom procesu sigurno ne bi trebala biti zanemariva i umiješanost Antuna Tkaleca (čovjeka iz tadašnje Jugoslavije) u preprodaju tog blaga, i prije no što je dospjelo do Northamptona. No, novog suđenja neće biti ako Hrvatska ne reagira dizanjem tužbe. Mađarska to neće učiniti ako ne bude prisiljena. Čeka li Hrvatska da Seusovo blago dospije u Mađarsku i da onda pokrene spor? Na kojem sudu? Njujorški nije dozvolio prezentaciju dokaza (laboratorijske analize). Hoće li neki mađarski sud, koji će štititi mađarske interese, to dozvoliti? Bi li bolji bio neki engleski koji će štititi svog građanina Northamptona? Sumnja li Hrvatska u sve te pravne sustave, temeljem ishoda prvog spora? I ne bi li možda trebala tražiti da odlučuje neki neutralni sud? Zasad izgleda potpuno nezainteresirana. Zašto?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>O Matičinu pravopisu kao protupravopisu</p>
<p>Pravila za jezike kao što su arapski, starogrčki i sanskrt izazivaju desetke raznih pitanja, jednako kao i nama bliski jezici kao što su engleski i talijanski i svi drugi koji se služe latinicom. Za engleski daju samo jednu varijantu, a engleski i američki razlikuju se upravo u glasovnim ostvarenjima, da ne kažem da engleski ima zapravo slikovno pismo</p>
<p>STJEPAN BABIĆ</p>
<p>Nezgodno je kad se čovjek zbog položaja na kojem se našao po drugačijem izboru prihvaća poslova koji s tim položajem imaju samo formalnu vezu. Tako je Igor Zidić kao predsjednik Matice hrvatske postao i predsjednikom Matičina Pravopisnog povjerenstva. To možemo još razumjeti ako je to samo formalnost, ali je nezgodno ako se toga prihvati kao pravi profesionalac. A Igor Zidić čini upravo to. On misli da ga to što je postao predsjednikom MH kvalificira i za pravopisnoga stručnjaka sposobnoga čak da bude na čelu predsjedništva pravopisnoga povjerenstva i da s drugim nestručnjacima, kojih je u pravopisnome povjerenstvu gotovo više od polovice, sudi o pravopisnim pitanjima. Raspisao i raspričao se o Matičinu pravopisu kao da je on najveći pravopisni stručnjak. Samo u Vjesniku i Večernjem listu od 23. lipnja ima o pravopisu četiri stranice. A ne može stručno ništa govoriti jer sa stručne strane ništa ne zna pa se samo nabacuje političkim parolama. Da to prikrije, sam napada i prigovara što se o Matičinu pravopisu ne govori sa stručne strane nego s političke. Što se struke tiče, vidi se da nije ni pročitao ono što se o pravopisu posljednjih godina naveliko pisalo pa smo dio članaka komentirali u 51. i 52. godištu Jezika u sedam velikih članaka pod naslovom »Pravopisni rat«, a vidi se da nije pročitao ni moju knjižicu »Temelji Hrvatskomu pravopisu« u kojoj je sažeto iznesena većina današnje pravopisne problematike. Jer da jest, ne bi govorio kako govori. On i ne zna koliko je Matičin pravopis blizak novosadskomu.</p>
<p>Znam da to mlađi tvrde, i usmeno i pismeno, ali ih Zidić ne bi smio zvati u pomoć jer oni ne razumiju prilike u kojima smo živjeli, pogotovo što na drugim mjestima priznaje sastavnicu vremena, ali ovdje kao da je zaboravlja. I da jest istina da je londonac bliži novosadskomu pravopisu nego Matičin, onda valja znati kad je i kako je taj pravopis pisan. Dok su Anić-Silić svoj radili sedam-osam godina, mladci njihov kopirali četiri-pet, mi smo londonac napisali za mjesec i pol dana, a toliko se potrošilo za tiskanje jer smo u lipnju 1971. znali: ako taj pravopis ne izađe do 1. rujna 1971. godine, ne će nikada izaći jer Srbi nisu mogli podnijeti da izađe poseban hrvatski pravopis, ma kakav bio. I ono malo što je bilo razlikovano, npr:</p>
<p>Valjda pisati: akropola, akumulacijski, anglist, Babilon...</p>
<p>Ne valja pisati: akropolj, akumulacioni, anglista, Vavilon...</p>
<p>i još pedesetak takvih savjeta na str. 64 za ondašnje je vlastodršce prevršilo mjeru.</p>
<p>»Izvedenice«, kako Zidić naziva novija izdanja, pohrvaćivane su do mjere do koje se moglo, a Matičin je odstupio od bitnih i već u dobroj mjeri prihvaćen pohrvaćivanja. To je lako dokazati i bude li potrebno, može se i to učiniti iako sam to svojim pisanjem i svojom knjižicom pokazao već desetak puta.</p>
<p>Usput da kažem da mi je jedan dobronamjerni slušatelj poslije predstavljanja Matičina pravopisa rekao da se u početku još moglo i pomisliti da je to jedan od hrvatskih pravopisa, ali kad su se za riječ javili B. Belaj i V. Bogišić da je postalo jasno da je to hrvatski protupravopis.</p>
<p>Najviše se Matičin pravopis razlikuje od novosadskoga i našega po tome što ima veliko poglavlje Transliteracija i transkripcija stranih imena, ukupno 82 stranice, i time ga hvale kao veliki napredak.</p>
<p>Najprije molim Igora Zidića neka objasni u čemu je po svojim pravopisnim posljedicama razlika između transliteracije i transkripcije, kad se primjenjuje jedna, a kad druga, zatim zašto nije uporabljen hrvatski naziv preslovljavanje, kad ga već imamo i kad je jasniji, a drugi, što to treba hrvatskomu pravopisu. To treba srpskomu u kojem se strana imena pišu po stranosrpskomu izgovoru. Zato Pravopis srpskoga jezika iz 1993. ima poglavlje Prilagođeno pisanje imena iz stranih živih jezika (transkripcija). Koliko to treba Hrvatima, onda to nije pravopisno pitanje, kao što lijepo i laicima pokazuje transkripcija za slovenski i bošnjački.</p>
<p>Autori Matičina pravopisa donose poglavlje koji ni sami ne razumiju. Da razumiju, ne bi uzeli 25 specijaliziranih stručnjaka da ga pišu. A oni i nisu bili svjesni za što rade ono što rade, nije im bilo rečeno ili im je bilo krivo rečeno jer temu o pravopisnoj primjenljivosti tih pravila ne valja ozbiljno ni načinjati. Pravila za jezike kao arapski, starogrčki i sanskrt izazivaju desetke raznih pitanja, jednako kao i nama bliski jezici kao što je engleski i talijanski i svi drugi koji se služe latinicom. Za engleski daju samo jednu varijantu, a engleski i američki razlikuju se upravo u glasovnim ostvarenjima da ne kažem da engleski ima zapravo slikovno pismo pa Matični pravopis ima pravilo: »Transkripcija g – g ili g – dž od slučaja do slučaja ovisi o etimološkim i povijesnim čimbenicima«. Ili: »Neka se imena tradicionalno transkribiraju prema pravilima drugačijima od navedenih...« Pravila za talijanski s pravom je kritizirao Igor Mandić. Kažem s pravom jer što u Matičinu Hrvatskom pravopisu rade imena kao što su Kroče, Đakomo, Da Vinči, Bokačo... (str. 300) i stotine drugih sličnih za druge jezike koji se služe latinicom?</p>
<p>Kao poslasticu rado bih čuo Zidićevo obrazloženje zašto u tome pravopisu inače nepotrebno, ali krnje poglavlje ima samo 49 jezika, među kojima su i joruba i sanskrt, a nema dvadesetak službenih jezika država koje imaju od pet do 145 milijuna stanovnika, npr. nema ovih jezika:</p>
<p>amharski, armenski, azerbajdžanski, bengalski, burmanski, gruzinski, irski, korejski, kmerski, kazaški, kirgiski, laoski, malgaški, malajski, nepalski, tajski, turkmenski, urdu, uzbečki, vijetnamski, da jezike malobrojnih govornika i ne spominjem.</p>
<p>Po kojim se kriterijima jedni jezici nalaze u tome poglavlju, a po kojima drugih nema?</p>
<p>To je samo djelić izazova jer za širu stručnu analizu treba vremena. Hrvati ga imaju jer se već godinama bave pravopisom kao najvažnijim kulturnim pitanjem. Svoj prilog tomu beskorisnomu raspravljanju dodala je i Matica hrvatska. </p>
<p>Autor je redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Boris Tadić, predsjednik Srbije</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Boris Tadić je gospodin. Obrazovan i prirodno pametan. Pristojan je, ispričao se domaćinima, ali nije se stekao dojam zato što su domaćini, već da on stoji iza toga. Govorimo o emisiji »Nedjeljom u 2« novinara HTV-a Aleksandra Stankovića od 24. lipnja 2007. Prva otvorena (javna) isprika s najvišeg mjesta Republike Srbije je dobrodošla i mi mislimo da je bila potrebna.</p>
<p>Finim diplomatskim jezikom gospodin Tadić je načinio distinkciju u odnosu na ono za što se ispričao. Otkrio je što zapravo misli. Rekao je da nisu mrtvi kao što jesu, da bi mnogi akteri rata devedesetih na ovim prostorima bili u Haagu. To znači da on niti nakon isprike ne želi prihvatiti razliku između agresije i obrane. A usput se osvrnuo i na grijehe druge strane u prošlosti. Ako, dakle, analiziramo njegovu ispriku ona je data l'art pour l'art. A zvučala je tako iskreno (kako nama Hrvatima to uvijek zvuči). Ne želim ja time kvariti demokratski proces koji on predvodi u Srbiji i koji kao trezven političar nema teritorijalnih pretenzija prema drugima, osim što ne želi pustiti Kosovo iz Srbije. Očito je da ta katarza tek predstoji. Tadić kaže da bi se time destabilizirala cijela regija, što je netočno, jer takva povezanost više ne postoji, ali odraz nemira u susjedstvu i moguća prevaga Tadićevih protivnika u Srbiji svakako bi promijenila puno toga. Sve u svemu gospodin Tadić naveo je brojne prijatelje (da li i istomišljenike to nije rekao) koje pretežiti dio Hrvata ne smatra svojim reprezentima. Nije loše da ih je pobrojao, što je za demokratsko društvo legitimno, i potvrdio nam koje su naše dobre spone s njim. Leži li veća opasnost u plemenskom bubnjanju i zveckanju sabljama ili u građanskom sofizmu teško je suditi, ali oni prvi imaju isto takve oponente na drugoj strani, a drugi možda saveznike.</p>
<p>Autor je sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kvaliteta pobjeđuje!</p>
<p>Na promotivnoj akciji Hrvatske gospodarske komore svoje proizvode predstavilo je oko 250 hrvatskih tvrtki</p>
<p>Poticaj razvoju domaće proizvodnje u subotu je dalo oko 250 hrvatskih tvrtki, koje su se u sklopu akcije »Kupujmo hrvatsko« predstavile na Jelačićevu trgu. Akciju od 2003. organizira Hrvatska gospodarska komora, koja nastoji oživjeti gospodarstvo i hrvatske proizvode učiniti konkurentnima na svjetskom tržištu. </p>
<p>Građani su se od devet do 13 sati mogli upoznati s radom i proizvodima potvrđenih domaćih tvrtki-brendova kao što su Vindija, Mesnice Fiolić, Kraš, Bizarre i Dona. Direktorica Hrvatske gospodarske komore Milica Rakuša - Martulaš rekla je kako je ovo najopsežnija akcija po broju i raznovrsnosti proizvoda. Zastupljene su sve robne grupe - od tekstila i suvenira, do nakita, hrane i uslužnih djelatnosti. </p>
<p>»Potrudili smo se proširiti vijest o ovom događaju - za akciju sigurno zna 90 posto građana Hrvatske. Jednako tako, oko 65 posto građana kupuje proizvode s oznakom hrvatske kvalitete«, kazala je gospođa Rakuša - Martulaš. Smatra kako na ovaj način hrvatske tvrtke mogu izaći na tržište, a budući da je naša zemlja turistička, proizvodi mogu ući i u svijest stranih građana. </p>
<p>»Tvrtke moraju ispuniti stroge kriterije i propisane standarde kvalitete da bi njihovi proizvodi bili označeni kao 'izvorno hrvatski' i 'hrvatska kvaliteta'. Kad je ova akcija započela predstavljalo se oko 20 tvrtki, a sad smo došli na brojku od 250«, zadovoljna je Rakuša - Martulaš. Dodaje kako ipak sve tvrtke na Trgu nemaju tu oznaku, ali će je vjerojatno zaslužiti upornim radom i kvalitetom koja, ističe, uvijek pobjeđuje! </p>
<p>To je potvrdilo i više stotina Zagrepčana koji su obišli štandove toga popodneva. Na štandu Mesnica Fiolić bili su izrazito zadovoljni posjetom. »Nudimo naše proizvode po promotivnim cijenama, to jest snižene za 10 posto. Paštete dijelimo besplatno svima koji nešto kupe. Najbolje se prodaje hamburgeri, kranjska i delikatesna šunka«, rekao je dr. Miroslav Babić, pomoćnik direktora. Dodaje kako su posjetiteljima omogućili i degustaciju svojih proizvoda od kojih većina nosi oznaku hrvatske kvalitete. </p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zgrada bi uništila posljednju dječju oazu </p>
<p>Livada koja spaja Velenjsku, Teslićku i Staru Oporovečku ulicu u vlasništvu je Grada</p>
<p>U organizaciji Zelene liste građani Gornje Dubrave u subotu su priredili skup protiv izgradnje stambenog objekta na zelenoj površini. Iako je jutro bilo kišovito, na livadi se okupilo mnoštvo stanovnika kvarta i djece koja su igrala nogomet. </p>
<p>Livada koja spaja Velenjsku, Teslićku i Staru Oporovečku ulicu u vlasništvu je Grada i jedno je od posljednjih mjesta u Gornjoj Dubravi koje je moguće preurediti u park i igralište za djecu. Iako građani parcelu uređuju samoinicijativno, i već šest godina poduzimaju mjere prema nadležnim tijelima, odgovora nema. </p>
<p>Premo GUP-u parcela je u zoni mješovite namjene, što znači da može biti upotrijebljena i za uređenje dječjeg igrališta i parka. To bi rješenje bilo prikladno radi vrlo guste gradnje i nedostatka takvih sadržaja u blizini. </p>
<p>Darko Stošić, v.d. glavnoga tajnika Zelene liste istaknuo je zabrinutost za budućnost livade. »Nedopustivo je da se jednu od posljednih zelenih površina u kvartu ne želi urediti u park, već se prodaje građevinskim investitorima. Prodajom parcele stanovnici neće izgubiti samo vrijednu zelenu površinu, već i put kojim mogu prolaziti komunalna i vozila hitne pomoći«, rekao je Stošić. Sanja Stipanović, organizatorica akcije, požalila se na stanje u Gornjoj Dubravi općenito, ali i njihov kvart. »U Dubravi više nema kina. Naša škola radi u tri smjene, a djeca nemaju izvanškolskih aktivnosti. Ja moram svoje dijete voditi u grad na neko događanje, a do parka ima šest tramvajskih stanica.</p>
<p> Ovdje je premalo zelenih površina za našu djecu, a pokušavaju nam uzeti i ovu. Ukoliko se ovdje izgradi zgrada, naša će djeca izgubiti mjesto za igranje, a i uvelike će utjecati na okoliš uopće, izjavila je. </p>
<p>Svi nazočni stanovnici složili su se kako su novac privatnih investitora i nemar Grada za javnu površinu osnovni razlog nerješavanja njihovog problema. Nadaju se kako će se u Gradu ipak naći netko tko će pokazati dovoljno odlučnosti za rješavanje ovog problema, koji odgovorne u Gradu ne uzbuđuje kao problemi koji se tiču »blještavog središta grada«, ali je od velike važnosti za njih i njihov kvart.</p>
<p>Boris Čorak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Svi bi radije na Ribnjak nego na more! </p>
<p>Pravo zagrebačko ljeto, koje uvijek s početkom srpnja pokuca na vrata, ove godine više obećava nego inače. Dok mnogi hrle put mora, veliki broj onih koji ostaju sprema se put Ribnjaka, gdje je u nedjelju velikim koncertom na otvorenom počeo festival pod nazivom »Park-in-Zagreb«. </p>
<p>Događaj je zamišljen kao dvotjedni festival zabave i kulture s besplatnim programom u parku Ribnjak, a organizirale su ga kulturne udruge mladih. Organizatori ističu da domaćim i stranim mladim umjetnicima žele omogućiti da u opuštenoj zagrebačkoj ljetnoj atmosferi publici predstave svoje radove. Istovremeno, publika može birati između koncerata, predstava, radionica, izložbi, performansa i - veseloga druženja. </p>
<p>»Konačno da netko misli i na nas koji ljeti ostajemo u Zagrebu i željni smo kulture i zabave«, kaže grupa mladih koji su na Ribnjaku proveli cijelu nedjelju uživajući u glazbi Psihomodo popa, Gustafa, Stampeda, Žana i Mazguna te drugih bendova. Park Ribnjak živnuo je, ne samo zbog veselih glazbenih nota i sunčanog dana, već je u sklopu Festivala održan i tzv. ultraretro buvljak - koji je za mnoge posjetitelje pravo otkriće.</p>
<p>No nedjeljni koncert je tek početak. Već u ponedjeljak svoje talente možete testirati u likovnim i kiparskim radionicama, te radionicama »didgeridooa« i »stand up« komedije, a u 20 sati u Centru mladih Ribnjak počinje predstava »Paklena naranča«, koju izvode glumci Teatra Gaudeamus. Ove i druge radionice nastavljaju se i kroz ostale dane, uz prateće večernje koncerte u klubu Purgeraj.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Okrupnjeni posjedi su preduvjet razvoja </p>
<p>Rascjepkanost posjeda jedan je od najvećih problema županijskih poljoprivrednih proizvođača</p>
<p>Na dvije pilot lokacije u Zagrebačkoj županiji, Poljanskom Lugu u Vrbovcu i dolini potoka Kupčina u Krašiću, provodi se nacionalni projekt okrupnjavanja poljoprivrednoga zemljišta. Projekt je trogodišnji, a do kraja ove godine u Vrbovcu se planira okrupniti 100 hektara, a u Krašiću 80 hektara zemljišta. Ukupna površina koju bi trebalo okrupniti do svibnja 2009. u Vrbovcu iznosi 504, a u Krašiću 778 hektara. </p>
<p>Vlasnici zemljišta u projektu sudjeluju dobrovoljno. Osim u Zagrebačkoj, projekt se provodi u još tri županije (Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj i Vukovarsko-srijemskoj), a sufinancira ga Vlada Kraljevine Švedske, preko Švedske razvojne agencije za međunarodnu suradnju (SIDA). </p>
<p>Svrha projekta je utvrditi model okrupnjavanja poljoprivrednoga zemljišta u Hrvatskoj, odnosno doprinjeti održivom razvoju poljoprivrede i seoskoga područja. </p>
<p>»Projektom se podržava razvoj nacionalne politike okrupnjavanja zemljišta izradom zakonskog, organizacijskog, tehničkog i upravljačkog okvira za njegovu provedbu. Stečena znanja i iskustva bit će nužna za provedbu dugoročnih programa okrupnjavanja poljoprivrednoga zemljišta u Hrvatskoj«, kaže Gordana Županac, voditeljica projekta u Zagrebačkoj županiji. </p>
<p>Za provedbu projekta na dvije županijske pilot lokacije osigurano je 4,5 milijuna kuna, od čega Županija projekt sufinancira sa 100.000 kuna po godini provedbe, te plaća 10 posto od ukupnih troškova izmjere zemljišta. »Okrupnjavanje na pilot lokacijama poboljšat će strukturu vlasništva, pridonijeti razvoju konkurentne poljoprivredne proizvodnje te pridonijeti cjelokupnom regionalnom razvoju te grane gospodarstva«, kaže Gordana Županac.</p>
<p>Najveća zapreka provođenju projekta jesu neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neažuriranost zemljišnih knjiga i krivi način na koji pojedini poljoprivrednici shvaćaju ruralni razvitak. </p>
<p>Stoga su za vlasnike i posjednike poljoprivrednoga zemljišta održane radionice koje su vodili predstavnici sudova. Rascjepkanost posjeda jedan je od najvećih problema županijskih poljoprivrednih proizvođača.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zbogom dragoj sljemenskoj žičari!</p>
<p>Sljemenska žičara nikad više neće voziti skijaše i planinare do vrha Zagrebačke gore. U ZET-u su, nakon velikog kvara elektromotora 5. lipnja, odlučili da se ne isplati popravljati 44 godine staru žičaru, koja je prirasla srcu brojnih Zagrepčana. Nakon kvara prikupljane su ponude za eventualni popravak žičare koja je ionako 1. siječnja 2008. trebala biti zatvorena zbog gradnje nove. U Holdingu su odlučili radove početi šest mjeseci prije no što je bilo planirano, a u međuvremenu će do vrha Sljemena voziti autobusi. [P. Kostanjšak]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Gradonačelnik na čelu motorističke kolone </p>
<p>Novac prikupljen na Međunarodnom moto susretu namijenjen je za pomoć obitelji udovice s dvoje djece</p>
<p>Velika buka snažnih motora u subotnje popodne najavila je da na glavni samoborski trg dolazi cijela motoristička vojska. Među motoristima - koji su »doplovili« iz Samobora, Dalmacije, Istre i drugih dijelova Hrvatske te Slovenije, za naše prilike neobično - na svome motoru provozao se i gradonačelnik Samobora Antun Dubravko Filipec. Upravo na ovaj način odlučio je podržati motoklubove i održavanje Međunarodnog moto susreta u Samoboru, ali i humanitarni karakter cijeloga događanja. </p>
<p>Naime, sva sredstva prikupljena na 6. međunarodnom moto susretu i 3. memorijalu »Dražen Pukšar« koji je od petka do nedjelje održan na poznatom samoborskom kupalištu Šmidhen, išla su za pomoć obitelji udovice s dvoje djece - Danijele Pukšar. Njezin je suprug umro od karcinoma prije nekoliko godina, u 31. godini života. </p>
<p>»Sve se odgiralo brzo, u roku dva mjeseca saznali smo za bolest i suprug je umro«, priča udovica. Njihova djeca, devetogodišnji sin Edvard i dvanaestogodišnja kći Ivona, danas su odlični učenici Osnovne škole Bogumila Tonija. Ona ih je donedavno uzdržavala sa samo 1500 kuna plaće. »Sada sam primljena na puno radno vrijeme, ali znate i sami kakve su plaće nas prodavačica u dućanu«, kaže Danijela. Njezina priča zorno oslikava položaj mladih u današnjem društvu. </p>
<p>»Nažalost, moja djeca nemaju pravo na očevu mirovinu, kao druga. Moj suprug je radio, ali nije bio prijavljen, pa sada živimo od mog minimalca i dječjeg doplatka«, kaže Danijela. Ovo što su dečki i cure iz Fugativesa organizirali za pomoć njezinoj obitelji velika joj je potpora, ali ju je i samu riješilo nekih predrasuda prema motoristima. </p>
<p>»Ljudi misle da su oni razbijači, a zapravo su jako divne osobe«, ističe Danijela te dodaje kako za organizaciju ovakvog događaja treba jako puno truda i odricanja. Ona nikad nije niti sjela za motor, ali suprug ga je često vozio, pa joj je posebno drago što ih njegovi prijatelji nisu zaboravili. </p>
<p>»Obvezali smo se da djecu potpomažemo do njihove punoljetnosti«, kaže Natalija Podoreški, glasnogovornica samoborskog kluba Fugitives koji je organizirao akciju. Kaže da je klub formalno osnovan 2001., a pokrenulo ga je »društvo iz kvarta«, među njima i djevojke, koje je povezivala strast za motorima.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>Poplave nakon katastrofalnih požara </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Nekoliko dana nakon katastrofalnih požara u Kaliforniji, drugi kraj SAD-a, točnije nekoliko saveznih država Srednjeg Zapada zahvatile su katastrofalne poplave. Najkritičnija situacija je u području okruga Wilson u Kansasu gdje se nakon višednevnih pljuskova izila rijeka Fall i poplavila čitava mjesta. Podataka o žrtvama još nema, no materijalne štete su ogromne. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Na Brijunima najveći jedrenjak na svijetu </p>
<p>Jedrenjak »Falcon Maltese« dug 84 metra odabrao je za svoju prvu vožnju upravo krstarenje uz Brijune</p>
<p>BRIJUNI</p>
<p> - S lijepim i sunčanim vremenom počela je i sezona mega jahti na Brijunima. Ove sezone, koja je znatno ranije počela, otočje su već posjetile neke od najvećih i najprestižnijih morskih ljepotica koje ovih dana krstare Jadranom - »Ectasea«, duža od 60 metara, »Magnifica« od 56 metara, te »Seascape« dužine 37 metara. </p>
<p>Gosti s jahta prije svega su uživali u ljepotama brijunskog otočja, njihovoj ponudi, iskoristili su mogućnost večere pod zvijezdama u okrilju ostataka rimske ladanjske vile, izvijestili su s Brijuna. U tako romantičnom okruženju nije nedostajalo dobre zabave, a i Brijuni su bili zadovoljni potrošnjom. Ono što ti gosti izuzetno cijene je diskrecija koju to otočje može zajamčiti. Uz Brijune su se u nedjelju mogle vidjeti i jahte »Pelorus«, impresivne dužine 100 metara, i ništa manje impresivan »Saint Nicolas«, dug 70 metara, kao i jedrenjak »Falcon Maltese« koji potpisuje Perini Navi, tvrtka koja je specijalizirana za gradnju ekskluzivnih jedrenjaka. </p>
<p>Spomenuti jedrenjak najveći je na svijetu i na svojoj prvoj vožnji zaustavio se upravo uz Brijune. Dug je 84 metra, visina jarbola mu je 64 metra i proizvodi se jedan na godinu, ponosno su izvijestili s Brijuna.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tegljačem u nadvožnjak</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Na obilaznici oko belgijskog glavnog grada u nedjelju se dogodila nesvakidašnja prometna nesreća, kada je vozač tegljača zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad upravljačem te se potom zabio u nadvožnjak. Zbog mogućnosti da se nadvožnjak sruši, na mjesto događaja su došli građevinski radnici koji su improvizirali potprone stupove, nakon čega je obilaznica ponovo puštena u promet. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Redovi za iPhone</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Vjerojatno najočekivaniji komad tehnologije u povijesti potrošačke elektronike, Appleov iPhone proteklog je vikenda pušten u prodaju. Početak prodaje u SAD-u obilježili su dugački redovi kupaca ispred prodajnih mjesta Applea i AT Mnogi kupci su izjavili kako je za njih neobično da kupuju na neviđeno, a neki su iskreno priznali kako su podlegli fami koja se stvorila oko prvog Appleovog mobilnog uređaja. iPhone košta, kako je i najavljeno, 499 dolara za inačicu od 4 GB odnosno 599 dolara za onu od 8 GB, a svaki pojedinac može kupiti do dva primjerka. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slavni daju imena gorilama</p>
<p>KINIGI</p>
<p> - Američka glumica Natalie Portman i druge svjetski slavne osobe u subotu su stigle u park prirode u Ruandi kako bi dale imena 23 mladunčadi planinskih gorila nastojeći tako pridonijeti akciji za očuvanje te visokougrožene vrste. Od oko 700 gorila koliko ih je preostalo u svijetu, nešto više od polovice živi na plodnom području vulkana Virunga, koji se protežu Ruandom, Ugandom i Kongom. Nakon što im je godinama broj padao zbog rata i krivolova, posljednjih se godina broj gorila povećava zahvaljujući naporima vlasti u Ruandi. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Predsjednici isklesani u siru</p>
<p>WISCONSIN</p>
<p> - Skulptura četvorice američkih predsjednika, identična onoj na planini Mount Rushmore, isklesana je na golemom bloku sira, a na kraju bi trebala biti pretvorena u krekere. Troy Landwehr iz Wisconsina isklesao je repliku spomenika Georgeu Washingtonu, Thomasu Jeffersonu, Theodoreu Rooseveltu i Abrahamu Lincolnu u 318 kilograma teškom bloku sira za mjesnog proizvođača krekera Cheez-It. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Doseljenici više znaju o Kanadi</p>
<p>Većina Kanađana toliko malo poznaje svoju domovinu da bi pali na osnovnom ispitu znanja koji u toj zemlji moraju položiti stranci ako žele dobiti državljanstvo. Prema istraživanju agencije Ipsos Reid, 60 posto Kanađana palo bi na testu za dobivanje državljanstva. Istovremeno, isti bi ispit bez problema položilo 70 posto doseljenika. »Rezultati su prilično pogubni. Imigranti imaju više znanja o radu kanadske vlade, ključnim trenucima kanadske povijesti, geografskim činjenicama i kanadskom društvu«, rekao je analitičar Rudyard Griffiths. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vozačima koji trube prijeti kazna </p>
<p>SHANGHAI</p>
<p> - Stanovnici Shanghaija koriste različite zvukove kako bi izbjegli zabranu trubljenja u središtu grada. Vlasnici automobila zvuk trube mijenjaju glazbom ili upozorenjima snimljenima ljudskim glasom, piše list »Shanghai Daily«. Policija, međutim, kaže da je truba truba i da vozačima prijeti kazna neovisno o tome zvuči li ona kao neka pjesma ili ljudski glas. Zabrana trubljenja stupila je na snagu 1. lipnja, a cilj joj je smanjiti buku u tom golemom gradu s 20 milijuna stanovnika. Zatrube li, vlasnicima automobila prijeti kazna od 26 dolara, a motociklistima šest dolara. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Umjetnički (ne)opravdana prekapanja po mitologiji</p>
<p>Eurokazov »povratak« Titu uz manjak strasti novih generacija za ono što je prošlo i laku humorizaciju ostavštine povijesti </p>
<p>Definirajući program posljednjeg desetljeća vrlo općenitim sintagmama poput novog cirkusa, kazališnog konzervatizma, odnosa s institucijama, body arta ili ikonoklazma, zagrebački Eurokaz svojim je 21. pojavljivanjem prilično usko usmjerio vlastiti interes.</p>
<p>Gotovo u oksimoronskom tematskom odnosu prema novokazališnom poetičkom određenju festivala, »Tito -četvrti put« - ovogodišnji podnaslov - odlučio se za vremenski i geografski limitirani »retro« sadržaj. No, u opetovano isticanoj važnosti promišljanja (vlastitih) povijesnih mitova, umjetnički povratak navedenoj temi nije odolio prepoznatljivim »bolestima« - bilo manjku strasti novih generacija za ono što je prošlo, bilo lakoj humorizaciji ostavštine povijesti s distance i bez pravog efekta, ili pak dubokom utjecaju svjedoka upućenijih u stvaranje mita iz podnaslova - kako se pokazalo u trima različitim predstavama.</p>
<p>Netom započeta Eurokazova praksa promoviranja koprodukcijskih projekata nastavila se predstavom »Put u Jeruzalemsko« hamburške grupe Schöne Gegend i kazališta Kampnagel izvedenoj u podatnom prostoru Galerije SC, a u režiji Simone Henneken i Frederika Nedelmanna. Radiodramu, zidne projekcije te pojavljivanje glumaca i puhačkog orkestra vezali su u vic-priču o putovanju zemljama bivše Jugoslavije, ostavljenu na slobodno čitanje mobilnoj publici. Nekoliko osoba koji dijele ime Tito, predvođene pčelarom Artusom Titom s imaginarnim zadatkom da u mjesto Jeruzalemsko donese pčelu maticu i tako održi vrstu, kreirale su poluanimirani niz ironiziranih klišeja o surovu prostoru i svadljivim nacijama, izmišljenih likova, sekta i događaja (od kraških princeza do kriptodepresivnih lutajućih Hrvata) te paradnih koračnica limenog orkestra.</p>
<p>Ipak, u žanru cjelovečernje dosjetke humorističnost se brzo pokazala površnim lijepljenjem i modificiranjem nepoznatih elemenata »neke tamo i nečije tamo« kulture i prošlosti koji su umjesto sadržaja sa značajem prije ponudili praktično razmišljanje o kolažu kao izvedbenoj vrsti. </p>
<p>Ispunjenijom se pokazala suradnja Crnogorskog narodnog pozorišta, Kampnagela i nezavisne kairske skupine The Temple Independent Theatre Company, koja je rezultirala projektom »Nasser & Tito F***k Darwin ili kako sam naučio da volim socijalizam« kao konceptualnim podsjetnikom na početke pokreta nesvrstanih. Programski opisan kao »multimedijalni performans« (iako se posebne multimedijalnosti teško prisjetiti), u režiji arapskog redatelja Ahmeda El Attara četerdesetminutni uradak pokazao je sadržajnu čistoću, ali i nedostatak inspiriranosti. Predstavivši šest likova kojima dominira po jedna prepoznatljiva karakteristika predstava je nasumično ponavljala jednostavne glumačke improvizacije na temu svoga lika i govor predsjednika Nassera »Nacionalizacija Sueskog kanala« iz 1956. godine, ograničavajući se njegovim početkom i završetkom.</p>
<p>Organizirana u pomičnu obiteljsku sliku obojanu robijaškim prugama neokolonijalizma i tradicije, više od razvučene, upečatljivo tjelesne asocijacije na slične suvremene pritiske nije ponudila, iako bi u kontekstu zadržavanog razvoja kazališta islamskog svijeta naglasak na izlaganju figura donio i dodatne značenjske bodove.</p>
<p>Polovicu festivala obilježila je predstava »Tito, stanoviti dijagrami čežnje« u režiji triju redatelja Martina Kočovskoga, Deana Damjanovskoga i Dejana Projkovskoga, bombastično najavljena ostavkom makedonskog ministra kulture nakon premijere u Makedoniji i prepucavanjem s autorom teksta Slobodanom Šnajderom. Koprodukcija Kampnagela, Laboratorio Nove, festivala Ex Ponto i MAG Culture potvrdila je očekivani ikonoklastički karakter, ali i pomogla da se festivalski izbor teme i umjetnički, a ne samo povijesno, opravda. Prema naručenom šnajderovskom predlošku koji prati Brozov politički rast u nešto više od dvadesetak slika, djelomično se nadovezala na »Weddings & Trials« kojom je Eurokaz i započet. No, ispisujući Titovo političko jačanje, ključne relacije sa Staljinom i Đilasom trojica mladih potpisnika režije pokazala su školsku podložnost stvaralačkoj poetici umjetničkog suradnika Branka Brezovca. </p>
<p>Prepoznatljivo zasićenje i nečitljivost svih scenskih informacija, gomila planova sa simultanim zbivanjima, podređivanje pojedinačnih kreacija glumi ansambla, naglašena tjelesnost uprizorenja, a sve to začinjeno puhačkim orkestrom Pitsikato, pjesmom i plesom, uz izuzetak jednostavnih i izravnih humorističnih scena, potvrdili su zabavno, ali čvrsto epigonstvo u formi, razračunavajući se s onim davnim u sadržaju. Ironično, no ansambalski najambiciozniji projekt Eurokaza i tim se elementom uklopio u festivalska prekapanja po domaćoj mitologiji i mogućim relacijama s Titom. </p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Samostalni Bakić nakon četrdeset godina</p>
<p>Činjenica da je Bakićevo djelo zanemareno u središtu je izložbenoga projekta kustoskog tima WHW </p>
<p>Vojin Bakić jedan je od najznačajnijih hrvatskih kipara druge polovice dvadesetoga stoljeća. Autor remek-djela hrvatske i europske moderne umjetnosti poput »Bika«, »Ptice«, serija »Aktovi«, »Torza«, »Glave«, »Razlistale forme«, »Svjetlosni oblici« te spomeničke plastike (»Ivan Goran Kovačić«, »Spomenik pobjede« u Kamenskoj i mnogi drugi) odvojio se od prevladavajuće poslijeratne poetike socijalističkoga realizma.</p>
<p> Kršinićev student, svojim se oblikovanjem kiparske forme prema redukciji i sažimanju približio liniji umjetnika poput Maillola, Brancusija, Arpa te Henryja Moorea. On je, prema riječima Tonka Maroevića, iskonski kipar koji od vitalizma Altamire do Novih tendencija zatvara jedan veliki krug.</p>
<p> Vrlo rano njegov ugled se širi van granica tadašnje Jugoslavije i izlaže na brojnim međunarodnim manifestacijama te je predstavljen u relevantnim sintezama suvremene svjetske skulpture. </p>
<p>Nakon tih lijepih činjenica nameće se pitanje što je s Bakićem danas i što se donedavna događalo s njegovim opusom? Odgovori bi bili: zanemarivanje i uništavanje, damnatio memoriae. Te činjenice su u središtu izložbenoga projekta kustoskoga tima Što, kako i za koga / WHW (Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović), koji je u suradnji s Anom Martinom Bakić, umjetnikovom unukom, realizirao Bakićevu izložbu otvorenu u petak u zagrebačkoj Galeriji Nova. Zadnja samostalna Bakićeva izložba priređena je prije 41 godinu! U Galeriji Nova predočen je izbor iz ostavštine umjetnikove obitelji koji obuhvaća pedesetak skulptura manjeg i srednjeg formata, niz maketa, modela spomenika, studija i crteža. Uz antologijske skulpture, publika će neke, kao i seriju crteža, vidjeti prvi put. U ovom vidjeti jest i osnovna koncepcijska caka izložbe.</p>
<p> Naime, prvi dio izložbe, crteži i dokumentacija, dostupni su javnosti, dok su skulpture smještene u prostoru koji će se otvarati publici samo dok traju stručna vodstva kustosa, kritičara i umjetnika. Inače se mogu gledati kroz staklenu stijenku. Na taj način se problematiziraju nezadovoljavajući uvjeti galerijske prezentacije (nedostatak opreme, materijalnih sredstava itd.). Također se aludira na stanje u kojem se nalazi veliki korpus lokalne baštine - ne možemo mu izravno pristupiti, a kada to pokušamo, nismo u potpunosti sigurni što s njim učiniti. </p>
<p>Kustosice također naglašavaju da je problematičan odnos spram nasljeđa socijalizma povezan sa zatišjem u praćenju Bakićeva rada, no mnogi nesporazumi u tumačenju uloge Vojina Bakića proizlaze iz jednoznačnih shvaćanja same paradigme modernizma. Njegova uloga u hrvatskoj i europskoj umjetnosti te pozicija unutar ondašnjeg i sadašnjeg vremena razmatra se kroz tekstove Ljiljane Kolešnik, Milana Preloga, Jerka Denegrija i Zvonka Makovića te intervjue koje su WHW-ovke vodile s Anom Martinom Bakić, Snješkom Knežević, Marijom Gattin, Tonkom Maroevićem, Jerkom Denegrijem, Antonijem Gotovcem Lauerom i Davidom Maljkovićem. Svi su oni objedinjeni u Novinama Galerije Nova, svojevrsnom katalogu izložbe. Maljkovićevo problematiziranje mnogostrukih značenja Spomenika na Petrovoj gori prilog je novom sagledavanju Vojina Bakića, kroz, nadajmo se, sve manje nepotrebnih, ideoloških barijera.</p>
<p>Barbara Vujanović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Svjedok nestajanja Zagreba</p>
<p>U fokusu je knjige »O Zagrebu usput i s razlogom« Zagreb ovog i prethodnih dvaju stoljeća - od Gradeca i Kaptola do današnjeg diktata vlasništva</p>
<p>»Zagreb je za mene bio životni prostor, u kome su se događale sve stvari koje se čovjeku mogu i trebaju dogoditi, prostor koji je zračio vrijednostima i o kome je trebalo pisati, svako malo, da ga se ne bi izgubilo iz vida, da ne bi ostao zaboravljen i zapostavljen«, tako je za prolog svoje najnovije knjige pisao dr. Ivo Maroević, nekadašnji profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kustos i konzervator, autor brojnih tekstova o arhitekturi, urbanizmu, zaštiti spomenika - u čijem je središtu profesionalnog interesa bio Zagreb. </p>
<p>Ta, petnaesta knjiga u njegovoj karijeri naslovljena je »O Zagrebu usput i s razlogom« te podnaslovljena s »Izbor tekstova o zagrebačkoj arhitekturi i urbanizmu (1970. - 2005.)«, ali njeno objavljivanje i prošlotjedno predstavljanje u Muzeju Mimara autor, na žalost, nije dočekao. </p>
<p>Zbog čega usput pa onda s razlogom u naslovu, objasnio je sam autor u prologu: usput zbog toga što su tekstovi nastajali paralelno s nekim njegovim drugim profesionalnim preokupacijama, a s razlogom zato što je reagirao s osobnim, stručnim ili znanstvenim povodom. »Razlog je davao smisao usputnosti reagiranja«, kako je objasnio dr. Maroević. Preko 400 objavljenih kartica teksta nastajalo je u rasponu od gotovo pedeset godina. Točnije, prvi iz 1962. ukazuje na promjene koje su u tom periodu nastale u prostoru, a posljednjim, s kraja 2005. godine, ponovno se vraća arhitekturi šezdesetih, ali ovog puta kao kulturnoj baštini. </p>
<p> U knjizi, koju je objavio Institut za povijest umjetnosti, a uredila Sandra Križić Roban, šezdesetak tekstova je podijeljeno u četiri cjeline: Urbanističke teme, Arhitektura, Odnos prema baštini i Pabirci. U Maroevićevom je fokusu gotovo uvijek Zagreb ovog i prethodnih dvaju stoljeća, a mnoga je poglavlja zagrebačke arhitekture - prema mišljenju urednice Sandre Križić Roban - interpretirao u ozračju pozitivizma, objektivnosti, standardizacije i reinterpretacije promatrane građe.</p>
<p> I onda kada je dizao svoj glas protiv onog što se događa u Zagrebu, a činio je to uporno i savjesno (kao u slučaju premještanja Zida boli, devastacije Cvjetnog naselja ili »revitalizacije« Tkalčićeve ulice), Maroević je pribjegavao umjerenim tonovima i argumentima, imajući razumijevanja za novo i poštujući staro. Ili, kako bi rekla Sandra Križić Roban, usvojio je načelo koje je najavilo modernu: kretanje naprijed i gledanje unatrag. </p>
<p>Izabrani Maroevićevi tekstovi (među ostalima o Britanskom trgu, Mirogoju, Sveučilišnoj aleji, Viktoru Kovačiću, Novome Zagrebu, arhitekturi moderne, Ivanu Zemljaku) prethodno su bili objavljivani u stručnim časopisima i novinama. Na naslovnici knjige je otisnuta fotografija Jovana Kliske kojom je uhvaćen dio Zagreba između Filozofskog fakulteta i Vukovarske ulice, dionica kojom se Maroević svakodnevno kretao. Fotografijom je zabilježen i novi neboder, takozvani Eurotower , čiju gradnju, odnosno mijenjanje GUP-a kojom se ta gradnja omogućila, Maroević nije odobravao. Tako u knjizi piše: »Takav urbanizam pretvara Zagreb iz dosadašnjeg srednjoeuropskog grada u grad koji će sve više sličiti aktualnim južnoameričkim ili pak afričkim gradovima gdje su parcela, vlasništvo i urbanometrijski elementi jedini kriterij, dok grada više nema«. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Dosta je više »pravih« navijača </p>
<p>S obzirom na to da su huligani iz Hrvatske identičan kraval priredili i prije pet godina,</p>
<p> također u Austriji, tamošnje su vlasti zabranile Dinamu igrati u toj zemlji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hvala svima koji su omogućili da na Svjetskom prvenstvu prošle godine Hrvatsku zastupaju »izabrani«, a ne »pravi« navijači! Hvala svima koji su omogućili da na Cibonine utakmice ne dolaze »pravi« navijači! Hrvatska nogometna reprezentacija i Cibona naš su jedini svijetli primjer ispravnog odnosa prema navijačima! Ne huliganima, već baš navijačima. A onakvih »pravih« nam je već odavno dosta! I ne samo nama, već i Europi, Uefi, svima onima kojima hrvatski klubovi dolaze u goste. Možda će sad prisjesti i Dinamu koji im je nerijetko saveznik i partner, a možda će napokon dojaditi i pravnoj državi, pa neki od njih završe i u »sivom domu«.</p>
<p> Uglavnom, zbog takvih će, »pravih« navijača Dinamo morati skratiti pripreme u Austriji, gdje su mu domaćini otkazali sve tri preostale pripremne utakmice. I bit će Dinamo sretan ako Uefa već sad ne preduzme rigorozne mjere. Zasad su reagirali Austrijanci, koji su maksimirskom klubu zabranili igrati utakmice u njihovoj zemlji i tako ga na neki način, zapravo, »protjerali«. </p>
<p> Huliganske horde, čiji su se pripadnici iz nekoga nedokučivog razloga okitili Dinamovim obilježjima, u svojem su divljačkom pohodu promijenile arhitektonsku strukturu austrijskoga gradića Kapfenberga, gdje se maksimirski nogometaši nalaze na pripremama. Potkraj prijateljskog dvoboja Dinama i bečkog Rapida, završenog bez pobjednika, 1-1, huligani su se, udruženi s Rapidovom organiziranom navijačkom skupinom, sukobili s policijom i nastavili kontinuitet. Oni su svojedobno prekinuli Dinamov trening i skinuli majice igračima, oni su pretukli Darija Zahoru, oni su bacali stolce, stolove, kamenje, cigle, boce, čaše, čak i bicikle (!?) po austrijskom Faak Am Seeu, švicarskom Kriensu, po Kijevu, Auxerreu, Milanu, Sarajevu, litvanskom Panevežysu, sad i Kapfenbergu, a sutra... Sutra gdje se već nađu. I tako već godinama, »od sumraka do zore« i obrnuto.</p>
<p> Krivi su uvijek oni drugi. Ili su ih isprovocirali pripadnici suparničke navijačke skupine, ili su to ničim izazvani učinili organi reda, ili su ljutiti što im klub igra prijateljsku utakmicu protiv nepoželjnih suparnika, ili su im postupci plod nesređenog društva i problema u obitelji, ili su nezadovoljni naprosto zato što je, eto, subota... </p>
<p> S obzirom na to da su identičan kraval priredili i prije pet godina, također u Austriji, tamošnje su vlasti zabranile Dinamu igrati utakmice u toj zemlji i to je nezapamćena pljuska hrvatskome nogometu, sportu općenito, ali i pljuska ponosu i ugledu svih nas... Za ovakav rasplet odgovornost pripada i medijima i klubovima i brojnim drugim autoritetima iz vladajuće strukture našeg sporta, kao i onima zaduženim za sigurnost... Mediji im redovito daju »kerozin« za nove »pothvate« čak ih promovirajući u društvene uglednike, klupski im čelnici, treneri, igrači servilno izlaze ususret podilazeći im umilnom retorikom, pravna ih država redovito »amnestira«... Još nam, primjerice, gromko odzvanjaju »vrišteće« kritike sa SP-a u Njemačkoj, kad je dio javnosti naricao tvrdeći da su ulaznice za utakmice SP-a bile dostupne tek nekim »izabranima«, a ne onim »pravim« navijačima. </p>
<p> A hrvatski su drukeri, i to baš oni »izabrani« - najbolji na svijetu! Doista je bilo golemo zadovoljstvo kretati se u ambijentu kakav su stvorili naši navijači na SP-u. Napokon je zaživio slogan »Proud to be Croat« - »Ponosan što sam Hrvat«! Navijanje bez primjesa fizičkog ili verbalnog nasilja, bez naglašene politizacije... Kad se takav pristup stopi i s atraktivnim koloritom na tribinama, onda je to idilični dekor. Pa, većim su dijelom utakmice Brazilci na stadionu otvorenih usta, vidljivo impresionirani, promatrali huk s hrvatskog dijela tribine. </p>
<p> I ne bi bilo loše kad bi se svi klubovi ugledali na Hrvatski nogometni savez i Cibonu. Oni ne sklapaju »paktove« s organiziranim navijačkim skupinama, svojom retorikom ne potpiruju ionako lako zapaljive »ratnike s tribina« i ne promoviraju ih u medijima, što je glavni razlog zašto su na njihovim utakmicama incidenti toliko rijetki da ih možemo zvati ekscesom, a ne pravilom.</p>
<p>Feyenoordov poučak</p>
<p>U jeku uličnoga rata u Kapfenbergu, jedan od huliganskih »regruta« u prolazu se obratio Dinamovu nogometašu Vedranu Ćorluki: »Bolje da vas mi izbacimo iz Europe, nego da ispadnete u pretkolu.« A ta je prijetnja i te kako ozbiljna. </p>
<p> »Plavi« bi doista mogli izletjeti iz Europe, i to po istom obrascu po kojem se to dogodilo nizozemskom Feyenoordu. Europska nogometna organizacija usred prošle sezone izbacila je momčad iz Rotterdama iz šesnaestine finala Kupa Uefe zbog divljanja huligana u dvoboju protiv Nancyja. To je zapravo prvi radikalni potez Uefinih čelnika, prvi slučaj u kojem su izbacili neku momčad usred natjecanja. </p>
<p> Zanimljivo, nedavno je jedan od »stadionskih ratnika« lansirao tezu da su upravo »navijači« zaslužni što je 1997. godine tadašnja Croatia dogurala do osmine finala Kupa Uefe. A zaslužni su zato što nisu htjeli (!) previše divljati, uletjeti na teren, izazvati prekid i isprovocirati Uefu da izbaci »plave« iz natjecanja. Klub im, dakle, treba biti zahvalan? U tome su, doduše, uspjeli tri godine ranije, kad su divljali Auxerreom. Sve su svojim također nedoličnim ponašanjem pospješili i tadašnji klupski čelnici Zdravko Mamić i Miroslav Blažević. Uefa je tada »plave« na godinu dana izbacila iz europskih natjecanja.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Blažević najavio, pa povukao ostavku </p>
<p>»Ispostavilo se da su nam ambicije znatno veće od stvarnih mogućnosti, a moja je krivnja za ispadanje najveća«, kaže Blažević </p>
<p>SKADAR</p>
<p> – Za klub iz Kranjčevićeve dolaze dani velikih propitkivanja, pri čemu je i trener Miroslav Blažević svoj ostanak u klubu u prvom naletu emocija stavio pod upitnik. Kako i ne bi, kad se Zagrebu, braneći svoju čast i čast hrvatskog nogometa, nakon 2-1 u prvoj utakmici te 0-1 u uzvratu 1. kola Intertoto kupa protiv Vllaznije, dogodilo ono što i Varteksu prošle godine, koji je također ispao od albanske momčadi, slično je bilo i s Rijekom nakon ispadanja od momčadi s Cipra, a ni superambiciozni Dinamo nakon poraza od Auxerrea nije bolje prošao. </p>
<p>Zanimljivo, kod svakog od tih ispadanja na predziđu Europe ostaje uvjerenje naših momčadi da su kvalitetnije i organiziranije, ali da nisu imali sreće te da nije bio njihov dan, a suparniku je baš sve polazilo od ruke. Isprika zagrebaša sadrži od svega pomalo, a ogorčen je, ali ne i iznenađen trener Blažević. Ovog puta nije bio optimist, nego surovi realist, koji je, u situaciji kad mu nedostaju ozlijeđeni Ivica Vrdoljak i Vedran Ivanković, isključeni Krunoslav Lovrek te »zagubljeni« Mario Brkljača, stalno pitao bi li i jedan Real spokojno izdržao izostanak svoja četiri najbolja igrača? Usput je izricao žaljenje i za 34-godišnjim Miljenkom Mumlekom. </p>
<p>»Riječ je o igraču s kojim bismo već u prvoj utakmici stekli takvu prednost da bi uzvrat bio puka formalnost. No, proizlazi da se meni ne vjeruje, predugo se čekalo i vagalo zbog 15 tisuća eura koliko mu je trebalo dati, pa je otišao u Varteks«, rekao je Blažević, dodavši da je utakmica zapravo odlučena u Zagrebu, gdje su promašene brojne prigode: </p>
<p>»Ispostavilo se da su nam ambicije znatno veće od stvarnih mogućnosti, a moja je krivnja za ispadanje najveća, jer sam se uvukao u avanturu dijeljenja mišljenja s nekima iz kluba da nam ne trebaju pojačanja. Uz to, malo će tko od ovih zagrebaša biti nogometaš. Naime, da bi to bio, morao je znati primiriti rastrčalog domaćina, čija je golema želja morala biti nagrađena.« </p>
<p>I bila je, makar i sretnim autogolom Safeta Nadarevića u 27. minuti, koji je odlučio utakmicu, a mogao bi odlučivati i o daljnjoj sudbini kluba iz Kranjčevićeve. Naime, to bi mogao biti početak Blaževićeva kraja. Uostalom, sam je spomenuo tu mogućnost, iako ju je dan kasnije korigirao, govoreći kako predsjednik kluba Dražen Medić ima i druge vrijednosti koje valja uvažavati, pa mu sada nema snage okrenuti leđa. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Koch prvi vratar Dinama</p>
<p>Možda je trener Ivanković znao za transfer i ranije, pa je baš zato istaknuo da, kad je o vratarima riječ - »mirno spava«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dinamova su čvrsta orijentacija Ivan Turina i Filip Lončarić, a prvi maksimirski vratar od sada je - Nijemac Georg Koch. Teško je katkad slijediti ovakve misaone »igrice i stranputice« maksimirskih govornika, a autor ovakve, »oksimoronske« izjave, ovakve »bijele crnine« ili »crne bjeline« sam je trener Branko Ivanković. Nekoliko dana nakon što je ustvrdio da su Turina i Lončarić glavna orijentacija i da po pitanju vratara »mirno spava«, klupska je struka angažirala novog čuvara mreže. I što sad zaključiti? Pa, valjda to da je Ivanković znao za transfer i prije nekoliko dana i da je upravo zato predstavio priču o »mirnom snu«?</p>
<p> Koch je 35-godišnji vratar, upravo je završio trogodišnji mandat u Duisburgu, s kojim je u netom završenoj sezoni izborio plasman u prvu ligu iz koje je, pak, ispao sezonu ranije. Njegov je dosadašnji klub ovoga ljeta već angažirao dvojicu vratara. Ugovore su potpisali Švicarac Marcel Herzog iz Schaffhausena i Nijemac Tom Starke iz Paderborna. Iako, cinici bi mogli reći da bi prezime novoga Duisburgova vratara moglo sjajno pristajati kao novi Kochov nadimak - Starke. Dakako, uz hrvatski izgovor sa »s«, a ne uz njemački »š«.</p>
<p> Jasno je da vratari u pravilu imaju duži igrački staž i da njihove visoke nogometne godine ne moraju biti minus. Štoviše, Dinamo je tražio iskusnoga čuvara mreže, dakle nekoga s dugom karijerom i mnoštvom jakih utakmica iza sebe. A Koch bi mogao ispuniti takve kriterije. Međutim, u sjećanju su nam i brojne njegove »bravure« iz tv-isječaka s bundesligaških utakmica. Dakako, ne postoji vratar po čijim nastupima ne bismo mogli, primjerice, izdati DVD s njegovim pogreškama, no pitanje je pripada li ovdje Koch kategoriji onih čiji bi videozapis bio »dugometražni« ili ne...</p>
<p> Možda je, pri ovakvoj raspodjeli karata, bolje bilo priliku dati - Ivanu Turini. Dio javnosti ga je, baš kao i klupska struka, gurnula »niz liticu« nakon primljenoga pogotka jesenas protiv Auxerrea kad mu je Poljak Ireneusz Jelen zabio s 25 metara. Iako nismo sigurni da bi, uz onakav raspored obrambenih igrača, većina drugih kvalitetnih vratara spriječila pogodak, taj je trenutak očito »zapečatio« Turininu epizodu u Maksimiru. I pritom se malo tko sjeća da je zaustavio nekoliko naoko sigurnih pogodaka, nekoliko samostalnih izleta »jedan na jedan«. U svakom slučaju, dosad je pomalo zbunjujuća bila i procjena struke da 20-godišnjem Filipu Lončariću pruži prednost u odnosu na Turinu. Istina, Lončarić je mlad i možda će imati veću karijeru, ali dosad je više intrigirao »kočopernim« izjavama i kiksevima nego potezima vratara visokoga potencijala.</p>
<p> U svakom slučaju, dojma smo da je Dinamo možda mogao angažirati i vratara većeg kalibra. Jesu li se klupski čelnici pokušali raspitati bi li im mogli biti dostupni, primjerice, bivši prvi vratar brazilske reprezentacije, 31-godišnji Marcos iz Palmeirasa, pa Japanac Kawaguchi, Nizozemac Westerveld ili Carroll iz Sjeverne Irske, bivši vratar Manchester Uniteda... Svi već jesu ili će uskoro postati slobodni igrači. Možda je Dinamo mogao prihvatiti nedavnu ponudu vratara švicarske reprezentacije, Pascala Zuberbühlera. Ipak, vjerujemo da se sportski direktor Zoran Mamić, uz desetljetno iskustvo igranja u prvoj i drugoj Bundesligi, dobro upoznao s Kochovim kvalitetama i da »plavi« znaju koga su i zašto angažirali.</p>
<p>»Jo-jo« vratar</p>
<p> Prošloga je ljeta Georg Koch bio kapetan »potonuloga broda«. S Duisburgom je ispao u drugu ligu, ali se već sad i vratio. Štoviše, Duisburg je u posljednje tri sezone ušao u prvu ligu, potom ispao i sad opet ušao. Ovakav, »jo-jo« efekt zapravo se zrcali i na samoj Kochovoj karijeri. U početku je, s Fortunom iz Düsseldorfa, u razmaku od četiri godine prošao put od prve do treće lige i natrag.</p>
<p> Ujesen 1997. proveo je tri mjeseca u PSV Eindhovenu, gdje je bio rezerva Ronaldu Waterreusu u Ligi prvaka, da bi potom s Arminijom iz Bielefelda »plesao« između prve i druge Bundeslige. Nakon tri i pol sezone u Kaiserslauternu igrao je u drugoj ligi za Energie Cottbus, gdje se na vratima smjenjivao s Tomislavom Piplicom. Potom je uslijedila epizoda s Duisburgom. Blistao je u polufinalu Kupa Uefe u sezoni 2000./2001., kada je s Kaiserslauternom dogurao do polufinala. U četvrfinalu su izbacili PSV Eindhoven s dvaput po 1-0, ali polufinalu im je španjolski Alaves zabio devet golova u dvije utakmice slavivši s 5-1 u Vitoriji i s 4-1 u Njemačkoj. U uzvratu je bivši Hajdukov napadač Jurica Vučko dvaput spremio loptu iza Kochovih leđa.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Početak lijepe tradicije </p>
<p>U HNS-su su razmišljali da se prvenstvo održava svake dvije godine u dijaspori,</p>
<p> ali klubovi žele doći u Hrvatsku i u domovini igrati svoje prvenstvene utakmice </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U finalu Prvoga svjetskog natjecanja hrvatskih iseljeničkih klubova kanadska Croatia iz Toronta pobijedila je australsku iz Canberre s 4-1 (1-1). Finalna utakmica u Kranjčevićevoj bila je kruna zanimljivog i uzbudljivog natjecanja hrvatskih klubova koji su osnovani i djeluju u dijaspori. </p>
<p>Hrvatski nogometni savez, uz pomoć Hrvatskog sabora i Ministarstva vanjskih poslova, prionuo je još lani teškoj zadaći organiziranja prvenstva hrvatskih klubova praktički iz cijeloga svijeta. </p>
<p>Priređene su svojevrsne kvalifikacije i selekcije po kontinentima, a naposljetku je osam klubova steklo pravo doći u Zagreb i boriti se za naslov svjetskoga hrvatskog prvaka. </p>
<p> Osam momčadi, podijeljenih u dvije skupine tjedan dana razigravalo je u Zaprešiću, Zagrebu i Samoboru za prva dva mjesta koja su osiguravala finale, odnosno borbu za treće mjesto. U prvoj skupini vodeća je bila Croatia iz Toronta, drugi su bili Gradišćanski Hrvati, a bez borbe za plasman ostali su Hrvat iz američkog San Pedra i Croatia iz Essena. U drugoj je skupini prvo mjesto pripalo Croatiji iz Canberre, drugi je bio Zrinski iz Chicaga, a iza tih klubova ostali su Croatia Villefranche i Croatia Berlin. </p>
<p>U dvoboju za treće mjesto Gradišćanski Hrvati u sjajnoj su partiji nadvisli iznenađenje prvenstva, Zrinski s 4-1, dok je istim rezultatom u finalu Croatia iz Toronta nadvisila Croatiju iz Canberre. Raritet utakmice bio je podatak da je sudac Bebek za Croatiju Toronto dosudio čak četiri jedanaesterca, od kojih su realizirana tek dva. </p>
<p>Većina utakmica bila je vrlo zanimljiva uz prilično dobre kvalitativne izvedbe. Oni koji su pogledali pokoju utakmicu mogli su vidjeti nekoliko zanimljivih igrača. </p>
<p>»Nogomet je u iseljeništvu opet bio priča broj jedan. Kad je došla selekcija u Gradište kako bi skupila reprezentaciju Gradišćanskih Hrvata opet je živnula ta austrijska regija«, priča organizator natjecanja Ante Pavlović iz HNS-a, koji je svojim vezama i poznanstvima u iseljeničkom svijetu učinio mnogo za ovaj turnir, koji bi trebao postati tradicionalan. </p>
<p>Upravo su stoga osnovane dvije udruge, Europsko vijeće hrvatskog nogometa za Europu te Europsko vijeće hrvatskog nogometa za cijeli svijet. Za predsjednika obje udruge izabran je Robert Mikulić iz Švedske. </p>
<p>Naravno, svi žele da ovo prvenstvo postane tradicionalno. Ideja ima više, u HNS-su su razmišljali da se prvenstvo održava svake dvije godine u dijaspori, a klubovi, pak, žele doći u Hrvatsku i u domovini igrati svoje prvenstvene utakmice. Tako se kao budući organizatori spominju i splitska, dubrovačka, osječka ili riječka regija. </p>
<p>»Želimo igrati u domovini, ali svi se i inače moramo okupljati u domovini. Želja je to i hrvatskog društva i nas iseljenika«, priča Phill Lisnich iz Chicaga. </p>
<p>Uglavnom, prvenstvo će se nastaviti, a na Udrugama europskog i svjetskog hrvatskog nogometa kao i na samom HNS-u je uređivanje novih lokacija i modaliteta natjecanja. </p>
<p>»Bili smo favoriti i opravdali smo taj epitet. Jako smo zadovoljni i sretni što smo uopće ovdje. Nama u iseljeništvu godi ova pažnja i pa ćemo sigurno i ubuduće sudjelovati na ovakvim priredbama«, rekao je predsjednik pobjedničke momčadi Joe Pavičić. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Od odlučnog pobjednika do teniskog »catenaccija« </p>
<p>Ove godine Ivan Ljubičić niti ne stigne igrati protiv velikana svjetskog tenisa. Naime, zaustavljaju ga Mahut, Fish, Volandri, Mathieu, Horna i ostali </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Bio je dugo nezaobilazni član najboljih deset na svijetu. Bio je jedno vrijeme predvodnik drugoga teniskog svijeta, budući da je onaj prvi bio rezerviran za Federera i Nadala. Pobjeđivao je Roddicka, Davidenka, Nalbandiana, Blakea, Gonzaleza... </p>
<p>Sve redom igrače koji su s njim bili među deset najboljih. No, u ovoj 2007. godini Ivan Ljubičić jako teško dolazi u priliku uopće igrati sa sličnim suparnicima, jer su već Mahut, Horna, Volandri, Mathieu ili Fish za Ljubičića neprijelazna prepreka. </p>
<p>Iako je ove godine najbolji hrvatski tenisač pobijedio na dva turnira (Doha i Hertogenbosch) i igrao dva finala (Zagreb i Rotterdam), vidljivo je kako današnji tenis nije na razini 2005. ili 2006. godine. Prvenstveno po gardu s kakvim dolazi na teren. Jer, nekad je Ljubičić bio odlučni pobjednik, čovjek koji na terenu neće prihvatiti inferiornost, koji će povući savršenu bekhend-paralelu kada drhti cijeli stadion. </p>
<p>Rijetki su bili mečevi kad je »onaj drugi« imao više izravnih poena. No, danas je Ljubičić začahuren u svom teniskom »catenacciju«. Bezrezervnu vjeru polaže isključivo na servis i - pogreške suparnika. Najsvježiji su primjeri posljednji wimbledonski testovi, gdje je dva puta takva taktika bila djelotvorna, ali se raspala pri prvom pravom naletu s druge strane (Mathieu). No, tako je Ljubičić igrao i protiv Mardyja Fisha u prvom kolu Australian Opena ili protiv Pippa Volandrija u trećem kolu Roland Garrosa. </p>
<p>U 2005. i 2006. godini Ljubičić se u svakom trenutku ponašao kao igrač iz kruga deset najboljih, no u 2007. takvu sliku više ne gledamo. I zaboravite, recimo, pobjedu u Hertogenboschu, jer bi njegovo osvajanje za igrača Ljubičićeva kalibra trebao biti - lagodan tjedan na poslu. Pobjede protiv Wesselsa, Seppija ili Benneteaua ne bi smjele biti toliko opijajuće. Nisu vjerojatno ni Nadalu kad u Estorilu pobijedi Eschauera, Phaua ili Staracea. </p>
<p>Polovica teniske sezone je arhivirana, a Ljubičić ima toliko vrijednih pobjeda da stanu na prste jedne ruke. Murray u finalu Dohe, Davidenko u polufinalu Rotterdama i... Možda još koja, što je premalo za nedavno trećeg na svijetu. Unatoč svemu, niti Ljubičić, niti bilo tko oko njega neće priznati da igra nije na tragu fenomenalne 2005. ili 2006.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ivanišević i Rafter bili su kraj velike epizode </p>
<p>U dva prva kola Nadal je na mrežu izašao 28 puta. Pardon, još dva puta kad se rukovao. Toliko bi, nekada, </p>
<p>LONDON</p>
<p> – Zaboravimo domoljublje, jer ono u ovoj priči nema nikakvu povezanost. Još će dugo, dugo godina finale iz Wimbledona 2001. godine biti remek-djelo teniske londonske povijesti. I Ivanišević i Rafter kao da su tom teniskom dramom zaključili jednu veliku epizodu u Wimbledonu. Ono što bi taj turnir trebao simbolizirati... </p>
<p>Zaboravimo li i Rogera Federera, koji sa sobom na teniske terene donosi dah genijalnosti, trenutačno u Wimbledonu, »svetoj travi«, gdje postoji jedno jedino dobitno pravilo (servis i volej) vladaju ljudi koji izgledaju kao da su upravo izašli iz teretane, koji su zalijepljeni za osnovnu crtu i poput robota se natječu s onime drugim koji će duže izdržati »živ«. Nešto između boksa i šaha. </p>
<p>Uostalom, godinu dana nakon mitskog finala Ivaniševića i Raftera u Londonu slavio je Lleyton Hewitt. Uz dužno poštovanje, ali nekada bi se njegov princip igre raspao otprilike u prvom tjednu Wimbledona. </p>
<p>Dio krivice leži i na organizatoru koji se godinama »ulagivao« igračima koji preziru mrežu. Podloga je postojala sve sporija i sporija, španjolsko-argentinske trupe, kao i njihovi »ideolozi«, na klizavoj su se travi osjećali sve ugodnije, pa nije čudo što je, primjerice, Nadal prošle godine do finala i Federera sve mečeve dobio u tri seta (osim »križnog puta« koji je proživio protiv Kendricka). </p>
<p>U ovoj priči ne bi smio biti pošteđen ni Roger Federer, iako Švicarac ima adekvatnu igru kakva priliči travi. No, u tri ovogodišnja meča na Wimbledonu Federer je na mrežu prosječno izašao - dvadeset puta!? U meču protiv Safina samo šesnaest. I iako će sa sobom ponuditi paletu famoznih forhenda, bekhenda ili bilo kakvih drugih rješenja, uvijek bismo radije na Wimbledonu platili kartu za Beckera, Edberga ili Raftera... Srce je očito ostalo negdje u prošlom desetljeću. </p>
<p>Od prvih deset ovogodišnjih nositelja u finalu najdrastičniji primjeri netipičnog tenisa za Wimbledon su Nadal i Davidenko. U dva je prva kola Nadal na mrežu izašao 28 puta. Pardon, još dva puta kad se rukovao. Toliko bi, nekada, Patrick Rafter posjetio mrežu u šest-sedam gemova. Ruski je tenisač oba puta bio manje od dvadeset puta »naprijed«, dok je, primjerice, njegov suparnik u drugom kolu (Guccione) tijekom pet setova čak 82 puta izašao na mrežu. I imao šezdeset posto uspješnosti. </p>
<p>Dašak nekadašnjeg tenisa najviše sa sobom donosi Tim Henman. Protiv Carlosa Moye sto je puta bio na mreži, protiv Feliciana Lopeza 84 puta. I zato nam je žao što ne postoji neki novi Edberg ili neki novi Rafter. Ili što ove godine nema Marija Ančića, jedinog u samom vrhu koji tako graciozno igra zavodljivu servis-volej igru... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kljaić: Možemo biti prvi u skupini </p>
<p>»Ademar je slabiji nego lani, otišao im je trener Cadenas, </p>
<p>a mi smo, pak, jači«, ocjenjuje trener rukometaša CO </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometaši Croatia osiguranja imaju razloga za zadovoljstvo nakon bečkog ždrijeba. Ligu prvaka igrat će u skupini C sa španjolskim Ademar Leonom, švicarskim Schaffhausenom te pobjednikom dvoboja između makedonskog Vardara Skopje i estonske Pölva Serviti, a to će vjerojatno biti Skopljani. I dok će neki reći za ovu skupinu da je dosadna, jer je Zagreb sa sva tri suparnika igrao posljednje dvije sezone, važnije je od toga da je ždrijeb ovaj put pomazio zagrebačku momčad. </p>
<p>»Pa, kako ne bih bio zadovoljan ovakvim ždrijebom, za razliku od lani, kada smo igrali u najtežoj skupini. Takva je sad skupina s Celjem, Veszpremom i Gummersbachom«, kaže mladi trener zagrebaša Nenad Kljaić, procijenivši suparnike u skupini C: </p>
<p>»Ademar je slabiji nego prošle godine, otišao im je trener Manolo Cadenas, a mi smo, pak, jači. Kod kuće ćemo ih sigurno pobijediti, a u gostima ćemo se pomučiti. Schaffhausen nije kvalitetom ravan nama, ali ga nikako ne smijemo podcijeniti. Vardara se ne moramo bojati. Kad se sve zbroji, vjerujem da možemo biti prvi u skupini«, rekao je Kljaić.</p>
<p>Zagreb je ovog ljeta okupio sjajnu momčad, na tragu one ih ranih 90-ih, kad je Zagreb dvaput osvojio europski Kup prvaka. A upravo je Kljaić tad nosio dres Zagreba. Pristigli su Džomba, Lazarov, Vori, Špoljarić, Jerković, što je veliko pojačanje momčadi iz Kutije šibica. Sljedećih bi se dana trebala riješiti još dva transfera. Jedan je rumunjskoga lijevoga vanjskog napadača Alina Florina Sanije i slovenskog kružnog napadača Zorana Lubeja. Iako je njihov dolazak u Zagreb i potpis ugovora bio najavljen za prošli tjedan, transferi, izgleda, ne idu baš lako. </p>
<p>»Koliko sam čuo od uprave kluba, njihov dolazak nije upitan, pitanje je samo dana kad će se to riješiti. No, dogodi li se kojim slučajem, u što ne vjerujem, da ti transferi ipak propadnu, situacija se za nas bitno mijenja. Posebno mi je važan Lubej, jer bi trebao u obrani igrati na mjestu 'halfa', što je prije igrao Toskić. U tom bismo slučaju trebali hitno reagirati, jer vremena gotovo i nema. No, ponavljam, vjerujem da će doći obojica«, optimistički će Kljaić.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Neće se pljeskati samo Blanki</p>
<p>Na Mladosti će se predstaviti sasvim nova Ivana Brkljačić, Vanja Perišić će loviti rezultat </p>
<p>ispod dvije minute, a Maja Golub pokušati srušiti Jelicu Pavličić</p>
<p>Kad je Harald Edletzberger na nedavnoj konferenciji za novinare hvalio uspon hrvatskih atletičara i gurao ih u prvi plan pred ovogodišnji Hanžekovićev memorijal, vjerojatno je velikim dijelom pokušavao zamaskirati činjenicu da će u srijedu na stadionu Mladosti ipak biti manje zvijezda nego lani. No, unatoč tome, menadžer zagrebačkoga Grand Prix mitinga dobrim je dijelom ipak bio u pravu. Uloga domaćih atletičara ove bi godina doista mogla biti znatno drugačija nego u prijašnjih nekoliko izdanja popularnog »Hanžeka«. I to ne samo zbog manjka atraktivnih stranih imena. Posljednjih se godina miting uglavnom »gradio« oko Blanke Vlašić. Ona je bila glavni mamac za privlačenje publike i uglavnom je to vraćala na najljepši mogući način. </p>
<p>Na »Hanžeku« je prvi put u životu preskočila dva metra, lani je s 2.01 postavila i novi rekord mitinga. I ove je godine Blanka, dakako, prva hrvatska zvijezda mitinga. Konkurencija će joj, po svemu sudeći, biti slabija nego dosad, ali Splićanka je ove sezone već pokazala da može biti sjajna i u takvim uvjetima. </p>
<p>U svome je gradu, bez gotovo ikakve konkurencije, preskočila 2.00, a ako to napravi i u srijedu u Zagrebu, nitko se neće žaliti. No, Blanka sigurno želi i više. Već je nekoliko puta posljednjih tjedana pokušala preletjeti 2.05 m, visinu novoga hrvatskog rekorda. Nije joj uspjelo, ali na Mladosti je uvijek bila posebno motivirana i sigurno je spremna Zagrepčanima pokloniti novi »nebeski« let.</p>
<p>No, prije nego što Blanka to pokuša napraviti, na scenu će i Ivana Brkljačić. I ranije je Ivana uvijek svrstavana odmah iza Blanke u najavama mitinga, ali ove je godine sve drugačije. Ivana prvi put na Hanžekovićev memorijal dolazi kao stanovnica samoga svjetskog vrha s čak šest hitaca preko 72 metra. Na Mladosti nikad nije bacala preko 70 m, sada to uopće ne bi trebalo biti upitno. </p>
<p>No, i njezine su ambicije sigurno veće. Rekla je da se za »Hanžek« posebno priprema, zato je za vjerovati da će i gledateljima priuštiti nešto posebno. U Varšavi je hrvatski rekord »dotjerala« do 75.08 m, bit će zanimljivo vidjeti hoće li u Zagrebu, u sjajnoj konkurenciji, njezino kladivo poletjeti još nekoliko centimetara dalje. </p>
<p>Ako su Blanka i Ivana i prije privlačile pažnju domaće publike, Vanja Perišić i Maja Golub su svakako novost. Vanja je zablistala lani kad je 800 m istrčala za respektabilnih 2:00.42. Ove je godine stalno na razini 2:01 minute, nedavno je u Velenju potvrdila normu za SP u Osaki i ispunila B normu za Olimpijske igre u Pekingu. Izbornik Siniša Ergotić tvrdi da može trčati i ispod svjetski vrijedne dvije minute, zagrebački će miting zbog jake konkurencije biti lijepa prilika. </p>
<p>Maja Golub je, pak, zanimljiva postala prije desetak dana kada je 100 m istrčala za 11.56 sekundi, samo stotinku do 33 godine starog rekorda Jelice Pavličić. Edletzberger je spominjao čak i ispunjavanje norme na »Hanžeku«, što se zasad ipak ne čini realnim (11.40 za Osaku, 11.42 za Peking), ali i rušenje hrvatskog rekorda bi bila velika stvar za 22-godišnju mladostašicu. </p>
<p>U svakom slučaju, Hrvati na »Hanžeku« više ne služe samo kao ukras, Mladost će ove godine, uvjereni smo, imati razloga pljeskati i nekima drugima osim Blanke.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>McLarenov profit Kimijevom pobjedom</p>
<p>Da je Massa prvi prošao ciljnom ravninom, razlika između </p>
<p>njega i Hamiltona bila bi sedam bodova manja</p>
<p>MAGNY-COURS – Prvi su puta ove sezone u boksu Ferrarija bila dva razloga za veliko slavlje. Prevedeno, Kimi Raikkonen i Felipe Massa uzeli su zajedno 18 bodova, upisavši prvu dvostruku pobjedu u ovogodišnjem kalendaru u formuli 1. S trećim mjestom na Velikoj nagradi Francuske i novih šest bodova na kontu Lewis Hamilton i dalje se održava na vrhu ukupnog poretka vozača. </p>
<p>S treće startne pozicije u diobu pozicija ušao je Kimi Raikkonen, prvo ime nedjeljne utrke, a već prvi zavoj iskoristio je da se progura ispred najuvjerljivijeg vozača sezone i najbolje »svježe krvi« koja se formuli 1 mogla dogoditi. Konačnih 10 bodova za drugu pobjedu sezone i konkretizaciju svojih prijetnju (»još uvijek ciljam naslov svjetskog prvaka«) Fincu je omogućio timski rad, odnosno drugi ulazak u boks. A tu je Felipe Massa, koji je predvodio karavanu 50-ak krugova, ostao nedorečen. </p>
<p>Čudno će zvučati, no trećim mjestom Lewisa Hamiltona i s dodatna dva boda koja im je sa sedmom pozicijom priskrbio aktualni svjetski prvak Fernando Alonso te pobjedom Kimija Raikkonena, u McLarenu ne mogu biti odveć nezadovoljni. Jer, da je ciljnom ravninom prvi prošao Felipe Massa razlika između njega i Hamiltona bila bi sedam bodova manja. Ovako 22-godišnji Britanac još uvijek diše punim plućima. Spomenimo i da su dobar posao za svoj BMW obavili i Robert Kubica i Nick Heidfeld, osvojivši četvrto, odnosno peto mjesto. </p>
<p>Inače, Kimi Raikkonen slast pobjede nije osjetio još od prve utrke sezone, vožene za Veliku nagradu Australije, a samo na sljedeće dvije utrke popeo se na pobjedničko postolje. »Injekcija« vrijedna velikih deset bodova donijela mu je i samopouzdanje, a to je ono što je Fincu i te kako bilo potrebno. Hoće li se taj »serum« zadržati u njemu još neko vrijeme, otkrit će se već idućeg vikenda, na Velikoj nagradi Velike Britanije. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Soči bez objekata, Salzburg bez podrške javnosti </p>
<p>Iako je kandidatura Pyeongchanga ocijenjena najboljom, suparnici ističu da je Koreja već dobila organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2011. i Azijskih igara 2014. </p>
<p>Članovi Međunarodnog olimpijskog odbora u srijedu će u Guatemala Cityju donijeti odluku o domaćinu Zimskih olimpijskih igara 2014. godine. Kandidati su drugi put zaredom Salzburg i južnokorejski Pyeongchang te prvi put ruski Soči. Za pobjedu će trebati dobiti apsolutnu većinu od 111 članova MOO-a, odnosno od njih 102 koliko ih ima pravo glasa u prvom krugu (ne glasuje predsjednik Jacques Rogge, članovi iz zemalja koje se kandidiraju, te dva njemačka člana).</p>
<p>Južnokorejski grad Pyeongchang skoro je napravio veliko iznenađenje prilikom izbora za ZOI 2010. godine, kad je dobio najviše glasova u prvome krugu (51). No, nakon što je eliminiran Salzburg, u drugom je krugu Vancouver dobio potrebnih 56 glasova, a Pyeohgchang 53. </p>
<p>U međuvremenu su Korejci izgradili četiri olimpijska borilišta, tri se grade, a još četiri čekaju odluku iz Guatemale.</p>
<p>Iako MOO kandidaturu Pyeongchanga ocjenjuje odličnom, njihovi suparnici će vjerojatno isticati to da je Koreja već dobila organizaciju Svjetskog atletskog prvenstva 2011. (Deagu) i Azijskih igara 2014. Možda bi i treća sportska mega-priredba u svega tri godine bila prevelik ustupak Korejcima.</p>
<p>Najveća prednost Salzburga je ta što se nalazi u regiji prebogate tradicije zimskih sportova. </p>
<p>U neposrednoj blizini su brojna poznata skijališta, a od 11 olimpijskih borilišta osam ih je izgrađeno i već je ugostilo velika svjetska natjecanja. Osim toga, natjecanja u klizačkim sportovima trebala bi biti održana u susjednoj Njemačkoj.</p>
<p>No, sudeći prema anketama, Austrijanci ne pružaju baš preveliku podršku organizaciji Igara, salzburška kampanja bitno zaostaje za onom Pyonchanga i Sočija, a velik udarac kampanji zadao je i dopinški skandal nakon kojeg je kažnjeno šestero austrijskih biatlonaca i nordijskih skijaša.</p>
<p>Crnomorsko ljetovalište Soči nema, dakako, trenutačno izgrađen nijedan objekt nužan za održavanje Zimskih olimpijskih igara, a nema ih ni na okolnim planinama. No, ruski predsjednik Vladimir Putin (uz Aleksandra Popova i Mariju Šarapovu) toliko se založio za kandidaturu Sočija da ne treba sumnjati kako će, dobiju li Rusi ZOI 2014. godine, svi potrebni objekti biti na vrijeme izgrađeni. </p>
<p>Na svim dosadašnjim prezentacijama Sočija najviše je upita, međutim, bilo vezano uz vrlo kompliciranu proceduru dobivanja ulaznih viza za Rusiju. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Portugal u završnoj bitci za europski ustav </p>
<p>Za vrijeme portugalskog predsjedavanja EU-om očekuje se konačni dogovor o europskom ugovoru, no Poljska opet ima primjedbe </p>
<p>Portugal je u nedjelju, 1. srpnja, preuzeo predsjedavanje Europskom unijom s nadom da će ovo predsjedanje biti zabilježeno kao jedna od većih uspjeha Unije. </p>
<p>Sada kada je postignut načelni dogovor oko ustavnog ugovora portugalsko je predsjedavanje započelo s pitanjem - može li se nova europska prekretnica nazvati Ugovor iz Lisabona? </p>
<p>Nadanja da će konačnog dogovora ipak doći su velika. Uspjeh bi značio korak naprijed ne samo za portugalsko predsjedavanje već i Uniju koja bi se napokon i formalno »odlijepila« od dvogodišnje ustavne krize. </p>
<p>»Drugim riječima, budućnost Europe velikim dijelom ovisi o portugalskom predsjedavanju«, izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.</p>
<p>Portugal će imati na raspolaganju tri mjeseca za zaključi dogovor oko ustavnog ugovora postignutom na sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu prošloga tjedna. Sada dolazi prva politička faza kada će ministri vanjskih poslova raspravljati o dokumentu na neformalnog sastanku šefova diplomacije u rujnu u Portugalu. No, poljski premijer Jaroslaw Kaczynski opet ima primjedaba, što unosi veliku nervozu.</p>
<p>Na zadnjem summitu EU-a dogovoren je jasan i precizan mandat za Međuvladinu konferenciju koja je zadužena za redigiranje teksta ugovora. Međuvladina konferencija bit će otvorena 23. srpnja u Bruxellesu, a posao bi trebala dovršiti do sredine listopada, kako bi novi ugovor mogli potvrditi čelnici zemalja članica na summitu 18. i 19. listopada u Lisabonu. Obrisi novog ugovora već su dogovoreni, ali to još nije gotov proizvod. U kojoj će mjeri dovršenje konstrukcije biti lagan posao ovisi o tome koliko će se zemlje članice pridržavati dogovorenog mandata. </p>
<p>Varšava međutim sada tvrdi da je na summitu dogovoren mehanizam koji omogućava odgodu donošenja odluka čak do dvije godine. Riječ je o mehanizmu poznatom kao »kompromis iz Ioaninne«. </p>
<p>On omogućava skupini zemalja kojoj nedostaje samo nekoliko glasova za blokadu neke odluke da odgodi tu odluku i da se rasprava nastavi. U takvim slučajevima Vijeće je dužno učiniti sve da se dođe do zadovoljavajućeg rješenja »u razumnom roku«, a »razumni rok« prema europskim dužnosnicima traje tri ili četiri mjeseca, odnosno do prvog sljedećeg summita EU-a. Međutim, poljski premijer Jaroslaw Kaczynski sada tvrdi da je sa svojim europskim partnerima postigao usmeni dogovor prema kojem se u takvim slučajevima za traženje zadovoljavajućeg rješenja ostavlja rok od dvije godine, što je skoro ravno pravu na veto. »To pitanje trebamo konačno riješiti na Međuvladinoj konferenciji«, rekao je poljski premijer Jaroslaw Kaczynski. Portugal ni u kojem slučaju ne želi otvarati pitanja koja su već dogovorena konsenzusom svih zemalja članica. Portugalski premijer Jose Socrates izjavio je u Lisabonu da se ovdje radi o »nesporazumu«. »Znam što je odlučeno na zadnjem summitu u Bruxellesu. Postigli smo jasan i precizan mandat i vjerujem da će ovaj nesporazum biti brzo otklonjen«.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Veliki rizik od novih napada </p>
<p>Premijer Gordon Brown neizravno optužio Al Qaidu za napad na zračnu luku i podmetanje dvije auto-bombe </p>
<p>Velika Britanija neće popustiti niti će se dati zastrašiti prijetnjama onih koji su povezani s Al Qaidom, izjavio je u nedjelju za BBC britanski premijer Gordon Brown. Time je po prvi put neizravno optužio Al Qaidu za subotnji napad na zračnu luku u Glasgowu i podmetanje dvije auto-bombe u središtu Londona koje je policija, na sreću, uspjela deaktivirati. Zbog vrlo vjerojatne mogućnosti novih napada britanska vlada podigla je stupanj pripravnosti na najvišu »kritičnu razinu«. </p>
<p>Za sada je uhićeno pet osoba osumnjičenih za terorizam, među kojima i dva putnika iz automobila u plamenu koji se zaletio u glavni terminal zračne luke u Glasgowu. Jedan od njih u kritičnom je stanju prebačen u bolnicu koja je nakratko bila i evakuirana zbog sumnjive eksplozivne naprave na njemu. Ipak, kasnije se saznalo da nije riječ o nikakvom pojasu s eksplozivom o čemu su mediji nagađali. Policija vjeruje da je taj napad povezan s neuspjelim bombaškim napadom u Londonu. »Postoje jasne sličnosti i možemo potvrditi da tome pristupamo kao terorističkom napadu«, rekao je zapovjednik policije Willie Rae. Zbog prirode sveobuhvatne istrage policija nije htjela objaviti dodatne informacije, no potvrdila je da je u nedjelju ujutro pretresla više kuća u području Renfrewshirea, jugozapadnog predgrađa Glasgowa. </p>
<p>»Nećemo nikome dopustiti da naškodi britanskom načinu života«, izjavio je Brown koji je prošli tjedan preuzeo premijersku dužnost. »Jasno je da imamo posla s grupom ljudi, ne samo u Velikoj Britaniji nego u cijelom svijetu, koja je spremna u bilo kojem trenutku nanijeti najveću moguću štetu civilima«, istaknuo je Brown napomenuvši da je terorizam đavolji čin kojega nikad ne može opravdati vjera. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bush i Putin zaustavljaju daljnje zahlađenje </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na susretu predsjednika Busha i Putina, ovaj put na obiteljskom imanju Bushevih u saveznoj državi Maine, glavna tema razgovora je zaustavljanje daljnjeg zahlađenja u međusobnim odnosima Rusije i SAD-a. </p>
<p>Dvojica čelnika pokušat će smanjiti razlike oko niza pitanja: od Kosova, razmještaja raketnog štita u Češkoj i Poljskoj, situacije na Srednjem istoku, do Irana i Sjeverne Koreje. Putin je prije puta izjavio kako s američkim predsjednikom Bushom očekuje tople i prijateljske razgovore koji će poštovati interese obiju zemalja. </p>
<p>Neovisnost Kosova je nesumnjivo u rukama predsjednika Rusije i Amerike tako da se uoči vikenda na East Riveru nitko od 15 veleposlanika, članova Vijeća sigurnosti, nije usudio govoriti o tom problemu uoči summita Bush-Putin. U nedjelju je predsjedavanje Vijećem sigurnosti preuzeo veleposlanik Kine, Wang Gunagya nakon jednomjesečnog vodstva Belgije. Predsjedavajući VS-a u lipnju, belgijski veleposlanik Johan Verbeke otišao je, a da Kosovo praktično nije ni došlo na red. Rusi i dalje prijete vetom na rezoluciju koju su podupiru Amerika i EU. Ovim se dokumentom predviđa jedna vrsta »automatizma« u proglašenju nadzirane neovisnosti ako se nakon 120 dana od dana eventualnog usvajanja te rezolucije ne ostvari napredak u obnavljanju pregovora između Prištine i Beograda. </p>
<p>Dobri poznavaoci prilika u Washingtonu se slažu da je sasvim neizvjesno kako će Bush reagirati na ruske kontraprijedloge oko tema u Maineu. </p>
<p>Washington smatra da se posebno oko Kosova ne može više odugovlačiti. Ima i onih koji su krajnje skeptični prema zahtjevima koje je u Vijeću sigurnosti proteklog tjedna izgovorila odlazeća glavna tužiteljica Haaškog suda (ICTY), Carla del Ponte koja je zatražila da se pitanje odluke o Kosovu u UN-u odgodi. Zato su sve oči uprte upravo u ovaj susret Busha i Putina.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Rasprava o osnivanju jednistvene afričke vlade </p>
<p>ACCRA</p>
<p> - Osmi summit predsjednika država i vlada 53 zemlje članice Afričke unije (AU), koji bi trebao biti posvećen »Sjedinjenim Afričkim Državama«, odnosno raspravi o stvaranju jedinstvene afričke vlade, u nedjelju je počeo u Accri, glavnom gradu Gane. Sastanku nazoči veliki broj predsjednika afričkih država, ali je upadljiva izočnost sudanskog predsjednika Omara el-Beshira, iako će sukob u Darfuru biti među najvažnijim temama summita. U priopćenju objavljenom prije nekoliko dana, AU je najavila kako će sastanak na vrhu omogućiti »sveobuhvatnu razmjenu mišljenja o mogućnostima i načinima da se Afričkoj uniji daju ovlasti koje bi, uz nužnu učinkovitost, mogle dovesti do političke i gospodarske integracije kontinenta. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Huovo upozorenje za Hong Kong</p>
<p>Predsjednik Hu Jintao poručuje zagovornicima neovisnosti Hong Konga da ne izazivaju središnju vlast u Pekingu</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Kineski predsjednik Hu Jintao uputio je u nedjelju zagovornicima nezavisnosti Hong Konga upozorenje da ne izazivaju središnju vlast u Pekingu. Tijekom govora u povodu 10. godišnjice povratka Hong Konga pod suverenitet Kine on je naglasio važnost nacionalnog jedinstva kao najvažnijeg čimbenika u sklopu »jedne zemlje s dva sustava«, kako je nazvan svojevrstan dogovor Pekinga i Londona o povratku Hong Konga pod okrilje Kine. »Jedna zemlja i dva sustava su stvari koje ne bi smjele biti odvajane, a još manje suprotstavljene jedna drugoj«, kazao je Hu i dodao: »Jedna zemlja znači da moramo podržati vlast središnje vlade te kineski suverenitet, jedinstvo i sigurnost«. U Hong Kongu se održava godišnji mimohod čiji sudionici potiču razvoj demokracije. Na tom mimohodu je 2003. i 2004. godine sudjelovalo više od 500.000 osoba. Kineski je predsjednik napustio Hong Kong prije tog mimohoda. Hong Kong je 1. srpnja 1997. vraćen pod kinesku vlast nakon što su njime 156 godina vladali Britanci. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Chavez u Teheranu</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Venezuelanski predsjednik Hugo Chavez doputovao je u dvodnevni posjet Teheranu gdje će sa svojim domaćinom Mahmoudom Ahmadinejadom razgovarati o globalnim pitanjima i energetici. Dvojica predsjednika trebala bi okončati dogovore iz prošle godine o energetici, eksploataciji nafte, petrokemiji, civilnom zrakoplovstvu, farmaceutskoj industriji i bankarskom sektoru. Chavez je u Iranu vrlo popularan zbog otvorenog iskazivanja neprijateljstva prema Sjedinjenih Državama i pozitivnog stajališta prema iranskome nuklearnom programu, a koji Zapadni svijet smatra spornim i opasnim. Chavez je lani u Teheranu primio Najvišu medalju Islamske Republike Iran za svoj doprinos poboljšanju odnosa između dviju zemalja. [Dpa/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Plovila za rekreativce</p>
<p>Umjesto na »luftićima«, sandolinama, jet-skiju ili barkama, uskoro bismo mogli ploviti (pa i roniti) u mehaničkim dupinima i mini podmornicama. Nizozemski izum, mini podmornica U-Boat Worx, dugačak je kao prosječan automobil (3,5 metara), ima električni pogon, a njime se upravlja joystickom. Pluta, a zatim zaranja pod vodu te se ondje može spuštati čak 50 metara, bez straha od dekompresije. I tako se može roniti dva i pola sata (koliko traje jedno baterijsko punjenje), dok zraka ima za 36 sati. Postoje i tri sigurnosna sustava koji se uključuju automatski. Tu mini podmornicu može voziti samo jedna osoba (tad stoji 62.000 eura), ili se može kupiti model za dvoje (94.500 eura). </p>
<p>Mehanički dupin SeaBreacher dvosjed je koji i plovi i zaranja (do dubine od tri metra), i iskače kao pravi akrobat. Ima panoramsku kabinu, pedale i joystick, a pod vodom postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 30 km/h. Mnogo manje »tehno«, ali zato i mnogo dostupniji je tandem bicikla i barke nalik na kajak, dakle, bicikl s barkom umjesto prikolice koji stoji oko 5000 dolara. Pojedinosti se mogu naći na www.caillou.boats.com. [S.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Opijeni lavandom</p>
<p>Grmolika biljka sitnih ljubičastih cvjetića i jedinstvena mirisa ljeti krasi lijehe i cvjetne posude</p>
<p>Od davnina lavanda svakog ljeta neobičnim mirisom i sitnim ljubičastim cvjetićima opija uzgajivače i ljubitelje cvijeća. Zapazili su je još i stari Rimljani, pa se zahvaljujući njima ta grmolika sredozemna biljka počela saditi na vrtnim lijehama. Pogotovo kad je otkriveno da pomaže pri liječenju rana i opušta ako se dodaje kupkama. Dok je starim narodima služila kao sredstvo za tjeranje kukaca i pripremanje čajeva, s vremenom je postala cijenjenim sastojkom sapuna i parfema. Zbog toga je uzgajaju od britanskog otočja do Indije, a najtraženije sjeme bilo je Lavandule stoechas i Lavandulee angustifoliju. Budući da najbolje uspijeva u grmovima, cvjećari tom biljkom rado ispune rubnjake lijehama izloženim suncu. Bilo da se siju ili sade sadnice uvijek je to u jesen i na temperaturi od 18 stupnjeva Celzijevih.</p>
<p>Nove podvrste</p>
<p>S vremenom je radoznalost uzgajivače poticala da križanjem dobiju nove podvrste čiji su stabljike više od prosječnih 30 centimetara. Istodobno su im i cvjetići poprimali čudesne oblike, veličine i boje, pa se nitko ne čudi što je to nisko i gusto žbunje katkad ispunjeno tamno ljubičastim, tamno crvenim ili nježno ružičaste nijanse. No i tada ti cvjetići baš kao na izvornim vrstama tvore klas na vrhu stabljike. No ne bilo kakav, nego ponešto drukčiji od viđenih. Tako će najtoplijih mjeseci vrtove i dvorišta engleskih i francuskih cvjećara krasiti 60 centimetara visoki grmovi lavande. </p>
<p>Vrt ili terasa</p>
<p>Pozornost plijeni vrhovima ispunjenima mirisnim bijelim i nježno ružičastim nanizanim rastvorenim cvjetovima zaobljenih latica. Kad se sadi treba paziti da je razmak između sadnica 40 centimetra, a uspješno prezime i na temperaturi do minus 20 stupnjeva Celzijevih. Iako su Francuzi u Provansi najveći uzgajivači lavande, ipak su sadnice kultivirane nizozemske lavande uvezli iz Nizozemske. Vitke stabljike narastu do 80 centimetra u vis, a pri sadnji razmak između grmova mora biti metar. Najbolje uspijeva sjeverno od Loire, i ima prepoznatljiv miris i tamno crveno-ljubičaste cvjetiće obrubljene tamnijom nijansom. Istodobno će pozornost privlačiti neobični tamno ljubičasti cvjetni klasići lavande leptira, jer iz njih izrastu uske i duge latice nalik na krila. Lijepo uspijevaju na vrtnim lijehama i u cvjetnim posudama na sunčanim terasama, te podjednako na suncu i polusjeni. Narastu do 60 centimetara u vis, lijepog su mirisa i vrlo dekorativne.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Viva la Pola na tri pozornice</p>
<p>Četvrto izdanje pulskog ljetnog događaja ugostit će 50 izvođača</p>
<p>Veliki alter rock Viva la Pola 2007</p>
<p> – Summer Revolution festival ove će se godine prvi put održati na otvorenom na pulskim Monumentima 27. i 28. srpnja i u svom četvrtom izdanju ugostiti 50 izvođača iz sedam europskih zemalja, najavio je organizator Zlatko Gotovac. Festival se dakle seli iz kultnog kluba »Uljanik«, uz more na Monumente, gdje će se na prostoru za više od 5000 posjetitelja, prema uzoru na najpoznatije svjetske festivale, događati na dvije otvorene pozornice. Predstavit će se grupe raznih glazbenih smjerova od rocka, punka, metala, crossovera, gothika, pa sve do hip-hopa, funkyja, elektroničke glazbe i dub reggaea. Pored toga bit će postavljena i dodatna zatvorena pozornica Trip To Zion Revolution Floor i štandovi sa šarenim proizvodima, hranom i pićem, otvoreni 24 sata na dan. Svi će zainteresirani moći tijekom festivala kampirati u neposrednoj blizini. Prve večeri nastupaju The 69 Eyes, svjetski poznata finska gothik rock-grupa, koja prvi put dolazi na naše prostore i promovira novi album »Angels«, dostupan i u našim prodavaonicama. Za njima nastupa legendarni Koja s obnovljenom DisciplinA Kitschme, koja također promovira novi album »What exactly do you mean when you say music, tell me?«, a za njima se nižu Theatres Des Vampires, Overflow, Six Pack, Vuneny, Phantasmagoria i mnogi drugi. Drugi je dan rezerviran poglavito za punk rock. Nastupaju čak tri planetarno poznate britanske punk rock-skupine: Peter and The Test Tube Babies, G.B.H. i One Way Sistem. Uz njih nastupaju u KUD Idijoti koji će ugostiti slovensku pankersku legendu Petera Lovšina iz Pankrta, koji slave 30 godina postojanja i najavljuju premijerno veliku turneju s KUD Idijotima po bivšim državama Jugoslavije. Dolaze i The Dogz, Vox populi, Concrete Worms, Muškat Hamburg i mnogi drugi. Posebno je najavljen dolazak prvog banda Satana Panonskog Pogreb X iz Vinkovaca. Ulaznice u pretprodaju idu u utorak po 160 kuna za jedan i 280 kuna za dva dana. Do Monumenta moći će se doći automobilom ili brodom koji će od 16 sati isplovljavati svakih pola sata s pulske Rive. [S. Brnabić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Identifikacija tijela još traje </p>
<p>Ostaje nejasno kako je tijelo, koje je zakopano prije 4 ili 5 dana, uništeno do neprepoznatljivosti?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za tijelo mrtvog muškarca, koje iskopano u petak, nedaleko od Popovače, u šumi pokraj Moslavačke Slatine, policija je zatražila DNA analizu, kao jedinu preostalu moguću metodu sigurne identifikacije. Prema iskazu Vukdedovića, za ubojstvo Jurja Bajde saznao je u srijedu ujutro od Armeda Musliua, pa ostaje nejasno kako je nemoguće identificirati tijelo koje je bilo zakopano 4 ili 5 dana. Policija i dalje ne odbacuje mogućnost da je pronađeni muškarac nedavno oteti 22-godišnji Slovenac, sin Iztoka Bajde, jednog od vodećih ljudi slovenskog »Petrola«, za čiju se otmicu terete Armend Musliuu i Vittorio Vukdedović.</p>
<p>Sumnja, koju je iznio u petak na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji načelnik kriminalističke policije, Darko Dundović, o režiranoj otmici kao paravanu za mafijašku likvidaciju, postaje sve izglednija. Kako smo neslužbeno doznali, tijelo koje je pronađeno u šumi Moslavačka Slatina, bilo je u takvom stanju da niti jedna policijska metoda brze identifikacije nije bila moguća. Iako se su se dosad pojavile brojne medijske spekulacije kako je pronađen mladić upravo nedavno oteti Juraj, u policiji još to ne mogu potvrditi, obzirom da rezultati DNA analize nisu poznati, dok o nalazima obdukcije policija još uvijek ne želi iznositi nikakve informacije.</p>
<p>Policija zasad čvrsto u rukama drži jedino Musliua i Vukdedovića, jedine osumnjičene za otmicu. Vukdedović, koji je Juraja Bajdu poznavao, iskazom danim pred istražnim sucem zagrebačkog Županijsko suda, tereti Armenda Muslia za ubojstvo, a prema neslužbenim informacija, odveo je policiju do mjesta gdje je pronađeno zakopano tijelo za koje se sumnja da Juaraj Bajdo. Otmice zapravo i nije bilo, već je Juraj predložio takvu režiju s ciljem da od bogatog oca izvuče novac, što je potvrdio i Musliu u svom iskazu. No u isto vrijeme Musliu odbacuje teške optužbe Vukdedovića za ubojstvo, uvodeći u cijeli slučaj dvojicu misterioznih i vrlo okrutnih ubojica. Čak štoviše, povezuje ih sa Vukdedovićem tvrdeći da je jedan od njih živio s Vittoriom u New Yorku. </p>
<p>Musliu nadalje u svom iskazu navodi da je lažna otmica dogovorena u Zagrebu, a u narednih nekoliko dana pokušali su izvući novac od za »otkupninu«. Prema svemu sudeći Jurjev otac Iztok se nije dao prevariti, pa je na kraju Juraj nazvao majku. Prema riječima prvoosumnjičenog, tih dana Bajdu nitko nije držao zatočenog već su se nalazili svaki dan u Sesvetama, a dvojica tajanstvenih ubojica pojavili su se nekoliko dana kasnije s JurjemBajdom.</p>
<p>Postoje sumnje da je Juraj Bajdo doista bio u dugovima zbog droge i razuzdanog života. Prema slovenskim medijima, Iztok Bajda, otac otetog mladića, nakon nekoliko dana od kada je doznao za navodnu otmicu, popustio je na nagovor slovenske policije zahtjevima »otmičara« i poslao je u Zagreb preko kurira traženih 200.000 eura, no još nije poznato da li je novac i predan. Vukdedović u svom iskazu, optužujući Musliua za ubojstvo, navodi da je u srijedu došao u vikendicu njegova kuma kod Ivanić Grada, gdje ga je dočekao Musliu i tada mu rekao da je »riješio Bajdu«, da bi mu 50-tak metara dalje, kako on tvrdi, pokazao mjesto gdje ga je zakopao. </p>
<p>Nadalje, tvrdi da je kod Musliua vidio pištolj, ali i Jurjev ručni sat, za kojeg znao da ga ne bih nikome dao. Idućeg dana Vukdedoviće se zajedno sa Musliuom uputio u Rijeku, no uhićeni su na benzinskoj postaji »Park« na Slavonskoj aveniji. Kod Musliua pronađen je pištolj kalibra 6,35 milimetara, kojeg je ilegalno posjedovao, a kasnijim pretragama pronađena je automatska puška, pancirka, pet mobitela i ručni sat koji mu je dao Vukdedović. Musliuu i dalje tvrdi da nema ništa sa smrću Jurja Bajde, već je trebao za 15.000 kuna glumiti otmičara Srbina. Obavljeno je preko 650 obavijesnih razgovora i pretraženo 788 kuća, a najavljuje se nastavak istrage i moguća daljnja uhićenja. Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je zagrebačkom Županijskom sudu zahtjev za pokretanje istrage te prijedlog za određivanje pritvora Armandu Musliuu i Vittoriu Vukdeoviću. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Troje poginulih i šestero ozlijeđenih</p>
<p>Najteža prometna nesreća dogodila se u mjestu Brlenić, područje Jastrebarskog, u subotu oko ponoći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Početak velikog »turističkog vala« obilježen je i s nekoliko težih prometnih nesreća, pa je tako tijekom vikenda na cestama troje ljudi poginulo, a šestero ih je ozlijeđeno. </p>
<p>Najteža prometna nesreća dogodila se u mjestu Brlenić, područje Jastrebarskog, u subotu oko ponoći. U nesreći su smrtno stradali 49-godišnji Franjo M. i 22-godišnja Jasmina Š. Nesreća se dogodila kada je osobni automobil marke »VW golf IV«, karlovačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljao Zdravko K. (22) naletio na biciklista Franju M.. Do naleta je došlo zbog neprilagođene brzine vozila koje se kretalo u pravcu Brzarića. Od siline udarca biciklist je ostao na mjestu mrtav, a vozač»golfa« je izgubio nadzor nad vozilom. Automobil je zatim udario u dvorišnu ogradu vlasnika Stjepana K. (54) te se prevrnuo na krov. Pri prevrtanju vozila teško je ozlijeđena putnica Jasmina Š. koja je zbog zadobivenih ozljeda preminula na mjestu nesreće. U »golfu« su se kao putnici nalazili i Petar Š. (23), suprug preminule Jasminke, i Mirjana K. (19), sestra vozača Zdravka K. kojima je pružena liječnička pomoć u KB Sestara milosrdnica. U istoj bolnici pomoć je pružena i Zdravku K. čije ozlijede nisu okvalificirane te je zadržan na promatranju.</p>
<p>Doznajemo da je Zdravko K. u vrijeme nesreće imao 1.07 promila alkohola u krvi. </p>
<p>Dva prometna policajca ozlijeđena su u nedjelju u ranim jutarnjim satima na Aveniji Dubrovnik kod Trnskog. Naime, vozač osobnog automobila marke »kia pride« navodno je prošao kroz crveno svjetlo na semaforu i zaletio se u službeno policijsko vozilo marke »focus«.</p>
<p>Doznajemo da je vozač »kie pride» 76-godišnjak, a osim policijskog vozila još je jedan osobni automobil oštećen u sudaru.</p>
<p>Vozeći se motociklom nadvožnjakom kod Velike Mlake, područje Velike Gorice, u subotu, 30. lipnja sat vremena iza ponoći poginuo je 26-godišnji Marko Berač. On je, najvjerojatnije, zbog neprilagođene brzine kretanja izgubio nadzor nad motociklom marke »kawasaki Z750« te je prilikom pada s motocikla udario u zaštitnu ogradu nadvožnjaka i smrtno stradao.ijekom očevida nisu mogle biti utvrđene točne okolnosti nesreće iz policije mole građane koji su se zatekli na mjestu događaje u vrijeme nesreće da se jave na telefonski broj 92.</p>
<p>Dražen Krajcar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Četiri godine za sedam milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon 12-godišnjeg sudskog postupka, bivši predsjednik Uprave »Mladosti«, Miro Drago Kovačević, u petak je, u odsutnosti, na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija teških oko 7 milijuna kuna iz prve polovine devedesetih. Kovačević, koji ima hrvatsko i američko državljanstvo, se prema dostupnim podacima nalazi u SAD-u, a tijekom postupka pojavljivale su se i informacije da je u međuvremenu umro.</p>
<p> Ipak, nakon dodatnih provjera, koje je zatražio sud, takve informacije nisu potvrđene pa je postupak nastavljen, te je na kraju donesena i nepravomoćna presuda. Kovačević je nepravomoćno proglašen krivim po tri točke optužnice. Premda je prema Statutu poduzeća imao ovlasti za samostalno sklapanje poslova samo do milijun DEM, Kovačević je, prema presudi, prekoračio te ovlasti i svejedno prodao objekat. Prema drugoj točki presude, u razdoblju od početka 1994. do kraja 1995. godine, on je oštetio državni proračun za 1,8 milijuna kuna, budući da je plaće zaposlenicima isplaćivao bez obračuna i uplate poreza i doprinosa. Prema trećoj točki, on je u ime »Mladosti« na račun svoje američke tvrtke »Intersys« uplatio oko 144.000 DEM za informatičku opremu, no isporučen je samo dio opreme vrijedan oko 48.000 DEM, te je tako »Mladost« oštećena za oko 97.000 DEM.</p>
<p> Zanimljivo je da je tijekom postupka, koji traje još od 1996., Kovačeviću najprije bio određen pritvor. No, Vrhovni sud je odlučio da može izaći uz jamčevinu od 1,5 milijuna DEM, koju je, pak, Kovačević platio dionicama »Mladosti«, istoga poduzeća na čiju su štetu uglavnom malverzacije za koje je bio procesuiran i počinjene. Nakon izlaska iz pritvora, nedostupan je Hrvatskom pravosuđu, a od 7. srpnja 1998. godine.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Osiguranik plaća samo jedan do dva posto premije </p>
<p>Država, županija i gradovi svaki po 25 posto sufinanciraju premijske stope za osiguranje usjeva i nasada, Croatia osiguranje je premiju snizila između deset i 20 posto pa osiguranik plaća tek jedan do dva posto premijske stope</p>
<p>Zahvaljujući značajnoj podršci države, Dubrovačko-neretvanske županije i gradova i općina na području te Splitsko-dalmatinske županije, koja se uključila u sufinanciranje premijske svote za osiguranje usjeva i nasada, inicijativa dubrovačke filijale Croatia osiguranja započeta u listopadu 2006. godine urodila je time da je osiguranjem danas pokriveno između deset i 15 posto ukupno zasađenih površina«, istaknuo je Mišo Glavinić, direktor dubrovačke filijale Croatia osiguranja, domaćin seminara za novinare na kojem su predstavljeni suvremeni trendovi u osiguranju.</p>
<p>»Na području na kojem je tradicija osiguranja bila vrlo slaba, ako izuzmemo neretvansku dolinu, i na kojem prevladavaju stariji, često nepovjerljivi proizvođači, to je odličan rezultat, a imamo razloga vjerovati da ćemo ga vrlo brzo i poboljšati. Jedan od razloga za to je činjenica da smo suradnjom s državnom i lokalnom zajednicom te snižavanjem premije osiguranja značajno smanjili cijenu premije koju plaća osiguranik. Naime, država, županija i gradovi s kojima smo do sada uspostavili suradnju sufinanciraju svaki po 25 posto premijske stope, a Croatia osiguranje je premiju snizila između deset i 20 posto, ovisno o kulturi koja se osigurava, jer računamo na povećanje obuhvata osiguranja. Tako sam osiguranik u konačnici plaća tek jedan do dva posto premijske stope«, ističe Glavinić. »Za razliku od proizvođača koji nisu osigurali nasade i usjeve i koji u slučaju elementarne nepogode i štete ovise o financijskim mogućnostima lokalne zajednice (što nerijetko završava dugim čekanjem na isplatu novca, kao i isplatom višestruko manjih iznosa od stvarnog iznosa štete), poljoprivredni proizvođači koji su to učinili ostvaruju pravo na povrat do 75 posto premije osiguranja, odnosno realnu isplatu štete uslijed elementarnih nepogoda. Iskazano jezikom brojki, poljoprivrednik koji ima policu osiguranja siguran je da će svake godine 'ubrati' više od 90 posto, pa i do 99 posto, očekivanog uroda, čak i ako su njegovi nasadi zahvaćeni elementarnom nepogodom. Spremnost za sufinanciranje takvog oblika osiguranja dosad su iskazali brojni gradovi i općine na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije koju 'pokriva' dubrovačka filijala Croatia osiguranja«, istaknuo je Glavinić. </p>
<p>Gradovi Metković, Ploče, Opuzen, Vrgorac i Korčula te općine Konavle, Vela Luka, Blato, Smokvica, Ston, Janjina, Kula Norinska i Pojezerje već su ugovorili suradnju. Tako su danas već osigurani vinogradi i maslinici na Pelješcu, Korčuli i na području Konavala. Oko 97 posto rizika otpada na oluju, tuču i mraz, a u ponudi je osiguranje uroda, ali i mogućnost osiguranja stabala, koje uključuje i osiguranje od požara, još jednoga od čestih rizika na tome području. </p>
<p>»Riječ je, inače, o ponudi osiguranja koju Croatia nudi u 22 županije, a najveći rast broja osiguranika i zaračunate premije zabilježen je tijekom ove godine upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji«, istaknuli su u odjelu za Korporativne komunikacije Croatia osiguranja. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Veliki potrošači biraju dobavljača struje</p>
<p>Kućanstvima će zaračunavanjem naknada za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora računi biti viši za 2,5 do 3 kune</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - S nedjeljom, 1. srpnja, na snagu je stupilo nekoliko zakonskih odredbi i propisa vezanih uz tržište električne energije - pravo na slobodan izbor dobavljača struje dobili su svi potrošači osim kućanstva, a i poduzetništvo i kućanstva počinju plaćati naknadu za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i to 0,89 lipa, bez PDV-a, po svakom potrošenom kilovatsatu.</p>
<p>Tako će kućanstvima, stupanjem na snagu Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, računi za struju, iako se sama cijena struje ne mijenja, prosječno biti viši za 2,5 do 3 kune mjesečno.</p>
<p>»Ankete pokazuju da je 75 do 80 posto potrošača spremno plaćati takvu naknadu kako bi se poticala proizvodnja iz obnovljivih izvora energije«, izjavio je početkom proteklog tjedna pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić.</p>
<p>Potrošači u kategoriji poduzetništva već će na računima za srpanj, a koje će dobiti u kolovozu, imati iskazan i iznos naknade za obnovljive izvore.</p>
<p>Kućanstva mogu HEP-u dostaviti očitanje stanja svoga brojila, a onima koji to ne učine stanje će se procijeniti prilikom sljedećeg redovnog obračuna.</p>
<p>Procjenjuje se da će se u drugoj polovici ove godine od naknada za obnovljive izvore prikupiti ukupno 66 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Čak 250 izlagača prodalo proizvode</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U sklopu promotivne akcije HGK »Kupujmo hrvatsko - budimo kroativni« u subotu je na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održana prodajna prezentacija proizvoda 250 izlagača. Akcija je počela u Osijeku 12. svibnja, a tijekom svibnja i lipnja provedena je u Kninu, Rijeci, Puli, Splitu i Karlovcu. Cilj akcije koju HGK redovito organizira od 2003. je promicanje kvalitetnih i konkurentnih hrvatskih proizvoda, što je dodatni poticaj razvoju domaće proizvodnje. U okviru te promotivne akcije posebna pozornost ove je godine posvećena tvrtkama čiji proizvodi već nose znakove »Izvorno hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta«. Tako je oznaku »Izvorno hrvatsko« do sada osvojio 81 proizvod, dok oznaku »Hrvatska kvaliteta« ima 164 proizvoda hrvatskih tvrtki. Ovogodišnju akciju pratio je i projekt »BE CROative« čiji je cilj predstavljanje domaćih kvalitetnih proizvoda u inozemstvu putem ciklusa izložbi, održanih do sada u Münchenu, Lisabonu i Bruxellesu, a u rujnu slijedi izložba u La Rochelleu. Na zagrebačkom glavnom trgu tako su svoje proizvode predstavile neke od najvećih hrvatskih tvrtki, poput Kraša, Petrokemije, PIK Vrbovca, Zvijezde, Jamnice, Zvečeva, IPK Kandita, Gavrilovića i Dalmacijavina. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ove godine manje 'last minute' aranžmana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Za razliku od prošlih godina kada je tržište znalo biti preplavljeno značajnim turističkim popustima, agencije bi u srpnju i kolovozu mogle nuditi znatno manje last minute aranžmana. </p>
<p>»Prilično sam sigurna da neće biti previše last minute aranžmana. Organizatori su se pripremili, dobro su procijenili odnos ponude i potreba i tržištu će ponuditi manje popusta u zadnji trenutak nego prijašnjih godina«, istaknula nam je Maja Stanić, direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija. </p>
<p>Organizatori putovanja, agencije, zakupili su onoliko mjesta u hotelima koliko misle da će prodati. Nakon booma takvih aranžamana od prije dvije, tri godine, postupno su počeli smanjivati zakupljeni kapacitet. </p>
<p>»Last minute je«, kaže Maja Stanić, »'tlaka' za organizatore putovanja. Istina je zapravo u tome da na njemu ne zarađuju toliko kao u normalnim aranžmanskim cijenama. Agencije ne vole navikavati putnike na aranžmane s popustom. Putnici se, naravno, lako prilagode i mnogi će, znajući da bi mogli uslijediti veliki popusti, pričekati s uplatama«. </p>
<p> »Na takvim aranžmanima agencije gube«, priznat će Maja Stanić. </p>
<p> Bolji, renovirani hoteli uglavnom su odavno bukirani. Kvalitetniji jadranski hoteli neće imati problema s punjenjem niti sljedeća dva mjeseca, vjerojatno ni u posezoni. Ljudi koji ciljano biraju neki objekt ili odredište također su već rezervirali i uplatili smještaj. </p>
<p>Što će se događati s ostalima, potencijalnim putnicima koji čekaju last minute, odnosno hotelijerima kojima prodaja neće ići zamišljenim ritmom?</p>
<p>Turistima bi se po specijalnim cijenama mogli nuditi lošije rangirani hoteli. Hotelijeri će, s druge strane, ovisno od interesa individualaca procjenjivati koliki će broj kreveta i pod kojim uvjetima nuditi za last minute. </p>
<p> Za razliku od mediteranske konkurencije, poglavito Turske, naši hotelijeri u dosadašnjem dijelu sezone nisu spuštali cijene usluga. Na primjer, Turci, Grci i Tunižani još su u svibnju dali velike aranžmanske popuste, čak su i tiskali kataloge s novim cijenama. </p>
<p>Pitanje je koliko će taj val sniženja stranih hotelijera naštetiti ovdašnjim, koliko im je gostiju već odnio i što će se događati u srcu sezone. Hoće li ovdašnji hotelijeri ostati na starim vrijednostima ili će, pritisnuti panikom zbog praznih postelja, morati spuštati cijene. </p>
<p>»I mene zanima tko će spuštati cijene i koliko. Ako će doći do popusta, pretpostavljam da će se najviše nuditi noćenja s doručkom, mnogo manje polupansioni«, zaključuje Maja Stanić. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Za pozive iz inozemstva 0,49 eura po minuti</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Uredba, kojom se smanjuju cijene roaminga, objavljena je u petak u službenom glasilu Europske unije, čime je ona u subotu stupila na snagu, a njene konkretne učinke potrošači bi trebali osjetiti za dva mjeseca.</p>
<p> Prema uredbi, koja će vrijediti tri godine, cijene roaminga za odlazne pozive iz inozemstva ograničavaju se na 0,49 eura po minuti, a za dolazne pozive u inozemstvu na 0,24 eura. Ta gornja ograničenja primjenjivat će se tijekom prve godine važenja uredbe, a nakon toga bi se postupno smanjivala. U drugoj godini odlazni pozivi u inozemstvu naplaćivali bi se 0,46 eura, a dolazni 0,22 eura, a u trećoj 0,43 i 0,19 eura.</p>
<p>Komisija je izrazila uvjerenje da EU neće morati nakon tri godine ponovno zakonski intervenirati radi snižavanja neopravdano visokih cijena.</p>
<p> Međutim, Europljani neće moći jeftinije koristiti mobilne telefone za vrijeme predstojećih godišnjih odmora jer je nakon stupanja uredbe na snagu operaterima ostavljeno mjesec dana da svojim klijentima ponude povoljniji roaming, a onda će oni imati još mjesec dana da odgovore na tu ponudu, što znači da će jeftiniji roaming biti moguć tek od rujna. Europska komisija je odlučila predložiti donošenje uredbe o uvođenju gornje granice cijene roaminga tvrdeći da operateri neopravdano drže visoke cijene, tako da poziv iz inozemstva zna biti čak šest puta skuplji nego poziv u matičnoj mreži. Ova uredba snizit će cijene na četvrtinu ili petinu dosadašnjih cijena roaminga. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Vatrogasci traže oštrije kažnjavanje piromana</p>
<p>Dok jedan sat leta kanadera državni proračun košta 6000 eura, maksimalna kazne za podmetanje požara iznosi smiješnih 10.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon velikog požara na brdu Šibanica kod Metkovića, za koji se ozbiljno sumnja da je podmetnut, hrvatski su vatrogasci uputili su javni apel u kojem traže strože kažnjavanje piromana. Potvrdio je to Vjesniku glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin, ocjenjujući da su trenutne novčane kazne za piromane, najblaže rečeno, neprimjerene.</p>
<p>»Ne bojim se javno konstatirati da je neki požar podmetnut, pogotovo kad na to upućuje niz pokazatelja kao što su oni o požaru kod Metkovića. Ljudi koji su prvi stigli na požarište, a nakon njih i piloti iz kanadera, uočili su da je požar planuo na nekoliko lokacija. Kada na površini od jednog četvornog kilometra imate tri požara u isto vrijeme, naravno da to upućuje u namjerno izazivanje«, objasnio je Jurin. Potvrdio je da je odmah u četvrtak razgovarao s ravnateljem policije, nakon čega je podnesena i prijavu protiv nepoznatog počinitelja.</p>
<p>Na žalost, sve je to slaba utjeha za 120 gasitelja javnih vatrogasnih postrojbi iz Metkovića, Ploča, Konavala i Dubrovačkog primorja koji su se više od dva dana borila s vatrenom stihijom. Prema informacijama s terena, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Metkovića Jure Pilj potvrdio je, naime, da je vatra poharala čak 70 hektara guste, makije i niskog raslinja.</p>
<p>S druge strane, čak i ako se dokaže da je požar podmetnut, vatrogasci podsjećaju da počinitelje čeka smiješna kazna.</p>
<p>»Maksimalna novčana kazna iznosi 10.000 kuna, a to je ništa u odnosu na štetu i druge posljedice koje su nastale«, otkriva Mladen Jurin. Prema njegovim riječima, požar kod Metkovića je pokazao je da, osim motrilačkih i vatrogasnih postrojbi, u blizini trebaju biti i policijske patrole. »Tako bi se brže reagirati, a ono što mi predlažemo – i počinitelje odmah drastično kaznilo«, rekao je Jurin.</p>
<p>Uostalom, troškovi intervencija su iznimno visoki. Samo sat leta kanadera stoji 6000 eura, a ilustracije radi, požar na brdu Šibanica kod Metkovića u petak i subotu gasila sva četiri hrvatska kanadera.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Sanader najavio pobjedu i uzdrmao SDP</p>
<p>Razlog zabrinutosti oporbenih vođa mogao bi biti potaknut i onim dijelom Sanaderovih prijedloga koji duboko zadiru u biračko tijelo najjačih oporbenih stranaka, SDP-a i HNS-a</p>
<p>Govor Ive Sanadera, predsjednika vladajuće stranke i aktualnog premijera, na 11. općem saboru HDZ-a održanom u subotu u zagrebačkoj Ciboni doslovce je podigao na noge oko 6500 izaslanika iz cijele Hrvatske. Istodobno je, figurativno rečeno, oborio s nogu vođe oporbe koji su se tjednima uljuljkivali na lovorikama nekih anketa po kojima su oni već postali stanovnici Banskih dvora.</p>
<p>No, Sanaderov ih je govor morao protresti, duboko zabrinuti i još više razgnjeviti i to najmanje iz nekoliko razloga. Prvi je taj što je Sanader u Ciboni pokazao da je i dalje neupitni lider, odgovoran političar i državnik, kojem je Hrvatska ispred i iznad svega. Pokazao je i da je političar s golemom voljom, širokog znanja i umijeća, koji snagom i optimizmom može i hoće pokrenuti stranku do još jedne pobjede na parlamentarnim izborima.</p>
<p>Drugi razlog mogao bi se temeljiti i na činjenici da je Sanader jasno i glasno svojom porukom da nema uvođenja nikakvih novih poreza do srži razgolitio najave SDP-ovih gospodarskih stratega o uvođenju poreza na kapitalnu dobit i imovinu: »Onima koji su dizali kredite da kupe dionice Ine sada bi udarili porez. Građanima žele oporezivati nekretnine. Naše bake i djedovi morali bi prodavati imovinu da plate poreze. E, neće opaliti poreze jer će izgubiti izbore«, bio je odlučan Sanader, vjerujući da se među neopredijeljenim biračima nalazi dobar dio onih koji na izborima neće zaokružiti stranku koja bi im porezima ugrožavala golu egzistenciju i uništavala živote.</p>
<p>Svjestan te činjenice predsjednik HDZ-a poručio je svim neopredijeljenim da izađu na izbore, čak i ako ih taj dan boli glava jer bi ih u suprotnom glava mogla boljeti iduće četiri godine. Na taj način je najavio oporbi tešku i bespoštednu borbu za svaki glas do posljednjeg daha. Izborni program kojim HDZ želi pridobiti povjerenje građana Sanader je nazvao »3 puta 7«. U njemu je sadržano sedam razvojnih projekata (dovršetak tranzicije, nastavak gradnje autocesta, vodovod u svakoj kući, plinofikacija, energetska stabilnost, čist okoliš, društvo znanja), godišnji rast BDP-a od najmanje sedam posto, kao i smanjenje anketne stope nezaposlenosti s 10,3 na sedam posto. Time je odgovorio SDP-ovim čelnicima što misli o njihovom programu '4 puta 4'. »SDP nudi da će podijeliti zemlju u četiri regije kojima će vlast odrediti koje će četiri industrije razvijati. To je socijalistička planska ekonomija, viđena u SSSR-u, Čehoslovačkoj i Jugoslaviji. U Hrvatskoj je neće biti, jer kreativnost naših poduzetnika i tržišnu ekonomiju nikakvo dogovaranje ne može zamijeniti«, poručio je Sanader.</p>
<p>SDP-ovim čelnicima zasigurno nije bilo lako ni kada je Sanader obznanio da HDZ-ova vlada već sad ostvaruje ono o čemu oporba sanja. Konkretnije, SDP je u svom predizbornom programu najavio rast BDP-a sedam posto tek u drugoj godini svog mandata, no statistika govori da je Sanaderova vlada već sad ostvarila taj rast. I ne samo to. U mandatu ove vlade otvoreno je već 85.000 novih radnih mjesta dok SDP-ov gospodarski strateg Ljubo Jurčić tek najavljuje otvaranje 80.000 novih radnih mjesta u idućem četverogodišnjem razdoblju. Sanader je najavio i da HDZ 2010. neće imati deficita, za razliku od SDP-a koji je najavio deficit od sedam posto te da će i dug države biti sveden na nulu. Razlog zabrinutosti oporbenih vođa mogao bi biti potaknut i onim dijelom Sanaderovih prijedloga koji duboko zadiru u biračko tijelo najjačih oporbenih stranaka SDP-a i HNS-a.</p>
<p>Primjerice, najave da će naknade za nezaposlene porasti s 1000 na 1200 kuna, da će zakonski omogućiti umirovljenicima da rade i primaju plaću, ali bez plaćanja mirovinskog osiguranja, da će u prvoj godini zaposlenja mlade i poslodavce osloboditi plaćanja zdravstvenog osiguranja, ali će imati zdravstvenu zaštitu, te uvođenje aktivnog biračkog prava za mlade s navršenih 16 godina, tipične su najave, s kojim bi se dičili, da su ih se sjetili, SDP-ovi lideri. </p>
<p>No, vjerojatno im nije bilo lako ni kada je Sanader s Cibonine govornice poručio da je HDZ ne samo pokrenuo Hrvatsku i ispunio sva svoja obećanja dana 2003. nego da je ostvario i više od toga. Primjerice ostvario je i ono što je u prethodnom mandatu obećavala koalicijska vlada predvođena SDP-om i što im je bio glavni predizborni adut kojim su dobili izbore 2000. a to je povrat duga umirovljenicima. Sanader je podsjetio i na to da je 2003. u Hrvatskoj bilo jedva nekoliko poduzetničkih zona koje su bile u funkciji, a danas ih je više od 300, od kojih je 150 potpuno osposobljeno te rade punim kapacitetima.</p>
<p>»Cilj nam je stvoriti 400 poduzetničkih zona«, jasno je poručio Sanader. Napokon, ova je vlada uspjela naći rješenje i izvući iz agonije brodogradilište Viktor Lenac, u koju ih je ugurala prethodna SDP-ova koalicijska vlada. Stoga i ne iznenađuju riječi sindikalca iz Lenca Damira Bačinovića, koji je užarenom skupu u Ciboni poručio da bi bez Sanaderova angažmana Lenac još bio u agoniji.</p>
<p>Sanader je poslao poruku i svim hrvatskim domoljubima da na izborima zaokruže HDZ jer se ulaskom u EU vladajuća stranka neće odreći svoga domoljublja nego će se s njime ponositi, kao što se njime ponose i Nijemačka, Italija i druge zemlje u Uniji. Istodobno je odlučno odbio svaku mogućnost rasprodaje Hrvatske te raznim mešetarima prodaju hrvatske zemlje i morskih dobara. </p>
<p>Poručio je i da će »Maestro« sustići sve kriminalce te najavio odlučan rat dilerima, pedofilima i organiziranom kriminalu. Poručio je da HDZ zna i da se toj stranci može vjerovati. Nakon Sanaderova govora ta očekivanja su ne samo obistinila nego su i premašena, jer predsjednik HDZ-a je i ovaj put pokazao hrvatskim biračima da za pobjedu na izborima nije dovoljno ne činiti ništa osim nabacivati se blatom na svaku dobru akciju i inicijativu vladajućih, nego je potrebno zavrnuti rukave i pokrenuti Hrvatsku u svakom pogledu. Sanader je u subotu u potpunosti uspio do iskrenja naelektrizirati svoje članstvo, ali i protresti onaj dio Hrvatske koji je upao upravo u takvu oporbenu letargiju.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jadran se ubrzano puni stranim turistima</p>
<p>Posljednji tjedan jeftinijih hotelskih cijena iskoristili su prije svih Česi, Slovaci i Poljaci</p>
<p>Ako ne računamo masovni praznički egzodus hrvatskih građana prema vikendicama na moru, protekli vikend bio je najjači ovosezonski turistički vikend, dani prvih ovogodišnjih prometnih gužvi. Posljednji tjedan jeftinijih hotelskih cijena iskoristili su prije svih Česi, Slovaci i Poljaci koji ovih dana prevladavaju u dalmatinskim ljetovalištima. U Istri je, s druge strane, najviše Slovenaca.</p>
<p>Standardne kilometarske kolone stvarale su se pred tunelima Sveti Rok i Mala Kapela. Kritično je bilo na graničnim prijelazima sa Slovenijom, posebno na Maclju gdje je kolona u dubini Slovenije sezala čak do Maribora. Loše slovenske ceste pridonijele su tomu da putnici, koji idu prema našem dijelu Jadrana, pedesetak kilometara kroz Sloveniju putuju šest sati. U subotu je iz splitske trajektne luke prema srednjodalmatinskim otocima prevezeno 13.000 putnika i 2000 vozila. U obližnju zračnu luku sletjelo je 84 čartera s 17.000 putnika. Dalmacija je prihvatila prvi veći ovosezonski val turista. Osim u splitskoj trajektnoj luci, pojačan promet zabilježen je i u pristaništima Zadar, Prizna, Brestova, Jablanac, Porozina. »Predsezona je bila iznimno dobra, ali tek nas čeka najveći posao. U predsezoni su male brojke u odnosu na cjelogodišnji rezultat, glavnina posla odraditi će se u srpnju i kolovozu.</p>
<p>Istra je postotak ili dva iznad lanjskog rezultata, ali smatram da ne treba stvarati euforiju oko sezone jer na njemačkom tržištu, ne stojimo predobro«, rekao nam je Veljko Ostojić, predsjednik Turističke zajednice Istarske županije.</p>
<p>Osim Slovenaca, u Istri ovih dana ima najviše Nizozemaca, Danaca, Austrijanaca i Skandinavaca. Talijani i Nijemci stižu u samoj špici sezone, oko 22 srpnja. Hvar ima dvoznamenkasti pad gostiju, Dubrovnik ponovo ne stoji dobro.»Pokazuje se da mi definitivno nismo jeftini. Ne treba biti jeftin poput Turske, ali moralo bi se malo razmisliti o formiranju cijena. Treba poraditi i na kvaliteti smještaja«, ističe Veljko Ostojić, bivši turistički doministar.</p>
<p>Sada ga zanimaju dvije stvari - što će biti s Nijemcima i hoće li nas poslužiti vrijeme? Lanjska kolovoška kiša otjerala je polovicu gostiju iz istarskih kampova pa se svi se nadaju da će nastupajući kolovoz biti naklonjeniji turizmu. [D. Verković]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Borba za svaki glas na desnom centru</p>
<p>Osvojit ćemo 20 zastupničkih mjesta i bez nas se neće moći skupiti parlamentarna većina, najavio je pravaški lider</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Moguća koalicija s HDZ-om neće otupiti oštricu naše kampanje. Bit ćemo nemilosrdni u borbi za svaki glas na desnom centru, osvojit ćemo 20 zastupničkih mjesta i bez nas se neće moći skupiti parlamentarna većina«, poručio je u nedjelju lider HSP-a Anto Đapić sa sjednice Glavnog stana, iznimno otvorene za novinare.</p>
<p>»HSP niti hoće niti može ozbiljnije surađivati s ljevicom na nacionalnoj razini, osobito zbog krupnih ideoloških razloga, ali i zbog njihova zahtjeva da se zabrani glasovanje Hrvatima iz BiH«, rekao je Đapić. »HDZ može biti naš partner, ali to ništa neće promijeniti u strategiji naše kampanje. HSP će kampanjom od vrata do vrata, kvalitetnim programima i ljudima kojima se vjeruje postati stožerna stranka, bez koje se neće moći skupiti većina u Saboru«, najavio je, napominjući da jedino stvaranje velike koalicije može »istisnuti« HSP. Najavljujući tek za rujan stranačku konvenciju na kojoj će predstaviti sve izborne programe, pa i gospodarski, šef pravaša je napomenuo da »nije impresioniran« ni nedavnom SDP-om konvencijom, niti subotnjim saborom HDZ-a. »Naša snaga nije u skupoj kampanji, marketingu i medijskoj pristranosti. Naša je prednost u odnosu na SDP i HDZ što se nikad nismo ogriješili o narod«, rekao je Đapić, poručujući da poslijeizborne koalicije s HDZ-om neće biti po svaku cijenu.</p>
<p>»Koalirat ćemo samo ako se čvrsto dogovorimo o glavnim smjernicama razvoja zemlje, pri čemu vanjska politika neće više određivati unutarnju te usvoje li se naši glavni programi«, objasnio je, negirajući da se na »osječkoj kavi« dogovorila koalicija HDZ-a, HSP-a i Glavaševe stranke.</p>
<p>Sudeći prema Đapićevim riječima, u HSP-u neće biti godišnjeg odmora. Iako je rekao da izborne pripreme teku izvanredno i da su liste u većini već posložene, ipak je zatražio od svih pojačan rad kako bi u studenome u svakoj jedinici dobili po dva zastupnika. Od članova Predsjedništva je zatražio »bolju suradnju« kako bi se izbjegle svađe, kao nedavno između Tončija Tadića i Milijana Sesara. Na sjednici je predstavljen program za vanjsku politiku, prijedlog reforme zdravstva te glavne smjernice reforme pravosuđa, u sklopu koje je Pero Kovačević najavio osnutak agencije za oduzimanje imovine otete tijekom pretvorbe i privatizacije.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Stanje nevladinog sektora bolje je nego u regiji</p>
<p>Istraživanje će prvi put omogućiti temeljitu procjenu stanja u nevladinom sektoru u Hrvatskoj</p>
<p>Stanje nevladinog sektora u Hrvatskoj bolje je u odnosu na regiju, odnosno jugoistočnu Europu, pokazalo je istraživanje »Procjena stanja razvoja organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj«, koje je za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva izradila Agencija za istraživanje tržišta Target.</p>
<p>Istraživanje je obuhvatilo uvjete rada udruga, područje djelovanja i aktivnosti udruga, strukturu udruga, zaposlenih i volontera, izvore financiranja, suradnju između udruga, suradnju s državom i poslovnim sektorom te medijima. Obuhvaćena su i pitanja regionalne suradnje te stavovi udruga o političkom i društvenom kontekstu Hrvatske za rad udruga.</p>
<p>Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Zaklade, smatra da će to istraživanje prvi put u Hrvatskoj omogućiti temeljitu procjenu stanja u nevladinom sektoru te da će rezultati istraživanja zasigurno dati preporuke i podlogu za provedbu ciljeva postavljenih Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva.</p>
<p>Kako bi se stekao uvid u uvjete rada hrvatskih udruga udruge su upitane o prostorijama u kojima obavljaju svoje aktivnosti te o opremi koju koriste. Gotovo polovica ispitanih udruga (42,8 posto) obavlja svoje aktivnosti u prostorijama koje su im ustupljene i za koje ne moraju plaćati najam. Vlasništvo prostora ima tek desetina anketiranih udruga (10,4 posto), dok 34,2 posto udruga koristi unajmljene prostorije. Tri četvrtine udruga posjeduje računalo i pisač te ima telefonsku liniju. Udruge najrjeđe posjeduju vozilo, koje ima tek svaka deseta udruga.</p>
<p>Što se tiče područja djelovanja i aktivnosti udruga, gotovo sve ispitane udruge (91 posto) imaju definiranu misiju, a nešto manje od dvije trećine ima strateški plan.</p>
<p>Najčešći tip djelatnosti udruga su različiti oblici izvaninstitucionalnog obrazovanja, kojima se bavi 70,8 posto udruga, akcije u lokalnoj zajednici (47,9 posto) te savjetovanje i pružanje raznih profesionalnih usluga (46,9 posto).</p>
<p>Polovica ispitanih udruga (52,6 posto) nema niti jednog zaposlenog, a nešto manje od polovice (41,2 posto) zapošljava između jedne i devet osoba; u udrugama je zaposleno više žena nego muškaraca, a osobe koje vode udruge (predsjednik) češće su muškarci (54,6 posto) nego žene (43,7 posto). Dvije trećine (63,8 posto) ima viši/visok stupanj naobrazbe, a trećina (36,1 posto) srednju stručnu spremu. Polovicu udruga vode osobe srednje dobi (između 36 i 53 godine). Žene su češće vodeće osobe samo u ličkoj regiji. Volonteri su češće žene nego muškarci, kao i osobe mlađe dobi (do 35 godina); u više od polovice udruga (57,9 posto) volonterski rad prisutan je jednom tjedno ili češće.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Od Trogira prema Splitu po četverotračnoj cesti</p>
<p>Završeni su radovi na Jadranskoj magistrali od Solina do Kaštel Gomilice, pa će ta 4,2 kilometra duga dionica biti puštena u promet već u ponedjeljak ujutro</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Radnici splitskog Konstruktora i Hrvatske ceste, kao nositelj gradnje 200 milijuna eura vrijedne četverotračne prometnice Trogir - Split - Omiš, završile su radove na Jadranskoj magistrali od Solina do Kaštel Gomilice, pa će ta 4,2 kilometra duga dionica biti puštena u promet već u ponedjeljak ujutro, potvrdio je Vjesniku Tonči Ljubetić iz HC-a, zadužen za nadzor gradnje na prvoj etapi buduće brze ceste.</p>
<p>Nakon jednogodišnje gradnje, u nedjelju su okončani zadnji radovi na toj dionici, uključujući i postavljanje prometne signalizacije, rasvjetnih stupova te semafora, a navučen je i novi asfaltni sloj na starom južnom dijelu ceste kojom će se prometovati od Trogira do Splita. Tako će se od ponedjeljaka ujutro tom dionicom voziti u četiri kolnička traka, što je početak rasterećenja prometa na jednoj od najfrekventnijih hrvatskih cesta kojom dnevno prođe i do 25.000 vozila. Ljubetić kaže da se građevinari sada povlače s glavne trase, na koju se ponovno vraćaju nakon turističke sezone kad će se nastaviti rekonstrukcija magistrale kroz Kaštela do Trogira, jer prva etapa tog 200 milijuna eura vrijednog projekta mora biti završena do ljeta 2008. Gradnja četverotračne brze ceste odvija se u tri sektora, pri čemu prvi obuhvaća oko 20 kilometara dug potez od Trogira do Solina, drugi se odnosi na gradnju 11 kilometara duge četverotračne ceste od Stobreča do Dugog rata, a treća, ujedno i najzahtjevnija etapa projekta, predviđa nastavak prometnice do Omiša.</p>
<p>Zbog prometnog opterećenja, kilometarskih gužvi i velikih zastoja, posebice u ljetnim mjesecima, izgradnja brze ceste proglašena je prioritetnim projektom za Dalmaciju. Kad nova prometnica bude otvorena, brzom cestom Trogir - Split- Omiš putovat će sa oko pola sata, koliko se sada vozi samo od Splita do Omiša, i to pod pretpostavkom da nema gužve.[D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Srebrenica i Vukovar ne smiju se zaboraviti</p>
<p>CETINJE</p>
<p> - Zločini u Srebrenici i Vukovaru ne smiju se zaboraviti kako se više ne bi ponovili, a odgovorni za ta zlodjela moraju se izvesti pred lice pravde, ocijenili su u subotu na Cetinju sudionici okruglog stola održanog u okviru programa »Susret Cetinja, Srebrenice i Vukovara«. Na susretu pod nazivom »Da se više nikad ne ponovi«, koji su organizirale Crnogorska pravoslavna crkva i Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, javnost je pozvana da se priključi tom projektu i kazni odgovorne za zločine.</p>
<p>Željko Sabo, predstavnik Vukovara i ujedno izravni sudionik u obrani toga grada, kazao je da je nakon »pada« grada, 18. studenoga, »jednostavno nestalo 2000 ljudi«. »Najveća zvjerstva i zločini u Vukovaru događali su se pred institucijama međunarodne zajednice«, kazao je Sabo. Rekao je da danas u Vukovaru Hrvati »žive i djeluju zajedno sa Srbima« te upozorio da je to »moralna i duhovna obnova svakog čovjeka« i da je čovjek koji na to nije spreman »zalutao« i »ponovio bi prošlost«.</p>
<p>Sabo je obećao svojim sugrađanima prenijeti »istinu koju nije znao« u vezi s antiratnim otporom na crnogorskom području. Pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Vukovara Zlatko Hegeduš rekao je da mu je na početku susreta »Cetinje-Srebrenica-Vukovar« bilo nejasno »zašto baš Cetinje«, ali mu je »brzo postalo jasno da su i građani Cetinja na razne načine bili ugnjetavani i izloženi uništavanju duha crnogorskog naroda«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Glavna zadarska gradska plaža neuređena i prljava</p>
<p>Koncesije za plaže izdaje Zadarska županija, no u slučaju Kolovara, Grad Zadar će održavanje plaže preuzeti u svoje okrilje</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Dok sve više plaža na zadarskom području dobiva plave zastave za čistoću mora i uređenje same plaže i njezina okoliša, glavna gradska plaža na Kolovarama iz godine u godinu sve je zapuštenija. Tvrtka koja ima koncesiju na plažu već nekoliko godina nije učinila ništa na njezinu uređenju, poneki dijelovi uz more se urušavaju te kupačima prijeti i opasnost od ozljeđivanja pri ulasku u more.</p>
<p>Koncesije za plaže izdaje Zadarska županija, no u slučaju Kolovara, nakon brojnih prigovora građana i gradskih vijećnika, pa i na zadnjoj sjednici gradskoga vijeća prošloga tjedna, reagirao je i Grad Zadar koji želi preuzeti održavanje plaže. Ipak, osim sitnih zahvata na nekim dijelovima, plaža je i ovo ljeto dočekala nespremna i neuređena. Kupače najviše smetaju hrpe smeća i nedostatak kanti za smeće, pa ako su neki od njih nekulturni i za sobom ostavljaju smeće, jedan čistač riješio bi problem, ali ne da čisti jedanput tjedno, nego svaki dan, kao što je uobičajeno na drugim plažama.</p>
<p>Na plažu na Kolovarama dolazi se s Donje rive koja je pri zadnjem mjerenju kvalitete mora, 1. lipnja, pokazala da je uz nju more kristalno čisto, čime se može pohvaliti rijetko koji dalmatinski grad. More je takvo od Dikla do Arbanasa, zahvaljujući novom sustavu odvodnje kojim je izgrađeno mnoštvo crpnih postaja, dva duga podmorska ispusta te uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.</p>
<p>Zato danas Plava zastava ne krasi samo plažu na Boriku nego i gradsku marinu.</p>
<p>Plaža na Kolovarama oduvijek je bila najomiljenije mjesto za kupanje građana koji stanuju u središtu grada. I danas se tamo kupaju cijele obitelji, od baka i djedova do unučadi, a pogotovo je pogodna starijim osobama jer do nje dolaze pješice za petnaestak minuta. Ne nedostaje ni turista koji odsjedaju u obližnjem hotelu »Kolovare« i privatnim apartmanima, a minimum koji im se može pružiti je plaža bez smeća. [Lj. I. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2007], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20070702].
|
