NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060830].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 118523 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Da bi izbjegli prijetnje,profesori gase mobitele</p>
<p>Nastavnici ne dolaze automobilom u škole da im učenici ne bi bušili gume</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog novog slučaja brutalne roditeljske prijetnje profesoru u Makarskoj, Školski sindikat »Preporod« zatražio je hitnu reakciju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca.</p>
<p>»Slučaj kolege Nikice Hrstića iz Makarske sve je prije nego pojedinačan. Sudeći prema dojavama u sindikate, ovogodišnji jesenski popravni rok u srednjim školama negativno su obilježili brojni pritisci kojima su izloženi profesori«, ističe predsjednik Sindikata Željko Stipić. Teško je i zamisliti, dodaje, na što su sve spremni učenici i roditelji da bi ishodili prolaznu ocjenu. Stipić, naime, tvrdi da su brojni nastavnici danima telefonski nedostupni, jer se jedino tako mogu zaštititi od roditeljskih i učeničkih uvreda, prijetnji i zastrašivanja. Kaže da je u pojedinim srednjim školama postalo uobičajeno da nastavnici potkraj kolovoza ne dolaze na posao automobilima, jer učenici zbog neuspjeha na popravnom redovito iskaljuju bijes na retrovizorima i gumama automobila. </p>
<p>»Makarski slučaj u kojem se profesoru prijetilo smrću i miniranjem kuće samo zato što je korektno odradio svoj posao još jednom je upozorenje da nikad nije bilo gore sigurnosno stanje u našim školama«, smatraju u »Preporodu«. Ističu da je nesigurnost profesora poprimila dramatične razmjere te postavljaju pitanje - jesu li prosvjetne vlasti uopće u stanju riješiti taj problem? Sindikat Preporod zato poziva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na zajedničku akciju u rješavanju problema nasilja u školama. </p>
<p>U Ministarstvu ističu, pak, dosadašnju dobru suradnju sa sindikatima. Izdvajaju primjer nedavne zajedničke akcije s najvećim osmoškolskim sindikatom - Sindikatom hrvatskih učitelja te poručuju kako su spremi i na dalju suradnju kako bi se riješio problem nasilja u školama. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Videonadzor će smanjiti broj poginulih u prometu</p>
<p>Takve kamere trebalo bi postaviti i na određenim raskrižjima u gradovima - barem radi dobivanja osnovnih pokazatelja o učestalosti i opasnostima prolaska vozača kroz crveno svjetlo, smatra Franjo Mihoci</p>
<p>Nove izmjene zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje obuhvaćaju postavljanje nadzornih kamera i fiksnih mjerača brzine na državnim cestama i gradskim obilaznicama, a tek će se uputiti u Sabor na razmatranje, nedavno je predstavio ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin. </p>
<p>Ministar je izjavio da MUP ima problema s gradskim obilaznicama koje postaju magistrale smrti, naročito tijekom vikenda. Zato je MUP odlučio da će, u dogovoru s gradovima, postaviti nadzorne točke kontrole brzine i kažnjavati vozače sukladno zakonskim odredbama koje će se tek donijeti. Uz to, kamere i mjerači brzine bi trebale pridonijeti i sankcioniranju ostalih vrsta kriminala. »Mislim da će naši građani porazbijati kamere. To se već dogodilo u Zagrebu sa stalnim nadzornim kućicama još prije osam godina«, rekao nam je docent Željko Marušić, stručnjak za promet i profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Dodao je kako bi bilo idealno da se kamere postave kod svake škole s ograničenjem od 30 kilometara na sat. »Pristalica sam toga da se sigurnost poveća na kritičnim točkama. Tamo MUP treba stalno nadgledati <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i sustavno sankcionirati. No, zakone bi trebalo kreirati i predlagati neovisno stručno tijelo, a MUP bi ih trebao samo provoditi«, tvrdi Marušić. Franjo Mihoci, stručnjak za vještačenje prometnih nesreća, smatra da će nadzorne kamere i mjerači brzine znatno pridonijeti padu broja nesreća.»Kamere bi trebalo postaviti i na dijelu županijskih cesta, a i na određenim raskrižjima u gradovima zbog dobivanja osnovnih pokazatelja o učestalosti i opasnostima prolaska kroz crveno svjetlo«, smatra Mihoci.</p>
<p>Ivan Dadić, stručnjak za promet s Instituta prometa i veza te profesor na Fakultetu prometnih znanosti smatra da bi kamere trebale analizirati promet. One, naime, s novim i skupim softverima mogu biti od velike koristi i za djelovanje protiv terorizma. Smatra da bi više pozornosti trebalo posvetiti mladim vozačima i crnim točkama u prometu.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Prodaja protuprovalnih vrata porasla za 30 posto</p>
<p>Manji alarmni sustav sa sirenom i dojavom na broj telefona vlasnika ili zaštitarske agencije može se ugraditi za 2500 do 3000 kuna </p>
<p>Provale u stanove koje su češće u ljetnim mjesecima ponukale su građane da prije godišnjih odmora sigurnost doma podignu na višu razinu ugradnjom protuprovalnih vrata, pa su tako tvrtke za tehničku zaštitu imovine zadnjih mjeseci imale pune ruke posla. </p>
<p>To potvrđuju i u tvrtki za tehničku zaštitu Kolnoa koja se, između ostalog, bavi i ugradnjom protuprovalnih vrata, gdje procjenjuju da je prodaja porasla za 30 posto. </p>
<p>»Građani su u ljetnim mjesecima dolazili u sve većem broju zbog straha od sezonskih provalnika. Zadnja tri mjeseca je posla bilo više no inače, a najviše kupaca bilo je u srpnju«, kaže Mario Gabričević iz tvrtke Kolnoa.</p>
<p>Naime, željena se vrata, zbog velikih navala, katkad čekalo i dva tjedna, a za sigurnost svojih kuća kupci su plaćali i više od 7000 kuna. </p>
<p>»Takva vrata imaju do deset točaka zaključavanja, poseban čelični okvir i »pante« protiv izbacivanja krila iz dovratnika«, kažu u toj tvrtki. Čelična oplata na takvim vratima debela je dva milimetra, a vrata imaju i dodatna dva sloja metala oko brave. Cilindar brave napravljen je od posebnih legura koje je nemoguće bušiti, a ključ se ne može kopirati. </p>
<p>»Da bi se provalilo kroz ta vrata, potrebna je velika sila da bi ih se izbilo iz zida, što je nemoguće učiniti bez pneumatske bušilice i rezalice metala«, kaže Gabričević.</p>
<p>Cijena takvih vrata kreće se od 5400 kuna, pa do 7600 kuna. </p>
<p>Što se alarmnih sustava tiče, Elvira Horvat iz poduzeća Sin, Geras i Leskovar, kaže da je prodaja u posljednjih mjeseci također drastično porasla. </p>
<p>»Nikad nismo imali ovakvu gužvu. Ljudi se prije godišnjih odmora očito osjećaju nesigurnima i žele osigurati svoju imovinu«, objasnila je Elvira Horvat, referentica za prodaju ove tvrtke. Dodaje da se manji alarmni sustav sa sirenom i dojavom na broj telefona vlasnika ili zaštitarske agencije može ugraditi za 2500 do 3000 kuna. </p>
<p>Ugradnja se obično obavlja u jednom danu, osim ako nije riječ o većoj kući, gdje ugradnja traje dva dana, a sustav stoji između 8000 i 18.000 kuna, ovisno o veličini kuće, broja senzora i slično.</p>
<p>Bitan faktor u zaštiti od sezonskih provalnika je i Informativni centar za prevenciju PU zagrebačke, koji je počeo raditi u rujnu prošle godine. Ondje građani uz pomoć iskusnih policijskih službenika mogu saznati kako se najbolje zaštititi od provala te kome se mogu obratiti, a sastavni dio Informativnog centra za prevenciju je i »sigurnosni dućan« u kojem se građani mogu upoznatim s tehničkim karakteristikama različitih vrsta sigurnosne opreme te mogućnošću nabave i ugradnje u stambenim i poslovnim objektima te vozilima.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Jadran već ima poseban tretman</p>
<p>Prema Jadranu se moramo odnositi kao prema pravom nacionalnom parku jer je to jedini način da ga ovakvog, još netaknutoga, sačuvamo za budućnost</p>
<p>Prije nekoliko je dana Anto Violić, direktor ACI-ja, izjavio da bismo se prema Jadranu morali odnositi kao prema jedinstvenom nacionalnom parku »jer je to jedini način da ga ovakvoga, još netaknutog, sačuvamo za buduće naraštaje«. Nakon te izjave krenuli smo potražiti odgovor na pitanje može li se uistinu cijeli Jadran proglasiti nacionalnim parkom.</p>
<p>»Jadran, a posebice hrvatska obala, jedno je, ne samo u našim očima, od najljepših mora svijeta. No, bilo bi doista teško izvedivo Jadran proglasiti nacionalnim parkom, jer bi se time blokirale i sve gospodarske aktivnosti«, smatra Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.</p>
<p>»Ne samo Jadran, nego vrijednost cijele Hrvatske takva je da čitava može biti nacionalni park. Od Like preko Gorskog kotara do Slavonije... Uza sve to, imamo i najljepše europsko more. Međutim, ne može se sve proglasiti nacionalnim parkom. Unutar tih ljepota postoje neki prostori koji ipak zaslužuju još veću pozornost od drugih«, ističe Jerko Rošin, predsjednik Savjeta prostornog uređenja.</p>
<p>Uz to, kaže da nacionalni park sam po sebi ne jamči ništa i ne daje nikakvu zaštitu, već sve što se događa unutar njega iziskuje mnogo dozvola viših instanci, pa čak i Sabora.</p>
<p>»I u nacionalnom se parku gradi, ali kontrolirano. On zapravo predstavlja gospodarsku sirovinu države jer donosi novac u državni proračun. No, smatram da nije potrebno cijeli Jadran pretvoriti u nacionalni park jer se time neće ništa riješiti«, tvrdi Rošin.</p>
<p>Kako objašnjava, Hrvatska je svjesna posebne vrijednosti svoje obale, ali i opasnosti koje su na tom području veće nego drugdje. Zato je već napravljena distinkcija između Jadrana i njegovih otoka od ostalih područja.</p>
<p>»Tretman Jadrana mora biti drukčiji. Zato i postoje zaštićeni obalni pojasi, a na nekim otocima čak smo zabranili gradnju i naseljavanje. Svjesni smo da smo time ugrozili neke ljude, no nažalost, želimo li uvesti red i očuvati prirodne ljepote Jadrana, to mora biti tako«, kaže on.</p>
<p>Posebnom tretmanu Jadrana sada predstoji zaštita te bi tako sve trebalo funkcionirati u najboljem redu.</p>
<p>»Možda akcije koje se u okviru zaštite okoliša poduzimaju za zaštitu Jadrana, nisu toliko poznate javnosti, ali mi nastojimo iskoristiti sve mehanizme, uključujući i međunarodne, koji će nam pomoći zadržati visoku razinu ekosustava i kvalitetu vode tamo gdje u obalnom području i utjecaju s kopna treba uložiti poseban napor. Vjerujem da ćemo zajedničkim akcijama svih mjerodavnih za aktivnosti na moru, sačuvati naš Jadran kao da je doista cijeli nacionalni park«, zaključuje Ružinski.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>E-društvo </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Internet više nije bauk. Posljednje istraživanje analitičke kuće GFK Grupa pokazuje da skoro polovica hrvatskih građana svakodnevno surfa Međumrežjem, razmjenjujući elektroničku poštu, čitajući vijesti i skidajući glazbu. Surfa se u svim sredinama i dobnim skupinama, pokazuje statistika, ali s nešto razvijenim internetskim umijećem u urbanijim sredinama. </p>
<p>Stoga je važno reći kako podatak da 46 posto građana koji svakodnevno koriste Internet predstavlja važnu činjenicu za javne dužnosnike koji kreiraju našu budućnost.</p>
<p>Naime, posve je jasno da polovica nacije želi putem Interneta obavljati poslove, i to na najučinkovitiji mogući način. Zato je razvoj širokopojasnih veza, e-trgovine i e-javne uprave od najveće važnosti za nastajuću hrvatsko e-društvo. Korisnici blagodati Međumrežja danas je već polovica građana, i to je činjenica koju treba respektirati. Projekt E-Hrvatska, koji provodi Vlada, spada u njezine najvažnije strateške projekte, a posljednje istraživanje GFK-a samo potvrđuje važnost tog posla.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Proizvođači incidenata</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Slovenskoj politici i medijima opet je uspjelo proizvesti granični incident s Hrvatskom. </p>
<p>Ovaj put to se dogodilo na lijevoj obali rijeke Mure, dakako na hrvatskom teritoriju. Tamo su upali slovenski policajci tražeći od radnika varaždinske Vodogradnje koji su obavljali pripremne radove za gradnju visokog obrambenog nasipa koji štiti taj dio Hrvatske ali i nedaleka slovenska sela od poplava, da napuste to gradilište. </p>
<p>Valja upozoriti da je hrvatsko-slovenska granica na tom dijelu nepromijenjena već više od 300 godina, Hrvatska s druge, lijeve obale Mure ima oko tisuću hektara svog teritorija, 2002. godine su pak dvije zemlje dogovorno na tom području uspostavile malogranični prijelaz (Sveti Martin na Muri - Hotiza) udaljen 700 metara od obale Mure. </p>
<p>Slovenija, međutim, traži da se granica pomakne na Muru. Sa žalošću se konstatira da je slovenska policija nakon osamostaljenja dviju država »prepustila« taj prostor Hrvatskoj jer joj katastarski pripada. </p>
<p>Zaboravlja se, međutim, reći da je ta slovenska kontrola u bivšoj SFRJ bila regulirana vremenski ograničenim ugovorom između dviju tada republičkih policija. </p>
<p>Također se kao argument za promjenu granice koristi i činjenica da neki slovenski državljani na tom području imaju svoje posjede. Međutim, i hrvatski državljani, nešto niže, u Poturnu, imaju u svom vlasništvu 400 hektara zemljišta, ali s obzirom na to da je na slovenskom teritoriju, nitko ne govori da bi i tamo trebalo mijenjati granicu. </p>
<p>Nažalost, i ovaj slučaj pokazateljem je krajnje iracionalne slovenske politike kada je riječ o graničnim sporovima s Hrvatskom. Dojam je da neki slovenski politički krugovi uz potporu nekih medija zapravo uvijek iznova i bez ikakva valjanog razloga uporno proizvode te granične incidente. </p>
<p>Kad miruje Joras, onda se stvaraju incidenti uz Muru, a na taj način se pokušava pritiscima od Hrvatske ishoditi promjena međudržavne granice. </p>
<p>S hrvatske strane je pak jasno rečeno kako prijateljstvo sa Slovenijom ne želi plaćati svojim teritorijem. Što se granice tiče, razdoblje pregovaranja je završeno, te se o njoj može razgovarati samo pred sudom trećega.</p>
<p>Do tada, u skladu s međunarodnim pravom i Badinterovim načelima, privremeno razgraničenje ide crtom sredine u Savudrijskoj vali, kanalom Sv. Odorika, odnosno 700 metara od Mure prema Hotizi.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pravo na bolest</p>
<p>Castrova bolest državna je tajna, dok hrvatski političari više nemaju taj privilegij</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Dok je na Kubi Castrova bolest i dalje »državna tajna«, u Europi političari sve češće javno progovaraju o svojoj bolesti. Učinila je to i Đurđa Adlešić, razumno i hrabro, jer ionako bi se doznalo, samo što bi zli ljudi, koji jedva čekaju da mogu ogovarati, onda mogli još štošta i dodati.</p>
<p>Do koje granice javnost treba znati detalje o nečijoj bolesti, pitanje je na koje je teško odgovoriti. Slovenski predsjednik Janez Drnovšek progovorio je o svojoj bolesti čim se pojavila, a nedavno se u Sloveniji vodila neugodna rasprava nakon objavljivanja podataka iz njegova zdravstvenoga kartona. Liječnik Tine Velikonja, koji je već objavio podatke o bolesti bivšeg premijera Lojza Peterlea, učinio je to i s Drnovšekom, uz predviđanje da će umrijeti 2008. godine. Slovenska javnost bila je zgrožena nakon toga, a Velikonja se pravdao da podatke »ionako zna pedesetak liječnika«.</p>
<p>U vremenima kad ni liječnici ne kriju tajne o bolestima svojih pacijenata, pa bili oni i političari, nije lako živjeti. Sve to ukazuje da ni političari nisu imuni na ružnu ljudsku osobinu - potrebu da se tuđa intima nemilosrdno iznosi i da to čine ljudi koji na to nemaju pravo. Ogovaranja, laži i intrige ne zaobilaze ni političare, pa ni u bolesti. Uostalom, tako je i »običnim« ljudima koji su na meti ogovaranja.</p>
<p>Đurđa Adlešić bila je pametna, te je preduhitrila zle glasove. Javno je rekla sve što su i njoj rekli liječnici. Je li bila obvezna to učiniti? Naravno da nije, njezino zdravstveno stanje je njezina privatna stvar, ali je ocijenila kako je bolje da pravu istinu kaže sama, nego da javnost »istinu« čuje od lažljivaca.</p>
<p>Doznajemo sada i to da »privilegirani« pacijenti odmah dobiju vrhunski tretman, da ih liječe vrhunski liječnici i sve to na račun socijalnog osiguranja. Onoga istoga koji drugima ne omogućava ni obične zahvate u razumno vrijeme. I to je tema o kojoj bi se u jeku velike zdravstvene reforme koja čeka Hrvatsku trebalo otvoreno progovoriti jer bi se time izbjegli nesporazumi i nepravde.</p>
<p>Tako su ovog ljeta u Hrvatskoj u prvom planu bolesti i liječnici. Ovi drugi ponajviše zbog korupcije, koje u hrvatskom zdravstvu ima, kao uostalom i svugdje u Europi.</p>
<p>Velika većina zdravstvenih radnika svoj težak i nezahvalan posao radi pošteno i ne za velik novac. Neki od njih, nažalost, svoje znanje žele dodatno naplatiti i dobro je da ih se sankcionira. Zato je i poduzeta akcija dosad nezabilježena u povijesti hrvatske medicine koja bi trebala raskrinkati liječnike koji s humanosti nemaju ništa i kojima je isključivi i jedini cilj osigurati vlastito bogatstvo. Takvi prije svega nisu fer prema vojsci savjesnih i stručnih liječnika. </p>
<p>Zbog tih pojava ne treba bacati ružno svjetlo na cjelokupnu hrvatsku medicinu i hrvatske liječnike, jer većina ipak nije podmitljiva. Dapače! Korupcije je sigurno više negdje drugdje nego u medicini.</p>
<p>A hrvatski političari, među kojima i oni koji sami na svojoj koži osjećaju bolest (Bandić, Hebrang, Adlešić...) prije svega imaju zadatak ispraviti strašnu nepravdu koja je također uočena ovaj tjedan. Slijepci u pratnji svojih pasa vodiča ne smiju u vlakove HŽ-a! Koji su prljaviji od centra Zagreba, ako je to uopće moguće. Hendikepirane osobe ionako žive teško jer zdravi na njih zaboravljaju i ne čine dovoljno da im se olakša život. HŽ je iživljavanjem nad slijepima pokazao da je daleko od Europe, što se, uostalom, vidi i samim ulaskom u neki od njegovih vlakova.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Tolerantni i militantni liberalizam</p>
<p>Militantni liberalizam, koji nema blage veze s J. S. Millom, nije ništa manje pogibeljan od bilo kojega militantnoga konzervativizma, marksizma, nacionalizma. Njegova je opasnost u zadobivenom ideologijskom monopolu koji ukida bilo kakav dijalog</p>
<p>ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>Stoljeće ideologija, kako bi se moglo nazvati dvadeseto, obilježeno je njihovim velikim sudarom. Na kraju tog stoljeća liberalizam se nametnuo kao pobjednička ideologija. Pobjednička utoliko što mu danas nema ozbiljnoga konkurenta. Kao svaki pobjednik, bez obzira na karakter ove političke i ekonomske ideologije, ponekad pokazuje crte netolerancije i neslobode, isključivanja neistomišljenika što, naravno, nije primjereno ideologiji kojoj su sloboda i tolerancija i prava na različitost i pluralnost u njezinoj biti. Dakle, crte nasilja. Ovdje želim uspostaviti jasnu razliku između tolerantnog i militantnog liberalizma.</p>
<p>Promišljanje liberalizma kao pobjedničke ideologije ne predstavlja kritiku ove političke ideologije, već osvojene monopolne pozicije. Milton Friedman kaže da je svaki monopol opasnost za slobodu. Prema tome, i monopol jedne ideologije u čijem je temelju sloboda prijetnja je slobodi. Bez obzira na liberalnost liberalizma i ova politička ideologija slobode i tolerancije sklona je zastranama. Predmet kritike nije liberalizam kao politička ideologija , nego liberalizam kao monopolna ideologija, aberacija i militanti liberalizam s ambicijom nametanja istoga cijelom svijetu.</p>
<p>Militantni liberalizam proizvodi ekstreme karakteristične za svaku ideologiju koja ima ambiciju uspostave monopolne organizaciju totaliteta (društava ili svijeta) uz pomoć medija pretvorenih u propagandu, jer su isti u većini danas PR i zabava za konzumerističku masu i ništa više. Zatim sotonizirati neistomišljenike. Označavati ih pogrdnim etiketama onom tehnikom koja se inače primjenjivala kod različitih totalitaraca: označavanja, ocrnjivanja i okuživanja ili jednostavno izopćivanja iz nazočnosti u društvu i brisanja iz skupnog sjećanja. Dakle, krajnje netolerantno za ideologiju tolerancije.</p>
<p>Militantni liberalizam, koji nema blage veze s J. S. Millom, nije ništa manje pogibeljan od bilo kojega militantnoga konzervativizma, marksizma, nacionalizma. Njegova je opasnost u zadobivenom ideologijskom monopolu koji ukida bilo kakav dijalog. Umjesto pluralizma ideologija na praktičnoj razini, potonji inaugurira ideologijski monizam.</p>
<p>Što se zapravo događa s ideologijom koja je u svojoj povijesti imala vrhunce (J. S. Mill: O slobodi) i krize s početka dvadesetog stoljeća, kada su se mnogi liberali odrekli slobode u korist lijevoga ili desnoga totalitarizma i individualizma u korist kolektivizama bilo u gospodarstvu ili politici? Duhovnu situaciju nagriženog liberalizma u zalogajima dvaju velikih totalitarizama ponajbolje je opisao F. A. Hayek u Putu u ropstvo. Možda najboljoj knjizi u kojoj je dijagnosticirano stanje ove političke ideologije i nadasve duh vremena neslobode koji je jednostavno proždro liberalizam sve do njegove obnove poslije II. svjetskog rata. </p>
<p>Hayek, kao jedan od najvećih mislilaca i obnovitelja liberalizma 20. stoljeća, ujedno je najveći kritičar totalitarizma i monopola , bilo ekonomskog, političkog, ideologijskog i svjetonazorskog. Jednostavno, monopol je neprijatelj slobode. Ukida slobode izbora različitih orijentacija, dijalog normalnih, dakle uljuđenih ljudi različitih svjetonazora. Taj isti Hayek nimalo ne bi bio zadovoljan militantnim liberalizmom. </p>
<p>Sada priču iz metapolitičke treba spustiti na političko fenomenologijsku razinu.</p>
<p>Ako se zahtjevi za osnivanje pedofilske stranke u Nizozemskoj mogu tumačiti kao »normalni liberalizam«, onda se ta politička ideologija mora zamisliti nad vlastitim vrijednostima. Zatim, ako se prava glasne i moćne manjine iz područja spolnosti uz pomoć moćnih lobija nameću kao nova vrijednost, pa se time ismijavaju i izruguju prava većine u organizaciji spolnosti i društvenosti, onda se narušavaju prava većine i temelj društvene organizacije. A u biti je ove ideologije da se na ugrožavaju ni prava manjine ni prava većine. Ona se jednostavno kao prava ne smiju ugrožavati.</p>
<p>U ideologijskim borbama - ne samo u nas nego globalno - inaugurirana je manihejska podjela na ljevicu i desnicu. S tim da je ljevica a priori dobra, a desnica loša. Takva logika je problematična jer ona ljulja temelje političkog i ideologijskog pluralizma. Ljudi u tranzicijskim zemljama osjetljiviji su na ovo manihejstvo. Napokon, kad se većina komunista transformirala u liberale, konzervativce i nacionaliste, stvara se dojam da bi se vrlo jednostavno militantni liberalizam riješio političkog i ideologijskog pluralizma te protivno temeljima političkog liberalizma ponovo uveo monizam i novo jednoumlje s predznakom slobode, slično onom prethodno ukinutom s predznakom neslobode. Onda, ako je tomu tako, zašto se ponovo ne zabrane sve opcije koje nisu liberalizam, pa će militantni liberalizam doći na svoje ispunjenjem vlastite svrhe.</p>
<p>Manihejstvo u militantnom liberalizmu dobro opisuje Pascal Bruckner (Bijeda blagostanja, Zagreb, 2004.). Na jednom mjestu kaže: »Jedna krajnje manihejska misao htjela bi nas staviti pred sljedeću alternativu: ili ste liberal ili niste. Nema sredine: ili jedno ili drugo« (str. 55). Militantni liberalizam zaglibio je u situaciju bez izbora, dakle, isključivanja, neslobode, jer ako se mora biti »ili - ili«, i ako nema alternative, onda se uspostavlja novi monizam, unatoč izjavljenom i ustavno zajamčenom političkom i ideologijskom pluralizmu. Onda tu, naravno, niti ima slobode niti tolerancije nego imamo posla s militantnim, aberiranim ili in ultima linea militantim liberalizmom koji ukida normalni tolerantni liberalizam. Potonji tako dovodi u pitanje temelje zapadne liberalne demokracije. Militantnost, monopol i isključivanje alternativa u pluralnom okruženju predstavlja kraj slobode. Uočava se opasnost da se uz pomoć ideologije slobode u militantnom obliku ukine sloboda sama.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Po jeziku smo ono što jesmo</p>
<p>Bili smo zaljubljeni u latinštinu, turcizam i germanizam i sada smo ispunjeni nadahnućem za engleštinu</p>
<p>RUDI TOMIĆ</p>
<p>Nakon Drugoga svjetskog rata u europskim se zemljama širi utjecaj engleskoga jezika. Francuzi su prvi shvatili da im je jezik u opasnosti, jer su na ulicama Pariza, baš kao i na ulicama Londona, svjetlucali oglasi s engleskim jezičnim natpisima. Najviše su bila na udaru sredstva javnog priopćavanja: televizija, tisak i oglasi. Imena prodavaonica, posebice onih manjih u kojima se prodaju luksuzni predmeti, mahom su bila engleska, pa je tako tamo gdje je nekada bio butique nicao shop. Francuzi su tome rekli - dosta!</p>
<p>I Njemačka je napokon došla do spoznaje da su joj nametnuti engleski jezični termine u svim oblicima društvenog poimanja.</p>
<p>Nisam »alergičan« na strane jezike, jer sam »okusio« nekoliko njih u svom polustoljetnom životnom obitavanju u stranim zemljama s različitim jezičnim govornim standardima. Štoviše, poznavanje stranih jezika velika je prednost i bogatstvo, ali nizašto se ne smije žrtvovati svoj materinski jezik, jer »po njemu smo ono što jesmo!« </p>
<p>Želim, dakle, samo skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti hrvatskom jeziku. Jer, s umiranjem hrvatskog jezika umrijet će i hrvatska kultura i nacionalna svijest. </p>
<p> Francuzi su, bez obzira na svoju brojčanost i činjenicu da se s njihovim jezikom služe mnogi narodi u svijetu, osjetili ugroženost svoje jezične suptilnosti. Isto tako Nijemci, koji su među najbrojnijim narodima u Europi, i koji su svoju jezičnu vrednotu uklesali u kulturno stvaralaštvo i industrijski rječnik, osjetili su bojaznost prevladavanja engleskoga. </p>
<p> Što reći o sudbini hrvatskog jezika? Hrvati su poznati kao ljubitelji stranoga, tuđega jezičnog blaga. Bili smo zaljubljeni u latinštinu, turcizam i germanizam i sada smo ispunjeni nadahnućem za engleštinu. </p>
<p>Ako biste čitajući hrvatski tisak u podcrtali tuđice, prije svega engleske riječi, vidjeli bi koliko je »siromašan hrvatski jezik«, s trinaeststoljetnom kulturnom baštinom. No, ovdje nije riječ o stvarnom siromaštvu jezika, nego o velikim natruhama stranih riječi te se dobiva dojam da hrvatske riječi nisu više tako moderne i »milozvučne«, jer su, valjda, stoljećima rabljene i postale su »istrošene«. </p>
<p> Pogledajte imena dućana i u poduzeća u bilo kojem hrvatskom gradu ili selu, pa ćete vidjeti kako ružno strše strane riječi u izlozima i nad ulazima. Oglasi na javnim mjestima, u programima ili novinama, posebna su posprdna priča.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>SAD ne tolerira mučenje</p>
<p>U nedavnom članku Frana Višnara, objavljenom u Vjesniku i prenesenom u Večernjem listu, SAD se optužuje da odobrava mučenje zatvorenika u Guantanamu. Te opetovane optužbe jednostavno su neistinite. Sjedinjene Države su jasno pokazale, riječima i djelima, da ne odobravaju niti toleriraju mučenje pod bilo kakvim okolnostima. Ministarstvo obrane istražuje sve navode o zlostavljanju pritvorenika te, ako utvrdi osnovanost tih navoda, kažnjava odgovorne osobe. Kad je to i prikladno, ministarstvo pravosuđa sudski goni pojedince koji su prekršili odredbe američkoga kaznenog prava. Nadalje, Međunarodni komitet Crvenoga križa (ICRC) ima pristup svakom pritvoreniku u logoru Guantanamo, baš kao što bi imao pristup ratnim zatvorenicima. Tijekom regularnih i čestih posjeta Guantanamu, predstavnici ICRC-a se s pritvorenicima sastaju i razgovaraju nasamo. ICRC Sjedinjenim Državama daje preporuke koje naša vlada shvaća ozbiljno, a mnoge su već i provedene.</p>
<p>Greg Delawieotpravnik poslova veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Zagrebački tramvaj na beogradskim prugama</p>
<p>Novi tramvaj će od 26. rujna voziti i beogradskim prugama</p>
<p>U tvorničkom pogonu Končar-Električna vozila u Jankomiru, u utorak je ZET-u svečano isporučen 35. niskopodni tramvaj CROTRAM konzorcija, koji će već potkraj tjedna voziti zagrebačkim prugama. Predsjednik uprave Končara Darinko Bago kazao je da je ZET prepoznao vrijednost domaćeg proizvoda i na javnom međunarodnom natječaju izabrao ponudu Končara i TŽV Gredelj. </p>
<p>Prvih 40 tramvaja, kaže direktor Končara Ivan Bahun jest 61,5 posto domaći proizvod, jer se neki dijelovi tramvaja ne proizvode kod nas, a sljedećih 30 tramvaja sa 65,3 posto hrvatskih dijelova bit će još bliži potpuno domaćem proizvodu. S tim modelom niskopodnog tramvaja konzorcij CROTRAM sudjelovao je i pobijedio na natječaju u Poljskoj. </p>
<p>No, za taj veliki zagrebački projekt zainteresirani su, kaže Bago, i u drugim zemljama poput Srbije pa će se tako 26. rujna taj poznati zagrebački brand, naći i na ulicama Beograda. Od 19. do 22. rujna, maketa ili, točnije vozačka kabina tramvaja će se prezentirati na Sajmu transportne opreme u Berlinu. Izvoz se još planira u Bugarsku, Slovačku, Rumunjsku i Njemačku.</p>
<p>Svečanoj isporuci prisustvovao je i gradonačelnik Milan Bandić, koji je izrazio zadovoljstvo projektom, a suradnju Končara i Gredelja nazvao promocijom hrvatske pameti i vrijednosti. Za Božić je gradonačelnik najavio 50. niskopodni tramvaj, a sredinom sljedeće godine svih 70 će voziti gradskim prugama.</p>
<p>Direktor ZET-a Julius Pevalek kazao je da su zadovoljni novim vozilima, a česte kvarove novih tramvaja objasnio je ljudskim faktorom, odnosno nedovoljno »izvježbanim« vozačima. Direktor ZET-a također je rekao da će se potkraj mjeseca znati hoće li se graditi nova ili rekonstruirati stara remiza. »ZET-u su neophodna nova remiza i novi kadrovi koji će raditi na održavanju svih vozila«, naglasio je Pevalek. </p>
<p>Među zamjerkama građana najčešća je ona o uskim prolazima. »Naš tramvaj ima europske dimenzije i najveću širinu jer je takva konstrukcija svih niskopodnih tramvaja«, rekao je Pevalek.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Veća sigurnost za pola milijuna putnika</p>
<p>Kupnjom novih rendgena uprava zračne luke želi povećati sigurnost putnika</p>
<p>U zagrebačku zračnu luku u lipnju, srpnju i kolovozu ove godine sletjelo je 468,5 tisuća putnika, što je njih 41.006 više nego u istom razdoblju lani. Kako se bliži kraj turističke sezone, u Zračnoj luci Zagreb uskoro će početi obnova putničkih terminala.</p>
<p>»Bilježimo stalni rast prometa i putnika. Donedavno je Zagreb bio relativno nepoznato odredište, a željeli bismo da postane regionalno središte zračnog prometa. Marketinškim aktivnostima promoviramo ga kao atraktivnu turističku destinaciju«, objašnjava direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković i kaže da će se trend rasta zračnog prometa nastaviti zbog sve većeg interesa niskotarifnih prijevoznika za letove prema Zagrebu, a javljaju se i poznate svjetske avio-kompanije. »Za iduću godinu pojedini zračni prijevoznici već su najavili broj letova prema novim europskim destinacijama«, tvrdi Matković.</p>
<p>Prva faza rekonstrukcije Zračne luke Zagreb završava obnovom putničkih terminala međunarodnih dolazaka. Nakon što završi ljetna sezona, kada je povećan broj letova u i iz Zagreba, u Zračnoj luci planiraju obnoviti terminale domaćih i međunarodnih odlazaka i domaćeg dolazaka. Ti bi se terminali trebali obnoviti do početka iduće ljetne sezone. »Putnici će kraće čekati sigurnosnu kontrolu i duže boraviti u trgovinama i uživati u ugostiteljskoj ponudi«, kaže Boško Matković.</p>
<p>Osim u građevinske radove, Zračna luka Zagreb ulaže i u modernizaciju informatičkih i sigurnosnih sustava.</p>
<p>»Svjedočimo sve češćim terorističkim prijetnjama, a zračne luke su na vrhu popisa mogućih meta. Zbog toga smo nabavili najmodernije RTG uređaje«, priča Matković. Cilj uprave je pokušaje terorističkog ometanja zračnog prometa i sigurnosti svesti na najmanju mjeru. U Zračnoj luci napominju da od ovog ljeta imaju i dresirane pse, obučene za tjeranje divljih životinja s pista. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Jako su važni profesori!</p>
<p>Engleski je i dalje najprivlačniji, a sve su popularniji španjolski i talijanski </p>
<p>Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš«, izreka je koju mnogi roditelji shvaćaju ozbiljno i, na vrijeme, su svoju djecu upisali na tečaj stranih jezika. Oni, koji su to učinili davno i čiji nasljednici danas govore dva, tri ili više jezika, uglas komentiraju: »Jako su važni profesori! </p>
<p>Učenje stranih jezika može početi od najranije dobi pa se tečajevi organiziraju i za djecu predškolske dobi. »Najranije uzrast, koji upisujemo, djeca su od četiri godine. Nastava, sastavljena od glume i igre, održava se dvaput tjedno po 45 minuta«, kaže Daniela Dapas Paradžik, direktorica nove škole stranih jezika Smart, Palinovečka ulica u Vrbanima. Kako doznajemo, najviše polaznika se upisuje na engleski, a sve su popularniji talijanski i španjolski. </p>
<p>Najčešći problem škola stranih jezika su neusklađeni programi pojedinih stupnjeva školovanja. »Naši programi usklađuju se s europskim referentnim okvirom za jezike, a naša škola je članica Udruge škola stranih jezika pri HGK te Udruge privatnih škola stranih jezika, pridruženog člana EAQUALS-a, međunarodne udruge kvalitetnih škola stranih jezika«, rekla je Dapas. Spomenuti okvir predstavlja polazne osnove za učenje, poduku i praćenje učenja modernih jezika. </p>
<p>Cijena đačkog tečaja engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika je 2318 kuna, a uključuje 70 sati godišnje.</p>
<p>U školu stranih jezika Svjetski jezici u Varšavskoj, upisi na tečajeve engleskog, francuskog, talijanskog, španjolskog i japanskog traju do 16. rujna, a cijena za školarce iznosi 2250 kuna. Nastava se održava dvaput tjedno po jedan školski sat.</p>
<p>Škola stranih jezika Vodnikova nudi tečajeve engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika, koji traju cijelu školsku godinu i uključuju dva stupnja za srednjoškolce, a cijena im je 4867 kuna. Jedan stupanj tečaja za osmoškolce iznosi 2171 kunu.</p>
<p>U obrazovanje budućih poliglota, uključili su se i zagrebački vrtići pa većina njih, kao dodatnu aktivnost nudi uz nadoplatu učenje stranih jezika. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Posao za ljude dobrih živaca</p>
<p>Kao meta pražnjenja frustracija nervoznih i nepristojnih vozača u prometnim krkljancima, prometnici rade vjerojatno najnezahvalniji posao u gradu</p>
<p>Neizostavni svjedoci mnogih radova na zagrebačkim prometnicama su i djelatnici Prometne jedinice mladeži. Kao meta pražnjenja frustracija nervoznih i nepristojnih vozača u prometnim krkljancima, rade vjerojatno najnezahvalniji posao u gradu. Šezdesetak mladih prometnika, zaposlenih preko Studentskog servisa, trenutno u dvije smjene reguliraju zagrebački promet. Željko, student 2. godine građevine, ovo ljeto provodi radno, a za posao prometnika prijavio se u svibnju. »Zadovoljan sam poslom koji je relativno lagan kada se navikneš, a iznimno je ugodan osjećaj zapovijedati svima oko sebe«, kaže Željko. Radni dan mu traje osam sati. »Po satu sam plaćen 20 kuna pa mi mjesečna primanja dosegnu i pet tisuća kuna, što je plaća akademski obrazovanog građanina«, zadovoljno će Željko. </p>
<p>Financijska strana vrlo je dobra, ali posao je ipak, kaže, primjeren ljudima debljih živaca. Svakodnevnica su mu postale neugodnosti i neumjesna dobacivanja vozača, koji u prometnicima na križanjima vide uzrok prometnog kaosa u gradu. Drski se vozači, kaže, ponašaju kao da ni nema prometnika na križanjima. »Ne poštuju naše znakove, a tu smo zbog njih«, kaže Željko. Najbezobraznijim vozačima smatra motocikliste, među kojima se polovica, tvrdi, ne obazire na upozorenja i signalizaciju. Mladi vozači automobila slijede ih u stopu, a iskusniji vozači pokazuju najviše strpljenja i razumijevanja.</p>
<p>U tromjesečnoj »karijeri« prošao je gotovo sva prometna čvorišta, a na spomen Ljubljanske avenije diže mu se kosa na glavi. »To je uvjerljivo najteže mjesto. Promet je gotovo uvijek pojačan, gužve česte, a tolerancija vozača, koji i prijete, najniža«, pojašnjava Željko.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Preuređena škola u Rapskoj</p>
<p>Osnovnu školu Rapska, nakon dva mjeseca radova i preuređenja, otvorio je u utorak gradonačelnik Milan Bandić. Ravnatelj škole Nenad Bronzović tom prigodom je istakao da je škola, sagrađena prije 67 godina, tada bila jedna od najmodernijih, a sada je ponovo rođena. »Zahvaljujem izvođačima radova koji su u roku od samo dva mjeseca obnovili pročelje, zamijenili krov, sanirali podove, uredili sanitarne čvorove, obojili zidove i stropove«, rekao je ravnatelj Bronzović i dodao da je škola, koja se proteže na 3050 četvornih metara, nakon preuređenja dobila i multimedijski prostor u sklopu knjižnice i čitaonice. </p>
<p>Preuređenje škole u Rapskoj koštalo je 9,5 milijuna kuna, a prema riječima ravnatelja, potrebno je još popraviti ogradu te obrezati drveće u školskom dvorištu. Bandić je uređenje škole u Rapskoj naglasio kao jedan od 12 školskih projekata, a isto toliko njih tiče se obnove i gradnje vrtića, za koje je predviđeno 120 milijuna kuna. »Osim novih škola i besplatnih udžbenika, ove godine smo osigurali besplatni prijevoz učenika, studenata i umirovljenika s prihodom, manjim od 1500 kuna«, rekao je gradonačelnik Bandić.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Iskrivljeni grad«</p>
<p>Zbog prometnih znakova »nakrivljene vrste«, ponekad se čini da su znakovi u pravu, a cijeli grad u</p>
<p> - krivu. No, za prizore poput ovoga, zaslužni su uglavnom »iskrivljeni« vozači, koji izgube kontrolu nad sobom i vozilom. Čim djelatnici Signalizacije poprave jedan, ubrzo se, poput gljiva poslije kiše, pojave novi iskrivljeni prometni znakovi. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Ponor na tramvajskom stajalištu</p>
<p>Na tramvajskom stajalištu pored Cibone, ponovo su razbijena vrata na okruglom stupu za plakatiranje i sada na tom mjestu zjapi velika rupa. Budući da se taj otvor nalazi tek pola metra iznad zemlje, a unutar stupa je duboki crni ponor, pretrpan ostacima starih plakata, tramvajsko stajalište trenutno je opasno mjesto, pogotovo za one najmlađe. [P.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Atlantis se vraća zbog tropske oluje</p>
<p>CAPE CANAVERAL</p>
<p> - Američka svemirska agencija NASA objavila je u ponedjeljak da raketoplan Atlantis, koji se nalazi na lansirnoj rampi u svemirskom centru Kennedy na Floridi, planira premjestiti u hangar zbog nailaska tropske oluje Ernesta. Polijetanje Atlantisa, koje je bilo planirano za nedjelju, bit će odgođeno na neodređeno vrijeme, priopćeno je. Atlantis je trebao krenuti u misiju na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), a njegova šesteročlana posada trebala je provesti 11 dana u orbiti, te isporučiti i instalirati 16-tonski energetski modul ključan za budućnost ISS-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Južna Koreja otvara prvi »sex expo«</p>
<p>SEUL</p>
<p> - Seksualne igračke, seksi rublje i ostali artikli vezani uz taj važan dio ljudske egzistencije bit će izlošci na prvoj ikada organiziranoj izložbi o seksu u Seulu koja će se od četvrtka do nedjelje održati pod nazivom »Sex Expo«. Izložba će biti više edukativnog i informativnog nego li stimulativnog karaktera te nudi seminare i medicinske savjete o seksu i sigurnom seksu kao i opasnostima od AIDS-a, najavili su u utorak organizatori. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Slab interes za preparirane žabe</p>
<p>SKRADIN</p>
<p> - Izložba prepariranih žaba u Skradinu nije izazvala veće zanimanje skradinjana i njehovih gostiju kojih je ovih kolovoških dana dnevno bilo na tisuće. Ivan Medvešek iz Splita svoje je žablje carstvo koje se sastoji od 507 prepariranih žaba, izložio u dva neugledna autobusa koje je parkirao nedaleko mjesta na kojem se turisti ukrcavaju u izletničke brodove kojima pohode atraktivni Skradinski buk. Vjerojatno je upravo neugledni izložbeni prostor krivac što je malo onih koji su se uopće odlučili ući u stare autobuse i razgledati vrlo vrijednu zbirku prepariranih žaba koje su prikazane u vrlo zanimljivim životnim i ljudskim situacijama. [J. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Play station 3 dolazi !</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Na radost svih gamera u Tokiju je u utorak predstavljena nova Sonyjeva igraća konzola. Nova konzola opremljena je tzv. blu ray optičkim pogonom, a prema najavama u trgovinama će senaći oko Božića. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Debeli ili astmatični, australska vas vojska želi</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Australija će sniziti kriterije za novačenje i omogućiti debelima i onima s blažim oblicima astme da se pridruže oružanim snagama kako bi se popunio njihov sastav, objavio je premijer John Howard. Howard je predstavio 10 milijardi australskih dolara »težak« plan o formiranju dvaju bataljuna s 2.600 vojnika. Broj pripadnika australskih oružanih snaga je u padu, a premijer smatra da Australija ima pune ruke posla u borbi protiv nestabilnosti u tom dijelu svijeta. Bojnik Peter Leahy je izrazio uvjerenje da će se nižim kriterijima moći godišnje unovačati oko 500 vojnika, koliko ih je predviđeno najnovijim planom. »Pa što i ako su debeli. Vojska je poznata po tome da ljude dovede u formu. Kile će im se brzo istopiti«, kazao je Leahy, dodavši da ne vidi razloga zašto i oni s blagom astmom ne bi bili vojnici. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Veliki redatelji, lektira i suvremeni teatar</p>
<p>Od lagana humorističnoga do istraživačkoga kazališni programi komplementarno popunjavaju poznatu ponešto-za-svačiji-ukus slagalicu domaćeg teatra</p>
<p>Što su za predstojeću sezonu pripremila hrvatska kazališta, kakve novosti donose kazališni rasporedi pripremljeni za 2006./2007. godinu? Tragom toga pitanja izdvojili smo najzanimljivije projekte koji bi mogli osnažiti kazališnu sliku Hrvatske. Kad su posrijedi nacionalna kazališta, moglo bi se reći da, ne odustajući od burgteatarskih repertoarnih zahtjeva koje im je proslijedio Stjepan Miletić, nastavljaju pratiti stari dramski recept: malo klasike, malo suvremenih tekstova, malo stranih, malo naših. Kako bi se u tako široko postavljenom programu ipak pronašlo žarište, osvježenja dolaze, primjerice, u kategoriji redatelja već spomenutoga suvremenog teksta ili spretno izabranoga glumačkog imena.</p>
<p>Tako zagrebački HNK, unatoč premijerama Lorce, Shakespearea i Držića, najviše intrigira gostovanjem slovenskoga »gospodara« spektakla Tomaža Pandura koji će režirati »Barok« - prvi dio trilogije »The Age of Aquarius« o velikoj promjeni zapadnog svijeta. Riječki HNK Ivana pl. Zajca pak sezonu otvara listopadskom premijerom predstave »Kazimir i Karolina« prema pučkoj drami Ödöna von Horvátha, a u režiji Paola Magellija. Jedna je poslastica ostavljena za proljeće pa se u ožujku očekuje susret Krleže i Branka Brezovca u riječkoj premijeri »Gospode Glembajevih«. S obzirom na Brezovčevu afirmaciju u suvremenom teatru (i izvrsno »prepoznavanje« s Krležom u »Meštru sviju hulja«), taj bi se »nedodirljivi« tekst konačno mogao revolucionarizirati u nekoj postdramskoj izvedbenoj inačici. </p>
<p>Balansiranjem između mlađih, slabije afirmiranih i gostujućih redatelja/-ica, poput Mateje Koležnik i Gorana Golovka, HNK iz Splita pokazao se najotvorenijim u izboru suradnika, no u dramskim naslovima privržen lektiri (poput »Ujaka Vanje« i »Ćelave pjevačice«) i proslavljenim novim autorima (Koljada). </p>
<p>Manje opterećene povijesnim zadatcima, ostale hrvatske scene smjelije oblikuju svoje repertoare pa od lagana humorističnoga do istraživačkoga kazališni programi (na žalost, ipak najviše u Zagrebu) komplementarno popunjavaju poznatu ponešto-za-svačiji-ukus slagalicu domaćeg teatra. </p>
<p>Privrženi novijemu kazališnom jeziku ovu sezonu rado će provesti u Zagrebačkome kazalištu mladih koje priprema trilogiju prema tekstovima Ivane Sajko »Medeja/Europa/Žena bomba« u režiji Dore Ruždjak Podolski, Franke Perković i same autorice.</p>
<p> U Teslinu ulicu ponovo dolazi i najpoznatiji učenik Pjotra Fomenka, Vasilij Senjin, kako bi režirao Čehovljeva »Galeba« i, nadajmo se, ponovio redateljsku promišljenost i dobro vođenje glumaca demonstrirano u »Ani Karenjinoj«. U ZKM-u Ivica Buljan režirat će Fitzgeraldova »Velikog Getsbyja«, a još jednom njegovu okretanju frankofonim autorima moći ćemo posvjedočiti u Teatru u listopadu.</p>
<p> Riječ je o praizvedbi teksta »Kako učiniti blok« Joris Lacoste koja će se kao dvodnevno događanje povezati s izvedbom »Kvarteta« Heinnera Müllera u režiji intrigantnog ikonoklasta Francois-Michel Pesentija. Ta koprodukcija Teatra s dubrovačkom Art radionicom Lazareti, ljubljanskim Mini teatrom i Zadrom snova još jedna je akcija itedeovske Kulture promjene u smjeru osmišljenoga izvedbenog programa osjetljivoga na duh vremena.</p>
<p>Da ne bismo ostali prikraćeni za vrhove hrvatskoga dramskog teatra, njih će od 13. do 26. listopada donijeti 21. Gavelline večeri s gostovanjima iz Pule, Dubrovnika, Varaždina, Virovitice…a već u prvom tjednu rujna međunarodnu smotru lutkarskog nazivnika ponudit će 39. PIF. Konačno i izvedbene forme teško odvojive od suvremenog teatra, poput javnih akcija i performansa, od 7. do 15. rujna susretat ćemo na zagrebačkim ulicama u okviru Urban festivala.</p>
<p>Uz spomenuti raspon jesenskih izvedbenih pojava, s vremenski i metaforički središnjim događajem - gostovanjem Petera Brooka na Festivalu svjetskog kazališta u Zagrebu, možemo se samo nadati da se dan poznaje po jutru. U kojem slučaju kazališna godina 2006./2007. neće biti dosadna.</p>
<p>Višnja Rogošić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U spomen kralju baritona</p>
<p>Zagrebački operni studio izveo je Mozartovu komičnu operu u jednom činu »Kazališni ravnatelj« u režiji Antuna Petrušića </p>
<p>U Malom Lošinju se ovih dana u organizaciji Zagrebačkog opernog studija i lošinjskog Pučkog otvorenog učilišta održavaju prvi Dani Josipa Kašmana (Mali Lošinj, 1850.- Rim, 1925.) posvećeni uspomeni na toga velikog hrvatskog opernog umjetnika kojeg su zvali »kraljem baritona«. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće on je postigao zavidnu svjetsku karijeru, a ostavio je i važan trag u povijesti Zagrebačke opere. </p>
<p>Prve Dane Josipa Kašmana, koji će trajati do 1. rujna, otvorio je na dobro posjećenoj ljetnoj pozornici Doma kulture u Malom Lošinju gradonačelnik Gari Cappelli sa željom da oni postanu tradicionalno okupljalište mladih pjevačkih snaga Hrvatske uz istraživanje Kašmanova života i rada. Prilog tome dala je Irena Dlaka prigodnom foto izložbom i profesor Antun Petrušić, voditelj tog novog projekt. Posebna atrakcija bila je reprodukcija Kašmanova glasa koji je zabilježen prije 110 godina u izdanju Stars of La Scala 1890. - 1900. </p>
<p>U prigodnom koncertu opernih arija sudjelovali su članovi Zagrebačkoga opernog studija pod umjetničkim vodstvom Antuna Petrušića i uz suradnju pijanistice Eve Kirchmayer-Bilić. Vrlo zahtjevne ulomke iz opera Mozarta, Puccinija, Glinke, Zajca i najviše Verdija izveli su Dubravka Jurković, Maja Mejovšek, Antonija Mirat, Vedran Jurković, Davor Radić i Henrik Šimunković.</p>
<p>Iduće večeri ZOS je izveo Mozartovu komičnu operu u jednom činu »Kazališni ravnatelj«. To djelo velikih tehničkih zahtjeva, posebno u sopranskim dionicama, prikazuje zamišljene odnose u jednoj opernoj družini. Likovi su Mozart i Schikaneder, koji traže koloraturnu sopranisticu za izvedbu jedne svoje predstave. Dvije pjevačice koje su došle na audiciju duhovito se nadmeću u pjevanju teških bravura i ometaju jedna drugu nastojeći dobiti ulogu. Nakon simpatičnih nesporazuma i suparničkih svađa, sve se završava na opće zadovoljstvo. </p>
<p>Redatelj i glazbeni voditelj Antun Petrušić preveo je i prilagodio libreto, te napisao i aktualizirao govorni tekst. Tako je to djelo s devet izvedbi tijekom Ljetne turneje ZOS-a prvi put predstavljeno u Hrvatskoj u povodu 250. obljetnice Mozartova rođenja. U vrlo dinamičnoj i veseloj predstavi opremljenoj kostimima i rekvizitima HNK u Zagrebu, sudjelovali su mladi perspektivni članovi ZOS-a Antonija Mirat (Madame Herz ili Gospođa Srce), Maja Mejovšek (Mademoiselle Silberklang ili Gospođica Srebrno grlo), Vedran Jurković (Mozart ili tenor Wogelsang - Ptičji pjev) i Henrik Šimunković (Direktor kazališta Schikaneder ili Gospodin Buff). </p>
<p>Iako nisu imali idealnu orkestralnu ili glasovirsku pratnju, već elektronski instrument (Eva Kirchmayer-Bilić), oni su u svojim sadašnjim izvedbenim mogućnostima koje nisu male, ali ih ipak treba usavršiti s vidljivim veseljem i kreativnim elanom pjevali, govorili i glumili u toj šarmantnoj predstavi ispraćeni srdačnim aplauzom.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Neolitičko naselje starije od 8000 godina </p>
<p>PULA</p>
<p> - Na brdu Sveti Mihovil pokraj Bala u Istri nedavna su arheološka istraživanja utvrdila da je na toj lokaciji postojalo neolitičko naselje starije od osam tisuća godina, rekao je voditelj istraživanja kustos Arheološkog muzeja Istre Romuald Zlatunić na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak. </p>
<p> Riječ je o naselju koje je kontinuirano trajalo od neolitika do brončanog doba, premda antički nalazi nisu utvrđeni, no zna se da je ono ponovno naseljeno u srednjem vijeku, što potvrđuje sakralni objekt. Na lokalitetu su nađeni ostaci suhozidne arhitekture iz brončanog doba, zatim vrlo bogati nalazi poput odlomaka impreso keramike na koju su se ornamenti utiskivali oštrim rubovima te 12 strjelica koje datiraju od kraja srednjeg neolitika do brončanog doba, odnosno od prije 7 tisuća godina. </p>
<p> »Riječ je ujedno o najvećem nalazištu prapovijesnih strjelica u Istri, a pojedine su izrađene od materijala koji nisu s ovoga područja. Za strjelice i alat treba naknadno utvrditi njihovo podrijetlo kada je riječ o materijalima i načinima izrade, poglavito stoga jer je dio rađen od vrlo rijetkog opsidijana, odnosno tzv. vulkanskog stakla i kremena koji ne potječu s ovoga područja. To znači da je u to vrijeme na ovom prostoru bila razvijena i intenzivna razmjena i trgovina«, napomenula je suradnica istraživanja Giulia Codacci Terlević. </p>
<p> Po njezinim riječima, područje oko Rovinja i Bala vrlo je bogato prapovijesnim nalazištima pa je samo u južnoj Istri 12 lokaliteta koji datiraju iz doba ranog neolita.</p>
<p> Ravnateljica Arheološkog muzeja Istre Kristina Džin ustvrdila je da je riječ o velikom lokalitetu koji zahtijeva multidisciplinarno istraživanje i kulturno-turističku valorizaciju te da će od Ministarstva kulture, općine Bale i Istarske županije zatražiti financijsku pomoć za daljnja istraživanja koja bi, po njezinoj procjeni, mogla trajati tri godine.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izložba o izborima </p>
<p>AMSTERDAM</p>
<p> - Općinski i regionalni izbori zakazani za 8. listopada postali su povod za konceptualnu umjetničku agitaciju »Odaberi izbor - Belgija u večeri izbora, pet točka gledišta« u Centru flamanske umjetnosti De Brakke Grond od 1. rujna. Kustos Ive Stevenheydens od umjetnika je zatražio da se u radovima pozabave spomenutim izborima. Izlagat će H. Thys i J. De Gruyter, B. Frajić, J. Vandermaelen, S. Quix i M. Tarantino. [T. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Četiri sata slave za Andyja </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Ovih dana se premijerno prikazuje dokumentarac Ricea Burnsa na CBS-u o slavnom njujorškom pop art ekscentriku Andyju Warholu. Umjetnik i provokator, Andy Warhol, dobio je i vlastitu filmsku odu - dokumentarac epskih razmjera u trajanju od četiri sata. Burns je dokumentarac sam napisao, producirao i režirao, i opremio ga iznimno rijetkom građom iz 60-ih i 70-ih godina. [T. N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Nova reprezentacija istih ambicija </p>
<p>Uvjeren sam da Hiddink ne može sve posložiti u tako kratkom vremenu. Mislim da imamo veliku šansu slaviti u Moskvi, kaže Olić </p>
<p>BREŽICE</p>
<p> – Niko Kovač, kapetan reprezentacije, i Ivica Olić, član ruskog CSKA, objasnili su s kakvim ambicijama i željama iščekuju početak europskih kvalifikacija 6. rujna u Moskvi. </p>
<p>»Sjetimo se starta naših prošlih kvalifikacija i pobjede protiv Švedske u Stockholmu. Naš je uspjeh tada odredio cijeli naš put kroz kvalifikacije, a učinimo li i sada istu stvar doći ćemo ponovno u odličan položaj. Znam, to je lako reći, a teško napraviti. Ovo sada je nova reprezentacija, novi ljudi. No, ambicije hrvatskog nogometa ostaju iste - dolaziti na velika natjecanja. Ali, i to je izazov. Mislim da možemo uspjeti. Imam puno povjerenje u novi stručni stožer. Da je ostao Zlatko Kranjčar, bilo bi možda lakše na početku priprema i kvalifikacija. No, promjene izbornika mogu biti dobra stvar. Sad se svi želimo iznova nametnuti, biti bolji nego što smo prije bili«, rekao je Niko Kovač. </p>
<p>Ivica Olić, dakako, očekuje priliku u Moskvi, iako izbornik Slaven Bilić ozbiljno računa na druge igrače u napadu. Svjestan je toga i napadač ruskog prvaka. </p>
<p>»Ne razmišljam što će odlučiti izbornik, bitna je reprezentacija, a ne ja. Znam sve igrače ruske reprezentacije, koja sad doživljava renesansu u smislu zanimanja ruske javnosti, pa i samih igrača. Pričao sam s igračima, koji nisu osjećali taj zanos za reprezentaciju dok je nije preuzeo Nizozemac Guus Hiddink. Sada se sve promijenilo, svi su jedva dočekali poziv, ali uvjeren sam da Nizozemac ne može sve posložiti u tako kratkom vremenu. Mislim da imamo veliku šansu slaviti u Moskvi«, govorio je Olić. </p>
<p>Zanimljivu teoriju iznio je potom Niko Kovač: </p>
<p>»Mnogi me pitaju, nakon što sam tvrdio da smo na svjetskoj smotri u Njemačkoj pali na fizičkoj spremi u srednjem redu, jesmo li se u Livornu već bolje snašli s više igrača u sredini. Na to je pitanje teško odgovoriti, no moj klupski trener Trapattoni govori da u današnjem nogometu srednji red praktički ne postoji, već da svi igrači moraju napadati, ali se i svi braniti. Potkrjepljuje to tvrdnjom da su oni treneri koji puste svog centarfora da stalno stoji naprijed osuđeni na neuspjeh. Dakle, i mi moramo slično razmišljati.«</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bilić oduševljen </p>
<p>U utorak nije trenirao Darijo Srna zbog pregleda ozlijeđenog aduktora, no vijesti su dobre pa će se suigračima na travnjaku pridružiti u srijedu </p>
<p>BREŽICE</p>
<p> – »Nemamo se na što žaliti, sve je kod nas u redu, pripreme idu točno kako smo zamislili«, sukus je obraćanja izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Slavena Bilića na početku priprema za kvalifikacijsku utakmicu protiv Rusije 6. rujna u Moskvi. </p>
<p>U utorak je Bilić reprezentativcima priredio malo duži trening, prekrasno vrijeme i izvrsno pripremljen travnjak iskorišteni su za brojne vježbe. </p>
<p>»Ove sam pripreme zamislio u dva dijela. Do petka ćemo imati naglasak na rad s loptom, ali i pomalo na fizičkoj nadgradnji, a od petka pa nadalje sve do utakmice inzistirat ćemo na taktičkim varijantama i usavršavanjima«, objašnjavao je Bilić. </p>
<p>Budući da je u srijedu u Sisku u 17 sati predviđena utakmica protiv Segeste, koja slavi 100 godina osnutka, tako je Bilić utakmicu zamislio kao malo kompliciraniji trening. </p>
<p>»U Sisku će nastupiti svi igrači koji su na pripremama, dakle igrat će dvije momčadi. Tako će se svi igrači rastrčati, a ja ću vidjeti svakog igrača ponaosob. Nadalje, četvrtak sam predvidio ne baš kao slobodan dan, već kao dan za rehabilitaciju. A od petka idemo još jače, uigrati sve linije. Ne radimo svaki trening zbog treninga, već točno po planu, kako bismo 6. rujna bili najbolji što možemo. Mene, pak, oduševljava što su svi igrači na prva dva treninga bili izvrsni, odmarao sam tek Modrića i Eduarda. Jer, njih su dvojica dosad igrala svaku utakmicu za svoj klub, a znam ih iz mlade reprezentacije. Prosudio sam stoga da im treba mali odmor«, rekao je Bilić. </p>
<p>U utorak nije trenirao Darijo Srna, koji je s liječnikom reprezentacije dr. Zoranom Bahtijarevićem otišao na pregled ozlijeđenog aduktora. Vijesti su dobre, suigračima će se na travnjaku pridružiti već u srijedu. </p>
<p>Naposljetku, Bilić je novinarima rekao o čemu je nasamo razgovarao s Markom Babićem, koji je kroz medije iskazivao nezadovoljstvo svojim statusom kod novog izbornika. </p>
<p>»Sve smo riješili, rekao sam mu da na njega računam kao i na sve ostale reprezentativce, ni više ni manje. Nadam se da me razumio, zaista nemam ništa protiv njega. Uvjeren sam da me shvatio. Babića trebam, ali ga trebam odličnog«, završio je Bilić, ističući da će sastav za Moskvu znati tek dan prije utakmice.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ćiro: Nema Mamić milijun eura za Jerteca</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako u Kranjčevićevoj nastoje gledati isključivo u svoje dvorište, pogled neminovno skrene u susjedno. Dakako, ono maksimirsko, budući da se bliži dan međusobnog susreta, 16. rujna. Pri spomenu Dinama nije moglo proći bez Blaževićeva komentara na vijest da su »modri« navodno voljni platiti milijun eura za Darija Jerteca, mladoga Varteksova reprezentativca: </p>
<p>»Drago bi mi bilo da se to dogodi, ponajprije zbog Varteksa, čiju situaciju dobro poznajem i znam koliko bi im nasušno trebao taj milijun. Ali, znajte da od toga neće biti ništa, jer Mamić, koji se 'busa' kupnjom, jednostavno nema taj milijun. Radi se samo o tome da želi publicitet, a kupnju je najavio bez realne podloge«, naglasio je Blažević.</p>
<p>I u Kranjčevićevoj bi mogli prividno napuniti džepove, no ne na razini Mamićeve ponude Varteksu. Oglasio se talijanski Livorno, koji bi odmah isplatio 600.000 eura za veznjaka Marija Brkljaču. No, Dražen Medić, Zagrebov predsjednik, odmah odbacuje takvu ideju. [Z. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Mamić: Nitko nas neće ucjenjivati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dario Jertec ipak neće karijeru nastaviti u Dinamu. Mladi je Varteksov nogometaš u utorak pregovarao u Maksimiru i posao je - propao.</p>
<p>»Dinamova je ponuda vrlo korektna, ali sve mi je došlo prebrzo. Nisam mogao prelomiti«, pojasnio je Jertec.</p>
<p>No, maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić bio je nešto »rječitiji«:</p>
<p>»Dinamo je institucija i nećemo trpjeti da nas netko ucjenjuje. Sa svoje sam čekovne knjižice jutros dignuo pet milijuna i 190.000 kuna, koje smo kanili proslijediti Varteksu! Cijeli je posao trebao vrijediti milijun i pol eura. To je plafon za igrače kod nas. Jertec to nije znao cijeniti i više tu nema razgovora. U šoku sam, ali zbog svega toga mi je sad čak i drago da je posao propao«, dodao je Mamić.</p>
<p>Maksimirski je klub ujedno sve dogovorio s bivšim vratarem Cibalije i Varteksa, Tomislavom Vranjićem. U srijedu bi trebao i formalno potpisati ugovor. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rennes ne zadovoljava Nikine ambicije</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Posljednje vijesti govore kako je francuski prvoligaš Rennes podigao ponudu na četiri milijuna eura za transfer Nike Kranjčara te da je odlazak najboljega Hajdukova igrača skoro gotova stvar. Jedini je problem što se Niki Kranjčaru ne ide u posljednjeplasiranu francusku momčad. Rennes ne zadovoljava Nikine ambicije, što je i priznao svojim prijateljima u reprezentaciji.</p>
<p>Pregovori čelnika Hajduka i francuskog prvoligaša Rennesa kao i ulagača u Niku Kranjčara dogovoreni su za srijedu oko 10 sati na Poljudu. Pregovori traju već nekoliko dana i činilo se da Rennes nema novca za realizaciju posla, ali nakon što su se na Kantridi uvjerili da je Niko izvanredan igrač koji mijenja odnose na travnjaku, potrudili su se pronaći novac. No, u posljednjim satima prijelaznog roka javlja se još zainteresiranih klubova kao što je Deportivo La Coruna (navodno je spreman platiti pet milijuna eura za transfer) te engleski prvoligaši West Ham i Portsmouth. Niko je sav taj posao prepustio odvjetniku Emilu Žguru.</p>
<p>Što se tiče dolazaka, očekuje se da će ugovor s Hajdukom potpisati Boris Živković, Jurica Vučko i Mario Carević. Živković je detalje ugovora s čelnicima Hajduka dogovarao u utorak u Zagrebu. Predsjednik Branko Grgić je zadovoljan i kaže da je Živković Hajdukov, kao i da je potpis ugovora s bivšim hrvatskim reprezentativcem formalnost. Očekuje se i Mario Carević, koji se u utorak još borio s čelnicima Stuttgarta oko papira. No, siguran novi član je Jurica Vučko, koji je doputovao u Split i u srijedu će se uključiti u rad s prvom momčadi. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rudić: Naša je realnost bronca </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatska vaterpolska reprezentacija nije favorit za zlatnu medalju, zaključak je našeg izbornika Ratka Rudića uoči početka Europskoga vaterpolskog prvenstva, koje će se od 1. do 10. rujna održati u Beogradu. </p>
<p>»Naša je realnost borba za broncu. SCG i Mađarska ipak su u prednosti. Cilj je biti među tri prvoplasirane momčadi u skupini i boriti se za medalju«, kaže Rudić. </p>
<p>Izbornik je ponovio i tezu da svi želimo vrhunski rezultat, ali da on ne dolazi preko noći. Zlatna medalja na OI u Pekingu za dvije godine ostaje glavni cilj, »najtrofejniji vaterpolski trener«, koji je sa svim momčadima dolazio do rezultata, ni nakon 20 mjeseci na kormilu naše reprezentacije ne očekuje uspon na tron. </p>
<p>»Reprezentacija je prilično izmijenjena, što zbog otkaza, što zbog ozljeda. Ne ponovilo se«, kazao je izbornik i prokomentirao suparnike u skupini: </p>
<p>»Prve tri utakmice u skupini rješavaju plasman u borbi za medalju. Potpuno smo okrenuti prvom dvoboju s Italijom. Nakon toga slijede olimpijski prvaci Mađari, Grčka i Njemačka također će se boriti za ulaz među tri. Pet reprezentacija borit će se za tri mjesta. Jedino je Slovenija nešto lakši suparnik.« </p>
<p>Izbornik je odbacio i mogućnost da se u Beogradu ponove stare navike - da u ključnim utakmicama zakažu. </p>
<p>»Momčad se priprema radom. Neke očito nisu izdržale fizički do kraja, ali mi hoćemo. Uz to, kada dođe vrijeme, poradit ćemo s igračima i na psihičkom planu.« </p>
<p>Izbornik baš i nije dao uvjerljivo objašnjenje zašto ne putuju Dobud i Komadina. Navodno nisu mogli pratiti ritam napornih treninga. Podsjetimo, baš je Dobud postizao ključne pogotke Juga u osvajanju Lige prvaka, a reprezentacija je ionako »tanka« na poziciji centra... </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Nogometaš Obikwelu i košarkašica Lisenko </p>
<p>Obikwelu je u Portugalu radio na gradilištu i skrivao se od policije </p>
<p>Zagrebački će atletski Grand Prix miting ove godine biti jedan od najjačih u svojoj povijesti. Stadionom Mladosti u četvrtak će od 18.30 sati trčati, skakati i bacati gomila atletičara koji iza sebe imaju odličja s najvećih natjecanja. Izabrati najveće zvijezde u takvoj konkurenciji nije bio lagan zadatak, no odlučili smo se za sljedeći »kvintet«: </p>
<p>Sa četiri svjetska naslova na 110 prepone nadmašio je i velikog sunarodnjaka Grega Fostera, trostrukoga svjetskog prvaka. Gledajući na televiziji Olimpijske igre 1992. godine, predvidio je da će za četiri godine zlato biti njegovo. Predvidio i pogodio! U srednjoj se školi bavio desetobojem, na fakultetu je skakao u dalj, a onda ga je trener konačno usmjerio na prepone. Sa 35 godina na leđima još ne posustaje, lani je bio treći na SP-u u Helsinkiju, a cilj mu je trčati do Igara u Pekingu 2008., gdje želi isprati gorak okus iz Atene, kad je natjecanje završio već u kvalifikacijama padom preko prepone. </p>
<p>Na Europskom prvenstvu u Göteborgu osvojio je naslove na 100 i 200 metara, što je posljednji uspio napraviti Pietro Mennea još 1978. Portugalac je i aktualni olimpijski doprvak na »stotki«, a sa 9.86 i europski rekorder. Rođeni Nigerijac do 14. se godine bavio nogometom, a onda je budućnost ipak prepoznao u atletici. Ubrzo je pobjegao u Portugal, gdje je imao vrlo težak život, radio je na gradilištu i skrivao se od policije, jer je nezakonito bio u novoj državi čije je državljanstvo dobio 2001. </p>
<p>Šveđanka se u djetinjstvu bavila čitavim nizom sportova prije nego što ju je stariji brat napokon odveo na atletiku, u kojoj je ostala i napravila sjajnu karijeru. Svjetska je prvakinja u skoku u vis, a od ove zime i svjetska dvoranska rekorderka (2.08). Olimpijske igre u Ateni propustila je zbog teške ozljede Ahilove tetive, čak se bojala da će morati prekinuti karijeru, ali se lani vratila na veličanstven način, uvjerljivo osvojivši svjetski naslov u Helsinkiju. </p>
<p>Do lani je malo tko čuo za ovu Ruskinju, a danas je najbolja svjetska kladivašica. Prošle je godine postala prva žena koja je bacila kladivo preko 77 metara, a ove je sezone još dva puta popravljala svjetski rekord (77.80) koji joj je nakratko »otela« sunarodnjakinja Gulfija Hanafejeva. Danas 23-godišnja europska prvakinja ima čak osmero braće i sestara, a na početku sportskog puta bavila se košarkom. Zvijezde je dotaknula prije dvije godine na Olimpijskim igrama u Ateni. Osvojila je zlato na 100 prepone sa sjajnim vremenom (12.37), čime je s liste olimpijskih rekorderki svrgnula Jordanku Donkovu. Bila je vrlo dobra i na 400 prepone, no sreću je pronašla na kraćoj dionici. Lani je na SP-u u Helsinkiju bila u vodstvu sve do pada preko devete prepone. Vrlo je sklona ozljedama, koje su je mučile i ove godine. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>SAD predvodnik u borbi protiv gladi</p>
<p>Gatesova zaklada dodjeljuje 300 milijuna dolara za istraživanje cjepiva protiv virusa HIV-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Amerika je danas na čelu zemalja od kojih siromašan svijet putem privatne ili političke inicijative dobiva najviše izravne potpore za borbu protiv raznih bolesti, gladi ili prirodnih nepogoda. </p>
<p>Da je novac ljekovit, potvrđuje i najnovija inicijativa američkog milijardera Billa Gatesa, vlasnika Microsofta za koga inače kažu da je ne samo da je najbogatiji Amerikanac već i čovjek sa najdebljim bankovnim kontom na planetu. Gatesova zaklada dodjeljuje 300 milijuna dolara za razvoj istraživanja cjepiva protiv virusa HIV-a. Ova par-exellence američka filantropska institucija najavljuje da će ovaj novac biti upućen skupini od 165 znanstvenika u 19 zemalja. </p>
<p>No, kada je riječ o pomoći bolesnima i gladnima, Amerikanci su na prvom mjestu i u političkoj inicijativi. Bivši američki predsjednik Bill Clinton je svojom newyorškom zakladom najveći globalni odvjetnik protiv svjetske epidemije AIDS-a. Clintonova zaklada je osigurala da se cijene skupih lijekova i dijagnostike HIV/AIDS-a smanje u čak 58 zemalja. U 88 posto svjetskih slučajeva ovog oboljenja, ova američka zaklada omogućava neku vrstu pomoći oboljelima. Clintonov, kao uostalom i angažman bivšeg predsjednika Georga H. Busha oko humanitarne pomoći za žrtve tsunamija i stradalih u prošlogodišnjem zemljotresu u Pakistanu, mjeri se u desecima milijuna dolara. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>U BiH još oko 15.000 nestalih </p>
<p>Ovoga tjedna, u povodu Međunarodnog dana nestalih, udruge su uputile poruku vlastima u kojoj su zatražile punu provedbu Zakona o nestalim osobama BiH</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Premda je rat u BiH završen prije gotovo 11 godina, još uvijek se čak oko 15.000 osoba smatra nestalima, a njihovi zemni ostaci najvjerojatnije se nalaze u nekim od stotina masovnih grobnica u ovoj zemlji koje tek trebaju biti otkopane. Također, nekoliko tisuća ekshumiranih tek trebaju biti identificirani, nakon čega će obitelji napokon moći dostojno ukopati tijela svojih bližnjih poginulih u ratu.</p>
<p>U BiH se traga za čak tri četvrtine od ukopnog broja osoba koje se nakon ratova iz devedesetih smatraju nestalima u cijeloj regiji. To dovoljno govori o razmjerima problema koji i danas traumatizira bosanskohercegovačko društvo.</p>
<p>Nije stoga čudno da su predstavnici svih udruga obitelji nestalih osoba iz BiH koji su nominirani za Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe BiH ogorčeni na političare koji zlorabe ovo pitanje u dnevnopolitičke svrhe, što sve skupa usporava i otežava proces traganja za nestalima.</p>
<p>Ovoga tjedna, u povodu Međunarodnog dana nestalih, udruge su uputile poruku vlastima u kojoj su zatražile punu provedbu Zakona o nestalim osobama BiH, odnosno početak funkcioniranja Instituta za nestale osobe BiH, koji će tragati za nestalima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.</p>
<p>Vijeće ministara BiH i Međunarodna povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) su točno prije godinu dana, 30. kolovoza 2005. godine potpisali Sporazum o preuzimanju uloge suosnivača Instituta za nestale osobe BiH, a u međuvremenu su entiteti u BiH donijeli propise kojima su prenijeli svoje ovlasti u traganju za nestalima na državu.</p>
<p>Taj bi Institut trebao početi raditi 1. listopada, no politiziranje i birokratske prepreke spomenuti rok dovode u pitanje.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>UNMIK u akciji »oslobađanja od straha« </p>
<p>Akcijski plan predviđa opsežne policijske aktivnosti na osiguravanju glavnih prometnica i središnjih dijelova naseljenih mjesta</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - UNMIK i kosovska vlada predstavili su u utorak akcijski plan za provođenje standarda na Kosovu kojim su utvrđeni konkretni zadaci institucija u osiguravanju života i imovine svih građana, njihovog kretanja, sudjelovanja u političkom i društvenom životu te u prevenciji etničke diskriminacije. </p>
<p>Vršitelj dužnosti šefa UNMIK-a Stephen Shook i kosovski premijer Agim Çeku istaknuli su u Prištini da je u dosadašnjem razdoblju bilo napretka, ali da se sada napori moraju povećati kako bi se unaprijedio međunarodni imidž zemlje.</p>
<p>Prema istraživanju koje su skupa proveli UNMIK i kosovska vlada, 99 posto građana Kosova je u posljednje dvije godine putovalo izvan svog prebivališta, a čak 80 posto je izjavilo da se osjeća sigurno. Najveći broj onih koji se ne osjećaju sigurno su Srbi, što Çeku objašnjava djelovanjem lidera srpske zajednice i službenog Beograda »čiji je cilj da potiču osjećaj straha kod građana srpskog porijekla«. </p>
<p>Akcijski plan predviđa da će se u sljedećim mjesecima poduzeti opsežne policijske aktivnosti na osiguravanju glavnih prometnica i središnjih dijelova naseljenih mjesta. Također, kosovska vlada i UNMIK će voditi javnu kampanju za promociju osnovnih prava građana i oslobađanje od straha.</p>
<p>Akcijski plan dočekan je u Beogradu vrlo negativno. Članovi srbijanskog pregovaračkog tima za budući status Kosova kažu da nije čudno što se plan pojavljuje u ovom trenutku, manje od tjedan dana nakon posjeta posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija Prištini, te da oni u tome vide pokušaj da se ispunjenje standarda predstavi kao proces koji je doveden gotovo do kraja. </p>
<p>Službeni Beograd smatra da su posjet Ahtisaarija Prištini, njegove izjave o cijeni koju srpski narod mora platiti za politiku Slobodana Miloševića na Kosovu i predstavljanje akcijskog plana za provođenje standarda najava da će posebni izaslanik UN uskoro izaći s prijedlogom o uvjetovanoj neovisnosti Kosova. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Srušila se dva manja zrakoplova</p>
<p>JACKSON/INDIANAPOLIS -Zrakoplov sa sedam putnika i članova posade srušio se u ponedjeljak kod Lexingtona, a kod Indianapolisa je pao zrakoplov s četiri osobe od koje su tri preživjele nesreću. Zrakoplov Cessna sa sedam putnika i članova posade srušio se u teško pristupačnom, šumovitom području, oko 150 kilometara od Lexingtona u saveznoj državi Kentucky, gdje se u nedjelju ubrzo nakon polijetanja srušio putnički zrakoplov kompanije Comair u kojemu je poginulo 47 osoba. Sudbina članova posade i putnika u Cessni za sada je nepoznata. Zrakoplov je poletio iz Wichita Fallsa u Texasu, a njegovo odredište nije poznato jer pilot nije prijavio rutu leta. Druga zrakoplovna nesreća dogodila se kod Indianapolisa, gdje se mali jednomotorni zrakoplov s četiri osobe srušio u ribnjak. Iz zrakoplova punog vode svi su izvučeni živi, no u bolnici je naknadno preminuo pilot. On je zajedno s još dvoje putnika, članova obitelji, 2004. preživio tsunami na Indijskom oceanu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Annan obišao razoreni jug Libanona </p>
<p>BEJRUT/NAQOURA</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan obišao je u utorak ratom razoreni jug Libanona gdje bi oko 15.000 pripadnika UN-ovih mirovnih snaga trebalo ojačati primirje između Izraela i šijitske libanonske milicije Hezbollaha koje je na snagu stupilo prije 16 dana.</p>
<p> Annan je posjetio bazu prijelaznih snaga za Libanon (UNIFIL) u mjestu Naqoura i ondje odao počast pripadnicima UNIFIL-a ubijenima tijekom 34-dnevnog rata. Trenutačno UNIFIL ima oko 2000 vojnika u Libanonu. U ratu izraelske vojske i Hezbollaha ubijeno je gotovo 1200 ljudi, uglavnom civila u Libanonu, a na strani Izraelaca 175 osoba, uglavnom vojnika. Annan je rekao da će zatražiti od Izraela trenutačno ukidanje morske i zračne blokade Libanona koju Izrael želi održati sve dok se Hezbollahu ne nametne embargo na oružje. Annan, koji je razgovarao s libanonskim vrhom, najavio je da će od Sirije zatražiti da nadzire granicu s Libanonom kako bi spriječila dopremu oružja Hezbollahu. [AFP/Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Baaqubi ubijeno 10 ljudi </p>
<p>BAAQUBA</p>
<p> - Deset Iračana, među kojima dvojica šijitskih milicajaca Mehdijeve vojske ubijeni su u utorak u nizu napada na Baaqobu, na sjeveru Bagdada, javila je lokalna policija. Dvojica milicajca su ubijena u utorak ujutro u napadu na urede radikalnog šijitskog čelnika Moqtade al Sadra. Naoružane osobe su otvorile vatru bacačima raketa na urede pokreta Moqtade Sadra i bomba je eksplodirala na ulasku u zgradu. Otac i sin su ubijeni kada su naoružane osobe napale njihovu kuću u Baaqubi. Susjedi žrtava su ubili dvojicu napadača. Naoružane osobe su ubile dvojicu civila blizu džamije na sjeverozapadu Baaqube. Jednu ženu su ubili kradljivci koji su ju opljačkali. Nepoznate osobe su ubile još tri civila u tri odvojena napada u tom gradu. Policija je našla tijela dvije osobe vezanih ruku i s povezima na očima ubijenih vatrenim oružjem, 30 km južno od Baaqoube. Područje Baaqoube je jedno od najopasnijih u Iraku. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Kućna modna radinost</p>
<p>Pariz, prijestolnicu visoke mode, osvaja ona stvarana u kućama</p>
<p>Ono na što je osuđena većina naših mladih i školovanih modnih dizajnera, u Parizu je postalo velikim hitom. Naime, kreiranje i šivanje u kućama postalo je vrlo šik, pa istinske modne »šmekerice« umjesto showrooma i prodavaonica poznatih modnih marki, radije obilaze stanove kreativnih mladih žena koje u svojim kuhinjama, spavaćim ili dnevnim sobama, stvaraju unikatne kreacije i šivaju ih same. Moda koju stvaraju potpuni autsajderi ili, ljepše rečeno, atelijer-stilisti, u godinu dana je stekla toliku popularnost da oni koji je stvaraju mogu sasvim pristojno živjeti i početi ozbiljnije razmišljati o otvaranju svojih butika. </p>
<p>U međuvremenu stvaraju mini kolekcije i predstavljaju ih ženama koje im pozvone na vrata, prema preporuci. Radionice su »ugurale« između kreveta i prozora, ili šiju za stolom za jelo u kuhinji, a u kutijama kojih svaka ima gomilu drže tkanine, konce, vunu i sve ostalo što bi im moglo zatrebati pri stvaranju odjeće. Kao što su se hrabro upustile u kućnu radinost, jednako hrabro miješaju materijale (primjerice, svilene damaste, plastiku, brokate i pletivo), a najveća su im nadahnuća slike Klimta i arhitektonska rješenja Le Courbusiera. No njihove kreacije privlače najviše zbog originalnosti kakva se ne može vidjeti u običnim dućanima. </p>
<p>Zato se odjeća Anne C. Wirth, 22-godišnje Camille Lescure, Emme Blonde, Sabrinah Laisne (koja izrađuje patchwork odjeću i krpene lutke za djecu) i Marie Labarelle (koja pletivo pretvara u poeziju), izvan njihovih kućnih radionica može vidjeti samo na alternativnim modnim događanjima. Samo je Anne C. Wirt pokazala inicijativu i s nekoliko kolegica sama organizirala »happening« na ulicama Maraisa, a druge se zadovoljavaju usmenom predajom koju šire njihove stalne mušterije.</p>
<p>Već spomenuta »pletilja« Marie Labarelle proljetos je postala temom dana kad je napravila promjenjiv »ljetni mantil« nalik na skulpturu, od materijala koji se mijenja nakon što ga se dodirne. Možda upravo taj mantil simbolički objašnjava privlačnost mode iz kućne radinosti. Ili, kako kaže jedna od tih »švelja« Christy Guillemot, koja iz putovanja u Nepal izvlači nepresušno nadahnuće, »ljudi se žele odijevati pametno, originalno i jeftino«. Ona im nudi upravo takvu odjeću, primjerice, višenamjenski pulover koji se može pretvoriti u top ili bolero. Osim toga, moda iz kućne radinosti čista je opreka globalizaciji, jer je namijenjena sladokuscima i ne mari za profit. Oko izbora, isprobavanja, prepravki, oduzimanja i dodavanja stvara se cijela jedna mala priča, ali i odnos između kreatora i potencijalne mušterije. »Živim kako su nekad davno živjeli krojači«, zadovoljno kaže Emma Blonde, koja je napravila kolekciju torbi i remenja nadahnutih izložbom Dade u Centru Pompidou. Moda iz kućne radinosti je istodobno demokratična i ekskluzivna, a isto se ne može očekivati od one koja dolazi iz modnih kuća. I toliko oduševljava da nekim mušterijama spomenutih kreatorica ne pada na pamet na probu dovesti čak ni prijateljice, samo da im netko ne bi oteo izvor originalne i pristupačne odjeće. </p>
<p>Može li nam Pariz ponovno biti uzor? Mogao bi i trebao. Sve pariške atelijer-kreatorice visoko su školovane dizajnerice i vrsne švelje, baš kao i mnoge naše. Potonje bi se samo ponekad mogle obuzdati kad formiraju cijene svojih kreacija, jer im se zna dogoditi da si umisle da su, umjesto atelijer (pa i čak butik-mode), stvorile houte couture.</p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Šansone za dobro raspoloženje</p>
<p>Glumica i šansonijerka ujesen planira zajedno s mladom pjevačicom Lidijom Kočovskom snimiti album s izvornim narodnim makedonskim pjesmama </p>
<p>Glumica i šansonijerka Kostadinka Velkovska ovoga je ljeta, unatoč brojnim privatnim obvezama i pripremama za predstojeće poslovne projekte, imala razloga biti dobro raspoložena. Na »Danima smiha«, tradicionalnoj manifestaciji koja se održava u Blatu na otoku Korčuli, Kostadinka je nastupajući na Festivalu šaljivih šansona osvojila prvu nagradu stručnog žirija. Pjesma »Šlager i šansona« za koju je tekst napisao njezin prijatelj i radijski kolega Vojo Šiljak, a glazbu Toni Eterović, osvojila je simpatije publike, posebno inozemnih turista koji su s oduševljenjem pratili njezin perfomance. </p>
<p>»Svaka mi je nagrada u životu bila podjednako draga, a ovu sam posvetila svom jednogodišnjem unuku Franu. Gledajući ga, vidim u tom malom čovjeku djelić sebe, svoj optimizam i želju za zabavom, pozitivnom atmosferom i nasmijanim ljudima. Izgleda da krv ipak nije voda«, pojašnjava Kostadinka svoj neraskidiv odnos s unukom. Iako je na tu nesvakidašnju nagradu svakodnevno podsjeća statua umjetnika Branka Ružića, koja sada krasi njezin prostrani dom u središtu Zagreba, još joj je ljepše prisjetiti se četverodnevnog druženja s njoj dragim ljudima. </p>
<p>»Bilo je prekrasno provesti vrijeme s kolegama koji se bave smijehom, pišu i izvode pjesme šaljiva sadržaja. Nekim sam se 'štosovima' nasmijala do suza, tako da se već unaprijed veselim idućem odlasku na taj čaroban otok«, kaže Kostadinka i dodaje kako se nada da će iduće godine Festival biti organiziran na još višoj razini, te da će pjevači nastupati uživo uz orkestar. </p>
<p>»Još od najranije mladosti gajim veliku ljubav prema šansonama, njihovoj snažnoj interpretaciji i emocijama koje one svojom snagom izvlače iz publike koja ih sluša. Zbog toga me vjerojatno i boli što ove godine nisam nastupila na tradicionalnim Večerima dalmatinske šansone u Šibeniku. Navodno, pjevačima nije bilo drago da nastupamo i mi glumci. Ako je to istina, takvo obrazloženje za mene nije prihvatljivo, jer sam školovana a ne priučena pjevačica bez iskustva«, pojašnjava Kostadnika koja ovih dana ima pune ruke posla. Zajedno s nećakinjom, pjevačicom Lidijom Kočovskom iz Skopja, glumica ujesen namjerava snimiti CD s najpoznatijim izvornim makedonskim narodnim pjesmama. Bit će to, kažu rođakinje, pjesme po njihovu izboru, a koliko su ozbiljno pristupile projektu, govori i to da već u listopadu organiziraju i veliki koncert u metropoli na kojem bi, ako sve bude u redu, mogao nastupiti i poznati makedonski pjevač Toše Proeski. </p>
<p>»Melodije iz južnih krajeva, odakle smo obje rodom, karakteristične su po svojoj šarolikosti i pozitivnoj energiji kojom odiše svaki takt. Voljela bih tu ljepotu prenijeti na ove prostore i približiti je svima, a ponajviše mlađim generacijama«, govori Kostadinka o svojim planovima. </p>
<p>Osim poslova u matičnom Kazalištu Kerempuh, gdje uskoro počinje nova sezona i gdje ćemo je ponovno moći vidjeti u raznolikim ulogama, glumica također priželjkuje i nastup na zagrebačkom Chansonfestu gdje je do sada nastupala već pet puta i osvojila sjajne kritike. Za tu je međunarodnu manifestaciju već odabrala skladbu naziva »Nedostaje mi« za koju se nada da će umjetnički ravnatelj Zvonko Špišić naći sluha, te je uvrstiti u repertoar. »Drago mi je da u narodu postoji sve veći interes za šansone. One imaju dubinu i poruku, uz njih se čovjek može veseliti i plakati, a moje mi iskustvo govori da nitko tko ih je do sada slušao uživo na njih nije ostao ravnodušan«, kaže Kostadinka Velkovska koja popularizaciji šansona pridonosi i radijskom emisijom »Šansona šansona« koju vodi na Drugom programu Hrvatskog radija.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Vatra progutala stan, spriječena katastrofa </p>
<p>Zapovjednik vatrogasaca: »O uzrocima ne mogu govoriti, taj dio posla obavit će policijska ekipa za očevid, no u ovakvim slučajevima obično se radi o nemaru ili kvaru na električnim instalacijama«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekoliko minuta prije podneva, u Pakoštanskoj ulici broj 3a, stanari su primijetili da iz stana Salečić na četvorom katu, kroz rolete, izbija vatra. Odmah su pozvani vatrogasci i policija, u požaru nitko nije ozlijeđen, no šteta se već sada cijeni velikom.</p>
<p>Na zagrebačkoj Trešnjevci, u blizini Jarunske tržnice, izbio je požar u stanu na zadnjem katu stambene zgrade u Pakoštanskoj ulici broj 3a., a razlozi su zasad nepoznati. Vatru kako izbija kroz već napola istopljene rolete prvi su primijetili stanari zgrade i odmah su pozvali vatrogasce i policiju. »Kada smo stigli na mjesto požara, u prvi čas se činilo da je požar zahvatio dva nasuprotna stana na zadnjem, odnosno četvrtom katu zgrade. Tek pošto smo stigli na zadnji kat, vidjeli smo da je požar zahvatio samo jedan stan. Radi sigurnosti, zajedno s policijom ušli smo i u susjedni stan, no srećom do tamo se vatra nije proširila«, kratko je izjavio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, Mladen Malčić. »O uzrocima ne mogu govoriti, taj dio posla obavit će policijska ekipa za očevid, no u ovakvim slučajevima obično se radi o nemaru ili kvaru na električnim instalacijama. Dojavu o požaru vatrogasci su zaprimili koju minutu prije dvanaest sati, ali to je već bilo kasno. Požar je već tada zahvatio veći dio stana« dodao je Malčić.</p>
<p> U vrijeme kada se požar rasplamsao, u stanu nije bilo nikoga, a kako smo čuli od okupljenih susjeda, gospođa Salečić iz zgrade je izašla oko 11 sati. </p>
<p>Na mjesto događaja vatrogasci su prvo stigli s pet vatrogasnih vozila, no radi veličine požara ubrzo su zatražili pomoć još dviju cisterni koje su stigle za svega nekoliko minuta. Lokalizacija požara trajala oko 25 minuta. Radi sigurnosti ostalih stanara i vatrogasaca, cijeloj zgradi prekinut je dovod plina i struje, a redovita opskrba će biti ponovno uspostavljena nakon potpunog gašenja požara i sanacije nastalih oštećenja.</p>
<p>Na gašenju požara sudjelovalo je devet vatrogasnih vozila, dva zapovjedna vatrogasna vozila, te 20 profesionalnih vatrogasaca. U Pakoštansku ulicu na mjesto događaja stigli su i načelnik PU zagrebačke, Marijan Tomurad i načelnik ureda načelnika PU zagrebačke, Krunoslav Borovec.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Krivnju za očevu smrt prebacio na strica</p>
<p>»Ovo što danas pričam istina je na koju me natjerala savjest«, rekao je mladić koji nikad prije nije spomenuo šipku kojom je njegov stric, navodno, ubio svog brata</p>
<p>VELIKA GORICA</p>
<p> - Fadilj Rasimi (33), kojeg se tereti da je u listopadu 2005. u Zaprešiću, sa 12 udaraca tupim predmetom u glavu, usmrtio svog oca Nakija, poznatog zaprešićkog slastičara, za to je ubojstvo u utorak na velikogoričkom Županijskom sudu, gdje je iznosio svoju obranu, optužio svog strica Fehmija Rasimija. »Vidio sam kako stric oca tri puta udara u zatiljak metalnom vodovodnom šipkom«, ispričao je optuženi u sudnici suca Perice Rosandića, objasnivši da to on nije mogao učiniti jer je zbog ozljeda desne noge i ruke, u to vrijeme bio gotovo nepokretan, a i tih se dana nije svađao s ocem.</p>
<p> »Ne bi mi palo napamet, svom bi bratu bio dao krvi«, tvrdio je pak mladićev stric koji je u utorak odbio mogućnost da ne svjedoči zbog srodstva s okrivljenim. Što se događalo kasnije, kada je slastičar, ošamućen udarcima pao preko ulaznih vrata u kuću, mladić je rekao da nije mogao vidjeti jer je stajao u mraku iza šupe nadomak ulaznih vrata kuće. »Čuo sam samo da je otac nekoliko puta kriknuo, ali mu nisam mogao pomoći jer sam bio preslab da bih se mogao suprotstaviti stricu«, rekao je Rasimi. </p>
<p>Ubojica se potom, dodao je Rasimi, »riješio« šipke, okrenuo i najvjerojatnije otišao u slastičarnicu. Nakon toga, kako je ispričao iznoseći obranu, on je ušao u kuću i pao preko očeva tijela. </p>
<p>»Vidio sam da mu nema pomoći, a bojeći se stričeve osvete, nisam prijavio policiji očevu smrt«, rekao je, objasnivši da je nakon toga otišao kod prijatelja, a tek kad je nazvao brata u Austriju doznao je da ga policija traži zbog ubojstva. Smrt Nakija naime, prijavio je njegov brat koji ga je sljedeće jutro pronašao mrtvog. </p>
<p> Sljedeća rasprava zakazana je za 3. rujna, a tužitelj Nikša Stolić odustao je, zbog nepoznate adrese, od saslušanja svjedoka Aljijija Namika, s kojim je optuženi nakon događaja, navodno otišao u »Cinestar« u kasino. Rasimijev branitelj poznati zagrebački odvjetnik Silvije Degen zatražio je, pak, da se ponovno pozove psihijatrica radi dopune mišljenja.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nakon 14 godina oslobođeni optužbe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda donesenom u utorak, Željko Szabo (43) i Josip Malunec (69), su nakon 14-godišnjeg postupka oslobođeni optužbe da su u listopadu 1992. godine u snack baru »Piccolo« pucajući iz pištolja ubili Krunoslava Cegledija, te pokušali ubiti Dragana Dragića zvanoga Zuba (46), koji je tom prilikom bio ranjen u zglob šake. Sam Dragić, koji je u ovome postupku bio optužen da je pokušao pištoljem ubiti Szabu, proglašen je u utorak krivim, te nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora. </p>
<p>Prema optužnici, u »Piccolu« su se najprije posvađali Szabo i Dragić, nakon čega se Dragić potukao sa Szabinim prijateljem Željkom Alićem. Kada je Alić izvadio pištolj, tvrdi se u optužnici, Dragić napušta »Piccolo«, no samo za kratko, jer odlazi u klub »Amazona« po »pojačanje«. Uskoro se on i Cegledi vraćaju u »Piccolo«, opremljeni bejzbol palicom i pištoljem, a Cegledi udara palicom jednoga Szabinoga znanca. Nakon kratke tučnjave pištolje vade Szabo, Malunec i Dragić te u skučenome prostoru snack bara počinje unakrsna paljba u kojoj Szabo i Malunec iz jedne prostorije pucaju na Dragića i Cegledija, a Dragić iza šanka puca u njih dvojicu. Jedan od metaka pogađa Cegledija u nogu pokidavši mu femoralnu arteriju, te on idući dan umire u bolnici od iskrvarenja. Szabini i Malunčevi branitelji, Emir Midžić i Dragan Baltić u završnim su govorima ustvrdili kako su njihovi branjenici postupali u nužnoj obrani, odnosno kako se eventualno može raditi o djelu opće opasne radnje. Sud je takvu argumentaciju i prihvatio, te je vijeće zaključilo da su i Szabo i Malunec pucali kako bi obranili svoje živote od Dragića i Cegledija, te da prema tome nisu ostvarena bitna obilježja kaznenoga djela ubojstva. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Interpol pomagao u prekidanju lanca </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Nakon što je lani u studenom međimurska policija, u suradnji s još 16 policijskih uprava i Interpolom priopćila da je dovršila kriminalističku obradu nad dvjestotinjak osoba i tridesetak poduzeća zbog kupnje privatnih vozila uz upotrebu krivotvorene dokumentacije o zaposlenju te kazneno prijavila 82 osobe za 159 kaznenih djela, kriminalistička obrada u tom je slučaju, kako doznajemo, još uvijek u tijeku.</p>
<p> Lani je, naime, utvrđeno da je velik broj osoba iz kriminalnog miljea tijekom 2002. i 2003. godine dolazio u poslovnicu Hypo Leasing Steiermark na području Međimurja, gdje su ugovarali leasing aranžmane za financiranje kupnje automobila, uz predočenje lažne dokumentacije o zaposlenju i kreditnoj sposobnosti. Kod registriranog prodavača automobila, tridesetdevetogodišnjeg vlasnika tvrtke Turbo auto, automobile su kupovali, no kasnije su ih prodali, iako su imali ugovorenu zabranu. Leasing su prestali otplaćivati, ili ga uopće nisu plaćali. U njihovim im je djelima, navodilo se u prijavi, pomogao pedesetdvogodišnji zastupnik Hypo Leasinga, Rajko Grkavac, istaknuti SDP-ovac i predsjednik Općinskog vijeća Pribislavca. Nad Grkavcem je, doznajemo u Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, kriminalistička obrada još u tijeku, protiv nekih je osoba podnijet istražni zahtjev, a protiv nekih optužni prijedlog, a glavne rasprave su u tijeku. Grkavac je lani tvrdio da nije ništa kriv, već je on bio samo opunomoćenik koji je prikupljao potrebne dokumente. </p>
<p> Sve navodno upletene osobe prijavljene su zbog krivotvorenja isprava, prijevare, utaje, sklapanja štetnih ugovora i zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju. Iako je za Hypo Steiermark Kraftfahrzeuge und Maschinenleasing GmbH i državni proračun nastupila šteta od 13 milijuna kuna, nitko nije priveden. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dječak bludničio nad Kanađankom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog sumnje da je bludničio nad 24-godišnjom Kanađankom, policajci iz Jasrebarskog u suradnji sa Odjelom općeg kriminaliteta, dovršili su kriminalističku obradu nad maloljetnim hrvatskim državljaninom (16). Događaj se zbio u petak oko 17. 45 sati u Donjoj Reci kod Jastrebarskog, gdje je 24 - godišnjakinja trčala uz rijeku. S leđa joj je, na biciklu prišao mladić i nad njom počinio bludne radnje. Pobjegao je, ali ga je djevojka tijekom provođenja istrage prepoznala kao počinitelja. Protiv mladića je podnijeto posebno izvješće Državnom odvjetništvu za mladež u Velikoj Gorici. [A.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Adriatica.net kupila slovenski Kompas</p>
<p>»Želja nam je u sljedeće tri godine doći do tri milijuna putnika «, rekao je Marko Vojković, predsjednik Uprave adriatica.neta</p>
<p>Vodeća grupacija hrvatskih putničkih agencija, Adriatica.net, postala je većinski vlasnik dionica najveće slovenske putničke agencije Kompas.</p>
<p>»Stjecanjem većinskog paketa dionica ništa se bitno neće promijeniti u poslovanju Kompasa, koji je kao i Adriatica.net prepoznao komplementarnost u zajedničkom poslovanju s ambicijom bržeg rasta, a sve radi zajedničkog nastupa na globalnom turističkom tržištu na kojem se mora konkurirati međunarodnim turističkim koncernima«, rekao je Marko Vojković, predsjednik Uprave adriatica.neta.</p>
<p>Adriatica.net kupila je 50 plus jednu dionicu Kompasa, no sav menadžment Kompasa ostao je nepromijenjen. »Ovim spajanjem ostvarili smo sve pretpostavke za ostvarenje želja, a želja nam je u sljedeće tri godine doći do tri milijuna putnika, odnosno utrostručiti broj putnika koji sada s nama putuje«, objasnio je Vojković.</p>
<p>Janez Pergar, predsjednik Uprave Kompasa, rekao je da Kompas i Adriatica.net govore istim turističkim jezikom, te da je ovo prilika da zajedničkim snagama postanu lider u Europi i spremnije odgovore na zahtjeve sve jačeg turističkog tržišta.</p>
<p>»Kompas su mnogi u Hrvatskoj doživljavali kao hrvatsku tvrtku jer je 45 posto našeg poslovanja vezano uz hrvatski turizam«, kazao je Pergar, dodavši da je ovo prva ozbiljnija kooperacija između slovenske i hrvatske tvrtke.</p>
<p>Pave Župan-Rusković, članica Uprave Adriatica.neta, izjavila je da će se u sljedeće dvije ili tri godine vidjeti pozitivni rezultati ovog preuzimanja od čega će imati koristi i hrvatsko i slovensko gospodarstvo. Kompas ima razvijenu međunarodnu mrežu u 25 zemalja koja bi trebala biti europski iskorak za hrvatsku putničku agenciju.</p>
<p>Njegov ulazak u Adriatica.net grupu proširit će distribucijski kanal grupe te biti dodatni elan u stvaranju najkompletnijeg regionalnog ponuđača turističkih usluga. Marko Vojković najavio je još neka udruživanja sa zemljama u okruženju, a grupa bi tijekom sljedeće godine trebala otvoriti urede u Kini, Indiji i Japanu.</p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Osim proizvoda, 'brand' mora postati i zemlja</p>
<p>HGK kao institucija koja okuplja privatne kompanije provodi akciju »Kupujmo hrvatsko« u svoje ime, bez ikakvog sudjelovanja države, pa je u skladu s EU pravilima</p>
<p>Ovogodišnjim sloganom »Budimo kroativni</p>
<p> - proizvodimo i kupujmo kvalitetno« želi se utjecati na svijest građana da su kreativnost i inovativnost dio hrvatske povijesti i nužno je da budu i dio hrvatske budućnosti, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, predstavljajući nastavak akcije »Kupujmo hrvatsko«. Akcija je započela 1997. godine i tijekom devet godina imala je pet različitih slogana kojima se željelo utjecati na građane da shvate važnost proizvodnje i kupovine kvalitetnih hrvatskih proizvoda.</p>
<p>Istraživanja javnog mijenja pokazala su kako bi se više od 70 posto građana odlučilo za kupnju hrvatskog proizvoda, iako je on i nešto skuplji, što je okarakterizirano kao uspjeh ove najveće marketinške akcije u Hrvatskoj. Proizvodnja je prepoznala važnost cijelog projekta, tako da 151 proizvod nosi znak »Hrvatska kvaliteta«, a oznaku »Izvorno hrvatsko« zaslužilo je 76 proizvoda.</p>
<p>»Posebno je važno da se u akciju od ove godine uključuju i veliki trgovački lanci, od kojih su Konzum i Getro već potvrdili svoje sudjelovanje pod geslima 'Konzumirajmo hrvatsko' i 'Kupujmo srcem, kupujmo hrvatsko'«, naglasio je Vidošević.</p>
<p>Najviše nedoumica oko nastavka akcije izazvala su nagađanja kako će Europska komisija zatražiti zabranu takve promidžbe, jer se time izravno utječe na slobodu tržišta.</p>
<p>»Europska unija izvještena je da HGK kao institucija koja okuplja privatne kompanije provodi akciju 'Kupujmo hrvatsko' u svoje ime, bez ikakvog sudjelovanja države, pa je u skladu s EU pravilima«, rekao je Vidošević, istaknuvši kako je ovakvo stvaranje brandova prisutno u cijelom svijetu, a još je važnije da osim branda proizvoda, stvorimo i brand države, kako bi prva asocijacija na hrvatsko ime bilo nešto lijepo i kvalitetno.</p>
<p>Promocije po gradovima nastavljaju se u rujnu, i to u Splitu, Osijeku, Zagrebu i Rijeci.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Novi HEP-ovi računi početkom iduće godine</p>
<p>Hrvatska elektroprivreda najavila je da neće tražiti poskupljenje struje</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Početkom sljedeće godine Hrvatska elektroprivreda uvodi nove račune za električnu energiju iz kojih će biti jasno vidljivi svi troškovi na temelju kojih se određuje cijena, najavio je u utorak na kongresu CIGRE-a (Međunarodna organizacija za velike elektroenergetske sustave) predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak.</p>
<p>U računu će biti odvojeno iskazani troškovi proizvodnje, naknada za prijenosnu i distribucijsku mrežu te za Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) i ostali troškovi. »No, uvođenje ovih računa ne znači i promjenu cijene struje, jer je HEP najavio da neće tražiti poskupljenje«, rekao je Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva rada i poduzetništva.</p>
<p>Slijedeći europsku praksu Hrvatska je već liberalizirala 25 posto tržišta struje, jer 103 tvrtke koje godišnje potroše više od 9 gigavat sati mogu birati od koga će kupovati struju. Od sredine 2007. to će moći svi potrošači osim kućanstava, a ona od sredine 2008.</p>
<p>Do kraja ove godine iz HEP-a bi se u sklopu restrukturiranja trebao izdvojiti Operator tržišta električne energije, a ostali dijelovi bi trebali ostati integrirani u HEP grupu. »To će prije svega ovisiti o tome koliko ćemo uspjeti dokazati neovisnost i transparentnost rada Operatora prijenosnog sustava kao dijela HEP grupe što je preduvjet za funkcioniranje tržišta električne energije«, kaže Tomšić.</p>
<p>Pri kraju je izrada važnih podzakonskih propisa o električnoj energiji.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Lura odustala od KIM-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Na natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju za prodaju KIM-a, koji je bio otvoren do utorka u 14 sati, nitko se nije javio«, kazao nam je glasnogovornik HFP-a Vedran Kukavica.</p>
<p>Naime, Lura koja je za KIM bila zainteresirana i na prošlogodišnjem natječaju, a sada je jedina otkupila natječajnu dokumentaciju, nije se javila na natječaj.</p>
<p>Lani je cijena za KIM bila 29 milijuna kuna, a sada je cijena bila manja za 7,4 milijuna kuna. Prema uvjetima natječaja, kupac KIM-a mora iduće dvije godine zadržati sadašnji broj radnika, zatim osnovnu djelatnost društva, odnosno otkup i preradu mlijeka, kao i distribuciju i prodaju mliječnih proizvoda. Novi vlasnik KIM-a mora zadržati brand KIM-a te ulagati u razvoj mreže kooperanata. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zabin rast prometa u internetskom bankarstvu 25 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna vrijednost financijskih transakcija u prvih šest mjeseci ove godine koje su pravne osobe i građani proveli putem internetskog bankarstva Zagrebačke banke, odnosno usluge e-zaba, iznosi 75 milijardi kuna, što je za 25 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavljeno je iz Zabe. Svakog dana klijenti u sklopu e-zabe provedu gotovo 50.000 platnih naloga, a s više od 8 milijuna ukupnih transakcija, najveći dio šestomjesečnog prometa, odnosno ukupno 72 milijarde kuna, obavila su poduzeća. Uslugu e-zaba poslovnog bankarstva, navode iz Zabe, koristi oko 45.000 korisnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Mjesta za još 12.666 brucoša!</p>
<p>Uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (besplatno) još može studirati 1274 brucoša, za osobne potrebe njih 6596, stranih državljana 657, a izvanrednih studenata 4139</p>
<p>Iako se tijekom ljetnih rokova i gužvi na pojedinim fakultetima činilo da je upisnih mjesta premalo, sveučilišta i veleučilišta u Hrvatskoj ipak nisu popunila sve svoje kapacitete. Ima primjera da je i na jako popularnim fakultetima ostalo nepopunjenih mjesta. Primjerice, zagrebački Filozofski fakultet - rekorder po broju prijavljenih kandidata u cijeloj državi - na kraju na predstojećem jesenskom roku može primiti još 90 studenata od kojih će pet studirati besplatno.</p>
<p>Tko, dakle, nije uspio u srpnju doći do indeksa, ima još šansu, jer je za rujanska dva upisna roka visokim učilištima ostalo slobodno čak 12.666 mjesta. Od toga, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (besplatno) može studirati 1274 brucoša, za osobne potrebe njih 6596, stranih državljana 657, a izvanrednih studenata 4139.</p>
<p>Zagrebačkom sveučilištu, koje je tijekom ljeta upisalo 11.467 brucoša, ostalo je slobodno 3951 mjesto. Društveno, Tehničko i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu te Veleučilište u Karlovcu u rujnu mogu primiti još 861 studenta prve godine, dok je samostalnim visokim školama u Zagrebu ostalo slobodno 150 mjesta. Ukupno, visokoškolske institucije u Zagrebu imaju mjesta za gotovo pet tisuća studenata!</p>
<p>»Događa se da pojedini fakulteti nisu popunjeni ni nakon zadnjega jesenskoga upisnoga kruga«, komentira upise prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu Vjekoslav Jerolimov. Primjerice, zagrebački katolički bogoslovni fakultet tijekom ljeta je uspio popuniti manje od polovice svoje kvote, pa mu je za jesen ostalo nepopunjeno čak 359 mjesta. Ili Metalurški fakultet u Sisku, koji je privukao tek devet brucoša tijekom ljeta, pa je vrlo izvjesno da u rujnu neće uspjeti popuniti preostalih šezdesetak mjesta. </p>
<p>Slobodnim mjestima ne oskudijeva ni Splitsko sveučilište. Nakon što je kroz ljeto upisalo 3211 brucoša, na jesen ih može primiti još 1779, odnosno zajedno sa Veleučilištem u Šibeniku, Split ima 2100 nepopunjenih mjesta. </p>
<p>Rijeka, koja je kroz ljeto primila 4238 brucoša, sada ih još može primiti 1952, a Zadar, koji se popunio s 1096 novih studenata, prima ih još 404. Sveučilište u Dubrovniku, zajedno s Američkom visokom školom za management i tehnologiju može primiti još 478 studenata, dok na Sveučilištu »J. J. Strossmayer« u Osijeku mjesta ima za 2225 brucoša. Pribroji li se tomu i Veleučilište u Požegi, Osijek još prima 2737 studenata.</p>
<p>Mjesta je ostalo i u privatnim visokim školama. Njih sedamnaest čeka upis 1148 budućih menadžera, diplomata, teologa, informatičara, ekonomista, stručnjaka za financije i sličnih.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Vaši očevi i Tuđman najzaslužniji za slobodu«</p>
<p>Vjerujem da ćete i nadalje širiti istinu o Domovinskom ratu poručila je Jadranka Kosor </p>
<p>OBONJAN</p>
<p> - Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti, otvorila je u utorak na otoku Obonjanu 5. sportske susrete djece hrvatskih branitelja koji se održavaju pod njezinim pokroviteljstvom, a u organizaciji Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata. </p>
<p>Svečanom činu otvaranja susreta koji će trajati do 1. rujna među ostalima su nazočili šibensko-kninski župan Duje Stančić, gradonačelnica Šibenika Neda Klarić i Tomislav Merčep, predsjednik UHDDR-a. </p>
<p>»Već treću godinu zaredom otvaram završne susrete djece hrvatskih branitelja i posebno me raduje svaki susret s vama, djeco. Vjerujem da će i ove godine, osim priča o natjecanju u sportskim vještinama, glavna tema svih vaših razgovora biti vaši roditelji koji su dali svoje živote za slobodu koju danas uživamo te da ćete i nadalje širiti istinu o Domovinskom ratu koji je bio pravedan i osloboditeljski. Dragovoljci Domovinskog rata i dr. Franjo Tuđman najzaslužniji su za samostalnu državu koju danas imamo«, rekla je Jadranka Kosor.</p>
<p>Vlada je ovaj projekt financirala s 1,6 milijuna kuna. Na završnom natjecanju u više sportskih disciplina okupilo se 520 djece iz cijele Hrvatske, a kroz izlučna natjecanja prošlo je njih više od 3700. </p>
<p>Osim natjecanja, organizirat će se i više zanimljivih popratnih događanja , od »Škole u prirodi« i orijentacijske poduke o ekologiji te oslikavanja asfalta bojama do igara o snalaženju u prirodi... S djecom je na otok stiglo i stotinjak voditelja te njihovi roditelji.</p>
<p>Josip Pavlović, devetogodišnjak iz Splita, prvi je put na Obonjanu koji ga je, kako kaže, iznenadio ljepotom i atraktivnošću. On će se natjecati u play stationu. Ante Marković, četrnaestogodišnjak iz Labina, okušat će se u pikadu kao i devetogodišnji Emanuel Podvezanec iz Rapišnice. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Rožić smijenjen s obje stranačke funkcije</p>
<p>Đapić je rekao da Rožić ima »iznimne glasnogovorničke sposobnosti«, pa će to i biti njegova glavna uloga u HSP-u</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Epilog je »afere Rožić« - koja je tjednima bila u središtu javnosti i koja je uzdrmala odnose u vrhu HSP-a - da Miroslav Rožić više nije ni predsjednik pravaškoga kluba zastupnika u Saboru, ni čelnik zagrebačkog HSP-a. Obje te važne stranačke dužnosti Rožić napušta zbog nezadovoljstva većine članova Predsjedništva HSP-a koji su nedopustivim ocijenili njegove javne tvrdnje da se lider pravaša Anto Đapić okružio ljudima koji govore samo ono što on želi čuti. </p>
<p>Na konferenciji za medije u utorak i Đapić i Rožić nastojali su uvjeriti novinare da Rožićevo detroniziranje nije kazna zbog »dugog jezika« te da među njima, kao i u cijelom vodstvu, nema nikakvih sukoba.</p>
<p>»Moj prijatelj i najbolji suradnik Rožić nije sankcioniran zbog javne riječi. Ali, svi mi moramo paziti na svaku izgovorenu, kako ne bismo nesmotreno otvarali stranačke bokove«, izjavio je Đapić.</p>
<p>Najavio je da će sam preuzeti vođenje pravaša u Saboru, dok izbor prvog pravaša u Zagrebu tek slijedi. Naglasio je i da su obje dužnosti »objektivno bile preveliko opterećenje za Rožića« te da »realno ocjenjujući, nije to najbolje radio«, ali da ipak ostaje u HSP-ovu vodstvu, »među devet najutjecajnijih pravaša«. </p>
<p>Rožić je pak otkrio da je još prije dva mjeseca dao ostavku na dužnost čelnika zagrebačkog HSP-a jer mu je to, navodno, oduzimalo puno vremena.</p>
<p>»To je moja odluka, a ne smjenjivanje«, tvrdi Rožić, dok za vođenje pravaša u Saboru priznaje da mu nije uspjelo nametnuti svoj autoritet.</p>
<p>»Nisam u tome uspio, a i nemoguće je, želimo li da stranka skladno djeluje, postojanje dvaju autoriteta. Mora se znati čija je zadnja, pa je najbolje rješenja da Klub preuzme Đapić«, kazao je Rožić. Usput je, s obzirom da se upravo vratio iz Norveške, citirao jedno od deset vikinških pravila, ono da treba imati samo jednog šefa. Negirao je i da je odlazak sa stranačkih dužnosti njegov osobni poraz, jer da se »poraz koristi samo u borbi, a nje u mom slučaju nije bilo«. </p>
<p>Ponovio je i da sporna tvrdnja o poltronima oko Đapića nije ciljala ni na koga u vodstvu, nego na ljude izvan politike. </p>
<p>»Ipak, ta je opaska izazvala lavinu nagađanja o sukobu u HSP-u, pa sam Đapiću sam stavio sve mandate na raspolaganje. Ako je to izazvalo štetu HSP-u, bespogovorno prihvaćam sve kadrovske promjene za koje se predsjednik i Predsjedništvo odluče«, izjavio je Rožić, javno se i ispričavši kolegama koji su se našli pogođenima njegovom izjavom.</p>
<p>Ocijenivši da Rožić ima »iznimne glasnogovorničke sposobnosti«, Đapić je na kraju rekao da će to u budućnosti i biti njegova glavna uloga u HSP-u.</p>
<p>»To ne znači da će biti i glasnogovornik, ali je sigurno da mu to više leži od operativnih dužnosti«, kazao je šef pravaša, najavljujući da će zbog parlamentarnih izbora biti još »malih kadrovskih pomicanja u vodstvu, što se ne smije doživljavati kao kažnjavanje«.</p>
<p>Tijekom kolovoza Rožićeve su medijske istupe, osim HSP-ova lidera Đapića, javno komentirali gotovo svi viđeniji pravaši. Izuzetak je jedino Tonči Tadić, saborski zastupnik i jedan od dvoje (uz Ružu Tomašić) potpredsjednika stranke. Budući da slovi za Rožićeva istomišljenika, a i zajedno su sredinom devedesetih godina iz HSLS-a prešli u HSP, zanimalo nas je što misli o »aferi Rožić«. Ali, Tadić je decidirano odbio išta komentirati. </p>
<p>»Nisam ni dosad o tome javno govorio. Ostajem dosljedan tome«, uzvratio je na naš upit, odbivši odgovoriti i na pitanje je li Rožić zbog javnih istupa zasluženo ostao bez stranačkih dužnosti.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bjeliš i Krajcar jedini kandidati za rektora</p>
<p>Bjeliš je poznat po prorektorskom mandatu i dva neuspjela izbora za rektora, dok je Krajcar, vrhunski stručnjak za energetiku, poznat po projektu Iksica i restrukturiranju HEP-a </p>
<p>Nakon dva neuspješna izbora, Sveučilište u Zagrebu u trećem izbornom pokušaju prima kandidature za rektora. Rok za prijavu istječe ovaj tjedan, a sveučilišno izborno povjerenstvo 4. rujna otvorit će pristigle kandidature i utvrditi ispunjavaju li Zakon i Statut Sveučilišta. </p>
<p>Gotovo je sigurno da će kandidata za rektora biti manje u odnosu na prošla dva neuspjela postupka. Dosad je, naime, Rektorat primio samo dvije prijave: profesora Fakulteta elektrotehnike i računarstva Slavka Krajcara i profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Alekse Bjeliša.</p>
<p>O mogućim drugim imenima samo se nagađa, no prema neslužbenim informacijama sa Sveučilišta, dosad novih omotnica nema. </p>
<p>Bjeliš, donedavni prorektor za znanost i vrlo blizak suradnik rektorice Jasne Helene Mencer, sudjelovao je i u protekla dva izbora, te je na jednom od njih 'okrunjen' titulom rektora (kasnije je objava povučena jer se pokazalo da mu ipak nedostaje glas). Odlučio je ustrajati na svom programu i treći put, uvjeren da ne gubi na aktualnosti.</p>
<p>»I dalje mislim da bi program koji sam predstavio i branio na protekla dva izbora odgovarao Sveučilištu. Mislim da je upravo moj program bio u oba izbora najpotpuniji i najkonkretnije je progovarao o svim pitanjima koja su na Sveučilištu aktualna i moraju se rješavati«, kaže Bjeliš.</p>
<p>Slavko Krajcar, novo ime u dugotrajnom izbornom postupku, vrlo je cijenjen stručnjak energetike, što mu je šire znanstveno područje rada. </p>
<p>Objavio je više od 120 znanstvenih i stručnih radova, a velik broj njegovih razvojno-istraživačkih projekata primjenjuju u praksi HEP, HŽ, Ina, MORH, Ministarstvo znanosti i drugi. Cijenjen je u sveučilišnoj zajednici za koju je osmislio projekt studentskih Iksica, a radio je i na restrukturiranju HEP-a. Poznat je po dva vrlo uspješna dekanska mandata od 1998. do 2002. godine na FER-u.</p>
<p>»To i je jedan od razloga zašto sam se odlučio kandidirati za rektora. Drugi je izazov«, kaže Krajcar, koji danas vodi Zavod za visoki napon i energetiku FER-a. </p>
<p>»Čovjek, kada ulazi u izazov, ima mnogo razloga za i protiv. Nisam ranije ulazio u izbore jer nisam osjetio adrenalin. On je došao tek nakon što ni drugi put Sveučilište nije uspjelo izabrati rektora«, kaže Krajcar. </p>
<p>Čak i ako do petka u igru ne uđu nova imena, na izborima za rektora zakazanima za 27. rujna bit će zanimljivo promatrati nadmetanje dvojice stručnjaka.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Otvorena pitanja rješavati dijalogom </p>
<p>Prijateljske zemlje pojedina otvorena ili sporna pitanja trebaju rješavati dijalogom, bez incidenata, bez jednostranih poteza i bez pokušaja prejudiciranja, poručuju iz MVP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sanaciju nasipa kod Svetog Martina na Muri Hrvatska je pokrenula ponajprije vodeći računa o interesima slovenskih građana koji su vlasnici pojedinih zemljišnih parcela na tom dijelu hrvatskog teritorija između rijeke Mure i granice, doznaje se u utorak iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>Ministarstvo je reagiralo na incident zabilježen u ponedjeljak kada su slovenski policajci od hrvatskih radnika tražili da prekinu gradnju obrambenog nasipa uz lijevu obalu rijeke Mure nedaleko od graničnog prijelaza Hotiza-Sv. Martin na Muri.</p>
<p>»Držimo da prijateljske zemlje pojedina otvorena ili eventualno sporna pitanja trebaju rješavati dijalogom, bez incidenata, bez jednostranih poteza i bez pokušaja prejudiciranja«, doznaje se iz MVP-a. </p>
<p>Hrvatska vlada ne prihvaća pokušaje stvaranja nekog posebnog ili alarmantnog stanja, te će nastaviti ostvarivati i štititi interese Hrvatske i u odnosima sa Slovenijom kao prijateljskom susjednom zemljom, ističe nadalje MVP. </p>
<p>O incidentu su još u ponedjeljak telefonski razgovarali premijeri Ivo Sanader i Janez Janša te slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel s državnim tajnikom u MVP-u Hidom Biščevićem koji je u ponedjeljak bio na Bledu.</p>
<p>»Činjenica da su premijeri Sanader i Janša u kontaktu i da su razgovarali i o radovima na sanaciji tog nasipa, razmijenivši pritom i argumente o pravnim aspektima vezanima uz taj dio kopnene granice, potvrđuje interes dviju strana da se u dobrosusjedskom dijalogu utvrde činjenice i riješe eventualna sporna pitanja«, navodi MVP.</p>
<p>»Utoliko nema ni razloga ni mjesta za bilo kakvo postupanje policije i stav da je postupak slovenske policije bio nedopustiv, neprihvatljiv i štetan jasno je prenesen slovenskoj strani u kontaktu ministara unutarnjih poslova Ivice Kirina i Dragutina Matea«, poručuju iz MVP-a</p>
<p>U utorak je nastavljena sanacija nasipa uz nazočnost interventnih policijskih postrojbi s obiju strana. Izgredi nisu zabilježeni. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Još jedna Riječanka prijavila dr. Šimića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminaliteta (Uskok) podnio je zahtjev za proširenje istrage protiv kardiokirurga Klinike za kirurgiju KBC-a »Rijeka« Ognjena Šimića zbog osnovane sumnje da počinio još jedno kazneno djelo primanja mita, potvrdio je u utorak ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan. </p>
<p>U svom priopćenju Cvitan objašnjava da su, »potaknuti hrabrim postupkom građanke Rijeke koja je pristala biti pouzdanik Uskoka kako bi se prikupili dokazi protiv liječnika KBC-a 'Rijeka'«, i drugi građani odlučili prijaviti Šimića za primanje mita.</p>
<p>»Na temelju kaznene prijave još jedne građanke Rijeke, Odjek Uskoka u Rijeci podnio je Županijskom sudu u Rijeci zahtjev za proširenje istrage koja se vodi protiv kardiokirurga KBC-a 'Rijeka'«, ističe se u priopćenju i dodaje kako se »osnovano sumnja da je pročelnik Odjela za kardiovaskularnu kirurgiju u svom uredu 9. ožujka primio 1500 eura za operaciju srca jednog pacijenta. U uredu su bili pacijent, njegova supruga i kći. </p>
<p>»Nakon pregledavanja liječničke dokumentacije, liječnik je na pitanje kad bi zakazao termin za operaciju odgovorio kako je potrebno čekati tri do četiri mjeseca. Tada mu je predana omotnica u kojoj se nalazilo 1500 eura, a pacijent je operiran za dva tjedna«, stoji u Uskokovu priopćenju koje je potpisao Dinko Cvitan. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kanada želi suradnju s hrvatskim lukama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Predsjednik kanadskog senata Noel A. Kinsëlla u utorak je u sklopu boravka u Hrvatskoj s članovima parlamentarnog izaslanstva Kanade posjetio splitsko gradsko poglavarstvo. Sastao se s gradonačelnik Zvonimirom Puljićem i predsjednikom gradskog vijeća Željkom Jerkovom. </p>
<p>»Zadivljen sam brojnošću žena u javnom životu Hrvatske te golemim napretkom koji je vaša zemlja ostvarila na raznim područjima u posljednje vrijeme«, istaknuo je Kinsëlla. Predsjednik kanadskog senata naglasio je i da je Kanada zainteresirana za lučku suradnju. Posebno ih zanima suradnja na istraživanju mora, ali i kulturne baštine i povijesti. </p>
<p>»Uz mediteransku klimu, upravo su povijesni spomenici ono na čemu Split temelji želju da postane top-destinacija za turiste«, rekao je splitski gradonačelnik. </p>
<p>Kinsëlla je predložio da se razmisli o uspostavi prijateljstva između Splita i Kanade. </p>
<p>Prijami za kanadsko izaslanstvo upriličeni su i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Sveučilištu te HRM-u. [Irena Dragičević]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Manjine nedovoljno koriste svoja prava</p>
<p>Mali interes manjine pokazuju za izdavanje osobnih iskaznica na njihovim jezicima. </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osim hrvatskog jezika, u Hrvatskoj se službeno koristi još šest manjinskih jezika čija je ravnopravna uporaba regulirana na razini gradova i općina u osam županija, kaže se među ostalim u izvješću o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. U nekim sredinama manjine, međutim, ne pokazuju dovoljan interes za korištenje svojih prava. U zadnje se tri godine samo 191 sudski predmet vodio na manjinskom jeziku. </p>
<p>Malen interes manjine pokazuju za izdavanje osobnih iskaznica na njihovim jezicima. U 2003. izdano ih je 8104 na talijanskom, 103 na srpskom, pet na mađarskom i jedna na češkom. Godinu kasnije na talijanskom je izdano 4454 iskaznica, 133 na srpskom i četiri na mađarskom, a lani 2797 na talijanskom, 60 na srpskom i sedam na mađarskom. </p>
<p>Zastupnik talijanske manjine Furio Radin smatra zanimljivim činjenicu da samo nekoliko manjina pokazuje interes za dvojezične osobne iskaznice, no smatra bitnijim da to pravo postoji. </p>
<p>Zastupnica češke manjine Zdenka Čuhnil pak kao problem navodi i to što se Česima ne dopušta da prezime navode u češkom obliku, primjerice da žene svoja prezimena pišu s nastavkom -ová. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić: Akademiji pomoći, ali ne na račun Lada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u utorak, uoči njihova odlaska na veliku japansku turneju, izaslanstvo Lada, ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske koji će hrvatsku folklornu baštinu predstaviti u 24 nastupa u dvadesetak gradova te daleke zemlje. Osim toga, u Predsjednikovu uredu razgovarao je i s izaslanstvom 36. varaždinskih baroknih večeri koje je predvodio ravnatelj Vladimir Kranjčević. Izaslanstvo Lada Predsjednika je izvijestilo o planovima da se, u sklopu rješavanja prostornih problema Akademije dramske umjetnosti, njihov ansambl iseli iz prostorija na Trgu maršala Tita, u kojima djeluje gotovo 60 godina, odnosno od osnutka 1949., navodi se u priopćenju iz Predsjednikova ureda. </p>
<p>Prema riječima ravnateljice Lada Ivane Lušić, zgrada Lada u potpunosti odgovara potrebama ansambla i ne zahtjeva nikakva dodatna ulaganja. Predsjednik je upozorio da treba razmišljati dugoročno, tražiti za Akademiju konačno i suvremeno rješenje, a ne »krpanjima« bespotrebno umnožavati troškove. </p>
<p>»Akademiji treba pomoći, ali ne na račun Lada«, rekao je Mesić.</p>
<p>Izaslanstvo 36. varaždinskih baroknih večeri upoznalo je Predsjednika s programom ovogodišnje priredbe koja se od svojeg osnutka 1970. godine, osim promoviranjem barokne glazbe, intenzivno bavi istraživanjem i izvođenjem djela hrvatske glazbene baštine.</p>
<p>»Varaždinske barokne večeri važne su ne samo za Varaždin i sjeverozapadnu Hrvatsku nego i za cijelu zemlju«, naglasio je predsjednik Mesić. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060830].
|
