NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060130].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140999 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>30.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan ruši Bandića</p>
<p>Račanov napad na Bandića, do jučer bliskog suradnika, znak je njegova popuštanja stranačkim jastrebovima okupljenima oko Željke Antunović</p>
<p>Predsjednik SDP-a Ivica Račan krenuo je u praktično ostvarenje svojih političkih teza, koje je, pobrojane u 36 točaka, prošli tjedan poslao svim članovima i organizacijama stranke. Tvrdnje o deformacijama u stranci koje je pripisao lokalnim moćnicima i nedemokratskim nositeljima vlasti, Račan je u intervjuu jednom dnevnom listu ovaj vikend adresirao na Milana Bandića, zagrebačkoga gradonačelnika i prvog čovjeka SDP-a u metropoli.</p>
<p>Šef SDP-a ustvrdio je da se gradonačelnik Bandić neprilično i samovoljno ponaša, te je pozvao zagrebačku organizaciju socijaldemokrata da osudi i ograniči takvo ponašanje svog najutjecajnijeg člana.</p>
<p>Taj Račanov postupak zanimljiv je iz više razloga. Prvo, krajnje je neobično da Ivica Račan, kao stranački predsjednik s najduljim stažem na tome mjestu, putem medija poziva lokalnu organizaciju SDP-a da krene u obračun sa zagrebačkim gradonačelnikom. </p>
<p>Jasno je, naime, da to spada u sferu unutarstranačkih problema koje je pred dvije-tri godine, također u vezi s Milanom Bandićem, rješavao Glavni odbor stranke. </p>
<p>Poziv da to učine »zdrave snage« u Bandićevoj gradskoj organizaciji - u kojoj se nalaze i njegovi najbliži suradnici - može značiti i nemoć vrha SDP-a da na bilo koji efikasan način »disciplinira« Bandića, ali i da cijeli vrh zagrebačkog SDP-a proglasi krivcem za Bandićeve »deformacije«.</p>
<p>Drugo, tajming u kojem je došao Račanov poziv za preispitivanje Bandićeva rada više je nego znakovit. Bandić ovih dana - baš kad bi stranačka organizacija o njemu trebala raspravljati - putuje u SAD. Bit će nazočan i molitvenom doručku s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem, što će mu zacijelo poboljšati rejting i međunarodne kontakte. Poziv lokalnim dužnosnicima da u ovom trenutku raspravljaju o Bandiću stoga upozorava kako u vrhu SDP-a nemaju hrabrosti da se suoče s njim lice u lice.</p>
<p>Treće, kretanje u sukob s Bandićem pokazuje kako je stanje u SDP-u daleko od idile. Stranačke frakcije i lobiji vrlo aktivno pokušavaju utjecati na Račana kako bi, prije slaganja izbornih lista sljedeće godine i odluke o njegovu nasljedniku, izborili što bolje pozicije. </p>
<p>Račanov napad na Bandića, do jučer bliskog suradnika, znak je njegova popuštanja stranačkim jastrebovima okupljenima oko Željke Antunović. Poznata je ambicija zamjenice predsjednika SDP-a da ponovo preuzme zagrebačku organizaciju, no to nije moguće bez pobjede u ratu s Milanom Bandićem. Popustivši jednoj skupini svojih suradnika na račun druge, Račan je pokazao kako više ne može držati sve konce u svojim rukama. Prema mišljenjima koja se čuju u vrhu stranke, Račan prejakog Bandića mora disciplinirati jer je to jedini način da zaštiti svoj već narušeni autoritet u SDP-u.</p>
<p>Uza sve to, Zagreb je ključan za dobar prolaz SDP-a na izborima. Bez pouzdane zagrebačke organizacije, s visokim rejtingom među biračima, SDP ne može računati na velik broj saborskih zastupnika koji se biraju u glavnom gradu. </p>
<p>Osim toga, vlast u Zagrebu, koju drže već godinama, jedan je od najvećih uspjeha ovE stranke uopće. U tom kontekstu Račanov poziv na unutarstranački obračun s Bandićem razvidan je kao strateški korak vrha SDP-a, ali je i vrlo dvojben zbog ugleda i realne moći koju Bandić ima u Zagrebu.</p>
<p>Bez obzira na brojne afere i upitne poteze koje je Bandić povukao posljednjih mjeseci - od napada na novinara do stvaranja mega-tvrtke složene od javnih poduzeća - njegov je rejting u javnosti još uvijek vrlo velik. On u gradskoj skupštini - jedinoj relevantnoj za njegovu poziciju - ima čvrstu većinu, baš kao i u gradskom SDP-u. Saveznike ima na svim stranama, pa i u opoziciji. </p>
<p>Ne bi bilo iznenađenje da se Bandić pokaže pretvrdim orahom za svoju organizaciju SDP-a koja bi ga, po napucima stranačkog šefa Račana, trebala disciplinirati. Doživi li poraz Račan, a ne Bandić, kamo će otići SDP?</p>
<p>Dubravko Grakalić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>HSP: Novi članovi nam prilaze i radi interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sprječava li HSP trgovinu vijećničkim mandatima ili njima manipulira, dilema je o kojoj se polemizira zadnjih mjeseci, a koja se u subotu dodatno problematizirala. Trojica bivših pravaških vijećnika obavijestili su javnost da je svaki od 607 vijećnika HSP-a u općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama diljem Hrvatske morao potpisati ugovor kojim se obvezuju stranci platiti 100.000 kuna odštete ako u slučaju izlaska ili izbacivanja iz stranke ne vrate vijećnički mandat.</p>
<p>Već je poznato da je svaki vijećnik unaprijed potpisao i ostavku na vijećničko mjesto koju vodstvo stranke aktivira ako neki vijećnik napusti HSP, što se dosad dogodilo u Velikoj Gorici te Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj županiji. </p>
<p>Takva praksa pravaškog vrha doživjela je kritike u javnosti jer po zakonu mandat pripada vijećniku, kao što je slučaj i sa saborskim zastupnicima, a ne stranci na čijoj listi su izabrani.</p>
<p>Zastupnik HSP-a Pero Kovačević odštetne ugovore opravdava željom pravaša da si osiguraju zaštitne mehanizme jer su zakoni i propisi manjkavi. Kako bi se to promijenilo, najavljuje da će HSP predložiti da se vijećniku za kojeg se utvrdi da je trgovao svojim mandatom zabrani izlazak na izbore pet do deset godina, a stranci koja ga je kupila izlazak na iduće izbore. </p>
<p>Pravaši podupiru i prijedlog premijera Ive Sanadera da stranke sklope sporazum o neprihvaćanju prebjega. </p>
<p>»Birači na listiću zaokružuju samo ime stranke i prvog na listi, dakle glas daju stranci, a vijećnik koji je napusti narušava volju birača. Mi, dakle, sprječavamo trgovinu mandatima i želimo zaštititi volju biračkog tijela. Smatram da iznos od 100.000 kuna nije velik jer slučaj je sličan ugovorima nogometaša. Stranka uloži sva svoja sredstva i infrastrukturu da njezin kandidat postane vijećnik, a ako on ode, logično je da plati odštetu«, kaže Kovačević, dodajući da nijedan od ugovora nije realiziran jer su svoj trojici vijećnika koji su napustili HSP aktivirane ostavke. </p>
<p>Kovačević kaže i kako je vodstvo HSP-a znalo da su mu u zadnje vrijeme mnogi pristupili ne zbog programa nego radi interesa, što je bio dodatan razlog da se od prebjega osiguraju odštetnim ugovorima. </p>
<p>Njegova izjava potvrđuje da HSP kadrovski jača, no činjenica da pravaško vodstvo sumnja u svoje vijećnike baca sjenu na stranački rejting i narušava sliku o monolitnosti HSP-a. To ujedno ukazuje i na organizacijske probleme jer se treća po snazi hrvatska stranka teško može voditi jednako kao prije desetak godina. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vodit ćemo računa o socijali i umirovljenicima</p>
<p>Sve jasno postavljeno i neće se otvoriti novo područje za korupciju, kaže Ministrica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od subote, 28. siječnja, na snazi je Zakon o ovrhama zbog kojeg bi već za osam dana tekući računi građana i mirovine mogli bi biti tanji za sve nepodmirene račune. Građani se mogu žaliti, no plaćanje neće izbjeći. Velike ovlasti dobivaju javni bilježnici koji će donositi rješenja o ovrhama. Za ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt oni su produžena ruka države i logično je, kaže, da dobivaju poslove kojima će se rasteretiti sudovi. U razgovoru za Vjesnik ministrica objašnjava njihovu ulogu, ali i tvrdi da to neće otvoriti novo područje za korupciju. </p>
<p>• Na temelju čega će javni bilježnici donositi ovrhe?</p>
<p>- Na temelju Zakona o ovrsi koji je već na snazi u najvećem dijelu zakonskih odredbi, ali i ne u pogledu preuzimanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Proveli smo određene pripreme s javnim bilježnicima kako bi se dio koji se odnosi na ovrhe mogao počeo provoditi. </p>
<p>• Koji će biti prioriteti u donošenju rješenja o ovrhama? Po kojim će kriterijima odlučiti da rješavaju neplatiše HEP-a ili HRT-a, primjerice, a ne nekih drugih?</p>
<p>- Sve one ovrhe koje su do 28. siječnja, od kad je Zakon o ovrhama na snazi, došle na sud, ostaju na sudu. Ovrhe nakon 28. siječnja više ne idu na sud nego ih ovrhovoditelji šalju javnim bilježnicima. Takse i sudske pristojbe su gotovo iste kao na sudu, 80 kuna plus PDV (na sudu je to 100 kuna) i tu nema nikakvih promjena.</p>
<p>• Što će se onda ubrzati?</p>
<p>- Na ovaj ćemo način zapravo ubrzati ovrhe na novčana potraživanja. Počinjemo raščišćavati i sve stare ovrhe - odustaje se od onog što se ne može naplatiti, ono što se može naplatiti djelomično naplatit će se djelomično, neki zahtjevi za ovrhama koje se ne mogu naplatiti otpisat će se, a neki će se otplaćivati u ratama. Razgovarali smo s velikim ovrhovoditeljima i vodit će se računa o socijalnoj dimenziji građana, posebice socijalno ugroženima i umirovljenicima.</p>
<p>• Bilježnici će za svako rješenje dobivati novac. Otvara li se time novo područje za korupciju u njihovim redovima?</p>
<p>- Ne, jer je sve jasno postavljeno. Osoba traži ovrhu, javni bilježnik u roku osam dana mora donijeti rješenje o ovrsi na novčana potraživanja.</p>
<p>• Dok ovrhovoditelji i javni bilježnici promptno djeluju, građani se mogu žaliti, ali to ne isključuje izvršenje ovrhe. Opet su građani u neravnopravnijem položaju.</p>
<p>- Građani se mogu žaliti i nisu u neravnopravnom položaju. Ako je netko prouzročio dugovanja, onda to treba i platiti. Više nema odgode radi odgode ni kupovanja vremena. U mnogim se dijelovima više neće moći raditi ovrha na pokretninama iako smo pokrenuli registar nekretnina i pokretnina nad kojima se provodi ovrha. No, stvari su vrlo transparentne, više nema mogućnosti korupcije, pri gospodarskim komorama se vode registri pokretnina i nekretnina vrednijih od 50.000 kuna i ide on-line prodaja. Prodaja se, dakle, ubrzava, transparentna je, prodaje se najboljem ponuđaču i više nema zastoja, nerješavanja ili prodaje ispod stola u bescjenje kao što se dosad događalo. Dakle, svakom se naplaćuje. </p>
<p>• Hrvatska ima 254 javna bilježnika, a samo u Zagrebu postoje stotine tisuća ovršnih predmeta. Ne otvara li ipak premali broj javnih bilježnika mogućnost za korupciju?</p>
<p>- Zagreb ima 360.000 ovršnih predmeta, 100.000 ovršnih predmeta manje u odnosu na kraj prošle godine. Svi javni bilježnici u Hrvatskoj moći će raditi sve ovršne zahtjeve. I vi možete, ako živite u Zagrebu, poslati svoj ovršni predmet javnom bilježniku u Dubrovniku ako mislite da će on odmah ići na naplatu. Neće biti korupcije, ne vidim na koji način mogu biti korumpirani kad ih kontroliraju oni koji traže ovrhu. Ovrhovoditelji biraju sami javnog bilježnika i tu je njihova odgovornost. Izabrat će, naravno, one koji će ovrhe brže naplatiti, ali to nije problem mog ministarstva. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Poskupljuju učenički domovi</p>
<p>Sadašnja cijena od 630 kuna je smiješna uzme li se u obzir da smještaj u domove umirovljenika stoji 5000 do 7000 kuna, kažu ravnatelji učeničkih domova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog porasta životnih troškova u posljednje tri godine, pedesetak učeničkih domova u Hrvatskoj u kojima živi oko 6.000 srednjoškolaca, apelira na potrebu poskupljenja cijene smještaja. </p>
<p>»Roditelj koji ima srednjoškolca u domu, dnevno za djetetov smještaj i hranu daje 20 kuna. Nama koji imamo djecu kod kuće isplatilo bi se poslati ih u dom«, zaključuje Ivica Lovrić, ravnatelj Željezničke tehničke škole u Zagrebu u čijem se sklopu nalazi učenički dom. </p>
<p>Roditelj učenika koji srednju školu pohađa izvan mjesta stanovanja za djetetov smještaj u domu mjesečno izdvaja 630 kuna. Isti iznos daje i država. Osim smještaja, djeca u domu dobivaju tri obroka dnevno i pod nadzorom su stručno-pedagoške službe (pedagog, medicinska sestra). </p>
<p>U većini od 53 učenička doma u Hrvatskoj tvrde da se trude pružiti djeci obiteljsku atmosferu i normalan život. No, to je sve teže ostvariti u desetljećima neobnovljenima zgradama sa sobama od 16 kreveta, prastarim madracima na žičanim krevetima na kat, s trošnom stolarijom i bez sportske dvorane ili kompjuterske učionice. Takav je standard, naime, u većini učeničkih domova u Hrvatskoj. </p>
<p>»Da bismo održali sadašnje stanje, a cilj nam je poboljšati standard, potrebno je povećati cijenu smještaja u dom za minimalno 30 posto. Sadašnja cijena od 630 kuna je smiješna uzme li se u obzir da smještaj u domove umirovljenika stoji 5000 do 7000 kuna«, kaže predsjednik Udruge učeničkih domova Hrvatske Ilija Krstanović, ujedno ravnatelj jednog od domova s najvišim standardom u zemlji »Tin Ujević« u zagrebačkoj Dubravi. U domu su, naime, prema njegovim riječima, dvokrevetne i trokrevetne sobe s kupaonicama, za doručak djeca imaju švedski stol, za ručak dva menija i sedam vrsta salata... </p>
<p>»U odnosu na ostale, to je luksuz. Prosječni domovi su daleko ispod te razine«, kaže Krstanović. </p>
<p>»S mizernim novcem koji domovi mjesečno dobivaju od države i roditelja nemoguće je popraviti standard, održavati zgradu, plaćati račune, koji se zimi mjesečno penju na 100.000 kuna, i pružiti djeci sve što moraju imati«, tvrdi ravnatelj. </p>
<p>Za razliku od škola kojima lokalna zajednica plaća struju, vodu, plin i ostale troškove, domovi to moraju činiti sami. »Apsolutno smo izdvojeni iz sustava, a pogledajte samo koliko su cijene otišle gore! Poskupjelo je meso, voda, sve. Donekle funkcioniramo normalno zbog entuzijazma, zbog te djece«, kaže Krstanović. </p>
<p>Poseban problem je što domovi pri plaćanju vode spadaju u gospodarstvo, a ne u građanstvo, pa izdvajaju trostruko više novca od škola ili kućanstava. »Vodimo se kao da smo ugostitelji«, žale se ravnatelji. Budući da je voda poskupjela, u domovima očekuju račune veće za 40 posto. </p>
<p>»Svjesni smo«, dodaje Krstanović, »da od roditelja ne možemo tražiti mnogo više participacije jer ni sami vjerojatno nemaju«. Zbog toga predlaže da se poskupljenje od 30 posto izvede tako da država preuzme veći trošak, a roditelji manji. »To za proračun ne bi bio prevelik trošak«, zaključuje predsjednik Udruge učeničkih domova. </p>
<p>Cijena učeničkih domova nije se mijenjala tri godine, a posljednji porast iznosio je za roditelje dvadesetak kuna. Problem je, ističu ravnatelji domova, što nikad nije izračunata realna cijena smještaja djece u dom.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Počeo rat za svaku pet-bocu</p>
<p>Iako Zagrepčani strahuju da im žute košare neće biti dovoljne, brojke pokazuju da se plastične boca sve teže mogu pronaći u kontejnerima s običnim otpadom</p>
<p>Odnedavnim stupanjem na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, tvrtka Čistoća iz Zagreba počela je povlačiti velike kontejnere za prikupljanje ambalažnog otpada s ulica i zamjenjivati ih manjim plastičnim košarama. U Čistoći tvrde da više nema potrebe za velikim kontejnerima jer su građani počeli organizirano vraćati ambalažu na mjesta gdje se isplaćuje naknada za nju, no neki građani misle drukčije.</p>
<p>Saša Fulir, koji živi u jednom od četiri nebodera u ulici Braće Domany u Zagrebu, tvrdi da time idu svima na štetu. »Do prije tjedan dana ispred nebodera su bila tri velika limena kontejnera za odlaganje plastične ambalaže. Iako velikoga kapaciteta, kontejneri su bili vječito zatrpani, a sad su oni zamijenjeni jednom žutom košarom koja će za koji dan biti dupkom puna. Tako ću biti prisiljen s ostalih tisuću stanara u neboderu bacati ambalažu kao običan otpad«, tvrdi Fulir. </p>
<p>No, Žarko Momčilović, voditelj službe primarne reciklaže u Čistoći, tvrdi kako nema bojazni da će se zamjenom velikih kontejnera manjim košarama one zatrpati, te da će za svu ambalažu biti dovoljno mjesta. </p>
<p>»Otkako je Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu stupio na snagu, kontejneri po Zagrebu zjape prazni. I dok smo donedavno prikupljali oko dvije tone otpada na dan, sad jedva da skupimo 40 kilograma«, kaže Momčilović. Ipak dodaje da još nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će se građani prilagoditi novom Pravilniku - hoće li uistinu vraćati ambalažu u trgovine ne bi li dobili koju kunu ili će im ta zarada biti zanemariva, te će radije odlagati otpad u kontejnere ispred svoje kuće kao i dosad. </p>
<p>»Radnici Čistoće će voditi evidenciju jesu li mali kontejneri dostatni ili ćemo na pojedinim mjestima vratiti velike, no realno gledajući, takvi kontejneri su izvor zarade za već 'profesionalne skupljače' ambalaže«, nastavio je Momčilović. Čistoća je primijetila da su na pojedinim mjestima takvi skupljači doslovce razderali kontejnere ne bi došli do ambalaže koju potom unovčuju. No, Momčilović predviđa da će ti kontejneri ubuduće biti samo za prikupljanje otpada za koji se ne izdaje naknada od 50 lipa - plastične i staklene boce manje od pola litre. Tako da ni 'profesionalni skupljači' neće imati prevelik interesa kopati po njima.</p>
<p>Kontejneri koji se povlače s dosadašnjim mjesta u gradu premještaju se u velike trgovačke centre i ostala mjesta gdje će se zaprimati velika količina ambalažnog otpada. Riječ je o 2000 kontejnera za staklo i 1600 kontejnera za plastiku s područja grada Zagreba. </p>
<p>Predviđa se da će kontejnera trebati još više, ali će ih se naknadno naručivati. </p>
<p>»Iako se smanjuje broj velikih kontejnera po gradu, broj mjesta na kojima su oni donedavno bili postavljeni ostat će isti, samo će se postaviti manje košare«, napomenuo je Momčilović. </p>
<p>Katarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Presuda kao upozorenje</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>U malom općinskom sudu u Vrbovcu prošli je tjedan donesena presedanska presuda kojom je Zagrepčanin Ostoja Babić osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od pet mjeseci zbog mučenja i ubojstva psa. Iako je riječ o nepravomoćnoj presudi, ona će sigurno djelovati i preventivno, kao upozorenje budućim mučiteljima da neće ostati nekažnjeni. Ovaj slučaj skrenuo je pozornost i na sama zakonska rješenja koja se primjenjuju u slučajevima zlostavljanja, mučenja i ubojstva životinja. Zlostavljač je kažnjen po Kaznenom zakonu prema kojem se za mučenje životinja može izreći novčana kazna do 150 dnevnih dohodaka ili zatvorska do šest mjeseci, ali ne i po Zakonu o dobrobiti životinja jer on ne sadrži kaznene odredbe. Osuđeni Babić će, postane li presuda pravomoćna i on odleži u zatvoru, poslije opet moći nabaviti životinju i na njoj se iživljavati jer to postojeća zakonska rješenja dopuštaju.Udruge za zaštitu životinja ovaj će slučaj iskoristiti da javnost još više senzibiliziraju za zaštitu životinja kao što su prije nekoliko mjeseci učinili u »slučaj bigl«. Izmjene Zakona o dobrobiti životinja već su najavljene i ovo je prigoda da se postojeća loša rješenja dorade.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Račan gubi živce</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Posao oporbe u svim zemljama svijeta među ostalim je i kritika vlasti. Nitko ne spori lideru hrvatske oporbe Ivici Račanu da kritizira sadašnju vlast, no ispada tragikomično kada se ta kritika tiče upravo onoga što je sam Račan propustio učiniti za vrijeme svog mandata. Ili, još gore, kada sadašnja vlast ispravlja pogreške koje je on učinio, a upravo to iritira oporbenog Račana.</p>
<p>Velikim dijelom Sanaderova vlada do sada se morala baviti baš ispravljanjem onoga što je bivši premijer za vrijeme svog mandata propustio učiniti ili je učinio pogrešno. Bivša vlada ostavila je u gospodarstvu takvu situaciju da je zaduženje prijetilo pravom eksplozijom i bankrotom države. Račan je pokrenuo pitanje obeštećenja strancima, ali nije išao do kraja i ostavio je potpuno nejasnu situaciju. »Glasoviti« dogovor Drnovšek-Račan vuče repove do današnjeg dana. S Račanom smo bili daleko od Europe. Od reforme pravosuđa nije bilo ništa. »Junaci« pretvorbe preživjeli su Račana a da im dlaka s glave nije pala. </p>
<p>I sada kada je Sanaderova vlada učinila gospodarske pomake koji daju zemlji perspektivu, kada smo počeli pregovore s EU-om, kada se traži najbolji model obeštećenja stranaca, kada mučimo muku kako sanirati Račanov dogovor s Drnovšekom koji bi značio davanje hrvatskog teritorija susjedima, bivši premijer koji je sve to ostavio iza sebe sada se javlja u ulozi žestokoga kritičara. </p>
<p>Koga zapravo Račan kritizira? Sebe samoga iz prošlih vremena ili sadašnju vlast koja ispravlja njegove greške? Tko zna.</p>
<p>Ali Račanu je sve tješnje i u vlastitoj stranci. Strelice upućuje i Milanu Bandiću. Nitko više očito nije dobar stranačkom vođi. S koliko je samo nervoze reagirao kada je Željka Antunović uopće izustila da bi mogla biti njegova nasljednica. Nije zadovoljan lokalnim stranačkim organizacijama, nije zadovoljan koalicijskim partnerima. Prije svega, pokazuje nervozu i udara gdje stigne zaboravljajući da bi baš on ponajmanje mogao govoriti o greškama jer ih je počinio bezbroj. Ponajprije svojom neefikasnošću i nesnalaženjem.</p>
<p>Najefektnije je Račanu odgovorio sam Sanader. »Ako želim sebi i HDZ-u dobro, onda neka Račan ostane na čelu SDP-a«. To je, međutim, problem SDP-a. Žele li lidera čija karizma očigledno kopni, ostat će na Račanu. Žele li budućnost, izabrat će novog stranačkog vođu.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Čuvajmo hrvatsko!</p>
<p>I bez slogana »Kupujte hrvatsko«, kupujte hrvatske proizvode jer su mnogi od njih, čak i kad nemaju markice »Hrvatska kvaliteta« ili »Izvorno hrvatsko«, bolji od masovno uvezenih proizvoda </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Gotovo pola prošlog stoljeća Hrvati su nastojali, kad god im se pružila prilika, hrliti na Zapad i kupovati strane proizvode robe široke potrošnje. Bila je to više stvar prestiža, ali i pokazatelj trenda, a manje odraz standarda življenja. Domaća roba uvijek se, bez obzira na stvarnu kvalitetu, smatrala manje vrijednom. Stoga je u Hrvatskoj gradnja branda o kvalitetnom hrvatskom proizvodu bila vrlo teška, pogotovo u novonastalim okolnostima u kojima je uvoz strane robe, pa i otvaranje supermarketa inozemnih tvrtki, dodatno ugrozio domaće proizvode, čak i one koji su postali brand na inozemnom tržištu. Znak »Hrvatska kvaliteta« ili »Izvorno hrvatsko«, naravno, nije bilo lako steći. Iza toga je morala stajati vrhunska kvaliteta. A i za takav proizvod trebalo je voditi kampanju »Kupujte hrvatsko«. Bio je to pokušaj stvaranja kulture odnosa prema vlastitim proizvodima koje su mnogi Hrvati bezrazložno omalovažavali, čak i odnosu na inozemnu bofl-robu.</p>
<p>I taman kad se počela razvijati ta kultura vrednovanja i cijenjenja vlastitih roba, iz Europe stiže preporuka da se više ne služimo sloganom »Kupujte hrvatsko« zbog ravnopravnog i slobodnoga kretanja roba u Europskoj uniji. Koliko je time Hrvatska pogođena ili oštećena? Dobro je znano kako je u mentalitetu Hrvata da žele baš ono što ne smiju. I bez ovog slogana, oni će sada, kako je za očekivati, upravo kupovati hrvatsko više nego dosad. Zabrana slogana postići će bolji praktični efekt. Ali važno je da hrvatski proizvod zadrži kvalitetu, koja se nastavlja promovirati, i postane prepoznatljiv na europskom tržištu poput, primjerice, francuskog vina ili sira. </p>
<p>Dokidanje slogana »Kupujmo hrvatsko« mogao bi se, međutim, shvatiti i kao uputa »Ne kupujte hrvatsko«, ali moguću negativnu konotaciju trebalo bi preslikati na drugu situaciju u kojoj bi svima trebalo biti stalo da se upravo to i dogodi. </p>
<p>»Ne kupujte hrvatsko« trebalo bi gromoglasno objaviti svima koji pokušavaju kupiti hrvatske nekretnine i zemljišta što ih nastoje na brzu ruku rasprodati naši istočni susjedi unatoč tome što je imovina ponuđena na prodaju uknjižena kao hrvatsko vlasništvo, a neka predmetom sukcesije, dakle, i međudržavnih dogovora. Zapravo bi trebalo provesti kampanju »Ne kupujte hrvatsko« i u kontekstu pokušaja rasprodaje hrvatskih otočića i otoka koje i Vlada procjenjuje ne samo kao nacionalno nasljeđe (prirodno) nego i zemljišta od nacionalnog državnog pa i strateškog interesa. Zato i čuvajmo hrvatsko! </p>
<p>Strancima valja reći »Ne kupujte hrvatsko« ni u posebno zaštićenim prostorima, spomeničke ili prirodne baštine, jer ni tamo neće moći graditi i dograđivati kao da su na nekoj pustopoljini.</p>
<p> I strance zapravo treba zaštititi od onih koji »Kupujte hrvatsko« uzvikuju u jednom drugom kontekstu, što nikako ne označuje »zaštitu domaćeg proizvoda« nego nemilosrdnu rasprodaju Hrvatske pa i tla na kojem opstoji. »Ne kupujte hrvatsko« - zemljište jer ono ostaje državnim, a postoji i pravo prvokupa kad ga privatnici ponude na prodaju. </p>
<p>Ali i bez slogana »Kupujte hrvatsko«, kupujte hrvatske proizvode jer su mnogi od njih, čak i kad nemaju markice »Hrvatska kvaliteta« ili »Izvorno hrvatsko«, bolji od masovno uvezenih proizvoda koje sve češće s polica u trgovinama skidaju afere uzrokovane kobnim proizvodnim pogreškama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Uspostava potpune kontrole nad pojedincem i društvom </p>
<p>Usporedivost lijevoga i desnog totalitarizma (1): Činjenica da su komunizam te fašizam i nacionalsocijalizam pozicionirani na suprotnim stranama političkog spektra, ostavila je do danas otvoreno pitanje mogućnosti njihovih usporedbi</p>
<p>LJUBOMIR ANTIĆ</p>
<p>Politika XX. stoljeća kojom je prevladavao uspon totalitarnih pokreta zaslužuje naziv politike organiziranog ludila. To je ludilo prouzrokovalo nevjerojatno krvoproliće. Bio je to najambiciozniji pokušaj u povijesti ljudskog roda da se uspostavi totalni nadzor nad unutrašnjim i vanjskim životom čovjeka.</p>
<p> »Neuspješan pokušaj da se stvori prisilna utopija, odnosno raj na zemlji, na temelju dogmatskih zamisli doslovce nadzemaljske drskosti izopačio je racionalne i idealističke nagone koje je u Europi prije dvjestotinjak godina oslobodila francuska revolucija.« Tako je minulo stoljeće okarakterizirao američki politički pisac Zbigniew Brzezinski u knjizi »Izvan kontrole« (Zagreb, 1994.)</p>
<p>Navedena obilježja XX. stoljeću dale su totalitarne vladavine, komunizma s jedne te fašizma i nacionalsocijalizma s druge strane. No, činjenica da su one pozicionirane na suprotnim stranama političkog spektra ostavila je do danas otvoreno pitanje mogućnosti njihovih usporedbi.</p>
<p> I kad nam se činilo da smo u Hrvatskoj, koja je na dramatičan način proživljavala oba iskustva, u traženju odgovora na to pitanje opterećeni više od drugih, rezolucijom Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina, to je ovih dana postalo i europska tema.</p>
<p>Mogu li se, dakle uspoređivati lijevi i desni totalitarizmi koji su XX. stoljeće učinili »najkrvavijim i mržnjom najispunjenijim u povijesti čovječanstva, stoljećem halucinatorne politike i čudovišnog ubijanja«? Da, ako pod totalitarizmom podrazumijevamo odlučno nastojanje političke vlasti da uspostavi potpunu kontrolu nad pojedincem i društvom, sustavno ih, bez alternative usmjeravajući prema svojim ciljevima. Nastavljajući odgovarati na postavljeno pitanje, zapitajmo se još zašto se totalitarizmi sa zločinačkim epilozima pojavljuju upravo u XX. stoljeću, koje je »zarudjelo u razmjerno dobroćudnom okružju« i »rođeno u nadi«?</p>
<p>Prisjetimo se kako je to u Zagrebu doživio povjesničar Josip Horvat: »Mijenjali su se i generali i visoki činovnici i ženska moda, samo odore, redingoti, uniforme društva, uvijek strogo u redoslijedu prema društvenoj hijerarhiji, ostali su isti, dajući životu grada i zemlje pečat stalnosti. Činilo se da je taj poredak vječan i u skladu se s tim odvijao život. (…) Nakon svršenih nauka, svatko je mogao unaprijed izračunati kako će napredovati u državnoj službi, koliki će mu biti dohodak, kad će se moći povući u mir - život svakoga bijaše, istina, jednoličan, ali stalan u svojoj sigurnosti. (…) Ta je sigurnost života djelovala i na misao i na volju, primalo se bez roptanja diktat poretka. Sve bijaše pokorno: 'sluga pokoran', simbolički je zvonilo iz svačijih usta mjesto pozdrava.« (»Živjeti u Hrvatskoj«, Zagreb 1984.)</p>
<p> Kako to da se iz tog »dobroćudnog okružja« koje je odisalo optimizmom, izrodilo stoljeće »halucinatorne politike i čudovišnog ubijanja« u kojem je »okrutnost institucionalizirana do nevjerojatnih razmjera a smrtnost organizirana poput masovne proizvodnje?« (Z. Brzezinski). Vjerojatno stoga jer su se već od ranije za to počeli stjecati određeni preduvjeti. Industrijalizacija i s njom u neposrednoj vezi urbanizacija, stvorile su masovna društva u kojima su se mnogi ljudi osjećali iskorijenjeni iz svojih tradicionalnih (seoskih) sredina, a nisu se uspijevali ukorijeniti u nove (gradske/građanske). Dotad ovisni o sebi i nebu (kiši, mrazu, tuči, biljnim bolestima, poplavama…) sada su sve više ovisni o državi, koja im jedina daje okvir za egzistenciju. Nesigurni i bez oslonca, a sa snažnom ljudskom potrebom za pripadnošću (MI osjećaj) koja im daje pouzdanje, oni postaju lak plijen raznih ideologa koji im »objašnjavaju« njihovo teško stanje.</p>
<p> Dotadašnju masovnu identifikaciju u vjeri npr., oni im usmjeravaju prema rasi, državi odnosno klasi. Nova bliska povezanost koja im osigurava priznanje i osjećaj vlastite vrijednosti nudi im se u komunizmu, fašizmu odnosno nacionalsocijalizmu. Tako u njihovu prazninu ulazi politika, prema kojoj su do tada uglavnom bili ravnodušni. Ta tek nakon Prvoga svjetskog rata oni (muškarci, a ne i žene) dobivaju pravo glasa, koje je do tada bilo ograničeno imovinskim cenzusima.</p>
<p> Pojavu masovne svijesti olakšavalo je širenje pismenosti, medija odnosno komunikacija uopće.</p>
<p>Koje su značajke zajedničke lijevom i desnom totalitarizmu? To su: kult vođe, ispiranjem mozga izgradnja »novog čovjeka« (Übermensch, čovjek »posebnog kova«) i međunarodne zajednice (»novi poredak, internacionala«), pretenzija na apsolutnu istinu (»Tko drukčije kaže /kleveće i laže / osjetit našu će pest«), vjerovanje o dosizanju kraja povijesti, zločin kao metoda, antiintelektualizam (u desnom gotovo bez intelektualaca a u lijevom s intelektualcima bez intelektualizma), dekristijanizacija kao preduvjet za prihvaćanje zločina kao metode za rješavanje »pitanja«. </p>
<p>Neki kršćani obrušavajući se na komunističke zločine znaju, i nehotice, doći u položaj u kojem objektivno relativiziraju one nacifašističke. Takvima treba reći da niti jedan poredak u povijesti nije bio u takvoj suprotnosti s kršćanstvom kao ekstremnim altruizmom /živjeti za drugoga - do kraja/, koliko nacionalsocijalizam kao ekstremni rasni egoizam /živjeti protiv drugoga - do kraja/. Bolja recepcija komunizma u očima mnogih ljudi jest što se njegova ateistička ideologija može tumačiti i kao »kršćanstvo bez Boga«. Uostalom, prema nekima, komunizam nije slučajno nastao u judeokršćanskom ambijentu. U tome zapravo i leže kontroverze kojima se bavimo. </p>
<p>(Svršetak u sljedećem broju)</p>
<p>Autor je povjesničar iz Zagreba.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Što je znanost u Hrvatskoj </p>
<p>Zar bi se hrvatska znanost trebala baviti isključivo svjetlonosnim istraživanjima koja će pridonijeti svjetskoj znanosti i egu autora</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Akademik Vlatko Silobrčić je najutjecajniji hrvatski znanstvenik koji živi u Hrvatskoj, makar javno izjavljuje da njegovi dugogodišnji napori nisu urodili plodom. Komentari o aktualnim zbivanjima na www.znanost.org dokazuje njegov uspjeh. Oni koji se javljaju izjednačili su znanost (njemački Wissenschaft - nema engleskog ekvivalenta) s prirodnom znanošću (njemački Naturwissenschaft, engleski Science). Pa se onda čude novčanoj potpori mjerenju hrvatskoga pučanstva ili pisanju knjige za donositelje poslovnih odluka.</p>
<p> Nejasno je zašto se predstavlja kao umirovljenik zabrinut za trošenje novca hrvatskih poreznih obveznika. Kad je vrlo moćan. Poslije vrlo uspješno obavljenoga posla predsjednika Programskoga vijeća HRT-a, sada je predsjednik Upravnoga vijeća privatnoga instituta, MedIlis-a. Druga je priča kako je Hrvatska potrošila 36 milijuna kuna na privatni institut. Je li postojala pretprijava koju je netko obranio, kako se to radi po najvišim američkim dobrim običajima (standardima) na Tehnologijskom vijeću (Vjesnik, rubrika Otvoreno, 19. siječnja), što je preduvjet za dopusnicu o prijavi. Slijedi mišljenje najmanje dva recenzenta (za glasovitu »Jezgru 23« postoje četiri pozitivne recenzije, od toga jedna američka) i napokon odluka. Za privatni institut to nije bilo potrebno. Što je financiralo Tehnologijsko vijeće može se povremeno saznati u jednoj znanstvenoj emisiji, onoj Marije Siriščević (»Trenutak spoznaje«). To što ona sa svojim suradnicama zdušno radi malo tko vidi, jer se emitira, i to sa živim govornicima, u zaista »elitnom« terminu, svaki drugi četvrtak u 11 sati. </p>
<p>Zato se onda neki pitaju kakva je to glupost »Hrvatski antropometrijski sustav«, voditelja prof. dr. sc. Darka Ujevića. Projekt po kojem su određeni konfekcijski brojevi za hrvatsko pučanstvo. Dosad su se rabili konfekcijski brojevi određeni mjerenjem pučanstva u Banatu 1962! A naprava za potrebna mjerenja je patentirana i košta pedeset tisuća kuna, uobičajena švicarska sedam je puta skuplja. Knjiga »Injekcijsko prešanje polimera i ostalih tvari« naručena je kao ogledna studija s jednom jedinom svrhom. Pomoći hrvatskim poduzetnicima da pronađu novi proizvodni program. A riječ je pretežno o obrtnicima i malim poduzetnicima koji ne vladaju stranim jezicima. Na početku, voditelj i savjetnik kao čelnici projekta od dvadesetak istraživača, znali su, postoji stotinjak postupaka, od čega je u Hrvatskoj uvedeno oko deset. Na zaprepaštenje svih, pa i najglasovitijega profesora (znanstvenika i nastavnika) s područja preradbe polimera, prof. G. Mengesa (Aachen), kod kojeg je doktoriralo oko 250 mladih ljudi, ustanovljeno je da postoji u trenutku upućivanja knjige u tisak 235 inačica toga postupka.</p>
<p> Zahvaljujući potpori MZOŠ-a knjiga je besplatno podijeljena sudionicima istoimenoga skupa, kojih je na jednodnevnom savjetovanju, uključivo tri strana predavača, bilo 120. Na djelu je zatiranje hrvatske znanosti. Koja bi se trebala baviti isključivo svjetlonosnim istraživanjima koja će pridonijeti svjetskoj znanosti i egu autora. No zato Hrvatska neće bolje živjeti.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako nas »vozaju« naši putokazi</p>
<p>Vozeći se zagrebačkom obilaznicom, putokazi nas, među ostalim, usmjeravaju prema Karlovcu, Varaždinu, Mariboru, Ljubljani... i Lipovcu. Ni mnogi naši građani ne znaju da je riječ o graničnom prijelazu prema Srbiji. Mjesta s imenom Lipovac, odnosno Lipovec ima više (jedan je kod Ivanić Grada), a svi vozači ne znaju o kojem Lipovcu je riječ.</p>
<p>Znamo zašto na tim putokazima od 1992. godine više ne piše Beograd, ali bi bilo mnogo jasnije da umjesto Lipovac piše Slavonski Brod, ili recimo Županja.</p>
<p>Krenimo dalje zagrebačkom obilaznicom prema sjeveroistoku Hrvatske. </p>
<p>Na čvoru Novaki putokazi usmjeravaju ravno autocestom prema Varaždinu i Budimpešti, a desno županijskom cestom preko Dugog Sela prema Koprivnici i Bjelovaru. Ti su putokazi sasvim nelogični, jer se u Koprivnicu i Bjelovar u svakom slučaju mora putovati preko Vrbovca. Od čvora Novak do Vrbovca vode dvije prometnice: županijska cesta preko Dugog Sela i više naseljenih mjesta te autocesta do Svete Helene i dalje do Vrbovca brza cesta. Smjer preko Svete Helene je kraći sigurniji, udobniji, ne naplaćuje se, a postavlja se pitanje zbog čijeg se propusta vozila za Bjelovar i Koprivnicu na čvoru Novaki i dalje usmjeravaju preko Dugog Sela. Na čvoru Sveta Helena vas putokazi, među ostalim, usmjeravaju i prema Mariji Bistrici, ali to usmjeravanje »nestane« u Zelini. Vozač opet mora stati i propitkivati se za nastavak puta. No, ako uz navedene peripetije i stignete u taj centar vjerskog turizma, zbog nedostatka putokaza ne znate kako iz njega izaći, pa morate stati na svakom raskršću i raspitivati se o nastavku puta. Iste su vam probleme priredila i njihova "cestarska braća" ako se želite vratiti i iz Varaždinskih toplica. U Varaždinu su također nepotpuni putokazi, jer se u gradu »izgubi« putokaz za Budimpeštu, a na Podravskoj magistrali između mjesta Zamlaka i Vrbanovec su samo putokazi za granični prijelaz Goričan.</p>
<p>Takvih primjera na našim cestama sigurno ima više. I postavlja se pitanje tko je za to odgovoran.</p>
<p>I. G.PODACI POZNATI REDAKCIJI</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Darivatelji krvi prebacili plan</p>
<p>U prvoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Daruvaru i okolici, koja je trajala od utorka 10. do petka 13. siječnja ove godine, postignuti su vrlo dobri rezultati. Najvažnije je napomenuti kako je u ovoj akciji, kao i prijašnjoj, plan prebačen i to za 14 doza. Planirano je 370, a prikupljene su 384 doze.</p>
<p>Već sam u Vjesniku pisao da su na jednu akciju darivatelji došli u radnim uniformama. Tako je bilo i ovaj put: došli su policajci, vatrogasci, bankovni službenici i ostali. Kao i ranije, i ovaj put su bile prisutne cijele obitelji.U ovoj akciji iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba, Petrova ulica 3, na terenu je bila ekipa dr. Martine Lukić: laborant Vladimir Trempetić, punkteri Lada Jandrešić, Bojan Božić i Krešo Rauš te vozač službenog vozila Goran Andrlić.Iz akcije u akciju evidentiraju se novi dobrovoljni darivatelji krvi. Ovaj put bilo ih je 15, deset muških i pet novih ženskih darivatelja. Na kraju bih želio napomenuti da je u prošloj godini plan bio prebačen - umjesto 2000, prikupljeno je 2018 doza krvi.</p>
<p>BRANKO BANJANINDARUVAR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Najgore je kada stanu dizala</p>
<p>U zgradi dugoj 250 i visokoj 70 metara, kao i u njezinoj malo manjoj »sestri«, svakodnevno se događaji neki kvarovi, netko nešto buši i zabija, laju psi, netko baca smeće s balkona... </p>
<p>Troja vatrogasna kola, policija i djelatnici HEP-a stigli su nedavno pred najveću stambenu zgradu u Zagrebu, tzv. mamuticu, u Travnom. Radi otklanjanja kvara na cijevi sustava za grijanje u obližnjoj poslovnici banke, iz sigurnosnih je razloga na dva sata isključena struja. Reakcija stanara bila je: »Ništa novo!«.</p>
<p>U »velikoj mamutici«, osamnaesterokatnici dugoj više od 250 i visokoj 70 metara, i u njezinoj nešto manjoj »sestri«, »maloj mamutici«, živi više od pet tisuća ljudi. »U ovako velikoj zgradi svako toliko dogodi se nekakav kvar – nestane struje ili vode, stanu liftovi, no s godinama življenja u njoj na takve stvari čovjek se jednostavno navikne«, kaže Ana Tojet koja smatra da je, poput svih stanovnika mamutice, »dresirana« protiv uzrujavanja. </p>
<p>Njezin susjed Mario Pintarić kaže kako su stanari jednostavno pripitomljeni. »U jednom ulazu ima oko 140 stanova i svakodnevno netko u stanu nešto preuređuje, a zvukove tih radova čuju svi susjedi, zbog nekvalitetne izolacije«, kaže Pintarić, kojeg nerijetko noću iz sna probudi lavež susjedova psa. »Naviknuti smo na stvari koje ljudi u nekim drugim zgradama ne bi tolerirali ni pet minuta. Nedavno, po tko zna koji put, nismo imali struje dva sata, a meni je to kao da mi netko kaže 'dobar dan'«, dodao je Pintarić.</p>
<p>No, problemi s nestancima struje, vode, kvarovima liftova nisu ništa u usporedbi s problemima među stanarima. Na tako veliki broj ljudi, ističu stanari iz ulaza broj 23, obavezno dolazi i određeni broj nekulturnih, čiji bezobrazluk moraju trpjeti ostali stanari. Luka Bakša često je vidio ljude kako s prozora bacaju smeće na ulicu. »To je bezobrazluk i nedostatak kućnog odgoja«, kaže Bakša kojeg često naljute i djeca koja s balkona bacaju vrećice napunjene vodom. »Uzbuđuje ih gledati prasak vode o pločnik s 50 metara visine, a nisu svjesni opasnosti koja pritom prijeti prolaznicima«, upozorava Bakša.</p>
<p>Dok prolaznica Maja Burić tvrdi kako nikad ne bi mogla živjeti u tako velikoj zgradi u kojoj zasigurno nema nikakve prisnosti među ljudima, Goran Španiček presretan je što, od rođenja, već 29 godina stanuje u središnjoj zgradi Travnog. Djetinjstvo provedeno u najvećoj stambenoj zgradi u Zagrebu ne bi, kaže, mijenjao ni za što na svijetu. »Kvart je idealan za mlade obitelji s djecom jer je zatvorenog tipa i nema velikih prometnica«, kaže Španiček kojega osobito raduje što u podnožju mamutice postoje svi važniji objekti, uslužni i novčarski, pa ne trebaju često odlaziti iz naselja. »Živimo kao u maloj autonomiji unutar grada«, kaže Španiček koji pri svakom izlasku iz stana mora zastati i popričati s nekim od brojnih susjeda i prijatelja iz zgrade. </p>
<p>Mlađi stanovnici mamutice rado bi u blizini vidjeli noćni klub koji ne bi radio samo do 23 sata, stariji priželjkuju sadržajniju infrastrukturu za sve generacije, a zajednički se bore za očuvanje jedine velike zelene površine, livade na kojoj se predviđa gradnja crkve. »Nemamo ništa protiv gradnje crkve, ali mislimo da je lokacija nespretno odabrana jer samo dvjestotinjak metara dalje su šikara i vrtovi koje već dugo nitko ne posjećuje«, kaže Marko Manojlović.</p>
<p> Skorašnjim dolaskom kvartovskih policajaca stanovnici mamutice nadaju se i padu kriminaliteta i prisutnosti droge, dok je problem parkirnih mjesta prisutan i nakon gradnje velikog parkirališta. No i s tim su se, po običaju, pomirili.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hrabri klinci »ukrotili« Crveni spust</p>
<p>»Ovo natjecanje je pravi način da se ne zaboravi život vrhunskog sportaša i čovjeka kakav je bio Davor Sefić.«</p>
<p>Hrabri mali skijaši, Cicibanke i Cicibani iz čitave Hrvatske, neustrašivo su u subotu vozili veleslalom niz sljemenski Crveni spust. Utrka je održana u povodu 14. Memorijala Davora Sefića, u sjećanje na skijaša Mladosti, koji je poginuo u Domovinskom ratu. Prijavljeno je 139 malih skijaša, koji su se natjecali u četiri kategorije i, kao i prošle subote, skupljali bodove za Gorenje pokal.</p>
<p>Temperatura na Zagrebačkoj gori bila je nešto viša od one u gradu i mnogo viša od 18 stupnjeva ispod nule, koliko je izmjereno nekoliko dana ranije. »Treba pohvaliti djelatnike Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, koji su dva dana 'frezali' zaleđenu stazu ne bi li stvorili što bolje uvjete za utrku«, rekao je glavni sudac natjecanja Reno Fleiss.</p>
<p>Fleiss je natjecanju dao ocjenu pet plus dodavši da je cilj takvih događanja dobiti kvalitetne natjecatelje, koji će napredovati u svijetu skijaških sportove.</p>
<p>A na stazi je bilo vatreno. Crveni je spust natjecateljima pružao mnogo veći i strmiji izazov od prošlotjednog Zelenog. Bilo je i padova, ali srećom, ni jedan nije završio ozljedom. Neumorno navijanje roditelja i trenera dodatno je poticalo natjecatelje, koji su veseli i u pravom sportskom duhu prelazili ciljnu ravninu i međusobno si čestitali.</p>
<p>Dea Mataić, pobjednica u kategoriji Mlađih Cicibanki je, nakon natjecanja bila je zbunjena: »Jako sam uzbuđena i znam samo to da nakon pobjede želim još više trenirati i skijati.« U kategoriji Mlađih Cicibana prvi je bio Luka Krsmanović, među Starijim Cicibankama pobijedila je Tamara Zubčić, a među Starijim Cicibanima Fran Vrdoljak. Pobjednicima je nagrade podijelio Drago Horvat, brigadir I. Gardijske brigade, kojoj je pripadao i Davor Sefić. </p>
<p>Predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza Darivoj Repač rekao je da je natjecanje, koje organizira Skijaški klub Mladost, pravi način da se ne zaboravi život vrhunskog sportaša i čovjeka kakav je bio Sefić.</p>
<p>Za vrijeme natjecanja, u subotu prije podne, za građane skijaše Crveni je spust bio otvoren, iako je, zbog natjecateljske staze, bio napola uži. Ostatak vikenda otvorene su bile sve staze. Hrvatska gorska služba spašavanja zabilježila je samo dvije lakše intervencije u subotu i četiri u nedjelju. Sljeme je tijekom vikenda posjetilo oko petsto građana, manje nego prošlih vikenda pa se čini kako se mnogo skijaša i sanjkaša odlučio za novouređeni Cmrok.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Neka kupci plate našu reklamu«</p>
<p>Ustavni sud odbio je zahtjev trgovačkog centra Kaufland o ukidanju odredbe, prema kojoj trgovci ne smiju naplaćivati vrećice sa svojim imenom. Iako su nekada svi trgovci naplaćivali vrećice sa svojim logotipom ili nazivom, Zakon o zaštiti potrošača to je zabranio. Sada se smiju naplaćivati samo vrećice na kojima nema naziva trgovca. One mogu biti prepoznatljive da svatko zna o kojoj je trgovini riječ, ali one s nazivom trgovine ne naplaćuju se. </p>
<p>Pojedine trgovine, kao što je Žitnjak, dosjetile su se jadu pa skupo naplaćuju običnu bijelu vrećicu. »Kad već kupujem u nekoj trgovini, očekujem i besplatnu vrećicu. U Žitnjaku su mi najobičniju malu, bijelu vrećicu naplatili kunu, što nije velik novac, ali je previše za ono što dobiješ«, rekla je Magdalena Perišić i dodala da ne bi bilo u redu naplaćivati one s logom trgovine, kao što je tražio Kaufland.</p>
<p>»Ne znam zašto su se oni jedini bunili kada je Zakon o zaštiti potrošača jasan« konmentirao je predsjednik Saveza udruga Potrošač Ilija Rkman Kauflandov zahtjev i dodao da je »odluka Ustavnog suda utemeljena i u skladu sa Zakonom«.</p>
<p>Prema Zakonu o zaštiti potrošača, ambalaža u obliku vrećica i torbi, koje imaju logotip i naziv proizvođača ili trgovca, smatra se vlastitom promidžbom i ne smije se naplaćivati. Ustavni sud je, odbivši Kauflandov zahtjev, prvi put donio rješenje vezano uz Zakon o zaštiti potrošača. Ako se naplaćuju vrećice i torbe kao ambalaža, koja je i trgovčeva promidžba, trošak reklame prebacuje se na kupca. </p>
<p>U Kauflandu navode da je ambalaža, u čiju su nabavku uložili vlastiti novac, njihovo vlasništvo, koje bi trebali moći i unovčiti. Ustavni sud, pak, smatra da trgovac ambalažu može naplatiti samo ako na njoj ne ističe svoj logotip ili znak.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Boćari« istjerali djecu </p>
<p>Otkako je prije osam godina u Busovačkoj ulici otvoren takozvani Boćarski klub Rudeš, okolni stanovnici nemaju mira. Tvrde da se pred večer tamo skupljaju pijanci i narkomani, »zabava« se ponekad otegne i duboko u noć, a od boćanja nema ni »b«. »Pogledajte što je ostalo od staze – korov i prljavi pijesak«, objašnjava Javor Jozić, vlasnik dvokatnice koja se nalazi preko puta »kluba«. A klub je, zapravo, drvena baraka i nekoliko klupica ispred nje. »Nema tu više nikakvog sporta. Ni djeca se ne mogu igrati na dječjem igralištu«, kaže Jozić.</p>
<p>Kako kažu stanovnici, problem je počeo 1997. »uređivanjem« toga prostora. Najviše štete doživio je prvi susjed »Boćarskog kluba Rudeš«, Ante Jurišić, koji je svakodnevno morao krpati zid zbog rupa koje bi napravili noćni »ljubitelji sporta«. »Sjeli bi na klupe i bacali kamenje na fasadu«, kaže Jurišić. »Najprije smo mislili da to samo nabijaju loptu, ali kad smo nakon dva tjedna vidjeli kako nam izgleda vanjski zid, shvatili smo da to nije moglo biti od lopte.« </p>
<p>Hrvoje Ozmec, predsjednik Vijeća Četvrti Trešnjevka - sjever, objašnjava da je riječ o zemljištu koje je u procesu povrata imovine. »To se zavlači već dvije godine i stav je Vijeća da je svima u interesu da se taj teren vrati bivšem vlasniku«, zaključuje Ozmec.</p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Tko prvi, njegova perina</p>
<p>Od perja koje su u subotu čehale izradit će se jastuci, koje će dobiti prvi ovogodišnji mladenci</p>
<p>Pedesetak se žena iz Luke, posljednje općine Zagrebačke županije na putu do Velikog Trgovišća, sastalo u subotu da bi oživjele stari običaj čehatve perja i znanje prenijele mlađim naraštajima. Na Trgu sv. Roka, u Društvenom domu, uz pjesmu i mužikaše, gibanice, orehnjače i sirnice, već se drugu godinu čehalo, kao nekada, do kasno u noć. Od mekoga paperja Lučanke će izraditi jastuke, koje će darovati prvim ovogodišnjim mladencima.</p>
<p> Obnavljanje te tradicije nastalo je spontano, među mještankama Luke. »Čule smo da se nešto slično događa u susjednoj, Krapinsko-zagorskoj županiji. Prošle godine, kada je nas pet-šest prvi put organiziralo čehatvu, pozvale smo žene da donesu kakav kolač, demižonček vina, malo perja«, priča Ružica Posavec. No iznenadila se, kaže, kad se Društveni dom odjedanput napunio ženama, koje su bile toliko oduševljene da su sve htjele ponoviti već za dva tjedna. </p>
<p>U vremenima kada nije bilo televizije, čehatve su bile glavni društveni događaji zimi. »To vam je onda bilo kao da danas idete u Sheraton da pokažete svoj glamur. A to je bio naš savski glamur«, kaže Katica Šipek i dodaje: »Žene su preko celog leta po dvorišču pobirale pero po pero jer ni bilo dovoljno krevetnine. I onda su čekale zimske dane, gda su bile čehatve. Jedne je subote bilo kod jedne, druge kod druge susede.« </p>
<p> Čehatva je počinjala u sedam navečer. Perje se »češalo«, objašnjava Katica, tako da se mekani dio odvaja od »špičke«, oštrog vrha pera sa stabljikom. Poslije ponoći perje bi se pospremilo, a zatim bi zabava i ples uz harmonikaše, a kasnije i prve gramofone, potrajali i do pet ujutro. Uz domaće slastice pilo se vino i u vlastitom domu spravljeni likeri, kruškovac i pelinkovac. Komentirali su se događaji, ne samo iz Luke već i iz drugih sela. Osam je dana subotnja čehatva bila glavna tema u mjestu. »Svačeg' je tu bilo, al' nije sve za u novine dati«, dodaje Katica.</p>
<p>Djevojke su na čehatvi sjedile s vanjske strane stola, kako bi odmah mogle izaći kad krene ples. Starije su žene uvijek sjedile s unutrašnje, tako da svoje kćeri i unuke imaju na oku, ali i da mogu komentirati tko bi bio dobar par. </p>
<p>Pozivale su se i djevojke iz susjednih sela, no muških je ipak bilo više nego žena. Ples se nije smio odbiti, pa su se za svoju priliku mladići doista morali izboriti. »Onda je zaista bilo: tko prvi, njegova djevojka«, kroz smijeh će Katica. </p>
<p>»Cure su se pozivale na čehatvu, a dečki su sami dolazili«, uključuje se u priču Štefanija Libovac. Ona se, kao petnaestogodišnja djevojčica, preselila u Zagreb pa je za nju subotnje okupljanje i više od obnavljanja starog običaja. »Kao da sam se vratila u djetinjstvo kada sam, kao djevojčica, išla u čehatve. Vidim ljude, koje nisam vidjela 40 godina«, kaže Štefanija.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Vratiti sjaj nekad omiljenom izletištu </p>
<p>Uz crkvu svetog Martina i arheološke iskopine, Urbanistički zavod predlaže gradnju replike nekadašnje kurije i eko-sela</p>
<p>U Dugom Selu sjećaju se zlatnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je Martin Breg bio izletište s jedinstvenim bazenima na vrhu brijega, ispod drevne crkve svetog Martina iz 13. stoljeća, bogatom ugostiteljskom i zabavnom ponudom, vinogradima i starim klijetima u okruženju. </p>
<p>Danas to, nekad omiljeno izletište, s urušenom crkvom, zapuštenim bazenima, također zapuštenim radionicama Sportinženjeringa i nakaradnom dogradnjom koja je nastala pretvaranjem bivših vikendica u stambene objekte, podsjeća na filmove o Apokalipsi.</p>
<p>Gradska je vlast odlučila spasiti ono što se spasiti dade. Ovih je dana u tijeku javna rasprava o Detaljnom urbanističkom planu najužeg područja Martin Brega, površine od 4,6 hektara uz staru crkvu. U petak je i javno izložen prijedlog toga plana Urbanističkog instituta iz Zagreba.</p>
<p>Pročelnik za urbanizam Goran Bučević kaže da žele planirati budućnost toga lokaliteta »potaknuti spoznajom o njegovoj važnost«. Premda se Dugoselcima čini da je prekasno za prepoznavanje nečega, čija se važnost odavno zna, ovo je vjerojatno posljednji pokušaj spašavanja preostalih vrijednosti na Martin Bregu. Za tri godine se, osim toga, obilježava 800-ta obljetnica prvog spomena toga lokaliteta, poznatoga kao Terra Sancti Martini. </p>
<p>Uz središnju građevinu, crkvu svetog Martina i arheološke iskopine, stručnjaci Urbanističkog zavoda predlažu gradnju replike nekadašnje kurije, koja se do početka prošlog stoljeća nalazila uz crkvu te eko-sela s ugostiteljskim sadržajima na mjestu današnjeg devastiranog velikog bazena. </p>
<p>Od sadašnjih bi građevina, kako kažu, s vrha Martin Brega trebalo ukloniti odašiljač Radio-Martina, kao i Cikačevu drvenu skulpturu svetog Martina koja je, prema mišljenju konzervatora, previsoka i narušava pogled na staru crkvu. </p>
<p>Bučević je rekao da plan ne utječe ne vlasništvo zemljišta u svom obuhvatu, a prisutni su upravo to naglašavali kao ključno pitanje. Grad, naime, nije vlasnik zemljišta o kojemu se raspravljalo. Gradonačelnik Boris Mahač misli da se budući planirani projekti mogu, barem djelomično, financirati iz europskih pretpristupnih fondova. Prijedlog plana do 30. siječnja ostaje otvoren za primjedbe, a zatim će ga uputiti u proceduru na prihvaćanje.</p>
<p>Nenad Haleuš Mali</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Zlatni pir Ljubice i Ivana Šandora </p>
<p>Uz petero djece, 14 unučadi i 6 praunučadi Ljubica i Ivan Šandor iz Opatije kod Pokupskog, u subotu su proslavili 50 godina braka. Njihov zlatni pir okupio je brojnu obitelj, koju su slavljenici oduševljeno pozdravili. Najveća sreća, kažu, upravo su im djeca. Ljubica, koja je rođena 1934., a Ivan 1935., vjenčali su se 28. siječnja 1956.</p>
<p> »Upoznali smo se dok je tukla lan. Znate kak je to nekad bilo, žene su delale sve pa je tak i moja Ljubica. Onda sam ja dolazil k nje i pomagal je oko lana pak sam ju malo zagrlil i tak je počelo. Ni tome dugo bilo i već smo se venčali«, kaže »mladoženja«. </p>
<p>»Očijukali« su tek nekoliko mjeseci. Od pomaganja u teškom poslu do vjenčanja, prošlo je samo nekoliko mjeseci, kaže Ljubica. Život ih nije mazio. Tek što su se vjenčali, Ivan je otišao u vojsku, u Makedoniju. »Ni ga bilo dve lete, a ja sam bila z njegovemi starci. Teško mi je bilo i jedva sam dočekala da dojde domu«, kaže Ljubica koja je i nakon suprugova povratka iz vojskekratko uživala u njegovoj prisutnosti. Već je 1969. otišao u Njemačku zaraditi za pristojan život. </p>
<p>»Teško je bilo u to vreme. Pod kuće je bil od zemle i moral sam se pobrinuti za svoju familiju«, govori Ivan dok pogledom punim ljubavi gleda svoju Ljubicu, koja se tada sama brinula o djeci i imanju. Zato danas žive sretno. </p>
<p>»U kući nas je desetero. Mi i dva sina sa snahama i njihova djeca, ali to je najveće veselje i radost«, tvrdi Ljubica. Uredili su obiteljsko imanje na kojemu su sada dvije kuće, a Ivan i Ljubica najveći dio vremena provode u vlastitoj kući za odmor koju su sagradili kod Šibenika. </p>
<p>»Priskrbili smo nekaj, deca delaju, a mi smo svako malo na moru. Već su mi rekli da sam Dalmatinec, a ne Turopoljec«, smješka se »mladoženja«.</p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>U rušenju krova 66 poginulih</p>
<p>KATOWICE</p>
<p> - U rušenju snijegom prekrivena krova izložbene hale u Chorzowu na jugu Poljske u subotu, dok je u dvorani bilo najmanje petsto ljudi, poginulo ih je 66, a ranjena je najmanje 141 osoba, objavili su u nedjelju vatrogasci. Broj stradalih povećava se u nedjelju ujutro dok spasioci na temperaturi znatno ispod nule s psima prekopavaju po uništenoj metalnoj konstrukciji. Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks uputio je u nedjelju izraze sućuti poljskom kolegi Mareku Jureku. Također i predsjednik Stjepan Mesić uputio je poljskom predsjedniku Lechu Kaczynskom izraze sućuti. Krov izložbene hale u poljskome mjestu Chorzowu blizu Katowica gdje se održavala izložba golubova s više od 120 izlagača i oko 500 gostiju, kupaca i posjetitelja, urušio se pod težinom snijega. Predsjednik Lech Kazynski proglasit će dan žalosti u Poljskoj. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>H5N1 utvrđen na Cipru</p>
<p>FRANKFURT/BRUXELLES </p>
<p> - Prema najavama iz Pfizera, ta će kompanija u naredne tri godine biti spremna proizvesti cjepivo protiv pričje gripe. Istovremeno, Europska komisija objavila je u nedjelju da je u uzorku uzetom kod peradi na sjeveru Cipra potvrđen smrtonosni virus ptičje gripe H5N1. Riječ je prvom slučaju ptičje gripe na Cipru, udaljenom oko 75 kilometara od Turske gdje je bolest usmrtila četvero ljudi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Utopili tri koze</p>
<p>BAYONNE</p>
<p> - Šestero ragbijaša iz francuskog grada St. Jean Pied de Porta osuđeno je na mjesec dana uvjetne zatvorske kazne zbog toga što su u bazen bacili tri koze koje su se u njemu utopile. Ragbijaši u dobi od 19 do 22 godine su na saslušanju izjavili kako su se nakon utakmice održane u svibnju 2005. godine pošteno napili kako bi proslavili pobjedu. Koze su ugledali u toru pokraj diskoteke u koju su krenuli i došli na ideju da ih sa sobom uvedu u klub. Kako im to voditelj diskoteke nije dozvolio, poveli su ih sa sobom u St. Jean Pied de Port i bacili ih u otvoreni mjesni bazen gdje su se životinje i utopile. Istu su večer ova šestorica u rijeku bacila i jednog ovna kojeg su na vrijeme spasili vatrogasci. Proglašeni krivima za krađu i okrutnost prema životinjama, ragbijaši su osuđeni na mjesec dana uvjetnog zatvora, kaznu od 6.900 eura i 60 sati društveno korisnog rada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Doktore, ne možeš zadržati krokodile </p>
<p>LISABON</p>
<p> - Portugalska je policija zaplijenila dva odrasla krokodila iz kuće na jugu zemlje gdje ih je kao svoje ljubimce držao umirovljeni njemački liječnik. Taj je Nijemac dva mala krokodila donio sa sobom iz Njemačke prije deset godina. Krokodili, koji su u međuvremenu odrasli, živjeli su u vrtu s bazenom ispred kuće. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Berlusconi sam sebi zabranio seks do izbora</p>
<p>RIM</p>
<p> - Talijanski premijer Silvio Berlusconi, poznat po brojnim gafovima, seksističkim vicevima, plastičnim operacijama i presađivanju kose, svojoj je listi ambicioznih obećanja potkraj tjedna dodao još jedno, a ono otprilike glasi: »Za mene nema seksa sve do izbora zakazanih za 9. travnja«. Mediji koji prenose vijest slažu se da će biti teško provjeriti iskrenost premijera. [C. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Valentinovo iz snova za 145.000 eura</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Jedan ekskluzivni londonski restoran osmislio je program za Valentinovo u koji je uključena limuzina, stilist koji će zaljubljenima u poznatoj londonskoj modnoj kući odabrati odjeću za tu priliku, večera, bal s privatnim orkestrom i avion koji će ih prevesti u Pariz na dvodnevni boravak u najuglednijem hotelu - sve za cijenu od »samo« 145.000 eura. Restoran koji se nalazi na osmom katu zgrade Oxo, uz obalu Temze, bit će rezerviran samo za njih, kao i dvorana za ples s orkestrom, šampanjac Chateau Petrus iz 1982. i rubin u obliku srca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kineska Nova godina</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Najvećim vatrometom u povijesti Pekinga, Kinezi su u noći na nedjelju počeli slaviti svoju Novu godinu, Godinu psa. U Pekingu su stanovnici prvi put nakon 12 godina smjeli vatrometom i petardama proslaviti Novu godinu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Zbog sudskih sporova bez plaća</p>
<p>ULUPUH još vodi sudski spor protiv bivše blagajnice Spomenke Đurđević, iako je ona dobila parnicu zbog tadašnjeg izvanrednog otkaza</p>
<p>Što se događa u Udruženju likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske? Pitanje je to s nimalo lakim odgovorom što zahtijeva razrješenje sedmogodišnjega financijskoga gordijskog čvora koji i dan-danas utječe na rad te udruge. Podsjetimo, 1998. otkriveno je da udruzi nedostaje 700 tisuća kuna. Za pronevjeru 155.000 kuna okrivljena je blagajnica Spomenka Đurđević, koja je tužila ULUPUH zbog izvanrednog otkaza. Dobila je parnicu pa novac iz proračuna za ULUPUH liježe na njezin bankovni račun.</p>
<p>Usprkos tomu, protiv Spomenke Đurđević u tijeku su dva sudska procesa. Bivša predsjednica ULUPUH-a Vera Dajht Kralj teško optužuje bivšu predsjednicu Sanju Rocco za financijski fijasko ULUPUH-a, što je paradoksalno jer je upravo tadašnje vodstvo udruge Veru Dajht Kralj, Hanibala Salvara i Helenu Knifić Schaps tajnim glasovanjem 2000. godine isključilo iz udruge, pod izgovorom da su »udruzi nanijeli veliku štetu.«</p>
<p>Novo vodstvo, tvrdi Vera Dajht Kralj, nikada nije reklo kako su to naštetili udruzi optuživši Sanju Rocco, ali i Borislava Kovačevića, Ivu Raiča, Branka Hrkača, Tadeja Bratelja te Aleksandra Rogošića: »Nakon što je otkriveno da nedostaje 700 tisuća kuna, oni su ušli u kancelariju udruge, kopali po dokumentaciji i nosili je kući, umjesto da pozovu policiju.</p>
<p> Pozvali su privatnog revizora Antu Diladija koji nema licenciju za obavljanje tog posla«, kaže umjetnica. Štoviše, tvrdi Dajht Kralj, pronevjera za koju optužuju blagajnicu nije dokazana. Sanja Rocco – kategorična je Vera Kralj – trošila je novac udruge na putovanja u Španjolsku i Portugal sa suprugom te zaključuje: »Prije je ULUPUH bio ugledna kulturna organizacija, a današnji članovi ne posjeduju umjetničku kvalitetu.« Također naglašava da »sporni novac nije ukraden, već potrošen«.</p>
<p>Što na teške optužbe kaže Sanja Rocco? – Prema izjavama Vere Dajht Kralj stječe se dojam da sam se ja, prije sedam godina, domogla vodeće pozicije u ULUPUH-u i da od tada tu udrugu uništavam. No, mene su sasvim legalnim postupkom izabrali za predsjednicu upravo u trenutku kad je udruga 1999. ostala bez ikakvih financijskih sredstava. </p>
<p> – Bila sam predsjednica samo godinu dana, do redovite skupštine 2000. Jedan od razloga zbog kojih sam se prihvatila te nezahvalne funkcije bila je činjenica što sam se upravo u to vrijeme, kao direktorica ULUPUH-ove međunarodne izložbe grafičkog dizajna ZGRAF 8, zajedno sa svojim suradnicima našla bez ikakvih sredstava.</p>
<p> Naime, upravo sredstva koja su toj izložbi dodijelili Ministarstvo kulture i Gradski ured bila su već potrošena u druge svrhe. – Vrlo sam razočarana činjenicom što se moji napori, i napori mojih kolega, danas čine uzaludnima jer se na temelju naših prijava državnom odvjetništvu i općinskom sudu vodi nekoliko sudskih procesa. Optužbe gospođe Dajht Kralj, vezane uz moje putovanje na kongres grafičkih dizajnera u Portugal, također su deplasirane jer sam ja na kongresu zastupala ULUPUH, i to 1995. godine kada je gospođa Dajht Kralj, kao tadašnja predsjednica, i potpisala moj putni nalog – tvrdi Sanja Rocco. </p>
<p>Što kaže današnja predsjednica ULUPUH-a? Ivana Bakal: – Što se tiče blagajnice Spomenke Đurđević, ona je bila tužena od strane ULUPUH-a 1999. godine da se nama nadoknadi šteta od 155.000 kuna, i to je spor koji se još vodi na sudu. Što se, pak, tiče spora protiv bivše tajnice zato što je uskratila informaciju o 20. 000 kuna, taj je spor, ističem, ULUPUH dobio.</p>
<p> – Godine 1998. bila je takva zbrka da je bio zaposlen tajničin brat, a da to nitko nije znao. Danas i Državno odvjetništvo vodi kazneni spor protiv bivše blagajnice, tajnice Hanibala Salvara, a protiv četvrto optužene voditeljice računovdstvenog servisa, zbog sporosti pravosuđa, spor je pao u zastaru – kaže Ivana Bakal. </p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zbogom, dobri moj Nono</p>
<p>Dr. Niko nedvojbeno je velik lik hrvatske glazbe bez kojega bi bilo nemoguće zamisliti razvoj hrvatskih zabavnoglazbenih festivala, a posebice splitskog za koji je napisao i himnu »Nima Splita do Splita«</p>
<p>Kao da je to bila stvar neke nove mode, generacija koja je studirala na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 50-ih godina prošlog stoljeća iznjedrila je nekoliko liječnika glazbenika (saksofonisti Depolo i Plavec, pijanisti Boić i Križić, aranžer Stipica Kalogjera...).</p>
<p> Među doktorima koji su cijelo vrijeme studija njegovali i svoju drugu veliku ljubav, onu prema glazbi – a mnogima je ona bila i jača u odnosu na ljubav prema medicini – bio je i Nikica Kalogjera, doktor, glazbenik i prije svega gospodin. Dr. Niko, nedvojbeno velik lik hrvatske glazbe bez kojega bi bilo nemoguće zamisliti razvoj hrvatskih zabavnoglazbenih festivala, a posebice splitskog za koji je napisao i himnu »Nima Splita do Splita«, zauvijek je u petak, u 76. godini, ostavio suprugu, pjevačicu Ljupku Dimitrovsku, i njihovu kćer, liječnicu Niku, te sinove iz prvog braka, Dina i poznatog umjetničkog fotografa Damila.</p>
<p>Iako je diplomirao na Medicinskom fakultetu, dr. Kalogjera bio je školovani glazbenik koji je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studirao kompoziciju i dirigiranje. To je na kraju obilježilo njegov život jer medicinom se nije bavio nikada, a glazba mu je postala sve.</p>
<p> Kao i posljednji put kada smo ga imali prilike vidjeti, 26. prosinca na tradicionalnom »Božiću u Ciboni«, svečanosti na kojoj se od početka njezina održavanja pojavljivao kao dirigent, producent i aranžer, Kalogjera je uvijek poslu prilazio s puno ljubavi i profesionalnosti zbog čega je uživao povjerenje kolega glazbenika koji su ga gledali s velikim poštovanjem.</p>
<p> Uostalom, struka ga je nagradila prije pet godina Porinom za životno djelo, što je bila samo točka na i mnogobrojnim priznanjima koja je dobivao tijekom doista plodne karijere: uz pregršt nagrada na domaćim zabavnoglazbenim festivalima, tu je 30-ak međunarodnih priznanja te nagrada za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, udruge koja ga je nerijetko isticala kao svog najizvođenijeg člana i u Hrvatskoj i u svijetu. </p>
<p>Iako smo mi skloni reći da nitko od naših glazbenika nije ostvario međunarodnu karijeru, to nikako ne možemo tvrditi za Kalogjeru. Na kraju, ipak je on snimio prvi album Ive Robića, našeg najpoznatijeg pjevača u svijetu, te s njima surađivao sve do kraja Robićeve karijere, a uz taj podatak ne smijemo zaboraviti ni legendarnog Ivicu Šerfezija, koji nas je prerano napustio prije nepune dvije godine.</p>
<p> Šerfa je bio usko povezan s obitelji Kalogjera: pjevao je Nikičine pjesme, nerijetko u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Zajedno su često nastupali po Sovjetskom Savezu i Istočnoj Njemačkoj gdje su ostavili velikoga traga. </p>
<p>Nikicu Kalogjeru glazbeni svijet neće zaboraviti nakon što se u utorak, u 13,20 sati, na zagrebačkom krematoriju oprosti od njega. Jer pjesme poput »Serbus Zagreb«, »Mi smo dečki«, »Kaj nam pak moreju« ili »Nono, dobri moj Nono« već su ušle među paletu legendarnih skladbi za koje mnogi smatraju da su narodne. A koliko ih, zapravo, takvih dr. Niko potpisuje, moći će se čuti u travnju, na ovogodišnjem Porinu, gdje će jedna večer biti posvećena upravo Nikici Kalogjeri. </p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>HDFK traži od grada art-kino</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatsko društvo filmskih kritičara prihvatilo je rezoluciju kojom od gradonačelnika Milana Bandića traži da pokrene otkup jedne kino dvorane u središtu Zagreba, u kojoj bi bilo repertoarno art-kino. HDFK smatra da uz kinoTuškanac– u kojem Hrvatski filmski savez, u suradnji s Hrvatskom kinotekom, prikazuje odličan kinotečni program – Zagrebu treba i repertoarno art-kino koje će na redovitu repertoaru imati najbolje europske i druge ne-hollywoodske filmove. To kino moglo bi iskoristiti opremu i djelatnike bivše Kinoteke u Kordunskoj ulici, a i obnoviti suradnju s lancem Europa Cinema te iskoristiti novac koji to članstvo omogućuje. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Neodoljiva scenska komika</p>
<p>Elizabeta Kukić u svim interpretiranim rolama pokazala svu raskoš talenta vrsne</p>
<p> komičarke </p>
<p>Ansambl kazališta »Kerempuh«, radeći s gostom-redateljem Mustafom Nadarevićem komediju »Zabune« po predlošku Alana Ayckbournea, premijerno izvedenom u subotu na večer, ponovno je, kao što je bio slučaj i s »Balkanskim špijunom«, ostvario punokrvnu, snažnu i duhovitu repertoarnu predstavu koja će, jamačno, puniti to zagrebačko gledalište.</p>
<p>Posebno se treba osvrnuti na dojam koji u potpunosti ostavlja rečena inscenacija, a taj je – radilo se istraživački, pomno i inteligentno. Jer peckav humor o osamljenicima, bračnim partnerima i preljubnicima koji nudi Ayckbourne, traži sofisticiran pristup. U suprotnom, otsklizuje u patetičnost.</p>
<p> A upravo s potonjim uspješno su se borili u Kerempuhovim »Zabunama« za koje je »hi-tech scenografiju«, otvorenu zgodno realiziranim promjenama, uz upotrebu decentnih svjetlosnih efekata, osmislila Slavica Radović, baš kao i primjerene, funkcionalne kostime. Frivolnu glazbu što potcrtava atmosferu zbivanja odabrao je Zvonko Presečki, a prenaglašen scenski pokret osmislila je Edina Pličanić. </p>
<p>»Zabune«, u tečnom prijevodu Antuna Šoljana, čine pet zasebnih pripovijesti koje, kao zajednički lajtmotiv, nose težinu svoga »naslova«. Elizabeta Kukić, doslovno svim interpretiranim rolama, pokazala je svu raskoš talenta vrsne komičarke. Željko Königsknecht, s mnogo minucioznih gegova i nježnih grimasa, izgradio je ulogu Terryja i Konobara.</p>
<p> Linda Begonja bila je odlična kao majka Lucy, izgubljena u čudesnu svijetu infantilnosti, te mucava Milly. Mustafa Nadarević ponajbolje se snašao u ulozi Charlesa, u sceni »Razgovora u parku«, dok je Hrvoje Kečkeš korektno odgovorio na svaki ponuđen zadatak dajući ponajviše kao nesretni prevareni skaut Stokes, groteskan u izrazu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Uspješan spoj trilera i drame</p>
<p>Film baca novo svjetlo na manje poznati epilog zloglasnog olimpijskog masakra 1972. u Münchenu</p>
<p>Novi film Stevena Spielberga, u kojem nakon tragičnih događaja na Olimpijadi u Münchenu 1972. agent Mossada sa svojim timom po naređenju premijerke Golde Mair kreće u potragu za palestinskim teroristima, koji su ubili izraelske sportaše, jedno je od najboljih recentnih ostvarenja tog slavnog redatelja. </p>
<p>Spielberg je uspješno kombinirao trilerske i dramske žanrovske odrednice, izbjegavši kako pretjerano oslanjanje na akcijske elemente, tako i patetičnost i dociranje. Film prva dva sata prvenstveno funkcionira kao triler, a posljednjih četrdesetak minuta ostaje drama usredotočena na posljedice osvetničke akcije, ponajprije na život protagonista. No ta podjela ne djeluje neprirodno jer se oba dijela uspješno prožimlju. Spielberg je izbjegao priklanjanje na bilo koju stranu u konfliktu, istodobno osuđujući i tražeći opravdanje za postupke i Izraelaca i Palestinaca. </p>
<p>Možda je jedna od ključnih poruka filma (izrečena u razgovoru izraelskog i palestinskog ubojice) ta da bi Izraelci trebali biti svjesni determiniranosti Palestinaca da konačno dobiju svoju suverenu državu, jer su i sami toliko dugo bili bez nje.</p>
<p> Drugim riječima, samo uvažavanjem prava i jednih i drugih da imaju svoju domovinu, može doći do mira. Ipak, Spielberg se više trudio otvoriti što više političkih i etičkih pitanja nego što je ponudio gotovih odgovora ili nametao vlastite stavove. </p>
<p>Gluma zaslužuje svaku pohvalu, prvenstveno u slučaju australskog glumca hrvatskih korijena Erica Bane (Banadinovića), koji u svom nastupu uspješno spaja snagu i ranjivost, odlučnost da izvrši cilj za svoju domovinu i moralne dvojbe zbog toga što se služi istim sredstvima kao i palestinski teroristi. Razočarava samo budući plavokosi James Bond – nekarizmatični i nenadahnuti Daniel Craig. </p>
<p>Filmu treba dati nekoliko zamjerki: višestruki razgovori o najpovjerljivijim temama i ubojstvima smješteni su u hodu, među ljudima na ulici, što tim scenama daje dinamičnost, ali im istodobno i donekle narušava kredibilitet. </p>
<p>Drugi problem u dramaturgiji filma vezan je za nepromijenjen odnos prema francuskim informatorima, nakon što oni smjeste izraelski tim u istu »sigurnu kuću« s palestinskim gerilcima, što samo čudom ne izazove masakr.</p>
<p>Premda dug gotovo tri sata, film ni u jednom trenutku ne postaje dosadan, premda je u zadnjem dijelu nešto sporiji i kontemplativniji. </p>
<p>No, usprkos tim manjim problemima, riječ je o vrlo ozbiljnom i kvalitetnom ostvarenju koje baca novo svjetlo na manje poznati epilog zloglasnog olimpijskog masakra i dojmljivo pokazuje Spielbergovu redateljsku zrelost. </p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hrvatski crtež na europskoj turneji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon predstavljanja u daleku svijetu, izložba hrvatskoga suvremenog crteža dolazi u Europu gdje će prvo predstavljanje te izložbe biti u ponedjeljak, 30. siječnja, u Mestnoj galeriji u Ljubljani. Kako je najavljeno, izložbu će otvoriti hrvatski ministar kulture Božo Biškupić. Na otvorenju će biti i njegov slovenski kolega Vasko Simoniti te direktor galerije Aleksander Bassin.</p>
<p> Izložba obuhvaća 120 crteža 60-ak likovnih umjetnika iz Hrvatske, a predstavlja odabir povjesničara umjetnosti i akademika Tonka Maroevića u organizaciji Ministarstva kulture Hrvatske. </p>
<p>Izložba je nastala izborom radova umjetnika različitih generacija i daje svojevrstan presjek stvaralaštva na jednoj široj razini. Time upućuje na dinamiku naše suvremene likovne scene, na slojevitost i različitost u pristupu i tehnici te ujedno na bogatstvo umjetničkoga izričaja. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Balić ipak ne može sam</p>
<p>Blaženko Lacković i Petar Metlićić definitivno nisu imali svoj dan, a bez njih Hrvatska se teško nosi i sa slabijim suparnicima nego što su Rusi</p>
<p>U posljednjem kolu skupine D Europskog prvenstva hrvatski su rukometaši morali čestitati Rusiji pobjedu 30-29 (17-12) i tako će naši, kao drugoplasirana momčad, u skupinu II glavnog turnira EP-a prenijeti samo dva boda. Imali su naši priliku u posljednjim sekundama izboriti barem bod, no, kako je na kraju priznao i sam izbornik Lino Červar, to ne bi bilo zasluženo.</p>
<p>»Nismo dovoljno provocirali sreću i na kraju nam je okrenula leđa. Da je Pero i pogodio ono na kraju za izjednačenje, to ne bi bilo zasluženo. Igrači nisu mislili da su Rusi toliko opasni. Igrali smo bez Džombe, ali i bez Lackovića i Metličića. No, oni su toliko sjajnih utakmica odigrali da im nemam što prigovoriti. A Ivano sam nije mogao dobiti i treću utakmicu zaredom«, govorio je nakon utakmice Červar.</p>
<p>Naši su rukometaši u nedjeljnom dvoboju imali samo dvije svjetle točke, Ivana Balića i Zlatka Horvata. I to bi od cijele priče bilo - to. A dva su igrača ipak premalo za pobjedu protiv jakog suparnika. Počeli su naši vrlo loše. Obrana 3-2-1 bila je propusna, vratari dekoncentrirani, a u napadu su simultanku igrali Balić i Aleksej Rastvorcev. No, dok je Rus imao potporu u svojim redovima, Balić je nije imao. Blaženko Lacković i Petar Metlićić definitivno nisu imali svoj dan, a bez njih Hrvatska se teško nosi i sa slabijim suparnicima nego što su Rusi. Drugo je poluvrijeme donijelo malo bolju sliku Hrvata, pa su uspjeli smanjiti zaostatak na tri pogotka. No, opet su oscilacije uzele maha, previše je »zicera« promašeno i Rusi su to kaznili sa sedam pogodaka prednosti. Međutim, ponovno su se digli Hrvati, desetak minuta prije kraja, i krenuli loviti rusku prednost. Borili su se naši, Rusi zadnjih pet minuta nisu postigli ni pogotka, a naši su pet puta svladali ruskog vratara Kostigova, kojeg su tijekom utakmice sami razbranili. No, Metličić nije pogodio... Mnogo su se puta Hrvati vraćali nakon zaostaka od po pet-šest pogodaka. Ali, to se može samo kad su kompletni i zdravi i to samo teškom mukom. A sad hrvatska momčad nije ni kompletna niti zdrava. </p>
<p>»Imali smo šuplju 3-2-1 obranu, a Rusi su u prvom poluvremenu imali sjajan napad. Pobjeda protiv Norveške i poraz protiv Rusije su nam pokazatelji. Možemo pobijediti samo s pravim pristupom i jakom obranom. Oscilacije su naša realnost, jer smo za vrijeme priprema imali dosta ozlijeđenih igrača. Bit će teško u drugom krugu, ali borit ćemo se«, rekao je Červar. Ivano Balić je poraz objasnio lošim ulaskom u utakmicu.</p>
<p>»Trebalo nam je cijelo prvo poluvrijeme da posložimo obranu. U drugom su nas poluvremenu omela neka glupa isključenja, ali smo stisnuli u posljednjih deset minuta, Šola je obranio neke lopte i na kraju smo nesretno izgubili bod. Ne sjećam se kad smo promašili toliko zicera.«</p>
<p>Zamjeni Mirze Džombe na desnom krilu, Zlatku Horvatu teško je pao poraz, iako svojim nastupom može biti zadovoljan. Zabio je četiri pogotka, a uz to je i najbolje lijevo krilo na svijetu, Edvarda Kokšarova ostavio na samo jednom pogotku iz igre.</p>
<p>»Jedino što je dobro jest da smo vidjeli da možemo stići i minus od sedam pogodaka«, neraspoloženo će Horvat.</p>
<p>Sa samo dva prenesena boda, Hrvatska će za plasman u polufinale trebati sve tri pobjede u St. Gallenu. Tri dana zaredom tri jaka suparnika: Danska, Srbija i Crna Gora te Island. U ponedjeljak hrvatska se karavana seli u St. Gallen i valja vjerovati da će se naši uspjeti malo opraviti do prvog dvoboja skupine II, kojeg će igrati u utorak.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Poraz od korejskih pričuva! </p>
<p>Oba pogotka Južne Koreje plod su početničkih pogrešaka naše obrane</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> – Može li se prvi nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Carlsberg kupu nazvati - rasprodajom ugleda? Doista, poraz sa 0-2 protiv vrste Južne Koreje, koja je kao i Hrvatska nastupala s pričuvnom momčadi bez igrača koji igraju u Europi, ne samo da je bolan i neugodan, nego je zorno pokazao ono čega su se bojali svi u stožeru naše reprezentacije. </p>
<p>Mnogi igrači koje je Kranjčar naknadno pozvao, nakon silnih otkaza, posve su razočarali pa naposljetku možemo zaključiti kako su Korejci s Hrvatima imali lak posao. U srijedu u 11 sati Hrvatska će igrati za treće mjesto na turniru protiv Hong Konga, koji je izgubio sa 0-2 protiv Danske. </p>
<p>Oba pogotka Južne Koreje plod su početničkih pogrešaka naše obrane, kod prvog je zgoditka u 35. minuti udarac Lee Dong Gooka s tridesetak metara našem debitantnu, vrataru Didulici prošao ispod ruke. </p>
<p>I prije tog je vodstva Južna Koreja ostavila bolji dojam, iako Hrvatska nije igrala zatvoreno, no često je preskakala igru, što može biti zbog neuigranosti sastava koji je tek sada, i nikad prije, igrao u ovom sastavu. Ipak, očekivao se žešći otpor i veća kvaliteta. Tek usamljeni pokušaji Dudua, s indisponiranim Bošnjakom i Kranjčarom, bilo je premalo za ozbiljniji pristup suparničkim vratima. </p>
<p>Štoviše, prije prvog pogotka Korejaca Didulica je imao sjajne dvije obrane u dvije sekunde, panika u obrambenom redu bila je očigledna. Od naših zgoda valja istaknuti tek odlično nabacivanje Dudua na drugu vratnicu, priliku za pogodak glavom imao je Vugrinec, a sa samo dva metra promašio je loptu, bolje reći - zakasnio je. </p>
<p>Ukupno, vidjelo se u našim redovima da je tek naturalizirani Brazilac Eduardo na visini zadaće, svi su ostali igrali alibi igru, uspaničeni i uplašeni brzim Korejcima. Očekivalo se dosta od veznog reda, no Niko Kranjčar odigrao je jednu od svojih poznatih partija, kad ga se na terenu gotovo uopće ne primjećuje. Osim nekoliko solidno izvedenih prekida, Kranjčar ni u jednom trenutku nije pokazao zašto ga se smatra međunarodnom klasom. </p>
<p>Ponadali smo se da će Hrvatska izjednačiti nakon jednog udarca iz kuta koji je izveo Kranjčar, no Mato Neretljak nije dobro loptu zahvatio glavom. Tek što je počelo drugo poluvrijeme, uslijedila je nova nespretna pogreška naše obrane. Ponajviše zahvaljujući trampavosti Tokića i Neretljaka, lopta je došla do Chun Soo Leeja, koji je preciznim udarcem svladao Didulicu. </p>
<p>Bio je to znak da se Hrvatska mora više otvoriti, no Koreja je nastavila bolje igrati pa smo se uplašili i ružnijeg poraza. Tek je pokušaj Jerka Leke na dodavanje Kranjčara bilo sve od kontrareakcije Hrvata. Pokušao je izbornik Kranjčar oživjeti igru uvođenjem Petrića i Šafarića, no Hrvatska je ostavila preblijed dojam da bi se izvukla iz letargije u koju je zapala na ovoj utakmici.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hosp najbrža, Janica i Anja »susjede« </p>
<p>Vrh Svjetskoga kupa, u kojem je Janica prva, i dalje je neugrožen </p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO</p>
<p> – Prvi dio veleslaloma nije obećavao, no na kraju je Janica majstorski izvukla utrku u Cortini d'Ampezzo. Vožnja ispod njezine razine ispisala je tek 14. vrijeme prve vožnje i laganu ozljedu leđa. No, nastavak je donio dvostruko ljepšu sliku - Janica je odvozila odličnu utrku i unatoč laganim bolovima popravila plasman za sedam mjesta. Uza sve je ovo dobit što je Michaela Dorfmeister bila mnogo slabija, a Anja Pärson samo mjesto bolje plasirana od Janice.</p>
<p>Tako se situacija na vrhu ukupnog redoslijeda Svjetskoga kupa nije promijenila. Janica je vodeća i prilično mirna uoči potpunog okretanja na Olimpijske Igre u Torinu. Dotad će još imati prilike mahnuti svojim konkurenticama, jer su prije dolaska u Torino pred njom nove tri tehničke discipline. Veleslalom u Cortini bio je prilično zanimljiv, jer su se događali prilično zaokrenuli u redoslijedu. Vrijedi zapaziti kako je već nekoliko tjedana u vrlo dobroj formi Nicole Hosp, naglo je popravila i veleslalom i brze discipline. Uz nju je nedjelja bio kanadski dan, Forsyth i Simard ugurale su se među pet najboljih. </p>
<p>Ulogu nesretnice dana ponijela je Španjolka Rienda Contreras, jer je imala otvoren put prema novoj veleslalomskoj pobjedi. No, prvo mjesto iz prve vožnje i pola sekunde prednosti pred Hosp nisu mnogo značile. Vrlo je brzo pogriješila i odustala tijekom druge vožnje. </p>
<p>Preostale dvije hrvatske skijašice ponovno su bile jako daleko od produženja veleslalomskog dana. Nika Fleiss zauzela je u prvoj vožnji 43. mjesto (zaostatak 4.34 sekundi), dok je Ana Jelušić bila 50. (5.84). </p>
<p>Prije odlaska na Zimske olimpijske igre skijašice će još »skoknuti« do njemačkog Ofterschwanga, gdje će voziti jedan slalom i dva veleslaloma. </p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Hosp (Aut) 2:33.51, 2. Simard (Kan) +0.31, 3. Görgl (Aut) +0.57, 4. Forsyth (Kan) +0.60, 5. Mancuso (SAD) +0.87, 6. Pärson (Šve) +1.02, 7. KOSTELIĆ +1.20...</p>
<p>redoslijed, veleslalom: 1. Pärson (Šve) 325, 2. KOSTELIĆ 306, 3. Zettel (Aut) 240... </p>
<p>ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. KOSTELIĆ 1264, 2. Dorfmeister (Aut) 1030, 3. Pärson (Šve) 941, 4. Meissnitzer (Aut) 690, 5. Kildow (SAD) 683... FLEISS 122... JELUŠIĆ 58... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Federeru treći uzastopni Grand Slam turnir</p>
<p>Pri rezultatu 5-5 u drugom setu krenula je pobjednička Federerova serija od 11 uzastopnih gemova </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Ponajljepšu bajku ovogodišnjeg Australian Opena okončao je u finalu Roger Federer nakon pobjede sa 5-7, 7-5, 6-0, 6-2 protiv Marcosa Baghdatisa. Švicarski je genijalac stigao do sedmoga Grand Slam naslova nakon dva sata i 46 minuta igre protiv ciparske senzacije. Nervozni je start Federer krajem drugog seta zamijenio svojom tipičnom igrom. Tada je nanizao 11 uzastopnih gemova i slomio otpor 20-godišnjeg Baghdatisa. Inače, Federer je postao prvi tenisač nakon Petea Samprasa s tri uzastopna Grand Slam naslova. Legendarni Pistol Pete to je uspio na prijelazu između 1993. i 1994. godine. </p>
<p>Baghdatis je otvorio meč bez imalo nervoze, u svom sada već prepoznatljivom stilu oduzeo je servis Federeru u petom gemu. Početna agresija Cipranina svakim je gemom bila sve veća, Federer je očito ostao zatečen i shodno tome na »zadnjim nogama«. Presudni je »break« za prvi set Baghdatis zaslužio u 11. gemu. </p>
<p>Nastavak nije bio ništa drugačiji, jedino je novi »break« za nepostavljenog tenisača stigao ranije, u trećem gemu. Tek se onda Federer probudio i ubacio u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. Ponovno je presudni bio 11. gem, nakon kojeg je 24-godišnji Švicarac nanizao još deset gemova i praktički riješio pitanje pobjednika. Kod Federerova vodstva sa 3-0 u četvrtom setu Baghdatis je pozvao fizioterapeuta zbog grčeva, ali više ništa nije moglo promijeniti tijek dvoboja. Do kraja meča Federer je uspio izjednačiti broj neprisiljenih pogrešaka s Baghdatisom (48-48), a povećao prednost u »winnerima« (50-34). </p>
<p>Federerova riznica pokala sada broji tri Wimbledona, dva US Opena i dva Australian Opena, nedostaje još samo Roland Garros. Sa 24 godine Federer ima sedam Grand Slam naslova, dvostruko manje od rekordera Petea Samprasa, koji je u Federerovim godinama imao isto toliko pobjedničkih pokala s najprestižnijih turnira. </p>
<p>Rezultat, finale: Federer (1) – Baghdatis 5-7, 7-5, 6-0, 6-2. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Jug - Vasas 13-9</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> – U dvoboju 4. kola B skupine vaterpolske Eurolige Jug Croatia osiguranje je u Dubrovniku pobijedio mađarski Vasas sa 13-9 (4-4, 4-1, 2-4, 3-0) i tako osigurao plasman u četvrtfinale. Najefikasniji u redovima momčadi s Gruža bili su Miho Bošković sa četiri, te Karač sa tri pogotka. Nakon četiri kola Jug CO i Vasas imaju po šest bodova, Olympiakos četiri, dok je Marseille bez bodova. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jubilej bez pjenušca </p>
<p>Kruno Simon, braća Garma i ostatak društva 80 se dana nisu veselili pobjedi, osim onima ostvarenima na treningu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nada je tinjala onog trenutka kad su košarkaši Zagreba zaostatak od 25 poena sveli na jednoznamenkastu prednost Geoplin Slovana u 17. kolu Goodyear lige, no »mravi« su posljednjim sučevim zviždukom došli do jubileja koji neće zaliti pjenušcem. Naime, poraz sa 71-81 deseti je u nizu momčadi iz Trnskog. Posljednji su se puta zagrebaši veselili protiv Pivovarne Laško 12. studenoga prošle godine protiv jedine momčadi koja je u ovom trenutku manje uspješna u regionalnom košarkaškom natjecanju. Preračunato, 80 se dana Kruno Simon, braća Garma i ostatak društva nisu veselili pobjedi, osim onima ostvarenima na treningu. A, i tih nije bilo mnogo, budući da je većina igrača zajedno trenirala tek prošle sezone. Naime, toliko je vremena prošlo otkad zdravstveni bilten pojedinaca nije bio ispunjen datumima i raznim oblicima bolesti i ozljeda. </p>
<p>Upravo će u toj stavci trener Zagreba Davor Vučković pokušati minorizirati negativan niz. No, alibiji ne umanjuju ono što krajem utakmice na semaforu piše, niti mogu podići »mrave« s dna Goodyear lige. To se radi na drugačije načine - pobjedama. A one su u momčadi iz Trnskog rijetke kao i pozitivne vrijednosti temperatura u Zagrebu ovih dana...</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nova pobjeda Hautamaekija</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> – Finac Matti Hautamaeki upisao je drugu pobjedu uzastopce u natjecanju skijaša skakača koje je održano u poljskim Zakopanima. Nakon pobjede u subotu, na istoj je skakaonici upisao pobjedu i u nedjelju, skokovima od 133 i 132 metra. Prikupio je tri boda više od Janne Ahonena, dok je treći bio Austrijanac Thomas Morgenstern. Čeh Jakub Janda vodi u ukupnom poretku sa 946 bodova, drugi je Ahonen (895), a treći Roar Ljökelsoey (664). [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Merkel odbila susret s Hamasom</p>
<p>Iz ureda Angele Merkel jasno su poručili da je njihov »partner u razgovorima predsjednik Mahmoud Abbas, a ne Hamas«</p>
<p>Njemačka kancelarka Angela Merkel prva je zapadna političarka u posjetu Izraelu i Palestinskoj samoupravi od dramatične pobjede radikalnog islamističkog pokreta Hamas na palestinskim izborima koja je ugrozila krhki mirovni proces i dovela do napete pat-pozicije na Srednjem istoku. </p>
<p> Situacija nakon palestinskih izbora stoga se nametnula kao glavna tema razgovora Angele Merkel s vršiteljem dužnosti izraleskog premijera Ehudom Olmertom kao i palestinskim predsjednikom Mahmodom Abbasom s kojima se kancelarka namjerava susreti tijekom svoga dvodnevnog posjeta. </p>
<p>Hamas, radikalno islamistički pokret koji je odgovoran za desetke terorističkih napada na Izrael i koji Europska unija i SAD vode na popisu terorističkih organizacija osvojio je apsolutnu većinu u palestinskom parlamentu i mandat za sastav nove vlade. Izraelske vlasti od izbora, međutim, odbijaju bilo kakav kontakt s Palestincima dok se Hamas ne odrekne nasilja, prizna državi Izrael pravo na postojanje i ne razoruža svoje militantno krilo. Te je uvjete vršitelj dužnosti izraelskog premijera Ehud Olmert u nedjelju iznio i na sjednici vlade. </p>
<p>»Bez jasnog odricanja od terora, priznanja prava Izraelu da postoji u miru i sigurnosti i priznanja svih izraelsko-palestinskih dogovora i naravno poništenja Hamasove povelje koja poziva na uništenje Izraela, Izrael neće imati nikakve kontakte s Palestincima«, rekao je Olmert, naglasivši da za takav stav ima potporu međunarodne zajednice. </p>
<p>Izraelski radio je izvijestio da su vodeći političari Hamasa zainteresirani za susret sa kancelarkom Merkel koja se s Abbasom sastaje u ponedjeljak u Ramallahu. No, iz ureda Angele Merkel jasno su poručili da sastanak s vođama Hamasa ne dolazi u obzir. </p>
<p>»Naš partner u razgovorima je predsjednik Mahmoud Abbas, a ne Hamas«, naglasio je glasnogovornik vlade Ulrich Wilhelm. On je podsjetio su njemački uvjeti za otvaranje dijaloga s Hamasom jednaki onima koje je iznio Olmert. </p>
<p>Hamas međutim i dalje odbacuje zahtjeve da se odrekne nasilja, što je uvjet SAD-a i EU-a za nastavak financijske pomoći Palestincima. U subotu su dužnosnici Hamasa objavili kako je njihov prioritet osnovati koalicijsku vladu s Fatahom i svim drugim političkim grupacijama. »Ako se oni odbiju priključiti Hamasovoj vladi, pokušat ćemo oformiti tehnokratsku vladu«, rekao je za France presse ideolog Hamasa Gazi Ahmed Hamad. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Poročni političari na udaru medija </p>
<p>Ništa se u privatnom životu ljudi koji se bave politikom ne smatra na Otoku svetim ili nedodirljivim</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski Liberalni demokrati nemaju sreće sa svojim čelnicima. Početkom siječnja morao je odstupiti njihov dotadašnji vođa Charles Kennedy, priznavši prethodno da ratuje s alkoholom. </p>
<p>No to je bio tek uvod u nove skandale. Potom se otkrilo da stranački glasnogovornik za socijalu, obiteljski čovjek Mark Oaten održava vezu s mladom muškom prostitutkom, pa je i on morao dati ostavku. Novo uzbuđenje nakon toga priredio je Simon Hughes, jedan od kandidata za idućeg liberalno-demokratskog vođu, priznavši da je i on gay. </p>
<p>Homoseksualnost u političara ne smatra se na Otoku više političkim krimenom. No Hughesu je zamjereno da je to do sada uvijek neiskreno nijekao. Svoje gay sklonosti priznao je tek kad je tabloid Sun otkrio podatak da je nazivao jednu telefonsku kontakt-liniju za homoseksualce. Na sličan način je i Charles Kennedy ranije priznao svoje probleme s pićem, tek kada je čuo da britanska televizija priprema vijest o tome. Vezu sretno oženjenog Marka Oatena s 23-godišnjim mladićem također su prve otkrile novine. Ništa u privatnom životu ljudi koji se bave politikom ne smatra se na Otoku svetim ili nedodirljivim. </p>
<p>To se pravilo proteže i na druge javne osobe, u što se iz prve ruke uvjerio i selektor engleske nogometne momčadi Sven Göran Eriksson. List News of the World namjestio je nedavno Erikssonu veliku klopku. Nogometni selektor pozvan je u Dubai, tobože na pregovore o tome da uz bajoslovni honorar trenira jednu srednjoistočnu nogometnu momčad. Pregovore je vodio lažni šeik, zapravo prerušeni novinar. Pred njim je Eriksson neoprezno izbrbljao mnoge indiskrecije o svom poslu koje su potom osvanule u tisku. Njegov daljnji boravak na čelu engleske nogometne ekipe doveden je nakon toga u pitanje, no odlučeno je da Šveđanin ipak vodi momčad do idućeg Svjetskog nogometnog prvenstva. Mediji su imali ulogu i u strmoglavom padu ugleda Georgea Gallowaya, vođe minijaturne stranke »Respekt« koja se bori protiv iračkog rata. </p>
<p>Nad Gallowayevim imenom već dugo visi sumnja da je primao mito od Saddama Husseina preko iračkog programa »Nafta za hranu«. No to mu je u očima domaće javnosti štetilo mnogo manje negoli njegova čudna odluka da se nedavno pojavi u »Big Brotheru«. Umjesto da sjedi na debatama u Donjem domu, George Galloway je u nastambi »Big Brothera« izigravao mačića, svađao se s drugim ukućanima i majmunirao u tijesnom dekoltiranom crvenom trikou. Nakon svega, britanska javnost više ne želi znati za tog političara, pa je tako, možda prvi put u svojoj povijesti, »Big Brother« odigrao i neku korisnu ulogu. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>I druge zemlje u ruskom planu obogaćivanja urana</p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Službeni Teheran i Moskva su se usuglasili da će povećati broj zemalja koje će sudjelovati u ruskom planu da se iranski uran obogaćuje u Rusiji, objavio je Iran najavljujući kompromis koji bi mogao umiriti međunarodnu zajednicu. Iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki je odbio reći koje bi zemlje mogle biti uključene u ovaj plan. »Povećanje broja partnera u planu je dogovoreno«, kazao je Mottaki na konferenciji za novinare.</p>
<p>Prema tom planu, Iran bi slao uran na obogaćivanje u Rusiju, a zatim bi se takav obogaćeni uran vraćao u Iran za upotrebu u nuklearnim reaktorima. To bi u teoriji zadovoljilo međunarodnu zajednicu i uvjerilo je da Iran koristi uran samo za proizvodnju nuklearnog goriva potrebnog za stvaranje električne energije. Mottaki je također kazao da se pregovori s europskom trojkom (Velika Britanija, Njemačka i Francuska) nastavljaju te je dodao da se nada da će doći do zadovoljavajućeg zaključka. »Mislim da je potrebno vrijeme za nastavak pregovora«, kazao je iranski ministar vanjskih poslova. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bruxelles pojačava pritisak na Beograd</p>
<p>Vlada premijera Vojislava Koštunice pokušava promijeniti sliku o Srbiji kao zemlji koja ne surađuje s Tribunalom</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Deset dana prije posjeta glavne tužiteljice Haaškog tribunala Carle del Ponte Beogradu, nakon kojeg će ona napisati izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji državne zajednice SCG, službeni je Beograd čini se odlučio pokazati da nešto radi na privođenju najtraženijih bjegunaca pravdi. U tom svjetlu gleda se uhićenje pukovnika Jove Đoge, bivšeg predstojnika Ureda RS i šefa sigurnosti generala Ratka Mladića koji je uhićen je u četvrtak navečer. Sam Đogo se nije krio. On je početkom devedesetih godina došao u Beograd, po Mladićevoj preporuci, da preuzme Ured RS. </p>
<p>Živio je u centru grada, pojavljivao se na javnim mjestima, družio s Mladićem. Njegovo uhićenje moglo bi predstavljati važan korak u istrazi. Također, Đogo bi mogao biti veoma neugodan svjedok. Vlada premijera Vojislava Koštunice pokušava promijeniti sliku o Srbiji kao zemlji koja ne surađuje sa Tribunalom. Već je donijeta odluka o otvaranju državnih arhiva za haaške istražitelje, a vlada će sljedećih dana pokušati pronaći način da zamrzne imovinu bjegunaca. Prema signalima iz Bruxellesa, o tome ovisi nastavak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju EU. Odluku o tome trebalo bi donijeti Vijeće ministara EU već u ponedjeljak, kako izjavio je u subotu u Beogradu njemački veleposlanik u SCG Andreas Zöbel. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Odvjetnici u znak prosvjeda napustili sudnicu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Nedostižan Walt Disney</p>
<p>Dan uoči proglašenja nominiranih za ovogodišnjeg Oscara, prisjećamo se najčešćih dobitnika i gubitnika te nagrade </p>
<p>Objava Američke filmske akademije da će redatelj Robert Altman nakon neslavna rekorda sa pet nominacija za Oscara napokon dobiti tu nagradu, doduše ne za film nego za životno djelo, podsjetila je na mnoge kojima je napravljena slična nepravda. Ujedno je to podsjetilo i na neobične rekorde vezane uz najugledniju filmsku nagradu. </p>
<p>Tako je John Ford, jedan od najpoznatijih svjetskih redatelja i potpisnik velikog broja filmskih klasika, jedini redatelj koji se može pohvaliti sa četiri osvojena zlatna kipića. Slijede ga Frank Capra i William Wyler, svaki sa tri osvojena Oscara. Posebno je zanimljivo to da je za Oscara pet puta nominirani Ford, znan kao majstor najameričkijeg žanra vesterna, tu nagradu osvajao za svoje socijalno angažirane filmove »Informer«, »Plodovi gnjeva«, »Kako je zelena bila moja dolina« i »Miran čovjek«. Međutim, od četiri Oscara za najboljeg redatelja, samo mu je jednom uspjelo da istodobno dobije i priznanje za najbolji film. </p>
<p>William Wyler je od 12 nominacija za najboljeg redatelja uspio potvrditi tri, ali je sva tri puta pobijedio i u kategoriji najboljeg filma, dok je majstor komedije Frank Capra imao pedesetopostotni učinak, te je od šest nominacija osvojio tri Oscara. Sva tri puta za komedije. </p>
<p>Wyler ujedno drži i rekord s najviše redateljskih nominacija za Oscara, njih 12 u 29 godina karijere, a slijedi ga Billy Wilder sa osam nominacija (samo je dva puta osvojio Oscara u toj kategoriji). No Wilder se može pohvaliti i sa 12 nominacija u drugim kategorijama - 12 za scenarij i jednom kao producent hita »Apartman« koji je i osvojio. </p>
<p>K tome, Wilder je samo jedan od petorice redatelja kojima je uspjelo osvojiti odjednom Oscara kao scenarist, redatelj i producent filma »Apartman«. Ostala četvorica su Leo McCarey za »Going My Way«, Francis Ford Coppola za drugi dio »Kuma«, James L. Brooks za »Vrijeme nježnosti«, te Peter Jackson za treći dio »Gospodara prstenova«.</p>
<p>Iako se pozlaćeni kipić ćelavca za najbolja dostignuća na filmu dodjeljuje već više od sedam desetljeća, samo su dvojica redatelja uspjela osvojiti ga dvije godine za redom: John Ford 1940. i 1941., te Joseph L. Mankiewicz 1950. i 1951. godine. Mankiewiczu je to obje godine uspjelo u kategorijama najboljeg redatelja i scenarista. </p>
<p>No među nagrađenima nikad se nisu našli velikani poput Howarda Hawksa, Charlieja Chaplina, Alfreda Hitchcocka, Otta Premingera, Kinga Vidora, Johna Cassavetesa, Stanleyja Kubricka, Sama Peckinpaha, Briana De Palme, Martina Scorseseja, Ingmara Bergmana, Akire Kurosawe i drugih velikana sedme umjetnosti. Štoviše, Scorsese i Hitchcock su se pet puta nadali osvajanju nagrade, ali su svaki put kući otišli praznih ruku, a, prema mnogim mišljenjima, jedan od najvećih filmaša svih vremena Stanley Kubrick čak je četiri puta čekao proglašenje pobjednika. </p>
<p>Dobro je znano da su najviše Oscara u povijesti, ukupno 11, osvojili »Ben Hur« i »Titanic« s time da ljubavna priča Jamesa Camerona, s Leonardom DiCaprijem i Kate Winslet u glavnim ulogama, predvodi i listu filmova s najviše nominacija. Imala ih je 14, kao i Mankiewiczev klasik s Bette Davis »Sve o Evi« koji je osvojio šest Oscara. »Ben Hur« je pak imao 12 nominacija. Dalje na listi filmova s najviše nominacija slijede klasici »Odavde do vječnosti«, »Zameo ih vjetar«, »Tko se boji Virginije Woolf?«, »Mary Poppins«, »Forrest Gump« i prvi dio »Gospodara prstenova«, ali i precijenjeni »Zaljubljeni Shakespeare« i »Chicago«.</p>
<p>I dok se čini da je dobar dio tih rekorda lako dostići, posve je sigurno da rekord najutjecajnijeg filmskog producenta Walta Disneyja nikad nitko neće stići. Naime, slavni je animator osvojio čak 26 Oscara (od ukupno 59 nominacija) u raznim kategorijama, od čega četiri kao posebna priznanja. Među glumcima prednjači Katherine Hepburn sa 12 nominacija manje i četiri osvojena Oscara, Meryl Streep, nominirana 13 puta, a dvaput je slavila, te Jack Nicholson koji je 12 puta bio nominiran i tri puta osvojio Oscara. </p>
<p>Godina rođenja je vječiti tabu kada je riječ o zvijezdama, tako da je prilično teško ustanoviti njihovu dob, ali prema podacima Američke filmske akademije, najstariji dobitnik njihove nagrade je George Burns. On je 1975. osvojio Oscara za sporednu ulogu u filmu »Sunshine Boys«. U trenutku osvajanja nagrade imao je punih 80 godina koliko je navršila i Jessica Tandy kad je osvojila Oscara za ulogu u »Vozeći gospođicu Daisy«. Punih sedam desetljeća manje imala je Tatum O'Neal, najmlađa osvajačica te nagrade za ulogu u filmu »Mjesec od papira«, a godinu je više imala Anna Paquin kada se u njezinim rukama našao Oscar za ulogu u »Pianu«. Naravno, ti podaci vrijede ako se ne računaju počasni Oscari. S njima se situacija mijenja, pa bi najstarija dobitnica bila 85-godišnja Myrna Loy, a najmlađa šestogodišnja Shirley Temple. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ovisnost o ovisniku</p>
<p>Najočitiji problem članova obitelji jest da poriču svoja, u pravilu negativna osjećanja prema ovisniku, jer nedopustivo je mrziti svog supruga, oca, majku</p>
<p>Postoje mnogi tipovi ovisnosti, govori se i o ovisničkim ličnostima, ali vjerojatno je malo poznato da ovisnici djeluju na svoju najbližu okolinu i čine je ovisnom.</p>
<p>Obitelji alkoholičara i ovisnika o drogama, osim što su disfunkcionalne, s poremećenim odnosima unutar obitelji, u svih članova uzrokuju i različite poremećaje, tako da obiteljske terapije nisu osmišljene samo kao način liječenja ovisnika nego su se i razvile i posebne terapije za članove obitelji. </p>
<p>»Možda je najočitiji problem svih članova što poriču svoje osjećaje prema ovisniku, jer su oni u pravilu negativni, a nedopustivo je mrziti svog supruga, oca, majku, brata, sestru, sina ili kćer. Naučili su potiskivati i ne uvažavati vlastite osjećaje i potrebe, naučili su se stidjeti sebe i svoje obitelji, naučili su gubiti pa kao ljudi imaju niska, slomljena i iznevjerena očekivanja«, rekao je dr. Robert Torre, psihijatar na Odjelu za alkoholizam Klinike za psihijatriju Kliničke bolnice Sestara milosrdnica.</p>
<p> Članovi obitelji ovisnika stalno žive u neizvjesnosti, gdje je uvijek sve u lošem smislu zanimljivo i ništa ne može ići uhodanim, predvidljivim putem. Kaotično destruktivni stil alkoholičara uvjetuje prilagodbu ostalih članova obitelji, jedne strane, a s druge su obuzeti nadzorom i pokušajima da ga se na ovako ili onako onemogući u ovisnosti. </p>
<p>Članovi obitelji ovisnika tako su također bolesni od bolesti koja se zove »ovisnost o ovisniku« (codependency syndrome), što je psihički poremećaj koji podrazumijeva prepoznatljiv patološki obrazac ponašanja i emotivna doživljavanja. Osoba koja je emotivno ovisna o ovisniku identitetno je utemeljena u ovisniku umjesto u sebi, pa je njoj ne onako kako je njoj nego kako je njemu, a poznato je da je čak u mnogim razdobljima »ovisničke karijere« osobi ovisnoj o ovisniku teže i gore nego ovisniku samom.</p>
<p>Nesvjesno članovi obitelji podržavaju ovisnost ovisnika, skrivajući njegovu ovisnost, snoseći s njim zajedno krivicu i osjećajući krivnju. U Americi postoji oko 20.000 grupa za međusobnu pomoć odrasle djece alkoholičara, koji zbog pojave alkoholizma unutar svojih obitelji, osjećaju da ne funkcioniraju u životu na zadovoljavajući način kao odrasli ljudi. </p>
<p>»U odrasloj životnoj dobi ljudi koji su potekli iz obitelji s alkoholičarom, mnogo se češće žale na teškoće u uspostavi prisnijih odnosa s drugima, na probleme u poklanjanju povjerenja bližnjima, na pojačanu potrebu da se stvari i odnosi stalno nadziru kako se ne bi oteli kontroli, na poricanje vlastitih osjećaja i unutarnjih potreba, te na nisko samopoštovanje uz sklonost samooptuživanju«, kaže dr. Torre.</p>
<p>»Djeca alkoholičara rasla su u sredini u kojoj se nisu mogla skrbiti za svoje nutarnje potrebe (za ono što oni zaista jesu, za svoje pravo ja), kad su se neprestano odupirali zadovoljenju tuđih potreba (bivajući ono što su drugi željeli da oni budu). Rasla su i formirala su se podilažući roditelju alkoholičaru, bila su postojano emotivno ugođena s njihovim traženjima, sve kako ih ne bi dodatno frustrirali«, dodaje dr. Torre. </p>
<p>Djeca alkoholičara iskazuju crte plahosti, plašljivosti, imaju teškoće u učenju, ispade u vladanju, sklonost delinkventnom i socijalno devijantnom ponašanju, i na kraju, i naučenu i genetsku sklonost da i sami piju ili zloupotrebljavaju droge.</p>
<p>Ona su u većoj mjeri depresivna, anksiozna i pokazuju veću razinu općeg stresa.</p>
<p>Djeca alkoholičara oko 15. godine života imaju tri puta veću vjerojatnost da pate od nekog psihičkih poremećaja nego ostala djeca, na neki su način starmala, moraju rano sazriti, i to rade pogrešno, jer preuzimaju brigu o ovisniku..</p>
<p>Ali, s druge strane, i zanemarenoj i zlostavljanoj djeci, a nerijetko su upravo takva djeca ovisnika, trebaju roditelji, i to u idealiziranoj slici: skrbni i dobri roditelji. Stoga će djeca ovisnika prije povjerovati da su ona sama »loša«, nego njihovi roditelji. </p>
<p>Tim psihološkim manevrom »očistit« će roditelja ovisnika od svega »lošega« što nosi kako bi ga moglo voljeti kao »dobroga«, a krivnju će preuzeti na sebe. </p>
<p>»Nekada je zbog toga ‘zdravije’ imati lošeg roditelja, od kojeg se dijete može odvojiti i potražiti drugi autoritet nego roditelja koji se ponaša i dobro i loše«, objašnjava dr. Torre.</p>
<p>Zbog hirovita ponašanja roditelja, djeca ovisnika razvijaju veliku empatiju i kasnije preveliku osjetljivost za osjećaje drugih, pri čemu zanemaruju vlastite osjećaje. </p>
<p>U pronalaženju životnih partnera djeca ovisnika nesvjesno mogu izabrati ovisnika. U drugom slučaju mogu imati nezadovoljavajuću vezu u kojoj će neprestano morati »osluškivati« svoga partnera. Biraju tako partnere koji nesvjesno nad njima uspostavljaju emotivnu kontrolu, formiraju veze prema nesvjesnim emotivnim očekivanjima koja su razvila u roditeljskom domu, a koje bismo mogli nazvati – ovisničkim vezama.</p>
<p>Početak liječenja članova obitelji je emotivno odvajanje od ovisnika. </p>
<p>Višestruke studije praćenja odrastanja djece alkoholičara pokazale su, da je ipak narav psihološkog zlostavljanja koje su prošli kontekstualna, u pravilu površna i da se kroz život oslobađaju njenih posljedica.</p>
<p>Dina Ivan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ručnu bombu ubacili u »Goričanku«</p>
<p>Na sreću, eksplozivna je naprava bačena u vrijeme dok je lokal bio zatvoren, pa nitko nije stradao</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Snažna detonacija odjeknula je u nedjelju, oko 3 sata iza ponoći, u velikogoričkoj ulici Kralja Zvonimira. Stanari stambene zgrade na kućnom broju 13 bili su u prvi čas zbunjeni i nisu mogli točno ocijeniti što se dogodilo, no ubrzo se mogao vidjeti veliki oblak vodene pare, za koji se u prvi mah mislilo da je dim, kako izlazi kroz razbijena vrata i prozor stražnjeg dijela kafića »Goričanka«, vlasništvo Nade Šoštarić, koji se nalazi u prizemlju zgrade. Po zaprimljenoj dojavi, policijska ophodnja i 22-godišnja odgovorna osoba kafića došli su na mjesto događaja. Zatekli su razbijena vrata i stakla zadnjeg dijela, te poplavljenu unutrašnjost vrelom vodom koja je istjecala pod velikim pritiskom iz oštećenih cijevi centralnog grijanja. Ubrzo su stigli i radnici HEP-a koji su zatvorili centralno grijanje, te su tako spriječili daljnje uništavanje i poplavljivanje prostora. Nakon što se vodena para razišla, jedino se moglo ustanoviti da je unutrašnjost stražnjeg dijela »Goričanke«; zajedno s inventarom gotovo u cijelosti uništena. Prema prvim saznanjima i izuzetim tragovima u policiji tvrde da je došlo do aktiviranja eksplozivne naprave, najvjerojatnije ručne bombe. Neslužbeno doznajemo da se u kafiću tijekom dana okupljaju učenici obližnje srednje škole, dok su navečer stalni gosti ljubitelji »narodnjaka«. Iako nam to u policiji nisu htjeli potvrditi, doznali smo da je ručna bomba ubačena izvana i to u vrijeme kada više nije bilo gostiju, odnosno kafić je bio zatvoren. Očevid je obavljen u nedjelju prije podne, a iz policije ne žele davati više informacija sve dok se ne provede detaljna istraga. </p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Specijalci tvrde da su redari pucali </p>
<p>Osoblje i vlasnik kluba, tijekom obavijesnog razgovora, odlučno su demantirali da je bilo pucnjave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U incidentu koji se u subotu rano ujutro dogodio u noćnom klubu »Bel Ami«, a u kojemu je sudjelovalo 20 pripadnika MUP-ove Antiterorističke jedinice iz Lučkoga, prema indicijama kojima raspolaže policija, korišteno je i vatreno oružje. Ta informacija još uvijek nije potvrđena, budući nisu pronađeni nikakvi materijalni tragovi koji bi je potkrijepili, no policijski tehničari su i u nedjelju ujutro detektorom metala pročešljavali prostor parkirališta ispred kluba, no, kako doznajemo nisu pronađene čahure. </p>
<p>Specijalci iz Lučkoga, koji su sudjelovali u incidentu, porekli su, pak, pred svojim kolegama iz krim-policije, da je itko od njih u »Bel Ami« nosio vatreno oružje. Štoviše, jedini koji tvrde da je došlo do pucanja iz vatrenoga oružja jesu specijalci, dok su osoblje i vlasnik kluba, tijekom obavijesnog razgovora, to demantirali. Niti specijalci međutim ne tvrde da je netko pucao direktno u njih, već da su redari pucali samo da ih zaplaše. Naime, prema »operativnoj« verziji događaja s kojom barata policija, četvorica pripadnika »ATJ Lučko« su iza kraja radnog vremena došli u »Bel Ami« želeći ući u klub i popiti piće. Dolazi do sukoba sa redarima kluba u kojemu su jednom specijalcu palicom za bejzbol polomili nos, zube i čeljust. U tom, »prvom sukobu«, jedan od redara navodno i puca. Specijalci koji su izvukli deblji kraj se povlače, no za nekoliko sati dolazi »kaznena ekspedicija« od 16 njihovih kolega, koja na silu ulazi u »Bel Ami«, te počinje razbijati inventar i tući konobare. </p>
<p>No redare, kojima su se pošli osvetiti, ne pronalaze, jer su oni u međuvremenu otišli. Za njima se traga, no policija sa sigurnošću još uvijek nije dobila potvrdu njihovih identiteta, budući da na obavijesnom razgovoru vlasnik kluba tvrdi da ne zna njihova imena već samo nadimke. Njihovi identiteti nisu poznati niti dvojici konobara niti dvjema konobaricama, koji su također saslušavani u policiji. Prema posljednjim informacijama u trenutku zaključenja ovoga broja, policija sumnja da je riječ o dvojici muškaraca, suradnika jednoga od svjedoka na suđenju tzv. Zločinačkoj organizaciji u Remetincu, gdje je saslušavan kao bliski prijatelj jednoga od ubijenih u mafijaškim obračunima tijekom devedesetih godina. Inače protiv svih sudionika događaja u »Bel Amiju« bit će podnesene prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira, a kaznene prijave će uslijediti protiv redara zbog nanošenja teške tjelesne ozljede specijalcu, i eventualno zbog pucanja iz vatrenoga oružja, a protiv specijalaca najvjerojatnije zbog oštećenja tuđe stvari. </p>
<p>Stegovna odgovornost specijalaca još se utvrđuje.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Poginula djevojka, troje teško ozlijeđeno </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u subotu navečer dogodila u Čakovcu smrtno je stradala sedamnaestogodišnja Mateja Šoltić iz Savske Vesi. Kako se doznaje u policiji, djevojka je bila suvozačica u automobilu koji je vozio osamnaestogodišnji H.T. iz Mačkovca. Naime, mladić je u zavoju izgubio kontrolu nad automobilom, prešao na drugu stranu ceste i bočnim dijelom udario u betonski stup nadvožnjaka. Djevojka je od zadobivenih ozljeda preminula na mjestu nesreće, dok su H.T. te M.K. i N.N., koje su bile s njima u automobilu, teško ozlijeđeni te se nalaze na liječenju u čakovečkoj Županijskoj bolnici, a njihovo je stanje stabilno. Neslužbeno doznajemo da je mladi vozač dozvolu dobio tek prije mjesec dana. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Presuda ocu za blud nad kćeri - ukinuta </p>
<p>Na zlatarskom je sudu pak zbog bludničenja nad djetetom, S.G., »zaradio« deset mjeseci zatvora</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Pedesettrogodišnji S.G. s područja Krapinsko - zagorske županije nepravomoćno je osuđen na zlatarskom Općinskom sudu u Zlataru na 10 mjeseci zatvora jer je bludničio nad djetetom. Riječ je o neženji sklonome alkoholu, čija je meta bila nedužno dijete iz susjedstva. Bludni je muškarac zbog svog nedjela pritvoren prošle godine u lipnju, a presudu je dočekao iza rešetaka. Sud mu je odredio i obavezno liječenje od ovisnosti o alkoholu. Tužiteljstvo je za bludnika tražilo godinu dana zatvora pa najavljuju žalbu na visinu izrečene kazne. </p>
<p>Još jedan slučaj pedofilije rješavao se ovih dana u »zagorskoj palači pravde«, Županijski sud u Zlataru zbog procesne pogreške ukinuo je presudu prvostupanjskog - Općinskog suda u Zlataru, pred kojim je M.K. (45) osuđen na godinu dana zatvora jer je bludničio nad svojom maloljetnom kćeri. M.K. je potvrđeni nasilnik koji se nalazi na odsluženju zatvorske kazne od dvije godine i 3 mjeseca zbog teškog pokušaja ubojstva policajca. Naime, on je 2. prosinca 2001. godine radio nered u jednom oroslavskom kafiću i kad je došla policija, jednog je policajca upucao u vrat iz pištolja - privjeska, kalibra 22 mm. Zbog toga je »zaradio« 2 godine zatvora, a za sprečavanje službene osobe u obavljanju dužnosti, odmjereno mu je 6 mjeseci zatvora. Skupna kazna umanjena mu je za 3 mjeseca. M.K. u Zlataru čeka ponovno suđenje za blud.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Preprodao 20 kg marihuane </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Damjan Dimitrić (20) iz Crikvenice priveden je u subotu u Istražni centar riječkog Županijskog suda pod sumnjom, da je preprodavao marihuanu. Prema navodima Kaznene prijave Dimitrić je od ljeta prošle godine preprodao ukupno 20 kilograma »trave«. Jednom tjedno ili jednom u deset dana odlazio bi u Zagreb gdje bi nabavljao drogu i to najčešće u količini od jednoga kilograma. Potom je marihuanu preprodavao na širem riječkom području. Cijena je bila 50 kuna za pet grama. Za 20 kilograma dakle inkasirao je u nekoliko mjeseci oko 200.000 kuna. </p>
<p> Osim Dimitrića policija je zbog preprodaje i posjedovanja droge prijavila još osam osoba s područja Primorsko goranske županije. Prilikom uhićenja i pretrage stanova koje su koristili te njihovih automobila pronađene su manje količine marihuane.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="52">
<p>Mobitel važniji od zdravlja</p>
<p>Svaki stanovnik Hrvatske godišnje u prosjeku izdvaja za liječenje 350 eura, a za račun mobilnog telefona 360 eura</p>
<p>Reforma zdravstva je nužna i mora se provesti. Iako se traži puni konsenzus svih partnera i što bezbolnije promjene, zbog financijskih poteškoća to neće biti nimalo jednostavan zadatak, istaknuo je ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić na nedavno održanom kongresu Menadžment u zdravstvu. Na kongresu su izneseni i podaci koji nedvojbeno ukazuju na neodrživost sadašnjeg funkcioniranja zdravstvenog sustava.</p>
<p>Nekoliko je ključnih razloga za takvu situaciju. Razvijene zemlje zapadne Europe uspostavile su ravnotežu u sustavu na način da 85 posto zdravstva čini socijalni čimbenik, a 15 posto tržišni. U Hrvatskoj 99 posto čini socijalni element, odnosno 99 posto zdravstva financira se iz državnog proračuna, što je financijski neodrživo.</p>
<p>Opravdanjima kako građani nemaju novaca za veće sudjelovanje u troškovima liječenja ne ide u prilog podatak da svaki stanovnik Hrvatske prosječno izdvaja za liječenje 350 eura, a potroši 450 eura, pa ispada da godišnji gubitak po stanovniku iznosi 100. S druge strane, za račun mobilnog telefona u prosjeku se izdvoji 360 eura godišnje, pa ispada da je Hrvatima mobitel važniji od zdravlja.</p>
<p>Tri milijuna pretplatnika u mobilnoj telefoniji u odnosu na 1,4 milijuna osoba koje plaćaju zdravstveno osiguranje, podatak je koji govori sam za sebe. Jedan od razloga takvom pristupu svakako je nedostatak svijesti o financijskom realitetu i neobjektivno prikazivanje stvarne situacije zbog politizacije i senzacionalizma. Građani moraju shvatiti da zdravlje košta.</p>
<p>Posljednjih se godina potrošnja lijekova kumulativno povećala za 60 posto, što je daleko iznad stope rasta BDP-a, a kako se u proračunu dio namijenjen zdravstvu nije bitnije povećavao, nelikvidnost je iz godine u godinu rasla. Samo u prosincu prošle godine zabilježen je porast izdavanja lijekova na recept za 30 posto. Takav razvoj događaja vodi u financijski slom, jer država nema dovoljno novaca da plati sve te lijekove.</p>
<p>Poznato je da 80 posto ukupnog duga u zdravstvu čini dug prema veledrogerijama. Bolnice su primjerice dužne 3,2 milijarde kuna. Prema podacima Svjetske banke, dug zdravstva u 2005. godini rastao je po stopi od 100 milijuna kuna mjesečno.</p>
<p>Prema riječima Andrije Hebranga, jednog od čelnih ljudi skupine koja radi na pripremi reforme zdravstva, čak 40 posto propisanih lijekova nikada ne uđe u pacijenta, a kućne su apoteke u većini slučajeva ispunjene nepotrebnim lijekovima koji su, kako kaže Hebrang, na putu za smeće, a vrijede u prosjeku 400 eura.</p>
<p>Stroga financijska disciplina, te financijska sanacija sustava glavni su preduvjeti promjena koje bi se trebale temeljiti na odvajanju HZZO-a od izvršne vlasti, razdvajanju obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, uvođenje odvojenih lista lijekova od kojih bi jedna bila besplatna, s generičkim lijekovima, a druga bi se plaćala i sadržavala bi skuplje originalne lijekove, što bi u startu dovelo do uštede od 500 milijuna kuna bez štete za pacijenta.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Godišnje 11.300 tona ribe i školjaka</p>
<p>Sad se uzgaja oko 2500 tona školjaka (kamenica i daganja) te oko 300 tona godišnje ribe (lubin i orada)</p>
<p>Ostvari li se Nacionalna strategija marikulture na području Malostonskog zaljeva i Malog mora, do 2010. godine uzgajat će se godišnje oko 10.000 tona školjaka i oko 1300 tona bijele ribe, što bi značilo oko 450 radnih mjesta i potpunu izmjenu demografske slike tog područja. Rekao je to predsjednik Ceha za ribarstvo Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Antun Pavlović na sastanku s uzgajivačima školjaka, što ga je ovih dana u Malome Stonu organizirala Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenih dijelova prirode, na zahtjev uzgajivača školjaka.</p>
<p>Sad se uzgaja oko 2500 tona školjaka (kamenica i daganja) te oko 300 tona godišnje ribe (lubin i orada), pa bi planirano povećanje u uzgoju trebalo biti povećano za oko četiri puta. Iako tako planirani uzgoj uzgajivači, Ceh i županija drže ostvarivim, valja žurno realizirati nekoliko uvjeta, prije svega pitanje otpremnog centra za školjke, za koji Sveučilište u Dubrovniku, nositelj projekta, četiri godine (bezuspješno) traži lokacijsku dozvolu.</p>
<p>»Očito je da aktualni propisi ne prate život na terenu, pa se nalazimo u slijepoj ulici, ništa ne planiramo, a stihijska borba za život često se vodi pogrešno«, ističe Pavlović. Potvrdili su to i uzgajivači, predstavnici udruga »Mirna luka« i »Malostonska kamenica Ston«, čije školjke i riba, uz obvezu zajedničkog nastupa na tržištu, moraju zadovoljiti i niz drugih uvjeta kako bi bili konkurentni na europskom tržištu, prije svega gradnju otpremnog centra za školjke sa sabirno-distribucijskim centrom za školjke na Bistrini. Zato su uzgajivači i predstavnici županijske vlasti zakazali za 19. ožujka novi sastanak o stanju u marikulturi u Malostonskom zaljevu s posebnim naglaskom na uspostavu otpremnog centra, jer bi do tog roka trebali dogovoriti zajedničku strategiju buduće proizvodnje.</p>
<p>Rektor Mateo Milković tvrdi da Sveučilište neće preuzeti odgovornost za projekt bez lokacijske i građevinske dozvole. Županijska vlast će, po riječima zamjenika dubrovačko-neretvanskog župana Željka Kulišića, projekt otpremnog centra uključiti u Regionalni operativni plan, ključan za dobivanje novca iz pretpristupnih fondova EU.</p>
<p>U međuvremenu slijedi osnivanje neprofitne asocijacije (zadruge) uzgajivača, koja će biti nositelj kompletnog razvoja i marketinga za cjelokupno školjkaštvo, prema modelu sličnih zadruga u EU. Buduća da bi zadruga zastupala sve uzgajivače, a proizvodnja bi se zasnivala na manjim ili većim obiteljskim farmama za uzgoj školjaka uz kontroliran uzgoj i promet školjaka po tržišnim cijenama. U sklopu otpremnog centra sa sabirno-distribucijskim mjestom, školjke će se prati, čistiti i sortirati. Na tome mjestu izdavat će se i potrebni dokumenti i deklaracije, a projekt uključuje i veterinarsku službu, koja će pratiti kompletan uzgoj i promet školjaka.</p>
<p>Kad je u pitanju otpremni centar, Antun Pavlović upozorava, što uzgajivači i nositelji projekta podržavaju, na opasnost od utjecaja raznih lobija sa ciljem da dobro zarade. »Ne smijemo dopustiti da nam se posredstvom raznih lobija ovdje uspostavi nekakav papirnati otpremni centar, koji bi se bavio distribucijom papira za školjke i trgovinom školjaka, a nama kao i do sada ostavio proizvodnju, niske cijene i svu brigu i neizvjesnost glede sigurnih plasmana naših proizvoda«, tvrdi Pavlović.</p>
<p>Katarina Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>DZS i HGK potvrdili podatke Ministarstva poljoprivrede</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prošloj godini izvoz poljoprivrednih proizvoda, prema podacima DZS i HGK, prvi je put rastao brže od uvoza te ga je nadmašio u apsolutnom iznosu, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Tako je lani izvezeno robe za 200 milijuna dolara, a uvezeno za 140 milijuna dolara. Ukupno povećanje izvoza poljoprivrednih proizvoda lani je bilo 30 posto, a povećanje uvoza 11 posto. Primjerice, pokrivenost uvoza izvozom 2004. godine bila je 49 posto, a prošle godine 58 posto. Izvoz u zemlje EU-a lani je povećan za čak 75 posto. </p>
<p>Odgovor je to saborskim zastupnicima iz HSS-a koji su optužili ministra poljoprivrede Petra Čobankovića da laže i obmanjuje javnost izjavama da je stopa rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda 2005. prvi put nadmašila stopu rasta uvoza.</p>
<p>Bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić tvrdi kako je stopa rasta izvoza još 2002. bila veća od stope rasta uvoza, a pokazatelje iz 2005. smatra kratkoročnim učinkom rodne godine za šećernu repu. [M.P.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Belupo mora platiti 20 milijuna kuna Aveni Kranj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pravomoćnom presudom farmaceutska kompanija Belupo dužna ja platiti tvrtki Avena d.o.o. iz Kranja 20,11 milijuna kuna sa zateznom kamatom te trošak parničnog postupka u iznosu od 3,01 milijun kuna, navodi se u obavijesti iz Belupa, koju prenosi Zagrebačka burza. Belupo će, kako navode, izjaviti reviziju protiv te »neutemeljene presude Vrhovnom sudu Hrvatske i osporiti je zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka«. Napominju kako se njihovi pravni timovi time bave i u interesu je nastavka procesa na Vrhovnom sudu Hrvatske ne komentirati ništa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Premještanja pruge iz mjesta Bibinje</p>
<p>BIBINJE</p>
<p> - Hrvatske željeznice premjestit će prugu iz Bibinja kod Zadra i taj će projekt biti uvršten u strategiju razvoja željezničke mreže koju će Sabor donijeti ove godine. Riječ je o petnaestak kilometara pruge koja prolazi kroz središte toga mjesta i uvelike koči njegov razvoj. Trasa kojom će premještena pruga prolaziti još nije određena, a svakako će joj polazište biti od Debeljaka, a odatle će prolaziti sjevernom ili južnom stranom brda Križa ponad Bibinja te će se tunelom spuštati u zadarsku teretnu luku Gaženicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tele2 uspostavlja obračun troškova u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Treći operator mobilne telefonije Tele2 obvezao da će u zadanom roku od 90 dana uspostaviti poslove obračuna troškova za obavljanje svojih usluga (tzv. billing) na području Republike Hrvatske, izvijestili su iz MMTPR-a. Rješenje s tim rokom Tele2-u naredio je 23. prosinca prošle godine telekomunikacijski inspektor, a u skladu s Zakonom o telekomunikacijama, navode iz Ministarstva. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Bogatiji za 100.000 'kubika' plina dnevno</p>
<p>Bušotina je već u nedjelju spojena na magistralni plinovod te je plin krenuo do potrošača</p>
<p>U vrijeme velikih hladnoća u Hrvatskoj i plinskog rata Rusije i Ukrajine, zbog čega je uvoz prirodnog plina u Hrvatskoj bio smanjen za čak 33 posto, u Molvama je u subotu iskopana najveća plinska bušotina u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina. </p>
<p>Nadzornik bušotine Ina-Naftaplina Stanislav Praka, rekao je da je bušotina duboka 3333 metra te da su njezini kapaciteti između 100.000 i 200.000 kubičnih metara dnevno.</p>
<p>Bušotina je već u nedjelju spojena na magistralni plinovod do centralne plinske stanice Molve-istok iz koje se dalje, prema potrebama, plin distribuira do potrošača.</p>
<p>Dovršena bušotina 42. je na području Molvi, s čijeg područja se opskrbljuje čak 70 posto domaćinstava koji koriste plin. Riječ je o domaćinstvima u zapadnoj Slavoniji, središnjoj Hrvatskoj i Zagrebu.</p>
<p>Više od 40 radnika tvrtke Crosco (grupacija Ina-Naftaplina), punih 85 dana radilo je na ovoj bušotini bez prestanka. Šef bušećeg postrojenja plinske bušotine Darko Kološ rekao je u subotu da su radovi završeni u rekordnom roku unatoč vrlo niskim temperaturama.</p>
<p>»Moram pohvaliti radnike koji su u smjenama radili po 24 sata dnevno na temperaturama koje su se spuštale do čak minus 20 Celzijevih stupnjeva«, rekao je Kološ istaknuvši da je sve napravljeno u rekordnom roku radi dobrobiti građana.</p>
<p>»Počeo je Rusko-Ukrajinski sukob oko plina, isporuke su se počele smanjivati te su naši radnici dali sve od sebe da bi bušotina bila dovršena što prije«, naglasio je Kološ.</p>
<p>Šef tornja bušotine Ivan Živko rekao je da će se točna količina plina iz bušotine utvrditi za kraće vrijeme, ali je moguće da kapaciteti dosegnu čak 200.000 kubičnih metara dnevno. Dodao je da su, prema procjenama stručnjaka, zalihe plinskih polja u Molvama dostatne za još 25 do 30 godina.</p>
<p>Prije tjedan dana, kada su temperature u Hrvatskoj bile ekstremno niske, potrošnja plina u Hrvatskoj iznosila je više od 500.000 prostornih metara na sat. </p>
<p>U kontinentalnom dijelu Hrvatske plin koristi oko 470.000 potrošača. Među njima najveći dio otpada na kućanstva pa o plinu ovisi oko milijun i pol ljudi. </p>
<p>Za Hrvatsku je sretna okolnost da Ina oko 60 posto ukupne godišnje potrošnje prirodnog plina (oko 2,7 milijardi prostornih metara), dakle oko 1,6 milijardi, proizvodi na domaćim poljima, a 40 posto (oko 1,1 milijardu »kubika« godišnje) uvozi iz Rusije.</p>
<p>Stručnjaci su prošli tjedan upozorili da bi se problemi u opskrbi plinom mogli povećati ako velika hladnoća i redukcija isporuke ruskog plina potraju. Zbog toga je vijest o dodatnih 100.000 do 200.000 kubičnih metara prirodnog plina iz domaće bušotine dnevno više nego dobra vijest.</p>
<p>Sva nalazišta prirodnog plina na području Podravine nalaze se na velikim dubinama, između 3000 i 4000 metara pod zemljom. Sustavna istraživanja o količini plina na tom području počela su 1979. godine, a prve bušotine, kao i centralna plinska stanica u Molvama sagrađene su 1980. godine. Ipak, najviše plinskih bušotina na tom području sagrađeno je nakon Domovinskog rata.</p>
<p>Nadzornik bušotine Stanislav Praka najavio je da će se ove godine na području Podravine bušiti još dvije bušotine, ali se ne može sa sigurnošću reći kolikih će biti kapaciteta. Stručnjaci, inače, tvrde kako bi Hrvatska u bližoj budućnosti mogla imati dovoljne količine plina za sebe, te da uskoro neće ovisiti o uvozu.</p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Balkanska carinska unija neprihvatljiva!</p>
<p>Hrvatska predlaže gospodarsku suradnju zemalja europskog jugoistoka unutar CEFTA-e, a o nekoj novoj državi na Balkanu nitko u Bruxellesu ozbiljno ne razmišlja</p>
<p>BRUXELLES (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Hrvatska je odlučno protiv stvaranja carinske unije na Balkanu, te će Europskoj uniji proslijediti prijedlog da zemlje jugoistoka nastave gospodarsku suradnju unutar CEFTA-e.</p>
<p>Iako u ovom trenutku postoje dvije inicijative - hrvatska i inicijativa Europske komisije - članice EU-a tek će se u sljedećih nekoliko mjeseci izjasniti o svom viđenju gospodarske suradnje zemalja u regiji koje trebaju ući u Uniju.</p>
<p>Jedno je, međutim, zajedničko: nitko ne razmišlja o stvaranju nove Jugoslavije. Potvrđuju to i reakcije iz Bruxellesa koje su uslijedile nakon što je Hrvatska burno odgovorila na ideju o trgovinskoj uniji. Iz diplomatskih izvora Vjesnik doznaje kako Bruxelles želi potaknuti gospodarski razvoj pet država na jugoistoku Europe - Hrvatske, BiH, SCG-a, Makedonije i Albanije - ali da nema govora o planovima za stvaranje neke nove državne zajednice. Dapače, individualni pristup i dalje će vrijediti za sve zemlje jugoistoka, a europska tijela samo traže najbolji model kako da se gospodarstva balkanskih zemalja što bolje pripreme za standarde koji vrijede unutar EU-a. Konačna odluka nije donesena i ostaje vremena da se s pozornošću razmotri hrvatski prijedlog.</p>
<p>»Nema nikakve šanse da bilo tko na bilo koji način u europskim strukturama pokuša kreirati neku novu tvorevinu kao što je Jugoslavija ili takvo što«, kategoričan je hrvatski premijer Ivo Sanader, koji će u ponedjeljak doputovati u Bruxelles u posjet NATO-u.</p>
<p>»Ne možemo biti ničiji taoci u regiji. Suradnju u regiji prihvaćamo, jer je i ona preduvjet da što prije uđemo u EU«, tvrdi Sanader. </p>
<p>Osim toga, iz Bruxellesa ponovo stižu informacije da su europski krugovi vrlo zadovoljni dosadašnjim screeningom i hrvatskom pripremljenošću za pregovore.</p>
<p>Ideja o regionalnoj trgovinskoj uniji postoji već dulje vrijeme u europskim krugovima, ali je sada pokrenuta inicijativa da se i konkretizira. Prijedlog Europske komisije upućen je Vijeću EU-a koje će se o njemu izjasniti u ponedjeljak i utorak. </p>
<p>O tome će se u ožujku raspravljati i u Salzburgu na sastanku ministara vanjskih poslova. Dođe li do usuglašavanja stavova, na summitu EU-a u Bruxellesu u lipnju donijela bi se konkretna odluka. </p>
<p>Inicijativa Europske komisije nije iznenađujuća za Zagreb. Premijer Sanader još se u kolovozu prošle godine u Salzburgu, znajući za nju, zauzeo za to da zemlje jugoistoka pristupe CEFTA-i i da na taj način prošire i učvrste gospodarsku suradnju. Budući da neke zemlje jugoistoka ne ispunjavaju kriterije za ulazak u CEFTA-u, Sanader je pokrenuo inicijativu da se uvjeti za ulazak pojednostave. </p>
<p>Hrvatska vlada smatra da je to najbolji put i za zemlje jugoistoka, pa Sanader predlaže da CEFTA primi BiH, SCG, Albaniju, Makedoniju i Moldaviju. U budućnosti bi se to moglo odnositi i na Ukrajinu. </p>
<p>Članice CEFTA-e su već Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Carinska unija tih zemalja nije rješenje prihvatljivo za Zagreb, jer Hrvatska želi carinsku uniju s EU-om. O tome će se sljedećih dana raspravljati i u Bruxellesu na screeningu o carinskoj uniji koji uskoro počinje. </p>
<p>Europska komisija pokretanjem prijedloga o trgovinskoj uniji predviđa da će na taj način biti nastavljena suradnja u regiji, ali se zaboravlja da je ona bila vrlo aktivna - i to gospodarska i politička - i bez carinske unije o kojoj se sada govori. </p>
<p>Očekuje se i da Hrvatska bude lokomotiva u regiji, što Zagreb bez sumnje prihvaća. Sanader je u više navrata ponovio da Zagreb želi biti most između Bruxellesa i jugoistoka, ali i kako to ne znači da je spreman za institucionalno povezivanje tipa carinske unije. Hrvatska se ponajviše zalaže za one kriterije koji afirmiraju individualni pristup Europskoj uniji.</p>
<p>Istodobno, Zagreb prihvaća razvoj gospodarskih odnosa sa zemljama jugoistoka, jer je to i u hrvatskom interesu. Regionalna zona slobodne trgovine nikako neće i ne može usporiti približavanje Hrvatske EU. </p>
<p>»Imamo punu potporu za približavanje Uniji, a uskoro će u Zagreb doputovati i predsjednik Europske komisije Juan Manuel Barroso te Olli Rehn«, najavio je Sanader.</p>
<p>Jurica KörblerBruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>J. Kosor: Prve isplate već u veljači!</p>
<p>Tijekom ove godine država će braniteljima isplatiti 141 milijun kuna duga nastalog tijekom 2001. i 2002. godine, a u idućoj godini, prema projekciji državnog proračuna, braniteljima će biti isplaćeno 187 milijuna kuna, za Vjesnik je u nedjelju objasnila Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.</p>
<p>Jadranka Kosor nije željela polemizirati o tome tko je izravno odgovoran za dugovanje nastalo prema braniteljima. »Riječ je o dugu koji je nastao neispunjavanjem obveze prevođenja invalidnina i braniteljskih mirovina prema Zakonu donesenom za vrijeme koalicijske vlasti i velikom financijskom teretu koji smo, zbog goleme količine novca, morali podijeliti u dva isplatna razdoblja«, kazala je. </p>
<p>Potpredsjednica Vlade dodaje da je velik novac za neka dugovanja braniteljima isplaćen još tijekom 2004. godine, te poručuje braniteljima koji na to imaju pravo da prve isplate dugovanja za 2001. mogu očekivati već tijekom veljače, a dugovanja za 2002. godinu tijekom travnja ili najkasnije svibnja.</p>
<p>Prema njezinim riječima, potrebna sredstva tijekom 2005. i 2006. treba osigurati Ministarstvo financija i državna riznica, čime će se riješiti trajna prava za stopostotne invalide prve skupine.</p>
<p>Toj visokoj brojci treba još pridodati i 33 milijuna kuna koje je država u projekciji proračuna za 2006. osigurala za isplatu braniteljima po tužbenim zahtjevima. </p>
<p>»Iako je uistinu riječ o velikom novcu i iako su 33 milijuna kuna osigurana u projekciji proračuna, nismo sigurni da će to biti dovoljno«, kaže za Vjesnik Jadranka Kosor, dodajući da je sredstva po presudama svih tužbenih zahtjeva teško točno izračunati. </p>
<p>»Imamo i pet tisuća tužbi Upravnom sudu zbog nepoštivanja prava po različitim osnovama i sve to sada stiže na naplatu«, kaže Kosor.</p>
<p>Potpredsjednica Vlade navodi da je toliki novac, zajedno s kamatama, s obzirom na velike infrastrukturne projekte u državi bilo veoma teško osigurati. »No, to je novac koji braniteljima pripada, a želimo li biti pravna država, moramo ga osigurati«, kaže Kosor.</p>
<p>Iako je vijest o početku isplaćivanja braniteljskog duga koju je Jadranka Kosor u subotu objavila tijekom posjeta Bjelovaru jako važna, Potpredsjednica Vlade kaže da su branitelji o tome za sada još uvijek slabo informirani. Zato je, objašnjava, pozvala čelnike braniteljskih udruga tražeći od njih da organiziraju sastanke i informiraju svoje članove. »Vjerujem da će branitelji biti zadovoljni«, kazala nam je Jadranka Kosor.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Šeks u uzvratnom posjetu Ukrajini</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks boravit će u ponedjeljak i utorak u uzvratnom službenom posjetu Ukrajini na poziv svoga kolege, predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine Volodimira Litvina. Šeks će se u Kijevu susresti i s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom te s vršiteljima dužnosti premijera i ministra vanjskih poslova, Jurijem Jehanurovim i Borisom Tarasjukom.</p>
<p>Teme razgovora bit će jačanje gospodarske suradnje te približavanje dviju zemalja Europskoj uniji i NATO-u, u čemu bi dva parlamenta ubuduće trebali surađivati. Ukrajinska je strana zainteresirana i za hrvatska iskustva u prelasku s polupredsjedničkog u parlamentarni politički sustav.</p>
<p>Posebna pozornost u razgovorima s ukrajinskim dužnosnicima bit će posvećena i energetskoj opskrbi područja srednje Europe, jer se nedavni spor između Rusije i Ukrajine odrazio i na situaciju u Hrvatskoj.</p>
<p>Za utorak je predviđen Šeksov posjet tvornici zrakoplova ANTK Antonov i polaganje vijenca na spomenik Neznanom junaku. U saborskom izaslanstvu bit će i predsjednica Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Nevenka Majdenić, voditeljica Hrvatsko-ukrajinske skupine prijateljstva Gordana Sobol, zastupnik ukrajinske manjine Nikola Mak i tajnik Hrvatskog sabora Josip Sesar. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>DC: Svim generalima u obrani jednak status</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Demokratski centar je apsolutno protiv uspostavljanja bilo kakvog jedinstvenog tržišta zapadnog Balkana. Takav prijedlog ne bi značio stvaranje Jugoslavije, ali bi mogao bitno usporiti Hrvatsku na njezinu putu u EU«, poručila je u nedjelju s konstituirajuće sjednice Glavnog odbora DC-a predsjednica stranke i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. DC, kazala je, podržava suradnju sa svim zemljama zapadnog Balkana i prijedlog suradnje kroz CEFTA-u. </p>
<p>Osvrćući se pak na financiranje obrane optuženih hrvatskih generala, ustvrdila je: »Svi naši generali u obrani trebaju imati jednak status. Vlada je pomogla svima, od generala Blaškića, preko generala Markača i Čermaka, do generala Gotovine i tako će biti i ubuduće«. Naglasila je kako se ne smije dogoditi da netko od njih, a na to joj se potužio general Rahim Ademi, mora prodati stan da bi financirao svoju obranu u Haagu. »To se ne može dogoditi, Vlada se u tom pitanju ponaša vrlo principijelno, a stav je DC-a da se mora financirati obrana svih koji izađu pred Haški sud«, zaključila je ministrica pravosuđa i predsjednica DC-a.</p>
<p>Dodala je i da će Hrvatska putem institucija koje su joj na raspolaganju i dokumentacije koju je prikupilo Ministarstvo pravosuđa u zadnjih godinu i pol, srušiti neprihvatljive dijelove haaških optužnica u kojima se govori o zločinačkom pothvatu i etničkom čišćenju.</p>
<p>U fazi otvaranja predpristupnih pregovora Hrvatske s EU-om, DC daje svoj doprinos i predlaže osnivanje Croatia fonda u koji bi ušle sve državne nekretnine Hrvatske. DC predlaže da se i privatne nekretnine najprije ponude na prvokup gradovima i općinama. »Na taj bi se način zaustavilo iseljavanje iz starih gradskih jezgri, porez na promet nekretnina trebao bi pripasti u cijelosti gradu pa bi grad ili općina stvorio fond za otkup stanova ili kuća koje ne bi mogli prodavati nego davati u najam«, objasnila je Škare-Ožbolt prednosti Fonda kojim bi se nekretnine, umjesto u rasprodaju, dale u koncesiju na 100 ili 150 godina.</p>
<p>DC-ovo vodstvo osudilo je izgred u Benkovcu gdje je predsjednika tamošnjeg stranačkog ogranka DC-a izudarao HDZ-ovac te traže temeljitu istragu ali i očitovanje svoga koalicijskog partnera HDZ-a. [M. Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Dr. Hrvoje Kraljević je bio u sukobu interesa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unutarnjim nadzorom koji je provela Uprava za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u povodu prijave za mogući sukob interesa, koji su podnijeli bivši ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević i akademik dr. Vlatko Silobrčić, utvrđeno je da su četiri financirana projekta JEZGRA kao i drugi tehnologijski projekti te sredstva za njihovu realizaciju odobrena za vrijeme bivše administracije, odnosno prije nego što je Primorac postao ministar. Stoga nije bilo moguće da je ministar Dragan Primorac u sukobu interesa, priopćeno je u nedjelju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta .</p>
<p>U priopćenju Ministarstva stoji da su »pravila i propisi za odobravanje tehnologijskih projekata doneseni su za vrijeme bivše administracije (2000-2003.)«. Projekt Jezgra, koji Silobrčić i Kraljević posebno ističu, odobren je u vrijeme dok je ministar bio dr. Gvozdeno Flego, nakon dvije neovisne recenzije i dvije studije izvodljivosti od kojih je jedna inozemna, tako da nije bilo moguće da ministar Primorac dođe u situaciju sukoba interesa, rezultat je unutarnjeg nadzora Uprave za znanost. </p>
<p>»Interesantno je da je jedan od podnositelja prijave, dr. Hrvoje Kraljević (ministar znanosti od siječnja 2000. do srpnja 2002. godine) za vrijeme obnašanja dužnosti ministra istovremeno vodio i financirao vlastiti projekt pod nazivom Teorija reprezentacija, pune dvije godine svog mandata te time prema vlastitim kriterijima bio u sukobu interesa. Nadalje, Kraljević je osobno odobrio financiranje projekta Hilbertovi moduli i operatorski prostori na kojem je postao suradnik, također za vrijeme trajanja svoga mandata«, ističu u Ministarstvu. </p>
<p>O svim rezultatima istrage Ministarstvo znanosti obavijestit će nadležna tijela te će im se na zahtjev dostaviti sva potrebna dokumentacija. [Mirela Lilek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060130].
|
