NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060829].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 115677 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Restorani u lancu krijumčara mesom! </p>
<p>Cehu ugostitelja nije poznato kako sada ugostitelji nabavljaju meso iako bi za zadržavanje kvalitete bilo nužno da bude svježe</p>
<p>Akcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i MUP-a - nakon suzbijanja ilegalnog prometa stokom na stočnim sajmovima - obuhvatit će i ugostiteljske objekte i mesnice.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, kazao je u ponedjeljak Vjesniku da su ugostitelji 1. kolovoza trebali uvesti HACCP, sustav kontrole namirnica životinjskog podrijetla, ali im je ta obveza prolongirana.</p>
<p>Dodao je kako je cilj da nekontrolirano meso ne dođe do potrošača, koji imaju pravo znati sve o podrijetlu namirnica, kad je i pod kojom temperaturom spremljeno u hladnjaču, što osigurava sustav HACCP.</p>
<p>Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, kazao nam je da ugostitelji, ali cijeli sustav od mesara i ribara do povrćara, nije spreman za uvođenje HACCP-a, pa je odgođen za više od godinu dana. </p>
<p>Ugostitelji su, kako kaže, zainteresirani za to da profunkcionira sustav veletržnica gdje bi na legalan i povoljniji način kupovali meso, ribu i sve što im treba za ugostiteljski obrt. Ovako u špici turističke sezone, kad je najveća potražnja, cijene znaju biti više i 100 posto u odnosu na predsezonske. </p>
<p>Mihić napominje da sustav pakiranja mesa u najlon kakav je u Europskoj uniji nije primjeren našoj tradiciji. »Kako janjetinu s ražnja ili ribu s gradela zamotati u najlon«, pita se Mihić.</p>
<p>Cehu ugostitelja nije poznato kako sada ugostitelji nabavljaju meso iako bi za zadržavanje kvalitete bilo nužno da bude svježe. »Vlastiti uzgoj ili poznati dobavljači trebali bi biti jamstvo kvalitete«, objašnjava Mihić.</p>
<p>U Croatiastočaru ističu da se samo na domaćem sivom tržištu svinjskog mesa godišnje okrene milijarda kuna. Prekupci i nakupci varaju državu koja ostaje bez PDV-a, a zakinuti su i potrošači.</p>
<p>Proizvođači se na neuređenom domaćem tržištu mesa oslanjaju uglavnom na interventni otkup tržišnih viškova svinja. Ili u Slavoniji za kupljenu svinju besplatno nude - odojka.</p>
<p>Veliki proizvođači mesa - PIK Vrbovec, Gavrilović i Podravka - koji prodaju najviše mesa ugostiteljima, upozoravaju da na hrvatskom sivom tržištu mesa posluje oko 240 klaonica iako bi se stoku, i prije ulaska Hrvatske u EU, za potrebe javne potrošnje trebalo klati u nekoliko komunalnih klaonica. Naime, javna je tajna da meso ili riba neprodana u restoranima, pa i iz onih boljih, prije isteka roka čuvanja u hladnjačama završava u mesnicama.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Svakodnevno na internetu 46 posto Hrvata</p>
<p>Internetom najviše surfaju u Zagrebu, Dalmaciji, Istri, Primorju i Gorskom kotaru, a najmanje u Lici, na Kordunu, u Slavoniji i Zagorju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premda više od 45 posto hrvatskih građana ima osiguran pristup Internetu, a njegovo se korištenje kod osoba starijih od 15 godina ustalilo na razini od oko 35 posto. Pokazalo je to najnovije istraživanje što ga je, na reprezentativnom uzorku ljudi starijih od 15 godina, provela GfK Grupa, jedan od vodećih međunarodnih instituta za istraživanje tržišta temeljem anketa po kućanstvima. Internetom se (barem jednom mjesečno) najviše služe Zagrepčani, čak njih 36 posto. Slijede stanovnici Dalmacije (24 posto), potom Istre, Primorja i Gorskog Kotara (15 posto), sjeverne Hrvatske (12 posto) te Slavonije (devet posto). Internet najmanje koriste stanovnici Like, Korduna i Banovine - njih tek četiri posto.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo i to da se najviše razmjenjuje elektronska pošta. Čak 73 posto Hrvata, naime, to navodi kao glavnu svrhu korištenja Interneta. Slijedi pretraživanje s udjelom od 65 posto, dok se putem Interneta informira ili čita vijesti 49 posto hrvatskih građana. Traženje literature, skidanje glazbe, informacije o putovanjima i igre, također su mnogima glavna preokupacija prilikom korištenja Interneta, dok razne »chatove« zanimljivima smatra 10 posto ispitanih.</p>
<p>Zanimljivo, uslugu elektronskog bankarstva i plaćanja računa, što je mnogo ugodnije od stajanja u redovima po poštama i bankama, koristi 14 posto građana. Jedino je, čini se, kupnja preko Interneta Hrvatima i dalje još prilično apstraktna, ili pak jednostavno više vole »šoping« u pravim trgovinama - tzv. e-prodaja zastupljena je sa svega tri posto. Istraživanje je ukazalo i na minimalnu prevlast muških internauta: 51 posto muškaraca naspram 49 posto žena.</p>
<p>Baš kako se i moglo očekivati, Internetom se najviše služe mladi, od 15 do 24 godine (32 posto). Što su ljudi stariji, to je korištenje Internetom rjeđe. Tako, redom, slijede oni stari 25 do 34 godine (28 posto), potom građani od 35 do 45 godina čiji je postotak korištenja Interneta 20 posto. »Mrežom svih mreža« luta 11 posto ispitanika srednje dobi, starih od 45 do 54 godine, dok je udio internauta starijih od 55 godina tek devet posto.</p>
<p>Kad je o zaposlenim osobama riječ, uočeno je da Internetom najviše surfaju građani koji mjesečno zarađuju između 4000 i 6000 kuna. Najviše se surfa kod kuće, čak je 81 posto ispitanika kućna računala navelo kao mjesta za korištenje Interneta, ali ne treba zanemariti ni 40 posto onih koji to čine na poslu. Svakodnevno surfa 46 posto ispitanika, dok više puta tjedno to čini 31 posto.</p>
<p>Dva i pol sata tjedno na Internetu provede 26 posto ispitanika, upravo toliko koliko je i onih koji su na Internetu tjedno između dva i pol i pet sati. Međutim, čak 22 posto Hrvata tjedno uz Internet provede više od 10 sati. Analogni modem, dakle spajanje na Internet putem telefona, najuobičajeniji je način pristupa Internetu za više od polovice hrvatskih građana, a potom slijede DSL odnosno ADSL (35 posto). Na trećemu je mjestu spajanje putem ISDN-a (10 posto).</p>
<p>Među poslužiteljima Interneta dominira T-Com (oko 68 posto korisnika), na drugom je mjestu CARNet (više od 21 posto), dok Globalnet i VIPonline imaju svaki udio od oko 2,5 posto.</p>
<p>U konačnici, danas je više od 48 posto hrvatskih kućanstava opremljeno i s osobnim računalom, dok 38 posto kućanstava ima osiguran pristup Internetu iz vlastitoga doma.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nestale slike iz ateljea Dragice i Vasilija Jordan</p>
<p>Osim umjetničkih slika poznatih likovnih umjetnika, na »tržištu« se pojavljuju i liturgijski predmeti, raritetni rukopisi, stare knjige...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije dva dana iz ateljea su ukradene slike poznatih hrvatskih autora; Dragice i Vasilija Cvrek. Krađe i krivotvorenja umjetnina sve su unosniji »poslovi«, a to pokazuju i podaci da se ta grana kriminala zaradom svrstala odmah iza trgovine oružjem, drogom i ljudima. U prilog toj tvrdnji idu i podaci o nekoliko većih krađa umjetničkih dijela naših istaknutih umjetnika u posljednjih petnaestak godina. Pokojnom Slavku Stolniku iz njegove su kuće ukrali 86 slika, dok je Otonu Glihi svojevremeno nestalo više grafičkih mapa. Mladen Veža donirao je franjevačkom samostanu u Zaostrogu 42 slike, od čega ih je 14 ukradeno. </p>
<p>Općenito je od 1991. do prošle godine ukradeno oko 4800 umjetnina te je policija zabilježila 1916 kazneno djelo. No, u ta kaznena djela se ubrajaju i devastacije, ilegalni izvoz te izrada krivotvorina, odnosno povreda autorskog prava. </p>
<p>O procvatu krivotvorenja umjetnina govori i podatak kako je svaka druga slika u Hrvatskoj koja se donosi na utvrđivanje originalnosti, lažna. No, i dalje je riječ o vrlo uhodanom poslu, jer je želja i strast bogatih kolekcionara za nekim primjerkom umjetnine, pa bila ona i kopija, toliko jaka da ne pitaju za cijenu. Naravno, ni za moralnu stranu svog postupka. </p>
<p>Premda se u policijskim statistikama uglavnom navode slike kao najtraženija »roba«, čak 80 posto, sve se češće na »tržištu« pojavljuju i liturgijski predmeti, raritetni rukopisi, stare knjige... Premda nije novost, ali veliku glavobolju arheolozima, a štetu hrvatskoj kulturnoj baštini nanose pohodi kradljivaca na tek otkrivene arheološke iskopine, koje nerijetko datiraju i nekoliko tisuća godina unatrag. </p>
<p>Meta kradljivaca sve su češće i sakralni objekti, čija je ekspanzija krađa i devastiranja, na žalost, bila prisutna tijekom agresije na Hrvatsku i Domovinskog rata. </p>
<p>Tada je oko 300 objekata bilo potpuno uništeno, a iz njih opljačkano mnogo izuzetno vrijednih predmeta kulturne baštine. Prema pokazateljima Ministarstva kulture, ukradeno je oko 30.000 predmeta. Neki od tih predmeta našli su se naravno na »crnom tržištu« te prema nekim podacima po cijelom svijetu, ali neke od umjetnina legalno krase zidove kuća susjednih zemalja. Zabrinjavajuće je da se neki od predmeta, npr. kaleži, kradu za inicijacije na sotonskim kultovima. </p>
<p>Kod krađa umjetnina koje su građani prijavili policiji, u 85 posto slučajeva radilo se o provalama u stanove i kuće. No, sve su učestalije krađe i u galerije. Profil provalnika također je različiti. Od narkomana, koji provaljuju u galerije, kradu prvo na što naiđu te prodaje po znatno nižoj cijeni kako bi što prije namaknuli novac za drogu. Takvi su provalnici i kradljivci uglavnom otkriveni, jer ih sumnjičavi građani, tj. potencijalni kupci prijavljuju policiji. </p>
<p>No, kako su nam istaknuli u MUP-u, organizirane provale i krađe umjetnina teško se riješe, jer su provalnici sve »sofisticiraniji« te ne ostavljaju tragove koji bi policiju doveli do njih i dobro organiziranog lanca kradljivaca.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Opet raste interes za stambenu štednju</p>
<p>Poticaji u Hrvatskoj viši su nego u drugim europskim zemljama, tako da su građani ubrzo prihvatili činjenicu da je poticaj od maksimalno 750 kuna godišnje ipak velik novac</p>
<p>Stambena štednja najisplativiji je nerizični oblik štednje u kojoj je moguće ostvariti efektivnu godišnju kamatnu stopu između sedam i osam posto i koja je zaštićena valutnom klauzulom. Do lanjskog smanjenja državnih poticaja s 25 na 15 posto, interes građana za stambenu štednju bio je uistinu velik, no tada dolazi do naglog pada. U posljednjih nekoliko mjeseci ponovo je zabilježen porast interesa za ovaj oblik štednje, što dokazuje kako je većina prihvatila činjenicu da su državna poticajna sredstva u iznosu od maksimalno 750 kuna godišnje još uvijek velik novac koji država izdvaja za poticanje stambene štednje. Uostalom, poticajna sredstva u Hrvatskoj viša nego u drugim europskim zemljama. </p>
<p>U Raiffeisen stambenoj štedionici, koja je prema poslovnim pokazateljima najuspješnija u Hrvatskoj, dosad sklopljeno 274.873 ugovora o štednji, klijenti se često nakon isteka štednog razdoblja odlučuju nastaviti štedjeti pod povlaštenim uvjetima kao Štediše 5 plus, kaže nam Sanja Bilešić, voditeljica odjela marketinga. Prva stambena štedionica, koja djeluje u sklopu Zagrebačke banke, dosad je sklopila više od 272.000 ugovora s vrijednošću depozita od dvije milijarde kuna, te je odobrila više od 4100 stambenih kredita vrijednih 35 milijuna eura. </p>
<p>Jačanjem konkurencije, banke različitim pogodnostima i programima motiviraju štediše da se odluče upravo za njihovu štedionicu.</p>
<p>PBZ tako nudi 25 posto bonusa za sve novosklopljene ugovore, organizira nagradne igre, a svim štedišama kojima je isteklo ugovoreno razdoblje štednje, a žele sklopiti ugovor u PBZ stambenoj štedionici, odobravaju poseban bonus u visini od 60 posto od naknade za sklapanje ugovora. </p>
<p>Ono što stambenu štednju također čini sigurnijom za ulaganje jest činjenica da se krediti koji se odobravaju u stambenoj štedionici vežu uz euro, odnosno valutu koja ne donosi poseban i dodatni rizik od promjena tečaja kao što je to slučaj sa švicarskim frankom.</p>
<p>Za razliku od kredita u komercijalnim bankama, kamatne stope na kredite stambenih štedionica nepromjenjive su tijekom cijelog vremena otplate kredita. Princip funkcioniranja stambenih štedionica je isti, jedino se od štedionice do štedionice svojim sadržajima razlikuju paketi štednje.</p>
<p>Promjenom Zakona o stambenoj štednji u sustav stambene štednje uvedena je mogućnost odobravanja kredita prije isteka dosadašnjeg minimalnog roka štednje od 24 mjeseca, takozvano međufinanciranje.</p>
<p>Treba dodati da nakon isteka štednje nije nužno podizati stambeni kredit nego se oplemenjena ušteđevina može potrošiti za kupnju automobila, putovanje, školovanje ili bilo što drugo. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Zloporaba vjere</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Otmice vojnika, humanitarnih djelatnika ili novinara na Srednjem istoku odavno već nisu posebna novost. Također, navikli smo se da militantne grupacije otete osobe prisiljavaju da putem video-poruka upućuju kritike političkim vođama svojih zemalja. Sve se to dogodilo tijekom otmice dvojice novinara američke TV- postaj Fox News koji su oteti 14. kolovoza u pojasu Gaze. Međutim, osim kritika na račun Busha i Blaira, na videovrpci koju su otmičari distribuirali, zatočeni novinari morali su objaviti da su prešli na islam i promijenili imena. Dakako da su nakon što su u nedjelju pušteni na slobodu kazali kako su takve izjave dali pod prijetnjom oružjem. Dosad su takve militantne grupacije preko videovrpci obično propagirali svoje političke ciljeve, ali nisu prisiljavali ljude prestrašene za svoj život da mijenjaju vjeru. Ako je to jedan od dodatnih sadržaja terorizma, onda oni koji to čine rade antipropagandu svojim političkim ciljevima ali također zlorabe i vrijeđaju vlastitu vjeru kada je na takav nasilan način žele širiti.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Šverc životinjama </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Akcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i MUP-a u suzbijanja sivog tržišta životinjama i mesom pokazala je koliko rizičan može biti svaki odlazak na stočni sajam ili u mesnicu.</p>
<p>Naime, neobilježena stoka i, još gore, meso u rukama dobro organiziranih prekupaca i nakupaca postaje opasno oružje koje kola zemljom i samo je pitanje (ne)sreće kad će završiti na nečijem stolu. Stoga je hvale vrijedna najava iz Uprave za veterinarstvo da će se napokon uvesti registar prijevoznika i stoke i njihovih vozila. </p>
<p>Naravno, ne samo radi dobrobiti stoke, koja ne bi smjela danima biti u kamionu, nego i radi zaštite zdravlja potrošača, ali i državnog proračuna.</p>
<p>Riječ je o otprilike gubitku od milijardu kuna godišnje. Službena statistika pokazuje da trošimo samo sedam i pol kilograma goveđeg mesa, ili manje od prosječne potrošnje ribe po jednom stanovniku. Teško, ako ne i nemoguće. Očigledno je da statistika, a to znači ni poreznici, ne bilježi svo meso koje građani naše zemlje pojedu.</p>
<p>S druge strane, u brojkama je to više od 170.000 goveda svih kategorija koja završe na klanju i obradi izvan poreznog sustava.</p>
<p>Tu je ključ od brave sivoga tržišta, jer se nitko tako mutnom rabotom ne bavi iz hobija.</p>
<p>Dakle, sve druge teze o tradicionalnom uzgoju na selu, poslovičnoj šlampavosti domaćih uzgajivača stoke i proizvođač mesa, padaju u vodu.</p>
<p>Ništa nije tako djelotvorno kao kazne za ilegalni uzgoj i promet stokom i mesom. No, posljednji primjeri blagih zatvorskih kazni za nakupca Zemu i dvojicu ovlaštenih veterinara u Slavoniji, koji su zamijenili ušne markice na kravama i zbog kojih je izbila afera lažnoga kravljeg ludila, od samo šest mjeseci zatvora uz kušnju od dvije godine, pokazuje da kod nas još uvijek »krave oru, a volovi pasu«.</p>
<p>Jasno je da sivo tržište stokom i mesom neće nestati samo od sebe, jer nije tako ni nastalo. </p>
<p>Neće, međutim, biti dobro ni ako ova akcija ostane samo na razini prometa stoke i mesa, a ne uđe i u njihove distribucijske kanale, restorane i mesnice.</p>
<p>U prilog ovoj tvrdnji idu i nalazi Veterinarske inspekcije koja je zatvorila klaonicu u Krnjaku kod Slunja još u svibnju, a ovih se dana pokazalo da je iz iste klaonice meso i dalje dolazilo na tržište u Rijeci. Naravno, bez potrebnih dokumenata.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>E-antikorupcija </p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Doista, informatizacija javne uprave najsigurniji je način za iskorjenjivanje korupcije</p>
<p>Informatizacija zemlje se zahuktava. Nema tjedna u kojem Vlada ili njezin Središnji ured za E-Hrvatsku ne objavi neku važnu novost ili odluku koja predstavlja još jednu dionicu na hrvatskom putu u informatičko društvo. Prije nekoliko dana Vlada je najavila stvaranje Agencije za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT) u koju će se smjestiti zajednički informacijski sustav katastra nekretnina i zemljišnih knjiga. </p>
<p>Pojednostavljeno govoreći, građani će u roku od tri godine, koliki je rok za obavljanje tog opsežnog posla, imati na raspolaganju jedinstveni sustav registra svih nekretnina i zemljišta u Hrvatskoj. Ne treba posebno naglašavati koliko je takav sustav potreban svima u zemlji koji posjeduju nekretnine, zemlju, žele nešto graditi, prodavati ili, jednostavno, imati sređenu dokumentaciju svog vlasništva.</p>
<p>Već sada, putem usluga E-katastra i E-gruntovnice, moguće je obaviti uvid u zemljišne i katastarske knjige, ali ima općina i gradova u kojima još nisu svi papiri digitalizirani. Osim toga, sada je potrebno imati sve brojčane podatke da bi se pretraživalo, primjerice, gruntovne knjige, što mnoge potencijalne korisnike ipak tjera na čekanje u zemljišno-knjižnim sudovima. Simplificiranje procedure pretrage katastara i gruntovnica putem Interneta omogućit će građanima nesklonima računalima da jednostavno obave svoje poslove. Jasno, jedinstveni registar zemljišnih knjiga i katastra nekretnina posebno će pogodovati poduzetnicima i tvrtkama koje investiraju u gradnju ili se bave izvođenjem građevinskih radova. Vrlo će se jednostavno, na primjer, moći izraditi plan gradnje neke prometnice ako ne bude zemljišno-katastarskih zavrzlama. Pravni promet nekretninama više neće biti problem.</p>
<p>U novostvorenoj bazi podataka pohranit će se podaci o više od 17 milijuna čestica registriranih u katastru, preko četiri milijuna zemljišno-knjižnih uložaka, te 56.000 katastarskih planova. Riječ je očito o informatičkom projektu neprocjenjive društvene vrijednosti. Financijski gledano, sustav će stajati 60 milijuna kuna, koje je Vlada osigurala.</p>
<p>Predsjednik Vlade Ivo Sanader objasnio je da uvođenje zajedničkog informacijskog sustava katastra i gruntovnica znači jačanje projekta Hitro.hr, ali i transparentnosti u poslovanju. Sanader je naglasio da će svi podaci biti na Internetu, što će, svakako, smanjiti korupciju.</p>
<p>Doista, informatizacija i internetizacija javne uprave i usluge najsigurniji su način za iskorjenjivanje korupcije koja je, po mnogim ocjenama, ozbiljan društveni problem. Kao i neke druge društvene anomalije, korupcija je naslijeđena iz socijalističkog uređenja u kojem je bila sastavni dio sveopćeg stanja duha. Danas o korupciji u birokraciji, zdravstvu i drugdje postoje mnoga istraživanja, te se vjeruje kako će je transparentno poslovanje i javne usluge bez posrednika, poput servisa Hitro.hr, bitno smanjiti. </p>
<p>Veliki Vladin posao izrade zajedničkog sustava katastra nekretnina i zemljišnih knjiga onemogućit će korupciju i loše poslovanje u tom važnom segmentu državne uprave. Kad sve dođe na Internet, nitko neće moći preko reda upisati kuću u katastar ili dati mito da bi se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> upisao u zemljišne knjige. Jedan je to od koraka koji Hrvatsku vodi u suvremeno informacijsko društvo u kojem će tehnologija služiti građanima, ali i poticati na raskid sa starim lošim običajima.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Može li Alka na Unescov popis</p>
<p>Alku se doista lako može zamisliti u društvu dosadašnjih hrvatskih prijedloga za uvrštavanje na Unescov popis zaštićene baštine: glagoljaštvo, istarska pentatonika, paško čipkarenje</p>
<p>JADRAN KALE</p>
<p>Neka su novinarska izvješća s 291. trčanja sinjske Alke prenijela nadanja domaćina kako bi ta tradicija mogla biti uvrštena na Unescov popis baštine čovječanstva. Takva je želja razumljiva, jer se uostalom i prije dvadesetak godina pripravljajući promjene hrvatskoga konzervatorskog zakona s novom kategorijom nematerijalnoga kulturnog dobra prizivalo primjere poput kastavskih zvončara ili sinjske Alke. U tom bi se smislu Alku doista moglo lako zamisliti u društvu dosadašnjih hrvatskih prijedloga za uvrštavanje na taj prestižni popis: glagoljaštvo, istarska pentatonika, paško čipkarenje.</p>
<p>Može biti korisno uočiti kako se među 90 tradicija do sada uvrštenih na popis remekdjela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva nalaze mnoge inscenacije, ceremonijalna nadmetanja i inkorporirana zanatstva sa svim svojim raznovrsnim rukotvornim inventarima i prepoznatljivim sraslostima s prirodom. Alki bi tu, doista, bilo dolično mjesto. </p>
<p>Prvo pitanje kojim ćemo se uvesti u postupak priključivanja tom društvu izvrsnosti glasi: koliko naša tradicija znači njenim nositeljima? U kojoj mjeri i na koje načine nalazi mjesta u njihovom življenju? Govoreći o Alki, tu se može misliti i na popularnost običaja koliko i na pripreme i popratnosti u ostatku godine, na svečani ceremonijal koliko i na dječju alku, na izradu i održavanje odora u središnjim državnim ustanovama koliko i pod rukama mjesnih žena, na naručivanje materijala koliko i na njegovo namicanje od lokalnih ovčara ili zanatlija, na darove državnog pokrovitelja koliko i na urese privatnih kuća onkraj trkališta, i ukratko na sve one sitnice i uraslosti po kojima se prepoznaje kako se vlastiti običaj drži vrijednim i važnim.</p>
<p>Postoji i predodžba Unescoa kao markice za globalno brendiranje turističkog proizvoda, poput nedavno izašle biciklističke karte koja uz jedan od čuvenih dalmatinskih vinogradarskih krajolika izrijekom ističe kako je riječ o kulturnom dobru pod zaštitom Unescoa - iako se po zakonom propisanom postupku zaštite nije elaborirala ni najniža razina vrijednosti. Na kraju, tu je i uvijek nanovo pothranjivana vizija kako će kulturno dobro jednom uvršteno na popis Unescoa ta ustanova i neposredno zaštititi ili sufinancirati. Ne predstavlja li svojoj zajednici u ovom ili onom obliku istaknutu vrijednost, nitko je neće spasiti. Nađe li se u njoj okretnih poduzetnika koji će se poigrati aurom globalnoga kulturnog brendiranja, smiješi joj se i izgledna budućnost. </p>
<p>A pouzdaju li se domaćini u sam priskrbljeni Unescov znak, moglo bi im se dogoditi kao što se zbilo Francuzu hrvatskog podrijetla koji je na dan najžešćeg bombardiranja Dubrovnika u pariškom sjedištu Unescoa želio prosvjedovati zbog haranja priznatoga Unescovoga povijesnoga grada u Hrvatskoj. Nije dopro dalje od portira, koji ga je čuvarima dao izbaciti uz obrazloženje da Hrvatska ne postoji. Ni s Alkom nam njena sigurnost ne će stići ukazom iz Pariza. Ne tka li se njen život tisućama niti s lokalnih ulica, uočenih i predstavljenih prema zahtjevima procedure, pred priželjkivanjima je još neizvjestan put.</p>
<p>Autor je kustos etnolog Muzeja grada Šibenika</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Faraonski projekti</p>
<p>Građani Münchena na referendumu su se izjasnili za gradnju stadiona. A kod nas će o tome vjerojatno odlučivati uska grupa u kojoj će možda biti i netko tko će prodati skupe plastične stolce i dobro zaraditi</p>
<p>DINKO ŽIBRAT</p>
<p>Još u antikno doba, amfiteatri i arene bili su ukras, ali i najveća i najskuplja građevina u gradu. To se još i danas može vidjeti (Rim, Pula, Verona, Nimes). Danas su to sportski stadioni. Bogati gradovi natječu se u gradnji sve sofisticiranijih stadiona, a cijene - npr. Allianz-stadiona u Münchenu - vrtoglave. Na moje pisanje potaklo me ponovno aktualiziranje pregradnje maksimirskog stadiona. Jer nije to samo pitanje »struke«. Svaki građanin je duboko zainteresiran za rješenja prostora u kojemu živi, a to se napokon plaća i njegovim novcem. </p>
<p>Maksimirski stadion gradio se sirotinjski: kad se sakupilo nešto novca, sagrađena je poneka tribina bez ikakvoga konačnog plana. Za vrijeme Univerzijade stadion je donekle dotjeran. No, ono što ga je činilo jedinstvenim stoljetna je maksimirska šuma koja je plijenila poglede iz cijele gledališne potkove. Prije desetak godina prišlo se rekonstrukciji.</p>
<p>Osnovni zadatak bio je da se sagrade reprezentativne predsjedničke prostorije na zapadnoj tribini te da se sagradi sjeverna tribina. Upravo je ta šesterokatna građevina oduzela jedinstveni čar tom stadionu. A i nefunkcionalna je: prestrme tribine su opasne u slučaju izgreda, evakuacija je moguća samo na usku i superprometnu Maksimirsku cestu, a uredske prostorije bez primjerenog parkiranja.</p>
<p>Akademik Branko Kincl, koji je bio glavni arhitekt, ustvrdio je u jednom članku u Vjesniku da je čak dobio pohvalu iz inozemstva za to rješenje. Bilo bi zanimljivo saznati tko je to hvalio i s kojim argumentima? Inače s bilo kime sam o tome razgovarao smatrao je da je to građevinsko ruglo. Zanimljivo bi bilo provesti anketu među građanima. Da usporedim: za splitski stadion je jednodušna ocjena: »Poljudska ljepotica«.</p>
<p>Kad sam neki dan pročitao da je akademik Kincl imao prezentaciju novog stadiona u Gradskoj skupštini, bio sam dvostruko iznenađen. Pregradnja maksimirskog stadiona sa superskupim rješenjem (pomični krov) je gotova stvar. Zar će i u klimatskim uvjetima južne Europe svi stadioni morati biti prekriveni? </p>
<p>Napominjem da su se građani Münchena na referendumu izjasnili za taj prestižni projekt. A kod nas će vjerojatno odlučivati jedna uska grupa, u kojoj će možda biti i netko tko će prodati skupe plastične stolce i dobro zaraditi. A drugo iznenađenje jest što je autor neuspjelog projekta ponovno nosilac rekonstrukcije. Mislim da to nije praksa u svijetu. </p>
<p>U svijetu se novi stadioni grade na ledini s dovoljno prostora za prilaz i parkiranje i nisu vezani uz postojeće gradsko tkivo. Možda bi u Zagrebu bio idealan prostor hipodroma, koji danas služi nekolicini jahača i pokojoj godišnjoj priredbici. Mogu si zamisliti kako bi neki atraktivni stadion s desne strane Mosta slobode obogatio zagrebačke vizure. A siguran sam da bi to stajalo mnogo manje od rušenja tribina i gomilanja novog betona u Maksimiru. I pitanje: je li netko pomislio da se o tome raspiše referendum u gradu? </p>
<p>No nije to jedina mega ideja: predlaže se i velebno skijalište na Sljemenu. Nekoliko velikih cijevi vodilo bi od vrha Sljemena do sjevernog podnožja. Ta jedinstvena pošumljena planina nadomak gradu izgledala bi sa zagorske strane kao da je sapeta ogromnom užadi. I ne spominjući enormne troškove održavanja takvog pogona, postavlja se i pitanje svrsishodnosti. Naime, više od 99 posto potencijalnih korisnika su rekreativci. Oni vikendom odlaze da uživaju u prirodi, a kad tamo - ulaze u polumračni tunel i nakon skijanja izađu na dnevno svjetlo negdje u Bistri! A što se tiče natjecatelja, bolje bi bilo da Vedran Pavlek odvede kompletnu skijašku reprezentaciju preko ljeta u čileanske Ande, što bi bilo jeftinije od nekoliko dana pogona skijališta! </p>
<p>Autor je profesor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tehnokrat i tehnokratizam</p>
<p>Nedavno je Davor Štern zauzeo stajalište da je »tehno-menadžerstvo pozitivan proces« (Vjesnik, 3. kolovoza 2006., str. 6). No, to nije baš tako jednostavno. Mnogi koji dominiraju u »tekućem političkom trenutku« poigravaju se pojmovima »tehnokrat« i »tehnokratizam« kao da je to nešto imaginarno. Dakle, tehnokrat je onaj tko raspolaže znanjima iz područja upravljanja i vođenja tehnološkog proizvodnoga i privrednog procesa. Tehnokratizam je koncentracija poslovodnih (tehnokratskih) i političkih funkcija i utjecaja. Nosilac tehnokratizma je svatko (ma tko to bio) tko svojim djelovanjem jača tehnokratizam.</p>
<p>Bez tehnokrata ni jedna privreda i ni jedno društvo ne mogu, a tehnokratizam i nosioci tehnokratizma su »grobari« svake privrede i svakog sustava (bez obzira kako se on zvao).</p>
<p>DIPL. ING. IVAN KABALIN, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Idealiziranje prošlosti </p>
<p>Sve se više širi oživljavanje starih običaja u kojima uživaju naši stariji inozemni umirovljenici, koji su u mogućnosti platiti proslavu starih običaja iz njihova sjećanja po našim već zamrlim selima. Slijedom toga, i Split je oživio starog cara Dioklecijana, koji je masovno ubijao ljude zbog vjerske pripadnosti. Naši inozemni umirovljenici su u stanju obnoviti svoju mladost idealizirajući ono što nije bilo idealno. Zapravo, ona je prije bila ružna stvarnost, koja ih je potjerala u svijet. Tako se obnavljanjem starih običaja iskazuje tvrda stvarnost njihova djetinjstva. Oni idealiziraju prošlost, a i Split slavi prošlost koja nije slavna, osim ako to nije surova moć jačega. </p>
<p>LUKA VUCO, KAŠTELA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Strani turisti žale se na previše prosjaka</p>
<p>Kazne se određuju prema intenzitetu propusta - sud može predložiti privremeno ili trajno oduzimanje roditeljske skrbi nad djetetom</p>
<p>Dječak koji se približio našem stolu u kafiću Maraschino, u Margaretskoj ulici, proseći novac, a nudeći za uzvrat svirku na harmonici, svakodnevni je prozor koji češće ljuti konobare, nego izaziva sažaljenje gostiju, ali ga ignoriraju nadležne institucije. Djeca prosjaci, uglavnom romske nacionalnosti, prljava, polugola i često u paru, prosjače na najfrekventnijim mjestima u gradu.</p>
<p>U posljednje vrijeme dvije smo petogodišnje djevojčice viđali oko kafića u Preradovićevoj ulici. One su kružile oko gostiju iznuđujući novac i tako zarađivale za obitelj. »Svako su ih popodne roditelji dovodili pred kafić i dolazili po njih i njihov utržak prije zatvaranja«, kaže konobar kafića Golf u Preradovićevoj. </p>
<p>Policija u takvim slučajevima rijetko reagira, premda bi trebala slijediti dojave nadležnih centara za socijalnu skrb i prijaviti roditelje ili skrbnike djece, zatečene u prosjačenju. Kazne se određuju prema intenzitetu propusta, a sud može predložiti privremeno ili trajno oduzimanje roditeljske skrbi nad djetetom. Ista je kazna predviđena i za roditelje koji zajedno s djecom prosjače na javnim gradskim prometnicama, ispred crkava i drugih institucija. »Djeca prosjaci, iako izazivaju i sažaljenje, najčešće smetaju našim gostima pa ih, prema savjetu poslodavaca, tjeramo s gradskih terasa«, kaže konobar Tomislav iz Maraschina. Iako prose kružeći terasama gradskih kafića, mali se Romi zadržavaju i ispred Zagrebačke katedrale gdje iznuđuju novac od turista. </p>
<p>»Ljudi se obično sažale na djecu, posebno turisti, koji su velikodušni u napojnicama i udjeljivanju milostinje«, ističe naš sugovornik, ali dodaje da policija rijetko kada intervenira na dječje Prosjačenje. Ako ih ispituju, djeca se izvlače, bježe i skrivaju se da bi, nakon policijske ophodnje, ponovo ‘zauzela pozicije’ oko stolova. Novo mjesto »rada« malih prosjaka postaju tramvaji, gdje djeca i mladi romske nacionalnosti također sviraju harmoniku i iznuđuju novac od putnika. Djelatnici ZET- a u većini slučajeva im ne brane takav način zarade.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mjesečni gubici 30 milijuna kuna </p>
<p>Osim gubitka radnih sati, zbog kašnjenja poslodavci kažnjavaju zaposlenike, dolazi do stresa i pada produktivnosti</p>
<p>Zagreb zbog prometnih gužvi i kašnjenja na posao mjesečno gubi od 1,2 do nevjerojatnih 30 milijuna kuna. Procjene su to stručne simulacije koju je za Vjesnik izradio glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Švigir. Upravo kašnjenja i gužve, izravno i neizravno pokušava riješiti ova gradska vlast, ali suočavanje s tim problemima postaje dvosjekli mač. Dok se prometnice osuvremenjavaju da bi se smanjile gužve i kašnjenja, nova se kašnjenja javljaju svakim danom trajanja radova.</p>
<p>Švigir je objasnio da kašnjenja na posao izazivaju više vrsta troškova. Barem 20 posto zaposlenika mjesečno izgubi 12 do 24 radna sata, a mnogi poslodavci radnike i kazne za kašnjenje, što dovodi do težeg napredovanja, dodatnih financijskih i statusnih gubitaka. Zbog stresa pada produktivnost, a nerijetko radnici moraju uzeti i bolovanje. Tako posao ulazi u sferu privatnog i pada kvaliteta života radnika.</p>
<p>Konkretno, predviđa se da u širem zagrebačkom pojasu radi oko pola milijuna građana, a ukoliko svaki peti zaposleni na posao kasni pola sata, Zagreb mjesečno gubi najmanje 1,2 milijuna kuna dok je za kašnjenje od sat vremena, logično, i gubitak dvostruko veći. No, stres prometnih gužvi dovodi i do pada produktivnosti od čak 50 posto, a sa svakim desetim radnikom smanjene produktivnosti, grad mjesečno gubi najmanje 30 milijuna kuna.</p>
<p>Pohvalno je što Grad ulaže u prometnu infrastrukturu, pogotovo na prilazima Zagrebu, gdje i nastaju najveće gužve. Pohvalno je i to što se planira graditi metro ili nadzemna željeznica koji bi postali brzo alternativno prijevozno sredstvo. No, kaže Mladen Švigir, Grad mora poraditi na organizaciji prometa tijekom radova jer su alternativni pravci često loše isplanirani, a građanima nije ostavljen ni jedan drugačiji način prijevoza do posla. </p>
<p>Zbog toga, dodaje, Grad mora bolje planirati alternativne pravce, a valja razmotriti još jedan aspekt. Gradske vlasti trebaju, naglašava Švigir, uspostaviti i komunikaciju s poslodavcima i apelirali na više tolerancije za kašnjenja u otežanim uvjetima kretanja gradom jer zadovoljni i produktivni radnici bez stresa pokreću gospodarska kretanja, koja na kraju donose više novca za daljnje gradske projekte.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Promocija nepravedno prešućivanih Zagrepčanki</p>
<p>U svojih dosadašnjih pet izdanja, Urban Festival se bavio specifičnom organizacijom i eksperimentiranjem javnim prostorima. Fokus ovogodišnjeg Festivala, koji će se održavati od 7. do 15. rujna, je prezentacija i afirmacija umjetničkih projekata i djelovanja koja otvaraju alternativu postojećoj urbanoj praksi, institucijama i društvenim odnosima, a program će se realizirati u različitim javnim gradskim prostorima. </p>
<p>Festivalu prethodi dvodnevna konferencija »Javni prostor u mijeni«, čiji je cilj pokušaj redefiniranja poimanja javnog prostora na konkretnim primjerima, s naglaskom na nedovoljno razvijenom dijalogu povjesničara umjetnosti, arhitekata, urbanista i umjetnika. Najzanimljivijim se djelom Festivala čini projekt »Ženski vodič kroz Zagreb« Barbare Blasin i Igora Markovića, koji želi izvući iz zaborava žene koje su doprinijele životu i razvoju Zagreba te ishoditi trajno obilježavanje mjesta, gdje su djelovale i živjele nepravedno prešućivane žene.</p>
<p>Zbog toga se, u okviru Urban festivala, organizira velika ulična akcija potpisivanja peticije, koja će se podastrijeti i gradskim vlastima, na dvadesetak mjesta u širem središtu grada, a prisutnima će se dijeliti promotivni materijali o značenju iznimnih povijesnih osoba, kao i smislu akcije. Organizatori za kraj Festivala najavljuju promociju knjige, u kojoj će se, prvi put na jednom mjestu, predstaviti fascinantne i inspirativne biografije žena koje su mijenjale povijest. Inače, »Ženski vodič kroz Zagreb«, kontinuirani je istraživačko-umjetnički projekt, predstavljen na Urban Festivalu 2002. koji se odvija u nekoliko povezanih i isprepletenih aktivnosti - ulične akcije potpisivanja peticija, promocije knjige i javno zagovaranje za trajno obilježavanje sjećanja na izuzetne žene. </p>
<p>Književni klub Books organizirat će skupni obilazak značajnih mjesta iz vodiča. Nakon promocije i distribucije knjige, zajedno s partnerskim udrugama Blok i B.a.B.e., zagovarat će se i lobirati za postavljanje trajnih memorijalnih obilježja. Projekt su financijski podržali Ministarstvo kulture, Gradski ured za kulturu, Vladin ured za ravnopravnost spolova, Quinna till Quinna.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Isporučena polovica novih tramvaja!</p>
<p>Novi niskopodni tramvaj, 35. po redu, bit će svečano isporučen ZET-u u utorak iz tvornice Končar-Električna vozila. Time će ZET u svom voznom parku imati točno polovinu naručenih niskopodnih vozila tipa NT 2200. U srpnju prvo ovakvo isporučeno vozilo, odnosno prototip niskopodnog tramvaja, prošao je svoj veliki test provjere nakon 50 tisuća prijeđenih kilometara. U ZET-u su vrlo zadovoljni novim vozilima, a očekuju da će do svibnja 2007. godine svih 70 vozila izići na zagrebačke ulice. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Prvi Caterham u Hrvatskoj</p>
<p>U samom središtu grada, parkiran u Gundulićevoj ulici, pozornost građana plijeni neobičan žuti automobil, koji se odnedavno pojavljuje na zagrebačkim ulicama. Riječ je o automobilu Caterham Roadsport SV 1.6, zanimljivom spoju MG-Rovers tehnologije i Caterhams inžinjeringa. Rezultat te suradnje je vrlo lagani automobil s izvrsnim balansom i držanjem ceste. To je prvi takav automobil u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Cijene mu se kreću od 45 do 55 tisuća eura, a konkretni primjerak, star šest mjeseci, košta 42 tisuće eura. [P.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Dinosaur za blaže klimatske promjene</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Kampanja Zelene akcije »Moja osobna ponuda za spas klime« završila je u ponedjeljak na splitskoj rivi. Izložen je veliki dinosaur koji je obišao cijelu Hrvatsku, upozoravajući građane lijepe naše ali i Europe na njihovu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Nevladina udruga Zelena akcija je organizirala ovu kampanju u suradnji sa međunarodnom mrežom udruga »Friends of the Earth«. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Umrla u 116 godini</p>
<p>QUITO</p>
<p> - Ekvadorka Maria Esther de Capovilla, najstarija osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda, umrla je u 116 godini života, priopćila je njezina unuka. Catherine Capovilla, 46, agent za nekretnine u Miamiju na Floridi, je kazala kako je Capovilla umrla u nedjelju u bolnici u obalnom gradu Guayaquil dva dana nakon što je primljena radi upale pluća. Njezin pokop planira se za ponedjeljak. Rođena 14. rujna 1889., iste godine kada i Charlie Chaplin i Adolf Hitler, Capovilla se udala iste godine kada su sjedinjene Države ušle u Prvi svjetski rat, 1917., a ostala udovica 1949. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Novi zakon Australcu ograničio kretanje</p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - Joseph Thomas, 32-godišnji preobraćenik na islam, prvi je Australac kojemu je zbog novog zakona o mjerama protiv terorizma ograničeno kretanje jer prema sudskoj odluci predstavlja terorističku prijetnju, doznaje se u ponedjeljak iz sudskih izvora. Thomas je prvotno osuđen na pet godina zatvora jer mu je navodni pripadnik al Qaede uručio oko 3.000 australskih dolara i avionsku kartu iz Pakistanu, a policija mu je pronašla i lažnu putovnicu. Zatvorsku mu je kaznu ukinuo prizivni sud zbog proceduralne pogreške, pa Thomas neće u zatvor ali će njegovo kretanje biti pod stalnim nadzorom, priopćio je glasnogovornik državnog odvjetnika. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Glazba se vratila u Afganistan</p>
<p>KABUL</p>
<p> - Nakon dugogodišnjih zabrana glazba se vratila u Afganistan. Glazba, koju su talibani smatrali neprihvatljivom, ponovno je uvedena u škole, poput ove na sjeveru Afganistana u mjestu Mazar-i-Shariff, gdje sviraju i djevojčice, što je donedavno bilo nezamislivo. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Novinar hrvatskog porijekla u zatvoru u Sudanu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ugledni američki novinar hrvatskog porijekla Paul Salopek, dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade, već se tri tjedna nalazi se u zatvoru u Sudanu, objavili su Chichago Tribune i National Geographic. Paul Salopek (44) bio je na putu u Africi a trebao je za National Geographic pisati o kulturi i povijesti Sahela. Sudanske vlasti uhitile su ga 6. kolovoza, a 26. kolovoza podigle su optužbu zbog špijunaže. Uredništvo National Geographica oštro je protestiralo zbog ovih optužbi, te zatražilo da se Salopek i dvojica državljana Čada koji su s njim putovali, odmah puste na slobodu. Salopek i njegovi suputnici službeno su optuženi zbog špijunaže i ulaska u Sudan bez viza. Njihovo suđenje trebalo bi početi 10. rujna u sudanskoj pokrajini Dafur. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Akademska vremena</p>
<p>Manje zanimljiv od prethodnog Dylanova albuma, »Modern Times« je većim dijelom stilska kopija »Love & Theft«</p>
<p>Fascinacija medija prošlošću i artističkim dometima Boba Dylana, vjerojatno najznačajnijeg rock glazbenika dvadesetog stoljeća, lani je dosegnula vrhunac osvrtima na njegove uspjehe od prije 40 godina.</p>
<p> I dokumentarni film »No Direction Home« i pridruženi dvostruki CD »Bootleg Series Vol. 7« bavili su se Dylanovom »elektrifikacijom« iz 1965., kojom je okrenuo leđa purističkoj folk publici i mladenačkim zanosom redefinirao izražajne i sadržajne mogućnosti rock glazbe.</p>
<p> Iako se čini da jest, nije paradoks da je zadnjih desetak godina, s pretežito tradicionalističkom vizurom svoga rada, Dylan podjednako »trn u oku« suvremene pop-scene. Znajući da više nema privlačnost za globalnu pop-publiku, Dylan se još od sredine 90-ih okrenuo korijenskim američkim glazbenim idiomima i krenuo u arheološko »iskopavanje« starinskih stilova. </p>
<p>Naslušan i upoznat s glazbenom poviješću preko svake mjere, i na koncertima i na albumima nakon akustičnog »Good As I Been To You« iz 1993., znao je održati prave lekcije pridošlim, mlađim protagonistima americane i alternativnog countryja koji su u njemu, ispravno, vidjeli čovjeka koji je sve to već prošao. </p>
<p> Nakon odličnog, tenzijom »pomaknutog« albuma »Time Out Of Mind« iz 1997., 2001. uslijedio je korijenski »Love & Theft«, prikazavši energijom možda najvitalnijeg Dylana unatrag 11-12 godina.</p>
<p> Novi Dylanov album »Modern Times«, najavljen za 29. kolovoza, stoga se čekao s velikim nestrpljenjem, ali spram iznenađujućeg obrata u karijeri kakav je bio »Love & Theft«, čini se da smo dobili stilsku vježbu s preradama vrlo sličnih motiva.</p>
<p> Doduše, akademski preciznu i solidno izvedenu, ali nakon pet godina – i medijske »panike« podignute reizdanjima povijesnih uspjeha i autobiografijom »Chronicles« – od autora Dylanova kalibra ipak se očekuje nešto drugačije. </p>
<p> Taktika je sasvim vidljiva u korištenju sličnih manirizama i arhivskih stilova rhythm and bluesa u uvodnoj »Thunder On The Mountain«, rockabillyja »The Levee's Gonna Break« ili blagog swinga »Beyond The Horizon« i »Spirit On The Water«.</p>
<p> S pjesmama poput gitaristički robusne »Rollin' And Tumblin« Dylan je rekao puno toga još na prijelomnom albumu »Highway 61 Revisited« iz 1966., samo u ratoborno ubrzanom mladenačkom tempu. Par elegičnih balada poput »Nettie Moore«, »Workingman's Blues #2« i »When The Deal Goes Down« tu su da poprave dojam intimističkim iskazima, ali i tu se osjeti »prepravak« melodija s albuma »Time Out Of Mind« i »Oh, Mercy«, poglavito pjesama poput »Not Dark Yet« ili »Trying To Get To Heaven«. </p>
<p>Zasigurno manje zanimljiv album od prethodnoga, »Modern Times« je većim dijelom stilska kopija »Love & Theft«, na kojemu gotovo svaka nova pjesma ima žanrovsku usporednicu na prošlom albumu.</p>
<p> U mnogim slučajevima vidljivo je da Dylan više ne piše pjesme u klasičnom smislu riječi, već krokije u 4/4 ritmu koje kasnije svirački razrađuje prateći bend sastavljen od pouzdanih suradnika, definitivno sraslih nakon mnogo godina provedenih na vječnoj turneji »Never Ending«.</p>
<p> Ukratko, Dylan je s »Love & Theft« uhvatio šprancu koja mu dopušta lagodniji život u za njega često pogubnoj atmosferi tonskoga studija, ali fali punokrvnih pjesama koje neće biti samo filigranska revizija idioma, kakvu je puno bolje napravio T Bone Burnett na nedavnom albumu »The True False Identity«.</p>
<p>Od istoga sindroma pati i apokaliptična, naizgled najbolja, zadnja pjesma »Ain't Talkin'«, s blagim dodatcima violine, koja na samom kraju napokon mijenja ugođaj albuma, ali je ambijentom zapravo prepisana legendarna »Blind Willie McTell«, objavljena na prvoj »Bootleg Series« kolekciji 1991. godine.</p>
<p> Radi se o estetiziranom albumskom produktu kojim se, kao i na koncertima, Dylan obraća davno preobraćenoj, »stručnoj« publici, ne tražeći svoje mjesto u pop-svijetu, ali predvidljiv ton i preuzetan ugođaj velikih tema, skupa s mrtvo-ozbiljnim Dylanovim glasom, pretjerano sliče programiranoj propovijedi.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Trijumf hrvatskih filmaša </p>
<p>Treba konačno početi cijeniti ono što imamo, a nezapamćeni niz nagrada hrvatskim filmašima u Sarajevu mogao bi za to biti dobar poticaj</p>
<p>Nakon završetka 12. sarajevskoga filmskog festivala nema nikakve sumnje da su hrvatski filmski umjetnici vodeći u regiji jugoistočne Europe. S jedne strane to potvrđuju glumačke nagrade - već treću godinu nagradu za najbolju glavnu žensku ulogu osvaja hrvatska glumica, prvo Marija Škaričić za »Tu divnu splitsku noć« (u godini u kojoj taj film osvaja Posebnu nagradu žirija), pa Zrinka Cvitešić za »Što je muškarac bez brkova« pa opet Marija Škaričić za glavnonagrađenu »Gospođicu« Andreje Štake (rođene u Švicarskoj, od oca Dubrovčanina i majke Sarajevke).</p>
<p> U »Gospođici« ključne uloge igraju i dvoje hrvatskih glumaca: markantni Zdenko Jelčić (koji je počeo kao Komandant Ljubo u »Kapelskim kresovima«, a potom glumio u još tridesetak filmova, od Hadžićeva »Novinara« do Matanićeva »Volim te«, najčešće manje uloge) do legendarne i u nas nepravedno zanemarene Ljubice Jović koja je već pola stoljeća na hrvatskom filmu (počela je s ulogama u filmovima »Svoga tela gospodar«, »H-8« i »Vlak bez voznog reda«, a najpoznatija je po velikoj ulozi Laure u seriji »U registraturi«). </p>
<p>Hrvatski glumci i glumice inače igraju veliku ulogu u svim važnijim novijim filmovima bosanskohercegovačke kinematografije, pa su tako Mustafa Nadarević i Semka Sokolović-Bertok ostvarili važne i zapažene uloge u Žaličinu »Kod amidže Idriza«, Leon Lučev i Dejan Aćimović u Žbanićkinoj »Grbavici«, a Tarik Filipović i Rade Šerbedžija u Imamovićevu »Go West«. Konačno, prisjetimo se da su i u »Ničijoj zemlji« ključne uloge imali Filip Šovagović, Rene Bitorajac i Mustafa Nadarević. </p>
<p>Neki pak koji su u Sarajevu proglašavali filmski festival vlastite zemlje »bezvrijednim«, vratili su iz Sarajeva praznih ruku s održanom međunarodnom (svjetskom) premijerom, pa će možda sada više cijeniti nagrade koje su dobili na svom nacionalnom festivalu. U off-programu Sarajeva prikazan je i (srećom prebačen na 35-mm) film Dalibora Matanića »Volim te«, koji je međunarodne premijere svojih dvaju posljednjih filmova »ispucao« u Motovunu. </p>
<p>S druge strane, još veći trijumf od hrvatskog igranog filma u Sarajevu su ostvarili laureati Dana hrvatskog filma što ukazuje da bi tom festivalu trebalo dati veću potporu, ojačati njegovu organizacijsku strukturu (koja je znatno oslabila zbog sve maćehinskijeg odnosa Studentskog centra) i pozvati selektore stranih festivala kratkometražnog i dokumentarnog filma barem na retrospektivu nagrađenih filmova. Pobjeda hrvatskih autora kratkih i dokumentarnih filmova bila je potpuna: ne samo da je hrvatska redateljica Ivona Juka koja je za svoj dokumentarac »Što sa sobom preko dana« (Grand Prix DHF, Oktavijan za najbolji dokumentarac) osvojila »Srce Sarajeva« za najbolji dokumentarni film, nego je nagradu za najbolji kratki film dobio »Sretan put, Nedime« splitskog studenta u Sloveniji Marka Šantića (nagrađen za najbolji debi na DHF).</p>
<p>Specijalno priznanje dobio je film »Nije da znam nego je tako« Tanje Golić (nagrada za najbolju režiju DHF, Oktavijan za najbolji kratki ili srednjometražni igrani film). Konačno, i nagradu Human rights dobio je film »Vukovar - posljednji rez« Janka Baljka, na kojem je kao koautor i istraživač radio osječki novinar Drago Hedl. </p>
<p>Neki će zbog uspjeha Sarajeva pisati da bi Pula trebala preuzeti njegov koncept, no treba odmah reći da Pula od Sarajeva može naučiti o organizaciji i stvaranju festivalskog ugođaja (ako su već zaboravljena vlastita bogata iskustva), a da je za hrvatske filmove puno bolje da regionalne nagrade osvajaju u inozemstvu, jer spomenute nagrade ne bi imale takvu važnost da su dodijeljene u Hrvatskoj, pa makar i na festivalu s međunarodnim žirijem. Nadalje, kada bi Pula poput Sarajeva prikazivala hrvatske filmove u međunarodnoj konkurenciji, to bi bila njihova svjetska premijera i oni nakon takva festivala ne bi mogli sudjelovati ni na jednom A-festivalu. </p>
<p>Nije stoga ni čudo da BiH nema svjetsku premijeru svojih jakih filmova i koprodukcija u Sarajevu, već ih daje u Berlin (Grbavica) ili Montreal (Go West), a i oskarovac »Ničija zemlja« imao je svjetsku premijeru u Cannesu, a ne u Sarajevu. </p>
<p>Pula bi pak mogla biti idealno mjesto za održavanje jadranskog filmskog sajma (sa štandovima i projekcijama filmova, natječajem za scenarij, promocijom lokacija i koprodukcijskim forumom) na koji bi nesumnjivo rado došli brojni producenti i filmski umjetnici (kao što bi na sam festival došli selektori svih važnih stranih festivala te većina stranih redatelja filmova u konkurenciji). Lokacija za takav sajam je vrlo bitna, jer nije čudno da zvijezde poput Nicka Noltea nakon kratkog boravka u Sarajevu jure na jadransku obalu - u Dubrovnik. </p>
<p>Konačno, Hrvatskoj treba nacionalni festival na kojem će vrednovati vlastite dosege u svim područjima. Bosna i Hercegovina nema dovoljno jaku produkciju za takav festival, Hrvatska je ima. Pula je za razliku od Sarajeva već duže od pola stoljeća mjesto za dodjelu nacionalnih filmskih nagrada, i te funkcije se ne treba odreći, osim ako ne želi da ih preuzme neki drugi grad.</p>
<p>Hrvatskoj ne treba festivalsko zatvaranje u balkanske okvire, već otvorenost prema europskoj i svjetskoj kinematografiji u međunarodnim festivalskim programima, uključujući i filmove iz regije ako to svojom kvalitetom zasluže.</p>
<p>Početi cijeniti vlastito</p>
<p>Hrvatska publika vraća se domaćem filmu, a ona pulska ga nikad nije ni napustila: sedmodnevna kontinuirana posjećenost festivalskih projekcija nacionalnog filma u broju od nekoliko tisuća gledatelja po filmu svjetski je fenomen. Treba početi konačno cijeniti ono što imamo, a nezapamćeni niz nagrada hrvatskim filmašima u Sarajevu mogao bi za to biti dobar poticaj.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Internetski glazbeni servis </p>
<p>Fonoteka je prvi hrvatski legalni glazbeni servis i download portal na kojem korisnici mogu birati više od 2000 pjesama. Na web adresi http://mdp.tportal.hr/default.htm prvi službeni portal ove vrste u Hrvatskoj omogućava preslušavanje i »skidanje« omiljenih pjesama na računalo ili mobitel. Na Fonoteci se nalaze brojni hrvatski izvođači, a među mnogima možete pronaći Ninu Badrić, Tonyja Cetinskog, ET, Jelenu Radan, Harija Rončevića, razne dalmatinske klape i mnoge druge glazbenike, s pjesmama od kojih svatko može napraviti ili vlastitu kompilaciju ili downloadati cjelovite albume.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umro jazzist Maynard Ferguson </p>
<p>VENTURA</p>
<p> - Jazz trubač Maynard Ferguson, poznat po osebujnom visokom tonu i temi iz filma »Rocky«, velikom hitu s kraja sedamdesetih, umro je u srijedu u 78. godini u kalifornijskome mjestu Venturi. </p>
<p>Ferguson je u dugoj karijeri surađivao s nekim od najvećih voditelja velikih orkestara 40-tih godina prošloga stoljeća - Countom Basiejem, Dukeom Ellingtonom, Dizzyjem Gillespiejem, Charlijem Barnettom, Jimmyjem Dorseyem i Stanom Kentonom. Bio je poznat kao »stratosferni« trubač, vrhunski majstor visokih registara, a časopis »Down Beat« triput ga je proglasio trubačem godine.</p>
<p>»Meni je moj instrument užitak i sviram ga jer u njemu uživam. Najvažnije mi je u svemu da se dobro osjećam«, jednom je izjavio za medije. [M. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Novi filmski festival</p>
<p>RIM</p>
<p> – Prvi međunarodni filmski festival u Rimu otvorit će u listopadu glumica Nicole Kidman, uz premijeru filma »Fur« Stevena Shainberga u kojem glumi glavnu ulogu. </p>
<p>Upravo osnovani festival u Italiji ima ambiciju stati uz bok glasovitom Venecijanskom, na štetu polustoljetnog filmskog festivala u Taormini, kojem je ljetos već oteo glavnog sponzora (BNL). </p>
<p>U Italiji upravo debatiraju o suparništvu između rimskog događanja i tradicionalnog filmskog festivala u Veneciji koji je pokrenut 1932. godine, to više što se Nicole Kidman pojavila kao ovogodišnja zvijezda Venecijanskog festivala.</p>
<p>»Fur« prati život fotografkinje Diane Arbus koja je 1971. počinila samoubojstvo. Filmske premijere bit će održane između 13. i 21. listopada, a među ostalima bit će prikazani i filmovi »The Namesake« indijske redateljice Mire Nair te »N«, priča o Napoleonu Paola Virzija. [T. N.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>Bilić: Optimisti s pokrićem</p>
<p>Pripreme će se odraditi u Čateškim toplicama, odakle će se u utorak 5. rujna krenuti u Moskvu, a na utakmici dan kasnije Bilić očekuje »pravu Hrvatsku« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Prvo okupljanje hrvatskih nogometnih reprezentativaca za »akciju Rusija« dogodilo se u zagrebačkom hotelu Sheraton u prijepodnevnim satima u ponedjeljak. </p>
<p>Start je to opsežnih priprema za premijernu utakmicu kvalifikacija za EP 2008. godine u Austriji i Švicarskoj, protiv Rusije 6. rujna u Moskvi. Zbog objektivnih razloga nisu stigli svi pozvani nogometaši, no u utorak će na okupu biti kompletna momčad. </p>
<p>»Imamo razloga biti optimistični, znamo da smo dobra momčad. Sada je na nama da odradimo ovih devet dana i u Moskvi budemo onakvi kakvi možemo biti - dobri i nepobjedivi«, rekao je izbornik reprezentacije Slaven Bilić, uz kojeg su bili njegov pomoćnik Aljoša Asanović te članovi stručnog stožera Nikola Jurčević, Robert Prosinečki i Marijan Mrmić. Dakako, i neizostavni glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, koji je kazao: </p>
<p>»Akciju počinjemo odmah, reprezentacija ide u slovenski Čatež, gdje će ostati do utorka 5. rujna, kad leti za Moskvu.« </p>
<p>Doista, nakon okupljanja i prigodnog sastanka s novinarima cjelokupna reprezentativna ekspedicija krenula je u Čateške toplice. Prvi je trening odrađen u ponedjeljak poslijepodne. </p>
<p>»Mnogi tvrde da će Rusi biti u optimalnoj formi, jer se rusko prvenstvo, otkud se i crpi cijela ruska reprezentacija, igra već dosta dugo. No, i naši su igrači po svojim europskim i hrvatskim klubovima odigrali već nekoliko kola. Srećom, nema ozlijeđenih, tek Srna osjeća probleme s aduktorom. Zapravo, prvi je preduvjet našega dobrog rada na pripremama da su igrači zdravi«, rekao je izbornik Bilić. </p>
<p> »Do petka će svi treninzi biti otvoreni, a onda ćemo ih zatvoriti. Moramo uvježbati dosta detalja, posebno prekide. Stoga bih molio novinare da shvate našu situaciju.« Prvi dan priprema nisu se pojavili Robert i Niko Kovač, koji su dobili dopuštenje da dođu dan kasnije. Klasnić, Olić i Balaban također stižu dan kasnije, jer su u nedjelju navečer igrali utakmice za svoje klubove. </p>
<p>Uz to, u utorak će se održati sastanak svih reprezentativaca s izbornikom i članovima stručnog stožera. Taj je sastanak bio predviđen još u prošloj akciji, za prijateljsku utakmicu protiv Italije. Nije se održao, ali sada vremena ima napretek, pa će se na tom sastanku očito modulirati kodeks ponašanja reprezentativaca i porazgovarati o ambicijama i načinima za ostvarenje cilja - plasmana na europsku nogometnu smotru. </p>
<p>Na pripremama će biti i Dario Šimić i Josip Šimunić, koji doduše zbog žutih kartona zarađenih na utakmici SP-a protiv Australije nemaju pravo nastupa u Moskvi. </p>
<p>»Oni su ovdje na svoj zahtjev, što nam potvrđuje da ova momčad ima nužnu homogenost«, dodaje Bilić. </p>
<p>Spomenimo i to da će kompletna reprezentacija u srijedu gostovati u Sisku i odigrati prijateljsku utakmicu protiv Segeste, koja slavi 100. godišnjicu osnutka. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rennes ponudio »samo« 3,5 milijuna eura </p>
<p>Ulagači Pašalić i Štimac ne žele spuštati »letvicu« ispod četiri milijuna eura </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Niko Kranjčar još je uvijek igrač Hajduka i u taboru »bijelih« se nadaju da će tako i ostati nakon što se zaključi ovoljetni prijelazni rok. Rennes je ponudio »samo« tri i pol milijuna eura, što nije zadovoljilo nikoga oko Nike. Ulagači Pašalić i Štimac ne žele spuštati »letvicu« ispod četiri milijuna eura i ovaj potez s francuskim Rennesom poruka je svima zainteresiranima da se ispod cijene neće ići. Rok je u četvrtak u 24 sata, a administracija splitskoga kluba nije zaprimila nijedan faks s ponudom za Niku. Vrijeme curi i sve je bliže rasplet da Niko i dalje predvodi »bijele« u borbi s Dinamom. Odvjetnik Emil Zgur kontaktira klubove zainteresirane za Niku i kaže: </p>
<p>»Baš ste me uhvatili na putu za Englesku. Četiri su kluba zainteresirana za Niku, no prije četvrtka će se teško što dogoditi. Ne želimo ići ispod cijene, a klubovi baš nemaju dovoljno novca za skupe transfere. Priča o godišnjoj plaći je nešto drugo i u tom se dijelu lakše nađe zajednički jezik. Novac za transfere klubovi nemaju i uglavnom ga pribavljaju kreditima.« </p>
<p>No, bitno je naglasiti da su Nikine kvalitetne igre uvjerile sve bliske obitelji Kranjčar da nema žurbe i da ne treba ići grlom u jagode. Što se tiče prinova, Boris Živković već je u Hrvatskoj i trebao bi u srijedu potpisati ugovor i uključiti se u rad. Također bi u srijedu ugovor trebao potpisati i Jurica Vučko, a manjih problema ima oko posudbe Marija Carevića. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kuže se oraspoložio </p>
<p>Ako napravimo dobru pripremu - prolazimo. Ako ne - padamo, kaže Dinamov strateg </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Novi poraz, nemaštovita igra, posve podređena uloga i samo dva boda u četiri utakmice... Takva je »krvna slika« Auxerrea danas, nakon okršaja četvrtoga prvenstvenoga kola, u kojem je sljedeći Dinamov europski suparnik pokleknuo na gostovanju u Nancyju. Bilo je 1-0 za domaće, a izvedba Auxerrea pomalo je oraspoložila Dinamova trenera Josipa Kužea uoči skorašnjih okršaja 1. kola Kupa Uefe, predviđenih za 14. i 28. rujna. </p>
<p>Kuže je uživo promatrao dvoboj u Nancyju, pa je propustio prvenstveni dvoboj vlastite momčadi, koja je istog dana u Vinkovcima pobijedila Cibaliju s 1-0 pogotkom Eduarda u 79. minuti. </p>
<p>»Nakon što sam odgledao ovu utakmicu mogu reći da imamo 50 posto šansi za prolaz dalje. Ako napravimo dobru pripremu - prolazimo. Ako ne - padamo. Auxerre je momčad koja na prvi pogled ne igra nogomet kao i mi. Nemaju kombinatoriku, ali igraju racionalnije od nas«, istaknuo je Kuže. Pritom je dodao i jednu »sitnicu«, koja dijeli našu i francusku momčad. </p>
<p>»Oni su jači od nas u stvaranju rezultata!« </p>
<p>Jedna je od Auxerreovih odlika skok igra. </p>
<p>»Igraju čvrstu obranu, dobri su skakači i koriste klasični 4-4-2 sustav kao na playstationu. Uopće ne mijenjaju mjesta, nema križanja. Imaju vrlo visoku momčad i jako su dobri u suparničkom kaznenom prostoru«. </p>
<p>O manama svog suparnika Kuže još ne želi ozbiljnije govoriti. </p>
<p>»To tek moramo vidjeti. U Nancyju su se opredijelili za čvrstu obranu i kontranapade. Međutim, ti se kontranapadi svode uglavnom na dugu loptu prema samo jednom igraču. Nemaju kombinatoriku i nama odgovara ta njihova igra na kontranapade. Lopta dođe do središnjeg igrača i onda ide duga lopta na špicu. Igraju više na špice nego Englezi! Isto vrijedi i za Nancy. Nijedna od tih momčadi ne gradi igru kombinatorikom ili dodavanjem. No, zanima me kako Auxerre igra na svom terenu. Sad im u goste dolazi Monaco«, dodao je Kuže. </p>
<p>Dinamo je ovog ljeta, u pripremnoj utakmici u Švicarskoj, pobijedio Auxerre s 2-1.</p>
<p>»Upravo sam uzeo zapisnik s te utakmice i vidio da je Auxerre tada igrao u najjačem sastavu, jačem nego sad protiv Nancyja. Ali, tada nisam pretjerano obraćao pažnju na Auxerre, jer sam se usredotočio na svoju momčad. Najbolji je dojam ostavio vezist Mathis. Dobar je i Traore. Momčad su bez posebnih zvijezda.« </p>
<p>Kuže već sad ima viziju igre kojom bi se njegova momčad trebala suprotstaviti Francuzima. A ta će vizija s vremenom dobiti i sitnije korekcije. </p>
<p>»Stavit ćemo naglasak na posjed lopte, dominaciju, kombinatoriku ispred njihovih 16 metara. Pritisak na njihov obrambeni red nećemo raditi dugim, visokim loptama, već pomoću kratkih dodavanja, promjenom ritma, ulaskom igrača iz drugog plana, uz uvježbane kombinacije koje bi ih mogle iznenaditi. Zanimljivo, u cijeloj utakmici u Nancyju nisam vidio nijedan udarac s udaljenosti od 16 do 18 metara. Vratare praktički nisam ni vidio, jer nisu bili 'u kadru'. Tek sam nakon 30-ak minuta uočio kakve dresove imaju«, zaključio je Kuže. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tenis u novom ruhu </p>
<p>U 2007. godini ATP će predstaviti igranje po skupinama na nekim turnirima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dolaskom novog vodstva Udruženja teniskih profesionalaca, dolazi i novo vrijeme za bijeli sport. Čelni čovjek ATP-a Etienne de Villiers ispekao je menadžerski zanat u velikim tvrtkama poput Disneyja, a sada se uhvatio u koštac s tenisom, kojeg namjerava učiniti boljim podjednako za gledatelje i igrače. Uoči početka US Opena objavljeno je da će u 2007. godini turniri imati bogatije nagradne fondove, osnovat će se multimilijunski marketinški fond i uvest će se neke promjene u igri. </p>
<p>»Namjeravamo pretvoriti muški profesionalni tenis u integrirani zabavni posao, koji će imati smisla za gledatelje, igrače, turnire i medije. Aktivno ćemo stvarati više zvijezda, pojačati zabavni dio turnira i posvetiti puno više pažnje marketingu i promociji«, rekao je De Villiers. </p>
<p>Priznati je član Vijeća igrača pri ATP-u i treći tenisač svijeta Ivan Ljubičić, koji smatra kako su promjene nužne za boljitak tenisa. </p>
<p>»Podržavam novi pravac novog vodstva ATP-a. Uvjeren sam da ATP i tenis općenito idu u pravom smjeru zahvaljujući sposobnosti vođenja De Villiersa i njegovoj viziji«, rekao je Ljubičić. </p>
<p>Sljedeće će sezone većina turnira počinjati u nedjelju. Osim atraktivnih mečeva u obje konkurencije, nedjeljom će na rasporedu biti i razne promocije, humanitarne priredbe i obiteljske aktivnosti. </p>
<p>Osim toga, u 2007. godini ATP će predstaviti igranje po skupinama na nekim turnirima. Nakon međusobnih dvoboja samo će prvi izboriti iduću fazu turnira, u kojoj se igra na ispadanje. Svjetski kup i Masters već primjenjuju takav sustav, koji se pokazao zanimljivim za sve strane. Gledatelji, naime, imaju veće šanse ponovno vidjeti svog omiljenog tenisača, budući da jedan poraz u skupini ne znači i oproštaj od turnira. Naravno, takav sustav igranja otvara nove mogućnosti za televizijske kuće i promotore. </p>
<p>Nadalje, iduće sezone više neće biti ATP mečeva na tri dobivena seta. Dosad je 13 ATP finala igrano na taj način, što je ugrožavalo zdravlje igrača. Ovako će svi biti sretniji, igrači odmorniji, finalisti neće automatski biti otpisani za sljedeći tjedan, a televizijske kuće će lakše procijeniti duljinu trajanja meča. </p>
<p>Prvi put od 2000. godine ATP će odjednom povećati nagradni fond za sve turnire. Turniri iz međunarodne serije s minimalnim nagradnim fondom povećat će ga za 10 posto. Osim toga, svi će ostali turniri napraviti marketinški program, dizajniran tako da podupire inicijative kao što su nedjeljni festivalski dani, odnosno pojačana promocija igrača. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jones oborila svjetski rekord na 100 prsno </p>
<p>HOBART</p>
<p> – Australska plivačica Leisel Jones postavila je novi svjetski rekord na 100 metara prsno u malim bazenima. Ona je na prvenstvu Australije tu dionicu isplivala za 1:04.12 te je 67 stotinki bila brža od dosadašnjeg rekorda, kojeg je 2004. ostvarila Amerikanka Tara Kirk. Leisel Jones sada je vlasnica četiri svjetska rekorda, odnosno na 100 m i 200 m prsno u malim i velikim bazenima. Čak tri rekorda postavila je ove godine. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Juventus ispao iz kupa </p>
<p>Juventus je ispao iz nogometnoga kupa Italije u 3. kolu, izgubivši od Napolija nakon izvođenja jedanaesteraca. Nakon dva produžetka bilo je 3-3. Pred oko 60 tisuća navijača, koliko ih se natiskalo na stadionu u Napulju, produžetke je osigurao branič Paolo Cannavaro pogotkom u smiraju utakmice. Na kraju je Napoli slavio sa 7-6, obrambeni igrač »Stare dame« Federico Balzaretti postao je tragičarom, poslavši loptu preko grede. [Lj. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Objavljen popis političara suradnika Securitatea</p>
<p>I ime Trajana Basescua, rumunjskog predsjednika spomenuto je u kontekstu suradnika Securitatea, ali je Savjet za istraživanje arhiva Sceuritatea to opovrgnuo</p>
<p>Mona Muska, jedna od najuglednijih ličnosti rumunjske političke scene, potpredsjednica vladajuće Narodne liberalne stranke i ugledna članica parlamenta našla se u središtu skandala kad je Nacionalni savjet za istraživanje arhiva tajne službe Securitate objavio dio svojih nalaza. </p>
<p>Iz dokumenata Ceausecuove tajne policije razvidno je da je Mona Muska još 1977. godine, dok je bila mlada profesorica na Sveučilištu u Temišvaru, pristala surađivati sa Securitateom i napravila ukupno 15 izvještaja koji su se odnosili na njene studente. </p>
<p>Rumunjska javnost ostala je zatečena, jer Muska je bila poznata kao jedan od najžešćih kritičara svih koji su imali bilo kakve veze sa Securitateom, a građani Rumunjske u mnogim anketama stavljali su je na drugo mjesto političara kojima najviše vjeruju, odmah iza predsjednika Republike Trajana Basescua. </p>
<p>Inače, i njegovo ime kao suradnika Securitatea nedavno je spomenuo bivši rumunjski predsjednik Emil Constantinescu, ali je Savjet za istraživanje arhiva Securitatea to opovrgnuo.</p>
<p>Mona Muska je do sada najpoznatije ime rumunjske političke scene koje se spominje kao suradnik Securitatea, ali rumunjski mediji objavili su listu od 29 političara za koje tvrde da su bili suradnici zloglasne Ceausescuove tajne policije. Među njima su i Radu Terinte i Sogor Caba koji su priznali svoju suradnju s tajnom policijom u doba komunizma, ali ostali prozvani u medijima to odlučno poriču. </p>
<p>Udruženje rumunjskih javnih glasila sastavilo je i listu od 200 novinara za koje tvrdi da su surađivali sa Securitateom i traže od Nacionalnog savjeta da to provjeri. </p>
<p>Otkrivanje imena mogućih suradnika Securitatea u dijelu javnosti poprima razmjere histerije, pa je rumunjski premijer Kalin Popescu Tariceanu upozorio da bi prozivanje parlamentarnih zastupnika i njihove ostavke mogli dovesti između ostalog i do prijevremenih parlamentarnih izbora, što Rumunjskoj u trenutku kad očekuje stalno članstvo u Europskoj uniji nikako ne odgovara. </p>
<p> Ipak, rekao je da će njegova Narodna liberalna stranka ozbiljno razmotriti slučaj potpredsjednice Mone Muske te da će najvjerojatnije zatražiti da podnese ostavku na sve stranačke i političke dužnosti, uključujući i zastupničko.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Britanci sve češća meta atentatora</p>
<p>U seriji odvojenih terorističkih eksplozija ranjeno 27 osoba većinom turista</p>
<p>Britanski Foreign Office izjavio da je od deset Britanaca ozlijeđenih u eksploziji bombe u minibusu četvoro u teškom stanju</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U eksplozijama u Istanbulu i turskom ljetovalištu Marmaris, ranjeno je u nedjelju kasno navečer ukupno 27 osoba, javile su agencije. Među ranjenima ima dosta stranaca, uključujući i deset Britanaca. Nijedna organizacija nije do sada preuzela odgovornost za ove terorističke napade. </p>
<p>Najveća eksplozija dogodila se u nedjelju oko ponoći u jednom lokalnom minibusu u Marmarisu. Unutar 15 minuta detonirale su još dvije manje bombe podmetnute u kante za smeće. </p>
<p>U Marmarisu je ranjena 21 osoba - većinom putnici napadnutog minibusa. Lokalne bolnice navode da se radi uglavnom lakšim ozljedama, ali da su turisti pretrpjeli snažan šok. </p>
<p>Foreign Office je priopćio da je od desetero britanskih građana, koliko ih je ranjeno u eksplozijama, četvero u ozbiljnom stanju.</p>
<p>Još šest osoba ranjeno je u nedjelju u Istanbulu, gdje u četvrti Bagcilar eksplodirala podmetnuta bomba, potvrdila je tamošnja policija. »Ostavili su paket na cesti, naslonjen na zid vrta ... On je eksplodirao oko 21.30«, izjavio je šef istanbulske policije Celatettin Cerrah ne navodeći pojedinosti. Dva dana ranije, dvije bombe eksplodirale su u gradu Adana na jugu Turske, ranivši četvoro ljudi. </p>
<p>O mogućim počiniteljima tek se nagađa. Jedna od organizacija na koju se sumnja jest Radnička stranka Kurdistana (PKK), koja od 1984. vodi separatističku kampanju u Turskoj. Ankara je nedavno pojačala vojnu prisutnost na jugoistoku zemlje gdje PKK ima svoje uporište. Osim PKK, u prošlosti su i druge militantne skupine u Turskoj izvodile slične napade, ili bile optuživane za njih. Primjerice, napadi u Istanbulu 2003. bili su izvedeni prema sve češćem obrascu po kome se lokalni islamski ekstremisti stavljaju na raspolaganje Al Qaidi. U pitanju su ljudi koji imaju međunarodne terorističke veze jer su se kao dobrovoljci borili u zemljama poput Afganistana, Čečenije ili Bosne. </p>
<p>Al Qaida tako postaje neka vrstom terorističke franšize, dajući završni pečat terorističkim operacijama koje pokreću lokalni islamski ekstremisti u raznim dijelovima svijeta, tvrdilo se u vrijeme ranijih napada na britanski konzulat i zgradu HSBC u glavnom gradu Turske. </p>
<p>Moguće je da je slično bilo i ovaj put, no ne može se isključiti ni samostalna akcija PKK-a. Islamski ekstremisti, kurdski separatisti i ljevičarski ekstremisti, svi su oni u prošlosti izazivali terorističke incidente u Turskoj. </p>
<p>Najnoviji napadi vjerojatno su izvedeni sa ciljem da nanesu velike štete turskom turizmu, koji bi ove godine trebao privući 26 milijuna posjetitelja, i donijeti prihod od 20 milijardi dolara. No, Turska postaje sve nesigurnija za strane posjetitelje. Krajem lipnja četiri su osobe ubijene, a 25 ih je ranjeno u turskom ljetovalištu Antalya. Od sredine studenoga prošle godine pa do danas, u Istanbulu je u četiri odvojena napada ubijene su tri, a ranjeno je više od 70 osoba.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Osmijeh Katie Couric vrijedan 15 milijuna dolara</p>
<p>Katie Couric je prva žena koja će samostalno voditi najgledaniji TV dnevnik u Americi. Svi tvrde da je ona veliki magnet za televizijske oglašivače </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Da je posao TV voditelja emisija vijesti u udarnom večernjem terminu u Americi više nego dobro plaćen zna se odavno. No, kada taj posao postane jedan od najbolje plaćenih u cehu, i kada ga počne raditi žena s ne posebno velikim rezultatima na tom polju, onda je to već vijest, barem u Americi.</p>
<p>Katie Couric, nakon dvadeset godišnje novinarske karijere, preuzima početkom rujna posao snova. Ova Amerikanka s najizraženijim osmijehom koji joj ne silazi s lica te s mediteranskim šarmom postaje voditeljica jednog od tri najgledanija večernja TV dnevnika: CBS Evening News. Za svojih će oko 250 polusatnih nastupa godišnje, primati plaću od 15 milijuna dolara.</p>
<p>Couric ipak, nije prva žena koja se okušala u tom poslu. Donedavno je, ali manje od godinu dana u toj vrućoj stolici opstajala novinarka TV mreže ABC Elizabeth Vargas. No, ona nije izdržala izrazito mušku konkurenciju. Posebno nakon nesretnog starta njenog programskog partnera Boba Woodruffa koji je početkom godine stradao od iračke granate u Bagdadu. Vargas je, tek u tandemu s muškarcem dijelila voditeljsku postavu TV dnevnika na kanalu 7. Katie Couric je prva žena koja će samostalno voditi najgledaniji TV dnevnik u Americi. Svi tvrde da je ona to i zaslužila. Točno u dolar se zna koliki je magnet za televizijske oglašivače bila njena televizijska pojava dok je nasmijana Katie vodila jutarnji program »Today show«.</p>
<p>U prvih šest mjeseci 2006., »Today show« je zaradio 274 milijuna dolara, 100 milijuna više od konkurentskog jutarnjeg programa na kanalu 7. »Good Morning America« koji je inkasirao je samo 170 milijuna dolara od reklama. </p>
<p>Jutarnji su programi u Americi i dalje profitabilniji od večernjih u kojima se emitiraju polusatne TV vijesti s voditeljima koji postaju zaštitni znak tih emisija. Couric na mjesto voditelja u CBS dolazi nakon neslavne epizode u kojoj je sa scene neplanirano otišao jedan od trojice legendarnih američkih TV voditelja. Pored Petera Jennigsa koji je umro od raka pluća u kolovozu 2005. te Toma Brokawa koji se prošle godine samoinicijativno povukao, mjesto nezamjenljivog voditelja TV dnevnika napustio je neočekivano i Dan Rather. Katie Couric, sa svojim znanim osmijehom dolazi na CBS kao spasitelj, osobito u eri interneta i blogova, ali i sve tabloidnijeg novinarstva.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kofi Annan u Bejrutu</p>
<p>BEJRUT</p>
<p> - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan stigao je u ponedjeljak u Bejrut, prvu postaju srednjoistočne turneje u sklopu stabiliziranja prekida vatre u Libanonu, ustvrdivši da se radi o »izrazito kritičnom razdoblju« za tu zemlju. »Mislim da je važno da osobno dođem i s libanonskim vlastima razgovaram o stanju nakon rata i mjerama koje bismo trebali poduzeti kako bismo primijenili rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1701 i kako bismo pokazali međunarodnu solidarnost«, rekao je Annan. Tijekom dvodnevnog posjeta Annan će se sastati s libanonskim vođama i UN-ovim mirovnjacima raspoređenim u južnom Libanonu. Potom bi trebao posjetiti Izrael, Siriju i Iran. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Irak: 16 mrtvih u središtu Bagdada</p>
<p>DIWANIYAH</p>
<p> - Šesnaest osoba je ubijeno, a 45 je ranjeno u samoubilačkom napadu automobilom-bombom u blizini ulaza u ministarstvo unutarnjih poslova u središtu Bagdada. Osim toga, 34 osobe su poginule, a nekoliko desetaka je ranjeno u Diwaniyahu, 130 kilometara južno od Bagdada, u sukobima između šijita i iračkih i američkih vojnika. Poginula su i četvorica američkih vojnika. [AP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Vrijeme je za oskarovce</p>
<p>Na predstojećoj dodjeli Oscara zlatne bi kipiće mogli dobiti neki od filmova koje će američka publika vidjeti na jesenskom kinorepertoaru</p>
<p>Jesenska kinosezona već prema pravilu donosi manje spektakularnih filmskih hitova, jer ih studiji prikazuju tijekom ljetnih mjeseci koji su ujedno i komercijalno najpotentniji, što potvrđuje činjenica da je većina najgledanijih hitova u povijesti prikazana upravo u ljetnim mjesecima. Oni blockbusteri koji nisu došli u kina tijekom ljeta bit će prikazani za božićne i novogodišnje blagdane, dok će repertoar tijekom idućih jesenskih mjeseci biti nešto drukčije koncipiran. Dakako, naći će se pokoji raskošno produciran blockbuster, ali većina će ostvarenja biti ozbiljnije intonirana s namjerom da osvoji glasače Američke filmske akademije koji odlučuju o Oscarima. I baš kao što na Eurosongu dobro prolaze pjesme koje se izvode pri kraju, tako i na dodjelama Oscara dobro prolaze filmovi prikazani potkraj godine, jer su valjda još svježi u glavama glasača. Stoga, za pretpostaviti je da bi na predstojećoj dodjeli Oscara priličan broj pozlaćenih kipića trebali osvojiti neki od filmova prikazani tijekom rujna, listopada, studenoga ili prosinca. </p>
<p>Uostalom, znakovito je to što se u idućih nekoliko mjeseci u kinima počinju prikazivati novi naslovi Clinta Eastwooda, Martina Scorseseja, Curtisa Hansona, Anthonyja Minghelle, Barryja Levinsona, Sophije Coppole, Christophera Nolana… Među najambicioznijim projektima sigurno je Eastwoodov uradak »Flags of Our Fathers«, u čijem su središtu radnje šestorica vojnika koji su podigli američku zastavu na otoku Iwo Jima (ovjekovječio ih je nedavno preminuli fotograf Joe Rosenthal, dobitnik Pulitzerove nagrade upravo za tu legendarnu fotografiju). Eastwood je okupio sjajnu ekipu mlađih glumaca (Ryan Phillippe, Barry Pepper) a kako je riječ o jednoj od najpoznatijih bitaka u Drugom svjetskom ratu ne treba sumnjati da će film postići komercijalan uspjeh iako će Eastwood vjerojatno teško osvojiti zlatni kipić zbog svog relativno svježeg trijumfa s »Djevojkom od milijun dolara«. Scenarij je djelo Paula Haggisa, koji je napisao i »Djevojku od milijun dolara«, te također Oscarima nagrađenu »Fatalnu nesreću«.</p>
<p>Scorsese je u svom novom projektu »The Departed« i drugom remakeu u karijeri (prvi je bio »Rt straha«) prvi put spojio dvije velike hollywoodske zvijezde: svog omiljenog glumca Leonarda DiCaprija i Matta Damona. No pitanje je koliko će mu poći za rukom nadmašiti doista impresivan hongkonški predložak »Pakleni poslovi« koji je u međuvremenu postao trilogijom. U Scorsesejevu remakeu hongkonšku policiju i kineske trijade zamijenili su bostonska policija i irska mafija, ali priča je u osnovi ostala ista i prati živote dvojice junaka koji su ubačeni kao krtice u redove policije, odnosno mafije. </p>
<p>Curtis Hanson (»L. A. povjerljivo«) predstavlja svoj novi projekt »Lucky You« o profesionalnom kockaru u Las Vegasu. Za tu je prigodu pred kamerom okupio uvijek sjajnog Erica Banu, Drew Barrymore i veterana Roberta Duvalla. </p>
<p>U kina dolazi i novi film Anthonyja Minghelle »Breaking and Entering« s Judeom Lawom, Robin Wright Penn i Juliette Binoche, te »Marie Antoinette« Sophije Coppole koja iza sebe već ima niz festivala. Ugledni Christopher Nolan (»Nesanica«, »Memento«) za potrebe svog novog naslova, priče o rivalstvu dvojice mađioničara, okupio je možda i najimpresivniju glumačku ekipu ove godine. Naime, pred kamerom su Christian Bale, Hugh Jackman, David Bowie, Scarlett Johansson i Michael Caine. Jedan od filmova koji bi mogao biti zapažen, a ima i jednako impresivnu glumačku postavu, sigurno je i drama »All The King's Men«. Režiju potpisuje ugledni scenarist Steven Zaillian, a nastupaju Sean Penn, Jude Law, Anthony Hopkins, Kathy Baker, Kate Winslet i James Gandolfino. </p>
<p>Među zanimljivim projektima koji vjerojatno neće biti zapaženi kod Akademijinih glasača je i ekranizacija poznatog romana Jamesa Ellroya »Crna Dalija« (s Joshom Hartnettom, Scarlet Johansson i Hillary Swank) koju potpisuje Brian De Palma, te hollywoodska ekranizacija kultnog britanskog ostvarenja »The Wicker Man«. Potonje potpisuje ugledni Neil La Bute čijim bi se eventualnim nedostatkom mogla smatrati činjenica da prvi put potpisuje film izvan okvira drame i komedije. Detektiva koji istražuje neobične i bizarne događaje na udaljenom otoku tumači Nicolas Cage. </p>
<p>Kada je riječ o originalnom »Wicker Manu«, veseli činjenica da se redatelj tog sjajnog i jezovitog trilera Robin Hardy (potpisao je još jedan odličan triler »The Fantasist«, a potom nestao) vraća filmu nakon dva desetljeća stanke. No zašto se odlučio na remake »The Wicker Mana«, okupivši dio originalne glumačke ekipe pod nazivom »Cowboy for Christ«, nikome nije jasno.</p>
<p>Od manje ambicioznih ostvarenja čija je namjera isključivo zabava u prvom dijelu sezone bit će prikazani ratni spektakl »Flyboys« u produkciji Deana Devlina i informatičkog tajkuna Larryja Ellisona, »Catch a Fire« Philipea Noycea, »Fearless« s Jet Lijem, »The Guardian«, koji bi trebao vratiti poljuljanu slavu Kevinu Costneru, nastavak ludorija MTV-jeve ekipe iz projekta »Jackass«… Od ekranizacija videoigara ove ćemo jeseni gledati samo »Dead or Alive« u kojemu atraktivne djevojke pokušavaju preživjeti borilačke mečeve na jednom otoku, te »Silent Hill« temeljen na uspješnoj horor igrici. Potonji je zanimljiv i zbog činjenice da režiju potpisuje nepravedno podcijenjen redatelj Christopher Gans koji iza sebe ima sjajnu »Vučju družinu«, te impresivnu ekranizaciju manga stripa »Ubojica koji plače«. Jednako napeto obožavatelji iščekuju i povratnički projekt nekad obećavajućeg redatelja Phila Joanua (režirao jedan od najboljih koncertnih filmova posljednjih nekoliko desetljeća »Rattle and Hum« te sjajnu kriminalističku dramu »Stanje milosti), ali za vjerovati je da ga akcijski film s The Rockom baš i neće vratiti u prvu hollywoodsku ligu. </p>
<p>U studenome nas očekuje »Borat«, cjelovečernji projekt o avanturama kazahastanskog reportera, još jednog lika iz kultne televizijske serije »Ali G« kojeg je osmislio popularni komičar Sacha Baron Cohen. Tu su i uobičajeno bombastični krimići »The Flock« i »Deja Vu«. Prvog potpisuje Wai Keung Lau, redatelj hongkonškog hita »Prljavi poslovi«, kojem je to prvi uradak na engleskom jeziku. Dvoje federalnih agenata koji kreću u potragu za opasnim seksualnim prijestupnikom tumače Richard Gere i Claire Danes. Drugi je nova suradnja Tonyja Scotta i Jerryja Bruckheimera, čiji naslov dovoljno govori u kojem će smjeru ići radnja. Glavne uloge tumače Denzel Washington, Jim Caviezel i Val Kilmer.</p>
<p>U studenom nas napokon očekuje i dugo očekivani novi James Bond. O izboru Daniela Craiga za novog Bonda već je toliko toga napisanog pa ćemo mi još samo dodati da režiju »Casino Royalea« potpisuje Martin Campbell (već se dokazao »Zlatnim okom«), a uz Evu Green, jednu od Bondovih ljepotica glumi i »naša« Ivana Miličević.</p>
<p>Kako je jesen i sam kraj godine vrijeme kada Hollywood izbacuje svoje najambicioznije i potencijalne oscarovske naslove, tako nas i ovaj put očekuje pregršt ambicioznih drama.</p>
<p>Najprije u kina dolazi »Babel« Alejandra Gonzaleza Inarritua (»21 gram«, »Pasja ljubav«). Sniman je na tri kontinenta i četiri različita jezika, a vjerojatno će ga Inarritu još dodatno začiniti i svojom specifičnom narativnom strukturom. Glumački dio posla Meksikanac je prepustio Bradu Pittu, Cate Blanchett i Gaelu Garciji Bernalu.</p>
<p>»A Good Year« naziv je novog naslova Ridleya Scotta, koji se očito zasitio spektakala, te se odlučio za provokativnu dramu o Britancu koji traži povrat svoje zemlje u Francuskoj. Engleski akcent uvježbavat će Russell Crowe, a glumačku podršku pružit će mu Albert Finney.</p>
<p>Od kontroverznih projekata valja izdvojiti »Fast Food Nation«, ekranizaciju književnog bestselera. Režiju i scenarij potpisuje Richard Linklater, dok glumačku postavu čine Bruce Willis, Greg Kinnear, Patricia Arquette, Ethan Hawke i još dosta poznatih imena. Tu je i »The Fountain«, prvi film talentiranog Darrena Aronofskyog nakon kontroverznog »Rekvijema za snove«. Ovaj se put odlučio za ljubavnu dramu s elementima fantastike koja se događa u nekoliko vremenskih razdoblja. Ljubavnike tumače Hugh Jackman i Rachel Weisz.</p>
<p>Od »lakšeg« materijala u prosincu nas očekuje novo ostvarenje Luca Bessona »Arthur and the Minimoys«. Specifičnu kombinaciju animacije i fantazije Besson primjenjuje već nekoliko godina, a prema nekim informacijama radit će se o jednoj od najskupljih europskih produkcija svih vremena. Kao zanimljivost valja izdvojiti informaciju da se u glasovnim ulogama pojavljuju David Bowie i Snoop Dogg. </p>
<p>S posebnom pozornošću očekuje se »Apocalypto«, novi projekt Mela Gibsona smješten u vrijeme Maja, te snimljen na njihovu jeziku. Gibson je nedavno pijan izazvao incident s policijom i, što je još gore, nakon »Pasije« ponovno se zamjerio Židovima. No beskompromisan kakav već jest, Gibson još jednom nije odustao od svoje autorske vizije pa se s pravom može reći kako je »Apocalypto« jedan od najočekivanijih naslova godine. Ambicije za zlatni kipić ima i »The Good German« Stevena Soderbergha, triler o američkom novinaru koji u poslijeratnom Berlinu biva uvučen u istragu o ubojstvu. Kao i obično, Soderbergh je okupio jaku glumačku postavu u kojoj su George Clooney, Cate Blanchett i Tobey Maguire.</p>
<p>Posljednjih dana ove godine očekuje nas i prava poslastica »Pan's Labyrinth«, novi film Guillerma Del Tora, svojevrsni nastavak njegova remek djela »Đavolja kralježnica« (2001.). Iako je već imao premijeru na ovogodišnjem Cannesu, u pravu kinodistribuciju »Pan's Labyrinth« kreće 29. prosinca. </p>
<p>Marijan BralaDenis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Vježbajte i na odmoru</p>
<p>Ne odričite se tjelesnih aktivnosti jer one sagorijevaju masti i normaliziraju šećer</p>
<p>Tjelesna aktivnost važna je za zdravlje, a to se posebice odnosi na oboljele od dijabetesa. Sagorijevanje masti održava tijelo vitkijim i zdravijim, pa je dijabetičarima vježbanje posebno preporučljivo. Ponajprije jer mnogi od njih imaju problema s kilogramima. Tjelesna aktivnost pomaže u smanjenju stresa koji podiže razinu glukoze u krvi. Liječnici upozoravaju da za vrijeme godišnjih odmora dijabetičari povedu računa o tome kojim se aktivnostima bave. </p>
<p>Biciklizam, dugo plivanje i planinarenje su dobri, ali sve aktivnosti treba provoditi kontrolirano. To znači da prije početka bavljenja bilo kojom od njih provjerite stanje šećera u krvi kako ne bi došlo do njegova naglog pada što može izazvati i dijabetičku komu. </p>
<p>Ako želite provesti aktivan odmor, uključujući i vježbanje, najbolje je da odradite nekoliko vježbi istezanja. U to se podrazumijevaju i lagane šetnje kako bi se organizam pripremio na zahtjevnije napore. Privlače li vas aktivni izleti u prirodu, a niste navikli na vrućinu potrudite se da u ljepotama okoliša uživate u jutarnjim i popodnevnim satima. Ako ste dijabetičar nemojte si zadavati kilometarske rute za šetnju, a da pritom nemate sa sobom nešto za jelo, pribor za inzulin ili tablete. Volite li dugo uživati na suncu (u toplim se uvjetima inzulin brže apsorbira) posavjetujte se s liječnikom. </p>
<p>Osjećate li mučninu zbog izlaganja suncu popijte zaslađeni napitak i redovito mjerite šećer u krvi. Kada bolujete od šećerne bolesti morate redovito uzimati obroke, a na odmoru to ljudi često zaborave. Stoga morate povesti računa da uvijek uz sebe imate lagani obrok.</p>
<p>Ako ste dijabetičar ne odričite se tjelesnih aktivnosti ni na ljetovanju, ali njih trebate provoditi sustavno prije godišnjeg odmora kako poslije ne biste imali većih problema. Važno je održavati i stabilnu razinu glukoze kao najvažniju mjeru ugodnog boravka. Svakako plivajte i uživajte u morskim blagodatima, savjetuju liječnici i dodaju da dijabetes u tome čovjeka ne bi trebao sprječavati.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Potjera za pljačkašem pošte u Šestinama</p>
<p>Nekoliko minuta iza osam sati muškarac maskiran kapuljačom i ženskom čarapom pobjegao sa plijenom od desetak tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Maskirani i naoružani muškarac opljačkao je u ponedjeljak nešto iza 8 sati poštu na Šestinskom trgu na Šestinama, a zatim pobjegao s plijenom.</p>
<p>Kako se navodi u policijskom priopćenju muškarac maskiran kapuljačom i ženskom crnom najlon čarapom, uz prijetnju revolverom, počinio razbojstvo nad 34-godišnjim službenikom. Ušao je u poštu, zaprijetio revolverom i zatražio novac. Materijalna šteta, iznosi desetak tisuća kuna. Kako smo čuli na mjestu događaja pretpostavlja se kako je riječ o mlađem muškarcu koji je pljačku izveo sam. Prodavačica iz kioska na obližnjem autobusnom stajalištu vidjela je mladića obučenog u crno s kapuljačom na glavi koji je trčeći iz smjera pošte protrčao pokraj kioska pa kroz park prema Šestinskom prilazu. </p>
<p>Policija je ubrzo blokirala šire mjesto događaja, a kako smo vidjeli, ophodnje s dugim cijevima su upućene u smjeru Medvednice, odnosno prema »Šestinskom lagviću«, a isto tako i prema naselju Lukšići te u smjeru Pantovčaka. Do zaključenja ovoga izdanja razbojnik još nije otkriven. Pošte su česta meta razbojnika ali su u zadnjih godinu dana policija i zaštitari zabilježili i određene uspjehe u borbi s lopovima. Prije tjedan dana su dvojica razbojnika koji su pokušali opljačkati poštanski kombi kod pošte u Dugavama morali pobjeći bez plijena. Naime dvojac nije uspio otključati sef koji se nalazi u kombiju budući da je drugi ključ potreban za otvaranje dvostruke brave bio kod službenice koja je uspjela pobjeći. Policajci su uspjeli uhititi i razbojnika koji je u svibnju opljačkao kombi pokraj pošte na Drvinju. </p>
<p>Najpoznatiji slučaj neuspjele pljačke dogodio se 7. prosinca prošle godine kada su u potjeri nakon pljačke pošte u naselju Botinec ubijena dva razbojnika, za koje je kasnije utvrđeno da su povezeni s krvavom pljačkom poslovnice Fine u Zvonimirovoj ulici u kojoj su u rujnu prošle godine ubijena dvojica zaštitara.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Eksplozija uništila restoran »Meduza«</p>
<p>Još nisu otkriveni ni počinitelji koji su prije dvije godine u »Meduzi« podmetnuli požar, a tjedan dana nakon toga je u njega i provaljeno</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Restoran »Meduza« na križanju Vukovarske i Ulice Franje Čandeka u ponedjeljak je u 1.15 sati dignut u zrak. Ugostiteljski objekt u eksploziji je u potpunosti uništen, a oštećena su i stakla na nekoliko obližnjih zgrada kao i nekoliko parkiranih automobila.</p>
<p> U eksploziji srećom nitko nije ozlijeđen. Ne mogu oni toliko zgrada srušiti, koliko ih ja mogu sagraditi , poručio je nepoznatim »minerima« Milan Prpić (45) iz Senja, vlasnik restorana koji posluje u prostoru koji je unajmio od Grada Rijeke. Prpić pretpostavlja da je riječ o ljudima koji na ovakav način rješavaju nekakav sukob nastao još u vrijeme Domovinskoga rata. Milan Prpić u ratno vrijeme bio je zapovjednik diverzantskoga voda »Meduze« po kojem je dobio nadimak, a istim imenom nazvao je i restoran u Rijeci.</p>
<p> U vrijeme eksplozije nikoga nije bilo u restoranu koji je zbog kolektivnoga godišnjeg od 2. kolovoza bio zatvoren. Treba napomenuti da su prije dvije godine nepoznati počinitelji u »Meduzi« podmetnuli požar, a tjedan dana nakon toga je u njega provaljeno. Vlasnik pretpostavlja da je riječ o istim počiniteljima koji su naposljetku »Meduzu« digli u zrak. </p>
<p>Očevid na mjestu eksplozije počeo je odmah nakon što su riječki vatrogasci završili svoj dio posla. Izuzeti su određeni tragovi koji bi trebali poslužiti za određivanje vrste eksplozivne naprave kojom je restoran miniran te pokušaj identifikacije počinitelja. Potom je tom frekventnom riječkom prometnicom opet uspostavljen promet. Riječkim policajcima u poslu su se pridružili i vještaci zagrebačkoga Centra za kriminalistička vještačenja »Dr. Ivan Vučetić«.</p>
<p>Zasad je teško govoriti o iznosu počinjene materijalne štete, ali sigurno je riječ o nekoliko stotina tisuća kuna.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U prevrtanju autobusa desetero ozlijeđenih</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deset je osoba ozlijeđeno, od kojih jedna teže u prevrtanju autobusa u ponedjeljak navečer na autocesti A1, na dionici između Karlovca i Zagreba. </p>
<p>Minibus tvrtke »AP Varaždin« kojim je upravljao 46- godišnji vozač prevrnuo se oko 21,40 sati na 28 kilometru autoceste u smjeru Zagreba. Po tvrdnji vozača, u jednom trenutku je vozilo koje se nalazilo ispred njega naglo usporilo, a on je, da bi izbjegao sudar, na od kiše mokrom kolniku skrenuo lijevo i najprije lijevom bočnom stranom udario u zaštitnu ogradu, prevrnuo se na lijevu stranu i otklizao se u krajnju, desnu zaustavnu traku.</p>
<p>U nesreći je teško ozlijeđena 35-godišnja putnica iz Zadra i ona je zadržana na liječenju u Općoj bolnici Karlovac.</p>
<p>U priopćenju PU karlovačke navodi se da je nesreću skrivio vozač autobusa koji nije držao potreban razmak između vozila. </p>
<p>Inače promet autocestom tim djelom dionice u smjeru Zagreba odvijao se usporeno, jednim kolničkim trakom sve do 2,20 sati kada je autobus podigla dizalica. </p>
<p>Policija je procijenila matrijanu štetu na 22 tisuće kuna. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pet godina šutjela o zlostavljanju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je više od pet godina fizički zlostavljao i prijetio svojoj supruzi, policajci policijske postaje u Dubravi dovršili su kriminalističku obradu nad Damirom H. (32), nakon čega je doveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. Muškarac je, kako se sumnja, svoju šest godina stariju suprugu V. H., prvi put istukao u srpnju 2001. godine, kada je nesretna žena bila u osmom mjesecu trudnoće i to za vrijeme njihova zajedničkog odmora u Malom Lošinju. Uslijedile su sve češće svađe između supružnika, tijekom kojih je Damir H. nesretnu ženu šamarao, gurao i verbalno vrijeđao. Ona međutim, u većini slučajeva nije tražila liječničku pomoć, sve dok suprugovo nasilništvo nije »kulminiralo« 11. siječnja 2006. Nakon što su se posvađali, osumnjičeni je ošamario suprugu, bacio je na pod i šakom udario u glavu, te nakon petogodišnjeg zlostavljanja, tek tada pružena liječnička pomoć. Sedam mjeseci kasnije, 7. i 14. kolovoza 2006. Damir H. ponovno je istukao svoju suprugu. Ovaj put, koljenom je udario u trbuh te je pala na pod. Isto se dogodilo i potkraj kolovoza, kada je, nakon što je istukao suprugu, jadnicu preko noći zaključao u stan i pustio tek ujutro. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Policija ipak snimala razgovore</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Policija je u ponedjeljak istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda, Ratku Ščekiću, koji vodi istragu protiv sedmorice muškaraca osumnjičenih da su počinili više pljački na području grada, među kojima i brutalne pljačku poslovnica Fine te Zabe, kada su ubijena dvojica zaštitara te teško ranjen veteran Dragutin Golik, dostavila snimke telefonskih razgovora nekih osumnjičenika koje su se provodile uz sudski nalog. O provođenju tajnih mjera u ovome slučaju do sada se samo spekuliralo, te se snimke razgovora nisu spominjale u Uskokovu istražnom zahtjevu, koji je sudu dostavljen dva dana nakon što su osumnjičenici bili uhićeni. Kako neslužbeno doznajemo, prisluškivanje je obuhvaćalo više osoba, od kojih neki i nisu osumnjičeni u ovome predmetu. Slična situacija je, podsjetimo, bila i sa trojicom tzv. ugroženih svjedoka, čije je saslušavanje putem video-veze Uskok bio također predložio naknadno. Dok je ugroženi svjedok br.1 već saslušan, saslušavanje broja 2. i 3. još uvijek nije zakazano. U ponedjeljak je sudac Ščekić također saslušao i četiri svjedoka, a riječ je o ljudima koji su se zatekli u Zabi i Fini u trenutku pljački.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>HEP će graditi velike elektrane u BiH?</p>
<p>Dogovoreno je da će se važan skup CIGRE-a u travnju 2007. održati u Zagrebu</p>
<p>HEP se prijavio za gradnju termoelektrana Kongora, termoelektrane Bugojno, novog bloka termoelektrane Tuzla, te hidroelektrane Vrilo </p>
<p>Hrvatska elektroprivreda se prije nekoliko dana prijavila na međunarodni natječaj za gradnju nekoliko velikih elektrana u Bosni i Hercegovini, objavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak na kongresu CIGRE-a (Međunarodne organizacije za velike elektroenergetske sustave) u Parizu.</p>
<p>HEP se prijavio za gradnju termoelektrana Kongora s dva bloka od po 275 megavata, termoelektrane Bugojno snage 500 megavata, novog bloka termoelektrane Tuzla snage oko 400 megavata te hidroelektrane Vrilo snage 40 megavata.</p>
<p>Istodobno je Ivica Toljan, član uprave HEP-a i predsjednik Hrvatskog odbora CIGRE-a, najavio potpisivanje pisma namjere 17. listopada s Mađarima o gradnji velikog 400-kilovoltnog dalekovoda Ernestinovo – Pecs. HEP planira i gradnju 400-kilovoltnog pomorskog kabela ispod Jadrana od hrvatske trafostanice Konjsko kod Splita do talijanske obale.</p>
<p>»To bi bila prva izravna elektroenergetska veza Hrvatske i Italije. Od nje očekujemo veliku zaradu, jer Italiji nedostaje puno struje«, istaknuo je Toljan.</p>
<p>HEP nastoji vratiti svoja predratna ulaganja u Srbiji i BiH. S Elektroprivredom BiH već su sklopili ugovor o povratu ulaganja u termoelektrane Kakanj i Tuzla kroz isporuke struje. Takav ugovor žele sklopiti i sa srpskom Elektroprivredom o povratu ulaganja u termoelektranu Obrenovac i rudnik ugljena Tamnava jer im još duguju veliku količinu struje (21 teravat sat).</p>
<p>Predstavnici hrvatskog i srpskog ministarstva gospodarstva o tome su već razgovarali, a sastanak na tu temu s direktorom srpske Elektroprivrede očekujemo na pariškom kongresu CIGRE-a, rekao je Mravak.</p>
<p>S BiH i Republikom Srpskom još trebaju naći rješenja za predratna ulaganja u termoelektranu Gacko te se dogovoriti o podjeli struje koja nastaje na slivu rijeke Trebišnice.</p>
<p>Čelnici HEP-a upozorili su i na sve veću potrošnju struje u Hrvatskoj. Ove zime očekujemo opterećenje elektroenergetskog sustava od čak 3200 megavata pa bi, ako iz sustava ispadne neka veća elektrana, možda mogli nastati problemi u opskrbi, upozorio je Toljan. Zato HEP u idućih deset godina planira sagraditi nove termoelektrane na plin i ugljen u Zagrebu, Osijeku, Sisku i Plominu te hidroelektranu Lešće ukupne snage 1150 megavata, najavio je Mravak.</p>
<p>No, problema bi moglo biti s osiguravanjem plina za termoelektrane u Sisku i Osijeku, jer Rusi tvrde da Hrvatskoj ne mogu isporučiti dodatne količine prije 2012. godine. Zato su aktualizirani pregovori sa Srbijom koja koristi samo dio svojih zakupljenih transportnih kapaciteta za dopremu ruskog plina.</p>
<p>Najavljeno je da će do kraja ove godine biti gotovi svi tarifni sustavi za struju, plin i toplinsku energiju. Na novinarsko pitanje očekuju li se poskupljenja tih energenata, Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, odgovorio je da je Ina zatražila povećanje cijene plina zbog velikog poskupljenja uvoznog plina, ali će o tome odlučivati Vlada. Svi distributeri toplinske energije u skladu s novim tarifnim sustavom predložit će cijene uz objašnjenje svojih troškova, ali ministar Branko Vukelić je već izjavio da neće biti poskupljenja.</p>
<p>Predsjednik Uprave HEP-a kazao je da za tekuće poslovanje ne trebaju povećavati cijenu struje, jer ove godine očekuju dobit sličnu lanjskoj.</p>
<p>Inače, na najvećem svjetskom skupu elektroenergetičara sudjeluje više od 4500 stručnjaka iz cijelog svijeta. Dogovoreno je da će se važan skup CIGRE-a u travnju 2007. održati u Zagrebu.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Najavljen stoti Jesenski sajam u Grazu</p>
<p>Na sajmu koji traje od 30. rujna do 8. listopada sudjelovat će i hrvatski obrtnici</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Specijalizirani sajam za profesionalne ugostitelje - Gastronomija, i stoti jubilarni Jesenski sajam u Grazu, predstavljeni su u ponedjeljak u prostorijama Hrvatske obrtničke komore. Gastronomija, koja se ove godine po prvi put održava u Grazu, od 10. do 13. rujna, predstavit će najnovije trendove iz područja ugostiteljstva i hotelijerstva.</p>
<p>»Sajam je okupio više od 150 uglednih izlagača, poput Red Bulla, Coca Cole, Brau Uniona, Electroluxa, i drugih, koji će tematski pokriti sve ključne segmente ove gospodarske grane«, rekla je voditeljica sajma Evelyn Straitz. Uz to, pripremaju se i brojni popratni sadržaji, predstavljanje inovativnih kuhinja, druženje vrhunskih kuhara iz Austrije i regije, državno prvenstvo show-barmena i slično.</p>
<p>Direktor sajma Nilly Nail predstavio je Jesenski sajam, koji se od 30. rujna do 8. listopada, održava po jubilarni stoti put. Nastupit će 400 izlagača iz devet zemalja, među kojima su i hrvatski obrtnici, koji u organizaciji HOK-a na ovom sajmu nastupaju po jedanaesti put. »Na površini od 40 četvornih metara nastupit će desetak uglavnom proizvodnih obrtničkih radionica«, rekao je glavni tajnik HOK-a Petar Sindičić. U okviru sajma 3. listopada održat će se četvrti po redu Dan Hrvatske, koji organiziraju vlada pokrajine Štajerske i Hrvatsko-austrijska trgovinska komora iz Graza. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Najjači hrvatski osiguravatelji su Croatia osiguranje, Euroherc i Allianz</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravatelja iznosila je na kraju srpnja ove godine 5,11 milijardi kuna i bila je za 693,8 milijuna kuna ili 15,7 posto veća u odnosu na stanje s kraja lipnja ove godine, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).</p>
<p>Od ukupnog iznosa bruto premija iz prvih sedam mjeseci ove godine na neživotna osiguranja odnosi se 3,94 milijarde kuna, a na životna 1,17 milijardi kuna.</p>
<p>Najveći udio u ukupnom iznosu zaračunate bruto premije, i to 39,38 posto ili 2,01 milijardu kuna, na kraju srpnja imalo je Croatia osiguranje. Ipak, udio najvećeg hrvatskog osiguravatelja u ukupnoj premiji je na kraju srpnja lagano smanjen u odnosu na 40,23 posto s kraja lipnja.</p>
<p>Slijedi Euroherc, s ukupnom premijom od 563,9 milijuna kuna (i to samo u neživotnom osiguranju), što čini tržišni udio od 11,04 posto, te Allianz, koji je s premijom u iznosu od 512,8 milijuna kuna u prvih sedam mjeseci zauzeo 10,04 posto hrvatskog osiguravateljnog tržišta. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Google se širi na tržište poslovnog softvera</p>
<p>U početku će biti dostupan niz web programa za e-mail, dnevne planere i komunikacije</p>
<p>SAN FRANCISCO</p>
<p> - Vodeći internetski pretraživač Google odlučio je napraviti ozbiljan iskorak iz područja pretraživanja i oglašavanja na tržište poslovnog softvera, za početak kroz lansiranje niza web programa za e-mail, dnevne planere i komunikacije, priopćeno je iz te kompanije.</p>
<p>Želeći povećati svoju konkurentnost u odnosu na vodeću svjetsku softversku kompaniju Microsoft, Google je osmislio softversku platformu za vođenje osnovnih poslovnih aktivnosti, temeljenu na programima koje već nudi odvojeno.</p>
<p>Besplatan Googleov paket web programa za male poduzetnike, sveučilišta i neprofitne organizacije može se naći na adresi www.google.com/a.</p>
<p>Ideja je ponuditi aplikacije kojima će kompanije biti oslobođene potrebe za održavanjem ili instaliranjem softvera na pojedinačna osobna računala - aktivnosti podrške koje često koštaju znatno više od samog softvera.</p>
<p>»Budemo li pogodili pravu strunu, dobit ćemo najbolje od oba svijeta - softver izuzetno usmjeren na korisnike i jeftine poslovne aplikacije istodobno«, kazao je Dave Girouard, čelnik Googleovog poduzetničkog poslovanja, koje prodaje pretraživački softver kompanijama. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Najskuplja kava u sedam godina</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Cijene kave na tržištu roba u Londonu prošli su tjedan zabilježile najviše razine u posljednjih sedam godina, a analitičari ističu da će i dalje biti podložne oscilacijama zahvaljujući napregnutim globalnim isporukama, što bi moglo blago povećati cijenu šalice tog popularnog toplog napitka. Cijene jačaju uslijed smanjenog izvoza iz Vijetnama, drugog najvećeg svjetskog proizvođača kave, gdje su velike kiše naštetile urodu. Prošli je tjedan također objavljeno o štetama nastalima na zalihama te robe u Italiji. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Kanada cijeni napredak Hrvatske</p>
<p>Sastanak Noël Kinsella-Vladimir Šeks prvi je susret visokih dužnosnika parlamenata dviju zemalja od uspostave diplomatskih odnosa 1993. godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kanada cijeni napredak koji je Hrvatska ostvarila u provedbi demokratskih reformi i na putu prema euroatlantskim integracijama i nastavit će je podržavati u tome, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Senata Kanade Noël Kinsella nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom. </p>
<p>Riječ je o prvom sastanku visokih dužnosnika parlamenata dviju zemalja od uspostave diplomatskih odnosa 1993. pa su tim sastankom uspostavljeni i parlamentarni odnosi Hrvatske i Kanade koji će se intenzivirati suradnjom dviju parlamentarnih skupina prijateljstva. Razgovarao je i s premijerom Ivom Sanaderom te predjednikom Stjepanom Mesićem.</p>
<p>Kinsella je u razgovoru sa Šeksom istaknuo da Kanada posebno podržava postignuća Hrvatske u izgradnji vladavine prava, demokratizaciji, ostvarenju prosperiteta građana i jačanju multikulturalnosti jer to predstavlja, kako je kazao, znatan doprinos miru i stabilnosti u regiji. </p>
<p>U razgovoru je bilo riječi i o viznom režimu između dviju zemalja s obzirom da je hrvatskim građanima otežano dobivanje kanadske vize jer prethodno moraju ispuniti formula u kojem se traže podaci o eventualnom sudjelovanju Domovinskom ratu. </p>
<p>»Taj formular izaziva određene probleme i stoga ćemo potaknuti vlade naših zemalja da pronađu rješenje u skladu s novim političkim činjenicama, a te su da je Hrvatska ocijenjena kao zemlja visoke demokracije i demokratske zrelosti«, rekao je Šeks, dodavši da bi rješenje trebalo biti u skladu s demokratskim stečevinama. </p>
<p>S Kinsellom je razgovarala i ninistrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. Izrazila je zadovoljstvo s brojnim drugim područjima suradnje između dviju zemalja, te podrškom koju Kanada pruža Republici Hrvatskoj u okviru Komisije za izgradnju mira. Najavila je i službeni posjet Kanadi.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Broj zanimanja sa 350 smanjen na 199!</p>
<p>Dosad je Hrvatska imala 29 područja rada i tri međupodručja, što je s obzirom na zemlje EU-a preširoko, pa je sada taj broj smanjen na 14. Broj zanimanja smanjen je - s 350 na 199 zanimanja</p>
<p>Nakon što je Vlada u siječnju osnovala Agenciju za strukovno obrazovanje, osnovana je i Radna skupina za studiju tržišta rada.</p>
<p>Sektorska analiza</p>
<p> Skupina, sastavljena od predstavnika ministarstava, sveučilišta, strukovnih škola, poduzeća, sindikata, HUP-a, komora i zavoda za zapošljavanje, predložila je promjene u broju područja rada.</p>
<p>»Dosad smo u Hrvatskoj imali 29 područja rada i tri međupodručja, što je, s obzirom na zemlje Europske unije, uistinu preširoko. U cilju usklađivanja, napravili smo promjene na temelju sektorske analize i smanjili broj područja rada s dosadašnjih 32 na 14«, objašnjava državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić.</p>
<p>Nova područja rada tako su: poljoprivreda, prehrana i veterina, šumarstvo, prerada i obrada drva, geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, tekstili koža, grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje za medije, strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, elektrotehnika i računarstvo, graditeljstvo i geodezija, ekonomija, trgovina i poslovna administracija, turizam i ugostiteljstvo, promet i logistika, zdravstvo i socijalna skrb, osobne usluge, usluge zaštite i druge usluge te umjetnost. </p>
<p>Smanjen je i broj zanimanja - s 350 na 199, a u Ministarstvu računaju da bi optimalan broj zanimanja u Hrvatskoj trebao biti 150. Dijelom je riječ o grupiranju sličnih zanimanja u manji broj ili jedno zanimanje, kao što je napravljeno u građevini, a dijelom se ukidaju stara i uvode nova, modernija. To je, ističu u Ministarstvu, prva veća promjena i modernizacija strukovnog školstva posljednjih godina.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Unapređenje carinskih i poreznih službi</p>
<p>Hrvatska u ovim važnim programima sudjeluje uz minimalno sufinanciranje, rekao je ministar Šuker</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar financija Ivan Šuker potpisao je u ponedjeljak u Zagrebu memorandume o razumijevanju između Hrvatske i Europske komisije koji će omogućiti sudjelovanje Hrvatske u programima Europske zajednice Customs 2007 i Fiscalis 2003-2007., priopćeno je iz Ministarstva.</p>
<p>Programi su namijenjeni poboljšanju rada i efikasnosti djelovanja poreznih i carinskih službi, a provode se kroz niz zajedničkih obrazovnih aktivnosti.</p>
<p>Sudjelovanje u programu Customs 2007 omogućit će hrvatskim carinskim službenicima unapređenje rada i pravodobnu pripremu za preuzimanje funkcije carinske službe Europske unije.</p>
<p>Program Fiscalis 2003-2007. namijenjen je poboljšanju djelovanja nacionalnih poreznih sustava razvojem međusobne suradnje između poreznih službi država članica Europske unije.</p>
<p>Hrvatska u ovim, za Ministarstvo financija iznimno važnim programima sudjeluje uz minimalno sufinanciranje, jer je tri četvrtine troškova financirano iz programa predpristupne pomoći europske zajednice, naglasio je ministar Šuker. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Rožić zasad bez sankcija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Lider HSP-a Anto Đapić razgovarao je u ponedjeljak, kako je i najavio, s »neposlušnim« Miroslavom Rožićem, predsjednikom njihova zastupničkoga kluba u Saboru i čelnikom zagrebačkih pravaša. Njihov razgovor, nakon kojeg su zajedno i ručali, trajao je nekoliko sati, ali ne u tako neugodnom ozračju kao što su danima najavljivali neki iz stranačkog vrha, ogorčeni Rožićevim medijskim istupima, posebice tvrdnjom da se Đapić okružio samim poslušnicima. Ozračje je, naprotiv, kratko nam je rekao Đapić, bilo prijateljsko, a osim o budućnosti HSP-a, popričali su i o međusobnim odnosima. Premda ni on ni Rožić nisu nakon sastanka bili raspoloženi za izjave, opravdavajući se time da će sve bitno reći na konferenciji za novinare u utorak, činjenica da će pred novinare zajedno daje naslutiti kako »afera Rožić« možda ipak neće završiti njegovim detroniziranjem s dviju važnih stranačkih dužnosti. </p>
<p>Doduše, prije njihova obraćanja novinarima sastat će se stranačko predsjedništvo, gdje Rožićevi oponenti mogu Đapiću prigovoriti što ovome nije »pokazao zube« te barem zatražio njegovu ispriku. Sam Rožić je pak još ranije najavio da se ne namjerava ikome ispričavati, jer je uvjeren da nije rekao ništa što može štetiti stranci. [I. Bačić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Komplikacija, a ne pogreška</p>
<p>Komisija HLK-a drži da u liječenju Miroslava Maškarina nije učinjena stručna pogreška</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U slučaju Miroslava Maškarina dogodila se komplikacija«, mišljenje je Komisije za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore. U priopćenju, koje je potpisao predsjednik HLK Hrvoje Minigo, stoji da je tijekom odstranjenja upaljenog crvuljka došlo do ozljede prednje stijenke trbušne aorte s posljedičnim jakim krvarenjem u trbušnu šupljinu. Neželjeni ishod, gubitak lijeve noge, nastao je »unatoč medicinski ispravnim i pravodobno učinjenim postupcima koji su izvedeni po pravilima medicinske struke«. </p>
<p>Komisija, u čijem je sastavu šestero specijalista opće i abdominalne kirurgije, anasteziologije, intenzivnog liječenja i drugih područja - Damir Kovačić, Zoran Čala, Nikica Družijanić, Miroslav Bekavac-Bešlin, Ranko Stare i Ino Husendžinović - smatra da u liječenju Miroslava Maškarina nije učinjena stručna pogreška. [B. Lovrić]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nacionalne parkove obišlo 580.430 ljudi</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, posjetitelje su najviše zanimale turističke znamenitosti u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske nacionalne parkove u drugom je tromjesečju ove godine posjetilo 580.430 posjetitelja, pri čemu je njih 414.450 iz inozemstva, podaci su Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Najviše posjetitelja bilježi NP Plitvička jezera, njih 258.164 od čega su 206.531 strani posjetitelji. Slijedi NP Krka koji u drugom tromjesečju ove godine bilježi 168.320 posjetitelja (115.546 iz inozemstva) te NP Brijuni koji je posjetilo 64.907 osoba.</p>
<p>Važnije turističke znamenitosti i atrakcije u Hrvatskoj u drugom tromjesečju posjetilo je 1,64 milijuna posjetitelja, pri čemu su 1,19 milijuna bili domaći. Najveći broj posjetitelja važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija zabilježen je u Zagrebu, njih 451.964. Slijedi Krapinsko-zagorska županija s 351.530 posjeta, zatim Dubrovačko-neretvanska županija (251.296 posjeta), Istarska županija (155.258 posjeta) i Osječko-baranjska županija (111.103 posjeta).</p>
<p>Najveći broj posjeta muzejima i galerijama zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (383.358 posjeta), Zagrebu (157.049 posjeta) i Istarskoj županiji (29.363 posjeta). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Varaždinu predana 174 stana</p>
<p>Pokazalo se da obitelji na ovaj način mogu najjeftinije kupiti stan, istaknula je ministrica Matulović Dropulić </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - »Gradnja stanova po programu poticajne stanogradnje (POS) nastavit će se, jer se pokazalo da na taj način obitelji mogu najjeftinije kupiti stan«, rekla je u ponedjeljak u Varaždinu na otvorenju POS-ova naselja sa 174 stana ministrica okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Do sada je po programu POS-a u Hrvatskoj sagrađeno 3900 stanova.</p>
<p> Problem su lokacije za gradnju, pa je Vlada odlučila da će se POS stanovi te stanovi za stradalnike graditi na svim zemljištima u državnom vlasništvu gdje je prostornim planom predviđena gradnja. Ministrica Dropulić pritom je istaknula da su na početku HDZ-ove vladavine u Hrvatskoj bila donesena 154 prostorna plana, dok ih je sada 464. Varaždinski župan Radimir Čačić rekao je da je trećina svih prodanih stanova u Hrvatskoj unatrag pet godina sagrađeno po programu POS-a. Cijene tako građenih i financiranih stanova su 38 posto, a kamate na kredite za oko 30 posto niže od uobičajenih. </p>
<p>Varaždinsko naselje POS-a sagrađeno je na zemljištu bivše vojarne u Jalkovečkoj ulici. Nakon završenih sedam zgrada sa 174 stana, kreće gradnja još sedam stambenih zgrada s 240 stanova na istoj lokaciji. Investitor za drugu fazu će biti javna ustanova Gradski stanovi, koja će posao preuzeti od APN-a. Cijena četvornog metra stana u ovom naselju je od 840 do 878 eura, a garaže 680 eura. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>HDZ-u sigurna većina u gradskom vijeću</p>
<p>Dolaskom Sanjina Žegreca, HDZ osigurao devet od 15 vijećnika</p>
<p>OROSLAVJE</p>
<p> - U ponedjeljak je član Zagorske stranke (ZS) i Gradskog vijeća Oroslavja Sanjin Žegrec prešao u HDZ čime je HDZ- osigurao većinu, devet od 15 vijećnika. Još do prije desetak dana HDZ je bio oporbena stranka sa šest vijećnika, a na vlast je bila šesteročlana koalicija (SDP, HNS, HSU, HSS, LS i ZS) sa »umirovljeničkim« gradonačelnikom Jankom Knezićem. No HDZ-u se priključila HSS-ova vijećnica Božena Pellegrini, a potom i SDP-ova Vesnica Kantoci. HDZ je već tada imao većinu, no ne posve sigurnu jer je bila otvorena mogućnost da zaposlenik u gradskoj upravi Nenad Gospočić (HSS) ponovno aktivira vijećnički mandat, Pellegrini izađe iz Vijeća i koalicija vrati većinu. </p>
<p>Njizvjesniji kandidat za novoga gradonačelnika i predsjednik gradskoga HDZ-a Milan Babić, izjavio je: »Kad HDZ preuzima vlast, prozivaju nas za političku trgovinu, a kada to isto čini SDP, onda je to 'demokratska stečevina'. U SDP-u trebaju potražiti prave razloge zašto njihovi članovi napuštaju stranku, ne želeći svoje živote podrediti nečijem političkom diktatu«. </p>
<p>Situacija u Oroslavju mogla bi se razriješiti na sljedećoj sjednici gradskog vijeća koju je zatražila HDZ-ova većina. [Z. Gregurek]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060829].
|
