NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060529].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 124251 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Povoljnim kreditima do diplome </p>
<p>Cilj Vladina programa je svakome omogućiti odlazak na studij, zahvaljujući kreditima čija će otplata početi zapošljavanjem</p>
<p>KRK</p>
<p> - Sadašnji sustav školarina po kojemu 50 posto studenata ne plaća studij, a druga polovica plaća godinu između 5500 i 9000 kuna, nepravedan je i neodrživ, smatra državni tajnik za visoko obrazovanje Slobodan Uzelac.</p>
<p>Vlada je, naime, najavila da će od akademske godine 2007./2008. u Hrvatskoj biti uvedene nove cijene školarina za 150.000 studenata, koji će ih moći plaćati kreditima. Cilj je da svakome bude omogućen odlazak na studij, zahvaljujući kreditima čija će otplata početi zapošljavanjem. Očekuje se da prije bilo kakvih promjena cijena školarina stručna skupina procijeni stvarne troškove koštanja studija i na temelju njih odredi visinu školarina. </p>
<p>Ona će, međutim, morati biti primjerena socijalnoj slici zemlje, slažu se predstavnici Ministarstva znanosti, sveučilišta, veleučilišta i sindikata, okupljeni na Trećem hrvatskom studentskom kongresu. Kongres je održan u organizaciji predstavničkog tijela studenata - Studentskog zbora, od 25. do 28. svibnja na Krku.</p>
<p>Kako se čulo na kongresu, i predstavnici studenata u Hrvatskoj nezadovoljni su trenutačnim stanjem, no oštro se protive poskupljenju studiranja. Studentski zbor u nedjelju je donio deklaraciju kojom se traži uvođenje povoljnog kreditiranja studenata, s time da izvrsni studenti ne vraćaju kredit, a ostali samo glavnicu. Osim toga, traži se povećanje broja i iznosa stipendija.</p>
<p>»Godinama imamo nepravičan sustav u kojemu jedni plaćaju studij, a drugi ne. Drago mi je da će se napokon početi tražiti pravi način participiranja studenata u školarinama. Kada bi se uveo pravedniji sustav školarina, dobili bismo bitno veću prolaznost studenata na studijima. Zbog neefikasnog studiranja sada imamo velike gubitke«, upozorio je prorektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš. </p>
<p>Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić smatra da treba ukinuti studiranje po osobnim potrebama. Trebalo bi, kaže, uvesti isti iznos školarina za sve, uz uvjet da se stipendiraju najbolji studenti. S potrebom »rušenja institucije studenta po osobnim potrebama« slaže se i predsjednik Zajednice visokih škola i veleučilišta Hrvatske Mladen Havelka.</p>
<p>Zajedno sa školarinama, najavljuju se i promjene cijena smještaja i prehrane u kojoj participiraju studenti. Prema istraživanju koje je provela agencija Puls, 70 posto studenata smatra da bi bilo opravdano povisiti cijenu smještaja u studentskim domovima koju mjesečno plaćaju oko 100 kuna, ali pod uvjetom znatnijeg rasta kvalitete smještaja. Obrok u studentskom restoranu 36 posto ispitanih studenata platilo bi i više od osam kuna (umjesto sadašnjih 4,40 kuna), ali također uz povećanje kvalitete. Kao uvjet povećanja cijene smještaja studenti traže internet u sobama, bolji smještaj s više kupaonica.</p>
<p>»Samo u Zagrebu nedostaje 5000 studentskih kreveta«, kaže član Vijeća za visoko obrazovanje i ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra Niko Vidović. Europska unija će od 1. kolovoza uvesti standarde koje će morati zadovoljavati svi restorani javne prehrane. Vrlo malo studentskih restorana u nas zadovoljilo bi takve standarde, upozorava Vidović, uspoređujući sadašnje cijene studentskog smještaja (tri kune dnevno) i obroka s »pravim blagostanjem«.</p>
<p>Naime, dok država svaki studentski obrok pokriva s 12,30 kuna (74 posto cijene), student ga plaća minimalnih 4,40 kuna (26 posto). Studenti u Italiji meni plaćaju od 4,3 do 6,5 eura, a austrijski studenti, primjerice, za jednokrevetnu sobu mjesečno izdvajaju 140, odnosno za apartman 235 eura.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prijevoz kamiona vlakovima!</p>
<p>Gradnja Ro-La terminala u Spačvi koštala je 10 milijuna kuna, a u HŽ-u procjenjuju da bi godišnje preko njega na željeznicu mogli preusmjeriti oko 13.000 kamiona</p>
<p>Hrvatske željeznice (HŽ) prošle su godine počele gradnju Ro-La terminala za utovar kamiona na niskopodne vagone na kolodvoru Spačva uz autocestu Zagreb - Lipovac, nedaleko od graničnog prijelaza Bajakovo, a dovršetak te gradnje planira se do 1. srpnja ove godine.</p>
<p>Inače, Ro-La je skraćenica od Rollende Landstrasse, tj. kotrljajuća autocesta, a riječ je o tzv. Huge pack tehnologiji - praćenog kombiniranog prometa.</p>
<p>»Dosad je dovršeno oko 70 posto radova. Još je potrebno sagraditi manipulativni kolosijek duljine 450 metara, 44 parkirna mjesta za kamione i metalnu hidrauličnu pomičnu rampu za utovar kamiona«, tvrde u HŽ-u.</p>
<p>Dodaju da troškovi gradnje Ro-La terminala iznose oko 10 milijuna kuna, a cijeli se projekt financirao iz državnog proračuna.</p>
<p>Treba napomenuti da godišnje preko graničnog prijelaza Bajakovo prođe oko 100.000 kamiona, a Ro-La terminalom želi se skrenuti dio kamiona s autoceste na terminal u Spačvi, odakle bi se do odredišta prevozili željeznicom. Tako bi se, prema procjenama HŽ-a, preko terminala Ro-La u Spačvi na željeznicu godišnje moglo preusmjeriti oko 13.000 kamiona. »Kada bude sagrađen terminal, za početak će biti pokrenuto tri para vlakova na dan na relaciji Spačva - Ljubljana - Spačva«, najavljuju u HŽ-u.</p>
<p>Dosad je u Radionici željezničkih vozila Čakovec sagrađeno i 50 niskopodnih vagona za prijevoz kamiona, a njihova vrijednost je oko 75 milijuna kuna. Osim toga, u HŽ-u tvrde da su za sastavljanje Ro-La vlakova osigurana i četiri vagona s ležajima za spavanje i odmor vozača kamiona.</p>
<p>Inače, udjel Ro-La prijevoza u ukupnom kombiniranom prometu u EU posljednjih 15 godina u prosjeku se kretao oko 20 posto da bi 2001. dosegnuo svoj maksimum kada je u organizaciji nacionalnih društava kombiniranoga prometa koja su udruženi u UIRR (a njihov član je i hrvatsko nacionalno društvo kombiniranoga prometa Crokombi d.o.o.) bilo prevezeno više od 466.000 kamionskih pošiljaka, odnosno čak 24 posto ukupnoga kombiniranoga prometa u EU.</p>
<p>U prometu Ro-La kao pošiljke se javljaju cestovna teretna vozila različite vrste i kombinacije koja su po svojim dimenzijama i masi u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama odnosno u skladu s međunarodnim propisima EU-a. Najveća dopuštena širina kamiona koji se mogu popeti na niskopodne Ro-La vagone je 2,60 metara, visina četiri metra, a težina 40 tona. Takvim niskopodnim Ro-La vagonima, kad su prazni, maksimalna brzina je 120 kilometara na sat, a nakon utovara mogu postizati brzinu do 100 kilometara na sat.</p>
<p>Iako se može konstatirati da je prijevozni Ro-La sustav skup, zahtjevan i složen, on prije svega ima svoju društvenu opravdanost jer, kako tvrde u HŽ-u, pozitivno djeluje na zaštitu okoliša i može značajno pridonijeti preusmjeravanju prijevoza robe s ceste na željeznicu.</p>
<p>Prema procjenama iz HŽ-a i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ro-La prijevozni sustav mora biti sastavni dio ukupne prometne politike odnosno strateško opredjeljenje država. Jer, iako zahtijeva velika početna ulaganja zbog nabave skupih vagona i gradnje terminala sa svim pratećim sadržajima, Ro-La prijevozni sustav omogućuje usvajanje novih proizvodnih tehnologija, a to može dovesti do povećanja zaposlenosti proizvodnih kapaciteta u hrvatskoj metalnoj industriji. Osim toga, Ro-La povećava HŽ-ovu konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Do otoka i u kasnu uru</p>
<p>Osim noćnih linija za veće otoke, Jadrolinija uvodi novosti u međunarodnoj i dužobalnoj plovidbi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacionalni brodar Jadrolinija sezonu dočekuje spremno, s još više brodskih i trajektnih linija pomoću kojih će turisti na odredišta stizati i u kasnim noćnim satima, tzv. noćnim trajektnim linijama. Za noćne linije za veće otoke Vlada je iz proračuna osigurala 5,8 milijuna kuna.</p>
<p>Brodovi će i ovog ljeta imati više od 400 polazaka dnevno (u kolovozu prosječno 492 putovanja dnevno), a najfrekventnije linije održavat će se kontinuirano 24 sata. Za ovo je ljeto Jadrolinija pripremila plovidbeni red na sličan način kao i za sezonu 2005. Tako sezonski red plovidbe započinje 1. lipnja i traje do 1. listopada. Dužobalna linija Rijeka - Split - Stari Grad (Hvar) - Korčula - Dubrovnik sezonu će početi s dva polaska tjedno iz Rijeke za Split, Stari Grad, Korčulu i Dubrovnik te u produžetku za Bari (Italija). Međunarodna linija Ancona - Zadar imat će u predsezoni i posezoni četiri polaska tjedno iz Ancone prema Zadru i obrnuto, a u punoj sezoni sedam polazaka tjedno. Iz Zadra će, u visokoj sezoni, biti dva polaska subotom za Anconu.</p>
<p>Međunarodne linije iz Ancone prema Splitu u predsezoni i posezoni prometovat će četiri puta tjedno, a u sezoni šest puta. Ta će linija kao i prethodne sezone povezivati četiri puta tjedno Stari Grad (Hvar) i dva puta tjedno Korčulu sa Splitom odnosno Anconom.</p>
<p>Ove godine uvedena je međunarodna linija Split - Pescara koja će od 1. lipnja prometovati dva puta tjedno, a u visokoj sezoni će jednom tjedno doticati i Stari Grad na Hvaru.</p>
<p>Linija Bari - Dubrovnik održavat će se šest puta tjedno u punoj sezoni.</p>
<p>Naši će najveći otoci ove sezone biti povezani s kopnom noćnim linijama: prema Cresu i Lošinju, osim već postojeće noćne veze preko linije Brestova - Porozina, uvedena je noćna linija na Valbiski - Merag, prema Pagu je noćna veza preko linije Prizna - Žigljen, prema Ugljanu na liniji Zadar - Preko, prema Braču na liniji Split - Supetar, prema Hvaru na liniji Split - Stari Grad tijekom srpnja i kolovoza, a ostale mjesece na liniji Drvenik - Sućuraj.</p>
<p>U dubrovačkom okružju, nakon izgradnje pristaništa u luci Prapratno (poluotok Pelješac) uvedena je trajektna linija Prapratno - Sobra na otoku Mljetu.</p>
<p>Po potrebi, u visokoj će se sezoni uvesti izvanredne linije da bi se svi putnici pravodobno prevezli do odredišta, kažu u Jadroliniji, ističući da ove godine planiraju prevesti 8,9 milijuna putnika i 2,3 milijuna vozila. Lani je Jadrolinija prevezla 8,5 milijuna putnika i 2,2 milijuna vozila svojom flotom od 55 brodova, od čega je pet velikih putničkih za dužobalne i međunarodne linije, 36 trajekata u lokalnom prometu, osam katamarana, jedan hidrobus i pet klasičnih brodova, ukupnog kapaciteta 3300 vozila i 25.540 putnika.</p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Rajčica bez okusa ali nije nezdrava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na domaćem tržištu voća i povrća sve je više proizvoda bez prirodnog okusa i mirisa. Riječ je o robi s višemjesečnim rokom trajanja, koja se čuva u posebnim komorama.</p>
<p>Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Vjesniku kaže da je tehnologija proizvodnje i čuvanja voća i povrća toliko napredovala da se, primjerice, jabuke, ubrane devet mjeseci prije, mogu prodavati u svibnju. Dodaje da se rajčica ne može dugo čuvati kao jabuka ili drugo voće, ali da se nakon višemjesečnog čuvanja, uz odstranjenje škarta i prebiranje, može staviti na tržište.</p>
<p>Rakić ističe da se voće i povrće za prodaju bere kada dosegne tzv. tehnološku zriobu. Fiziološku zriobu, nakon čuvanja u specifičnim komorama, dosegne kad se može jesti. Dakle, voće i povrće tehnološki zadržava »svježinu«, no donekle gubi svojstva, kao što su pravi miris i okus koje ima netom ubrano voće i povrće.</p>
<p>Rakić napominje da umjetni spoj u komori za čuvanje na niskoj temperaturi od dva do četiri stupnja Celzijevih zaustavlja prirodne procese u plodu voća i povrća. On se pritom ne mijenja kao što bi bio slučaj da voće ili povrće »diše« vani u prirodnom okruženju. Hrvatska godišnje proizvede 68 tona rajčica, no, ta proizvodnja, iako je najzastupljenija iza krumpira, nije dovoljna. </p>
<p>Sanitarna inspekcija Grada Zagreba u sklopu redovitog Plana uzorkovanja hrane radi ispitivanja zdravstvene ispravnosti, uzorkuje i voće i povrće te njihove proizvode, pa tako i svježe rajčice. Uzorci rajčica uzimaju se tijekom cijele godine, na tržnicama i u prodavaonicama. No, dok se ne sagradi laboratorij za kontrolu nazočnosti GMO-a u namirnicama u Osijeku, ostaje nam da se pouzdamo u točnost laboratorijskih ispitivanja zdravstvene ispravnosti kad je riječ o mikrobiologiji, teškim metalima i pesticidima. »Svi uzeti uzorci rajčice tijekom prošle godine bili su zdravstveno ispravni«, tvrde u Sanitarnoj inspekciji.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>I zasluge i odgovornost</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Vojni mimohodi više nisu toliko popularni kao nekad. Čak ni u bivšim socijalističkim državama, izuzmemo li Bjelorusiju, Sjevernu Koreju i Kubu. U Sloveniji, na primjer, većina javnosti smatra da je »vojna parada« neprihvatljiv oblik pokazivanja državnosti. </p>
<p>No u Hrvatskoj, 15 godina nakon što su i službeno osnovane prve postrojbe onoga što je kasnije postalo respektabilna oružana sila, takve odbojnosti nema. U svijesti je upisano da drugog puta u onako teškim i opasnim vremenima i okolnostima nije bilo. </p>
<p>Iz tadašnje jugoslavenske federacije u kojoj su dominirale Miloševićeve agresivne namjere nije se moglo izaći samo voljom većine građana i glasačkim listićima, kao što je to ovih dana na referendumu učinila Crna Gora. </p>
<p>Naprosto, da 1991. godine nije gradila oružane snage i da se nije naoružavala, Hrvatska ne bi ni opstala. Odlučnost da se uporno brani svoje, spretnost u nabavljanju ratne tehnike, brzina obučavanja vrlo pokretljivih i upotrebljivih, u početku samo pješačkih, formacija, iznenadili su ne samo hrvatske protivnike nego i svijet, osobito one strane faktore koji su vjerovali da će čak tri kompletno opremljene srpske armije pregaziti Hrvatsku najdulje za mjesec dana.</p>
<p>Kada su se bojišnice 1992. godine stabilizirale, popunjavanje vojske i njezino daljnje brušenje nastavilo se punom parom. To se potvrđivalo kroz niz dobro pripremljenih taktičkih akcija u 1993. godini, te vojne vježbe prikazane javnosti u 1994. godini. Početkom 1995. godine hrvatske oružane snage dostigle su moć za velike napadačke operacije, što je realizirano ne samo u »Bljesku« i »Oluji«, nego i u velikim bitkama u BiH iste jeseni kada je ostvarena puna suradnja s Armijom BiH i kada je zapravo pripremljen teren za Dayton.</p>
<p>Mirnodopsko razdoblje prepolovilo je pobjedničku vojsku. </p>
<p>Ona je neko vrijeme i mogla živjeti na staroj slavi, ali danas mora provesti sve obznanjene reforme i na tehničkom i na kadrovskom planu, da bi osigurala državni ulazak u kolektivni sustav sigurnosti. U tom taboru demokratskih zemalja Hrvatskoj je i mjesto, a njezinim oružanim snagama uz zasluge iz prošlosti i najveća odgovornost za budućnost.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zaštitari </p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Novim izgledom Bundeka, koji Zagrepčani od milja zovu Bandek, većina je ljudi zadovoljna. Primjedbe imaju neki vlasnici pasa, jer su u džungli koja se protezala od Mosta slobode do Mosta mladosti mogli puštati pse da se do mile volje istrče bez uzice, a usput i obave nuždu. Blago vlasnicima pasa. Roditelji, za razliku od njih, ne mogu pustiti djecu da se istrče do mile vole gdje žele, a kad je djeci sila na zahod, vode je doma.</p>
<p>Vlasnici pasa, nikako psi, samo su dio problema u gradskim parkovima. Jer u njima se okupljaju i mladi skloni zabavama pod vedrim nebom, što je krasno ako pokupe smeće i ako ne divljaju. Parkove vole i ovisnici pa se roditelji radije klone zelenih površina i pješčanika, da ne bi naletjeli na odbačenu iglu.</p>
<p>Što napraviti? Primjenjivati zakon. Dosljedno. Kazniti svakog vlasnika psa koji uzicu nosi kao ukras oko svog vrata i ne kupi ono što ispusti njegov ljubimac. Kazniti svako divljanje. Nakon toga, oko parkova postaviti zaštitare. Pa da vidimo može li se baš sve što nekome padne napamet.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Povratak korijenima</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Europa treba priznati kršćanske korijene i na njih biti ponosna. Mudra žena Merkel javno se založila za tu ideju</p>
<p>Europski ustav opet bi mogao postati predmetom burnih rasprava, poput onih pri početnom definiranju općih odrednica, ali i onih zbog kojih je referendumski odbačen u Francuskoj i Nizozemskoj, a posredno tek i u Velikoj Britaniji koja je, poučena tim iskustvom, već predviđeno izjašnjavanje Britanaca, s istim očekivanim rezultatom, odgodila ad calendas graecas. Druge zemlje (od kojih su Danska, Češka i Austrija već javno negodovale) u taj postupak plebiscitarnog »(ne)prihvaćanja« temeljnog dokumenta EU-a nisu se ni upuštale. Što bi sada, nakon podugačke šutnje, zbog smirivanja strasti, o ustavu, bez kojeg ujedinjena Europa ne može a ipak pokušava funkcionirati, moglo izazvati nove polemike?</p>
<p>Njemačka kancelarka Angela Merkel hrabro je javno izrazila vlastito uvjerenje da bi u europskom ustavu trebalo biti spomenuto kršćanstvo koje je olako iz njega ispušteno, unatoč zalaganjima Ivana Pavla II., ali i drugih, koji je ne bez razloga smatrao da se Europa ne bi trebala odreći kršćanskih korijena. Kreatori ustava, gurnuvši glavu u pijesak, odbacili su kršćanstvo u ime sekularizma, uvjereni da će tako izbjeći druga vjerska suočavanja. Ali prije no što su se nadali, i bez kršćanstva u jednako tako odbačenom ustavu, Europa se bolno iz svoje navodno sekularizirane pozicije suočila upravo s drugim religijama na svome tlu. I ne samo s vjerskim uvjerenjima, nego i drukčijim svjetonazorima što proizlaze iz kulturnih i civilizacijskih krugova početno determiniranih drukčijim religijskim temeljima. Pokušaj obračuna nametanjem unificiranih pravila koja udaraju i po glavi kršćana, pa i ograničavanjem useljavanja drukčijih (čime se krše ljudska prava i slobode), slabašan je i neuvjerljiv pristup zajedništvu u koje se Europa zaklinje. O dijalogu, ravnopravnom (iluzionističke li kategorije) da se i ne govori. A sve stoga što je zaboravljena ona biblijska 'poštuj drugoga kao samog sebe'. Kako će Europa, primjerice, uvažiti islam, ako ne uvažava vlastito kršćanstvo u svim njegovim izvedenicama? </p>
<p>Možda bi je trebalo podsjetiti na riječi Alberta Einsteina obznanjene prije četrdesetak godina: »…Moje duboko uvjerenje u Božju opstojnost, koji se posvuda u svemiru objavljuje, temelj je i moje egzistencije i vjere. Ja sam židov, ali fascinirajuća slika Isusa iz Nazareta na mene je ostavila neizbrisiv pečat… Nitko se nije pokazao takvim kao On. Zaista samo je jedno mjesto na svijetu bez ikakve tame, a to je osoba Isusa Krista. U njemu nam se Bog na najjasniji način predstavio. Njega ja štujem i njemu se klanjam«. Što od Einsteina Europa može naučiti? Prvo, poštivanje sebe (ja sam židov), drugo, uvažavanje drugog i drukčijeg (Isusa štujem i njemu se klanjam) i treće, što proizlazi iz prethodnoga: uspostava dijaloga. </p>
<p>Europa, dakle, treba priznati vlastite kršćanske korijene i na njih biti ponosna, a onda će s te pozicije, ako se oslobodi zaslijepljenosti sekularizmom kao primarnim postulatom, moći razumjeti i prihvatiti druge te s njima uspostaviti dijalog, a sve na korist općega dobra, pa i mira. Dugoročno zadaća je teška, ali isplativa. Samo treba imati dobre temelje, pa i ustavne. Mudra žena Merkel to je shvatila i javno se za tu ideju založila. Uspije li dobiti podršku i oživotvoriti tu ideju te Europu vratiti kršćanskim korijenima, njezino će ime velikim slovima biti upisano u europsku povijest.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Rušiti bespravno sagrađeno,ali ne samo bagerima!</p>
<p>Neka nam rušenja na Viru budu gorak nauk za sljedeću sezonu rušenja bespravno sagrađenih turističkih i drugih objekata uz naše more</p>
<p>ANTE BOKOV JADRIJEVIĆ</p>
<p>Bivši ministar u Račanovoj Vladi, Željko Pecek, a sada saborski zastupnik HSS-a, izjavio je, kako je objavljeno u srijedu, 24. svibnja 2006. u Vjesniku: »Nisam mađarski lobist, niti sam za to da se poštede kuće bespravno nikle uz more, ali je točno da sam zvao ministricu Matulović-Dropulić i zamolio da se Mađarima, kojima se na Viru planiraju srušiti kuće, daju dva-tri dana da u miru isele stvari«.</p>
<p>Pozdravljam Pecekovu izjavu, ali skrećem pažnju javnosti da su svi bespravni graditelji i vlasnici imali barem pola godine vremena da se na miru sami isele iz svojih bespravno sagrađenih kuća ili apartmanskih zgrada. I da su na to bili upozoreni na vrijeme.</p>
<p>Čestitam ministrici okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, gospođi Marini Matulović-Dropulić, na odlučnosti da se sačuva naš dalmatinsko-mediteranski pejzaž, odnosno okoliš i njegovo tradicionalno prostorno uređenje. Pa makar i rušenjem bespravno sagrađenih objekata, najčešće apartmanskih zgrada koje su građene za turističko tržište. Tako treba i tako mora biti! Netko je napokon morao stati na kraj tom našem balkanskom »javašluku«! Dakle, Hrvatska se ipak, napokon, odlučno i ubrzano sređuje. Barem na tom planu.</p>
<p>Nažalost, moramo ovdje primijetiti da su javna povika i bijes izmanipulirane hrvatske javnosti usmjereni samo na jednu stranu: na ministricu Marinu Matulović-Dropulić i Vladu. Međutim, stvari stoje sasvim drukčije. Zaboravlja se pravi krivac. Naime, sve je to moglo proći s daleko manje materijalne štete, s manje turističke i političke blamaže samo da je predsjednik općine Vir gospodin Kristijan Kapović na vrijeme reagirao, umjesto što je po javnim glasilima i tribinama pokušavao za sebe priskrbiti nove političke poene! Mogao je Kapović i njegovo Poglavarstvo općine Vir još prije godinu ili dvije godine dana planski odrediti neku zamjensku turističku zonu za gradnju malenih obiteljskih kuća (tzv. vikendica), pa njene malene građevinske parcele uredno ponuditi ljudima ili obiteljima čije je bespravno sagrađene velike i nakaradne apartmanske građevine naše Ministarstvo okoliša i prostornog uređenja moralo proteklih dana srušiti. Moglo se odrediti i samo nekoliko tipova mediteranskih kuća, najviše i uglavnom jednokatnica, tlocrta najviše 50 kvadratnih metara, čak i u nizu (kao što su to desetljećima radili Francuzi na svojoj Azurnoj obali, naročito prema granici sa Španjolskom, a tako danas rade i Talijani). Potom se moglo odrediti razuman rok da vlasnici isprazne i sami sruše svoje bespravno sagrađene apartmanske kućerine te istim građevinskim materijalom sagrade male vikendice za svoje potrebe. Te da u njih usele sav svoj spašeni namještaj. Na kraju svega toga, Kristijan Kapović i njegovo Poglavarstvo općine Vir mogli su zamijeniti vlasništvo zemlje ispod srušenih apartmanskih kućerina, bespravno sagrađenih neposredno uz more, za zemljište u novoj i potpunoj legalnoj turističkoj zoni. Tako bi grad i općina Vir dobili lijepi gradski obalni pojas za svoje šetnice, parkove i plaže. I svi bismo time bili manje-više zadovoljni.</p>
<p>Tako se mogla izbjeći šteta i blamaža u javnosti, koja će sada najviše naškoditi Viru, kao poželjnoj turističkoj destinaciji. A izbjegla bi se i blamaža da nam bivši vlasnici mađarskih turističkih apartmanskih kućerina koji su svoje objekte sagradili bespravno i »na brzaka« tobože daruju namještaj »za našu sirotinju u Hrvatskoj« i tako nam se narugaju. I da opet imamo nepotrebna politička natezanja sa Slovencima, kojima smo također morali srušiti bespravno sagrađene turističke kuće na Viru. </p>
<p>Neka nam ovo bude gorak nauk za sljedeću sezonu rušenja bespravno sagrađenih turističkih i drugih objekata uz naše more. Dakle, budimo već sutra pametniji nego što smo bili ovih današnjih dana.</p>
<p>Ukratko, rušimo bespravno sagrađeno, ali više mozgom, a manje bagerima!</p>
<p>Autor je publicist iz Brtonigle</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Briga o braniteljima </p>
<p>Dok umirovljenici imaju svoju političku stranku i s njome brane svoj minuli rad (mirovine), branitelji nemaju ništa čime bi branili svoj minuli rad (hrvatsku državu)</p>
<p>IVAN PAJ</p>
<p>Uz jubilarnu godišnjicu stvaranja Hrvatske vojske treba se sjećati ozarenih lica hrvatske mladeži koja je sav svoj entuzijazam, nadu, ljubav i živote stavila na raspolaganje hrvatskom narodu i domovini. Mnogi su patili, stradavali i živote položili u temelje slobode svojeg naroda i domovine. Taj entuzijazam, nakon pobjede, nije prenijet na cijelu naciju, već je stišan, a populacija branitelja (živih i mrtvih) stavlja se na margine društva dok neki drugi staleži preuzimaju brigu o njihovom minulom radu (državi i slobodi). Iz svega toga se šire teška duševna stanja, depresije i oduzimanja života.</p>
<p>Moj tast je u vrijeme Drugoga svjetskog rata bio šest godina pripadnik RAF-a (Royal Air Force - Britanske kraljevske zračne snage) i kad sam ga pitao kako je otpušten iz vojske, rekao mi je da je dobio medalju, civilno odijelo i cipele te pismo o časnom otpustu. Kad je došao kući, odmah se prijavio civilnom uredu za zapošljavanje te time stekao sva prava kao i svi drugi građani. Objasnio mi je kako je Churchill rekao da su oni koji su preživjeli rat samim tim stekli najveću privilegiju prema onima koji su dali svoje živote, te da nitko nema pravo na neke druge privilegije. Tu je sve stalo i počelo kao uhodana briga o invalidima, nezbrinutoj djeci, zapošljavanju i svim drugim problemima civilnog društva.</p>
<p>Kod nas je bila druga situacija, dok su jedni živote polagali, drugi su društvenu imovinu otimali, pa kad su branitelji došli s fronte, kao pobjednici, postali su velikogubitnici. Više nije bilo mnogih njihovih poduzeća, a gdje su i ostala, novim vlasnicima, nečiste savjesti, nisu potrebni. </p>
<p>Da bi se potpuno stišala braniteljska populacija stvaraju se stotine braniteljskih udruga koje sprečavaju branitelje da organizirano nastupaju. Dok umirovljenici imaju svoju političku stranku i s njome brane svoj minuli rad (mirovine), branitelji nemaju ništa čime bi branili svoj minuli rad (hrvatsku državu).</p>
<p>Zbog svega toga predlažem da časni lideri boračke populacije pokrenu inicijative za održavanje kongresa branitelja, što bi trebao rezultirati političkom strankom branitelja. </p>
<p>Autor je diplomirani inženjer, sudionik antifašističkoga i Domovinskog rata</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Narodni nadzornik</p>
<p>U Saboru je u tijeku rasprava o prijedlogu zakona o izravnom biranju načelnika, gradonačelnika i župana.</p>
<p> U parlamentarnoj demokraciji, koja je najveći demokratski oblik, vlast imaju narodni delegati, koji biraju i usmjeravaju izvršnu vlast. Saborski nacrt suprotstavlja se tomu da od naroda izabrani župan ili gradonačelnik ima izvršnu vlast. Što je s podrškom županijskoga ili gradskog vijeća, nitko pravo ne zna.</p>
<p>Demokracija ne trpi izbranu vlast bez parlamentarnog nadzora, da se izbjegne samovolja pojedinca. Taj nacrt je ustvari mješavina parlamentarne demokracije i prosvijećenog apsolutizma u kojem je izabranik imao svu vlast. Stoga rješavanje toga problema direktnim biranjem čelnika izvršne vlasti sliči rješavanju enigme okruglog četverokuta, jer taj čelnik ne bi smio odlučivati protiv većine u vijećima, a niti vijeća ne bi mogla smijeniti čelnika koga oni nisu birali, pa bi slijedili svaki čas novi skupi izbori.</p>
<p>Luka VucoKaštel Novi</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Maturantima petica</p>
<p>Prošla je norijada. I opet, kao i svake godine, dežurni se dužobržnici zgražaju nad »razuzadanom masom, nad ponašenjem nedostojnim dana zrelosti«, itd. S druge strane, službena izvješća govore o relativnom mirnom danu. Mnogo mirnijem nego kad se, prije i poslije utakmice Dinamo - Hajduk, na primjer, okupi šačica nazovi navijača i porazbija desetak tramvaja i automobila.</p>
<p>Na zagrebačkim su ulicama u srijedu bile tisuće maturanata okruženih policajcima. Snimale su ih kamere, vodili su ih u koloni prema Jarunu. A kako su mladi odgovorili na to? Pjesmom, plesom, brašnom kao najgorim krimenom i porukama na majicama, ali njih kao da nitko nije čitao. Pa ako se dobro sjećam, navest ću samo jednu: »Ne treba nama ništa. Sve ste nam već obećali«. </p>
<p>Je li netko snimio i te poruke s mokrih majica maturanata, pažljivo ih pročitao i dobro razmislio? Nije li ta naša mladost ipak divna?</p>
<p>Doris PerićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Automobilom stao pred strojeve</p>
<p>Ogorčen započetim radovima, Damir Pavlek iz stranke Zeleni za Zagreb, pokušao je prepriječiti put dvjema mješalicama </p>
<p>Unatoč obećanjima Milana Bandića da se na Jarunu neće graditi benzinska crpka, i peticiji koju je potpisalo oko 5000 građana, u subotu su uz potok Vrapčak radnici tvrtke Provis počeli betonirati rupu u koju će se položiti zelena cisterna za gorivo.</p>
<p>Ogorčen započetim radovima, Damir Pavlek iz stranke Zeleni za Zagreb, pokušao je automobilom prepriječiti put dvjema mješalicama te je pozvao policiju. </p>
<p>Njegov napor da zaustavi betoniranje nije imao uspjeha jer su i policijskoj patroli radnici pokazali važeću građevinsku dozvolu. Policajci su potom naredili Pavleku da ne smeta radnicima i da ih pusti da nastave s betoniranjem. </p>
<p>»Ovo je nevjerojatno. Građevinska inspekcija zatvorila je gradilište, a policija ne može ništa«, ljutio se Pavlek. Ogorčen je i zbog činjenice što je Poglavarstvo odlučilo da se u Horvaćanskoj, uz potok Vrapčak, neće graditi benzinska crpka te da će se vlasniku crpke Stjepanu Maroviću pronaći zamjenska lokacija za gradnju. »Grad nije ispunio obećano. Vuku nas sve za nos i nije ih briga za volju građana«, smatra Pavlek i dodaje: »Radnici su došli betonirati vikendom, kada nitko u Gradu ne radi i kada je teže privući medijsku pažnju. To je podmuklo«.</p>
<p>Radnici tvrtke Provis nisu se obazirali na Pavlekove prosvjede. »Ako ne bude problema, benzinska crpka bit će gotova za dva mjeseca«, tvrdi jedan od radnika.</p>
<p>Stanovnici Jaruna žestoko su se protivili njenoj gradnji. Tijekom 2003. organizirali su prosvjede čime su privukli pažnju Milana Bandića koji je tada obećao da benzinske tamo neće biti. Građani su danonoćno dežurali uz gradilište te su ga blokirali. Pazili su da Marović ne nastavi graditi. Potpisali su i peticiju protiv gradnje benzinske crpke, na kojoj se nalazi 5000 imena.</p>
<p>Tijekom prošle tri godine Grad nije pronašao zamjensku lokaciju, pravdajući se da u Zagrebu za benzinske crpke nema dovoljno slobodnih mjesta. »Pitam se je li grad uopće i pokušao riješiti taj problem«, kaže Damir Pavlek. Pravo pitanje je kako je Grad prije tri godine uopće dozvolio gradnju benzinske crpke uz potok, na mjestu gdje je, prema GUP-u, trebala biti zelena zona sa šetnicom.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Osuđeni« na ZET-ova kašnjenja</p>
<p>Od Ježdovca se do gradskog centra automobilom stiže za 15 minuta, autobuse treba čekati i do sat i pol, a pješaci i biciklisti uopće ne mogu iz naselja</p>
<p>Iako je Zagreb velegrad koji se svakim danom sve više širi, jedna se čitateljica Vjesniku požalila da još postoje naselja za koja se može reći da su izolirana od ostatka grada. Ona, naime, živi na gradskom zapadu, u naselju Ježdovec, koje spada pod Novi Zagreb.</p>
<p>»Autobusom sam na posao putovala skoro dva sata, dok bi mi automobilom trebalo oko 15 minuta«, rekla je dodavši da je taj problem u Ježdovcu i okolnim naseljima svakodnevno prisutan, a ponekad autobus jednostavno zaobiđe naselje.</p>
<p>Ježdovec je, naime, udaljen pet minuta vožnje od novog Jankomirskog mosta tako da su svi oni koji imaju automobil dobro povezani s ostatkom grada. No, problem osjećaju oni koji su ovisni o ZET-ovoj autobusnoj liniji prema Prečkom, koja otuda polazi. Novinari su se u Ježdovcu odmah mogli uvjeriti u probleme s javnim prijevozom, jer su na stajalištima brojni ljutiti ljudi čekali da se autobus pojavi.</p>
<p>»Žurim na posao, a autobus je prema rasporedu ovuda trebao proći prije pola sata«, rekla je Kata Blažević i dodala da je na ovakvo čekanje osuđena svakoga dana. Kaže da često kasni na posao, ali da ima sreće jer tamo shvaćaju njezin problem, budući da ovisi isključivo o javnom prijevozu. </p>
<p>Gospođa Blažević dodala je da shvaća kašnjenja zbog gužvi na castama, ali nije joj jasno da se to događa svakoga dana i da se ništa ne čini za brojne stanovnike Ježdovca kojima je autobus jedina veza s gradom.</p>
<p>Studentica ekonomije Arijana Tomić također je čekala na stanici. Rekla je da joj ponekad treba i dva i pol sata da stigne do fakulteta, tako da ponekad izgubi i čitav dan zbog samo jednog predavanja. Ona je upozorila kako je Ježdovec izoliran i u drugim načinima prometovanja.</p>
<p>Tamošnji stanovnici, primjerice, ne mogu ni pješice niti biciklom doći do obližnjeg King Crossa, odakle bi mogli u grad autobusnim linijama koje češće voze. To je zbog toga što od Jankomirskog mosta prema njihovom naselju vodi samo brza autocesta, a na pješake i bicikliste, kaže, nitko nije mislio.</p>
<p>Nešto dalje, na drugoj stanici, brojni su nezadovoljni i nervozni stanovnici Ježdovca također čekali autobus. Kasnio je već skoro sat vremena. Umorniji su bezvoljno sjeli na nogostup i pognuli glave, a inventivniji su zaustavljali automobile, moleći za prijevoz do grada.</p>
<p>Načelnik Gradskog odjela za promet Stipan Matoš priznao je da postoji velik problem s izoliranošću tih naselja od ostatka grada, uglavnom zbog autoputa i velikih petlji u blizini, što treba popratiti dodatnom infrastrukturom. Dodao je da će Grad na to obratiti veću pozornost i da će uskoro izraditi neke prijedloge za rješavanje prometnih poteškoća u naseljima poput Ježdovca.</p>
<p>A u ZET-u, pak, kažu da su za neredovitost autobusnog prometa krivi brojni radovi u tom dijelu grada, pogotovo radovi kod Savske Opatovine. Dodatni autobusi, kažu, ne bi riješili problem jer bi i oni stajali u kolonama i kasnili, pa mole građane za još malo strpljenja, dok radovi na zapadu Zagreba napokon ne završe.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Spremni za brzo pružanje pomoći </p>
<p>U sklopu 34. međunarodnog specijaliziranog sajma Medicina i tehnika, a u organizaciji Državne uprava za zaštitu i spašavanje (DUSZ), u subotu je na Zagrebačkom velesajmu simulirana nesreće s mogućim katastrofalnim posljedicama i vježba spašavanja unesrećenih osoba.</p>
<p>U vježbi su, uz vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, sudjelovale ekipe hitne medicinske pomoći, Civilna zaštita, Hrvatska gorska služba spašavanja i policijski službenici PU zagrebačke. Prema scenariju vježbe, u sudaru autobusa i kamiona-cisterne s opasnim kemikalijama ozlijeđeno je više putnika autobusa, a stanarima zgrade, u koju se nakon sudara zabila cisterna, prijetila je opasnost od isparavanja opasne tvari. </p>
<p>Policijski službenici i vatrogasci prvi su došli na mjesto nesreće i odmah su započeli s oslobađanjem unesrećenih iz autobusa. Za manje od minute pored njih su već bile prve ekipe hitne medicinske pomoći koje su obavile trijažu i prevezle ozlijeđene u improvizirano medicinsko središte.</p>
<p> Nakon brzog spašavanja ljudi iz autobusa, vatrogasci su započeli kontaminaciju terena, a u isto vrijeme Hrvatska gorska služba spašavanja već je bila spremna za izvlačenje stanara spuštanjem niz konop s petog kata zgrade. Na kraju, policijski službenici obavili su očevid na mjestu zamišljene nesreće. </p>
<p>Uz odličnu koordinaciju, sve službe pokazale su spremnost za djelovanje u kriznim situacijama. Vježba je trajala 30 minuta, no u stvarnim okolnostima, ovakvo spašavanje trajalo bi četiri do pet sati, prije svega zbog dugotrajnosti postupka dekontaminacije terena i vremenskog slijeda mogućeg djelovanja pojedinih službi. </p>
<p>Ovom vježbom Županijski centar 112 pokazao je važnost koordinacije između svih službi i građana i nadzor nad stanjem na terenu s jednoga mjesta. »Za smanjenje broja žrtava ključno su važne i pravovremene upute građanima kako se ponašati u ovakvim kriznim situacijama«, rekla nam je glasnogovornica DUSZ-a mr. Tatjana Čumpek.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mladi pokazali svoje talente</p>
<p>U sklopu Dana grada Zagreba, u nedjelju su se na Trgu Petra Preradovića predstavili različiti centri za kulturu. Na jedan dan Cvjetni trg postao je Trg teatar, rezerviran za kazalište, akrobacije, ples i glazbu, likovnost i rukotvorstvo. </p>
<p>Na pozornici su svojim kazališnim i akrobatskim točkama mladi pokazali vještine koje su stekli u radionicama. Iza pozornice dečki iz Narodnog sveučilišta Dubrava uvježbavali su svoju plesnu točku. Kristijan, Janko, Dražen i Filip pokazali su nam što su sve naučili u radionici za breakdance. </p>
<p>Djevojke iz Narodnog sveučilišta Dubrava predstavile su se modnom revijom pod nazivom »Redizajn mog ormara«. No, one nisu ovdje bile samo manekenke, već su svoje originalne majice dizajnirale same, u radionici modnog dizajna. Improvizirano gledalište ispred pozornice bilo je puno oduševljene publike, a najsretnija bila su djeca koja su na štandu Međunarodnog centra za usluge u kulturi u Travnom, mogla vidjeti i isprobati što se radi na lutkarskim radionicama. </p>
<p>Voditeljica Ana Kraljević pokazivala je i istovremeno pomagala djeci u izradi lutki od kuhača i raznobojnih spužvi. »U našem centru imamo dvije lutkarske radionice, za učenike i za predškolce«, kazala je voditeljica radionica Ana Kraljević.</p>
<p>Na štandu Narodnog sveučilišta Dubrava također je vladala gužva, a tamo je mlada voditeljica Dijana Nazor pokazivala što se radi u radionici ikona. »To je radionica i za djecu i za odrasle, radi se na klasičan način – sa starom preparacijom na drvu i s motivima iz Dubrave«, kazala je Dijana Nazor i dodala kako je puno zainteresiranih za ovu radionicu.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Koncert povodom Dana Oružanih snaga</p>
<p>U sklopu obilježavanja 15 godina Oružanih snaga Republike Hrvatske, u nedjelju je na Trgu bana Jelačića održan koncert Orkestra Hrvatske vojske i Klape Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj. Uz ministra obrane Berislava Rončevića, nastup orkestra i klape pažljivo su pratili generali i vojnici, ali i brojni građani koji su se u podne našli na glavnom gradskom trgu. Klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj osnovana je početkom 2001. godine radi očuvanja i promicanja kulture a cappella pjevanja dalmatinske klapske pjesme, posebice one domoljubnog karaktera. Orkestar Hrvatske vojske postoji od 1991., od osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rijetki se odvažili na kupanje </p>
<p>Samo stotinjak kupača u nedjelju je svojim dolaskom na jarunsko jezero skromno najavilo početak kupališne sezone na tom popularnom zagrebačkom odmorištu. Većina njih toplo je nedjeljno popodne iskoristila za uživanje u sunčevim zrakama, dok su se samo rijetki odvažili na ulazak u vodu. </p>
<p>Filip Banovac zadovoljno se rasplivavao na malom jarunskom jezeru. Na Jarunu, za kupališne sezone, svakodnevno pliva već pet godina. Redoviti je sudionik plivačkih maratona, tako da tu »nabija« kondiciju trenirajući razne discipline plivanja. »Obožavam plivanje, a kako sam u zimskim mjesecima malo zakržljao, jedva sam dočekao toplije dane i otvorenje kupališne sezone«, kaže Filip. Procjenjuje da je temperatura vode oko 20 stupnjeva što je, smatra, idealno za kupanje i odlično osvježenje u ovim toplim danima. Petogodišnji Luka i njegova godinu dana mlađa sestra Lara ponijeli su na Jarun hvataljke s mrežicom. Uporno su pokušavali u plićaku uhvatiti kakvu ribicu, no na njihovu žalost, nisu imali uspjeha. »Pa stalno bježe i ne žele se igrati s nama«, bunila se Lara, čiju je igru u plićaku zadovoljno promatrao tata s terase obližnjeg kafića. </p>
<p>Na Jarunu je u nedjelju zbog obilježavanja 15 godina Oružanih snaga Republike Hrvatske bio zabranjen ulazak osobnim automobilima, tako da se na udaljenim plažama Velikog jezera kupače moglo izbrojiti na prste jedne ruke.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Polumaraton kroz vinograde</p>
<p>Tradicionalni jaskanski polumaraton, organiziran osmi puta, okupio je u nedjelju u Jastrebarskom više od 300 atletičara. »Teško, naporno, sparno, ali izdržao sam. 'Oderal' sam brata i zato sam posebno sretan. Štedjeli smo se na usponima, ali u ravnici smo dobro potegnuli«, komentirao je Tomislav Karas, nakon prolaska kroz cilj. </p>
<p>Jaskanski polumaraton, koji se boduje za Run Reebok Trophy, istrčao je i Karlovčanin Stjepan Cerovac. »Staza je lijepa, jer prolazi prirodom i vinogradima, ali zbog dosta uspona jako je zahtjevna«, rekao je Cerovac, zadovoljan što je došao do cilja.</p>
<p>Osim polumaratona, dugoga 21 tisuću metara, trčalo se i jaskanskim ulicama. U utrci građana na pet tisuća metara sudjelovao je i Jaskanac Zdenko Vuković Cena. »Lijepo sam se istrčal, za svoju dušu. Kak' stalno radim, ne treniram, pa je ovo zadovoljavajuće«, prokomentirao je Vuković. Predrag Bošnjak, predsjednik Atletskoga kluba Jastreb 99, organizatora natjecanja, zadovoljno je promatrao dolazak trkača na cilj. »Više nego uspjelo! Ovakve bi utrke trebalo organizirati svake nedjelje. Žalostan je podatak da se u Hrvatskoj samo 15 posto muškaraca i četiri posto žena bave ovom sportskom aktivnošću«, rekao je Bošnjak.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Najmanje 4600 mrtvih u potresu u Indoneziji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najmanje 4600 ljudi izgubilo je život u katastrofalnom potresu koji je pogodio u subotu ujutro indonezijski otok Javu, priopćili su u nedjelju vladini dužnosnici u Džakarti, a prenio France Presse. Sjedinjene Države, kao i brojne druge zemlje, odlučile su izdvojiti pomoć za žrtve potresa. </p>
<p>»Kroz financijsku i materijalnu potporu SAD će pomoći Indoneziji... i spremni smo pružiti dodatnu pomoć«, rekao je američki predsjednik George W. Bush. Administracija je prvotno priopćila da je izdvojila 500.000 dolara pomoći, ali je povećala taj iznos na 2,5 milijuna dolara u subotu navečer, javlja AP. Kina je također ponudila svoju pomoć u iznosu od dva milijuna dolara i obećala je i svaku drugu potrebnu pomoć. </p>
<p>Predsjednik Republike Stjepan Mesić uputio je u subotu izraze sućuti indonezijskom predsjedniku Susilu Bambangu Yudhoyonu, a prema posljednjim podacima među stradalima nema hrvatskih državljana, izjavila je u subotu glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Ivana Crnić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Seoska olimpijada</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Radošić, malo mjesto u kaštelanskom zaleđu, u nedjelju je bio središte Dalmacije. Više tisuća Splićana, Šibenčana, Trogirana i Makarana došli su do Radošića kako bi uživali u 13. seoskoj olimpijadi i reviji bikova. Igre u Radošićima vraćaju nas u prošlost, traži se snaga, snalažljivost, umješnost, a i hrabrost. Traži se najbolji u skoku u dalj s mjesta, zatim tko može dalje baciti kamena s ramena, hrvanje, slijedi utrka magaradi, povlačenja konopa, a uvečer je najzanimljivije natjecanje borba bikova. U organizaciji obitelji Škopljanac seoska olimpijada je idealna prilika za dobro druženje i zabavu u prirodi Dalmatinske zagore. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U Iraku egzekucije zbog kratkih hlača </p>
<p>BAGDAD</p>
<p> - Svježi val nasilja jača strah među iračkim građanima svakim danom. Tako su još uvijek neidentificirani i naoružani muškarci prošlog tjedna ubili nekolicinu muškaraca koji se okupljaju ispred prodavaonica ili, pak, sjede uz obalu Tigrisa i piju pivo, što se protivi strogim šerijatskim zakonima. Učestalo se ovih dana puca i na vlasnike brijačnica. Ovog, pak, vikenda mete naoružanih islamista bili su irački sportaši, koji su napadnuti tijekom dnevnih treninga. Skupina naoružanih i maskiranih muškaraca ove je subote prišla automobilu jednoga iračkoga teniskog trenera u kojem su bila i dva igrača koji su nosili kratke hlače, zatražili ih da izađu te su ih zasuli hicima. Zbog tog napada u predgrađima gradova Saidiyaha i Ghazaliyaha nedavno su se pojavili i leci u kojima se upozoravaju stanovnici, većinom suniti, da ne nose kratke hlače. [V. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>U Češkoj otvoren Freudov muzej</p>
<p>PRAG</p>
<p> - Muzej Sigmunda Freuda otvoren je u subotu u njegovoj rodnoj kući u Priboru, gradiću na istoku Češke, gdje je otac psihoanalize rođen prije 150 godina, izvijestila je češka agencija ČTK. Češki predsjednik Vaclav Klaus bio je na svečanosti u tom malom gradu 350 kilometara istočno od Praga, kamo je iz Londona došla i Freudova praunuka Carolina Penny Freud. Otvorenje muzeja u Priboru dio je programa obilježavanja 150. obljetnice Freudovog rođenja u Češkoj, Austriji i Velikoj Britaniji, kamo je pobjegao od nacističkog režima 1938. godine. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Likovne discipline u dijalogu</p>
<p>U drugi krug za Vjesnikovu likovnu nagradu »Josip Račić« izabrano je pet kandidata koji preispituju i prekoračuju granice umjetničkih medija</p>
<p>Baš kao što je vizionarski veliki hrvatski kipar Branko Ružić svojedobno ustvrdio da je »sve skulptura«, tako se danas može reći da kao nikada u prošlosti dolazi do prožimanja likovnih medija, stvaranja novih značenjskih sustava i proširenja likovnoga jezika. Kiparstvo, slikarstvo, grafika, fotografija, performans, video, instalacija i multimedija u međusobnu plodnu dijalogu 21. stoljeća proširuju granice suvremene likovnosti do neslućenih obzorja.</p>
<p> Ne iznenađuje stoga da je ocjenjivački sud Vjesnikove likovne nagrade »Josip Račić« za 2005. godinu u sastavu Boris Ljubičić (predsjednik), Sandra Križić Roban, Mikica Maštrović, Krešimir Galović i Marina Tenžera u drugi krug uvrstio umjetnike sklone istraživanju i prekoračenju granica medija.</p>
<p>O tome ponajprije govori slojevit projekt Vlaste Žanić »Prelaženje« održan u Gliptoteci HAZU, sastavljen od tri performansa (»Čestitanje«, »Rožata« i »Prelaženje«) te izložbe video radova, koji je suptilno označio umjetničin prijelaz iz medija u medij, iz uloge kiparice u ulogu performerice, pa u ulogu video umjetnice ili, kako je sama označila, »iz uloge u ulogu, iz medija u medij, iz prostora u prostor, iz vremena u vrijeme neprestano u krug«.</p>
<p>I u svjetskim razmjerima zanimljivi su projekti Zlatka Kopljara kojima umjetnik snažno komentira raznovrsne fenomene današnjice – od globalnih sustava moći, značenja umjetnosti i umjetničkog čina do sasvim intimnih radova posvećenih »osobnoj povijesti«, a koje je izložio u riječkome MMSU i zagrebačkome MSU.</p>
<p> Ne manje snažno publiku je prošle godine zaintrigirao fotografski opus Mladena Tudora u Muzeju za umjetnost i obrt. Svojom kozmopolitskom kamerom, često podređenom novinskom zadatku, Tudor je potresno bilježio ljudske sudbine, a njihov naturalizam pojačava dokumentarno gledanje na stvarnost.</p>
<p>Polako, uporno i dosljedno kipar Petar Barišić već godinama prevladava zadanosti materijala, oblika i volumena. Njegova je pozicija »rubna«, na razmeđu objekta, reljefa i instalacije. U složene strukture Barišić uvodi načela varijacije, permutacije i fragmentarnosti govoreći o potrebi istraživanja sve složenijih prostornih odnosa te onih nastalih između djela i promatrača, a što je pokazao izložbama u galeriji »Bernardo Bernardi« u Zagrebu i Muzeju Međimurja u Čakovcu.</p>
<p>Ante Rašić je autor intrigantne izložbe »3 u 1: Tisuću i jedan pogled – hommage Miroslavu Šuteju, Nana, volim te i Ulje na platnu« postavljenom u Likovnom salonu »Vladimir Becić« u Slavonskom Brodu.</p>
<p> Složenom instalacijom od zrcala omotanih crnim rupcima autor je polemizirao s terminom »kraja slikarstva«, dok u objektu sastavljenom od slika što tvore rečenicu »Nana, volim te« ogoljuje slikarstvo na njegovu elementarnost.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Carverovi dragulji </p>
<p>Izabrane priče i Sabrane pjesme Raymonda Carvera konkuriraju za kulturne događaje godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vrhunac Zagrebačkoga sajma knjiga, koji je završio u subotu na večer, bilo je predstavljanje dviju knjiga Raymonda Carvera, jednoga od najvećih pisaca kratke priče našeg vremena. </p>
<p>Malo prije smrti, 1988. godine, pisac kojeg su zvali američkim Čehovom i koji je snažno utjecao i na suvremenu hrvatsku književnost, izabrao je svoje najbolje priče i objavio ih u knjizi »Odakle zovem«, a hrvatskom je čitatelju ona dostupna zahvaljujući prijevodu Damira Šodana i Profilu. Zbirka obuhvaća i svih sedam priča iz Carverove posljednje zbirke »Slon«, koja dosad nije bila objavljena na hrvatskom jeziku.</p>
<p> Tom prigodom predstavljena je i knjiga Carverovih sabranih pjesama »Svi mi«, koja donosi sve pjesme iz četiriju piščevih pjesničkih knjiga te stihove koji su posthumno objavljeni u knjizi »Bez velikih riječi, molim vas«.</p>
<p> I ta je knjiga pravi literarni draguljčić jer sadrži i kronologiju Carverova života te dva dirljiva teksta o njegovu pjesničkom umijeću koja je napisala Carverova udovica, pjesnikinja Tess Gallagher. Carverove pjesme također je preveo Damir Šodan.</p>
<p>Raymond Carver bio je poznat po tome što je bio marljiv pisac koji je stalno prepravljao svoje tekstove – rekao je urednik knjige Drago Glamuzina. </p>
<p> Tomislav Brlek, profesor na Sveučilištu, suprotstavio je »mitsku« verziju o Carveru, kao sinu radnika u pilani i konobarice te kao čovjeku koji je primljen u Američku akademiju umjetnosti.</p>
<p>Zoran Ferić izrazio je bit carverovskoga pisanja kao magiju svakodnevice, a zaključio je da će ove dvije knjige na kraju 2006., kada se budu ocjenjivali kulturni događaji, sigurno biti proglašene književnim događajem godine.</p>
<p>Knjiga koja će također, po mišljenju pisca Romana Simića Bodrožića, biti zapažena u 2006. godini, prvi je roman Gordana Nuhanovića »Posljednji dani panka«, u izdanju Profila. Nuhanović je napisao vrlo dobar roman koji će biti među najčitanijima – ocijenila je kritičarka Jagna Pogačnik na subotnjem susretu u Megastoreu. </p>
<p> »Posljednji dani panka« priča su o novinaru koji je upao u profesionalnu i privatnu krizu, s mnogo autobiografskih elemenata. Istodobno, to je i priča o senzacionalističkom odsječku novinarstva, priča o »Mokroj kifli«, pank klubu. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Graziani nova nada</p>
<p>Osamnaestogodišnji violinist Marco Graziani osvojio je publiku ljepotom, čistoćom i intenzitetom tona te odličnom tehnikom</p>
<p>Koncert Zagrebačke filharmonije održan u petak u KD Vatroslava Lisinskog pod ravnanjem šefa dirigenta Vjekoslava Šuteja donio je djelomičnu izmjenu programa, a time i ugodno iznenađenje za pretplatnike »Crvene oktave«. Naime, umjesto najavljenog pijanista Marcusa Schirmera, nastupio je mladi riječki violinist Marco Graziani s Koncertom za violinu i orkestar u D-duru op. 19 Sergeja Sergejeviča Prokofjeva. </p>
<p>Grazianijev nastup bio je uokviren glazbom Gioacchina Rossinija – Predigrom operi »Seviljski brijač« i grandioznom vokalno-instrumentalnom glazbom Stabat Mater, koja je bila i vrhunac nadasve uspješne večeri.</p>
<p>Osamnaestogodišnji Marco Graziani velika je nada mlade hrvatske violinističke generacije. Student je prve godine u razredu prof. Leonida Sorokova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. </p>
<p>Nastupivši na kvalitetnom instrumentu Castignerija iz 18. stoljeća, Marco Graziani je osvojio publiku ljepotom, čistoćom i intenzitetom tona te odličnom tehnikom. Vrlo muzikalno, sigurno i temperamentno je interpretirao solističku dionicu u zahtjevnom Prvom koncertu za violinu Sergeja Prokofjeva. Izazvan burnim odobravanjem i ovacijama, mladi umjetnik se odužio opsežnim virtuoznim dodatkom – Paganinianom Natana Milsteina, kao sjajnom, ali i najtežom vježbom za tehničko usavršavanje.</p>
<p>Orkestar se Zagrebačke filharmonije vrlo dobro nosio s bravuroznim Rossinijem, prvo u briljantnoj Predigri »Seviljskog brijača«, a na kraju i s mirnijim i duboko emotivnim ulomcima tužaljke Djevice Marije s deset stavaka. </p>
<p>Zborni ulomci koje je pripremio Luka Vukšić s velikim udruženim Zborom HRT-a i Akademskim zborom »Ivan Goran Kovačić« bili su uzorno izvedeni kultiviranim i ujednačenim glasovima s jasnom dikcijom i impresivnim dinamičkim gradacijama. </p>
<p>U vrlo dobrom kvartetu solista istaknule su se sopranistica Valentina Fijačko i mezzosopranistica Martina Gojčeta-Silić uz ruskog tenora Alexa Wawiloffa i basa Ivicu Šarića. Maestro Šutej je ostvario vrlo pažljivu i dojmljivu izvedbu toga grandioznog djela.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Jednominutna Požega«</p>
<p>ZAGREB/POŽEGA</p>
<p> – Veliku nagradu 14. hrvatske revije jednominutnog filma koja se tradicionalno održala u Požegi osvojio je Kunyi Chen iz Singapura s filmom »Cut Along The Dotted Line Please«. </p>
<p>Prvu nagradu žirija osvojio je film »The Whistler« Laylae Atkinson iz Velike Britanije, dok je druga nagrada pripala njemačkomu filmu a »Sitizen bleiben schÜtzt allerdings gegen die gefahr zu fallen« Floriana Groliga. Treća nagrada nasmiješila se Francuzu Guyu Flaujacu s filmom »To Be Or Not To Be«.</p>
<p> Nagrada UNICA-e otišla je makedonskom autoru Petru Čapovskom za film »Krv«, dok je jedini hrvatski nagrađeni film bio »Opasna profesija« Gorana Đurđevića, koji je osvojio publiku. Na ovom festivalu neprofesijskoga filma, koji oduvijek prati dobra i iznimno opuštena atmosfera. prikazano je 60 filmova, a žiri su činili: Agnieszka Wlazel, Antonio Nuić, Ognjen Sviličić, Dave Watterson i Mile Beslić. [B. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Jubilej Vukovarskoga muzeja </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Nagrađivanom video instalacijom turskog umjetnika Katluga Atamana »Kuba« te video projekcijom djela »Sve što znamo« Renate Poljak, u Vukovaru je u subotu obilježena 15. obljetnica povratka Gradskog muzeja Vukovar iz progonstva.</p>
<p> Video instalacija »Kuba« Katluga Atamana tijekom svibnja i lipnja putuje Dunavom na tegljaču »Negrelli« i prikazuje se na postajama od Crnog mora do Beča, a u subotu se zaustavila u Vukovaru. Posjetitelji mogu na postavljenim starim televizorima vidjeti potresnu priču stanovnika Kube, predgrađa glavnoga turskog grada. U video projekciji »Sve što znamo« Renata Poljak, koja danas živi i radi u Beču, kroz razgovor dvoje suputnika tijekom putovanja od Beograda do Vukovara pokušava doći do objašnjenja rata u Hrvatskoj početkom devedestih godina prošlog stoljeća.</p>
<p> To umjetničko događanje dunavskim zemljama organizirala je fondacija za suvremenu umjetnost »Thyssen-Bornemisza Art Contemporary - T - B A21«, koju je osnovala Francesca von Habsburg. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska do »boda« u zadnjoj sekundi</p>
<p>Kad smo pomislili da će Hrvatska poražena napustiti Osijek, u sudačkoj nadoknadi je stiglo izjednačenje. U kaznenom je prostoru srušen Olić, a Babić je bio siguran s bijele točke </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija u svojoj drugoj pripremnoj utakmici uspjela je u zadnjim sekundama izbjeći poraz protiv Irana 2-2 (1-2) u utakmici koja je samo na trenutke mogla zadovoljiti osječku publiku koja je napravila prekrasan ugođaj prije polaska naše vrste u Njemačku. Nažalost, divan doček i divan ispraćaj nogometaši nisu uspjeli uljepšati pobjedom, štoviše, u nastavku nakon izvršenih izmjena, igra naše reprezentacije potpuno se raspala, što su Iranci iskoristili pri kraju utakmice nakon nevjerojatne pogreške inače iskusnog Tokića.</p>
<p> Iran je poveo u 21. minuti u jeku najbolje igre Hrvatske, nakon što Tomas nije dobro pričuvao Karimija, Iranac se dokopao lopte i potom lako savladao Pletikosu. Desetak minuta kasnije dobru akciju Vranješa po desnoj strani nastavio je nakon centaršuta Klasnić koji je glavom spustio loptu na noge Dadi Prši, a napadač Rangersa takve stvari lako rješava.</p>
<p>U tih prvih 45 minuta ne može se poreći da Hrvatska nije imala šansu, dobro je tukao dva puta i Niko Kranjčar, bio je u poziciji za realizaciju i Tudor, ni Klasnić nije izostao iz prigode, a Pršini prodori opet su plijenili, nakon jednog je promašio Kranjčar. Vidjelo se da u punom sastavu Hrvatska može napraviti pritisak, pa i igrati dobro kada je u rezultatskom minusu. Do izjednačenja su naši brzo došli, a mogli se do odmora čak i povesti. To se nije dogodilo, a u nastavku je za pravi preokret bilo još manje šansi, jer su izmjene očito usporile i oslabile hrvatsku igru. </p>
<p>Veliki pljusak koji je već krajem prvog dijela namočio tribine i 15-ak tisuća hrvatskih navijača kao da je malo ulijenio naše i iranske nogometaše. Ritam je oslabio, Iranci su se bolje postavili u obrani, dok Hrvatska nije mogla više igrati na način iz prvog dijela. Razlog je bio jasan. Počela je serija izmjena koja je promijenila pozicije igrača, i lopta više nije tako fino tekla, pa su Iranci svaki hrvatski napad zaustavljali nakon dva do tri dodavanja. Fino su se otvarali za »polukontre« i u takvom ritmu prošlo je dobrih dvadesetak minuta u nastavku. Očekivalo se da će Hrvatska potom u finišu krenuti na sve ili ništa, no zakočio ju je nevjerojatan kiks Tokića koji je osam minuta prije kraja na nevjerojatan način dodao loptu u fazi obrane Borhaniju točno na prsa, uslijedila je lagana egzekucija. </p>
<p>I kada smo već pomislili da će Hrvatska poražena napustiti Osijek, u sudačkoj nadoknadi evo i izjednačenja. Olića je u kaznenom prostoru srušio vratar Mirzapour, sudac Širić koji se ovom utakmicom oprostio od aktivnog dijeljenja pravde, pokazao je na najstrožu kaznu. Siguran realizator bio je Marko Babić.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Kranjčar zna zašto mu trebaju prijateljske utakmice </p>
<p>Bude li Kranjčar na pravi način rotirao momčad u prijateljskim utakmicama, štedeći igrače od napora i mogućnosti ozljeda, za vjerovati je da će uigranost hrvatske postave biti na najvišoj mogućoj razini </p>
<p>Potpuno se iznenađujuće izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Kranjčar našao na meti nekih hrvatskih trenera, s naglaskom na pitanje zašto naša nogometna vrsta igra čak četiri pripremne prijateljske utakmice prije nastupa na SP-u u Njemačkoj (od 9. lipnja do 9. srpnja). </p>
<p>Nedavno je komentator jednoga dnevnog lista, ugledni hrvatski trener Tomislav Ivić postavio to pitanje, optužujući čak Kranjčara da će mnogo utakmica zbog čestih putovanja izmoriti igrače, dodavši pritom i mogućnost ozljeda. Iako Ivićeva argumentacija nije za baciti, smatramo da i nije baš pogodio. </p>
<p>Naime, prije četiri je godine hrvatska reprezentacija pod vodstvom Mirka Jozića otišla na svjetsku smotru u Aziju bez ijedne prijateljske utakmice, a nitko od hrvatskih trenera, pa ni Tomislav Ivić, nije to tada percipirao kao problem. </p>
<p>Hrvatska je na tom prvenstvu prošla neslavno i tek su se nakon rane eliminacije u skupini svi sjetili glavnog razloga našega kraha. Zašto Hrvatska nije igrala pripremne utakmice, grmjelo je iz medija i redova trenerske struke. Prekasno! Zlatko Kranjčar ne voli odgovarati na takve provokacije. Štoviše, u jednom je trenutku oštro odgovorio novinarima koji su mu predočili Ivićeve lamentacije: </p>
<p>»Baš me briga! Znam zašto nam trebaju prijateljske utakmice. Zar moram ponavljati? U ove četiri prijateljske utakmice želimo stvoriti naviku igranja svaka četiri dana, loviti onaj isti ritam koji ćemo morati istrpjeti na Svjetskom prvenstvu. Ne postoji mogućnost iscrpljivanja igrača prevelikim putovanjima, Savez je sve dobro organizirao i nećemo gubiti vrijeme čekajući odlazak ili dolazak«, kaže Kranjčar. </p>
<p>Pripreme u Čatežu Kranjčar je najprije iskoristio za određeno osvježenje igrača, umornih od naporne i dugačke sezone, a tek je nakon prijateljske utakmice u Beču 23. svibnja pojačao ritam i intenzitet treninga, očito namjeravajući podići fizičku spremu svojih nogometaša. Nakon nekoliko takvih treninga dogovorena je utakmica u Osijeku protiv Irana 28. svibnja, da bi potom Kranjčara igračima dao dva dana slobodno. »Poklon« igrači moraju iskoristiti za obilazak obitelji i pakiranje, a u srijedu 31. svibnja svi se moraju pojaviti u zagrebačkom hotelu Sheraton, budući da dan kasnije, u četvrtak 1. lipnja, kreću u Njemačku. </p>
<p>U drugom će dijelu priprema Hrvatska još odigrati dvije prijateljske utakmice - 3. lipnja u Volsburgu protiv Poljske, a četiri dana kasnije u Ženevi protiv Španjolske. </p>
<p>»Četiri utakmice za odigrati prije SP-a doista nije malo, ali neće svi nogometaši odigrati baš sve četiri utakmice. Naravno da ćemo paziti da ih suviše ne opteretimo, a četiri su utakmice dovoljne da izrotiram sve igrače i vidim pojedinačne mogućnosti i formu. Kako se onda može reći da su te četiri utakmice previše?«, pita se Kranjčar. </p>
<p>Teorija da će se na taj način uspjeti uloviti ritam igranja na SP-u zvuči dobro, a bude li Kranjčar na pravi način izrotirao momčad, štedeći tako igrače od napora i mogućnosti ozljeda, za vjerovati je da će uigranost hrvatske postave biti na najvišoj mogućoj razini. Doista, Kranjčaru i Hrvatskoj moći će predbaciti sve osim da su na SP otišli s neuigranom momčadi. </p>
<p>Letimično gledajući silan broj prijateljskih utakmica ovih dana na europskom kontinentu, a utakmice najčešće igraju momčadi koje su se plasirale u Njemačku, onda je jasno da ni Hrvatska u tome ne zaostaje. Naime, smatramo da je bolje igrati pripremne utakmice, nego izbjegavati ih!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Košarkaši u sprintericama </p>
<p>Posljednje kolo Lige za prvaka nije donijelo nikakve promjene uoči doigravanja, košarkaši Cibone bez poraza kreću s »jedinice« i u polufinalu će igrati protiv četvrtoplasiranog Zagreba. Zadar je drugi i dočekuje Split </p>
<p>Cibona i Zagreb u predigri polufinala više su toga skrivali, ali ipak naznačili što ih čeka u utorak. Cibosi su odigrali još jednu utakmicu u kojoj su apotekarski točno izvagali koliko im je truda potrebno za pobjedu. Omjer 14-0 govori da Penn i društvo imaju istančan osjećaj za mjeru, no doigravanje uvijek nosi nepredviđene stvari. U neizvjesnim situacijama ruka na vagi može i zadrhtati. </p>
<p>Penn je protiv Zagreba odigrao još jednu utakmicu kako hoće i koliko hoće. Početkom treće četvrtine pokazao je zbog čega će nedostajati zagrebačkoj publici slijedeće sezone, <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i gotovo akrobatsku vještinu. U trenucima kad je Zagreb vodio odlučio je prekinuti priču o mogućem iznenađenju i ubacio deset poena zaredom. Trener Dražen Anzulović može biti miran, jer u momčadi ima i pouzdanog Davora Kusa, koji je već nekoliko puta ove sezone odlučio završnicu. A s dvije je trice odlučio pobjednika i u gradskom derbiju. </p>
<p>Zagreb je posljednju utakmicu Lige za prvaka odigrao bez viroznih Ante Tomića i Gordana Zadravca, no polufinale protiv Cibone se ne propušta. I dok s parketa u nebo strši talent Ante Tomića, iz drugog se plana provukao Denis Vrsaljko, 212 centimetara visoki centar koji je dosad imao ograničenu minutažu i učinak. Njegova je renesansa, slučajno ili ne, počela Radulovićevom kaznom za Joška Garmu. S više minuta stiglo je i Vrsaljkovo samopouzdanje, protiv Cibone je završio utakmicu na 27 poena i 10 skokova. </p>
<p>Splićane je drugog mjesta i prednosti domaćeg terena stajao poraz u Zadru, točno za poen višio nego što su »žuti« slavili na Gripama. Pod Petrom Popovićem, trećim trenerom ove sezone, Zadrani su sa +30 »nagazili« Borik, momčad koju su jedvice svladali u prvom dijelu. Je li priča o novom treneru u Jazinama (samo) priča o novoj »metli«, vidjet će se vrlo brzo, već u polufinalu protiv Splita. </p>
<p>Poseban je slučaj raspored doigravanja. Polufinale i finale igraju se svaka dva dana, košarkaši će obuti sprinterice i projuriti kroz doigravanje kako bi na cilj stigli prije prvog sučeva zvižduka u Njemačkoj. Ovog puta nećemo lamentirati koliko to nije dobro ili normalno. Dodatna je draž oduzeta činjenicom što se polufinale i finale igraju na dvije pobjede u vremenima kada pratimo NBA doigravanje na četiri pobjede, španjolsko i talijansko prvenstvo od četvrtfinala na tri pobjede, dok gledamo kako se Repešin Climamio namučio protiv Bielle, kako Girona nije odmah »legla« protiv Perasovićeve Tau Ceramice. Tek je u nedjelju, na gostovanju u Gironi baskijska momčad ostvarila prolaz u polufinale. Pobjedili su sa 73-67. </p>
<p>Košarkašice Šibenika mogu žaliti što i one finale ne igraju na dvije pobjede. U tom bi slučaju već bile prvakinje, vodile su protiv Gospićanki s 2-0, a sada će u petoj utakmici u ponedjeljak (20 sati) u Gospiću odlučivati o državnim prvakinjama...</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Naslov osvojen na teniskoj podlozi koja nije »naša« </p>
<p>DÜSSELDORF</p>
<p> – Hrvatski su tenisači, nakon Davisova, osvojili i Svjetski kup pobjedom s 2-1 protiv Njemačke u finalnom dvoboju. Ivan Ljubičić i Ivo Karlović riješili su pitanje pobjednika prije dvoboja parova, Div sa Šalate je sa 7-6 (5), 6-4 nadigrao Aleksandrea Waskea, dok je prvi hrvatski reket sa 6-4, 6-4 pobijedio Nicolasa Kiefera. Kohlmann i Waske u dvoboju parova uspjeli su izvući počasni bod. </p>
<p>»Sad će i naša fotografija visjeti na zidu. Osvojili smo drugi momčadski trofej, čak i na podlozi za koju su mnogi mislili da će biti prednost našim suparnicima. No, mi smo vjerovali da to možemo osvojiti. Ovo je bila prava momčadska pobjeda«, rekao je Mario Ančić, dok je Ljubičić dodao: </p>
<p>»Ponosan sam na taj trofej, još smo jednom dokazali da imamo jaku reprezentaciju i da možemo svakoga pobijediti.« </p>
<p>Inače, u prvom je meču dana trebao igrati Mario Ančić protiv Phillippa Kohlschreibera. No, obojica su otkazali nastupe zbog problema s leđima. Nisu htjeli riskirati pogoršanje ozljede, pa su na teren izašli Karlović i Waske. Uoči ovog meča Waske je dobio dva njihova prethodna međusobna dvoboja na challengerima prije tri, odnosno pet godina. No, ove se sezone Karlović odlično snalazi na zemlji. Najbolje je to pokazao u drugom setu, kad je nadoknadio 0-3 zaostatak. </p>
<p>»Nije to najbolje što sam igrao na zemlji ove godine. Nije ni među prva tri. Mogu mnogo bolje reternirati. Protiv Waskea sam dobro odigrao važne poene. Kad je trebalo, sve mi je ulazilo«, rekao je Karlović. </p>
<p>Jednako tako ni Ljubičić nije pružio svoje najbolje izdanje na zemlji, ali je ipak s lakoćom ispratio Kieferea s terena. Možda rezultat neće sugerirati, ali Kiefer je imao samo jednu »break« priliku u meču, dok je Ljubičić iskoristio dvije od pet »break« prilika. Sve je bilo gotovo za 81 minutu, osam manje nego je trebalo Karloviću. </p>
<p>»Nakon ovog trijumfa mogu se radovati Roland Garrosu, jer dobro igram. Ne znam mnogo o prvom suparniku, ali radi se o Argentincu, a oni svi znaju igrati na zemlji«, rekao je Ljubičić. Pobjeda na Svjetskom kupu hrvatskim je tenisačima donijela i zaradu od 290.000 eura. </p>
<p>Rezultati, finale: Hrvatska – Njemačka 2-1 (Karlović – Waske 7-6 (5), 6-4, Ljubičić – Kiefer 6-4, 6-4, Ljubičić/Karlović – Kohlmann/Waske 6-7 (3), 3-6. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Drviš obranio europski naslov </p>
<p>MÜNCHEN</p>
<p> – Hrvatski boksač Stipe Drviš obranio je naslov europskog prvaka u poluteškoj kategoriji, svladavši u Münchenu nakon 12 rundi na bodove, jednoglasnom odlukom sudaca, njemačkog izazivača Kaia Kurzawu. Sva su tri suca pobjedu dodijelila hrvatskom boksaču (119-108, 118-109, 117-110), a Drvišu je to 31. pobjeda u karijeri, u kojoj ima samo jedan poraz. </p>
<p>Drviš je europski naslov ponovno osvojio 7. siječnja ove godine, kad je u Münchenu sudačkom odlukom nakon 12 rundi pobijedio Talijana Antonija Brancaliona. Hrvatski je boksač prije toga do europske krune prvi puta došao 2003., a potom ju je tri puta uspješno obranio. Nakon toga je odlučio krenuti u pohod na naslov svjetskog prvaka. Da bi postao izazivač, morao je pobijediti Australca Paula Briggsa. Borba je održana sredinom kolovoza 2004. u Australiji, no Drviš je izgubio. Bio je to njegov jedini poraz u profesionalnoj karijeri. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Alonso opet neuhvatljiv </p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> – Najglamuroznija utrka formule 1, vožena po ulicama Monte Carla, okončana je pobjedom Fernanda Alonsa. Bila je ovo četvrta »puna berba« bodova za aktualnoga svjetskog prvaka u sedmoj utrci sezone. Drugo je mjesto pripalo Juanu Pablu Montoyi, dok je treći bio David Coulthard. I Montoyi i Coulthardu ovo su najbolji plasmani ove godine. Što se prošlogodišnjeg slavljenika Kimija Raikkonena tiče, njemu je sreća opet »stisnula pljusku«, izbacivši ga iz utrke u 50. krugu utrke s vatrom na bolidu. U tom je trenutku bio u retrovizoru vodećeg Alonsa... </p>
<p>Najzanimljivija je priča vikenda ipak ona s rušenjem »pole positiona« Michaela Schumachera i njegovim povratkom na staze uspjeha. Podsjetimo, nakon neočekivanog kočenja i zaustavljanja na stazi za vrijeme kvalifikacijskog treninga, i to u pretposljednjem zavoju posljednjega kruga, sedmerostruki je svjetski prvak usporio ostale, pa je FIA nakon osam sati pregledavanja snimke donijela zaključak koji je glasio: »Schumacher je to namjerno napravio da uspori konkurente.« </p>
<p>Samim time, Nijemcu je startna pozicija bila boks, a novi je motor iskoristio da dohvati, za prilike utrke u Monaku uz sve ovo, ipak visoko peto mjesto, a time zadrži kakve-takve izglede da nastavi prijetiti ukupno prvoplasiranom Alonsu, no ne i da ugrozi Senninih šest pobjeda u kneževini. Na najužoj stazi u kalendaru u kombinaciji, s odustajanjima boljeplasiranih i taktici s jednim zaustavljanjem, više nije ni mogao tražiti. [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Wade izrežirao pobjedu Miamija</p>
<p>Pobjedi domaće momčadi razlog je velika razlika u postotku ubačaja (Miami 58 posto - Detroit 42), zatim broj skokova (40-27) te dominacija u reketu (50-16) </p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Pobjedom s 98-83 košarkaši Miami Heata potvrdili su »break« iz Detroita, pa u finalu Istoka protiv Pistonsa imaju 2-1 i mogućnost da još jednom pobjedom u utakmici pred svojim navijačima dovedu seriju pred gotov čin. Samo četiri minute prije kraja utakmice domaća je momčad imala naizgled nedostižnih 12 poena prednosti, no Pistonsi su uhvatili priključak i imali mogućnost vodstva. A onda je na scenu stupio Dwyane Wade... </p>
<p>Prvo je najsvestraniji košarkaš NBA lige blokirao pokušaj zakucavanja Antonija McDyessa, a nakon toga svojoj momčadi priskrbio tri poena na kontu, čime je okončana velika serija Pistonsa. Pobjedi domaće momčadi razlog je velika razlika u postotku ubačaja (Miami 58 posto - Detroit 42), zatim broj skokova (40-27) te dominacija u reketu (50-16). </p>
<p>Naravno, glavninu su tereta na svoja leđa preuzeli Wade (35 poena, osam skokova) i Shaquille O'Neal (27 koševa, 12 skokova). Udarni je dvojac Heata iz igre iskombinirao 24-32, pa su se tako još jednom za gostujuću momčad pokazali teško branjivim parom. Chauncey Billups s 31 poenom predvodio je momčad Pistonsa, a Richard Hamilton pridodao je 20 koševa. </p>
<p>Komentar trenera Miami Heata nakon dvoboja odgovorio je na pitanje svima koje zanima dokud Heat može doći:</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Zaboravljene žrtve 11. rujna </p>
<p>Tisuće dragovoljaca koji su raščišćavali ruševine Svjetskog trgovačkog centra pate od teških respiratornih problema, a neki i umiru daleko od javnosti </p>
<p>Gotovo pet godina nakon katastrofalnog udara u newyorške blizance, teroristički napad od 11. rujna još uvijek odnosi ljudske živote, ali daleko od očiju javnosti. »Zaboravljene žrtve 11. rujna« su tisuće dragovoljaca koji su tjednima raščišćavali ruševine i udisali otrovan koktel kemikalija - azbesta, žive, dioksina - a sada pate od teških respiratornih problema. </p>
<p>Nedavna smrt newyorškog policajca Jamesa Zadroge, koji je u 34. godini umro od posljedica izloženosti toksičnim česticama i kojemu tijekom višegodišnjeg bolovanja pomoć nisu pružile ni gradske ni savezne vlasti, skrenula je pozornost američkih ali i svjetskih medija na problem oboljelih, često nazivanih »hodajući mrtvaci«.</p>
<p>Prema procjenama liječnika, u posljednjih pet godina od posljedica izloženosti otrovnim česticama na »ground zero« umrlo je najmanje deset osoba. </p>
<p>Oko 50.000 drugih, među kojima su policajci, vatrogasci i građevinski radnici koji su raščišćavali mjesto udara kao i stanovnici obližnjih zgrada koji su se vratili u svoje stanove nakon što su savezne vlasti proglasile da nema opasnosti za zdravlje ljudi, danas boluju od respiratornih problema povezanih sa izloženošću otrovnim kemikalijama. </p>
<p>Dio njih je najavio zajedničku tužbu protiv vladine Agencije za zaštitu okoliša (EPA), koja je - kako se naknadno pokazalo - proglas da su zrak i voda sigurni za ljudsko zdravlje izdala na inzistiranje Bijele kuće, no proces je tek u početnim fazama. Udruge žrtava 11. rujna upozoravaju međutim da je oboljelima, od kojih je dio nesposoban za rad, pomoć potrebna odmah kako bi podmirili visoke troškove liječenja. Savezne su vlasti, uslijed pritiska javnosti izdvojile 12 milijuna dolara za praćenje zdravstvenog stanja onih koji su sudjelovali u raščišćavanju ruševina, a kongresnici pozivaju i na stvaranje fondova za liječenje oboljelih.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Tadić Podgorici obećao priznanje </p>
<p>Predsjednik Srbije ističe da je Beograd vrlo zainteresiran za suradnju u gospodarstvu, obrani, vanjskim poslovima i zdravstvu</p>
<p>BEOGRAD/PODGORICA</p>
<p> - Crnogorsko referendumsko povjerenstvo, pod predsjedavanjem slovačkog diplomata Františeka Lipke, tijekom vikenda je završilo razmatranje prigovora koje je uputila opcija za opstanak državne zajednice.</p>
<p>Najveći broj odbijen je kao neosnovan dok je za osam prigovora od 241, koliko ih je ukupno stiglo, povjerenstvo ocijenilo da nisu u nadležnosti tog tijela i proslijedilo ih državnom tužitelju i ministarstvu pravde na rješavanje. Kakav god njihov odgovor, to neće utjecati na referendumske rezultate i proceduru. Povjerenstvo je priopćilo da svoj posao razmatranja prigovora smatra gotovim i očekuje se da će u ponedjeljak biti objavljeni službeni rezultati.</p>
<p>U Podgorici je tijekom vikenda boravio predsjednik Srbije Boris Tadić. On je, kako je rekao, došao ponuditi bratsku ruku i najbolje želje Srbije i njenih državnih institucija crnogorskoj neovisnosti. Tadić je prethodno prisustvovao vojnim vježbama u jugozapadnoj Srbiji, gdje je dočekan kao vrhovni zapovjednik. On se, po dolasku u Podgoricu, susreo s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem i njih dvojica su tom prilikom istakla da nema dilema oko toga tko zapovijeda oružanim snagama. Tadiću je ovo trebalo kako bi zaustavio priče o navodnom »vrhovnom vijeću obrane«, a Vujanoviću da potvrdi postavljanje crnogorskih zastava ispred vojarni u Podgorici, Nikšiću i Danilovgradu. Za posjeta je Tadić precizirao da je Srbija zainteresirana za najbližu suradnju u gospodarstvu, obrani, vanjskim poslovima i zdravstva, na što je Vujanović odgovorio da na svijetu ne postoje dvije države koje imaju toliko razloga za najbolje odnose kao što ih imaju Crna Gora i Srbija.</p>
<p>Crnogorski premijer Milo Đukanović je gostu iz Beograda predočio planove svoje vlade za pristup međunarodnim organizacijama i forumima. Službena Podgorica je izradila i prijedloge sporazuma o školstvu i zdravstvu koje će ponuditi srbijanskoj vladi na potpisivanje. </p>
<p>Tadić se u nedjelju susreo i s predstavnicima poražene strane, koji su ga upoznali s prigovorima na referendum. Ali, on im je navodno rekao da se, dok obnaša dužnost predsjednika Srbije, ne želi miješati u demokratske procese u Crnoj Gori.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Uribeu i drugi mandat?</p>
<p>Uribeova politika »demokratske sigurnosti« uspjela je smanjiti broj ubojstava u zemlji, ali je to plaćeno visokom cijenom kršenja ljudskih prava </p>
<p>Kolumbijci su u nedjelju izišli na birališta da bi izabrali novog predsjednika. A to će, kako pokazuju ankete, vjerojatno biti sadašnji šef države Álvaro Uribe koji će možda već u prvome krugu dobiti šansu da u sljedeće četiri godine pokuša ostvariti predizborna obećanja na temelju kojih je dobio prvi mandat.</p>
<p>Upravo je to glavno pitanje koje postavljaju analitičari: zašto je Uribe veliki favorit na ovim izborima kad nije - kako je obećavao - okončao 40-godišnji građanski rat, stavio pod kontrolu proizvodnju i trgovinu drogom te smanjio siromaštvo u zemlji s nešto više od 40 milijuna stanovnika.</p>
<p> No, premda nije ispunio svoja predizborna obećanja od prije četiri godine, Uribe se ipak uhvatio u koštac s ljevičarskim gerilskim skupinama s jedne, te desničarskim paramilitarnim odredima smrti s druge strane. A pokušao je, uz američku pomoć, i nastaviti plan iskorjenjivanja koke, no bez velikih uspjeha. </p>
<p>Za subotnjeg susreta sa stranim novinarima pohvalio se kako je njegova politika »demokratske sigurnosti« bila vrlo važna u borbi protiv nasilja, priznavši ipak: »Nismo još pobijedili«. </p>
<p>Čak i njegovi kritičari kažu da je Uribeova politika »demokratske sigurnosti« uspjela smanjiti broj ubojstava u zemlji, ali upozoravaju da je to plaćeno visokom cijenom kršenja ljudskih prava. </p>
<p>Čini se da je već i sama činjenica da taj desni političar, poput mnogih drugih dosad, nije odustao od borbe za drukčiju Kolumbiju čim je preuzeo vlast i postao svjestan svojih ograničenja, osvojila simpatije većine od oko 27 milijuna birača. Prema posljednjim anketama uoči izbora, Uribe vodi s oko 55 posto (neke mu čak daju 60 posto), kandidat lijeve koalicije Carlos Gaviria uživa popularnost oko 23 posto birača, a Horacio Serpa nešto više od deset posto. </p>
<p>Pobijedi li na izborima, Uribe će postati prvi predsjednik Kolumbije koji će dobiti dva uzastopna mandata. A u sljedećem će, tvrdi, početi mirovni proces s najjačom gerilskom organizacijom Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije (FARC), kako bi se konačno uspostavio mir u toj zemlji u kojoj je i ova predizborna kampanja bila praćena nasiljem. </p>
<p>Stoga ni nije čudno da birališta čuvaju 220.000 pripadnika policije i vojske koji su raspoređeni širom zemlje, a osobito u onim dijelovima s većom nazočnošću gerilskih skupina. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Turkinja kandidat PASOK-a na lokalnim izborima</p>
<p>Kada je Jorgos Papandreu, predsjednik oporbene socijalističke stranke PASOK najavio da će njegova stranka na sljedećim lokalnim izborima u listopadu ove godine u prefekturi Ksanti, Kavala i Draba na sjeveru zemlje kandidirati 27-godišnju odvjetnicu Gul Bejaz Karahasan, to je na grčkoj političkoj sceni odjeknulo poput bombe. Naime, Bejaz Karahasan je muslimanka, turskog je podrijetla, ali Grčka službeno ne priznaje postojanje etničke nego samo vjerske manjine.</p>
<p> Dakle, priznaje samo muslimansku manjinu i to u pokrajini Trakiji i nigdje drugdje. Mogućnost da muslimanka zauzme predsjedateljsko mjesto u jednoj od najvećih grčkih prefektura uznemirila je konzervativce. Tako je, na primjer, Jorgos Kalancis, ministar za Makedoniju i Trakiju zatražio da se Bejaz Karahasan izjasni da li se osjeća Grkinjom i hoće li, bude li izabrana, stajati kraj njega za vrijeme parade 25. ožujka kada Grci slave početak ustanka za nezavisnost iz 1821. kada su se nalazili u sastavu Otomanskog carstva. Žučno su reagirali i predstavnici Grčke pravoslavne crkve, a arhiepiskop Hristo Dulos izjavio je da je i najava kandidiranja Bejaz Karahasan protiv grčke povijesti i civilizacije. Naravno, članovi PASOK-a u parlamentu su iskoristili priliku da napadnu vladu zbog ksenofobije, promicanje nedemokratskih vrijednosti i nepridržavanja dokumenata o manjinskim pravima. </p>
<p>Jorgos Papandreu zatražio je od premijera Kostasa Karamanlisa da se izjasni stoji li iza izjave svoga ministra Kalancisa i hoće li vlada priznati rezultate izbora ako Bejaz Karahasan dobije povjerenje građana. Premijer je to izbjegao, ali su prepucavanja između zastupnika PASOK-a i vladajuće Nove Demokracije nastavljena. Inače, prefektura Ksanti, Kavala i Draba uspostavljena je 1994. godine spajanjem nekoliko manjih jedinica lokalne samouprave upravo da bi se onemogućilo predstavnike Turske izaberu svoje zastupnike u parlament.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>U Poljskoj napadnut glavni rabin </p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Glavni poljski rabin Michael Schudrich napadnut je na ulici u središtu Varšave u subotu, a poljsko ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju od nedjelje navodi da se radi o provokaciji s ciljem prikazivanja Poljske kao antisemitske zemlje. »Dok sam šetao po Varšavi netko je povikao 'Poljska je za Poljake'«, rekao je Schudrich koji je postao glavni rabin Varšave 2000. i cijele Poljske 2004. »Vratio sam se i upitao ga zašto je to rekao i on me tada udario i poprskao sprejem nalik na suzavac«, dodao je Schudrich. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je pokrenulo potragu za mlađim muškarcem, starim oko 25 godina, te da bi taj incident mogao biti »provokacija s ciljem prikazivanja Poljske kao antisemitske zemlje«. Do napada je došlo u vrijeme pastoralnog pohoda pape Benedikta XVI. Poljskoj. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ajatolah Khamnei: Iran neće popustiti </p>
<p>TEHERAN</p>
<p> - Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamnei u nedjelju je odbacio bilo kakav kompromis ili iransko popuštanje u nuklearnom sporu sa Zapadom, objavila je u državna televizija IRIB.</p>
<p> »Uspjeh iranskih nuklearnih znanstvenika de facto garantira ispunjavanje budućih energetskih potreba ove zemlje i to postignuće se ne smije odbaciti«, rekao je Khamnei na sastanku s parlamentarnim zastupnicima, prenosi IRIB. Svako uzmicanje u tom smislu potpuno je neprihvatljivo, istaknuo je Khamnei.</p>
<p>Khamnei, koji ima konačnu riječ u svim državnim pitanjima te čak može uložiti veto na odluke predsjednika Mahmuda Ahmadinejada, također je rekao, aludirajući na američke prijetnje sankcijama, da Iran treba prihvatiti kulturu otpora unutar društva. [dpa/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Chávez: Bush želi srušiti Moralesa</p>
<p>SHINAHOTI</p>
<p> - Venezuelanski predsjednik Hugo Chávez, govoreći u petak u bolivijskom mjestu Shinahoti, pozvao je Bolivijce da okupiraju ulice kako bi se suprotstavili mogućim urotnicima koji planiraju državni udar. Chávez je ustvrdio da je američki predsjednik George Bush svojom nedavnom izjavom kako je »zabrinut zbog erozije demokracije u Boliviji i Venezueli« zapravo dao »zeleno svjetlo« za rušenje bolivijskog predsjednika Eve Moralesa. </p>
<p>Reagirajući na tu izjavu, Chávez je pred tisućama Bolivijaca, uglavnom uzgajivača koke, poručio: »Tom gospodinu treba reći da je demokracija nanovo rođena u Boliviji i Venezueli koje sada stvaraju svoje zakone, a ne zakone koje im žele nametnuti Sjedinjene Države«. [G. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Učenje je radovanje </p>
<p>Mentalne mape vrhunski su alat za brže i učinkovitije učenje, tehnika koja pomaže da se lakši zapamte velike količine gradiva i poveća efikasnost</p>
<p>Cijeli život učimo. Jedni manje uspješno, drugi više, jedni sa zadovoljstvom, drugi s mučninom. Obim gradiva znatno se povećava tijekom školovanja, da bi na fakultetima pojedini ispiti dosezali i do nekoliko stotina stranica. Ako još uz studiranja i radite, kroničan nedostatak vremena i odbojnost prema učenju samo se povećavaju. Nisu rijetki oni kojima ostane nekoliko ispita do kraja fakulteta, ali zbog posla i nedostatka slobodnog vremena polaganje odgađaju godinama. Rijetki su oni koji nisu imali problema s koncentracijom ili organizacijom vremena i motivacijom za učenje. Za ispite se ponekad uči tjednima, pa i mjesecima, a mnogi naučeno brzo zaborave. </p>
<p>No može li učenje postati zabavno, a najveća noćna mora zadovoljstvo? </p>
<p>Rješenje kako veliku količinu znanja brzo zapamtiti i odlično iznijeti u Hrvatsku je donijela Vesna Kaluđer, trenerica Mind Mapping seminara, diplomirana ekonomistica i vlasnica tvrtke Eventus. </p>
<p>»Tehnika učenja uz pomoć takozvanih mentalnih mapa poštuje prirodna načela memoriranja, pri čemu je naglasak stavljen na uporabu slika, boja, ritma i ključnih riječi«, kaže Kaluđer, pojašnjavajući da su mentalne mape vrhunski organizacijski alat za brže i učinkovitije učenje. To je tehnika koja nam pomaže da na lakši način zapamtimo veliku količinu gradiva, skratimo vrijeme učenja, a naučeno pohranimo u dugoročno pamćenje. Ovdje nije, kaže, riječ o lineranom učenju, beskrajnom iščitavanju materije, podcrtavanju, bubanju, nego se veći dio gradiva pretače u mentalne mape. </p>
<p>Za stvaranje mentalne mape potreban je čist bijeli papir te flomasteri ili bojice. Mentalna mapa sadrži središnji pojam, koji je tema, grane koji dalje crtamo oko njega su podnaslovi, a dalje se granaju detalji. Na jednu mentalnu mapu stane i pedeset stranica teksta. No na mentalnoj mapi su, umjesto rečenica, samo ključne riječi, odnosno bit koja nas asocira na veći dio teksta. </p>
<p>»Svi mi imamo fotografsko pamćenje, vizualni način razmišljanja. Ponekad se dogodi da naučimo jedan dio gradiva, ali s vremenom se samo sjećamo mjesta na stranici ili slike za koju nerjetko znamo u kojem je točno dijelu stranice stajala, ali nikako se ne možemo sjetiti sadržaja i ne možemo ga prezentirati. Upravo nam mentalna mapa pomaže da kad zažmirimo vidimo grane, boje i slike koje nas asociraju na gradivo«, kaže Kaluđer. </p>
<p>Učenjem s pomoću mentalnih mapa neke riječi i rečenice zamijenjuju se simbolima, potvrđujući da slika vrijedi više od tisuću riječi. Bitno je da svugdje gdje god možemo upotrijebimo sliku ili simbol koja nas podsjeća na tekst. </p>
<p>Polaznici seminara Mind Mapping su ekonomisti, pravnici, stomatolozi, menadžeri, profesori, osnovnoškloci, studenti društvenih znanosti te ljudi koji studiraju uz posao. Oko 70 posto svih polaznika na seminar se upisuju jer su izgubili najvažnije - motivaciju i sposobnost koncentracije. </p>
<p>Već na uvodnom predavanju većina otkrije koliko su maštoviti, kreativni i kako učenje može biti zadovoljstvo. </p>
<p>»Tijekom školovanja nas uče povijest, zemljopis, matematiku, fiziku... Međutim, nitko nam nije rekao na koji način učiti«, kaže Kaluđer, prisjećajući se kako je i sama prvi put otišla na seminar da bi pronašla izgubljenu motivaciju i volju da završi fakultet. </p>
<p>»Već nakon prvog dana otvorio mi se sasvim novi svijet, usvojila sam drukčiji pristup učenju. Nakon što sam tehniku mind mapping primijenila na svom prvom ispitu i položila ga s peticom, više nisam, kao do tada, bila zadovoljna nižim ocjenama«, kaže Kaluđer, objašnjavajući kako je u godinu dana položila 14 ispita i diplomirala. Nakon toga, kako kaže, fenomenalnog uspjeha, odlučila je tu tehniku dovesti u Osijek. Otvorila je agenciju Eventus, čija je osnovna djelatnost organiziranje edukacijskih seminara na temu brzog učenja i pamćenja, ubrzo dobila licenciju Buzan centra iz Engleske i postala trenerica Mind Mapping seminara - Qualified Buzan Instructor. Od tada je njezine seminare prošlo 1200 odraslih i 300-tinjak djece iz cijele Hrvatske, a u suradnji sa Zavodom za školstvo sudjelovala je u četiri stručna skupa kao predavačica za učitelje razredne nastave. Pozivi njezinih bivših učenika koji uspješno polažu ispite najveća su joj zadovoljština, a vidjeti kako se ljudima vraća motivacija dodatan poticaj da seminare organizira po cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>»Baš me neki dan nazvala gospođa, majka dvoje djece kojoj su u tvrtki dali rok od dvije godine da završi fakultet. Pri upisu seminara rekla je da joj je mind mapping posljednja šansa da pronađe motivaciju i završi školovanje. Sada svaki mjesec dobivam njezine poruke u kojima mi javlja da uspješno polaže ispite, a uskoro će i proslava diplome«, prepričava Vesna. Njezini polaznici su i osnovnoškolci. Prisjeća se djevojčice koju je na seminar dovela teta jer je u školi nakupila čak 16 jedinica. Nakon seminara, jedinice je ispravila mahom u četvorke i petice, a učitelji se pitaju u čemu je tajna. </p>
<p>Tajna je u tehnici učenja koja nas uči kako da koristimo desnu stranu mozga, koja se naziva »kreativnom« i obuhvaća prostor za trodimenzionalnost, slike, simbole, boju, ritam vizualizaciju i dnevna sanjarenja. </p>
<p>Kako je aktivirati i usmjeriti na učenje te učinkovito i brzo svladati gradiva, kako organizirati vrijeme, što su rafalne mape te pravila mind mappinga Vesna Kaluđer će pokazati na seminaru u Zagrebu koji će se održati 10. i 11. lipnja te 12. 13. i 14. lipnja. Tad će svojim polaznicima, kaže, dati vrijedan novi alat koji, kao i svaki drugi, mogu, a i ne moraju koristiti.</p>
<p>Antonija Jurica</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Obitelj važnija od karijere</p>
<p>Britanski glumac, kojeg javnost može vidjeti u filmu »Da Vincijev kod«, u privatnom je životu u braku s Jennifer Connelly, a najbolji prijatelj mu je Russell Crowe</p>
<p>Film »Da Vincijev kod« već je mjesecima top-tema brojnih svjetskih rasprava. Nastao je prema motivima istoimenog romana, globalnog bestselera, postavši najvećom ovogodišnjom hollywoodskom produkcijom, ali isto tako i jednim od najkotroverznijih filmova današnjice. U tom filmu britanski glumac Paul Bettany tumači lik Silasa, albino redovnika i ubojice. Zanimljivo je da je Paul svaki dan od dva do šest sati bio u rukama šminkera kako bi što vjernije utjelovio taj lik. </p>
<p>»Film govori o stvarima koje su ljudima drage i svete. No smatram da ga gledatelji trebaju shvatiti kao zabavu«, kaže Paul, inače najbolji prijatelj Russella Crowea. Upoznali su se na snimanju filma »Genijalni um«, koji je po mnogočemu bio presudan za Paula. </p>
<p>Na tom se snimanju sprijateljio i s redateljem filma Ronom Howardom i scenaristom Akivom Goldsmanom. Uspješna suradnja na tom filmu urodila je novim angažmanom. Oduševljeni Paulom, redatelj Howard i scenarist Goldsman odlučili su mu ponuditi ulogu i u »Da Vincijevu kodu«. </p>
<p>Uloga u »Genijalnom umu« Paulu je donijela svjetsku slavu te nominaciju London Film Criticsa za najboljeg sporednog glumca. </p>
<p>No ono što je najvažnije, na tom snimanju je upoznao svoju današnju suprugu, glumicu Jennifer Connelly. Vjenčali su se 2003. u škotskom dvorcu, a nakon osam mjeseci dobili su sina Stellana (Jennifer iz prijašnje veze ima sina Kaija). </p>
<p>Bettany je nakon završetka snimanja »Da Vincijeva koda« odlučio uzeti slobodnu godinu kako bi se posvetio obitelji. </p>
<p>»Život je fantastičan. Ne bih mogao tražiti više. U ovom trenutku više vremena želim posvetiti obitelji tako da ću glumačku karijeru staviti na stranu godinu dana«, objašnjava glumac. U tom će se razdoblju njegova supruga posvetiti filmskim ulogama, pa će on s njom i djecom putovati svijetom. </p>
<p>»Imamo sreću da možemo poslove prilagoditi svojim potrebama i željama. To je luksuz, svjestan sam koliko nam je lijepo«, govori glumac, dodajući da želi veliku obitelj. Razloge te želje treba tražiti u tragediji njegove obitelji. Paul je, naime, izgubio mlađeg brata Matthewa, koji je kao osmogodišnjak pao s krova obiteljske kuće i poginuo. </p>
<p>Betanny je u to vrijeme studirao i s nikim nije želio razgovarati o tragediji. Čak je napustio i studij. Nakon dvije godine prijavio se u dramski centar u Londonu, vrativši se tako na glumački put.</p>
<p>Sa svojom obitelji živi na američkoj istočnoj obali, ali uvijek ističe da mu nedostaje njegov rodni London. </p>
<p>»Nakon dvije i pol godine Ameriku sam počeo doživljavati svojim domom, ali i dalje mi nedostaju moji londonski prijatelji i taj grad. Dugo sam odbijao druženje i izlaske u Americi, jer su svi meni dragi ljudi bili daleko od mene«, otkriva glumac i dodaje da će se jednog dana vratiti u taj grad. </p>
<p>Paul je ostvario karijeru kakvu bi poželjela većina britanskih glumaca. Igrao je rame uz rame uz Harrisona Forda u »Firewallu«, zatim uz bok Tomu Hanksu i Audrey Tautou u »Da Vincijevu kodu«. Riječ je doista o jednom od najtalentiraniji britanskih glumaca mlađe generacije koji osim velikog glumačkog talenta posjeduje i jednostavnost i šarm.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Provalnih krađa 40 posto više nego lani</p>
<p>Iako zagrebačka policija nakon svake provale oštećenima ponudi pomoć Informativnog centra za prevenciju, i tu su rezultati skromni. Od deset oštećenih svega dvoje zatraži stručnu procjenu kriminalista</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Provale u stambene objekte, garaže, manje gospodarska poduzeća, vjerske objekte i škole, u prvih pet mjeseci ove godine u porastu su za oko 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Provala u kuće i stanovi u prva tri mjeseca bilo je gotovo dvostruko više nego prošle godine, u travnju je taj broj bio na istoj razini, dok je u svibnju ove godine zabilježen značajan pad u odnosu na isti mjesec prošle godine (za oko 50 posto). Usporedni podaci za prvih pet mjeseci ove i prošle godine pokazuju višestruko povećanje provala u poduzeća, skladišta, škole, fakultete i vjerske objekte. </p>
<p>O kretanju provalnih krađa, prevenciji i poduzetim mjerama razgovarali smo s Mislavom Švigirom iz Ureda načelnika PU zagrebačke.</p>
<p>»Ne postoji godišnje doba koje posebno pogoduje počinjenju većeg broja provala, no u ljetni mjesecima opasnost od takvih kaznenih djela povećana«, kazao je Švigir. Uzroke treba tražiti u dužem izbivanju ljudi iz mjesta stanovanja, prije svega radi odlazaka na godišnje odmore ili odmore tijekom vikenda. </p>
<p>Najbolja prevencija i jamstvo sigurnosti je - dobar susjed, koji će ako primijeti što god sumnjivo, odmah pozvati policiju. </p>
<p>Dobri rezultati su postignuti i novom organizacijom rada pod naslovom »Policija u zajednici«. Krajem 2005. godine zagrebačka policija je otkrila i uhitila više provalničkih skupina koje su operiral gradom i koje su bile specijalizirane upravo za provale u domove, sefove i skladišta. Provale ne traju dugo, najviše pet minuta, nerijetko i manje, provalnici koriste priručni alat, a ako naiđu na relativno dobru protuprovalnu zaštitu često odustaju od provale. Uz novac, najčešće se krade vrijedan nakit i razna elektronička roba (kompjuteri, televizori, telefoni, fotoaparati, muzičke linije i sl.). Potraga za ukradeni predmetima policiji nije nimalo lak posao, a posebno je teško ući u trag ukradenom zlatnom i srebrnom nakitu, jer se ta roba lako i brzo preproda. Točan podatak o šteti nastaloj u provalama domova građana policija zasada nema, no samo za ovu godinu procjenjuje sa na više od pola milijuna kuna. </p>
<p>Manji broj provala u stanove i kuće tijekom svibnja ove godine ne znači i smanjenje provala u ukupnom broju tih kaznenih djela. Naime, statistike pokazuju da je došlo do seljenja kriminaliteta, odnosno provalnicima postaju sve više zanimljiva manja poduzeća, skladišta, objekti u izgradnji, škole, fakulteti pa čak i vjerski objekti. Svaka ovakva provala za vlasnike znači veliku financijsku i materijalnu štetu, a samo za ovu godinu procjenjuje se da štete od provala dostižu milijunske iznose. </p>
<p>Informativni centar za prevenciju PU zagrebačke, koji se nalazi u Savskoj ulici 34, od početka godine nije zabilježio značajniji porast posjeta vezanih uz zaštitu imovine. Iako zagrebačka policija nakon svake provale oštećenima ponudi pomoć Informativnog centra za prevenciju, i tu su rezultati skromni. Od deset oštećenih građana, svega dvoje zatraži stručnu procjenu kriminalista za procjenu ugroženosti i savjet o mjerama zaštite. Usluga Informativnog centra za prevenciju je besplatna, a prema potrebi policijski službenici odlaze na mjesto provale. Ovakva praksa uobičajena je u zemljama Europe i nitko od pokradenih građana je ne odbija, a naša policija model pružanja pomoći oštećenim vlasnicima preuzela je od njemačkih kolega.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Opet opljačkana kuća bivšem obavještajcu</p>
<p>Provalnik, ili više njih, odnio je iz kuće Stjepana Kralja u Donjoj Pušći bogat plijen: veću količinu zlatnog nakita i novac, u ukupnoj vrijednosti od više stotina tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kuća Stjepana Kralja (66), bivšega djelatnika tajnih službi u Magdalenskoj ulici na području Donje Pušće, opljačkana je u noći na subotu, a provalnik ili više njih odnio je bogat plijen: veću količinu zlatnog nakita te novac, ukupno vrijedne više stotina tisuća kuna. Vijest o provali u Kraljevu kuću u nedjelju je objavila zagrebačka policija, ne navodeći identitet oštećenika, već samo godinu njegova rođenja. Prema policijskom priopćenju provalnik se popeo na tri metra visok balkon, te provalivši vrata ušao u unutrašnjost kuće gdje je počinio krađu. Kako neslužbeno doznajemo, Kralju je ukradeno 13.000 eura, 8000 kuna, kao i kolekcija od 28 ručnih satova, čija se vrijednost procjenjuje na oko 5000 eura. To, međutim, nije prvi slučaj da se velebna vila u Magdalenskoj našla na udaru razbojnika. Naime, u travnju prošle godine Kralju su u kuću upala trojica razbojnika, njega i poslugu su vezali, a Kralja su tada i izudarali, psilivši ga da im preda ključ od trezora, što on nije učinio, pa su napadači na kraju uzeli »samo« oko 1000 eura i 4900 kuna gotovine, koliko su pronašli u kući. Prije pola godine policija je zbog te pljačke te drugih 13 sličnih kaznenih djela prijavila Krunu Štajcara (33) i Zorana Barkovića (39), te se protiv njih vodi kazneni postupak. </p>
<p>Stjepan Kralj je široj javnosti postao poznat početkom devedesetih, kada je u medijima tvrdio da je kao djelatnik SZUP-a (današnja POA), imao saznanja o pripremanju navodnog atentata na Dobroslava Paragu. Na izborima 2000. godine kandidirao se za zastupnika u Saboru na listi Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND), no nije osvojio saborski mandat.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U tri nesreće četvero teško ozlijeđenih</p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - BISTRICA, KRAPINA, HRAŠČINA - U subotu su se u Zagorju dogodile tri teške prometne nesreće u kojima su teško stradale četiri osobe. U Veleškovcu kod Zlatar - Bistrice u sudaru »fiata punto« i Čazmatransova autobusa teško su ozlijeđeni 25-godišnji i 22-godišnji mladić. Neslužbeno smo doznali da je riječ o braći Krok iz Hraščine. Uzrok nesreće je neprilagođena brzina, zbog čega je vozač punta na desnome zavoju prešao na suprotnu stranu ceste i zabio se u autobus. Prema pričanju okupljenih na mjestu nesreće, mladići su se vraćali iz noćnog provoda. Zadržani su na liječenju u zagrebačkim bolnicama i obojica su izvan životne opasnosti. Na parkiralištu kafića u Lepajcima kod Krapine dogodila se neobična nesreća koja je umalo završila kobno. Sa traktorske je prikolice oko 20 sati pala 80-godišnja Dragica Cigula. Naime, traktor se iz dosad neutvrđenih razloga otkočio i počeo se kretati unazad. Traktor je desnim kotačem prešao preko starice, teško je ozlijedivši. U Trgovišću, središnjem naselju hraščinske općine, Mladen Mikulčić (34) zbog prebrze vožnje oko 21,45 sati nije uočio da mu iz suprotnog smjera nailazi pješak, mještanin Milan Miroić (48). Mikulčić je svojim autom srušio Miroića, koji je sa teškim ozljedama prevezen u Kliniku za traumatologiju u Zagrebu. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Troje poginulih u zapaljenom »Volvu«</p>
<p>U automobilu s diplomatskim pločicama poginuli su hrvatski državljanin i dvoje australskih državljana, od toga jedno dijete</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Tri osobe poginule su u prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 17 sati na poluautocesti Rijeka-Zagreb nekoliko stotina metara prije vijadukta Bukovo. Do nesreće je došlo kada se osobni automobil »volvo«, diplomatskih registracija 074-M-001, u jednom trenutku zanio u desnu stranu, a potom prešao na lijevu stranu ceste. Iz suprotnoga smjera iz pravca Zagreba nailazio je »seat«, NG 889-AG, za čijim je upravljačem bio G. U. (20) iz Nove Gradiške. »Seat« je udario u bočnu stranu »volva«, a potom je na seat naletio »citroen«, PU 376-KU, kojim je upravljao D. Š. (46) iz Rovinja. Nakon sudara »volvo« se zapalio. U nesreći su smrtno stradali putnici iz »volva«, jedan državljanin Republike Hrvatske, te dvoje državljana Australije od kojih jedno dijete. Vozači druga dva automobila lakše su ozlijeđeni. Očevid na mjestu nesreće obavio je Duško Tišma, istražni sudac riječkoga Županijskog suda. Policijska uprava primorsko goranska ni tijekom jučerašnjega dana nije dala identitet poginulih. Prema službenim izvorima čeka se obdukcija tijela poginulih kako bi se točno utvrdio njihov identitet. Zbog prometne nesreće promet je na poluautocesti bio u prekidu od 17 do 20.25 sati i odvijao se zaobilaznim prometnicama.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Lažno prijavio pljačku kasina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Samoborski policajci prijavili su J. P. (23) zbog lažnog prijavljivanja pljačke kasina »Osmica« u Šmidhenovoj ulici u kojem je zaposlen. Osumnjičeni je, naime, prijavio da mu je u subotu oko 5,45 sati, nakon što su svi gosti otišli, prišao nepoznati muškarac, udario ga u nos i zatim iz blagajne uzeo 17.980 kuna. Istragom je, međutim, utvrđeno da se J. P. sam udario šakom u nos, fingirajući napad, a navodno opljačkani novac strpao je u svoj džep. [V.M.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Djeca u igri zapalila dva stana</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U subotu oko podneva zbog dječje igre upaljačem zapalila su se dva stana u Jurišićevoj aleji u Dubravi. Troje djece se igralo upaljačem u spavaćoj sobi stana u vlasništvu B. G. te se zapalila posteljina nakon čega se vatra proširila cijelim stanom. Vatru su ugasili vatrogasci, a prilikom zatvaranja plinskog ventila u stanu djelatnik Gradske plinare M. B. je teško ozlijeđen, a liječnička mu je pomoć pružena u Kliničkoj bolnici Dubrava. Lakše ozlijeđenome stanaru J. G. liječnička je pomoć pružena u Kliničkoj bolnici Dubrava. Šteta se procjenjuje na 200 tisuća kuna. [V.M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Razumijevanje da, euforija ne</p>
<p>Poslodavci će radnicima najveći dijelom izaći u susret što se tiče korištenja godišnjih odmora</p>
<p> ></p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je hrvatska nogometna reprezentacija 1998. osvojila treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu, i ove se godine od naših nogometaša očekuje uspjeh, pa smo odlučili provjeriti kakav će biti odnos velikih poslodavaca prema radnicima, koji će tih dana svakako poželjeti pogledati i što više utakmica.</p>
<p>Iz Lure, jednog od najvećih hrvatskih koncerna, poručili su nam kako će pokušati udovoljiti svakom od svojih zaposlenika, što se tiče korištenja godišnjih odmora u vrijeme prvenstva, naravno u skladu s unaprijed dogovorenim rasporedom. Generalni je stav uprave Lure kako razumijevanje za ovakve sportske manifestacije postoji, ali nema mjesta euforiji. Bez obzira na rezultat i uspjeh nacionalne nogometne vrste, posao ne smije trpjeti, tako da će radnici Lure obavljati svoje svakodnevne dužnosti kao da se ništa posebno ne događa.</p>
<p>Sličan odgovor dobili smo i iz Atlantic grupe, još jednog velikog poslodavca, koji također ističu da će u skladu sa svojim mogućnostima, i s primarnim ciljem ne ugrožavanja poslovanja, maksimalno izaći u susret svojim zaposlenicima za vrijeme trajanja Svjetskog prvenstva u nogometu.</p>
<p>Stavovi uprava velikih poslodavaca razumljivi su i logični, no poznavajući snalažljivost hrvatskih ljudi, pogotovo ako se još radi i o nogometnim navijačima, ne postoji nikakva sumnja da će se pronaći načina pogledati utakmice hrvatske reprezentacije, a oni fanatičniji uputit će se i u Njemačku, pa makar se istu noć vraćali nazad na posao.</p>
<p>Marin Šarić, zaposlen na odjelu tehničke robe u jednom velikom trgovačkom centru u zagrebačkom predgrađu, kaže kako će na svim televizorima za vrijeme prvenstva biti uključen program koji prenosi utakmice, tako da će moći baciti pogled na ekran i za radnog vremena.</p>
<p>Boris, vozač kamiona u Konzumu, priča nam kako će tih dana sigurno obući hrvatski dres i dostavljati robu u navijačkim obilježjima. S obzirom na ranija iskustva, mislim da nam to nitko od šefova neće zamjeriti, pa svi smo mi hrvatski navijači, kaže Boris.</p>
<p>Nadamo se da će hrvatska trgovina barem u tih mjesec dana doživjeti pravi procvat, a u slučaju potpunog uspjeha, i članovi uprava velikih poslodavaca vjerojatno će ponosno obući hrvatske dresove.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Velike oscilacije cijena dionica</p>
<p>NEW YORK/LONDON</p>
<p> - Velike prošlotjedne oscilacije cijena blue chip dionica na svjetskim tržištima uslijed pojačanih neizvjesnosti, ponajprije zbog oporavka cijena roba nakon nedavnih oštrih korekcija, okončane su dobicima najvažnijih burzovnih indeksa.</p>
<p>U takvim uvjetima newyorški Dow Jones indeks ojačao je 1,2 posto, na 11.279 bodova, a tehnološki Nasdaq 0,8 posto, na 2210 bodova.</p>
<p>Među najvećim gubitnicima bile su dionice osjetljive na rast kamatnih stopa, kao što su one brokerskih i investicijskih tvrtki. Pritom je dionica JP Morgan Chasea oslabjela 1,1 posto, a Wachovie 1,4 posto. Dionice naftnog diva Exxon Mobila pale su 0,6 posto, a najvećeg svjetskog proizvođača aluminija Alcoe jedan posto.</p>
<p>No dionica online aukcijske tvrtke eBay poskupjela je 12,2 posto nakon što je objavila marketinški savez s Yahooom. Veća dobitnica bila je i dionica General Motorsa, poskupjevši 8,3 posto, budući da je brokerska tvrtka Merrill Lynch podigla investicijski rejting te kompanije.</p>
<p>Na europskim je burzama tjedan okončan dobicima najvažnijih europskih indeksa, potpomognut ponovnim oporavkom dionica rudarskih kompanija i čeličana. Tako je londonski FTSE indeks ojačao 2,4 posto, na 5791 bod, a frankfurtski Dax nešto više od dva posto, na 5788 bodova.</p>
<p>Arcelor je proteklih dana dominirao na tržištu dok se pokušava oduprijeti pokušaju neprijateljskog preuzimanja od svjetskog diva industrije čelika Mittal Steela tako što je dogovorio kupnju Severstala, čime bi nastao najveći svjetski proizvođač čelika. Njegove su dionice potonule 4,5 posto, no one ostalih pripadnika toga sektora bile su na dobitku. Pritom su dionice Mittala ojačale nekih 2,5 posto, ruskog Severstala 13 posto, britanskog Corusa četiri posto, a njemačkog ThyssenKruppa za 4,3 posto. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>H1 i Samsung pokreću telekom akademiju</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - U suradnji sa Samsungom, svjetskim liderom u proizvodnji elektroničke i telekomunikacijske opreme, H1 pokreće telekom akademiju. Obrazovni projekt, koji će nositi ime »H1 Telekom Akademija«, namijenjen je apsolventima i netom diplomiranim studentima koji traže posao u telekomunikacijskom sektoru. Telekom akademija omogućava stjecanje praktičnih znanja o najsuvremenijim telekomunikacijskim tehnologijama i uslugama. Svima koji zadovolje kriterije i pokažu interes nakon toga se nudi ugovor o radu u timu koji će predvoditi uvođenje najsuvremenijih telekom usluga u Hrvatsku, temeljenih na WIMAX i ADSL tehnologiji.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čobanković na sastanku ministara poljoprivrede u Austriji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković boravit će od 28. do 30. svibnja u austrijskom gradu Kremsu na neformalnom sastanku vijeća ministara poljoprivrede EU. Sastanak se, kako su pojasnili u Ministarstvu, tradicionalno održava u zemlji koja trenutačno predsjeda EU. Na sastanku će se okupiti ministri poljoprivrede članica EU te zemalja kandidatkinja. U utorak, 30. svibnja, održat će se neformalna ministarska konferencija na temu »Zemlja - život - budućnost: kako obrazovanje, poljoprivredna savjetodavna služba, istraživanje i inovacije mogu doprinijeti razvoju konkurentnosti ruralnih područja?«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatski drvoprerađivači na sajmu u Dubaiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U suorganizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva hrvatske drvno-prerađivačke tvrtke nastupit će od 28. do 30. svibnja na međunarodnom sajmu podnih obloga »Domotex Middle East 2006« u Dubaiju. Na sajmu ukupne izložbene površine od 12.000 četvornih metara sudjelovat će 300 tvrtki iz cijeloga svijeta. Na hrvatskom štandu, površine 72 četvorna metra, izlagat će DIP Karlovac, PAN parket, Pana, Parketi Sabljo i Požgaj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="55">
<p>Obilježen Dan oružanih snaga</p>
<p>U nedjelju je mimohodom na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj i vježbama uz jarunsko jezero obilježen Dan Oružanih snaga</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj, kao i prije točno 15 godina, postrojeni su ešaloni Hrvatske vojske. Iznad Jaruna hrvatski lovci i transportni helikopteri te više od 2500 vojnika i policajaca pokazali su što mogu, imaju i danas znaju hrvatske obrambene snage.</p>
<p>U nedjelju se na dvije lokacije obilježio Dan Oružanih snaga. Mimohodom na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici, a potom i posebnim programom uz jarunsko jezero. Proslavi su prisustvovali građani, državni dužnosnici, a došli su i mnogi koji su 1991. bili na postrojavanju. Bivši i sadašnji saborski zastupnici, ministri i premijeri ratnih vlada, ministri, načelnici, gradonačelnici, bivši zapovjednici postrojbi HV-a, sve udruge iz Domovinskog rata, zapovjednici, generali i admirali...</p>
<p>Na igralište NK Zagreba prvi su put zajedno izašle 183 ratne zastave koje predstavljaju sve branitelje i postrojbe iz Domovinskoga rata. Ešalon je predvodio brigadir Mladen Mikolčević, a zastave je nosila budućnost HV-a, kadeti i ročnici čiji su očevi sudjelovali u Domovinskom ratu. Na terenu se postrojilo ukupno 13 ešalona. Nakon ratnih zastava čiji ulazak prati počasni plotun s Jaruna, na stadion su ušle skupine koje su predstavljale Glavni stožer, pristožerne postrojbe Kopnene vojske i četiri gardijske brigade. Prisutni su pozdravili i dva ešalona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, jedan ratne mornarice i, na kraju, dva ešalona ratnih postrojbi, sastavljeni od vojnika i generala koji su sudjelovali u prvom postrojavanju ZNG-a.</p>
<p>Tri borbena aviona »MiG-21 bis« u niskom su letu preletjela Kranjčevićevu i tako pozdravila ratne zastave i sve postrojbe. Nakon govora državnih dužnosnika, Predsjednik je najvišim odličjima odlikovao zapovjedništva operativnih grupa, dio ratnih postrojbi i zapovjedništva obrane gradova.</p>
<p>Iznad jarunskog jezera program je u večernjim satima počeo preletom »kockastog MiG-a«, poznatijeg pod imenom »vatreni«. Zrakoplovom je upravljao pukovnik Ivica Ivandić, i u pet minuta pokazao mogućnosti tog lovca-presretača. Nakon »vatrenog«, u programu su se predstavila tri školsko-borbena helikoptera tipa »Bell 206 B«, tri transportna helikoptera »Mi-8 MTV1«, pet školsko-borbenih zrakoplova »Pilatus PC-9« te avioni »MiG-21 bis«.</p>
<p>Prvi put javnost je imala priliku vidjeti vježbu pripadnika Bojne za specijalna djelovanja i Ratnog zrakoplovstva. Izvedena je po svim standardima NATO-a. Ronioci su izašli iz jurišnih glisera, a nakon što su izveli zadaću, helikopter ih je mrežom podigao i odvezao s Jaruna. Druga vježba uključivala je spašavanja pilota, a uvježbana je nedavno s američkom vojskom na poligonu u Slunj. Dva lovca »MiG-21« došla su iznad otoka »Trešnjevka«, a još dva jurišna zrakoplova izvodila su neposrednu borbenu zaštitu pilota. Specijalci su stigli s dva transportna helikoptera, spustili se i spasili pilota. Obrnutim redoslijedom, iz akcije su se najprije povukli helikopteri i pilatusi, a na kraju i MiG-ovi.</p>
<p>U svom nastupu, akro-grupa HRZ-a je u 20 minuta s pet pilatusa prikazala svoje mogućnosti i uvježbanost. Hrvatska je, podsjetimo, jedna od rijetkih zemalja koje imaju akro-grupu i jedina koja u njoj ima pilotkinju. Na kraju programa, pripadnici specijalnih postrojbi skakali su padobranima s visine od 1300 metara. </p>
<p>Zadnji među njima donio je hrvatsku trobojnicu vrhovnom zapovjedniku i tako, na simboličan način, zaključio obilježavanje Dana Oružanih snaga.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Mesić: Vojska je depolitizirana, slijedi puna profesionalizacija</p>
<p>Vojsku smo 1991. praktično počeli stvarati ni iz čega. Od tada smo toliko napredovali da smo na pragu ostvarenja naših strateških ciljeva - ulaska u EU i NATO, istaknuo je Predsjednik</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu 15. obljetnice stvaranja Oružanih snaga, hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom te premijerom Ivom Sanaderom, položio je u nedjelju vijence i zapalio svijeće ispred Središnjeg križa u Aleji poginulih branitelja, na grobu prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te kod zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskoga rata za Mirogoju.</p>
<p>Uz predsjednika Mesića bili su njegovi savjetnici i načelnik Glavnog stožera, general zbora Josip Lucić. Vladimir Šeks je položio vijence u pratnji potpredsjednika Sabora Luke Bebića i Mate Arlovića, dok je premijer Sanader predvodio najbrojnije, Vladino izaslanstvo, u kojem su još bili potpredsjednica Jadranka Kosor, ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić te ministri kulture, obrane i unutarnjih poslova - Božo Biškupić, Berislav Rončević i Ivica Kirin. Vijence su odvojeno položila i izaslanstva ministarstava obitelji, obrane, predstavnici braniteljskih udruga te Ureda branitelja Grada Zagreba.</p>
<p>Predsjednik Mesić novinarima je kratko komentirao 15. obljetnicu Hrvatske vojske kazavši: »Vojsku smo 1991. praktično počeli stvarati ni iz čega. Od tada smo, međutim, do te mjere napredovali da smo na pragu ostvarenja naših strateških ciljeva - ulaska u Europsku uniju i NATO«, istaknuo je Predsjednik. Prema njegovim riječima, strukturalna reforma HV-a je dovršena, no slijedi dio u kojem će trebati dovoljno novca za modernizaciju njezine opreme i naoružanja.</p>
<p>»Što se tiče strukturalnih promjena, proveli smo ih. Vojska je depolitizirana, no očekuje je još jedan korak, a to je puna profesionalizacija«, najavio je Mesić te dodao da je za preustroj HV-a iz ratne u mirnodopsku vojsku te dostizanje suvremenih standarda trebalo mnogo truda, razuma i vojničkog znanja.</p>
<p>Naglašavajući kako se Hrvatska prisjeća svih koji su bili u Oružanim snagama, premijer Sanader je istaknuo da posebno ponosni moramo biti na one koji su sudjelovali u obrani od velikosrpske agresije i oslobodilačkim operacijama.</p>
<p>»Možemo biti ponosni na ono što je hrvatski narod ostvario u Domovinskom ratu, a prije svih na hrvatske Oružane snage«, kazao je premijer, dodajući da se Dan oružanih snaga obilježava polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa hrvatskih branitelja, ali i na grob njihova vrhovnog zapovjednika u Domovinskom ratu dr. Franje Tuđmana.</p>
<p>Ponosni smo, rekao je Sanader, na te dane. Trebamo ih se uvijek prisjećati, i neka nam služe kao inspiracija za buduća vremena, zaključio je premijer.</p>
<p>Za sve poginule branitelje, sveta se misa u nedjelju služila u crkvi Svete Katarine. [Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Povezivanje parlamentarnom diplomacijom</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora će istaknuti važnost koju Sabor pridaje parlamentarnoj demokraciji u širenju europskih standarda i vrijednosti na području jugoistočne Europe</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks putuje u ponedjeljak u višednevni posjet Estoniji i Finskoj. U estonskom glavnom gradu Talinu predsjednik Sabora će sudjelovati na Europskoj konferenciji predsjednika parlamenata država članica Vijeća Europe.</p>
<p>Ključne teme o kojima će se raspravljati na konferenciji su povezivanje putem parlamentarne diplomacije, a razgovarat će se i o ulozi parlamenata koji imaju ključnu ulogu u promicanju pluralističke demokracije u zemlji i inozemstvu.</p>
<p>Vijeće Europe najstarija je europska organizacija koja mnogo ulaže u jačanje parlamentarne demokracije. Prije dvadesetak godina Vijeće Europe je bila gotovo i službeno prva stuba prije ulaska zemlje u Europsku uniju. Danas Vijeće Europe ima više članica nego EU pa stoga ima određenu ulogu »vježbaonice demokracije« prije no što neka zemlja ispuni sve uvjete za punopravno članstvo u EU. </p>
<p>Sudionicima konferencije prvog će se dana obratiti predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Rene van der Linden i predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell. Sudionike konferencije primit će i predsjednik Republike Estonije Arnold Ruutel. </p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora će, kako je najavljeno, u svom govoru istaknuti važnost koju Sabor pridaje parlamentarnoj demokraciji u širenju europskih standarda i vrijednosti na području jugoistočne Europe. Šeks će također naglasiti i privrženost Hrvatske suradnji sa zemljama u regiji, među ostalim i u sklopu SEECP-a (Proces suradnje u jugoistočnoj Europi), kojim Hrvatska trenutačno predsjeda. </p>
<p>Predsjednik Sabora Vladimir Šeks tijekom boravka u Estoniji imat će brojne bilateralne susrete.</p>
<p>Svi sudionici Europske konferencije pozvani su u Helsinki na svečanu sjednicu u povodu 100 godina demokracije u Finskoj. Predsjednik Hrvatskog sabora će zajedno s ostalim sudionicima u Helsinkiju razgovarati i s finskom predsjednicom Tariom Halonen.</p>
<p>Finska 1. srpnja preuzima predsjedanje Europskom unijom, a Hrvatska će u tom razdoblju intenzivirati ritam pregovora o punopravnom članstvu.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Nemam nikakve mrlje iz prošlosti«</p>
<p>»Ne razmišljam o političkom povlačenju, iako je to cilj nekih političkih krugova. Nemam nikakve mrlje iz prošlosti, nego me isti krugovi od 1993. sustavno pokušavaju diskreditirati«, rekao je u nedjelju predsjednik Sabora Vladimir Šeks gostujući u HTV-ovoj emisiji »Nedjeljom u 2«.</p>
<p>»U vrijeme kada su od agresije i bombardiranja po Slavoniji stradavale tisuće ljudi, nije bilo realno tražiti preusmjeravanje istrage na druge zločine«, rekao je Šeks i dodao da kao predsjednik kriznog štaba istočne Slavonije nije bio izravno nadređen Branimiru Glavašu, nego je on odgovarao vojnom zapovjedniku kriznog stožera. </p>
<p>»Nikad se nije konkretno utvrdilo postoje li ratni zločini koji se pripisuju Branimiru Glavašu«, rekao je Šeks, istaknuvši da sam nije izravno sudjelovao u obrani kao vojnik, nego je koordinirao pripremu obrane. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Procesuirati odgovorne za logor Bučje</p>
<p>PAKRAC</p>
<p> - Još 2000. godine pakračka je Hvidra podnijela kaznenu prijavu protiv ljudi za koje se smatra da su počinili zločine u četničkom logoru Bučje i na drugim, tijekom Domovinskog rata okupiranim dijelovima Pakraca i Lipika. Od tada do danas nije procesuiran nitko od odgovornih za logor Bučje i druge zločine na pakračkom i lipičkom području počinjene nad nesrpskim stanovništvom. Rečeno je to na subotnjoj konferenciji za novinare na temu zašto još nisu procesuirani odgovorni za logor Bučje. Konferenciji su prisustvovali Zvonimir Miler, predstavnik Hvidre Pakrac, Roberto Mateš, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, Miroslav Ivančić, gradski vijećnik, te Davor Grbac, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Pakraca i Lipika.</p>
<p>Predstavnici braniteljskih udruga, preživjeli logoraši te gradovi Pakrac i Lipik pripremili su cjelovitu dokumentaciju o zločinima koje su na njihovu području počinili pobunjeni Srbi te paravojne postrojbe bivše JNA, koju će dati Državnom odvjetništvu. »Činjenica je da je logor Bučje postojao, da su u njemu zatvoreni, mučeni i ubijeni ljudi, da su na drugim lokacijama zločini počinjeni, te stoga tražimo otvaranje sudskog spisa i procesa, prije svega prema zapovjednoj odgovornosti u vojnoj, policijskoj i obavještajnoj te političko-civilnoj strukturi tzv. autonomne oblasti zapadna Slavonija. Vjerujem da će takav spis biti dobra osnova Državnom odvjetništvu za pokretanje postupka«, rekao je Miler, preživjeli logoraš Bučja. [Zdravko Sever]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Za čišćenje kanalske mreže 30 milijuna kuna</p>
<p>ČEMINAC</p>
<p> - »Samo ove godine Ministarstvo će za čišćenje kanalske mreže izdvojiti oko 30 milijuna kuna. Nužno je, naime, napokon krenuti u rješavanje pitanja odvodnje, zaštite voda i okoliša«, istaknuo je u subotu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković u Čemincu.</p>
<p>Ministar je u tom baranjskom mjestu pustio u rad novi vodoopskrbni sustav, u čiju je gradnju iz državnog, županijskog i općinskog proračuna uloženo više od 11 milijuna kuna. Stoga je istaknuo da se nakon rješavanja problema opskrbe pitkom vodom treba okrenuti rješavanju problema odvodnje.</p>
<p>»Riječ je o projektu životne važnosti za sve stanovnike općine Čeminac, a koji bi trebao utjecati i na budući razvoj gospodarstva. Nastavit ćemo poticati gospodarski razvoj ovih područja, jer je ravnomjeran razvoj Hrvatske jedna od glavnih odrednica djelovanja Vlade«, naglasio je Čobanković.</p>
<p>Na njegove se riječi nadovezao pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Ljudevit Herceg te najavio da će Vlada svojim projektima socijalnog i gospodarskog oporavka područja posebne državne skrbi potaknuti njihov razvoj da ne bi zaostajala za drugim dijelovima Hrvatske. [Maja Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Nada i budućnost Crkve</p>
<p>ĐAKOVO</p>
<p> - Pod geslom »Koje li nade u pozivu njegovu«, u Đakovu je prošlog vikenda održan I. kongres bogoslova crkve u Hrvata na kojem se okupilo njih oko 300 iz šest velikih sjemeništa Hrvatske i BiH. Kongres je održan u Đakovu u povodu 200. obljetnice djelovanja Bogoslovnog sjemeništa i teološkog učilišta, a sve sudionike pozdravio je biskup Marin Srakić. »Vi nam ulijevate nadu, vi ste budućnost Crkve u Hrvata, jer kada su bogoslovna sjemeništa puna, ničega se ne bojimo«, poručio je biskup budućim svećenicima.</p>
<p>Središnje misno slavlje u katedrali predvodio je predsjednik Biskupske konferencije BiH Vinko Puljić, koji se prisjetio svojih bogoslovskih dana provedenih u đakovačkom sjemeništu. Pozvavši bogoslove da vole svoj poziv i da se u potpunosti i s povjerenjem predaju Bogu, kardinal Puljić je naglasio da su upravo broj i kvaliteta svećenika i svećeničkih kandidata presudni za Crkvu.</p>
<p>Predvođeni kardinalom Vinkom Puljićem, biskupom Marinom Srakićem i svojim odgojiteljima, bogoslovi su uputili brzojavni pozdrav papi Benediktu XVI. [M. Lj.]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U Vukovarskoj županiji 20 vijeća nacionalnih manjina </p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Govoreći o radu Koordinacije vijeća nacionalnih manjina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, predsjednik tog tijela Josip Kel naglasio je da u najistočnijoj hrvatskoj županiji ima 30 jedinica lokalne samouprave te da u pola njih u tijelima predstavničke ili izvršne vlasti sjede i predstavnici nacionalnih manjina. U sedam općina primjenjuje se, ravnopravno s hrvatskim, jezik i pismo srpske, mađarske i rusinske nacionalne manjine, a predstavnici manjina zastupljeni su u tijelima vlasti u Vukovaru, Vinkovcima i Iloku te Gunji, Lovasu, Nijemcima, Starim Jankovcima i Tovarniku. U županiji je osnovano 20 vijeća nacionalnih manjina od kojih je 11 srpskih, sedam mađarskih i dva bošnjačka. Od oko 240.000 stanovnika županije, 39.000 su pripadnici nacionalnih manjina, istaknuo je Kel. [G. Č.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060529].
|
