NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061028].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 168791 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.10.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bablje ljeto napunilo bolnice</p>
<p>Najčešće su pacijenti koji reagiraju na vremenske promjene oni koji boluju od ranije</p>
<p>U zagrebačkoj Hitnoj medicinskoj pomoći, dežurna liječnica dr. Mirjana Sorić uvjerava da zahvaljujući lijepom vremenu s malim odstupanjima u temperaturi zraka nemaju baš ništa više posla, nego inače, ali u KBC-u Zagreb na Rebru ovih dana traži se krevet više. Na Klinici za neurologiju u srijedu je bilo popunjeno svih 120 kreveta.</p>
<p>Pročelnica Odjela za intenzivno liječenje dr. Zdravka Poljaković kaže da je velik pritisak pacijenata koji je, srećom, u četvrtak malo popustio, ali da su spremni hitne pacijente s poremećajima cerebrovaskularnog sustava prihvatiti i naći mogućnost za prijem svakog bolesnika. Kao i u splitskoj Kliničkoj bolnici, gdje bilježe više srčanih i moždanih udara te krvarenja zbog čira na želucu, tako je zadnjih nekoliko dana i na neurologiji na Rebru za četvrtinu do trećine više pacijenata od uobičajenog. No, Poljaković napominje da to nije posebnost babljeg ljeta, već događaji u vezi s promjenama tlaka zraka, posebno kad zajuži.</p>
<p>Ona podsjeća na dokazanu vezu između vremenskih promjena i problema bolesnika s cirkulacijskim problemima kad raste broj dolazaka na pregled i hospitalizacija. Najčešće su pacijenti koji reagiraju na vremenske promjene oni koji boluju od ranije, pa im Poljaković preporučuje da se manje izlažu tjelesnim naporima, češće mjere krvni tlak i strogo se pridržavaju propisane terapije. Da je na Rebru ovih dana povećan pritisak pacijenata, potvrđuje i ravnatelj KBC-a, akademik Željko Reiner.</p>
<p>To se pogotovo odnosi na jedinice intenzivne skrbi na kardiologiji, neurologiji, ali i gastroenterologiji. Potonji zato, što je jesen (osobito kad pada tlak) obično vrijeme buđenja čira na želucu.</p>
<p>Dolazak bolesnika u koronarnu jedinicu intenzivne skrbi u toj bolnici graniči s izdržljivošću, doznaje Vjesnik od pročelnika tog odjela prof. dr. Davora Miličića. No, taj je pritisak kod njih stalan, jer osim zagrebačkih gravitiraju im i pacijenti iz županije icijele Hrvatske. Šest kreveta intenzivne i osam poslijeintenzivne skrbi stalno je popunjeno, što je vrlo malo za odjel koji svaki dan prima od dva do tri pacijenta s infarktom, barem troje nešto manje akutnih je naručeno, a neki kreveti su zauzeti mjesecima za pacijente, koji očekuju transplantaciju srca ili su već operirani, pa su na intenzivnom oporavku.</p>
<p>Taj odjel je i središte za srčane aritmije, pa kad broj »ležećih pacijenata« nadmaši raspoloživih 14 kreveta, dodaju se pomoćni. Nikom se ne otkazuje liječenje, ističe Miličić. Veći broj koronarnih problema obično se očekuje u hladnijem dijelu godine, a u toplom i stabilnom razdoblju nema povećanja broja akutnih koronarnih sindroma. Opasne mogu biti nagle promjene, biometeorološkim rječnikom: »prelasci zračnih fronti«, južine i bure, nagle smjene temperatura toplo-hladno i obrnuto.</p>
<p>Tad se i bolesnici žale da se loše osjećaju, što im treba vjerovati. Te pojave kod nas nisu dokumentirane i istražene, odnosno praćene u dužem razdoblju da bi se znanstveno potvrdile. Hitna medicinska pomoć ne osjeća dinamična zbivanja po bolnicama, što upućuje na spoznaju o tome da se bavi »starim« pacijentima. Po Sorićevim riječima, treba uživati u lijepom vremenu koje samo da što dulje potraje. Pravi problemi dolaze s hladnoćom kad se stežu žile, a virusi dođu na svoje.</p>
<p>VIŠE UMRLIH</p>
<p>Lani je najviše ljudi u Hrvatskoj umrlo u ožujku, gotovo 5300, a otprilike 4700 umrlih bilo je u siječnju, veljači i prosincu, podaci su Državnog ureda za statistiku. Već u travnju umrlo ih je gotovo 1000 manje, što potvrđuje iskustvo da je »kobno« zimsko, hladnije doba godine. Budući da u analizi uzroka smrti prevladavaju kardiovaskularni problemi, jamačno se može govoriti o razdoblju opasnom za one koji imaju slabo srce i teškoće s cirkulacijom krvi, ali ne može - jer to nije istraženo - kad i koliko »ubijaju« vremenske i klimatske promjene. Podaci o »smrtnim« mjesecima ponavljaju se od 2000. do 2005. godine, iako ima manjih odstupanja: preklani je najviše umrlih bilo u siječnju, kao i 2000., a 2003. godine je kao i lani najtragičniji bio opet ožujak. Sa 5335 umrlih, bio je to najsmrtniji mjesec u promatranom razdoblju. To je i vrijeme gripe.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Male zemlje mogu biti vjerodostojne samo ako vode principijelnu politiku</p>
<p>Hrvatska je prepoznata kao zemlja koja predano radi na ispunjenju svojih strateških ciljeva: ulaska u euroatlantske integracije, ali i kao zemlja koja ustrajno radi na normalizaciji i stabilizaciji regije</p>
<p>Kad je u pitanju europska budućnost Hrvatske, predsjednik države Stjepan Mesić optimističan je. U razgovoru za Vjesnik poručuje da ne trebamo robovati datumima ulaska u euroatlantske integracije, ali nas već vidi i u NATO-u i u Europskoj uniji još za svog mandata. Nakon posjeta premijera Ive Sanadera Washingtonu i podrške koju je Hrvatskoj za susreta s njim dao prvi čovjek SAD-a George W. Bush, predsjednik Mesić smatra da smo bliže i Europskoj uniji. Bushevu podršku koju je premijer dobio u Washingtonu tumači potvrdom svega što je naša zemlja dosad učinila kroz reforme, a svoju suradnju s premijerom Sanaderom ocjenjuje usklađenom. Smatra da je njihovo nerazmimoilaženje u ključnim hrvatskim interesima bitno za stabilnost države. </p>
<p>• Premijer Sanader javno vam je zahvalio u Washingtonu na tome što već dva mandata, kako je rekao, izvrsno predstavljate Hrvatsku u svijetu. Jeste li i vi zadovoljni dosezima svog lobiranja za hrvatske interese?</p>
<p>- Sigurno je da je u razdoblju od 2000. godine, kada sam dobio prvi mandat, do danas, šest godina poslije, Hrvatska postigla značajan napredak u svim segmentima, dakle na unutarnjem planu ali i u međunarodnim odnosima. Tom napretku pridonijela je i bivša i sadašnja vlada, ali i hrvatski građani. Kada je riječ o mojem, kako vi kažete lobiranju za hrvatske interese, mogu kazati da sam uglavnom zadovoljan, iako, naravno, uvijek postoji mogućnost da se postigne više, no moraju se ponajprije uvažiti objektivne okolnosti i konstelacija na međunarodnoj sceni. Hrvatska je danas prepoznata kao zemlja koja predano radi na ispunjenju svojih strateških ciljeva - ulasku u euroatlantske integracije, ali i kao zemlja koja ustrajno radi na normalizaciji i stabilizaciji regije, zbog čega je i prepoznata kao faktor stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Prepoznaju nas kao zemlju sigurnosti i vladavine prava i kao zemlju koja se uspješno nosi sa svim izazovima tranzicije i sa svim preprekama koje nam stoje na putu prema Europskoj uniji, a njih sigurno nije malo. Osim toga, na svakom svom putovanju pokušavam otvoriti vrata gospodarstvenicima i vratiti Hrvatsku na tržišta na kojima je bila nekad, još kao dio Jugoslavije. To ne ide onom brzinom kakvom bih želio, ali smatram da naši gospodarstvenici moraju biti efikasniji i prodorniji na stranim tržištima.</p>
<p>• Kako ocjenjujete premijerov susret s američkim predsjednikom Bushem?</p>
<p>- I to je pokazatelj dobrih odnosa SAD-a i Hrvatske. Naime, odnosi SAD-a i Hrvatske su dobri, a različita mišljenja o pojedinim pitanjima nisu prepreka našoj suradnji. Vidljivo je to i iz sastanka premijera Sanadera s američkim predsjednikom Bushem. U svakom slučaju, Hrvatska vodi principijelnu politiku, jer jedino ustrajavanjem na načelima možemo biti vjerodostojni.</p>
<p>• Bush je dao podršku Hrvatskoj za ulazak u NATO 2008? Vjerujete li u te rokove? </p>
<p>- Ovakvu podršku američkog predsjednika vidim kao priznanje onome što je Hrvatska do sada učinila kroz reforme, međutim ključno je da Hrvatska ispuni sve standarde jer jedino tako možemo postati članicom Sjevernoatlantskog saveza. Učinili smo dosta na preustroju naših oružanih snaga, no, predstoji nam njezino opremanje suvremenim naoružanjem. U svakom slučaju, moramo biti svjesni da rokovi jesu važni, ali nisu presudni. </p>
<p>• Otvaraju li se time brže vrata Hrvatskoj i u EU?</p>
<p>- I NATO i Europska unija temelje se na poštivanju istih demokratskih vrijednosti, jer često se zaboravlja da NATO nije samo vojni, nego i politički savez država koje dijele iste demokratske vrijednosti. On u samim svojim temeljima ima ugrađena načela o razvoju demokracije i ljudskih prava, a kao što je dobro poznato, i tu se ništa nije promijenilo. Uostalom, 18 zemalja članica NATO-a ujedno su i članice Europske unije, dakle te se dvije organizacije nadopunjuju u svojem djelovanju i ciljevima, pa se i napredak Hrvatske u procesu približavanja u jednoj organizaciji, dakako reflektira i na proces približavanja u drugoj organizaciji. </p>
<p>• Je li hrvatska vojska spremna za NATO-ove standarde?</p>
<p>- Kao što sam već rekao, naše su oružane snage pri kraju procesa reorganizacije u skladu s NATO-ovim standardima, ali potrebno je modernizirati opremu, pri čemu ne smijemo zaboraviti da pripadnici hrvatskih oružanih snaga sudjeluju u mirovnim misijama diljem svijeta, a oni moraju biti adekvatno pripremljeni i obučeni za te misije. No, isto tako, danas su sve manje opasnosti od oružanih sukoba, ali to ne znači da opasnosti ne postoje, naprotiv, danas se sve zemlje suočavaju s problemima suzbijanja organiziranoga kriminala, korupcije, krijumčarenja droge, oružja i ljudi te terorizma i proliferacije oružja za masovno uništavanje. </p>
<p>• Što nam donosi članstvo u NATO-u?</p>
<p>- Gledajući u svjetlu današnjih globalnih prijetnji, članstvo u Sjevernoatlantskom savezu jamči Hrvatskoj sigurnost, ali isto tako i saznanje da je obrambeni sektor konsolidiran za djelovanje u demokratskom političkom sustavu. Ne treba zaboraviti i da je jedan od ključnih uvjeta za ulazak u NATO i potpuna depolitizacija Oružanih snaga</p>
<p>• Jeste li vi, kao predsjednik male države, zadovoljni današnjom afirmacijom Hrvatske u okruženju velikih sila?</p>
<p>- U načelu jesam, jer, kao što sam već kazao - male zemlje mogu biti vjerodostojne jedino ako vode principijelnu politiku, a Hrvatska je to i dokazala. </p>
<p>• Poručili ste dosad nekoliko puta da će Hrvatska ući u EU za vašeg mandata. Dakle, do 2010.?</p>
<p>- Ne treba robovati datumima, bitnije je dobro se pripremiti za ulazak u Europsku uniju, odnosno ovo razdoblje pregovora moramo iskoristiti kako bismo se što bolje prilagodili europskim standardima i to na svim područjima od gospodarstva do kulture. Mi u pregovorima moramo zaštititi naše ključne nacionalne i državne interese, pri čemu ne smijemo doći u sukob s temeljima na kojima počiva Europska unija. </p>
<p>To znači da moramo inzistirati na ravnopravnom tretmanu, ne samo formalno, nego i stvarno. Naš je pregovarački tim vrlo dobar, ali u Uniju ne ulaze samo pregovarači ili samo institucije, u Europsku uniju ulazi cijelo društvo što traži i velike i rekao bih teške promjene i prilagođavanja. Međutim, to je put za koji smo se opredijelili upravo radi boljitka naše zemlje i naših građana i na njemu ćemo ustrajati. Hrvatska ne može ostati otok u ujedinjenoj Europi. Moramo biti svjesni da sve reforme moramo provesti u Hrvatskoj i to ne radi Europske unije, nego radi nas samih, ali trebamo pojačati komunikaciju s našim građanima jer i oni su partner na našem europskom putu. Efikasna država uprava, kvalitetan pravosudni sustav i borba protiv korupcije preduvjet su našeg razvoja, reformi i brzih i kvalitetnih pregovora, ali to je i pravo na povrat svih građana, njihove imovine te manjinska zaštita. </p>
<p>• Što će običnim hrvatskim građanima donijeti ulazak u EU?</p>
<p>- Moramo biti sasvim jasni, ulazak u Europsku uniju neće značiti trenutačno poboljšanje standarda naših građana niti ulazak u Uniju ima samo pozitivne strane. Naprotiv, postoje i negativne strane i upravo zato sam od nadležnih zatražio da se napravi 'cost-benefit' analiza, pa i usporedbe s ostalim zemljama koje su ušle u EU, koliko su one dobile ili izgubile, kako bismo našim građanima jasno i transparentno objasnili što za njih znači ulazak u Europu. No duboko vjerujem kako je svim našim građanima u interesu da imaju iste mogućnosti i uvjete života kakve imaju razvijene demokratske europske države. Svi mi želimo da naša djeca imaju mogućnost obrazovanja na najboljim fakultetima i mogućnost napredovanja u profesionalnim karijerama bez barijera kao što su radne dozvole, putovnice i jezik. Ako pak u Hrvatsku uvedemo europske standarde, onda će bez problema, naravno svatko u skladu sa svojim mogućnostima i izborom, moći birati školu, odnosno radno mjesto.</p>
<p>• Među brojnim razgovorima i posjetima koje ste odradili, što biste izdvojili kao najznačajniji doprinos hrvatskom približavanju Europskoj uniji?</p>
<p>- Pa rekao bih da je svaki razgovor važan jer svaki u svom segmentu pridonosi stvaranju slike o Hrvatskoj kao zemlji koja je odlučna na svom putu približavanja Europskoj uniji. Naš je cilj ujedinjena Europa, ali je i naš interes da sve države jugoistočne Europe prihvate europske standarde. Jer sve zemlje pregovaraju individualno s Europskom unijom, a isto tako i individualno napreduju svojom spremnošću i sposobnošću. </p>
<p>• Mirko Galić je novi hrvatski veleposlanik u Parizu? To ste već potpisali?</p>
<p>- Imena budućih veleposlanika objavljuju se onda kada zemlja primateljica da svoj 'agreman'. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Više od pola samoubojstava skrivio je alkohol</p>
<p>Disfunkcionalna obitelj, smanjeni radni potencijal i očekivani životni vijek otprilike deset godina kraći od prosjeka drastične su posljedice alkoholizma </p>
<p>Oko šest posto hrvatskog stanovništva ovisnici su o alkoholu, dok se za njih još otprilike 15 posto može reći da se povremeno opija. U Hrvatskoj je oko 300.000 registriranih alkoholičara, a zbog toga trpe i njihovi članovi obitelji. Tako izravno ili neizravno od alkoholizma stradava oko milijun Hrvata. </p>
<p> O problemu alkoholizma uoči mjeseca borbe protiv ovisnosti razgovaramo s prof. dr. sc. Vlatkom Thallerom, predstojnikom Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. </p>
<p>• Pijenje alkohola u našoj se sredini doživljava kao oblik socijalno prihvatljivog ponašanja. Je li to razlog zašto je Hrvatska pri vrhu europske statistike po potrošnji alkohola?</p>
<p>- Hrvatska je s 11 litara alkohola godišnje po stanovniku doista pri europskom vrhu, ali ni druge europske zemlje nisu daleko od te brojke. Primjerice, Italija koja je ne tako davno prednjačila u potrošnji alkohola, smanjila je taj omjer s 14 na 11 litara godišnje. S druge strane, u Hrvatskoj je šest posto registriranih ovisnika o alkoholu, dok ih je u Americi osam posto. U Europi je taj broj još viši - devet posto. </p>
<p>Očito je da se na problem alkoholizma ne ukazuje dovoljno pa se tako ni ne govori dovoljno o njegovoj toksičnosti, a samim tim i rizičnosti konzumiranja. Zdravstvene posljedice alkoholizma mogu biti i kobne, a socijalne su neminovne. </p>
<p>• Može li se reći da je alkoholizam danas najrašireniji oblik ovisnosti?</p>
<p>- U Hrvatskoj je među mladima upravo ovisnost o alkoholu na prvom mjestu. </p>
<p>Alkoholizam je jedan od najvećih problema suvremene socijalne psihijatrije, ali i društva u cjelini. Od svih psihijatrijskih slučajeva na alkoholizam otpada 20 posto. Po tome se on izjednačio s nekim drugim vodećim psihičkim bolestima. Doduše, to ne znači nužno da se broj alkoholičara povećao, nego da se ovisnici sve više javljaju na liječenje. </p>
<p> No, ovisnost o alkoholu nije problem samo u Hrvatskoj nego na cijelom Zapadu. Štoviše, alkoholizam sve više postaje globalni problem i javlja se i u zemljama u kojima se dosad nije konzumirao, primjerice na Bliskom istoku. U Kini, gdje je stanovništvo bilo sklonije nekim drugim opojnim sredstvima, u posljednje vrijeme raste potrošnja alkohola. I u muslimanskim zemljama u kojima pijenje alkohola nije društveno prihvatljivo, javlja se ovisnost o njemu. </p>
<p>• U kojoj mjeri alkoholizam utječe na ovisnikov društveni život, njegovu obitelj, posao i na kraju na očekivani životni vijek?</p>
<p>- Oboljenja direktno izazvana intoksikacijom alkoholom po učestalosti su na trećem mjestu uzroka smrtnosti, odmah poslije malignih i srčano-krvožilnih bolesti. </p>
<p>Alkoholizam može oštetiti sve organe u tijelu, a ne samo jetru. Izravno djeluje na mozak izazivajući atrofiju koja dovodi do gubitka moždane mase. Može prouzročiti polineuropatiju, otežani hod u tolikoj mjeri da osoba postaje invalid, maligne neoplazme, najčešće u usnoj šupljini, smanjenje imuniteta, promjene na koži...</p>
<p>Alkohol je faktor rizika za brojna tjelesna i psihička oboljenja. Najčešći je uzrok i ubojstava i samoubojstava upravo alkoholizam. Više od 50 posto samoubojstava počinile su osobe sklone pijenju, bilo registrirani ovisnici ili oni koji zlorabe alkohol. To je zato što alkohol oštećuje kognitivne funkcije, pa je spoznaja realiteta alkoholičarima vrlo otežana. Alkohol je jedan od glavnih krivaca za depresiju i razne tjeskobe. S druge strane, anksiozne osobe često posežu za alkoholom kako bi smanjile osjećaj tjeskobe, ali postižu tek kratkotrajni učinak nakon kojeg tjeskoba postaje još izraženija. Tako se zatvara krug intoksikacije koja izaziva ovisnost.</p>
<p> Disfunkcionalna obitelj, smanjeni radni potencijal i očekivani životni vijek otprilike deset godina kraći od prosjeka drastične su posljedice alkoholizma. </p>
<p>• Problem je i što alkoholna ovisnost često ne dolazi sama?</p>
<p>- Tako je, morate znati da je danas rijetko koji ovisnik ovisan tek o alkoholu. Sve je prisutnija politoksikomanija, dakle kombinacija različitih vrsti ovisnosti, najčešće duhana i alkohola, ali i narkotika i pića. Primjerice, među mladima se sve češće kombinira pušenje marihuane i pijenje alkohola ili uzimanje kokaina i alkohola. Mladi često miješaju alkohol i tablete, bilo legalne ili ilegalne, kako bi što brže i sa što manjom količinom pića postigli željenu omamljenost. Od legalnih tableta najčešće se zlorabe antidepresivi koji u kombinaciji s alkoholom mogu izazvati ovisnost. </p>
<p>• Koji su najčešći uzroci pijenja alkohola?</p>
<p>- Postoji nekoliko razloga. Primjerice, socijalni je razlog što se uzimanje alkohola tolerira, čak i potiče u niz situacija, zatim psihološki jer neke bolesti ili stanja mogu potaknuti pijenje, te genetski jer istraživanja pokazuju da je u nekim obiteljima alkohol zastupljeniji. </p>
<p>Stres također može postati okidač za pijenje alkohola. Jednako tako, ekonomski čimbenici mogu igrati ulogu u konzumiranju alkohola. Treba istaknuti da se alkoholizam javlja u svim društvenim slojevima, među oba spola i u različitim životnim dobima. </p>
<p>Sve je više žena sklono alkoholu. Nekad je omjer registriranih ovisnika o piću bio sedam muškaraca naspram jedne žene alkoholičarke, a danas 4,5 muškaraca. </p>
<p>• S jedne strane pijenje alkohola je društveno prihvatljivo, s druge alkoholičari postaju odbačeni od društva. Tanka je linija između tog socijalno prihvaćenog i neprihvaćenog pijenja. Kako gledate na to?</p>
<p>- Istina je da od glavnog zabavljača u društvu odjednom postaju sramota. Mislim da je pogrešno smatrati ovisnost o alkoholu sramotom koju treba skrivati jer će tako mnoge osobe teže potražiti pomoć. Treba biti svjestan da alkoholizam nije mana, već ovisnost kojoj je potrebno terapijsko liječenje. Terapija podrazumijeva i individualno liječenje i grupna savjetovanja i uključivanje cijele obitelji. Stacionarno liječenje obično traje tri tjedna, a potom je potrebno još šest mjeseci do godinu dana ambulantnog liječenja. </p>
<p>Osobu odmah upućujemo u klubove liječenih alkoholičara koji su od neizrecive pomoći u terapijskom postupku. Liječenje alkoholičara od ovisnosti moguće je jedino detoksikacijom i apstinencijom. Svatko tko je jednom postao ovisnik o alkoholu trajno gubi kontrolu nad alkoholom i zato je potrebna apsolutna apstinencija. Apstinencija se uspostavlja farmakološkim postupcima i terapijom, a cilj je promjena životnih navika koje su i dovele do alkoholizma.</p>
<p>Modele liječenja alkoholne ovisnosti od nas su preuzeli i Slovenci i Talijani. </p>
<p>• Kako prevenirati taj problem, posebno kad se zna da je sve izraženiji među mladima?</p>
<p>- Ponajprije, treba isticati vrijednosti nealkoholne kulture i pružiti što više informacija o štetnim posljedicama pijenja. Te informacije trebaju biti dostupne svim dobnim skupinama, pogotovo mladima čiji je organizam u razvoju posebno osjetljiv na toksično djelovanje alkohola. Osim toga, treba strogo primjenjivati Zakon o zabrani točenja alkohola mlađima od 18 godina. Smatram da bi tu granicu trebalo povisiti na 21 godinu baš kao što je u SAD-u. Upravo se između 19. i 21. godine najviše konzumira alkohol. </p>
<p>Striktno se treba pridržavati i Zakona o zabrani konzumiranja alkohola za vozače jer su mladi pod utjecajem alkohola u noćnim satima najčešće žrtve i sudionici prometnih nesreća. Zakoni mogu biti ne znam koliko dobri, ali ako ih se striktno ne provodi, kao da ne postoje. </p>
<p> Osim zakonskih okvira, obitelj i škola trebale bi preuzeti ključne uloge u prevenciji alkoholizma. Odgovornost bi trebali imati i proizvođači i distributeri alkoholnih pića, ali često to nije tako. Jednako kao što bi reklamiranje alkoholnih pića trebalo biti zabranjeno, ali se to ne poštuje. </p>
<p> Dokazano je da je u sredinama gdje su provedene konkretne preventivne akcije, broj ovisnika i zloporaba smanjen.</p>
<p> Programi prevencije alkoholizma u školama trebali bi biti prilagođeni djeca kako bi ih ona lakše prihvatila. U srednjim školama, kad se najviše počinje eksperimentirati s pićima, svakako treba provoditi program prevencije koji se ne smije zanemariti ni na fakultetima.</p>
<p>• Istraživanja pokazuju da je više od 90 posto adolescenata konzumiralo alkoholna pića, a više od 60 posto pušilo je duhan. Više od 30 posto adolescenata imalo je i epizode teškog opijanja. Kako to komentirate? </p>
<p>- Na žalost, pijenje alkoholnih pića postalo je obrazac ponašanja mladih. Čak 60 posto njih tijekom noćnih izlazaka konzumira alkohol. Srećom, neće svi postati alkoholičari jer to bi bila katastrofa. Međutim, u toj dobi oni koji češće piju potencijalni su kandidati da postanu ovisnici. Naime, što ranije nastane ovisnost o alkoholu, prognoze za izlječenje su teže. U mladih koji u dobi od dvadesetak godina postanu ovisnici posljedice su mnogo teže nego u alkoholičara koji je to postao u kasnijoj dobi.</p>
<p> </p>
<p>Ovisnici zapuštaju radne i životne obveze </p>
<p>• Nisu svi koji konzumiraju alkohol automatski ovisnici. Kako se definira ovisnik?</p>
<p>- U definiranju ovisnosti, gleda se prvenstveno postoji čo žudnja za psihoaktivnom tvari, zatim gubi li osoba kontrolu nad sobom dok pije i trpi li apstinencijsku krizu, dakle reagira li organizam na supstancu koja mu nedostaje. Osim toga, u ovisnika o alkoholu s vremenom raste podnošljivost prema psihoaktivnoj tvari tako da im je potrebna veća količina da bi postigli željeni učinak. Osim toga, zapuštaju radne i životne obveze, pa i dojučerašnje hobije. I na kraju, takva osoba unatoč uočljivim pa i dijagnosticiranim psihičkim i fizičkim poteškoćama i dalje nastavlja konzumirati alkohol. Ako su ispunjena samo tri spomenuta kriterija, osobu se smatra ovisnikom, a ako je zadovoljeno manje od tri kriterija, govorimo o zloporabi alkohola. Tih je slučajeva znatno više i obično se manifestiraju kroz vandalizam i nekontrolirane ispade onoga koji je pretjerao s pijenjem.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ribari spašeni iz zimskog mora</p>
<p>Ribarski brod »Salvatore«, dugačak 22 metra iz Malog Lošinja, ribario je deset nautičkih milja zapadno od otoka Premuda, kad je kroz osovinski vod propelera počelo prodirati more </p>
<p>Te hladne večeri 16. siječnja 2006. ribarski brod »Salvatore«, dugačak 22 metra iz Malog Lošinja, ribario je deset nautičkih milja zapadno od otoka Premuda, kad je kroz osovinski vod propelera počelo prodirati more. Uz zapovjednika Milorada Lacmanovića na brodu su bila još dva člana posade. </p>
<p>Oko 20 sati Lučku ispostavu u Malom Lošinju telefonom je nazvala Lacmanovićeva supruga Nives rekavši da sa »Salvatorea« traže pomoć jer im prijeti potapanje. Zapovjednik Lacmanović je istodobno pozvao u pomoć i koču »660 ML Andrea«, pod zapovjedništvom Rifeta Balića koja se nalazila deset nautičkih milja od mjesta nezgode. </p>
<p>Oko 20,20 sati Lacmanović je dežurnima u Lučkoj ispostavi u Malom Lošinju rekao da brodske crpke ne mogu održavati razinu vode koja puni unutrašnjost broda. Ionako tešku situaciju otežavalo je jako jugo, s valovima višim od tri metra. </p>
<p>Oko 20,30 sati iz Malog Lošinja je isplovio spasilački brod »Vid« s posadom koju su činili djelatnici Lučke ispostave Mali Lošinj - Marko Satalić zapovjednik, Dalibor Vodarić i Zoran Tomić, te djelatnici profesionalne Vatrogasne jedinice Mali Lošinj Saša Mandić i Saša Ranac. Šesti i najmlađi član bio je Danko Brezac, inače ročnik na odsluženju vojnog roka kod vatrogasaca koji je zahtijevao da ga se povede u akciju. </p>
<p> U 21,20 »Vid« je stigao na mjesto nezgode. Morao se opasno približiti »Salvatoreu« da bi trojica vatrogasaca mogla preći na tonuću koču, a potom im je i dodavana oprema. Vatrogasci su najprije u pogon stavili električnu crpku, a potom su pokrenuli i dvije motorne crpke. Sve su to postavili u strojarnici broda u kojoj je voda dosegla razinu 1,5 metar, koja je prijetila da vatrogasce i posadu smrvi o oplatu i dijelove stroja. </p>
<p>Oko 22,30 sati vatrogasni dvojac - Saša & Saša - slavodobitno je uzviknuo: »Voda opada«. »Vid« je potom u tegalj prihvatio »Salvatorea« te ga nakon četiri sata vrlo riskantnog tegljenja i istodobnog ispumpavanja vode doveo u sigurnost malološinjske luke. </p>
<p>Kapetan Lučke ispostave Mali Lošinj Zoran Tomić bio je zadovoljan dobro obavljenom, ali vrlo složenom i po život opasnom akcijom spašavanja »Salvatorea«. Posebno ga se dojmila pomoć Danka Brezca kao i pomoć zapovjednika »Andreje«, Rifeta Balića i njegove posade koji su prekinuli ribolov spremni priskočiti u pomoć posadi »Salvatorea« da je kojim slučajem nešto krenulo naopako »Vidu«. Za priznanje »Plava vrpca Vjesnika 2006.« za ovo spašavanje kandidirani su kao posada Marko Satalić, Dalibor Vodarić, Zoran Tomić, Saša Mandić, Saša Ranac i Danko Brezac. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U Hrvatskoj stotinu pustih sela</p>
<p>Da bismo se uvjerili u bijelu kugu posjetili smo općine Brod Moravice i Skrad. Nakon nešto više od sata vožnje od prenapučenog Zagreba ušli smo u umiruću općinu Brod Moravice. Dočekale su nas velike kuće i prazna glavna ulica</p>
<p>Hrvatska iz dana u dan izumire. Godinama na to upozoravaju demografi. Desetljećima umiru stanovnici i naselja zajedno s njima. Osobito na području Gorskog kotara. Da bismo se uvjerili u bijelu kugu koja hara Gorskim kotarom posjetili smo općine Brod Moravice i Skrad.</p>
<p>Nakon nešto više od sata vožnje od prenapučenog Zagreba ušli smo u umiruću općinu Brod Moravice. Dočekale su nas velike kuće i prazna glavna ulica. Na turističkoj karti potražili smo mjesta bez žitelja i putove do njih. Dragutin Crnković, načelnik Općine, rekao nam je da općina zajedno s mrtvim selima ima 40 naselja - s tri do 30 kuća, da ima tri župe i da je smještena na 560 metara nadmorske visine. Uvjeravao nas je kako ta mjesta i nisu mrtva, već su mnoga od njih kupljena, uređuju se i čekaju kupce ili klijentelu koja će nahrupiti tamo kad Hrvatska uđe u Uniju. </p>
<p>Nedugo nakon što smo prošli moravičko groblje ušli smo u Maklen, Delače i Moravička Sela. Na ulazu u Maklen sustigli smo Ivana Pribanića. Na naš upit odgovorio je da se stup na ulazu u selo, sličan kapelici, ali bez raspela i svete slike, zapravo zove piljdek. </p>
<p>»Kad su neprijatelji dolazili služio je kao promatračnica, a u njegovu nišu stavljale su se upaljene svijeće koje su ljude upozoravale na nepoželjne posjetitelje«, kazao je Pribanić. </p>
<p>Iako od 1974. živi u Rijeci, gdje su mu supruga i djeca, najviše vremena provodi tu s majkom. Sa sjetom u očima govorio nam je o Maklenu do 1974., kad je u njemu živjelo više od 400 stanovnika, te o onom u kojem sad životari tek šestero. Vodio nas je od kuće do kuće i govorio o njihovoj povijesti i nekadašnjim vlasnicima. U priči i sjećanju prošli smo Delače i stigli do Moravičkih Sela gdje nam je pokazao najstariju kuću u Gorskom kotaru, izgrađenu 1627. godine. </p>
<p>U Golikima su nas dočekale dvije kuće. Obje prazne, ali po krajoliku se vidi da tu netko često dolazi. Selo Nagliće kupio je jedan poduzetnik iz Istre. Obnavlja ih, ali tu nitko ne stanuje. Do Colnara nismo stigli jer smo u Klepećem Selu, selu s deset kuća i tri stanovnika, upoznali Antona Račkog koji je uživao u pečenju rakije kruškovače. I on nam je sa sjetom govorio o svojem rodnom mjestu.</p>
<p>»Djeca žive u Rijeci i ne dolaze ovamo. Tu živim od proljeća sve do kasne jeseni. Da nije tako, već bi me davno vrag odnio«, kazao je Rački. </p>
<p>Požurili smo se u Skrad. Tamo nas je čekao Igor Bukovac. Pokazao nam je list papira na kojem je ispisano demografsko stanje te općine. Prema popisu iz 1953. godine u 34 mjesta općine živjelo je 2040 stanovnika, dok ih prema popisu iz 2001. živi tek 1333. Od 34 naselja mrtvih je osam, pet je s jednim stanovnikom, dva s tri... Bukovac nas je poveo u Gramalj koji je sad prazan, a 1953. godine tu su živjela 52 stanovnika.</p>
<p>Poslije nekoliko kilometara vožnje skrenuli smo na makadam gdje nam se nakon stotinjak metara ispriječila posječena bukva. Dalje smo morali pješice. </p>
<p>Ubrzo smo stigli pred selo s osam kuća. Promatrale su nas usamljene i napuštene. Neke su izvirivale iz grmlja, neke su prekrile ruševine, a kroz polupane prozore i vrata ulazile su naše sjene i pogledi. U njihovoj nutrini još je bilo ostataka nekadašnjeg života: motika, drvenih vila i kućnog namještaja. U jednoj, uza zid, zjapila je prazna kolijevka. Općoj smrti opirala se jedino česma iz koje se slijevala voda. Napili smo se vode i punim plućima udisali svježi zrak. </p>
<p>U povratku, Bukovac je objašnjavao kako se nekad tu živjelo, kako se preko šumskih putova i njiva stizalo do Skrada i okolnih sela. </p>
<p>»Nedaleko od Gramlja, prema sjeveru, je Resnatec, a malo dalje i Mala Dobra u koju možete svratiti na povratku«, objasnio nam je na rastanku.</p>
<p>Poslušali smo ga. Htjeli smo vidjeti je li i tamo kao u Gramlju. Poslije 2,5 kilometra vožnje ugledali smo prvu kuću, novu vikendicu, a kojih petstotinjak metara iza okuke ukazalo se selo te isti prizori kakve smo već vidjeli u Gramlju. Razlika je samo što je na starim stablima Male Dobre bilo jabuka, krušaka, a pod opalim orahovim lišćem oraha. Pred jednom kućom netko je nedavno izlio betonske stube, a na prozorima nekolicine su zavjese kroz koje se nazirao stari namještaj. S noge na nogu obilazili smo kuće, a onda se pred jednom stvorio mačak. Mijaukao je i češao se o nogavice naših hlača. Nastavili smo obilazak kuća, a mačak je trčkarao ispred nas i svojim povremenim mijaukom davao znak da u Maloj Dobroj ipak nije sve mrtvo.</p>
<p>Najviše izumrlih sela na području Gorskog kotara </p>
<p>Prema popisu iz 1991. godine, iako zbog rata nije potpun, mrtva su bila 62 naselja, dok se prema popisu iz 2001. taj broj popeo na 95. Kako još nije bilo podjele na županije navodimo podatke Državnog zavoda za statistiku. Prema tim podacima najviše mrtvih naselja bilo je u Primorsko-goranskoj županiji, njih 32, slijedi Istarska sa 10, zatim Splitsko-dalmatinska s četiri, po tri u Karlovačkoj, Osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj, po dva su imale Dubrovačko-neretvanska i Požeško-slavonska, a po jedno Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija. No, ti podaci ne oslikavaju pravu demografsku dramu Hrvatske. Prema istom popisu, osim 95 umrlih od ukupno 6760 naselja, još ih je 366 u kojima živi između jednog i deset stanovnika. Najviše sela izumrlo je na području Gorskog kotara. Povorku mrtvih naselja predvodi općina Brod Moravice sa 11, slijedi općina Skrad sa sedam, potom područje Delnica sa šest, te općina Vrbovsko i područje Novog Vinodolskog s tri. U Primorsko-goranskoj županiji, prema popisu iz 2001., bilo je 11 naselja s jednim stanovnikom, od toga pet u Skradu, četiri u općini Brod Moravice i po jedno na području Delnica i Novog Vinodolskog. S dva stanovnika u toj je županiji bilo također 11 sela, među kojima su tri na području Delnica, dva u općini Čabar, a po jedno na području Opatije, Malog Lošinja, Cresa, Novog Vinodolskog, Vrbovskog i općine Brod Moravice. Bilo je 17 naselja s tri stanovnika, i to na području Cresa i Delnica po tri, u općini Brod Moravice također tri, dva na području Skrada, te po jedno na području Čabra, Novog Vinodolskog, Vrbovskog te Jelenja, Kostrene i Mrkopalja. Danas su vjerojatno neka od tih mjesta mrtva. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Klasično novinarstvo će još dugo živjeti</p>
<p>Novine treba prilagođavati interesima čitatelja. Traže se kraći tekstovi, uređivanje cjelovitih tema, vizualizacija kroz informacijske grafikone, više fotografija i nove ideje</p>
<p>Nedavno istraživanje časopisa The Economist pokazalo je da Britanci, u dobi između 15 i 24 godine, od trenutka kad se počnu služiti internetom, u čitanju dnevnih novina provode u prosjeku 30 posto manje vremena. Zatim slijede oglašivači koji su u zasad za njih jeftinom internetu otkrili zlatni rudnik. Ne samo zbog dostupnosti njihovih vlastitih proizvoda nego i zbog činjenice da im je internet omogućio žestoku borbu s nezajažljivim apetitom medijskih kuća.</p>
<p>Oglasili su se i razni teoretičari medija koji čak predviđaju smrt tiskanog novinarstva. </p>
<p>»Naše su novine preskupe pa time odbijaju čitatelje«, smatra Stjepan Malović, profesor na Sveučilištu u Dubrovniku i doktor informatologije. Dodaje da je web kao medij bliži senzibilitetu mladih. Omogućuje im personaliziranje informacija i čitanje samo onoga što žele. »Urednici novina odlučuju kojim ćemo redoslijedom čitati informacije, a na webu možete sami odlučiti što i kad ćete čitati«, kaže Malović. </p>
<p>Nigdje u svijetu novine nisu propale zbog novih medija. Možda oni koji su propali krivca traže u internetu, a ne u sadržaju zbog kojeg su propali. </p>
<p>»Kao i obično, crna predviđanja o smrti tiskanog novinarstva previše su dramatična. No, činjenica je da se naklade tiskovina iz godine u godinu smanjuju«, rekao nam je Matija Babić, osnivač i voditelj projekta Index.hr. Smatra da su najugroženije dnevne novine koje po ažurnosti ne mogu parirati elektronskim medijima, a po analitičnosti periodicima. Budući da je radio i u tisku i na webu upitali smo ga za usporedbu. </p>
<p>»Mene je rad u tiskanom mediju bacao u 'depresiju' jer mi je onemogućavao ono najzabavnije u novinarstvu - biti brži od drugih«, odgovara Babić. Uz <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kao prednost interneta spominje interaktivnost i trenutačni feedback posjetitelja, zbog čega je web-novinarstvo najzabavnije. Jedini minus kod online novinarstva vidi u financijama jer oglašavanje na internetu još uvijek ne može parirati tiskanim medijima, a pogotovo televiziji. </p>
<p>Malović upozorava kako ne smijemo smetnuti s uma da je internet vrlo moćan, brz, dostupan i učinkovit, ali ništa više od alata. Internet ne može zamijeniti stvarne ljude, već samo olakšati da s njima brže i lakše komuniciramo, da imamo mogućnost provjeravanja informacija i saznavanja novih činjenica. Na pitanje da usporedi online s klasičnim novinarstvom odgovara da je to teško jer web-novinar uglavnom koristi novinske agencije i mrežu kako bi napravio svoju verziju priče. Vrlo rijetko ide na teren i sam prikuplja i provjerava informacije.</p>
<p>Svjetska novinska organizacija (WAN) ukazuje na trendove koji su pozitivni. Novine su opet u usponu, naklade rastu, oglasi se vraćaju na stranice. Nova tržišta, poput kineskog, razvijaju se fascinantnom brzinom. Nove ideje, kao južnokorejski Oh My News koji koristi građane kao novinare, primjer su koji slijede i svjetski nakladnici. Novine se prilagođavaju vremenu i pokušavaju razumjeti senzibilitet mladih. Čitatelji novina stare, a mladi malo čitaju. </p>
<p>Klasično novinarstvo će još dugo živjeti, ali samo uz uvjet da se prilagode novim tržišnim pravilima. »Danas se novinarstvo mijenja, pronalaze se nova rješenja, a mi kao potrošači tražimo da novi proizvodi budu jeftiniji i bolji od prijašnjih«, govori Malović.</p>
<p>Potrebni su kraći tekstovi, traži se uređivanje cjelovitih tema, vizualizacija kroz informacijske grafikone, više fotografija i nove ideje. Najvažnije je novine prilagoditi interesima čitatelja. Prvi su to shvatili tabloidi. Sve više se okreću običnim ljudima, bježe od dnevne politike, a naglasak se stavlja na pet osnovnih pravila novinarstva i to ponajprije na zašto. </p>
<p>Što se tiče Hrvatske, pojavljuje se sve više blogova, a pojedini su čitaniji od dnevnih novina. To je zabrinjavajuće, jer ljudi više vjeruju nekome tko se krije iza nadimka i ne navodi izvore informacija, nego novinama koje barem pokušavaju ostati vjerodostojne. </p>
<p>»Ako najprodavanije dnevne novine temelje svoje tekstove na neistini, na anonimnim izvorima, ako nam kažu da su bili negdje, a objavljuju sliku s weba, tada im čitatelji okreću leđa i traže blogere«, tumači Malović. </p>
<p>Smatra da je blog važan kao mogućnost izražavanja stavova, no na nama je da odlučimo hoćemo li čitati tekstove poluanonimnog blogera ili uglednog novinarskog pera.</p>
<p>»Podaci o povjerenju u medije su različiti, ali u cjelini nisu sjajni«, kaže Malović. Struka je nezadovoljna, publika je nezadovoljna i vrijeme je da novinari to ozbiljno shvate.</p>
<p>Klasični mediji pouzdaniji</p>
<p>Prema rezultatima istraživanja britanske marketinške tvrtke Telecom Express, televizija i novine i danas se u javnosti percipiraju kao izvori informacija kojima se vjeruje daleko više nego sadržajima koji su dostupni na internetu. </p>
<p>U istraživanju je sudjelovalo tisuću ispitanika. Njih 66 posto izjasnilo se da su najpouzdanije i najtočnije informacije dobili putem televizije. Sljedeće na ljestvici povjerenja su novine u čiju se korist izjasnilo 63 posto ispitanih. Od tradicionalnih, ali i dalje javnosti očito najuvjerljivijih medija, posljednji je na ljestvici radio za koji se opredijelilo 59 posto ispitanih. Internetske stranice dobile su 36 posto glasova, dok su najslabije prošli blogovi sa samo 24 posto glasova.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Opasnost od smrti u prvom tjednu života devet puta veća </p>
<p>To što pacijentice ne vide ili ne žele vidjeti je opasnost od preranog rođenja ili oštećenja ploda kao posljedice višestruke trudnoće. Kod blizanaca i trojki postoji 50 odnosno 90 posto vjerojatnosti da će se roditi prerano ili neće dostići dovoljnu težinu</p>
<p>Nedavno provedeno istraživanje skupine stručnjaka za umjetnu oplodnju u Velikoj Britaniji skrenulo je pogled na problematiku vezanu uz umjetnu oplodnju, za koju se dosad mislilo da je posve bezopasna.</p>
<p>Ugledni britanski znanstvenici preporučili su da klinike za plodnost smanje broj tretmana u kojima se u žensku maternicu usađuju dva embrija. To stvara opasnost od rađanja blizanaca, čiji broj klinike za plodnost smatraju svojim uspjehom.</p>
<p>Trenutačno 90 posto in vitro tretmana u svijetu uključuje unos više od jednog embrija u maternicu pacijentice, a u jednoj od četiri trudnoće rađaju se blizanci, što je 20 puta više od prirodnog broja. Te trudnoće, zaključili su znanstvenici, povećavaju opasnost od ozbiljnih zdravstvenih problema za majku i dijete.</p>
<p>Mogućih opasnosti uslijed višestruke trudnoće nisu potpuno svjesni ni liječnici ni pacijentice. To što pacijentice ne vide ili ne žele vidjeti je opasnost od preranog rođenja ili oštećenja ploda kao posljedice višestruke trudnoće, tvrde stručnjaci. Kod blizanaca i trojki postoji 50 odnosno 90 posto vjerojatnosti da će se roditi prerano ili neće dostići dovoljnu težinu. Opasnost od smrti u prvom tjednu nakon rođenja je pet odnosno devet puta veća u usporedbi s jednostrukom trudnoćom. Također postoji povećani rizik od pobačaja uslijed preeklampsije, stanja izazvanog visokim tlakom, te anemije.</p>
<p>Izvješće britanske krovne udruge za pitanja embriologije i umjetne oplodnje HFEA, koja regulira klinike za plodnost, kao cilj preporučuje između pet i deset posto rođenja blizanaca. U proljeće iduće godine u Britaniji se planira provesti javno savjetovanje s mogućnošću donošenja novih smjernica medicinskog tretmana za potpomognutu oplodnju, koje bi radile na smanjenju višestrukog unošenja embrija pri umjetnoj oplodnji.</p>
<p>Tim će se preporukama pojedine pacijentice, ali i liječnici vjerojatno suprotstaviti jer iskustvo stručnjaka govori da se većini pacijentica ne sviđa zamisao o unosu samo jednog embrija. One su zabrinute zbog svega što može umanjiti šansu za uspješnu trudnoću. </p>
<p>In vitro oplodnja je izuzetno traumatično iskustvo. Nije riječ samo o skupoći i nasilnosti tretmana, već i o emocionalnom učinku, pa se nitko ne želi podvrgnuti tome više puta nego što je to potrebno. Jedan ciklus u privatnoj klinici u Velikoj Britaniji stoji između 3000 i 10.000 funti. </p>
<p>Mnogi parovi koji se podvrgavaju umjetnoj oplodnji još uvijek u blizancima vide idealno rješenje, misle stručnjaci, ali mnogi pacijenti nisu svjesni potencijalne opasnosti po zdravlje. Statistike su potvrdile da bi mnoge današnje majke koje su zanijele takvim tretmanom danas odabrale unošenje samo jednog embrija. </p>
<p>Stručnjaci sugeriraju da cilj od pet do deset posto rođenja blizanaca zahtijeva da HFEA odredi kriterije za pacijentice kojima bi se ponudilo unošenje jednog embrija - primjerice, uzimajući u obzir dob, broj na životu održivih embrija dobivenih od žene te broj ciklusa tretmana koje je već prošla.</p>
<p>No, pojedini liječnici koji se bave umjetnom oplodnjom vjeruju da će to potkopati slobodu liječnika da izaberu najbolji tretman za svoje pacijentice. Britanci vjeruju kako bi se smanjenjem broja prijevremeno rođenih blizanaca metodom in vitro uštedjelo 15 milijuna funti godišnje, što bi se moglo utrošiti na 7500 ciklusa novih tretmana umjetne oplodnje. </p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="8">
<p>Kupujmo otočno</p>
<p>IVAN SMIRČIĆ</p>
<p>Kvaliteta hrvatskih proizvoda, posebice nekih, odavno je poznata diljem svijeta. Domaćim vinima, paškim sirom, pršutima i maslinama strani turisti već dugo maste brk. </p>
<p>Predugo bi trajalo pobrojavati ih sve, ne samo one s obale, nego iz cijele Hrvatske, koji su svoju popularnost stekli odavno. Osim izvrsne hrane, tu su i paška čipka ili fini paški sapun. </p>
<p>Ono pak što će objediniti sve proizvedeno na otocima trebao bi biti »Hrvatski otočni proizvod«, brand koji će moći nositi svi proizvodi koji imaju ili će imati oznake, primjerice, »Ekološkog proizvoda«, »Izvorno hrvatskoga«, »Hrvatske kvalitete« ili oznaku izvornosti za hranu i oznaku zemljopisnog podrijetla vina. </p>
<p>Hrvatska trenutačno ima 14 otočnih proizvoda koji nose oznaku »Hrvatska kvaliteta« i »Izvorno hrvatsko«.</p>
<p>Cilj uvođenja otočnog proizvoda, ističu u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, poticanje je razvitka otočne proizvodnje i poboljšanja otočnih proizvoda. Pravilnik o kriterijima označavanja hrvatskoga otočnog proizvoda trebao bi se donijeti iduće godine, a propisat će ga ministar mora, turizma, prometa i razvitka. </p>
<p>Kreativcima prepustimo kako će izgledati sama oznaka otočnog branda, koja, sigurni smo, neće ostati nezamijećena u inozemstvu.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nikoga ne zanima prosječnost</p>
<p>MARIN ŠAREC</p>
<p>Prije otprilike godinu dana čelni ljudi Zagrebačkog skijaškog saveza s velikom su dozom samozadovoljstva pričali o ustroju hrvatskog skijanja »koji će, i nakon Janice Kostelić, nastaviti producirati skijaše i novac«. Na primjedbu da je to malo vjerojatno jer bez neponovljivog Janičina sportskog bljeska ne bi bilo ni hrvatskog skijanja, samo su odmahnuli rukama tvrdeći da možda ne bi bilo Janice i hrvatskog skijanja ni bez njihova angažmana u sportu.</p>
<p>Kako stvari stoje sa skijanjem bez Janice, moći ćemo se, međutim, uvjeriti već predstojeće skijaške sezone. Za početak, sponzorski aranžman s Hrvatskim skijaškim savezom otkazala je Jamnica, jedan od njihovih najizdašnijih sponzora, iako je njihov logo već otisnut na kombinezonima skijaške reprezentacije.</p>
<p> Štoviše, Jamnica neće biti ni privatni sponzor Ivici Kosteliću. Tako su se, i prije nego što se očekivalo, pokazale točnima ocjene da je u percepciji hrvatske sportske javnosti, ali i sponzora, hrvatsko skijanje prije svega Janica Kostelić. Svi ostali su tu samo dekor i bagaža koja se »šlepala« iza nje.</p>
<p>Snazi njezina branda svjedočili smo već prije nekoliko godina, kada je na Sljemenu, samo zbog Janice, niknulo skijalište i kada je na Sljeme, samo zbog Janice, stigla i utrka Svjetskog skijaškog kupa. Prije Janice su, naime, Hrvati voljeli skijanje samo kao oblik vlastite rekreacije. U događanja u skijaškom sportu i imena natjecatelja bili su upućeni otprilike jednako kao i u NASA-ina svemirska istraživanja. Tada se u vrh svjetskog skijanja silovito vinula Janica Kostelić, Zagrepčanka koja je svoje prve skijaške slalome odvezla upravo na Sljemenu.</p>
<p>S njezinim pobjedama Hrvati su se počeli u velikom broju pojavljivati i u ciljnim ravninama utrka Svjetskoga kupa, a nakon njezina olimpijskog i svjetskog odličja odnos hrvatskih sportskih kibica prema skijanju gotovo da je prerastao u kolektivnu histeriju. Slično hrvatskom navijačkom puku na Janičinu pojavu su reagirali i mediji. Alpsko skijanje je, skoro preko noći, postalo prvim i najvažnijim hrvatskim sportom, a nisu izostale ni tvrdnje da je Hrvatska (s dvoje pravih skijaša) istinska skijaška velesila. Pa su onda s naslovnica sportskih tiskovina i termina televizijskih prijenosa potiho nestali košarka, vaterpolo i ostali sportovi kojima smo se desetljećima dičili, te smo uglavnom postali skijaška nacija. </p>
<p>Bilo je ponekad tragikomično gledati kako na pojedinim natjecanjima Svjetskoga skijaškoga kupa u ciljnoj areni gotovo da i nema nikog drugog osim hrvatskih novinara, gledatelja i »VIP-ovaca«. </p>
<p>»Točka na i« cijelog projekta bili su bogati sponzori . Uz njih su Janica i skijanje bili još prisutniji na televizijskim ekranima, novinskim stupcima i oglasnim plakatima. Nešto što uistinu vrijedi dobilo je, spregom sponzora i medija, čak nadnaravne dimenzije. Nikoga, stoga, nije naročito brinulo to što, primjerice, poduzeće koje otpušta tri tisuće radnika istodobno milijune kuna investira upravo u skijanje. </p>
<p>Nije zato nikakvo čudo da su hrvatski skijaški djelatnici počeli vjerovati u svoju »besmrtnost«, dugovječnost skijanja i zanimanja sponzora za skijanja u Hrvatskoj. »Ništa se bitno neće promijeniti, bez obzira nastavi li Janica skijati ili ne«, tvrdio je čak i Vedran Pavlek, direktor skijaške reprezentacije i glavni kreator projekta koji je nastao na liku i djelu Janice Kostelić. Bilo je to jednako realno kao kad bi, primjerice, netko ustvrdio da za let na Mjesec nije potrebno imati raketu, nego da je za to dovoljan dvokrilni zrakoplov. </p>
<p>Uostalom, nigdje na svijetu, pa tako ni u nas, prosječnost ne može izazvati veliko zanimanje. Osim kada je, dakako, riječ o nogometu. No, to je već druga priča, a i ne mora biti vječna. Eto, primjerice, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je velik zaokret u odnosu na njegov (čitaj: proračunski) odnos prema Dinamu. Dogodi li se to uistinu, dugogodišnje priče i bajke o stvaranju europskog Dinama postat će još nestvarnije nego što su sada.</p>
<p>Abraham Lincoln je svojedobno govorio: »Možete varati sve ljude neko vrijeme, možete varati i neke ljude sve vrijeme, a li ne možete varati sve ljude sve vrijeme«. Ni lažnim vrijednostima ne mogu se tako obmanjivati svi ljudi sve vrijeme. Skijaši će to spoznati odlaskom Janice Kostelić, a Dinamo... Onda kad gradonačelnik Bandić napravi ono što najavljuje.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kampanja ne smije dijeliti društvo</p>
<p>U suvremenim demokracijama, koje su pod snažnom medijskom kontrolom i u kojima su se mediji jedan od stupova kontrolne vlasti, komunikacija javnosti i političke klase nije više ograničena samo na razdoblje kampanje</p>
<p>DAVOR GJENERO</p>
<p>Izborni proces nije samo proces selekcije političke elite koja će u idućem razdoblju obnašati vlast, a nije ni samo proces legitimiranja izvršne i zakonodavne vlasti. Izborni proces - predizborna kampanja i glasovanje - ujedno je i proces komunikacije između biračkog tijela i političke elite.</p>
<p> U suvremenim demokracijama, koje su pod snažnom medijskom kontrolom i u kojima su se mediji pretvorili u jedan od stupova kontrolne vlasti, komunikacija javnosti i političke klase nije više ograničena samo na razdoblje kampanje. Zagovaranje vlastitih prioriteta u javnosti danas je jedan od glavnih poslova političara, a stručnjaci za odnose s javnošću njihovi su utjecajni i cijenjeni savjetnici. </p>
<p>Mnogi političari, pogotovo oni skloni populizmu i podilaženju javnosti, reći će da predizborna kampanja počinje prvim danom mandata. To, međutim, nije tako, a odgovorni se nosioci vlasti godinu dana prije izbora obično još ne opterećuju previše rezultatima istraživanja javnog mnijenja. Od odgovorne se vlade očekuje da u prvoj polovici mandata provede temeljne reforme koje nose najveću socijalnu cijenu. Na polovini mandata obično se suočava s najvećom krizom povjerenja. U drugom se pak dijelu mandata počinju uočavati učinci provedenih reformi, gospodarski rast, a time i ponovni rast povjerenja. </p>
<p>U razdoblju koje prethodi izborima komunikacija između birača i političke elite u stabilnim se demokracijama intenzivira. Opozicija naglašeno inzistira na propustima vlade, upozorava na socijalne cijene politike u prethodnom razdoblju i nudi alternativna rješenja koja bi sama provodila ako bi od birača za to dobila mandat. Vladajuća pak strana nastoji kapitalizirati svoje uspjehe u prethodnom razdoblju, a na margine interesa javnosti potisnuti neuspjehe ili one očekivane efekte politike koji su dio stanovništva doveli u lošiju socijalnu poziciju te ponuditi konzistentan paket mjera koje bi bile nastavak dosad vođene politike. </p>
<p>Jasno je da svaka socijalna reforma nosi i određene društvene troškove te da nakon svakog reformskog procesa postoje »gubitnici« i »dobitnici«. Stoga svaka vlast nastoji da među onim slojevima kojima se obraća i u njenim »izbornim utvrdama« bude što manje gubitnika, a što više dobitnika. </p>
<p>Racionalnost predizborne retorike je ono po čemu se stabilne demokracije razlikuju od nestabilnih i od društava koja lako podliježu ispraznim populističkim političkim obećanjima. Očekuje se da u tom komunikacijskom procesu političke elite izlažu programe za koje znaju kako će ih provesti, nude mjere za koje precizno predviđaju posljedice, odnosno njihove »troškove«, ali i učinke. Populističke pak stranke redovito nude »jednostavna rješenja« i lagane putove do blagostanja. No, političari koji nude takva rješenja ne namjeravaju voditi takvu politiku, a ni oni kojima se ona nude zapravo ne očekuju da će biti vođena takva politika. Biračko se tijelo, međutim, vrlo brzo zasiti populističkih obećanja. Nekad populizam vodi u zaoštravanje socijalnih sukoba, a populistička vlast opstaje ili na međudržavnim konfliktima ili na poticanju unutarnjeg društvenog konflikta. </p>
<p>U nekonfliktnim razdobljima populistička obećanja brzo završavaju političkom rezignacijom biračkog tijela i gubitkom povjerenja u političke elite. Društvo gubi reformske kapacitete i spremnost za daljnje reforme. Takav obrazac jasno se vidio u Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj. </p>
<p>Drugi oblik destruktivnog predizbornog političkog govora koncept je pojednostavnjivanja, koji sve socijalne stiske društva nastoji objasniti kao posljedicu korupcije aktualne vlasti, a jednostavno rješenje, što ga nudi kao izlaz, negativno je koaliranje, odnosno stvaranje političkih koalicija protiv aktualnog nositelja vlasti. U takvim okolnostima politička većina obično odgovara istim oružjem kojim se služi i opozicija - izvlačenjem korupcijskih slučajeva opozicijske strane.</p>
<p>Takva politička retorika i logika stvaranja koalicija »protiv« u dobroj su mjeri obilježavale hrvatsku tranziciju iz autoritarizma u društvo političke demokracije i ekonomskih sloboda. Danas su ovdašnje okolnosti, međutim, povoljnije od prethodnih. Uspostavljen je temeljni konsenzus političke klase o prioritetima: pristupanju europskoj integraciji i euroatlantskim sigurnosnim i političkim strukturama. Time su buduća ekonomska politika i politika izgradnje institucija u bitnom definirane. </p>
<p>Razdoblje koje je pred Hrvatskom bit će vrijeme ubrzavanja društvenih i ekonomskih reformi, jer ona u njemu želi postati dijelom integracije s najvišom razinom funkcioniranja javne uprave na svijetu, integracije s visoko razvijenom participativnom demokracijom, stabiliziranim društvom i ekonomijom koja ima jednu od najviših razina konkurentnosti u svijetu. Želi li Hrvatska u tome biti uspješna, sve ono što je zadano Kopenhaškim i Maastrichtskim kriterijima ne bi trebalo uopće biti dio predizbornog dijaloga političkih elita, osim možda kako te kriterije ispuniti što brže i s manje socijalnih troškova. </p>
<p>Kad svaka korupcija, pa i politička, postane predmet interesa, prije svega, sudbene vlasti, državnih represivnih organa i istraživačkog novinarstva, te kad bude prevladana politička matrica u kojoj su za političare lopovi uvijek »oni s druge strane«, kad se dogovore set društvenih vrijednosti i osnove razvojne strategije, što neće podlijegati izbornim svađama (dakle, kad se definiraju »nacionalni interesi«), i kad političari budu do maksimuma racionalizirali svoju predizbornu komunikaciju s biračima, zemlja će biti na putu prevladavanja rezignacije biračkog tijela i sve veće apstinencije te uspostavljanja homogenog političkog društva visokih reformskih kapaciteta. Upravo će nam to u idućim godinama biti potrebnije nego ikad dosad.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="11">
<p>Hrvatski radnici s europskim radnim pravima</p>
<p>Sa stajališta radnog i socijalnog prava, najvažnija poglavlja pregovaranja s EU-om bit će poglavlja o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti te o slobodi kretanja radnika, a najznačajnije promjene treba očekivati u području uređenja radnog vremena, korištenja prava na rodiljne dopuste i zaštite na radu</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Radna i socijalna sigurnost radnika u Hrvatskoj danas je lošija nego jučer, iako svi očekujemo bolje sutra. Odlaskom iz samoupravnog socijalizma u kvazi kapitalizam počelo je osiromašivanje radnika u korist razno-raznih tajkuna, odabranika, mešetara, kvazi poduzetnika čija se poslovna filozofija temelji na pljački i brzom bogaćenju, što je pridonijelo radnoj i socijalnoj nesigurnosti. Toj nesigurnosti su značajan doprinos dali i mnogi poslodavci, svjesno kršeći pravne propise iz područja rada, za što su rijetki pravno sankcionirani, zatim neefikasnost pravnog sustava, dugotrajni radni sporovi, korumpiranost, sprega politike, tajkuna, pa i pravosudnih tijela, itd.</p>
<p>Očekujući bolje sutra, gledamo prema državama koje imaju kvalitetnije uređen zakonodavni sustav s efikasnijim i djelotvornijim mjerama koje jamče veću radnu i socijalnu sigurnost radnika. Hrvatska ima obvezu usklađivanja našeg radnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, što znači da će se Zakon o radu ponovo revidirati. Sa stajališta radnog i socijalnog prava najvažnija poglavlja pregovaranja bit će poglavlje o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti te poglavlje o slobodi kretanja radnika, a najznačajnije promjene treba očekivati u području uređenja radnog vremena, korištenja prava na rodiljne dopuste, a posebno u području zaštite na radu. </p>
<p>Vezano uz radno vrijeme, prema Direktivi Europske unije, zemlje članice moraju osigurati minimalni dnevni odmor od 11 uzastopnih sati tijekom 24 sata. Zakon o radu odmor između dva radna dana određuje u trajanju najmanje 12 sati neprekidno, s time da su omogućene iznimke za radnike koji rade na sezonskim poslovima u industriji najmanje 10 sati, ali najviše 60 dana u jednoj kalendarskoj godini, te za radnike na sezonskim poslovima u poljoprivredi, trgovini i drugim neindustrijskim djelatnostima u trajanju od 10 sati. </p>
<p>Direktiva, u pogledu tjednog radnog vremena, a u skladu s potrebom zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, obvezuje članice da poduzmu mjere kojima osiguravaju da prosječno radno vrijeme za svako razdoblje od sedam dana, uključujući prekovremeni rad, ne prelazi 48 sati. Razdoblje u kojem se utvrđuje prosječan tjedni fond sati ne smije prelaziti četiri mjeseca. Zakon o radu posebno propisuje najdulje trajanje punog radnog vremena (40 sati tjedno), te najduže trajanje prekovremenog rada u jednom tjednu (najviše 10 sati). Zbroj tih sati prelazi vrijeme iz Direktive za dva sata, a dodatno tome neusklađenost se pojavljuje u slučaju preraspodjele radnog vremena, koju naši propisi dopuštaju do 52, odnosno u određenim slučajevima i 60 sati tjedno, koje vrijeme se temeljem zakonske odredbe preraspodjeljuje unutar kalendarske godine, a ne četiri mjeseca. </p>
<p>Roditeljski dopust, prema Direktivi Vijeća, jamči muškarcima i ženama radnicima individualno pravo na roditeljski dopust s osnova rođenja ili usvajanja djeteta kako bi im se omogućila skrb za to dijete u trajanju najmanje tri mjeseca do dobi od osam godina. Polazeći od promicanja jednakih mogućnosti, to bi pravo, u načelu, trebalo biti zajamčeno na neprenosivoj osnovi. Uvjeti pristupa trebaju se definirati zakonom ili kolektivnim ugovorom u zemljama članicama, pri čemu zemlje članice mogu odlučiti da se taj dopust jamči s osnove punog ili nepunog radnog vremena, pojedinačno ili u obliku vremensko-kreditnog sustava, može se uvjetovati prethodnim radom, ali ne dulje od godinu dana, utvrditi vremenske rokove za obavijest poslodavcu o korištenju tog prava. Istodobno, omogućuje se zakonom definirati okolnosti u kojima je poslodavcu dopušteno odgoditi jamčenje roditeljskog dopusta iz opravdanih razloga vezanih na djelovanje poduzeća, kao što su slučajevi obavlja sezonskih poslova, gdje je nemoguće naći zamjenu u roku propisanom za obavijest, tamo gdje se značajan udjel radne snage istodobno prijavljuje za roditeljski dopust ili tamo gdje posebna funkcija koju radnik obavlja ima stratešku važnost. </p>
<p>Što se godišnjeg odmora za radnike EU-a tiče, zemlje članice trebaju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna u skladu s uvjetima za ostvarivanje tog prava i pod uvjetom da je takav odmor propisan nacionalnim zakonodavstvom i/ili praksom. Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora ne može biti zamijenjeno novčanom naknadom, osim ako nije došlo do prekida radnog odnosa. Zakon o radu najkraće trajanje godišnjeg odmora određuje u radnim danima, i to najmanje osamnaest radnih dana. Međutim, kako se prema Zakonu u te dane računaju i subote (ako drugačije nije dogovoreno), to znači da Zakon jamči radniku pravo na tri, a ne četiri tjedna godišnjeg odmora. </p>
<p>Područje zaštite na radu jedno je od najznačajnijih područja jer regulira uvjete zaštite zdravlja i života radnika. Na žalost, u Hrvatskoj je prošle godine zbog neadekvatne zaštite na radu smrtno stradalo 45 radnika, dok je dvije i pol tisuće radnika ozlijeđeno. Najčešći razlozi nesreća na radu su ti što mnogi poslodavci štede na zaštitnim sredstvima- opremi i tako slabo zaštićeni radnici česte su žrtve ozljeda i stradavanja na radu. Hrvatska će na području zaštite na radu morati implementirati više od 30 direktiva EU-a.</p>
<p>Prihvaćanje Direktiva i standarda EU-a, prema našim očekivanjima, u značajnoj će mjeri dovesti do boljih i sigurnijih radnih uvjeta. Međutim, istodobno iskazujemo zabrinutost time što se aktivnosti na tom području u Hrvatskoj svode isključivo na normativno usklađivanje zakonodavstva, bez analize stvarnih troškova koji će time nastati za poslodavce i mogućih posljedica za zaposlene.Još kad bi mogli plaće, mirovine, životni standard i navike pojedinih poslodavaca prema radnicima uskladiti s razvijenim zemljama EU-a, a nezaposlenost dovesti u njihove okvire - tada bi ta Europa bila ostvareni san svakog Hrvata.</p>
<p>Autor je predsjednik </p>
<p>URSH-a i Glasa HR</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Reciklaža loših rješenja</p>
<p>Zagreb ima premalo novca da ga troši na nepotrebne i socijalno, ekološki i ekonomski neprihvatljive prometnice</p>
<p>VERA PETRINJAK ŠIMEK</p>
<p>Zeleni se uvijek zdušno zalažu za reciklažu, prije svega otpada, a možda i nekih dobrih ideja. Ovaj put moramo s indignacijom odbiti ponuđene nam, trideset godina stare, reciklirane ideje sljemenskog tunela, »prstena« i »obilaznice«, jer ih je vrijeme pregazilo, pa su danas ne samo smiješne, nego i iritantne.</p>
<p>U posljednjih trideset godina svijet se promijenio! Postao je svjestan neizbježnosti drugačijeg razvoja, posebno održivog razvoja gradova, što se prije svega očituje kroz održivi razvoj gradskih prometnih sustava. Prije tridesetak godina moglo se zamisliti da neki (bogati) grad utroši vrijednost veću od milijarde eura za gradnju prometnica za individualni automobilski promet unutar gradskog područja. Danas se to ne bi usudila niti jedna moderna gradska uprava.</p>
<p>Današnje gradske uprave širom svijeta, a naročito u Europi, već naveliko provode međunarodne deklaracije i dokumente koji su ih obvezali da će upravljati gradovima na održiv način, kako bi pridonijeli zaštiti prirodne i kulturne baštine, očuvanju okoliša i smanjenju klimatskih promjena. Ti međunarodni dokumenti obvezali su gradske uprave da prometne potrebe svojih građana rješavaju razvojem javnoga gradskog prijevoza.</p>
<p>Uostalom, opće je poznata činjenica da se prometni problemi gradova ne mogu riješiti osobnim automobilima. To se znalo još '80-ih godina 20. stoljeća, pa tadašnji zagrebački GUP (Generalni urbanistički plan) takve prometnice u podsljemenskom području više ne planira (u starijim planovima bile su zamišljane). Također niti Prometna studija Grada Zagreba, usvojena u ožujku 2003. (koju je izradila britanska konzultantska kuća MVA, u suradnji s domaćim i inozemnim institucijama, a izradu koje su financirali Grad Zagreb i Svjetska banka za obnovu i razvoj) ne predviđa ništa slično. Niti novi GUP iz 2005. ne predviđa gradnju spomenutih prometnica, a u svojim ciljevima izričito naglašava prioritete razvoja javnog prijevoza.</p>
<p>Zagreb ima previše prometnih problema, a premalo novca i vremena da ih troši na projektiranje nepotrebnih i socijalno, ekološki i ekonomski neprihvatljivih »prometnih objekata«. Njegovi stanovnici svakodnevno gube živce i vrijeme u prometnim gužvama. Javni gradski prijevoz nema nikakvu prednost niti podršku, što najbolje ilustrira činjenica da se čak niti »žute linije«, koje bi trebale osigurati prednost tramvajima, ne poštuju.</p>
<p>Autorica je umirovljena urbanistica i aktivistica Zelene akcije</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Kradljivci haraju grobljima</p>
<p>»Otkud možemo znati da netko krade cvijeće? Vidim ga kraj groba i mislim da je njegovo«, kaže čuvar</p>
<p>Nekoliko dana uoči blagdana Svih svetih mnoštvo se građana »opremljeno« metlama, krpama i kantama s vodom, uputilo prema Mirogoju kako bi očistili i oprali grobove, a samo su neki u rukama nosili i cvijeće. </p>
<p>Razlog tomu je što se mnogi boje da im netko ne ukrade cvijetne aranžmane ili tegle s posađenim cvijećem, pa ih donose tek na blagdan ili dan ranije. </p>
<p>Mila Rubik već u petak došla je na Mirogoj, kako bi uredila grobnicu. »Danas ću samo oprati spomenik i pobacati staro cvijeće, a u ponedjeljak ili utorak doći ću postaviti aranžman - jer ne želim da mi opet ukradu cvijeće«, kaže Mila Rubik, dodajući da će lampaše zapaliti tek na dan Svih svetih. </p>
<p>Objašnjava da joj već nekoliko godina redovito kradu i cvijeće i lampaše s grobova, pogotovo uoči blagdana.</p>
<p> »Čula sam od dosta ljudi da im kradu cvijeće s grobova, a onda to isto cvijeće kasnije preprodaju. Zar to nije sramotno?« - pita se gospođa Rubik. Sličan problem ima i Vesna Polić. Njoj ne kradu cvijeće, ali ostaje bez drugih stvari.</p>
<p> »Prije nekoliko mjeseci kupila sam tinjalicu koja traje šest mjeseci; ukrali su je - i to ne prvi put. Da ne govotim da mi je netko ukrao vazu, a i krpu za pranje groba, koju ostavljam kraj spomenika!« - kaže gđa Polić. Čuvari, od kojih svega dvojica »kruže« po mirogojskom groblju na 70 hektara, a ostalo troje raspoređeno je po ulazima, nemoćni su u borbi protiv kradljivaca. »Otkud mi i možemo znati da netko krade cvijeće? Mogu ga vidjeti kraj groba i misliti da je to njegovo cvijeće, a čim se okrenem taj može pobjeći s tim cvijećem«, kaže jedan od čuvara, dodajući kako ne može ići od osobe do osobe i tražiti osobne karte kako bi provjerio je li to njihov grob.</p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Zagrepčani zbunjeni novim obračunima HEP-a</p>
<p>U Udruzi za zaštitu potrošača kažu da su poslijednjih dana preplavljeni pozivima </p>
<p>Polugodišnji obračun struje kojeg je Hrvatska elektroprivreda poslala sad već u gotovo sva kućanstva, neugodno je iznenadio građane. Hrvatsku udrugu za zaštitu potrošača (HUZP) upravo su zbog toga građani preplavili pozivima žaleći se da ih Elektra želi pokrasti.</p>
<p>»Građanima nije jasan taj polugodišnji obračun pa nas zovu i dolaze k nama«, rekao je Tomislav Lončar, tajnik HUZP-a. Lončar objašnjava kako bi bilo bolje da HEP svima pošalje rate za cijelu godinu tako da se ne dogodi da u kratkom vremenu moraju platiti dvije rate za struju. </p>
<p>»Primjerice, zvao je građanin koji je dobio ratu jednu za drugom, a nije imao novaca platiti ih obje jer mu nije stigla plaća, pa mu je ubrzo stigla opomena, što ga je poprilično uznemirilo«, kaže Lončar.</p>
<p>Rukovoditelj Ureda direktora HEP-a Željko Šimek kaže kako je 1. travnja, stupanjem na snagu Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom, došlo do promjene u dinamici obračuna isporučene električne energije za kategoriju kućanstava. Očitovanje brojila i obračun ispostavljene električne energije obavljat će se svakih šest mjeseci (do sada godišnje), a uz račun se kupcima dostavljaju sve uplatnice koje će pokrivati mjesečne obveze do sljedećeg obračuna. </p>
<p>Za sve kupce grada Zagreba rata za listopad poslana je s rokom plaćanja 28. listopada, dok su rate za naredne mjesece s rokom plaćanja 15-og u mjesecu«, kaže Šimek. </p>
<p>Kupcima ćemo, dodaje Šimek, uz polugodišnji obračun dostavljati pet ili šest akontacijskih rata koje će pokrivati njihovu mjesečnu potrošnju do sljedećeg obračuna. Broj uplatnica ovisi o datumu očitanja. Za očitanja do 14. u mjesecu ispostavlja se i rata za taj mjesec, dok za očitanja poslije tog datuma, rata za taj mjesec ulazi u izračun razlike po konačnom šestomjesečnom obračunu.</p>
<p>»Razlika po računu (polugodišnji obračun) izračunava se, kao i do sada, temeljem vrijednosti stvarno utrošene električne energije te ispostavljenih i uplaćenih akontacijskih rata«, kaže Šimek. </p>
<p>Branimir MarkačMartina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Miris pečenog kestena nad Zagrebom </p>
<p>Za mjericu kažu da ima dva ili tri deci, ali ostaje sumnja u dvostruko dno, no ako ste stalni kupac dobit ćete i koji kesten viška</p>
<p>Kad s kasnim ljetom nestanu prodavači kukuruza, stižu oni kestenjari. Mjerice su godinama iste, štandovi također - crne metalne kutije na kojima je kredom tek ovlaš napisano »mala mjerica 6, srednja 12, velika 15 kuna«. Ti kestenajari sa zagrebačkih ulica i trgova postali su poput jesenje razglednice grada. I poveznice naraštaja Zagrepčana - sjećanja na djetinjstvo. Uvijek iste izborane čađave ruke, isti zavodljivi miris pečenih kestena i već posloženi tuljci, ove su godine »čudan prizor« jer - prodaja sladoleda ugrožava im posao! </p>
<p>Iz razgovora s kestenjarima saznali smo da su mahom porijeklom iz okolice Tetova i Gostivara i, kako reče jedan od njih, kestenjarstvo im je nakon gubljenja slastičarskih poslova, postao glavni izvor prihoda i način života.</p>
<p>Sve je, dakle, isto kao prije - čak i mjerice za koje bi sumnjičaviji kupac mogao pitati kolike su one stvarno (prodavači kažu ili 2 ili 3 deci), ali ipak ostaje sumnja u dvostruko dno - koje ne bi bio jedini trik ovih ljudi koji dnevno i po ovim vrućinama prodaju od 10 do 15 kilograma kestena, dok u zimskim i hladnijim jesenjim danima prodaju i do 25 kilograma. </p>
<p>Jedina je razlika što nema više lovranskih marona, niti povika »Maroni, vrući maroni« koje su zamijenili uvozni i neusporedivo manji podsljemenski kesteni. Iz prve ruke kod kestenjara saznajemo da umjesto lovranskih marona prodaju kestenje iz Markuševca koje je slatko, ali i jeftinije. Podsljemensko kestenje nude na veletržnicama po cijeni od 6 do 7 kuna za kilogram.</p>
<p>Ibrahimi Habib već 34 godine prodaje na Cvjetnome trgu i ima dvije vrste kestena. Supruga mu jednu vrstu nabavlja na zagrebačkoj tržnici po cijeni od oko 7 kuna, ali na njegovu štandu - na koji je baš u trenu dok smo razgovarali došla gospođa iz Gradskog poglavarstva s narudžbom 30 velikih porcija po koje će doći za pola sata i odnijeti ih na sastanak Gradske skupštine - mogu se po nešto skupljoj cijeni naručiti i talijanski maroni. Kako kaže blagoglagoljivi Ibro, kod kojega kupuju mnogi »slavni« i redoviti prolaznici Špicom, pa i sam predsjednik Mesić, na veletržnici se ti talijanski maroni prodaju po cijeni od 18 do 22 kune za kilogram, ali su neusporedivo bolji. On sam će, čim potroši zalihe domaćih, sasvim prijeći na marone, iako mu se možda manje isplate. </p>
<p>Na Zrinjevcu, pred ljekarnom, već 19 godina na istom mjestu radi Zulfikar Šemsigini, Šemso, koji se kestenjarstvom bavi već 39 godina. Na upit koliko zaista sadrže te mjerice iz kojih se kesteni prebacuju u tuljac, i on sam priznaje da nitko ne zna, jer mjeri se u decilitrima a zna se da kesteni trebaju biti mjereni volumenom. No, kako kaže, »nije beg cicija« i on uvijek svojim stalnim mušterijama ubaci još koji kesten, jer »jedan kesten više-manje meni, ali ljudima je to veliki izraz pažnje«</p>
<p>Mahir, koji najviše radi na Britanskom trgu otkrio nam je odgovor na često postavljano pitanje je li kesten voće ili povrće. »Kesten je voće«, tvrdi on. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Opomena pred isključenje</p>
<p>Nastavničko vijeće Ugostiteljsko turističkog učilišta, učenicima 4.j razreda, koji su zbog prosvjeda podrške profesoru Vuksanu, izostali više od 70 sati, po učeniku, izreklo je opomenu pred isključenje iako je predsjednik Povjerenstva škole, Marin Knezović, u utorak rekao kako se sjednice neće održati, dok se situacija ne riješi. Učenicima koji su prosvjedima iskazali podršku profesoru Vuksanu, kojega je ravnateljica škole i nakon naloga prosvjetne inspekciji odbila vratiti na posao, u dva dana izrečene su dvije pedagoške mjere. Opomena Razrednog vijeća te opomena pred isključenje. Prema navodima profesora Branka Tomaša iz Učilišta, opomena je izrečena nakon trećeg kruga glasanja, koje je prema njegovim navodima bilo neregularno, a nepravilnosti će prijaviti i prosvjetnoj inspekciji. »Smatram kako tim mjerama pokušavaju zastrašiti učenike i roditelje, a i pri samom glasanju nisu se poštivala pravila«, kaže profesor Tomaš, kojega je Gradski ured za obrazovanje kulturu i šport optužio kako je krivotvorio očitovanje s podrškom Radničkog vijeća, koje se prema njihovim navodima nije niti sastalo. Predsjednik povjerenstva, Marin Knezović, kaže da je opomena pred isključenje blaga mjera obzirom na broj izostalih sati, no naglašava kako djeca nisu kriva što su izmanipulirana od strane profesor Vuksana. »Smatram kako je odluka Nastavnog vijeća na tragu smirivanja situacije«, napominje Knezović. [A.Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U nedjelju dan animiranog filma u Tuškancu</p>
<p>Povodom Svjetskog dana animiranog filma, 29. listopada, program kina »Tuškanac« u nedjelju će biti posvećen hrvatskom animiranom filmu i radovima djece i studenata.</p>
<p>Svjetski dan animacije, 28. studenoga, ustanovljen je prije četiri godine u spomen na dan kad je 1892. Emile Reynaud, u Parizu, organizirao prvu projekciju animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Taj se dan obilježava različitim filmskim manifestacijama u pedesetak zemalja na svim kontinentima. Stoga je i hrvatski ogranak Međunarodne asocijacije animiranog filma ASIFA, u suradnji sa Svjetskim festivalom animiranog filma, Hrvatskim filmskim savezom i Zagreb filmom po četvrti put organizirao Dan hrvatske animacije.</p>
<p>Program kina počinje u 16 sati - uratcima mladih filmaša snimljenih tijekom posljednje dvije godine, a uključuje izbor njihovih najboljih radova. </p>
<p>U 17 sati na rasporedu su filmovi studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Od 18.30 održat će se natjecateljski program Hrvatski animirani film 2005/2006, a od 20 sati obilježava se pedeset godina Studija za animirani film Zagreb filma. [D. V.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Ne kočimo gradnju autoceste«</p>
<p>Ne prihvaćamo navode hrvatske vlade, izrečene na sjednici u Sisku, da gradnja autoceste Zagreb-Sisak kasni zbog toga što Zagrebačka županija nije donijela Izmjene i dopune Prostornog plana, istaknuo je u petak na tiskovnoj konferenciji mr. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije. On je objasnio da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nije dalo suglasnost na te izmjene, jer njima nije bila određena i lokacija za zbrinjavanje županijskoga otpada. »Nakon potpisivanja sporazuma o promjeni trase autoceste Zagreb-Sisak počeli smo sa žurnim i ciljanim izmjenama Prostornoga plana, poštujući pritom svu zakonsku proceduru. Zbog hitnosti, odlučili smo se samo za izmjene koridora trase buduće autoceste i manje izmjene vezane uz gospodarske zone. Sve smo učinili kako bi u što kraćem roku omogućili gradnju autoceste«, rekao je župan. »Strategijom zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj predviđeno je da svaka županija u Prostornom planu odredi središnju lokaciju za njegovo zbrinjavanje, ali se pritom ne navodi rok u kojemu se to mora učiniti. Nadam se da će Ministarstvo ipak dati pozitivno mišljenje, a mi smo spremni sazvati i izvanrednu sjednicu Skupštine na kojoj bismo prihvatili izmjene i dopune Prostornoga plana«, objasnio je župan. [D.Kč.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Pola Hrvata preteško </p>
<p>Prosječni Hrvat prednjači u potrošnji kruha, mlijeka, svinjetine i piletine, a malo jede puretinu, teletinu, ribu, voće i povrće... Čak 40 posto pučanstva ima prekomjernu težinu, a 23 posto je pretilo </p>
<p>Otprilike pola hrvatske populacije ima pretjeranu tjelesnu težinu. Televizijsko vezanje piva i grickalica uz nogomet donijelo je obilje pivskog trbuha. Žalosno je da se muškarci njime ponose kao da je salo mjerilo snage. Dobro jesti nikako ne znači i mnogo jesti. A popiti mnogo piva ne znači biti velik i jak.</p>
<p> Nije nevažno ni što trećina zastupnika ima pretjeranu težinu jer svojim izgledom pružaju loš primjer brojnim TV-gledateljima.</p>
<p>Stručnjaci upozoravaju da debljina nije samo estetski ili modni, nego ponajprije medicinski problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, debljina svake godine odnese oko 17 milijuna života.</p>
<p> Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju da oko dva milijuna osoba u Hrvatskoj ima višak kilograma, a zabrinjava što se taj broj stalno povećava. Ako se napravi finija podjela pojma »višak kilograma«, proizlazi da se s prekomjernom težinom bori čak oko 40 posto pučanstva, a s pretilošću njih 23 posto. Prema raspoloživim podacima Hrvatske liječničke komore, muškarci su deblji od žena. Pedijatri nam poručuju da raste i broj pretile djece. </p>
<p> Mnogo je toga rečeno na ovogodišnjem Hrvatskom kongresu o debljini. Istaknuto je da se 70 posto muškaraca i oko 49 posto žena ubraja u kategoriju prekomjerno teških ili pretilih. Dok je kampanja protiv pušenja bila relativno dobro organizirana i plasirana u medijima, za onu protiv debljine, čini se, nitko nije dovoljno zainteresiran premda debljina svojim posljedicama djeluje porazno na fondove zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Prosječni Hrvat prednjači u potrošnji kruha (77 kilograma godišnje) i mlijeka (85 litara), a kad je u pitanju vrsta mesa najviše su na jelovniku svinjetina i piletina. Ukratko: previše masnoća animalnog podrijetla. Uz to, krumpir je daleko najjeftinija namirnica koju Hrvati konzumiraju. Iz svega toga može se postaviti dijagnoza - u tanjuru je previše kalorija, a premalo hranjivih i zaštitnih tvari. Kad se tome doda premalo fizičke aktivnosti, slika je jasna. Ulaz kalorija je prevelik, a njihova potrošnja premalena. </p>
<p>Čini se da smo pretežito »mesožderi«, no nije tako što znači da Hrvati unose premalo proteina. Potrošnja teletine (2,2 kg/godišnje), puretine i ribe (7,8 kg/godišnje) simbolična je. Uz to, po potrošnji ribe na predzadnjem smo mjestu u Europi. Potrošnja govedine je relativno slaba zbog straha od kravljeg ludila. Hrvati imaju više povjerenja u suhomesnate proizvode kojih godišnje pojedu dvostruko više nego ribe i morskih plodova. Velika je potrošnja pašteta koje obiluju masnoćama animalnog podrijetla. Osim toga, Hrvati vole masno i zapršku, pogotovo u središnjem i istočnom dijelu zemlje.</p>
<p> Povrće i voće imaju zaštitne tvari i vlaknastu strukturu, ali Hrvati za to ne mare jer su potrošnje tih namirnica niske u usporedbi s drugim zemljama. Od voća na cijeni je jabuka (15,3 kg/po kućanstvu godišnje), a na drugom mjestu su uvozne banane. Šljive, breskve, smokve nitko i ne spominje. </p>
<p>Glede pića uočljiv je paradoks; premda bi kao zemlja vina ta namirnica trebala biti na prvom mjestu po potrošnji, piva se (zahvaljujući TV-reklami) troši dvostruko više (20,8 litara godišnje po članu domaćinstva). U ukupnoj potrošnji na prvom mjestu je ipak mineralna voda. </p>
<p>Pretjerana tjelesna težina povećava rizik od bolesti krvožilnog sustava. U Hrvatskoj je najgora je situacija u Zagrebu, gdje imamo 60% prekomjerno teških i 30% pretilih muškaraca te 35% preteških i 17% pretilih predstavnica ljepšeg spola. Tako nam je glavni grad bez konkurencije »najdeblji« grad u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da je oko 16% osnovnoškolaca preteško i pretilo. </p>
<p>Uklapanjem u standarde EU neosjetno mijenjamo prehrambene, radne i ostale navike, radno vrijeme i tempo življenja upadajući u kronični nedostatak vremena. Malo tko kuha na klasični način već se uglavnom pribjegava gotovim i polugotovim obrocima. </p>
<p>Sredinom godine u poznatom medicinskom časopisu Lancet objavljen je članak koji mijenja situaciju glede primjene indeksa tjelesne težine kao kriterija za ocjenu koliko su ljudi debeli. Autori članka tvrde da to nije objektivni kriterij. Metoda je stara i nedovoljna jer ne razlikuje težinu mišićne mase od masnog tkiva. Autori predlažu nove metode pa čak i kombinaciju. Ako podijelimo težinu (u kilogramima) s visinom (u metrima), dobivamo indeks tjelesne mase. Međutim, to ne može biti kriterij za sve skupine (sportaše, bolesnike, starije). Članak u Lancetu predlaže korištenje opsega struka kao alternativnu metodu. Prema autorima, dokazano je kako je to valjani indikator za buduće kardiovaskularne probleme, dijabetes 2 i druge zdravstvene poteškoće.</p>
<p>Francuski dijabetolozi predviđaju da će ukupan broj oboljelih od dijabetesa u svijetu sa 171 milijuna u 2000. porasti na 366 milijuna 2030. godine. S obzirom na to nije teško predvidjeti da će kardiovaskuilarne bolesti i dalje biti na samom vrhu smrtnosti. </p>
<p>Velika Britanija trenutno je »najdeblja« zemlja u EU: tamo je 23 posto odraslih pretilo. U Španjolskoj i Njemačkoj takvih je 13 posto, u Francuskoj devet, a u Italiji osam posto.</p>
<p>Piše: dr. sc. Ignac Kulier</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Završeni Dani hrvatskog turizma</p>
<p>CAVTAT</p>
<p> - U cavtatskoj »Croatiji« u petak su svečanom dodjelom »turističkih cvjetova« završeni »Dani hrvatskog turizma«. Svečanosti su nazočili predsjednik Republike Stjepan Mesić, ministri Ivan Šuker i Božidar Kalmeta, direktor Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić te brojni župani, gradonačelnici i načelnici županija, gradova i mjesta koja su ove godine proglašena najboljim turističkim odredištima. </p>
<p>Ministar Kalmeta tom je prigodom istaknuo kako se »Hrvatska na međunarodnom tržištu pozicionirala kao hit odredište, za što su, uz Vladu, zaslužni i turistički djelatnici«. Prisutne je pozvao da se uključe u pripremu sljedeće sezone, kako bi bila još bolja od ovogodišnje - »rekordne«. </p>
<p>Uručujići nagrade zaslužnim pojedincima - najboljem kuharu, policajcu, pomorcu, čistaču... - predsjednik Mesić istaknuo je kako su »ljudi ono najvrjednije što Hrvatska u turizmu ima«, te kako »u ostvarivanju turističkih rezultata moramo i možemo još i više«. [A.H.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Požar odnio tri života, 400 ljudi zarobljeno u auto-kampu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - U šumskom požaru nošenom snažnim vjetrom u četvrtak su u blizini Palm Springsa u Kaliforniji poginula trojica vatrogasaca kada je njihovo vozilo zahvatio plamen, a više od 400 ljudi zarobljeno je u auto-kampu čija je jedina pristupna cesta blokirana požarom. </p>
<p> Zahvaljujući suši, visokim temparaturama i vjetru brzine 50 km/h požar je u kratkom vremenu zahvatio 4.000 hektara šume i makije u okrugu Riverside, kod mjeste Cabazon, 30 km sjeverozapadno od Palm Springsa, izvijestio je web portal lista Los Angeles Times. Uzrok požara, zbog kojeg je evakirano 700 ljudi, za sada nije poznat. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Poginulo 20 putnika peruanskog autoprijevoznika</p>
<p>LIMA</p>
<p> - U peruanskim Andama u četvrtak poslijepodne dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je poginulo 20 putnika koji su autobusom putovali iz provincije u glavni grad Limu, dok je njih 25 teško ozlijeđeno. Razlozi nesreće u području Arequipe još se uvijek istražuju, a u pomoć su pristigle sve dostupne službe spašavanja. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dvoje djece nađeno mrtvo u hotelu na Krfu</p>
<p>ATENA</p>
<p> - Dvoje djece iz Velike Britanije nađeno je u četvrtak mrtvo, a njihovi roditelji u komatoznom stanju u hotelskoj sobi na grčkom otoku Krfu. Petogodišnjeg dječaka i njegovu sedmogodišnju sestru i njihove roditelje otkrila je u četvrtak ujutro sobarica hotela sa četiri zvjezdica Louis Corcyra Beach, priopćila je policija. »Prve indicije kažu da su možda uzeli neku vrst snažnog otrova«, rekao je državnoj televiziji patolog bolnice na Krfu. »Roditelji su na aparatima za održanje života i u kritičnom stanju«, rekao je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Srušio se zrakoplov s četiri osobe</p>
<p>STOCKHOLM</p>
<p> - Zrakoplov švedske obalne straže s četiri osobe srušio se u četvrtak na jugu Švedske, priopćila je uprava civilnog zrakoplovstva, a još nije poznato ima li preživjelih. »Mislimo da su u zrakoplovu bile četiri osobe. Trenutačno istražujemo mjesto nesreće i ne znamo ima li preživjelih«, kazao je za AFP Hans Kjaell, analitičar zračne sigurnosti u upravi za civilno zrakoplovstvo.Zrakoplov obalne straže tipa Casa 212 srušio se u more 300 metara od obale, u kanalu Falsterbo, na samom jugu Švedske, rekao je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Glad sve veća</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Glad u svijetu se povećava uz širenje pustinja i nepravičnu trgovinu a to utječe da se svake godine novi milijuni ljudi svrstaju među neuhranjene. Jean Ziegler, neovisni istražitelj za pravo na hranu Vijeća za ljudska prava UN-a je rekao kako je 852 milijuna ljudi »bilo teško i trajno neuhranjeno« krajem 2005., što je 11 milijuna gladnih ljudi više nego lani. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Najstariji tragovi stopala</p>
<p>MEXICO CITY</p>
<p> - Drevni otisci stopala, pronađeni u meksičkoj pustinji, možda su među najstarijima na dvama američkim kontinentima, rekli su u srijedu znanstvenici.Trinaest otisaka pronađenih u Cuatro Cienegas u meksičkoj saveznoj državi Coahuili, fosilizirani u kamenu, otprilike su jednako stari kao najstariji tragovi ikad pronađeni u Sjevernoj ili Južnoj Americi. »Mislimo da bi mogli biti stari između 10 i 15 tisuća godina«, rekao je arheolog Yuri de la Rosa. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Završio u pritvoru zbog napada na suca</p>
<p>STUTTGART</p>
<p> - Njemačka policija privela je navijača njemačkog nogometnog trećeligaša Stuttgarter Kickersa koji je na kup utakmici protiv Herthe pogodio pomoćnog suca plastičnom čašom u glavu zbog čega je utakmica prekinuta u 81. minuti. Policija je privela 38-godišnjeka iz Stuttgarta, koji je u policijske kartoteke upisan kao nogometni huligan, no posljednjih deset godina je mirovao. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Sljedeći svemirski turist 58-godišnji milijarder</p>
<p>SEATTLE</p>
<p> - Amerikanac mađarskog podrijetla Charles Simonyi (58), koji se obogatio u Microsoftu, najavio je službeno u četvrtak da će biti sljedeći turist u svemiru, čije je polijetanje u ruskoj letjelici prema međunarodnoj svemirskoj stanici predviđeno u ožujku. »Mogao bih biti prvi informatički šašavac u svemiru«, našalio se Simonyi na konferenciji za tisak u Seattleu. Simonyi se pridružio Microsoftu 1981. godine, uoči razvoja tvrtke koja je prosperirala revolucijom osobnih računala unazad četvrt stoljeća. Vodio je ekipe koje su razvile slavnu obradu tekstova u Wordu i Excelu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="29">
<p>Otvorena galerija Emanuela Vidovića </p>
<p>Nakon više od pola stoljeća ostvarena zamisao o memorijalnoj galeriji velikana hrvatske umjetnosti</p>
<p>Svečanim otvaranjem vrata Galerije Vidović u obnovljenoj klasicističkoj kući Andrić kod Srebrnih vrata Split je završio mučnu i dugogodišnju potragu za prostorom u kojem bi se trajno zbrinula djela Emanuela Vidovića (1870. – 1953.), jednoga od najslavnijih splitskih i najistaknutijih hrvatskih slikara 20. stoljeća.</p>
<p> Plod je to predanog rada sadašnje splitske gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Zvonimirom Puljićem, koji je na početku svoga mandata kao jedan od programskih prioriteta istaknuo otvaranje Galerije.</p>
<p> Velike zasluge pripadaju i Ministarstvu kulture, koje je sudjelovalo u zbrinjavanja Vidovićeve neprocjenjive ostavštine kroz projekt vrijedan oko 6,3 milijuna kuna. </p>
<p>U raskošno uređenoj Galeriji smještena su 74 slikareva djela u stalnom postavu i rekonstruirani izvorni atelijer s dvjestotinjak vrijednih predmeta, knjiga i dokumentarnih materijala. </p>
<p>Javnosti su dostupni Vidovićevi talijanski, splitski i trogirski krajolici, interijeri splitskih i trogirskih crkava, mrtve prirode, krajolici sjećanja, portreti Splita, karikature i plakati izložbi. Postav je podijeljen na tematsko-motivske krugove, a s vremenom će se vjerojatno dopunjavati, jer Galerija ima dosta ponuda za otkup djela.</p>
<p> U kući Andrić, površine oko 400 četvornih metara, uređeni su i prostori za povremene izložbe, knjižnica, arhiv, fototeka, dijateka i caffe-bar. Galerija je također mjesto obrade, istraživanja, zaštite i predstavljanja Vidovićeva naslijeđa, čime će opravdati svoje postojanje u muzeološkom, povijesno umjetničkom i ekonomskom smislu. </p>
<p>Autorica muzeološke koncepcije je kustosica Muzeja grada Splita Nela Žižić, a potpisnik je idejnog projekta adaptacije galerijske zgrade arhitekt Željko Kovačić, inače poznat po originalnim rješenjima na području muzejske arhitekture. </p>
<p> Priča o osnutku memorijalne galerije traje više od pola stoljeća, a početak rješenja problema nazirao se 1986. godine, kada je Muzej grada Splita s nasljednicima Emanuela Vidovića sklopio ugovor o ustupanju nekretnina iz umjetnikove ostavštine, te se obvezao da će osigurati prostor i druge uvjete za smještaj i djelovanje galerije.</p>
<p>Nakon izmjene brojnih gradskih vlasti, 2001. godine napokon se pronašlo najprimjerenije rješenje za zbrinjavanje Vidovićeve ostavštine – kuća Andrić, zaštićeni spomenik kulture izgrađen u klasicističkom stilu.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nizozemci oduševili </p>
<p>Impresivnom nizu vrhunskih svjetskih orkestara na početku sezone u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu pridružila se i ugledna Nizozemska filharmonija na čelu sa svojim šefom dirigentom Yakovom Kreisbergom.</p>
<p> Solistica u Koncertu za violinu i orkestar u e-molu op. 64 Felixa Mendelssohna-Bartholdyja bila je slavna mlada violinistica Yulia Fischer, dok je koncert-majstorica Orkestra Olga Martinova u suradnji s hrvatskim orguljašem Mariom Penzarom izvela Sonatu religiosu op. 7 J. Štolcera Slavenskog.</p>
<p> Koncert je okrunjen 11. simfonijom u g-molu op. 103 Dmitrija Šostakoviča i upotpunjen dodatcima, koje je izmamila zadovoljna publika ciklusa »Lisinski subotom«, ovaj put iznimno održanog u četvrtak.</p>
<p> Na početku koncerta izvedena je Sonata religiosa Josipa Štolcera Slavenskog, rijetko i osebujno repertoarno djelo, napisano za violinu i moderne orgulje. Iako orgulje u »Lisinskom« još nisu do kraja obnovljene, Mario Penzar je svojim majstorstvom uspio iz njih izvući maksimum, udovoljivši ujedno velikim tehničkih zahtjevima, posebice u snažnim krešendima koji uokviruju misteriozni pjev violine, pod vještim i nježnim prstima iskusne umjetnice Olge Martinove.</p>
<p>Yulia Fischer (rođena 1983.) predstavila se maestralnom interpretacijom popularnog Mendelssohnova Koncerta za violinu i orkestar, kojemu je udahnula ljepotu i intenzitet svojega plemenitog tona, strastvenost i temperament svojstven najvećim majstorima violine. Nagrađena burnim pljeskom i ovacijama umjetnica je dodala neviđenom energijom i poletom i virtuozni Finale iz solo Sonate u g-molu Paula Hindemitha. </p>
<p>Vrhunac večeri bila je 11. simfonija u g-molu Dmitrija Šostakoviča, s podnaslovom Godina 1905. Puni sat bez prekida odvijala se drama impresivne snage u majstorskom tumačenju svih glazbenika pod znalačkim i sugestivnim ravnanjem maestra Yakova Kreisberga. </p>
<p>Iako je u cjelini koncert bio preopširan, bio je nadasve zanimljiv i izvrsno predstavljen, te ga je brojna publika ispratila ovacijama.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Od Osobe B do Fausta Vrančića</p>
<p>Za animirani film ove godine Ministarstvo kulture RH izdvojilo je 2,394.400 kuna, a o projektima je odlučivao umjetnički povjerenik Darko Kreč</p>
<p>Animatori su spremni. Hrvatski animirani film se, iako nikad nije ušao u stvarnu krizu poput igranog filma, vraća na najbolji mogući put. O tome svjedoče, ne samo pozitivne kritike, već i sudjelovanja na najvećim svjetskim festivalima kao i odluka Ministarstva kulture Republike Hrvatske da od ove godine financira dvostruko više, odnosno gotovo 60 minuta te, za stvaranje, najzahtjevnije filmske vrste. Za animirani film ove godine izdvojeno je tako 2,394.400 kuna, a o projektima je odlučivao umjetnički povjerenik Darko Kreč. </p>
<p>Nebojša Slijepčević, redatelj brojnih dokumentaraca, prvi će se put okušati u animiranom filmu. Slijepčević kaže da je ideja za film »Pas i zec« stara nekoliko godina te da je u tom vremenu polako stvarao priču i svijet u kojem će oživjeti njegovi junaci. </p>
<p>»Bit će to čisti narativni film, crna komedija o čovjeku koji živi u futurističkom svijetu, hipertrofiranom predgrađu u kojem postoji tek jedna zelena oaza gdje pokušava pokopati svog kućnog ljubimca zeca. Drugi glavni lik je pas lutalica koji pokušava iskopati lešinu zeca«, pojašnjava Slijepčević napominjući da će se film temeljiti na gegovima, a bit će rađen klasičnom animacijom uz naknadnu kompjutersku obradu. </p>
<p>»Glavni animator na filmu je Zvonimir Delač, a kako bi film bio što univerzalniji, nitko u filmu neće razgovarati«, kaže Slijepčević koji je za projekt u trajanju od sedam minuta dobio 291.200 kuna, a producent je Zagreb film. </p>
<p> Kombinacijom kompjuterske 3D i 2D animacije nastaje film »Ona koja mjeri«, za koji mladi animator Veljko Popović kaže da će »izgledati kao film crtan rukom«. </p>
<p>»Sve se događa u jalovom prostoru svedenom na prašnjavi zemljani pod, prazno nebo i pokoji scenski element. Priča prati život kolone od šest osoba, od trenutka njihova začeća do trenutka njihove smrti. Osobe u koloni guraju kolica i skupljaju konzumentske artikle, neprestano buljeći u TV-ekrane pred svojim licima. U kolicima iz dana u dan raste njihov dragocjeni teret, a kolonu predvodi Spodoba koja simbolizira konzumentsku mašineriju«, govori Popović, dodajući da »film prati i sudbinu Osobe B, glavnog junaka filma, njegov život i susret s kolonom«.</p>
<p>Film producira »Kenges« (nagrada za najboljeg producenta na DHF-u 2006.), za glazbu je zadužen Karmelo Marin, a osim Veljka Popovića, na filmu rade Milivoj Popović te Marin Kovačić. Film je za 4,3 minute trajanja dobio 190.400 kuna. </p>
<p>Matija Pisačić, strip autor i ilustrator već dulje radi na svom prvom animiranom filmu »Odiseja« koji je, prema riječima autora, »parafraza dvije dobro poznate 'Odiseje' - epske Homerove i filmske Stanleyja Kubricka«. </p>
<p>»Glavni lik je čovjek koji gubi kontrolu nad svojim životom i bježi od problema pri čemu se polako, ali sigurno pretvara u majmuna. Iako nema dijaloga, film ima igranofilmsku naraciju koja se odvija u pomalo bizarnoj atmosferi, čemu dobrim dijelom doprinose i sveprisutni motivi cirkusa«, kaže Pisačić, pojašnjavajući kako će film biti mnogo bliži ilustracijama koje je radio negoli stripu.</p>
<p>»Za razliku od stripa 'Gagarin' kojim dominiraju debele čvrste linije, u 'Odiseji' su te linije tanje i mekše, no i dalje dosta prljave«, kaže Pisačić napominjući da je riječ o klasičnoj animaciji - crtežima, koji su potom umjesto kamerom snimljeni pomoću kompjutera, odnosno skeniranjem. Producent »Odiseje«, koja je za sedam minuta trajanja dobila 136.000 kuna, je Hrvatski filmski savez, supervizor filma je Krešimir Zimonić, a glazbu će raditi Veljko Zimonić. </p>
<p>Marko Meštrović i Davor Međurečan dosad su dva filma napravili zajedno, a nisu im promakle ni nagrade, kao ni pozitivna kritika. Ovaj put se vraćaju svaki sa svojim projektom. </p>
<p>»Novi film pod radnim nazivom 'Note' radim u tehnici 3D animacije, a trajat će deset minuta. Razrađivat će odnos oca i sina u različitom socijalnom kontekstu. Nadrealističko okruženje naglašavat će jaz prirodnih spona glavnih likova i zbunjujuće okoline koja ih uvjetuje«, kaže Meštrović, dodajući kako će se »za glazbu pobrinuti već uhodana ekipa, Boris Wagner i etnobend Cinkuši«, u kojima autor svira bubnjeve. Film je dobio 344.000 za sedam minuta trajanja, a producent je »Kreativni sindikat«. </p>
<p>Istog producenta ima i Davor Međurečan koji je za sedam minuta, koliko će trajati »Faust«, dobio jednaka sredstva, a u izradi će se služiti različitim tehnikama: 3D i stop-animacijom, pikselacijom te klasičnom 2D animacijom. </p>
<p>»Ne bih ulazio dublje u priču i dao bih samo nekoliko natuknica iz kojih se može iščitati o čemu je riječ. Intuitivno naspram proračunatog. Prodaja duše (u lutkarskoj predstavi). Pad anđela, ludi lutkar, potpuno iskrivljeno i pogrešno korištenje znanosti. Apokalipsa. Anđeo-čovjek-kiborg. Vjera u sebe. Labirint«, opisao je Međurečan svoje crno-bijelo djelo u nastajanju za koje će glazbu pisati također Wagner.</p>
<p>»Čamac života« je naslov filma koji će raditi poznati i iskusni hrvatski animator Neven Petričić, prema scenariju Darka Bučana. »Teško mi je govoriti o filmu u nastajanju, no to je priča o životu, od mladosti do starosti. Riječ je o jednom prosječnom ljudskom životu bez pretjeranih zastranjivanja, a sve će se odvijati na moru«, kaže Petričić koji je upravo dovršio rad na filmu Vladimira Tadeja »Zakaj su pevca raspeli«. Bučan će ujedno, a što je, kaže Petričić, vrlo važno za film, raditi i kompjutersku obradu. Film je za deset minuta dobio 450.400 kuna, a producent je studio Ars animata. </p>
<p>Tomislav Gregl dosad se kao direktor fotografije potpisao na špice brojnih animiranih filmova, autor je filma »Čežnja«, a trenutačno u studiju Zagreb filma na Novoj Vesi radi film »Malformance Performance«.</p>
<p>»Film će trajati tri minute, a ideju je dao Tahir Mujičić, dok je akademski kipar Ante Strinić zadužen za izradu glava u glini. Priča govori o rađanju, razvoju i smrti zla, a radnja doslovce izvire iz glava. Likovi se oblikuju, transformiraju i mijenjaju na starom grnčarsko-skulptorskom stalku. Umjetnikove ruke počinju mijenjati masu tražeći misao, oblik, situaciju i lik - od neandertalca, preko poznatih povijesnih likova i vojskovođa«, kaže Gregl koji je za film u trajanju od tri minute dobio 108.800 kuna, te dodaje da će glazbu kao i na prvom filmu najvjerojatnije raditi Darko Hajsek. </p>
<p>Scenarij animiranog filma »Homo volans« (prvobitno nazvanog »Faust V.«) Darka Bakliže oslanja se na dramski tekst »Pupak usrid svita« Omera Raka koji je napisao i scenarij. Riječ je tragikomičnoj fantaziji o životu i smrti Fausta Vrančića Šibenčanina.</p>
<p> »'Homo volans' je naziv Faustovog crteža prema kojem je izradio model padobrana. Osobno ga je praktično isprobao i time postao prvi padobranac. Film je zapravo art-studija i ponajviše je usmjeren na umjetničko istraživanje usudbene dimenzije uzleta i pada homo sapiensa, a strukturom djela inklinira simboličkom i hermetičkom filmskom izrazu«, rekao je Bakliža koji je za šest minuta dobio 242.400 kuna, a producent filma je Zagreb film.</p>
<p>Tomislav Juraj Findrik animacijom se bavi već 15-ak godina, no u Hrvatskoj se o njemu malo zna, s obzirom na to da je većinu vremena proveo radeći na filmovima u Luxemburgu. Producent Ars animata Ljupče Đokić stoga je umjesto njega dao osnovne sljednice za njegov projekt »Rotatotori«. </p>
<p>»Riječ je o pokušaju da se kroz apstraktne mehanizirane likove, koji se stalno rotiraju, prikaže početni svijet harmonije u kojem se jedan od likova osjeti bržim i moćnijim te počne stvarati disharmoniju. Pokušaj je to da se iz jednog hibernetskog svijeta očita naš svijet pun suprotnosti i sukoba«, kaže Đokić, napominjući da će film biti rađen u tehnici 3D animacije, dok će glazbu napisati Vjeran Šalamon. Film je za četiri minute dobio 168.000 kuna.</p>
<p>Film »Dvije vile« stvaraju Jadranko Lopatić i Miroslav Klarić, osim po filmovima, poznati i kao voditelji vrlo produktivnog studija FKVK Zaprešić. Film koji je dobio 119.200 kuna za trajanje od tri minute radit će u produkciji Zagreb filma. </p>
<p>»Priča je jednostavna, a film će se dobrim dijelom temeljiti na gegovima. Dvije se vile posvađaju oko čarobnog štapića i zametnu borbu. To će biti lutka film, dakle stop-animacija s neznatnom uporabom 3D animacije«, kaže Klarić i dodaje da lutke koje je izradila Tihana Ostreš čekaju spremne.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nasljeđuje li Nada Matošević Mani Gotovac</p>
<p>Sadašnja v. d. ravnateljica riječke Opere Nada Matošević jedina se javila na natječaj za intendanta riječkoga HNK </p>
<p>Sudeći po rezultatima natječaja, dosadašnju intendanticu riječkoga HNK Ivana pl. Zajca Mani Gotovac, koja po isteku četverogodišnjeg mandata iduće godine odlazi u mirovinu, zamijenit će sadašnja v.d. ravnateljica riječke Opere, 35-godišnja dirigentica Nada Matošević. Povjerenstvo u kojem su pročelnica gradskog Odjela za kulturu Ivanka Persić, predsjednik Odbora Gradskog vijeća za kulturu Čedomir Salević i pravnik riječkoga nacionalnog teatra Miroslav Lang, obznanilo je da je prijava Nade Matošević ujedno i jedina pristigla na objavljeni natječaj. </p>
<p>Mnoge je to iznenadilo jer se mjesecima spekuliralo da će u intendantski stolac sjesti redatelj Lary Zappia koji je u nedavnom razgovoru za Vjesnik kazao »da ima sve kvalifikacije za to mjesto, pa čak i ideju kako dalje razvijati kazalište«. Među ostalim, Zappia je tada spomenuo novi Zakon o kazalištu prema kojemu intendant, zbog sukoba interesa, ne smije raditi izvan matične kuće, a što bi njemu osobno vezalo ruke i onemogućilo redateljski rad na četiri godine. Zappia nije krio bojazan da ga se nakon četiri godine više nitko ne bi sjećao kao redatelja, pa je očito procijenio da je bolje odustati od kandidature. Sa Zappiom u četvrtak nismo uspjeli razgovarati. </p>
<p>»Ako postoji mjesto koje je po zadacima, opterećenju i odlukama odmah iza intendanta, onda je to sigurno mjesto ravnatelja Opere. Nadu Matošević sam upoznala kao izuzetno kreativnu osobu. Nije riječ samo o njezinu apsolutnom glazbenom obrazovanju, nego i o njezinu odnosu prema kazalištu, o njezinoj hrabrosti u stvaranju kazališta i sposobnostima da kazalište prosuđuje kao umjetnost od danas i za ovdje«, kazala je u izjavi za Vjesnik Mani Gotovac dodavši da raduje što se v.d. ravnateljica Opere natječe za njezinu nasljednicu. Konačnu odluku donijet će gradski vijećnici, a potom bi novoga intendanta trebao potvrditi i ministar kulture. </p>
<p>Na upit je li joj poznato zbog čega je Zappia odustao, Mani Gotovac je odgovorila: »Nisam razgovarala ni s Nadom Matošević o njezinoj kandidaturi, ni sa Zappijom o njegovoj. Kao što nisam znala da će se Nada kandidirati, tako nisam znala da se Zappia neće kandidirati.« </p>
<p>Riječki gradonačelnik mr. Vojko Obersnel za nasljednika Mani Gotovac očekivao je više natjecatelja, s obzirom na prethodne medijske napise i informacije oko potencijalnih kandidata, no kazao je kako je izuzetno zadovoljan kandidaturom Nade Matošević. »Vjerujem da će Nada Matošević na tom mjestu biti izvrsna i ne sumnjam u njezin izbor na Gradskom vijeću, a još manje na sposobnost da uspješno nastavi voditi HNK, koje je u posljednje tri godine i njezinom zaslugom, uz veliku pomoć i kreativnost Mani Gotovac, riječki teatar učinilo prepoznatljivim u Hrvatskoj, ali i izvan njezinih granica«, rekao je Obersnel. </p>
<p>Uvjeti na natječaju za intendanta bili su visoka stručna sprema društvenog smjera, pet godina radnog iskustva, afirmacija na području kazališne umjetnosti i aktivno znanje jednog stranog jezika, a uz prijavu je trebalo predložiti i četverogodišnji program. Povjerenstvo je utvrdilo da Matošević ispunjava natječajne uvjete, pa je prijedlog upućen Odboru za izbor i imenovanja na daljnji postupak, koji svoje mišljenje dostavlja Poglavarstvu. Matošević je rođena u Rijeci 1971. godine, gdje je završila i Srednju muzičku školu. Dirigiranje je studirala na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Antona Nanuta, a 1996. godine je završila i postdiplomski studij. </p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Sofisticirano i vizualno jako </p>
<p>U ovom frigidnom viđenju Hamletove tragedije glavni meštar je Hamletov otac</p>
<p>Mariborsko Slovensko narodno gledališče je predstavom »stroj Hamlet«, nastalom po djelima Williama Shakespearea i Heinera Müllera u režiji Same M. Streleca, zatvorilo u četvrtak na večer ovogodišnje 21. Gavelline večeri. </p>
<p>Redatelj, ujedno i scenograf predstave, sastavio je zanimljivu simbiozu dvaju dramskih predložaka, gradeći je s mnogo atraktivnih vizualnih slika, a kontrapunktiravši ih komornijim prizorima koji se događaju u svojevrsnom gledalištu, tako reći među sjedalima baroknoga teatra.</p>
<p> A znak je jasan, jer ako je cijeli svijet pozornica, prenošenje radnje »s druge strane rampe« čini se ne samo mogućnost semantičke »rotacije dramskih funkcija«, već sasvim logičan slijed preseljenja radnje među prave neteatarske protagoniste, dakle žive ljude. Ipak, taj postupak nema većeg odjeka, a osim niza dosjetki kojima obiluje ova varijanta postmodernoga Hamleta (doduše niz rješenja već su vrlo istrošena), »stroj Hamlet« ima jako dobar početak. </p>
<p>Uvodne scene bala što u frivolnoj artificijelnosti naglašavaju tragične događaje, uz odličnu glazbu iz filma »Rekvijem za snove«, izvrsno, pomalo demonsko svjetlo Davida Orešiča te koreografiju Valentine Turcu i upamtljivi kostimi Belinde Radulović pripadaju zasigurno u ponajbolje dijelove predstave. Nakon toga ona gubi na dinamici, na tempu, posebice u drugom dijelu, u silnim ponavljanjima i predugim scenama (mačevanje). </p>
<p>Razmjerno uspjele glumačke interpretacije predvodi Tadej Toš kao hladan Hamlet; Nenad Tokalić (prevrtljiv Klaudije), Dare Valič (izvrstan Duh), Milada Kalezić (ravnodušna Gertruda), Veronika Drolc (uživljena Ofelija), Peter Boštjančić (prpošni Polonije), Viktor Meglič (neurotičan Laert), Polde Bobič (odličan Grobar), Mateja Pucko (intrigantna kao Rosencrantz, Guildenstern, Grobarica) i dr. </p>
<p>U ovom frigidnom viđenju Hamletove tragedije glavni meštar te obiteljsko političke sage je Hamletov otac, što u priču unosi i dašak nešto drukčijega čitanja, ali to ne mijenja opći dojam osrednjosti. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>ZKM u Sarajevu, Beogradu i Moskvi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pritisnuto ograničenjima žive umjetnosti, kazalište se puno teže pomiče od scene do scene negoli, primjerice, film ili video. Kazališna gostovanja zato su vrijedno i važno iskustvo i za gledatelje i za ansambl, istaknuto je na konferenciji za tisak održanoj u petak u Zagrebačkom kazalištu mladih povodom gostovanja predstava ansambla toga kazališta u Sarajevu, Beogradu i Moskvi. </p>
<p>Nakon nedavne izvedbe ZKM-ove predstave »S druge strane« u režiji Bobe Jelčića i Nataše Rajković na jednom od važnijih festivala u regiji, sarajevskom MESS-u, to kazalište s istim će projektom gostovati i na maloj scenu Jugoslovenskoga narodnog pozorišta u Beogradu sljedećeg tjedna. Na velikoj sceni istog kazališta bit će izvedeni »Skakavci« Biljane Srbljanović u režiji Janusza Kice - predstava nagrađena na prošlogodišnjem Sterijinom pozorju u Novom Sadu. </p>
<p>Putovanje očekuje i glumački postav ZKM-ove predstave »Ana Karenjina« koju je prema Tolstojevu romanu režirao gostujući ruski redatelj Vasilij Senjin, a bit će izvedena u studenome u moskovskom Teatru Puškin.</p>
<p>Prema riječima ravnateljice ZKM-a Dubravke Vrgoč, 12 nagrada koje je to kazalište osvojilo u prošloj godini pokazuje ispravnost puta kojim se kreće. Uspješna ostvarena i planirana buduća gostovanja u kazališno bitnim središtima samo potvrđuju njegovu namjeru da se izgradi kao otvoreno kazalište koje teži komunicirati sa scenama izvan Hrvatske i tamo predstaviti svoj rad.</p>
<p>Naklonjenost ZKM-a kulturnom okružju sadašnjosti prepoznaje se i u zanimljivim suvremenim redateljskim imenima (domaćim i gostujućim) te dramskim tekstovima, koji ga čine jednim od dostojnih predstavnika hrvatske izvedbene scene. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Janica odlaskom sa staze povukla i sponzore</p>
<p>Ranije su iz skijaškog saveza napominjali kako svi novi ugovori, financijski, nisu drastično manji nego ranije i kako se nije mnogo toga promijenilo pauzom Janice </p>
<p>Odlazak Jamnice, nakon skoro deset godina, kao jednog od pet glavnih sponzora iz hrvatskog skijanja trebao bi predstavljati jaku vijest. Iz novinarskog stolca moguće je projicirati cijeli scenarij i nagađati je li to jak udarac hrvatskom skijaškom savezu, počinje li možda pauza Janice Kostelić uzimati danak ili je riječ tek o neuspješnom poslovnom sporazumu. </p>
<p>Princip poslovanja skijaškog saveza uglavnom je bio, i ostao, da potpisuju četverogodišnje »olimpijske« ugovore. Nakon zaključka ove olimpijske sezone započelo je rješavanje financijske i sponzorske konstrukcije pa se, osluškujući bilo saveza, mogao dobiti dojam kako će svi prijašnji sponzori ostati. Čak se i nakon Janičine odluke o uzimanju jednogodišnje pauze moglo čuti kako to sa sobom ne donosi njezin potpuni izlazak, uvjerljivo najvećeg magneta, iz skijaških okvira. Još je uvijek sâmo njezino ime neprocjenjivo, i bez nastupa, pobjeda, kristalnih globusa, rekorda... </p>
<p>Međutim, posljednja vijest o tome kako Jamnica više nije jedan od službenih sponzora skijaškog saveza niti privatni sponzor Ivice Kostelića morala je odjeknuti. </p>
<p>»Nismo se dogovorili i to je sve. To, naravno, ne znači kako za godinu ili dvije ponovno nećemo imati kontakt s Jamnicom i mogući nastavak suradnje«, kaže direktor Vedran Pavlek, koji je zajedno s kompletnom reprezentacijom na Hintertuxu. </p>
<p>Novinarski je »uplitati« se i u takve teme, no s druge je strane vrlo često sve bilo zaustavljeno na riječima »to je poslovna tajna«. Apsolutno, poštujemo... </p>
<p>»Do 7. studenoga sve ćemo imati na papiru. U pregovorima smo s još jednim velikim sponzorom i dotad će stvar biti zaključena. Tada ću biti konkretniji i za javnost«, govori Pavlek. </p>
<p>Činjenica je kako generalni sponzor ostaje T-Mobile, kako među službenima ostaje Hypo, a novi je Allians. OMV više nije sponzor saveza, ali je ostao blizu, u vidu sponzorstva sljemenske utrke. Svi su službeni dostavljači ostali isti - među jačima su Renault, Salomon, Mizuno, Atomic... Za skijaški se podmladak brinu Snickers, Gorenje, Zewa... </p>
<p>»Ugovori su potpisivani na dvije i četiri godine. Poslovna je tajna s kime je i na koliko godina potpisano«, ponavlja Pavlek. </p>
<p>Ranije su iz skijaškog saveza napominjali kako svi novi ugovori, financijski, nisu drastično manji nego ranije i kako se nije mnogo toga promijenilo pauzom Janice Kostelić. Ali, jednako je tako zanimljivo da je brojčano smanjeno ljudstvo u skijaškom savezu (otprilike deset zaposlenih manje) te su smanjena primanja. </p>
<p>Pauza Janice Kostelić ili možda odlazak zauvijek definitivno mora ostaviti posljedice, i to ne male, kako na rezultate, tako i na opći interes. To je jedina logična skijaška priča.</p>
<p>Važna je brojna reprezentacija na Hintertuxu </p>
<p>Direktor skijaške reprezentacije Vedran Pavlek nije želio previše pričati o sponzorima i financijskom poslovanju. Iz njegove je perspektive mnogo važnija druga činjenica: </p>
<p>»Na Hintertuxu je trenutačno četrdeset članova hrvatskog skijanja, što natjecatelja, što trenera. Ne vidim razloga zašto se veća pozornost daje jednom sponzoru, nego jakom hrvatskom skijanju u svim dobnim skupinama, što potvrđujemo iz sezone u sezonu«, rekao je Pavlek.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ančiću otvoren put u finale</p>
<p>ST. PETERBURG</p>
<p> - Masters je još uvijek dohvatljiv za Marija Ančića. Polufinale u St. Petersburgu treći nositelj je izborio 6-4, 7-5 pobjedom protiv Maksa Mirnjija. Novih deset bodova u ATP »utrci za prvaka« 22-godišnjeg Splićanina su dodatno približili prvom pratitelju na desetom mjestu Marcosu Baghdatisu. S 359 bodova Ančić zaostaje 13 bodova za Cipraninom. Ako osvoji turnir Ančić može doći nadomak osmom mjestu, posljednjem koje vodi u Šangaj.</p>
<p>Trijumf u St. Petersburgu doveo bi ga na 23 boda zaostatka za osmoplasiranim Tommyjem Robredom. Plasman u finale itekako je realan, budući da Ančić igra protiv Latvijca Ernesta Gulbisa, 204. tenisača svijeta. </p>
<p>»Bjeloruska zvijer«, kako zovu Mirnjija, pobijedio je Ančića u prethodna dva dvoboja. No, ovoga je puta ulog očito bio prevelik za Super Marija, koji se znalački nosio s razornim servisom Bjelorusa i njegovim čestim izlascima na mrežu. Slijedeći suparnik je 18-godišnji Latvijac, učenik Nikole Pilića. St. Peterburg je njegov prvi ATP turnir u karijeri, s pozivnicom organizatora odmah je stigao do polufinala. </p>
<p>Rezultati, četvrtfinale: Ančić – Mirnji 6-4, 7-5, T. Johansson - Moddie 6-3, 3-6, 6-3, Gulbis - Hernych 7-6 (6), 6-7 (4), 6-2, Kunjicin - Starace 6-3, 6-2. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Poraz Zagreba u Podgorici</p>
<p>PODGORICA</p>
<p> – Malo je nedostajalo košarkašima Zagreba da upišu prvu gostujuću pobjedu u sedmom kolu regionalnog natjecanja. Ovaj puta poraz su upisali protiv Budućnosti 62-69 (26-18, 36-32, 52-46) i pogoršali svoj omjer na ljestvici. Kod zagrebaša, koji su napokon broj izgubljenih lopti sveli na podnošljivih jedanaest, bolji od ostalih bio je tek Denis Vrsaljko s 12 poena i 12 skokova. </p>
<p>Ostali igrači trenera Zdravka Radulovića «ugušili» su se u ispodprosječnosti, a pogotovo se to odnosi na šutere koji su spas momčadi tražili iza linije 6.25. Tako je Nešović gađao trice 0-7, Simon pridodao 0-5, a Garma pogodio 1-5, a momčad se ukupno propisno ispromašivala 1-18. U pobjedničkoj momčadi najimpresivniji je bio Nenad Mijatović s 19 poena i četiri osvojene lopte, a potporu je imao u Goranu Jeretinu koji je svojem učinku od 12 poena pridodao četiri asistencije i tri osvojene lopte...</p>
<p>Utakmica je cijelim svojim tijekom prošla u nadmoći domaćina koji su na početku pobjegli na desetak razlike i održavali prednost do kraja. Mala nada se gostima pojavila pred sam kraj, ali su košarkaši Budućnosti preciznošću sa linije slobodnih bacanja održali vodstvo, te nakon poraza od Cibone ubilježili i drugu domaću pobjedu protiv hrvatskih momčadi (ranije su svladali Split). [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Razbijanje i baklje pod okom kamera </p>
<p>Treba ignorirati navijačku subkulturu kao poželjan način ponašanja mladih ljudi </p>
<p>U nakaradnom poimanju sporta, kao što je to slučaj kod nas, navijači su čak veće zvijezde od sportaša na terenu. Tako novinari pišu, snimaju, intervjuiraju navijače, i one koji su tukli i one premlaćene, objavljuju se fotografije navijačkih transparenata, rade ankete koji je navijač gdje putovao, ide se toliko daleko da se navijači predstavljaju i slikom i štivom, uvjerljivije od onih zbog kojih navijači i postoje. Sportaša! </p>
<p>Dakle, sportske stranice novina nalikuju nam više na navijačke biltene nego na štivo koje će sportske pristalice čitati zadovoljavajući svoju znatiželju. Zašto se o svakom incidentu piše kao o svjetskom čudu, zašto se baš takvim pisanjem daje motiv onima kojima tribine služe za liječenje frustracija? </p>
<p>U poplavi navijačkog nasilja ništa nismo naučili. Uzalud i pooštrene kazne i javne debate, uzalud mjere osiguranja i silni troškovi redarskih, policijskih i ambulantnih službi, kad je svako novo kolo poligon za upotrebu letve, noža i prolijevanje krvi. </p>
<p>Što napraviti? Osim Zakona o sprečavanju nereda na sportskim priredbama i silnim mjerama osiguranja, probajmo nešto preuzeti od onih koji se s tim navijačkim devijacijama uspješno nose. Počnimo najprije mi koji pišemo o sportu. Pokušajmo jednostavno ignorirati navijačku subkulturu kao poželjan način ponašanja mladih ljudi. </p>
<p>Neka nam uzor bude ponašanje njemačkih medija za vrijeme svjetske smotre ovoga ljeta. U Njemačkoj je bilo nereda, incidenata, tučnjava, i ranjenih i pretučenih. Ali, mnogo manje nego na drugim događajima visokog rizika, s time da je u Njemačkoj bilo gotovo milijun navijača iz cijelog svijeta. Nijemci su napravili revolucionarnu stvar - jednostavno su odlučili ne objavljivati tekstove o tim istim navijačima. Tih dana nije bilo fotografija navijača, intervjua, anketa, snimanja reportaža i sličnoga. </p>
<p>Svaki se incident plasirao na rubne dijelove sportskih stranica samo sa činjenicama, navijačima nije ponuđena prilika za reklamu, a ti isti »navijači« odjednom su ostali bez zadovoljštine koju osjećaju kada dođu na naslovne stranice sa svojim gadostima. </p>
<p>Ilustrirajmo to zornim primjerom. Prisjetimo se utakmice Hrvatske i Brazila u Berlinu. Tada je jedan naš navijač usred drugog poluvremena preskočio ogradu i trčao pola minute po terenu dok ga sudac nije primijetio. Redari su ga izveli s travnjaka, a fotoreporteri uslikali. Drugi dan ni u jednim njemačkim novinama o našem Anti iz Splita, tako se zvao taj mladić, ni retka napisa, a kamoli fotografije. Kod nas je, pak, u domovini Ante bio junak dana, čak su i najtiražnije dnevne novine objavile njegovu fotografije na naslovnim stranicama, uz priču da je zbog svoje gluposti čak dobio ponudu za posao. </p>
<p>Zašto se onda čudimo svemu što nam se događa na sportskim priredbama? Dajmo im pažnju da nam sve lakše razbiju! </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Golovi uz ispriku </p>
<p>HNL-ovi »izdanci« s lakoćom padaju pred ciparskim, albanskim i mađarskim predstavnicima, i to bez Kovačićevih asistencija </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tri pogotka Zagrebu u Kranjčevićevoj, potom dva Hajduku na Poljudu, pa četiri Varteksu u Maksimiru, potom opet četiri Osijeku u Gradskom vrtu, sada tri Šibeniku u Maksimiru uz neiskorišteni jedanaesterac... Dinamovi su nogometaši ovakvim impresivnim nizom u tih posljednjih pet nastupa upisali prosjek veći od tri postignuta pogotka po utakmici. </p>
<p>No, dojam je da se nakon gotovo svake pobjede »plavi« moraju osjećati nelagodno i nekome se - ispričavati. Jednom je za Dinamovu pobjedu kriv »čudnovato slabi i beskrvni osječki igrači«, drugi put »Dinamu skloni sudac Kovačić«... Što je sljedeće? Možda će, nakon subotnjega gostovanja u Koprivnici kod Slavena Belupa (15 sati), pojašnjenje biti u tome da je koprivnička momčad zapravo Dinamov »klub-satelit«. </p>
<p>Istina je da Dinamovi dojmljivi nastupi na domaćoj sceni ove sezone mogu naoko biti pomalo čudni ako se prisjetimo posvemašnje fizičke i taktičke nemoći i bezlične igre nedavno protiv francuskog Auxerrea. Međutim, isto se tako valja prisjetiti da ostali HNL-ovi »izdanci« s lakoćom padaju pred ciparskim, albanskim i mađarskim predstavnicima, i to bez Kovačićevih asistencija... </p>
<p>Šibenikov trener Ivan Pudar je, primjerice, nakon dvoboja osmine finala domaćega kupa, u kojem je Dinamo u Maksimiru pobijedio s 3-0, spočitnuo sucu Kovačiću što je, među ostalim, »prerevno« dodijelio žuti karton gostujućem braniču Kwediju zbog starta na Modriću. I umjesto da se maksimirski nogometaši ispričavaju javnosti zbog pobjeda, možda bi se ovom prilikom netko mogao i ispričati - Modriću. Jer, nastup »maksimirske desetke« u Koprivnici još je uvijek pod upitnikom upravo zbog modrica zadobivenih u borbama s Kwedijem i ostalim šibenskim braničima. </p>
<p>U Koprivnici neće zaigrati ni oporavljenici Turina, Ćale i Nowotny. Istina, njemački će reprezentativac osvanuti na klupi i po mogućnosti ući u drugom poluvremenu. Preostala bi dvojica mogla konkurirati za prvenstveni dvoboj protiv Rijeke u utorak u Maksimiru. Riječ je o zaostaloj utakmici 8. kola, koju je Dinamo, iako je malo kome jasno zašto, odgodio uslijed nastupa u Kupu Uefe. </p>
<p>»U ovom trenutku nam je bitno da Nowotny pojačano radi i uđe u pravi program. Zaista bismo htjeli da bude spreman«, dodao je Kuže. </p>
<p>Maksimirski trener pritom je istaknuo da je dvoboj u Koprivnici za Dinamovu momčad, u ovakvom zgusnutom rasporedu, pomalo osjetljiv. »Slaven Belupo je doista dobra momčad. Gledao sam njihove zadnje utakmice, a vrtio sam i naš međusobni dvoboj u 1. kolu u Maksimiru kada smo pobijedili sa 1-0. Očekujem pravu utakmicu u kojoj ćemo morati jako puno pružiti da bismo pobijedili. Od prve ćemo minute krenuti napadački i, vjerujem, naći put do gola. U koprivničkoj je momčadi posebno opasan njihov napadač Dodik. Puno više se otvara nego što je to bio slučaj prošle godine. Rastrčaniji je, a itekako zna igrati. Tu je i Vručina, sjajan individualac s nepredvidljivim driblingom. Opasan je i Pejić s desne strane. Slaven Belupo je dobar i u prekidima. Riječ je o doista kompaktnoj, čvrstoj momčadi«, zaključio je Dinamov trener. Prema najavama, u Koprivnici bi trebali istrčati: Lončarić - Buljat, Drpić, Ćorluka, Cvitanović - Etto, Mamić, Modrić - Eduardo, Vugrinec; Anderson. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vulić odlučio: Igraju i ozlijeđeni </p>
<p>Sigurno je da zbog težih ozljeda protiv Čakovčana neće nastupiti Darko Miladin i Mario Carević</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Pobjedom protiv Međimurja hajdukovci bi ublažili gorčinu slabe igre u susretu Kupa s Belišćem, ali i amortizirali sva nagađanja oko transfer-liste. Život bi se vratio u normalu i razmišljalo bi se samo kako sustići i prestići moćni Dinamo. U suprotnome, izvuče li Međimurje bod ili tri bilo bi dovoljno materijala za razne priče te bi se nezadovoljstvo i dalje kotrljalo Poljudom. </p>
<p>Mora se istaknuti da Međimurje nije nimalo bezazlen protivnik, što je najbolje osjetila Rijeka, ostavši nasukana bez boda na svojoj Kantridi prošle subote od Čakovčana. </p>
<p>»Ova su nagađanja poremetila ozračje u svlačionici i sasvim utjecala na rad na treninzima. Razgovarao sam sa svim igračima pojedinačno. To sam morao uraditi ne kao trener, nego kao čovjek. Igrači su od krvi i mesa i sve ovo što je izlazilo po medijima ih je pogodilo. Shvaćam što su prošli u ova dva dana. Znate, lako je kritizirati i govoriti kada se ne radi o tvojoj koži. Razumijem ja i novinarski posao, ali ipak se radi o ljudima, a ne o strojevima«, u dahu je izgovorio trener Hajduka Zoran Vulić. </p>
<p>Što se tiče utakmice, postoje neke dvojbe oko sastava. Zbog ozljeda ne mogu nastupiti Miladin i Carević, a upitni su Musa (bol u potkoljenici) i Živković (bol u gležnju). Musa je u petak ujutro plivao u bazenu i najavljuje da će stisnuti zube i zaigrati, a sličnog stava je i Živković. Već zbog tih činjenica vidimo da Hajduk širom otvorenih očiju čeka Međimurje. </p>
<p>»Kako ne bismo! Međimurje je dobra momčad, iskusna. Potvrdila se ove sezone, a drago mi je i da je moj kolega Stanko Mršić još jednom potvrdio da je kvalitetan trener«, dodao je Vulić. </p>
<p>Sastav: Balić, Buljat, Gal, Živković, Hrgović, Musa, Munhoz, Damjanović, Balatinac, Jelavić, Bartolović. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Može li Warren biti vođa cibosa </p>
<p>Cibona i Union Olimpija već će u subotu odraditi novu »rundu« - utakmicu u NLB ligi</p>
<p>Ako me trener treba takvoga, nema problema. Mogu biti vođa ove momčadi, kaže Chris Warren, zasad jedini adekvatan za tu ulogu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dan poslije nije mogao ništa promijeniti u zaključku. Ciboninoj pobjedi protiv Union Olimpije rezultatom 77-61 možemo čak tepati da je od golemog značaja, jer je ostvarena na startu Eurolige, jer je izborena protiv »al pari« konkurenta u skupini i jer vrijedi »čak« +16, što bi u budućnosti moglo biti značajno (u mogućem jednakom broju pobjeda). No, Cibonina igra na parketu je kontrast. Trud u obrani bio je za pljesak, glad za pobjedom primjetna, ali je napadački bilo previše propusta. </p>
<p>Anzulović će mnogo toga svesti u rečenicu kako je važnost utakmice ostavila traga na psihi. Logično je bilo očekivati takvu Cibonu na parketu, jer su ovoj utakmici prethodila dva poraza u NLB ligi, a to je bila jedna od onih večeri nakon koji se pamti samo pobjednik. </p>
<p>Put prema tome bio je lakši i zbog nemoći suparnika. Ljubljančani nisu pokazali gotovo ništa za pamćenje. Bez Arslana djelovali su bezglavo, iako će njihov trener Tomo Mahorič napomenuti kako je sve bilo uvjetovano Ciboninom agresivnošću koja ih je iznenadila. No, Union Olimpiju dugo nismo gledali tako slabu. Rannikko je gađao trice 0-7, a skakački su bili potpuno inferiorni (Wright i Žuža gospodarili su parketom)...</p>
<p>»Plan je dobiti sve utakmice. Bili smo nervozni na početku, što je jasno. Još uvijek se tražimo, neki igrači još igraju ispod svojih mogućnosti. Ne brinite, bit će bolje«, govorio je Jurica Žuža nakon utakmice. </p>
<p>Razloga je bilo nekoliko zašto je Cibona odigrala slabije od mogućeg, željenog... O sputavanju zbog važnosti utakmice smo govorili, no nije u momčadi bilo ozlijeđenog Morovića (ozljeda je ozbiljnija, pa se ne zna dan povratka), fizioterapeut Šižgorić cijelu je srijedu i četvrtak rješavao Kusovu ukočenost zbog čega kapetan nije bio spreman za »pravu utakmicu«, Krasić je rekonvalescent... I vođa, Ciboni nasušno nedostaje vođa, makar su epizodno takve uloge protiv Union Olimpije preuzimali Žuža i Warren. </p>
<p>»Ako me trener treba takvoga, nema problema. Mogu biti vođa. Ove se sezone osjećam bolje, profesionalnije se odnosim prema svemu. Dolazim ranije na treninge, ostajem šutirati, agresivniji sam na parketu. Momčad je iznad svega, ali ako me trener treba kao vođu - bit ću vođa«, kaže Chris Warren, zasad jedini adekvatan za takvu ulogu, prema dosad viđenom. </p>
<p>Cibona i Union Olimpija već će u subotu odraditi novu »rundu« - utakmicu u NLB ligi. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Buffalo izjednačio rekord američke lige </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Vodeća momčad NHL lige Buffalo Sabres upisala je i desetu uzastopnu pobjedu, čime je izjednačila rekord NHL lige po broju pobjeda na startu sezone. Posljednja žrtva Buffala bili su New York Islandersi (3-0). Dosad je tek jedna momčad u povijesti lige otvorila sezonu s 10 pobjeda - Toronto Maple Leafs 1993. godine - ali Buffalo u idućem susretu protiv Atlante ima priliku novom pobjedom postati jedini rekorder. </p>
<p>»Svjesni smo da se naša serija negdje mora zaustaviti, no ne razmišljamo o tome. Idemo iz susreta u susret i maksimalno smo koncentrirani na suparnika«, kazao je vratar Buffala Ryan Miller, koji je protiv Islandersa zaustavio 29 udaraca. </p>
<p>Buffalo je do pobjede došao postigavši po jedan pogodak u svakoj trećini, a strijelci su bili Maksim Afinogenov, Aleš Kotalik i Jason Pominville. Najviše pobjeda u nizu u povijesti lige upisao je Pittsburgh, koji je u sezoni 1992./1993. nanizao 17 pobjeda, dok je klupski rekord Buffala 15 uzastopnih pobjeda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Teška ozljeda Mary Pierce </p>
<p>LINZ</p>
<p> – Francuska tenisačica Mary Pierce (31) teško je ozlijedila koljeno tijekom susreta protiv Ruskinje Zvonareve u osmini finala WTA teniskog turnira u Linzu, zbog čega će morati na operaciju. Pierce je ozlijedila ligamente lijevoga koljena i prema prvim će prognozama pauzirati nekoliko mjeseci, a možda i zaključiti igračku karijeru. Tijekom karijere Pierce je slavila na 18 turnira, a trenutačno je 29. tenisačica svijeta. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Ograda na Rio Grande </p>
<p>Zakon o ogradi predviđa izdavanje privremenih radnih dozvola za radnike iz Meksika i ostatka Južne Amerike</p>
<p>Američko-meksička granica, preko rijeke Rio Grande, a i ona kopnena, vjerojatno nikad više neće izgledati kao u westernima: U njima gringosi bježe od kauboja, ali se opet vraćaju preko zamišljene granice između dvije zemlje, kad god požele. Ta filmska paradigma, otvorenosti velike američke prerije, godinama međutim nije bila umjetnička fikcija. Tu su granicu prelazili milijuni koji su bili odlučniji i naravno više riskirali u potrazi za boljim životom - svojim američkim snom. Ali, snovima uvijek dođe kraj.</p>
<p>Predsjednik Bush u četvrtak je u Bijeloj kući potpisao dokument kojim se nakon mnogo desetljeća čine napori za uređenje granice s Meksikom. Zakon o sigurnosnoj ogradi 2006. predviđa najprije gradnju 1120 kilometara ograde prema Meksiku. Na njoj će biti elektronske barijere, kontrolni punktovi, dodatno osvjetljenje itd. Ministarstvu Domovinske sigurnosti daje se 18 mjeseci za ostvarenje programa. No, zakon predviđa i uvođenje tzv. Programa razmjene radnika, odnosno izdavanje privremenih radnih dozvola za niskoplaćene radnike, (iz Meksika i ostatka Južne Amerike), za obavljanje poslova, koje Amerikanci ne žele raditi. Umjesto da rade na crno, privremeni bi imigranti trebali plaćati i porez, a njihovi poslodavci uplaćivati za njih minimalne američke socijalne premije. Imigracijsko pitanje je samo jedno koje Busheva administracija želi prikazati rješivim uoči izbora za Kongres 7. studenoga.</p>
<p> Govoreći odabranim izbornim rječnikom, predsjednik izbjegava termin amnestija, jer bi to značilo otvaranje vrata legalizaciji barem 12 milijuna ilegalaca u Americi. Protiv usvojenog zakona, su svi američki južni susjedi. Meksiko i još 27 zemalja, članica Organizacije američkih država, potpisale su u četvrtak deklaraciju, kojom se protive gradnji granične ograde. Trebala bi biti dugačka više od 3200 kilometara na krajnjem jugu Kalifornije, Arizone, Novog Meksika i Texasa. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nove pojedinosti o »nestalom špijunu« </p>
<p>Nedavno objavljeni dokumenti bacaju škrto svjtlo na enigmu o Lionelu Crabbu koji je poslužio kao predložak za lik Jamesa Bonda </p>
<p>Lionel Crabb, britanski mornarički junak koji je poslužio kao jedan od predložaka za lik Jamesa Bonda bio je ubijen 1956. u nerazjašnjenim okolnostima dok je pokušavao špijunirati Ruse. Sada su upravo objavljeni dokumenti iz britanskog Nacionalnog arhiva koji pokazuju kako je britanskim vlastima u to vrijeme bilo jako stalo da zataškaju cijeli slučaj. </p>
<p>To je donekle razumljivo, uzme li se u obzir način na koji je poginuo Crabb. Dogodilo se to 1956., u vrijeme posjeta Nikite Hruščova Velikoj Britaniji. </p>
<p>Sovjetski vođa doplovio je vojnom krstaricom koja se usidrila u britanskoj luci Portsmouth. Dok je Hruščov vodio razgovore s premijerom Anthonyjem Edenom i drugim visokim britanskim dužnosnicma, Lionel Crabb, iskusni ronilac britanske ratne mornarice kradom je zaronio u luci Portsmouth da bi izviđao oko ruskog ratnog broda. Navodno je imao nalog da izvidi sonarnu opremu i otvore za polaganje mina na krstarici. Crabb je zaronio ukupno dva puta, ali se nakon drugog zaranjanja više nije vratio. Incident je izazvao nove napetosti između Britanaca i Rusa. Tek nakon više mjeseci, u moru je nađeno mrtvo tijelo bez glave, za koje se vjeruje da je pripadalo nesretnom roniocu. Mnoge pojedinosti tog slučaja do danas su ostale nerazjašnjene, a objavljeni dokumenti bacaju škrto svjetlo na cijeli događaj. U memorandumu šefa mornaričke obavještajne službe kontraadmirala JGT Inglisa, od 21. lipnja 1956., piše da nakon nestanka ronioca nije pokrenuta akcija spašavanja jer se »potraga nije mogla obaviti blizu ruskog ratnog brodovlja«. </p>
<p>Na kasniju službenu istragu britanska ratna mornarica poslala je kao svjedoka jednog svog činovnika koji »ne zna ništa o pozadini cijele priče i neće moći odgovoriti na neugodna pitanja ako mu ona budu postavljena«. </p>
<p>Lionel Crabb bio je ranije odlikovan za uklanjanje njemačkih mina prikvačenih na britanske brodove. Njegova smrt u jeku hladnog rata i danas je enigma. U jednoj knjizi objavljenoj 2005., tvrdi se da je Crabba zapravo ubila britanska služba sigurnosti MI5, zato što je navodno planirao prebjeći Rusima. No i te je navode, kao još mnogo što vezano uz ovaj slučaj, nemoguće provjeriti ili dokazati. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bruxelles oprezan s rumunjskim kandidatom za člana Komisije</p>
<p>Pitanje tko će u Europskoj komisiji predstavljati Rumunjsku i Bugarsku nakon što te dvije zemlje iduće godine pristupe Uniji važilo je za riješeno sve do sredine ovog tjedna: mediji su kao gotovo sigurne kandidate za euro-vladu navodili Meglenu Kunevu, šeficu bugarskog pregovaračkog tima i rumunjsku ministricu pravosuđa Monicu Macovei. </p>
<p>No, dok su Bugari sukladno tim očekivanjima nominirali Kunevu, službeni je Bukurešt na opće iznenađenje umjesto favoritkinje Macovei u utorak kao svoga kandidata za Europsku komisiju istaknuo senatora Varujana Vosganiana. </p>
<p>Iznenadna kandidatura, koja je zatekla dužnosnike u Bruxellesu rezultat je unutarnjopolitičke trgovine između koalicijskih partnera u vladi premijera Calina Popescua Tariceanua koja je uslijedila nakon ostavke ministra obrane. </p>
<p>Dvojica uglednih članova Europskog parlamenta Hannes Swoboda i Jan Marinus Wiersma odmah su upozorili da je Vosganian »nepoznat u europskim krugovima« i da njegovu prošlost treba »pomno istražiti«. No, zastupnici parlamenta, koji prema proceduri treba potvrditi sve povjerenike, nisu stali na tome. </p>
<p>»Ono što je poznato, to je da je Vosganian na platnoj listi velikih tajkuna«, naglasili su Swoboda i Wiersma u svojoj izjavi. Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, u četvrtak se sastao s oboje nominiranih, no službenu potvrdu dobila je samo Kuneva kojoj je namijenjen resor zaštite potrošača. </p>
<p>Sa zelenim svjetlom za rumunjskog kandidata Barroso je odlučio pričekati, a razgovori s Bukureštom su, prema njegovom priopćenju, »u tijeku«. Analitičari se slažu u ocjeni da će predsjednik Komisije teško prihvatiti kandidata kojega bi parlament mogao odbiti kao što mu se već dogodilo sa talijanskim političarom Roccom Buttiglioneom. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rumsfeld optužio američke medije</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld je optužio u četvrtak američke medije da su »zlonamjerni« u pogledu Iraka. »Nalazimo se u izbornom razdoblju. Svi pokušavaju nešto pakosno reći o tome, staviti to na naslovnicu i naći pukotinu između onoga što kažu Iračani i Amerikanci«, rekao je Rumsfeld na konferenciji za novinare. Ministar Rumsfeld je branio Malikija i iračke snage sigurnosti koje su izložene kritikama. »Rezultat koji danas imamo su snage sigurnosti brojnije od 310.000 uvježbanih i opremljenih Iračana koji preuzimaju odgovornost za sve veće dijelove svog teritorija«, zaključio je Rumsfeld. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>'Muhamedu Egipćaninu' 14 godina zatvora</p>
<p>MILANO</p>
<p> - Državno odvjetništvo u Milanu zatražilo je u petak kaznu od 14 godina zatvora za Rabeija Osmana Sayeda Ahmeda zvanog Muhamed Egipćanin, pod sumnjom da je bio organizator atentata 11. ožujka 2004. u Madridu, u kojemu je poginuo 191 čovjek. »Muhamed Egipćanin« i njegov navodni pomagač, Yahya Mawad Mohamed Rajeh, isto Egipćanin, za kojega je sudac zatražio sedmogodišnju kaznu, trebaju se očitovati o optužbi za »međunarodni terorizam«. Tereti ih se da su članovi egipatske skupine povezane s al-Qaidom«, čija je zadaća izvoditi atentate »u zemljama u Europi i izvan nje«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Strastveni nogometni kibicer</p>
<p>Opće je poznato da tribine hrvatskih stadiona godinama zjape prazne, a razlog se može izabrati iz više ponuđenih odgovora i niti s jednim se neće pogriješiti. Loša infrastruktura, nekvalitetan nogomet ili pak bojazan od huligana, samo su neki od njih. Mnogi će u izboru odlaska na utakmicu domaćeg prvenstva ili televizijskog prijenosa neke kvalitetnije lige ostati u toplini svog doma i pratiti, na primjer, Ligu prvaka ili »ligu petice«. </p>
<p>Dvoboj osmine-finala hrvatskog Kupa između zagrebačkoga drugoligaša Hrvatskog dragovoljca i Rijeke, na omaleni derutni stadion u Sigetu, privukao je samo tisuću gledatelja. Ali i ugledna gosta, osobu koja dolazi iz okruženja nogometno bogatog Zapada. Samozatajno je sjeo na tribinu, zapisivao u svoj notes i s velikim zanimanjem pratio događaje na terenu.</p>
<p>Ime mu je Stephan Schlei, rođen je u Njemačkoj prije 50 godina i strastven je pratitelj nogometnih utakmica. Osim nevjerojatne ljubavi prema tom sportu, ponosan je član Guinnessove knjige rekorda u kategoriji autostopiranja. U svom je životu odstopirao više od milijun kilometara (prosječno pedesetak na dan), a u Hrvatsku, koju je posjetio više puta, na kratko je svratio po povratku sa svojega posljednjeg putovanja po Crnoj Gori i Albaniji. </p>
<p>»Obišao sam 62 zemlje svijeta u kojoj se igra nogomet. Crna Gora je nova zemlja na karti svijeta i morao sam je obići. Dva sam tjedna proveo u Albaniji i toj zemlji, a na povratku kući planirao sam pogledati i tri nogometne utakmice u Hrvatskoj. Pišem knjigu o nogometu i putovanjima«, rekao je svjetski putnik. Na pitanje o utakmici samo se nasmijao i dodao: »Nije baš kvalitetna. Ipak je bolja od onih koje sam gledao prošlih tjedana, kao i cjelokupan dojam. Napokon imam osjećaj da sam u civilizaciji«, rako je čovjek koji ima iza sebe gotovo 3000 odgledanih utakmica na 1000 različitih stadiona. </p>
<p>»Od stadiona na kojima su se igrala svjetska prvenstva, nisam bio samo na onom u japanskoj Yokohami. Prošao sam i gotovo sve stadione na kojima se igrala Liga prvaka. Nedostaje mi onaj u Mariboru i još poneki«, govorit će o državama i stadionima kao dijete o samoljepljivim sličicama, samo što su njegovi izleti mnogo skuplji. </p>
<p>»Nemam sponzora, samo su mi neke tvrtke dale opremu za kampiranje. Moje prijevozno sredstvo je moj palac, autostopiram i na putovanjima živim u šatoru«, objasnio je Schlei, odjeven u hlače kupljene u nekom prošlom desetljeću, s još starijim napuknutim satom na ruci i ogrnut poderanom jaknom. Odjeća za putovanja, reći će. »Inače, baš i nisam tako neugledan«, reći će na savršenom engleskom taj diplomirani ekonomist.</p>
<p>U našoj je zemlji proveo dva dana: u utorak je navečer bio u Splitu, u srijedu ujutro autostopirao do Zagreba, pratio i navijao za Dragovoljac, a poslije utakmice u panici trčao na tramvajsku stanicu za »sedmicom« koja je vozila prema Maksimiru. Da ne zakasni na Dinamo - Šibenik...</p>
<p>Četvrtak je dočekao već na putu prema svojem domu u Ratingenu. A putem će, kaže, razmišljati o novom putovanju. »Od svih reprezentacija, ovog ljeta nisam vidio Južnu Koreju. To je moj sljedeći izlet, ali preko Maribora«.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ljubav ne zna za godine</p>
<p>Potvrđuje to i zarukama okrunjena dugogodišnja veza vremešne glumice Gine Lollobrigide i dva desetljeća mlađeg poduzetnika Javiera Rigaua</p>
<p>Stara je stvar da u ljubavi nije važna razlika u godinama partnera, jer su u pitanju osjećaji dviju srodnih duša. Tada se ne sluša razum, pa i onda kad ona ima 70 godina, kao talijanska filmska diva Gina Lollobrigida, a on 46, kao španjolski poduzetnik Javier Rigau. Iako se mnogima doimaju kao mama i sin, nedavno su službeno objavili da su se zaručili i kako će se potkraj godine vjenčati u crkvi.</p>
<p>»Zajedno smo 22 godine, pa je bilo vrijeme da našu iskrenu i postojanu ljubav okrunimo brakom. Dakako da me dosad Javier prosio, ali ja sam uvijek izbjegavala odgovor koji je očekivao. Nedavno mi je to pošlo za rukom i danas sam zbog toga presretna«, novinarima je radosno izjavila vremešna filmska diva koja ne skriva da je na pragu osmog desetljeća uzbuđena kao dvadesetogodišnja mladenka.</p>
<p>Zlobnicima je to bio povod da zaključe kako se Gina Lollobrigida u trećoj životnoj dobi prestrašila samoće, pa je vjenčanje način da pokraj sebe lukavo »veže« Javiera. Doznavši za ta ogovaranja, jedna od nekad najljepših žena svijeta iskoristila je prvi intervju da ih opovrgne. </p>
<p>»Umjetnica sam i često volim biti sama. Samoća je desetljećima dio moje svakodnevice, jer se tada najbolje pripremam za uloge. U miru i daleko od svih razmišljam i o idejama za još jedan kip koji ću napraviti ili o temama fotografija koje ću snimiti. Tako će biti i kad postanem gospođom Rigau, jer kad bih živjela drukčije postala bih netko drugi. Uvjerena sam i da se to ne bi svidjelo Javieru, koji od našeg upoznavanja 1984. u Monte Carlu zna da ne bih mogla stvarati da satima ne samujem«, otkrila je velika Lollo i prvi put javnosti opisala kako je između nje i zaručnika planula ljubavna iskra.</p>
<p>»Javier je s roditeljima često boravio u Monaku, pa su se družili s mojim prijateljima barunicom i barunom Portanova. Svi smo bili pozvani na njihovu zabavu i tako sam upoznala naočita i pametna Španjolca. Bilo je dovoljno da se pogledamo i osjetimo međusobnu strast. Razlika u godinama nije nam bila prepreka da bismo se sastajali u njegovoj rodnoj Barceloni i kući na Costa Bravi ili mojoj rimskoj kući u Apiji Antici. Često smo zajedno putovali u Sjedinjene Američke Države, a obišli smo Afriku i Europu. Bila je to prigoda i da se bolje upoznamo. Javier me oduševio i zauvijek osvojio inteligencijom, te nesvakidašnjim smislom za humor. No zbog mogućih smo se osuda naše ljubavi rijetko pojavljivali u javnosti. Iznimka su posljednjih deset godina bili balovi Crvenog križa u Monte Carlu. Ali za našu vezu znali su najodaniji prijatelji i stalno nas ohrabrivali, a ako bi nas i netko neupućen slučajno vidio zajedno, nikad ne bi ni pomislio da smo ljubavni par«.</p>
<p>Dakako da je to razumljivo, jer se Gina Lollobrigida nakon 22 godine braka i razvoda 1971. od supruga Milka Škofiča u javnosti često pojavljivala bez kavalira. Ali to ne znači nije bila okružena bogatašima i playboyima, ali je uporno izbjegava dulje veze. Govorila je kako se boji još jednom stvarno zaljubiti, ali je tek nedavno odala kako ti momci nisu mogli podnijeti da je popularna. Budući da su bili tašti, nijedan nije želio živjeti u Gininoj sjeni. No ni ona se nije htjela udavati samo zato da bi bila nečijom ženom i zato zahvaljivala Bogu što nije ulijetala iz braka u brak. To je bilo dovoljno da se o Lollo govori kao ženi koja izbjegava bračne vode. Zato je valjda pedesetih, u zenitu slave, bez mnogo riječi odbila američkog milijunaša Howarda Hughesa. Iako je bio zgodan muškarac i nudio joj sve što poželi, Gina je tada bila zaljubljena u svog supruga liječnika i menadžera. Ali da nije bila udana, sigurno ne bi postala milijunaševom mladenkom. Smetala joj je njegova ekscentričnost i golemo bogatstvo koje bi bilo prepreka njihovoj vezi.</p>
<p>»Nikad nisam zaboravila da sam siromašna djevojka iz Subiaca, te da sam zahvaljujući pobjedi na natjecanju za miss Rima postala glumicom. U svijet filme gurnuo me Vittorio de Sica, ali da se to nije dogodilo završila bih studij lijepih umjetnosti i skromno živjela. Ipak sam danas zadovoljna što je moj život krenuo drugim putem, koji mi je priskrbio popularnost i omogućio da se nakon godina snimanja filmova posvetim kiparstvu i fotografiranju. Tako sam opet bila prava Gina koja se obožavateljima predstavila u pravom svjetlu. Dakle, ne samo kao ljepotica s filmskog platna i novinskih naslovnica«.</p>
<p>Baš je ta druga Lollo u hipu očarala mlađahna Javiera, koji ne skriva da je u to vrijeme obožavao njenu prijateljicu Marylin Monroe. No da bi bolje upoznao Ginu potrudio se odgledati većinu njezinih filmova. </p>
<p>»Tada sam doznao zašto su za Ginu govorili da je najljepša žena na svijetu. No meni je i danas najljepša, a osvojila me je spontanošću. Nikad nisam mario što je od mene starija ili kako nas drugi osuđuju. Važno mi je da moja obitelj i njezin sin Milko razumiju«, izjavio je Javier Rigau i dodao da je ženi koju voli najviše na svijetu kupio zaručnički prsten s golemim 36-karatnim smaragdom, dok je njemu poznata zaručnica darovala kip dupina kojeg jaše dječačić i prigodno ga nazvala »Radost življenja«. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Svjedočili preživjeli iz đurđevečke Fine</p>
<p>Dorčecu prijeti najviša moguća kazna od 40 godina zatvora</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Ispitivanjem četiriju svjedokinja u petak je na Županijskom sudu u Koprivnici počeo istražni postupak protiv 33-godišnjeg Dražena Dorčeca koji je opljačkao poslovnicu Fine u Đurđevcu i pritom ubio dvoje ljudi.</p>
<p> Iskaz su istražnoj sutkinji Županijskog suda u Koprivnici Nadi Marincil dale djelatnice poslovnice Fine, koje su se na poslu zatekle u vrijeme krvavog razbojstva, te jedna prolaznica.</p>
<p> Saslušanju je prisustvovala i županijska državna odvjetnica Irma Bagarić, koja je na pitanja novinara o svjedočenju rekla samo da je postupak u tijeku i da su prvi na redu za ispitivanje bili djelatnici Fine i slučajni prolaznici koji su vidjeli maskiranog razbojnika.</p>
<p> Za dvostruko ubojstvo i pljačku 321.740 kuna iz Fine Dorčecu prijeti najviša moguća kazna od 40 godina zatvora.</p>
<p> U istražnom zahtjevu Županijsko državno odvjetništvo u Koprivnici tereti Dorčeca da je 14. listopada ujutro, maskiran crnom vunenom kapom s pištoljem u rukama, ušao u poslovnicu Fine u Đurđevcu u kojoj su bili djelatnici koji su brojili novac iz noćnog trezora, zaštitar Miroslav Benšić (39) i troje građana.</p>
<p> Navodi da je ispalio po jedan hitac u zaštitara i stranku Ivana Matiševa (57) i pokupio novac u vrećicu, a zatim još jednom ispalio po jedan hitac u zaštitara Benšića i u Matiševa, iako su oni nepomično ležali na podu. Teško ranjeni zaštitar Miroslav Benšić umro je u vozilu Hitne pomoći.</p>
<p> Dorčec je uhićen četiri dana nakon krvave pljačke i u nazočnosti odvjetnika priznao zločin, motiviran kockarskim dugovima. Policija je u njegovoj klijeti pokraj kuće pronašla 180.000 kuna, a kasnije su, kako navode mediji, policiji vratili novac svi oni kojima je Dorčec vratio dugove od opljačkanog novca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Takve scene ću ti radit da je pakao blaga riječ«</p>
<p>Žene su bile prisiljene odseliti se jer im je okrivljenik susjed</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog prijetnji bivšoj supruzi Ani H. (26) i njezinoj majci Janji H. Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužni prijedlog protiv nekadašnjeg djelatnika zaštitarske tvrtke »Tigar Cikatić«, Drage Doležala (24) iz Zagreba. </p>
<p>Suđenje bi uskoro trebalo početi na zagrebačkom Općinskom sudu, s obzirom da je riječ o »pritvorskom« spisu, jer je Doležalu u četvrtak produljen pritvor u kojem se nalazi od polovice rujna ove godine. Od ožujka 2006. bivši zaštitar je, navodi se u optužnici, učestalo slao prijeteće sms i elektronske poruke ženi sa kojom se sporazumno razveo u lipnju.</p>
<p> »Ti i tvoja mamica ste kurve i takve scene ću ti radit da je pakao blaga riječ«, samo su neke od brojnih prijetnji zbog kojih 24-godišnjaku prijeti sedmomjesečni zatvor. U nastavku prilično dugog popisa »ljubavnih« poruka muškarac svojoj bivšoj poručuje »nezaustavljiv sam, spremi se jer patit ćeš bolno i lagano«, a sve je »potkrijepio« samouvjerenim tvrdnjama :</p>
<p> »Sve radim legalno, možete me sto puta prijaviti, ali neće vas spasiti od kazne koju sam vam namijenio«. Ženi je međutim, prekipjelo tek u rujnu kada je na zaslonu svog mobitela ugledala »Nezaustavljiv sam! Ja sam masovni ubojica«. </p>
<p>Preplašene su žene bile prisiljene i odseliti se s adrese u zagrebačkom Borovju, jer im je okrivljenik bio susjed, no ni to ga nije spriječilo da ih nastavi proganjati. </p>
<p>Golišave fotografije svoje, sada već bivše supruge i punice dostavio je supruginom djedu pred vrata stana u Vukovarskoj. </p>
<p>Ženinoj majci Janji, njen je bivši zet prijetio je da će na njezinu radnom mjestu u »Atlas grupi« ubrzo svi dobiti i njezine kompromitirajuće fotografije iz kojih će vidjeti »kakvu direktoricu imaju«. </p>
<p>Sutkinja Maja Štampar Stipić tek je zaprimila spis, a raspravu će zakazati uskoro.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Od čega je preminula Gebajeva žrtva </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sutkinja zagrebačkog Općinskog suda Maja Štampar Stipić tek nakon šest mjeseci dobila je nalaz vještačenja i spis koji se odnosi na slučaj iz 1992. godine.</p>
<p> Riječ je o Draženu Gebaju (40) koji je poznat kao jedan od pripadnika zločinačke skupine optužene za više oružanih pljački i ubojstvo Fininih zaštitara u rujnu 2005. i pokušaj ubojstva Dragutina Golika u Drvinju. </p>
<p>Spomenutog Dražena Gebaja u predmetu iz 1992. tereti se za nanošenje ozljeda sa smrtnom posljedicom. Gebajeva je žrtva od ozljeda »žrtva« preminula, a vještačenje je proveo sudski vještak dr. Pavle Miklec. </p>
<p>No, njegovi se nalazi razlikuju od vještačenja koja su provođena posljednjih 14 godina. Dok su ranije naime, nije moglo točno utvrditi je li smrt posljedica pada ili Gebajevih udaraca, odnosno većinom tvrdili da je ozljeda desne strane glave nastala padom, dok su onu na lijevoj potpuno ignorirali, Miklec je odlučan - ozljeda lijeve strane glave kod nesretnog Bukovca, definitivno je posljedica pada, dok su ozljede na lijevoj strani mogle nastati i »lupanjem« i padom. Prema tome, Gebaj je moguće i prekoračio nužnu obranu, ukoliko je Bukovac već bio na podu, a on ga, kako su tvrdile svjedokinje i tada nastavio tući. Je li Gebaj , koji je Bukovca pretukao bejzbol palicom, napravio to u nužnoj obrani, ili je ipak prekoračio prag nužne obrane, uskoro bi se trebalo saznati jer je upravo to već 14 godina »kamen« spoticanja zbog kojeg je uostalom »pala« i šestogodišnja presuda na koju je Gebaj 1994. osuđen. [A.Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kamionom naletio na dijete </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Devetogodišnji dječak ozlijeđen je u prometnoj nesreći koja se u petak ujutro dogodila u Šenkovcu. Na njega je, dok je prelazio cestu preko obilježenog pješačkog prijelaza, kamionom naletio vozač koji je prebrzo vozio. Mališan je zbog zadobivenih ozljeda prebačen u čakovečku Županijsku bolnicu. [M.Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ubila se skočivši s nebodera</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Medicinska sestra Pava Gabrilo (56) počinila je samoubojstvo u četvrtak navečer oko 19,30 sati bacivši se s balkona svog stana na 13. katu zgrade u ulici Ruđera Boškovića. Nesretna žena je pala na terasu susjeda na prvom katu nebodera, krovu pizzerije Calipso u prizemlju. U stanu u kojem je živjela sama nije pronađeno oproštajno pismo. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Hoće li plin poskupiti gnojiva i struju?</p>
<p>U Ini i Petrokemiji ističu da im je nova cijena plina od jednu kunu po »kubiku« preskupa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je Ina najavila da će povećati cijene prirodnog plina Petrokemiji, HEP-u i Plivi, tvrtkama koje kao veliki potrošači mogu birati dobavljača, pitanje je neće li i one zatražiti poskupljenje mineralnih gnojiva i struje.</p>
<p>Naime, predsjednik Uprave Petrokemije Boris Mesarić kaže da prirodni plin sa 38 do 40 posto sudjeluje u njihovim ulaznim troškovima jer ga koriste kao sirovinu za proizvodnju gnojiva.</p>
<p>»Uvažavamo Inine argumente, ali radi se o poskupljenju od 40 posto jer ove godine prostorni metar plina plaćamo 0,71 kunu, a Ina za 2007. traži jednu kunu. To bi bio velik udar na naše poslovanje pa će o Ininom zahtjevu u ponedjeljak raspravljati naš nadzorni odbor«, kaže Mesarić.</p>
<p>On očekuje da će dio poskupljenja morati prebaciti u povećanje cijena njihovih proizvoda, ali sve neće moći i zbog sve jače dijelom i nelojalne konkurencije te stanja u domaćoj poljoprivredi.</p>
<p>Ako se prihvati Inina cijena, Mesarić ističe da bi Petrokemija plaćala samo malo nižu cijenu od široke potrošnje, dok je u zapadnoj Europi plin za industriju tri puta jeftiniji nego kućanstvima.</p>
<p>I u HEP-u ističu da im je Inino poskupljenje od 20 posto u odnosu na sadašnje cijene preveliko jer je već najavljeno da neće biti poskupljenja struje.</p>
<p>»Nakon analize utjecaja poskupljenja plina na naše troškove predložit ćemo Ini da dogovorno odredimo poskupljenje manje od zatraženog, a da nam cijenu plina sljedećih godina postupno povećavaju prema realnoj«, kaže Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a.</p>
<p>»S Inom imamo dugoročni ugovor s dogovorenim količinama koje zadovoljavaju naše potrebe pa trebamo samo sklopiti aneks o cijeni za 2007.«, dodaje Mravak.</p>
<p>On najavljuje da će i HEP morati razmotriti cijene struje za 106 velikih tzv. povlaštenih kupaca koji mogu birati dobavljača. To, uz ostalo, obrazlaže podatkom da im je uvozna struja u zadnjih godinu dana poskupila 40 posto.</p>
<p>Petrokemija i HEP ne namjeravaju iskoristiti Ininu ponudu da dio plina kupe sami na stranom tržištu. Naime, uskoro će, nakon puštanja u rad plinovoda od jadranskih polja preko Pule do Karlovca u plinovodu kroz Sloveniju, kojim je godinama stizao jadranski plin, biti slobodnog kapaciteta.</p>
<p>Ali to ne čudi kad se zna da im je Inin plin unatoč poskupljenju još uvijek znatno jeftiniji od stranog. Naime, uvozni plin je samo u ovoj godini poskupio više od 30 posto, a od 2000. u kunama 300 posto, a u dolarima zbog pada tečaja 140 posto, ističu u Ini.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zbrinjavanje otpadnih ulja počinje 1. siječnja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva predstavilo je u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori nacrt Pravilnika o gospodarenju otpadnim uljima.</p>
<p>Njime se u skladu s europskim smjernicama uvodi cjelovit organizirani sustav skupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpadnih mazivih i jestivih ulja. </p>
<p>Godišnje se u Hrvatskoj koristi oko 35.000 tona mazivih ulja i oko 50.000 tona jestivih ulja. Dio otpadnih ulja se koristi kao gorivo u cementarama, ciglanama, termoelektranama i drugim ložištima. Neki seljaci otpadna jestiva ulja dodaju stočnoj hrani, ali dio se baca u kanalizaciju, na odlagališta ili u prirodu iako su otpadna maziva ulja opasni otpad. Time se stvara dvostruka šteta jer se gotovo sva otpadna ulja mogu iskoristiti za proizvodnju novih ulja ili biodizela te kao gorivo.</p>
<p>Po pravilniku će svi uvoznici i proizvođači mazivih ulja, ovisno o cijeni, plaćati naknadu od jedne do dvije kune po litri za njegovo zbrinjavanje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naknade neće plaćati proizvođači i uvoznici jestivih ulja.</p>
<p>Svi veći posjednici otpadnih ulja, mazivih i jestivih, morat će ih skupljati u posebne posude i predavati ovlaštenim skupljačima. Njima će Fond za pokriće troškova davati kunu po litri mazivog i 0,4 kune po litri jestivnog ulja. Tvrtka koja će od otpadnog ulja proizvoditi novo ili biogorivo za litru Fondu plaćati 0,4 kuna, a ako ga koristi kao gorivo 0,2 kune. </p>
<p>Gospodarstvenici su u raspravi u HGK-u iznijeli primjedbe na nacrt pravilnika. Najčešće su da su predviđene naknade za zbrinjavanje prevelike u odnosu na dosadašnje troškove pa će zbog njih ulja poskupiti, a naknade ovlaštenim skupljačima premale. Također je istaknuto da bi gospodarenje otpadnim uljem trebala biti tržišna djelatnost.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Splitski cruiseri za Amerikance</p>
<p>Riječ je o malim cruiserima, dugačkima 59 i širokima 10,5 metara</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Splitsko Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) porinut će u subotu prvi od šest ugovorenih cruisera, koji se grade za poznatu američku kompaniju »Grand Circle Cruis Line« iz Bostona.</p>
<p>»Prema ugovoru s američkim naručiteljem, drugi cruiser moramo isporučiti četiri mjeseca nakon primopredaje prvog plovećeg hotela, a ista obveza vrijedi i za treći ugovoreni brod, koji moramo predati do kraja 2007. godine. Istom dinamikom odvijat će i se gradnja te isporuka triju naknadno ugovorenih cruisera«, rekao je Vjesniku direktor BSO-a Damir Arapović. Riječ je o malim cruiserima, dugačkima 59 i širokima 10,5 metara, koji uz 18 članova posade mogu primiti 54 putnika, kojima je na raspolaganju 25 dvokrevetnih kabina, te dvije jednokrevetne smještajne jedinice. Prvi ikad izgrađeni ploveći hotel na navozima splitskoga škvera otisnut će se na putovanje 1. travnja iduće godine.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Dionica TOZ-a dosegnula 400 kuna </p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN</p>
<p> - Zagrebačka burza u 13 sati i 20 minuta zaustavila je na zahtjev Hanfe trgovanje TOZ-ovim dionicama. Isto je učinila i Varaždinska burza na temelju usmenog zahtjeva Hanfe. Dionica TOZ-a dosegnula je vrijednost od 400 kuna, što je porast od 10,33 posto, te je sukladno pravilniku, privremeno obustavljeno trgovanje. Iz TOZ-a nije došlo priopćenje, pa se dionicama može trgovati idućeg radnog dana. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Depoziti građana u Zagrebačkoj banci 4,2 milijarde eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U proteklih devet mjeseci ove godine depoziti građana u Zagrebačkoj banci narasli su za 244,5 milijuna eura te sada ukupno iznose gotovo 4,2 milijardi eura, što predstavlja trećinu ukupnih depozita građana u Hrvatskoj, izvijestili su u petak iz te banke. Građani još uvijek preferiraju klasičnu oročenu štednju u devizama, tako da devizna štednja čini čak 83,5 posto ukupne štednje građana. [I. S.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Uvodi se mala matura</p>
<p>Polagat će je učenici osmih razreda kao kriterij upisa u srednje škole</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon uvođenja državne mature umjesto prijemnih ispita na fakultete, u osnovne škole u Hrvatskoj uvest će se i mala matura. Polagat će je učenici osmih razreda i služit će kao kriterij upisa u srednje škole.</p>
<p>»Već u svibnju iduće godine prvi put u osnovne škole u Hrvatskoj uvodimo vanjsko vrednovanje znanja učenika«, najavljuje ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Riječ je o pripremi za uvođenje male mature, odnosno uvođenju ispita kojima će se ispitivati znanje iz osnovne škole. Rezultati će pokazati razinu znanja učenika pojedine škole. </p>
<p>Kroz tri ispita na kraju osnovne škole ispitivat će se znanje iz hrvatskog jezika i književnosti te matematike, dok treći predmet ostaje otvoren. Najvjerojatnije će to biti jedan strani jezik.</p>
<p>U Ministarstvu trenutačno propituju dva modela. Po prvome, ispiti kojima se vrednuje znanje osmaša uveli bi se od iduće godine probno u 150 škola. Po drugom modelu, prvi ispiti obuhvatili bi slučajan uzorak od 18.000 osmaša. Taj je model, smatraju stručnjaci, prihvatljiviji našem obrazovnom sustavu. Za koji su se model stručnjaci odlučili, doznat će se najvjerojatnije već idućega tjedna. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Glavaš štrajka glađu</p>
<p>Odvjetnik Ante Madunić, koji je branjenika u petak u pritvoru posjetio već dvaput, pokušao ga je odgovoriti od štrajka, no on je to odbio</p>
<p>ZAGREB/OSIJEK</p>
<p> – Branimir Glavaš od trenutka kad je ušao u zatvor u Remetincu štrajka glađu, potvrdio nam je njegov odvjetnik Ante Madunić, koji je branjenika u petak u pritvoru posjetio već dvaput. »Za drugog posjeta, pokušao sam ga odgovoriti od štrajka, no on je to odbio te se, osim pravnim sredstvima u postupcima za koje smatra da su mu namješteni, kani boriti i na ovaj način«, rekao je Madunić Vjesniku.</p>
<p> Drugi Glavašev odvjetnik, mr. Dražen Matijević, podnio je zagrebačkom Županijskom sudu žalbu na odluku o Glavaševu pritvaranju zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, a o žalbi bi najvjerojatnije u ponedjeljak trebalo odlučiti izvanraspravno vijeće suda. Glavašu je pritvor određen zbog opasnosti od utjecanja na četiri svjedoka, čija je imena istražni sudac naveo u svojem riješenju. Razlozi pritvaranja prestaju kad oni budu saslušani. Budući da je jedan od svjedoka već saslušan, a trojica bi trebala biti saslušana idućeg tjedna, moguće je da Glavaš, prema stanju spisa, bude na slobodi već nakon tjedan dana.</p>
<p>Pritvor bi mu mogao biti produljen, ako istražni sudac prihavti prijedlog Državnog odvhjetništva da se pritvor Glavašu, osim zbog utjecanja na svjedoke, odredi i zbog tzv. posebno teških okolnosti djela. U tom slučaju, pritvor bi mu mogao trajati do okončanja cijeloga kaznenog postupka.</p>
<p>Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku u petak je prihvatilo žalbu Županijskog državnog odvjetništva te ukinulo rješenje istražnog suca Marija Kovača, kojim je u predmetu protiv osumnjičenog Branimira Glavaša u »slučaju selotejp«, Županijski sud u Osijeku proglasio mjesno nenadležnim. Kako je izvijestio glasnogovornik suda Miroslav Rožac, izvanraspravno vijeće mišljenja je da u tom slučaju nije bilo mjesta primjeni odredbi članka 12. stavka 2. Zakona o primjeni Rimskog statuta, nego je trebalo primijeniti opće odredbe o mjesnoj nadležnosti iz Zakona o kaznenom postupku, jer je mjesto počinjenja kaznenog djela u Osijeku. Zato je izvanraspravno vijeće vratilo taj slučaj Kovaču na daljnje postupanje.</p>
<p>Ako istražni sudac Kovač donese rješenje o provođenju istrage protiv Glavaša u »slučaju selotejp«, može predložiti spajanje tog postupka sa »slučajem garaža« za koji se istraga vodi u zagrebačkom Županijskom sudu. Prema najavama glasnogovornika Rošca, istražni sudac Kovač u idućih će nekoliko dana odlučiti o pokretanju istrage. Izvanraspravno vijeće odlučivalo je i o žalbi Županijskog državnog odvjetništva na odluku istražnog suca, kojom je odbio Glavaševo zadržavanje u pritvoru, no tu je žalbu odbilo kao neosnovanu. </p>
<p>Naime, tek nakon donošenja rješenja o provođenju istrage, osumnjičeni postaje okrivljeni i tada mu se može odrediti pritvor. Do sada mu se u Osijeku moglo odrediti tek zadržavanje od 48 sati. No, kako je izvanraspravno vijeće ocijenilo, za to nije bilo osnove jer se zadržavanje može odrediti samo 48 sati prije započinjanja istrage i to samo ako je osumnjičenik uhićen i doveden, a nije još podnijet istražni zahtjev. Kako osumnjičeni Glavaš nije bio uhićen niti priveden, nego je došao sam, nisu se stekli uvjeti propisani Zakonom za donošenjem rješenja o njegovom zadržavanju [M. Dešković, M. Sajler Garmaz]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ne postoji alternativa Europskoj uniji</p>
<p>Premijer je istaknuo važnost konsenzusa svih političkih stranaka i pozvao na zajedništvo nasuprot partikularnim stranačkim interesima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Europa bez Hrvatske nije kompletna«, rekao je u petak predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader tijekom predavanja koje je održao na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, gdje se obilježava 40 godina djelovanja Hrvatskog politološkog društva.</p>
<p>Rekao je da kao uvjereni Europljanin tvrdi da ne postoji alternativa Europskoj uniji i da je jedina mogućnost kooperacija, a ne konfrontacija. Istaknuo je i važnost konsenzusa svih političkih stranaka, pozvao na zajedništvo nasuprot partikularnim stranačkim interesima, rekavši da je upravo to ključ uspjeha za Hrvatsku.</p>
<p>Premijer je rekao da smo kroz Savez za Europu dobili ključnu političku pretpostavku za ulazak u Europksu uniju.</p>
<p>Govoreći o problemima s potpisivanjem europskog ustava, rekao je da će Hrvatska budno pratiti što se s tim događa, ali i ponuditi Europi svoje stručnjake.</p>
<p> »Krajem 2008. trebali bi se riješiti problemi s ustavom, a otprilike bi u to vrijeme Hrvatska trebala završiti s pregovorima, što će nam omogućiti da postanemo 28. članica Unije«, poručio je Sanader. Napomenuo je da čak i ako se problem ustava do tada ne riješi, Hrvatska, prema ugovoru iz Nice, može postati članica.</p>
<p> Dodao je, međutim, da do tada treba odraditi svoju »domaću zadaću« - brze, ali i kvalitetne pregovore.</p>
<p>Sanader je u izlaganju spomenuo i burnu europsku povijest ratova, sukoba i genocida, ali i nužnost drukčije budućnosti. Kao mogući problem suvremene Europe prepoznao je svojevrsni jaz između onih u Bruxellesu, političkih elita i građana.</p>
<p>Ingo Friedrich, potpredsjednik Europskog parlamenta, održao je predavanje na temu daljnjeg proširenja Unije. Istaknuo je da europska politika treba vizionare, naglasio ulogu Ive Sanadera u procesu ulaska Hrvatske u Europu, te govorio o potrebi za višenacionalnim identitetom.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Stopa kriminaliteta smanjena za trećinu</p>
<p>BRDO KOD KRANJA</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin i ravnatelj policije Marijan Benko predvodili su u petak hrvatsko izaslanstvo na Šestoj ministarskoj konferenciji o nezakonitim migracijama, organiziranom kriminalu, korupciji i terorizmu, čiji su domaćini u Brdu kod Kranja slovenski ministar unutarnjih poslova Dragutin Mate i austrijska ministrica policije Liese Prokopp. Konferencija je tradicionalno okupljanje izaslanika ministarstava unutarnjih poslova srednje i jugoistočne Europe.</p>
<p>»Stopa kriminaliteta smanjena je za jednu trećinu«, rečeno je na skupu. Bilateralna suradnja također je znatno unaprijeđena, što je pridonijelo povećanom stupnju sigurnosti u regiji. Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin istaknuo da je suradnja, a osobito međunarodna policijska suradnja na načelima partnerstva temelj u borbi protiv globalnog kriminala, terorizma i drugih oblika kriminala, temelj uspješnog stvaranja sigurnosnih uvjeta u cijeloj Europi. [M. Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Zahvala za nesebičnu podršku Hrvatskoj</p>
<p>Bez Hrvatske Europa ne bi bila potpuna, rekao je Ingo Friedrich</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpredsjednika Europskog parlamenta Ingoa Friedricha hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak je, u nazočnosti premijera Ive Sanadera, odlikovao redom Kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Odličje mu je dodijeljeno za izniman doprinos u postupku međunarodnog priznanja Hrvatske kao i nesebičnu podršku na putu Hrvatske prema europskim integracijama, a u prigodi 15. obljetnice samostalnosti. </p>
<p>»Osobito mi je drago da vam mogu uručiti visoko hrvatsko odlikovanje za vaš doprinos u promicanju europskih vrijednosti u Hrvatskoj, u isticanju demokratskih standarda, ali i u jačanju veza Hrvatske s procesima u ujedinjenoj Europi«, rekao je u svom govoru predsjednik Mesić. Istaknuo je i da ujedinjena Europa nije samo sudbina Hrvatske nego i cijelog područja jugoistočne Europe koje će, pristupanjem Bugarske i Rumunjske, postati u potpunosti okružene članicama EU-a. </p>
<p>Ujedinjena Europa sada prvi put, rekao je, ne sukobljava velike i male države, tržišta i naroda, niti u njoj ima većinskog naroda.</p>
<p>»Hrvatska, u kojoj se svi građani osjećaju integrirano i sigurno, u kojoj je vladavina zakona iznad vladavine privilegija, nije tek europski, nego i naš nacionalni interes« rekao je Predsjednik. </p>
<p>Odlikovani Friedrich zahvalio je i predsjedniku Mesiću i premijeru Sanaderu na ukazanoj mu časti.</p>
<p>»Bez Hrvatska Europa ne bi bila potpuna, stoga ćemo raditi na tome da hrvatski zastupnici budu što prije zastupnici i europskog parlamenta te kako bi Hrvatska bila dijelom onoga što joj već stoljećima pripada«, kazao je Friedrich. </p>
<p>Rekavši da mu je zadovoljstvo ovo visoko hrvatsko odličje, istaknuo je i da ga ono obvezuje na intenzivnu daljnju suradnju s Hrvatskom.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šuker: Eliminirat ćemo strane ilegalne iznajmljivače</p>
<p>CAVTAT</p>
<p> - »Stvar je nacionalnog ponosa da eliminiramo ilegalno iznajmljivanje stranaca. Nelogično je da mirno gledamo kako u Hrvatskoj stranci nekažnjeno iznajmljuju na crno, ne smijemo dopustiti da neki na našoj rodnoj grudi rade bedake od nas«. Tom je izjavom ministar financija Ivan Šuker izmamio pljesak tijekom sastanka turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade, u petak u Cavtatu. Hrvatska će, kazao je, već ove godine ispuniti maastrichtske kriterije za ulazak u Europsku monetarnu uniju jer je planirani deficit tri posto BDP-a, što mogu sanjati mnoge države koje su već u toj Uniji. U prvih šest mjeseci prihodi od turizma iznosili su 1,6 milijardi eura, što je rast od 8,6 posto u odnosu na 2005., a rast bruto dodane vrijednosti hotela i restorana iznosi 12 posto. Ministar Božidar Kalmeta najavljuje nove mjere za vraćanje njemačkog i talijanskog tržišta - dva primarna tržišta što ovu sezonu završavaju s minusom. Prihod od autoceste Zagreb - Split, tvrdi, za prvih devet mjeseci porastao je 24 posto. Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić pozabavio se turističkim djelatnicima rekavši da u nas rade 83 škole za turizam i ugostiteljstvo, što je previše. [D. V.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061028].
|
