NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060828].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 110520 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.08.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvati 'leasingom' najviše kupuju automobile</p>
<p>Tijekom 2005. godine preko Hypo-Leasinga Kroatien, sklopljeno je 10.773 ugovora za nabavu vozila, a u samo prvih šest mjeseci ove godine sklopljeno ih je 8301</p>
<p>Financiranje putem leasinga u Hrvatskoj je već godinama jedan od najpopularnijih načina »kupovanja« nekretnina, svih vrsta motornih vozila, razne vrste opreme, strojeva i plovila. »I dalje je najveća zainteresiranost klijenata na tržištu leasinga usmjerena prema vozilima«, kažu u Hypo-Leasingu Kroatien (HLK), vodećoj leasing banci u Hrvatskoj.</p>
<p>Osim iznimne zainteresiranosti za kupnju vozila na leasing, i ostala roba sve se češće financira na taj način.</p>
<p>Tijekom 2005. godine preko HLK sklopljena su 10.773 ugovora za nabavu vozila, 1826 ugovora za opremu, 156 ugovora za nekretnine i 128 ugovora za plovila. </p>
<p>»U tekućoj godini potražnja je povećana u svim segmentima financiranja pri čemu se poredak nije mijenjao«, rekli su u HLK-u.</p>
<p>Tako je u prvih šest mjeseci već sklopljen 8301 ugovor za vozila, 986 ugovora za opremu, 114 ugovora za plovila i 109 ugovora za nekretnine. </p>
<p>»Ako se za 2005. godinu usporedba radi u vrijednosnim omjerima, na prvom mjestu ostaju vozila u financiranom volumenu od 179,7 milijuna eura dok su na drugome mjestu nekretnine s iznosom od 147,7 milijuna eura. Zatim slijedi oprema u iznosu od 86,5 milijuna i plovila u iznosu od 22 milijuna eura«, tvrde u HLK-u.</p>
<p>Ove pak godine iznos sklopljenih ugovora za vozila iznosi 124,5 milijuna eura, za nekretnine 68,7 milijuna, 45,3 milijuna za opremu te 15,4 milijuna eura za plovila.</p>
<p>Valja napomenuti da iako i fizičke osobe mogu kupovati na leasing, u HLK-u napominju da je bit leasinga najam, a ne kupnja, tako da predmet financiranja mora glasiti na leasing kuću sve dok se ne otplati.</p>
<p>»Leasingom nije moguće kupiti predmet koji bi glasio na osobu. Takvo što je moguće samo putem klasičnoga kredita«, ustvrdili su u HLK-u i time odbacili insinuacije da će to uskoro, unatoč nekim najavama, biti moguće.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Svaki dio Hrvatske dobiva prilagođenu školu</p>
<p>U arhitektonsku prilagodbu škola Ministarstvo znanosti uložit će 700.000 kuna do kraja godine, a mreža škola bit će temeljena na stvarnim potrebama, s ciljem uključivanja učenika s većim motoričkim oštećenjima u redoviti školski sustav</p>
<p>U Hrvatskoj se školuje oko 10 učenika koji stanjem svog tijela, osjetila i uma odstupaju od većine ostalih. Neki učenici teško hodaju ili trebaju kolica, neki slabo vide ili čuju, neki teško čitaju i pišu, sporije misle i zaključuju, neki su u neprestanom nemiru i rastresenosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ovog je ljeta izradilo analizu stanja i potreba učenika s većim motoričkim oštećenjima. </p>
<p>Time će se, najavljuje ministar obrazovanja Dragan Primorac, prvi put u Hrvatskoj izraditi mreža škola po kriteriju pristupačnosti. Svaka će imati rampu, prilagođeni sanitarni čvor, lift, pokretnu traku. Mreža škola bit će temeljena na stvarnim potrebama a s ciljem uključivanja učenika s većim motoričkim oštećenjima u redoviti školski sustav, i to u području njihova mjesta stanovanja. </p>
<p>Prema najnovijim podacima dobivenim anketiranjem 1670 matičnih i područnih osnovnih škola (na anketu se odazvalo 77 posto škola u Hrvatskoj), utvrđeno je da 298 osnovnih škola pohađa 616 učenika s većim motoričkim oštećenjima.</p>
<p>»Model cjelovitog rješavanja ovog pitanja vidim u zajedničkom financijskom ulaganju s lokalnom zajednicom i regionalnim lokalnim upravnim tijelima s ciljem stvaranja prilagođene škole u svakoj sredini«, kaže ministar Primorac, koji je uputio poziv uredima državne uprave i osnivačima škola da do početka rujna izrade odabir najprikladnije škole na svom području koja će se opremiti za prihvat učenika s većim motoričkim oštećenjima. </p>
<p>Na temelju dostavljenih podataka izradit će se plan prilagodbe objekata u skladu s prioritetima za svaku sredinu. Time će se, kaže Primorac, prvi put u Hrvatskoj izraditi mreža škola koje će imati rampe, prilagođene sanitarne čvorove, liftove ili pak Yolli pomagala (pokretna traka). </p>
<p>»Podatke još uvijek čekamo, ali važno je da je Ministarstvo znanosti osiguralo do kraja godine 700.000 kuna koje ćemo uložiti u arhitektonsku prilagodbu škola«, navodi ministar.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jesen kao i ljeto - topla i kišovita</p>
<p>Ukupno gledano, i ljeto je proteklo u granicama prosjeka, premda su iznova zabilježene - ekstremne vremenske prilike. Početkom lipnja bilo je, primjerice, izrazito hladno i ponegdje je padao snijeg, dok je već krajem lipnja bilo iznimno vruće</p>
<p>Od rujna do studenoga ove godine očekuje se uglavnom toplo i kišovito vrijeme. Pri tome može biti dužih toplijih ili hladnijih razdoblja, pa čak i niza suhih dana ili pak onih s izraženijim količinama oborina. Jesen pred nama bit će, dakle, toplo-hladna i kišovito-suha. Upravo se to, naime, može iščitati iz prognostičkih materijala i proračuna atmosferskih modela Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena u Readingu u Velikoj Britaniji, prognozama Meteoslužbe Velike Britanije i američkog The International Research Institute for Climate and Society.</p>
<p>»Proračuni atmosferskih modela Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena upućuju na srednje temperature zraka u Hrvatskoj koje će se kretati oko prosjeka«, dodaje hidrometeorolog Zoran Vakula. I ukupna količina oborina očekuje se na razini višegodišnjih srednjih vrijednosti, baš kao i srednji tlak zraka.</p>
<p>Temeljem višegodišnjih mjerenja srednjih vrijednosti temperature, u Zagrebu ona od rujna do studenoga iznosi 10,5 stupnjeva Celzija, a ukupna je količina oborina 230 milimetara. </p>
<p>U Osijeku srednja temperatura dosiže 11,1 stupnjeva Celzija, dok su se oborine zaustavile na 144 milimetra. Srednja je temperatura u Gospiću 8,9 stupnjeva, a količina padalina 434 milimetara. U Rijeci, dakako, živa pokazuje veće vrijednosti pa je srednja temperatura 14,4 stupnjeva Celzija, ali su zabilježene i veće količine padalina - 508 milimetara. U Splitu je temperatura 16,9 stupnjeva, a količina oborina 248 milimetara. </p>
<p>Po svemu sudeći, jesen će biti u granicama prosjeka, potvrđuje Vakula. Napominje i da ne smijemo zaboraviti kako je, ukupno gledajući, i ovogodišnje ljeto također bilo u granicama prosjeka, iako su opet zabilježeni - ekstremi. Početkom lipnja bilo je, sjetimo se, izrazito hladno, čak toliko da je u nekim dijelovima zemlje pao i snijeg, dok su kraj toga mjeseca obilježile iznimne vrućine.</p>
<p>Smjenjivanje hladno-vrućih dana obilježilo je i srpanj i kolovoz, a opet je, ukupno gledano, prosječna temperatura i za ta dva ljetna mjeseca bila uobičajena za to doba godine. Vakula pritom upozorava da su tromjesečne prognoze tek eksperimentalne te da se odnose na cijelo obuhvaćeno razdoblje, a ne na pojedine mjesece.</p>
<p>Nataša Gajski Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Gradski stan 700 kuna, dijete u domu - 7500 kuna</p>
<p>Grad Rijeka nije prije tragedije udovoljio zahtjevu obitelji Prosen da joj u najam da stan, ali je isto odobrio kardiokirurgu osumnjičenom za primanje mita, koji ima vrijednu vilu </p>
<p>Nedavna tragedija u Rijeci, kad je u zapaljenom stanu izgorjela dvogodišnja djevojčica, otvorila je pitanje treba li djecu izdvajati iz obitelji isključivo zbog siromaštva, odnosno zbog neodgovarajućeg smještaja. Prije nesreće je riječki centar za socijalnu skrb donio odluku da se troje djece izdvoje iz te obitelji i smjeste u dom za nezbrinutu djecu zbog neprimjerenih stambenih uvjeta.</p>
<p>Centar je postupio po propisu. Najprije je zatražio od Grada da obitelji nađe nužni smještaj, ali Rijeka nije udovoljila tom zahtjevu. Istodobno, Grad je potresla priča o pritvaranju uglednoga kardiokirurga Ognjena Šimić zbog sumnje da je primio mito. Njemu je Grad ranije bez problema dao u najam stan površine 106 četvornih metara za samo 726 kuna mjesečno. Sve to, dakle, unatoč činjenici da taj liječnik radi, prima plaću i vlasnik je vile u Kostreni vrijedne najmanje milijun eura. </p>
<p>Izjava riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela da se baš razmišljalo tom liječniku oduzeti pravo na korištenje gradskog stana, sada ne zvuči uvjerljivo. Tim više jer za siromašnu obitelj s troje malodobne djece, koja je krajem lipnja od Grada tražila nužni smještaj, nije bilo razumijevanja. </p>
<p>Stručnjaci i službe slažu se da je izdvajanje djece iz obitelji najgore rješenje. Djeca proživljavaju šokove zbog odvajanja od roditelja, a državu sve to košta mnogo više nego da se u dogovoru s gradom ili općinom obitelji pomogne platiti najam stana. </p>
<p>Smještanje djeteta u dom stoji državu od 5000 do 7500 kuna mjesečno. Ako se iz obitelji privremeno uzme troje djece, država će mjesečno plaćati najmanje 15.000 kuna. Da im se pomogne platiti najam stana, iznos bi bio i 13 puta manji.</p>
<p>»Centri za socijalnu skrb i lokalna zajednica trebali bi se bolje povezati i pronaći rješenje kad je u pitanju izdvajanje djece iz obitelji isključivo zbog loših stambenih uvjeta«, kazala je Vjesniku državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić. Dodala je da je premještaj djece u dom nepotreban veliki stres i za djecu i za roditelje. Najavila je da će se novim zakonom o socijalnoj skrbi lokalne jedinice, pravosuđe i centri za socijalnu skrb bolje povezati, pa se ne bi smjelo događati da se roditeljima oduzima pravo na roditeljsku skrb samo zato što su siromašni.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Brokova čarobna formula</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Još ovo proljeće Elmar Brok, ključni čovjek za vanjsku politiku Europskog parlamenta, prestrašio nas je zahtjevima da Europska unija zatvori vrata. U često kompliciranom rječniku europskih dužnosnika nikako se nije moglo do kraja pročitati vrijedi li to i za Hrvatsku.</p>
<p>Prije nekoliko dana dilema je do kraja razriješena. »Strašni« Elmar Brok, koji bez sumnje postaje sve više strah i trepet zemljama koje žele ući u Uniju, predstavio je svoj plan 10 plus 2 plus 1 u kojem se zalaže da, nakon Rumunjske i Bugarske, Hrvatska uđe u EU, a da tek onda dođe do zastoja u primanju novih članica. </p>
<p>Zapravo je i sve logično. Unija je s Hrvatskom počela pregovore koji dobro napreduju, a ostale zemlje u regiji još uvijek jako zaostaju s usvajanjem kriterija nužnih za članstvo. Pred Hrvatskom su ozbiljni zadaci i ako ih u kratkom roku ispuni, zaslužila je svoje mjesto u Uniji, a drugi će morati pričekati, jer nisu slijedili <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> reformi koje je Hrvatska poduzela.</p>
<p>Europski parlament postaje sve više mjesto gdje će se kreirati europska politika, a sljedećih godina bit će to još naglašenije. Za Hrvatsku je važno što dobro raspoloženje prema prijemu naše zemlje postoji i među pučkim strankama, ali i socijalistima, liberalima, zelenima i svima koji čine šaroliku obitelj parlamenta. </p>
<p>Bit će, naravno, potrebno održavati i daljnje bliske kontakte s čelnicima političkih frakcija u parlamentu i objašnjavati im hrvatske ciljeve i napore, jer će nam u konačnici podrška Europskog parlamenta itekako trebati. Uostalom, naš je cilj da 2009. godine sudjelujemo na izborima za novi Europski parlament.</p>
<p>Predložena Brokova formula zapravo je i najrealnija. Europska unija očito treba predah da bi riješila probleme koji se godinama vuku, smogla snage za donošenje ustava i definirala buduću strategiju. </p>
<p>Pred Hrvatskom je, dakako, ozbiljna i zahtjevna zadaća ispunjavanja europskih kriterija, jer bez toga nam nikakva formula neće pomoći. Zaustavljanje Hrvatske ne dolazi u obzir, jer u ovom trenutku Hrvatska treba EU, ali i EU treba Hrvatsku. Kao sponu između Bruxellesa i Balkana, kao pozitivan primjer koji trebaju slijediti sve zemlje u regiji. </p>
<p>Zaustavljanje Hrvatske bilo bi kobno i za Bruxelles, a nepravedno prema Hrvatskoj. Zbog toga je i Wolfgang Schüssel nedavno u Salzburgu ustvrdio da je Hrvatska zaslužila članstvo, a Brok promovirao formulu koja bi joj to i omogućila.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Rad i nerad</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Dobro je da tu i tamo netko iznova podsjeti kako Hrvatska zapravo nema dovoljno znanstvenika. Ima ih dovoljno samo na papiru, ali ne na djelu, što znači da u poprilično uljuljkanom sustavu jedni rade, a drugi ne. Jasmina Havranek, odnedavna ravnateljica Agencije za znanost, kaže da to više neće moći tako. Misli da je problem ponajprije u glavama onih koji ne rade. Oni koji rade ispadaju budale, jer su najmanje odgovorni oni koji ne rade. Ako radite, izloženi ste kritikama, a ljudi vole ništa ne raditi, izbjeći kritiku, biti ukljuljkani u neke svoje 'filmove' i ne dati nikome da im išta dira. Zato Havranek apelira na što hitniju selekciju znanstvenog rada i prozivku jer je više suludo financirati sve i svašta u znanosti. Zbog činjenice da Hrvatska ima sasvim dovoljno znanstvenika na papiru, a puno premalo na djelu, NATO-ova ekspertica za hranu sugerira ministru Primorcu da izađe s podacima koje je skupio o aktivnosti znanstvene zajednice. Barem kao blagom opomenom i dobrim upozorenjem da bez rada nema ni novca.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Sudbonosna odluka</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Spomenike kulture nije dovoljno obnoviti, nego ih treba i održavati </p>
<p>Do jučer zaboravljen, slučaj Medvedgrad se ponovo aktualizira, ovaj put ne političkim odlukama o njegovoj svrsi i namjeni, nego stručnim razlozima obnove. Obnovljen djelomično početkom devedesetih, kad je srednjovjekovni povijesni spomenik dobio suvremenu namjenu memorijalno spomeničkoga karaktera kao Spomenik Domovini, što je nazvan Oltarom Domovine (a što su mnogi, neovisno o stručnim protivljenjima obavljenim zahvatima, gotovo sa sprdnjom omalovažavali, pokazujući time i odnos prema Domovini), Medvedgrad je desetljeće kasnije političkom odlukom napušten i zaboravljen. Taj zaborav uključio je i nebrigu za održavanje, kako srednjovjekovnog burga tako i novog spomenika. Ostavljen, kao i nekoć, da umire u svojoj ljepoti, bio je izložen brojnim devastacijama. Oltar Domovine, umjetnički rad kipara Kuzme Kovačića, posebno je uništen, ali zbog neodržavanja stradali su i drugi dijelovi utvrde.</p>
<p>Promjene u odnosu prema Madvedgradu mogle su se naslutiti, povratkom Oltaru Domovine kao mjestu odavanja poštovanja svima stradalima u Domovinskom ratu, koji je potakla aktualna vlast. Sljedeći je potez bio odluka o novoj obnovi Medvedgrada, koju su sporazumno dogovorili premijer Ivo Sanader i gradonačelnik Milan Bandić. Da nije ostalo na pukoj riječi, pokazuje obnova Oltara za koji su neki umjetnički fragmenti izrađeni u Češkoj (riječ je o lijevanom staklu otpornom na ekstremne vremenske promjene). Stvar se, dakle, pomakla s mrtve točke. No, to je tek početak. Obnova, koja će uslijediti, trajat će tri godine. To nije predugo kad se uzmu u obzir potrebni konzervatorski zahvati na cijelom kompleksu, koji ni u prethodnoj fazi obnove nisu dovršeni. </p>
<p>Što pokazuje »slučaj Medvedgrad«? Obnova baštinskoga kompleksa, čak i onda kada je u cijelosti dovršen, ne znači da se od tog spomenika kulture, rekli bismo danas kulturnog dobra, mogu dignuti ruke. Spomenik se mora održavati jer obnovljeno i napušteno opet propada. Medvedgrad je samo jedan u nizu primjera hrvatske baštine koja je u bivšoj državi često namjerno ostavljana vremenu na milost i nemilost. A vrijeme Domovinskoga rata donijelo je nova razaranja graditeljske baštine s ciljem uništavanja spomenika kao potvrde hrvatskog identiteta na hrvatskom tlu. Stoga je briga za baštinu jedan od najopsežnijih zadataka u hrvatskoj kulturi kojem dotadašnja ekipiranost kako u konzervatorskim zavodima tako i stručnom kadru nije bila dovoljna. Stoga je širenje mreže konzervatorskih odjela, koji osiguravaju pokrivenost Hrvatske, bila sudbonosna odluka ministra kulture Bože Biškupića. Postojećim konzervatorskim zavodima u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Osijeku, Varaždinu i Karlovcu pridruženi su novootvoreni konzervatorski odjeli u Puli, Gospiću, Bjelovaru, Požegi i Trogiru. Uskoro se otvaraju u Slavonskom Brodu, Sisku i Imotskom, čime širenje mreže nije zaključeno jer se pokazalo nužnim pokriti i otočna područja, poglavito na širem dubrovačkom prostoru. Sustavnim otvaranjem konzervatorskih odjela diljem Hrvatske služba zaštite se i kadrovski ojačava, čime se napokon rješava akutni problem te struke. Bitno je, dakle, graditi taj sustav zaštite kulturnih dobara koji mora spomenike ne samo registrirati i obnavljati, nego i trajno skrbiti o njima. Ministar Biškupić stoga je povukao odlučujući potez.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Mljet zaslužuje Unescovu zaštitu</p>
<p>Posebna vrijednost u domeni nematerijalne kulture je očuvanost štokavskog govora, danas skoro nepostojeće, izvorne arhaične ijekavice kojom se koriste stanovnici Goveđara</p>
<p>MARIN PERKOVIĆ</p>
<p>Nacionalni park »Mljet«, osnovan 11. studenoga 1960. godine zakonom koji je donio Hrvatski sabor, u povijesti su štitile skoro sve država i uprava koje su njim upravljale, a najveću i najdužu zaštitu pružao mu je benediktinski Pulsanski red iz Apulije, koji su u XII. stoljeću sagradili samostan i crkvu sv. Marije i živjeli u njemu do 1808. godine, kada je ukinut benediktinski red. </p>
<p>Bogatstvo arheoloških i hidro arheoloških nalazišta, posebno Polača i Pomene, izrazito je veliko i vrijedno te se napori arheologa i podmorskih arheologa, konzervatora i restauratora objedinjeni i u njihovim programima i planovima rada trebaju valorizirati u cjelovitosti zaštite, prezentacije i korištenja zaštićenog područja i njegovih sadržaja.</p>
<p>Najveća palača na Jadranskoj obali nakon Dioklecijanove nalazi se u Polačama i eto prilike da svi njeni dijelovi postanu još jedan prostor na ponos Hrvatske i svijeta.</p>
<p>Postojanje cjelina arheoloških i hidro arheoloških lokaliteta omogućava osnivanje muzeja IN SITU u Polačama, prirodoslovnoga i povijesnog muzeja na Velikom i Malom jezeru s očuvanim klačinama, izvorima vode, mostom i mlinom, unikatnim na cijelom svijetu, koji pokreće morska plima i oseka, uspostavu Etno sela Goveđari sa svim elementima eko sela, uspostavu muzeja obalne straže u bivšoj vojarni i njenim podzemnim topničkim položajima... </p>
<p>Posebna vrijednost u domeni nematerijalne kulture je očuvanost štokavskog govora, danas skoro nepostojeće, izvorne arhaične ijekavice kojom se koriste stanovnici Goveđara.</p>
<p>Dosadašnje znanstveno i stručno sudjelovanje mnogobrojnih ustanova i institucija Hrvatske u kulturnim i prirodnim djelatnostima zavrijedilo je da se pod najvišim Hrvatskim i svjetskim zakonima i pravilima zaštitarskih organizacija (Unesco, IUCN, WWF) valorizacija i obnova navedenih prirodnih i arheoloških lokaliteta privede kraju. </p>
<p>Inicijativama za uvrštavanje novih područja, lokaliteta, objekata, kulturnih i prirodnih pojava trebalo bi pridodati i zaštitu brojnih blatina i slatina po cijelom otoku, špilja rikavica, staništa sredozemne medvjedice, Odisejeve špilje, Saplunarskih prostora i vrijednosti: pinija, morske kornjače glavata želva, pijesaka, cvijeta žilj, itd. </p>
<p>Iza ove inicijative stala je i mjesna i lokalna samouprava, stručnjaci cijele Hrvatske od HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Dubrovniku, Konzervatori, arheolozi, prirodoslovci, muzealci, etnolozi, oceanografi, pa i Hrvatsko muzejsko vijeće u dijelu utvrđivanja uvjeta za registraciju zbirki i osnivanje muzeja IN SITU na Mljetu. </p>
<p>Jedinstvena cjelina ugrožene prirodne i kulturne baštine trebala bi proći proceduru uvrštavanja na listu svjetski zaštićene baštine, s oblikovanim zbirkama i stručnom muzejskom zaštitom kako bi ne samo zidine i lijepi vidici već unutarnja vrijednost života naših predaka omogućila opstanak istinsku vrijednost koju možemo dati bez ikakve sumnje.</p>
<p>Autor je kustos prezentator Javne ustanove Nacionalni park »Mljet«</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Trostruka uzvojnica</p>
<p>U Velikoj Britaniji više od polovine sveučilišnih djelatnika vrijeme troši na prikupljanje novca pa nemaju vremena angažirati se na poticanju mladih ljudi i(li) sudjelovati u javnim raspravama</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>S motrišta sveučilišta, u njegovom gotovo milenijskom postojanju, jedan od najkatastrofalnijih trendova je tzv. trostruka uzvojnica: država, sveučilište i gospodarstvo. Umjesto da im je nastava jedan od najvažnijih zadataka, sveučilišni djelatnici, posebno oni na vršku pojedine djelatnosti, sakupljaju novac. Na to upozorava i predsjednik vlade Velike Britanije Tony Blair (Newsweek International, 21. kolovoza). Treba li se onda čuditi da im za nastavu ili neke druge važne aktivnosti ne ostaje dovoljno vremena. </p>
<p>Ako se tome pribroji i potreba objavljivanja radova, ne čudi da se na sveučilištu radi po 70, pa i više sati na tjedan. Suštinski za malo novca. A zašto je uopće nastala ta situacija? </p>
<p>Zanimljivi su neki podaci iz nedavne ankete Kraljevskog društva u Velikoj Britaniji. Na uzorku od 1485 znanstvenika, njih je 64 posto izjavilo da svoje vrijeme troše za sakupljanje novca za svoje organizacijske jedinice. Treba li čuditi da je njih 52 posto izjavilo da nemaju vremena angažirati se na poticanju mladih ljudi za studij prirodne znanosti ili tehnike, za javne rasprave ili sudjelovanje u medijima. Štoviše, takav rad se ocjenjuje lošim za razvoj karijere. Ono što je još zanimljivo iz ankete je podatak da njih 73 posto nije poučeno kako govoriti u javnosti o svojim dostignućima.</p>
<p>Zašto je »trostruka uzvojnica« tako loša? Zato što gospodarstvo koristi doktorande da rade za njih za mali novac. U suradnji s gospodarstvom, sveučilištu se ponešto poboljšava novčana situacija, ali uglavnom onima na vrhu piramide. Bilo bi zanimljivo jednom pročitati o visini stipendija za doktorande npr. u SAD-u ili u Europskoj uniji. To je poprilično slabo plaćena radna snaga, koja svoju nagradu očekuje u obliku doktorata. Zato takvi ne pitaju koliko će raditi, već da se što brže domognu titule i da onda ipak možda naplate uloženi trud. A zapravo oduzimaju radno mjesto onima koji su nekada radili u istraživačkim jedinicama pojedinih tvrtki. Vlasnici dvostruko profitiraju. Država im novčano podupire razvoj putem slabo plaćene radne snage, a često se radi o visoko rizičnim istraživanjima. Pritom je dobivanje novca povezano je s velikim utroškom vremena. Mnogi npr. u Hrvatskoj nisu ni svjesni što znači pisati prijedloge za briselsku administraciju. A rezultat je vrlo nesiguran.</p>
<p>Ako se tome pridoda i potreba da se što više objavljuje, osobito u uglednim časopisima, nažalost nema vremena za ostale aktivnosti koje su nužne u sveučilišnom sustavu. Posebno za nastavu i rad na nacionalnoj terminologiji.</p>
<p>Nemoguće je jednoznačno odgovoriti na probleme svake od sastavnica znanosti: društveno-humanističke (duhovne), prirodne i tehničke. Za područje tehnike smišljena je sintagma: istraživanje za srednja i mala poduzeća. Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri moguće takva istraživanja kasnije pretvoriti u znanstvene radove podobne za objavu u »uglednim časopisima«.</p>
<p>Iz navedenog proizlaze barem dva temeljna zadatka. Prvo, trebalo bi provesti sličnu anketu, što zapravo rade zaposleni na hrvatskim sveučilištima, osobito oni na vrhu područja. Drugo, trebalo bi pronaći model kako »obeštetiti« one koji potiču mlade ljude za studij tehnike ili prirodne znanosti. Ali i njihove organizacijske jedinice.</p>
<p>Kako pomiriti »trostruku uzvojnicu«, nastavu, potrebu objave u »uglednim časopisima« i hrvatske nacionalne ciljeve, sigurno je jedno od najvažnijih pitanja hrvatskom sveučilištu u idućem razdoblju.</p>
<p>Autor je redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zadrani su bez TV-programa</p>
<p>Damir Hajduk iz tvrtke DCM, osporavajući navode iz mog teksta, piše da je DCM putem medija obavijestio Zadrane o planiranoj promjeni rasporeda TV kanala. No, Vjesnik (ni dopisništvo u Zadru) nije dobio nikakvu obavijest. Tvrdi da su obavijesti polijepljene po ulazima zgrada, ali nekoliko tisuća građana tvrdi da ih u njihovim zgradama nije bilo. Na koncu, jesu li se građani suglasili s promjenama? Očito da nisu, a njihova reakcija na samovolju očituje se nedopuštanjem ulaska DCM-ovim radnicima u zgrade pa čak i presijecanjem kabela. Iako Hajduk tvrdi da HTV 1 i HTV 2 nisu promijenili frekvencije, na moj telefonski upit prošlog petka na večer gdje su nestali svi programi, serviseri DCM-a odgovorili da ih potražim na drugim kanalima? Tako je, primjerice, HTV 2 premješten s drugog na 98. Također su te večeri Zadrane isključili iz TV-programa ostavivši im tek dva programa HTV-a s jako lošom slikom. Na koncu, Zadrani već sedam dana nemaju TV-programa za koji uredno plaćaju pretplatu.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balennovinarka Vjesnika</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako sam pobjegao s Brača</p>
<p>Stigao sam u Supetar, u simpatično svratište s nekoliko soba. Bilo je podne, na terasi je ručalo nekoliko turista, ali ručati pod glazbom nije mi se sviđalo, pa sam otišao u potražiti kakvu gostionicom bez glazbe. Bez uspjeha. Pitao sam ženu kojoj je očito pripadao restoran na otvorenom, postoji li u gradiću neki mirni prostor. »Toga nema«, odgovorila mi je, »sjednite tamo za zadnji stol, tamo je tiše«. Zaista, zvuci »glazbe« bili su manje jaki ali su se miješali s glazbom koja je treštala iz susjednoga kafića. Dignuo sam se i u samom centru vidio pečenjarnicu hamburgera ili slično. Prišao sam, platio, u nadi da ću zatomiti glad. Čovjek mi je počeo spremati takozvanu brzu hranu, uz napomenu da moram pričekati desetak minuta. Glazba je svirala. Nisam izdržao i nakon par minuta otišao sam bez sendviča. Drugo jutro na kupalištu kod Kaktusa »uživao« sam u svirci hotelskog pojačala. Otišao sam u mjesto, uzeo kartu za trajekt i otplovio u Split </p>
<p>Molio bih vas da objavite ovo pismo kao utjehu mještanki Lošinja koja je nedavno izjavila da će se spaliti zbog glasne glazbe.</p>
<p>I. Kovačević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Jarun preuzeli sportaši </p>
<p>Jezero će 2007. biti domaćin Svjetskog kupa u kajaku na divljim vodama i veteranskog prvenstva u veslanju </p>
<p>Kako upozoravaju statistički podaci, Športsko-rekreacijski centar Jarun ima od 15 posto manje posjetilaca nego lani. No, na zadovoljstvo zaposlenika Jaruna, tome uvelike pridonosi pad broja noćnih posjetilaca, a porast broja sportaša i rekreativaca. »Presretan sam što Jarun gubi ugostiteljsko-zabavni, a sve više dobiva sportsko-rekreacijski karakter. Imamo novi veslački, a uskoro ćemo osnovati i jarunski sportski klub«, kaže Aleksa Kocijan, direktor Jaruna. </p>
<p>Odličnim izborom pokazali su se turniri u odbojci na pijesku i prvi Croatia cup, koji se odvijaju na pet terena, a nastavljaju se sljedeće. »Interes građana za taj sport raste svakim danom«, ističe Kocijan. Na nedavno uređenom softball igralištu održavat će se sljedeće Europsko prvenstvo. </p>
<p>»Stalno se trudimo oko kvalitete sportskih sadržaja. Namjeravamo proširiti i osvijetliti polivalentno i sagraditi još jedno košarkaško igralište«, najavljuje Kocijan koji kaže da je viđao djecu da igraju košarku dok je dvadesetak ostalih čekalo </p>
<p>sa strane svoj red. </p>
<p>Priprema se i jezero za sljedeću natjecateljsku sezonu, kada će Jarun biti domaćin Svjetskog kupa u kajaku na divljim vodama i Svjetskog prvenstva u veslanju za veterane, a očekuje se pet tisuća sudionika iz cijelog svijeta. </p>
<p>Jarun za lijepih dana bilježi i do 45 tisuća posjetitelja, a godišnje ta brojka poraste u 4,5 milijuna. Djelatnicima Jaruna štoga je želja održati ga ugodnim mjestom boravka posjetitelja svih generacija. Od ove godine se na Jarunu iznajmljuju i roštilji (po prodajnim cijenama ugljena), a od iduće će se, također povoljno, prodavati, najavljuje Kocijan, prodavati i meso za roštiljanje.</p>
<p>Sudbina ugostiteljskih objekata na Jarunu je neizvjesna, a među prijedlozima je i onaj o prometnom zatvaranju Jaruna za sva vozila. I ovako zakrčena parkirališta obližnjih naselja morala bi prihvatiti novi val automobila, koji se parkiraju na 1524 mjesta u Centru. Time bi se, samih od sebe, ugasilo 50 posto lokala, koji ne bi mogli egzistirati, smatra Kocijan, a vrijeme bi pokazalo koliko je to dobro ili ne. Na Jarunu su od 1993. 23 ugostiteljska objekta, koliko i danas, ali ga je tada posjećivalo 400 tisuća građana, za razliku od naših dana kada tu dolazi 4,5 milijuna ljudi! </p>
<p>»Razlike u brojkama su velike jer je istina da neke objekte treba urediti, a druge odstraniti, ali to mora odrediti Gradsko poglavarstvo. Ono je i dopustilo postavljanje takvih objekata koji imaju građevinsku dozvolu, a nemaju sanitarni čvor. Neplanski građenim objektima treba dati vremenski rok da se korigiraju, a ne odmah ruše. To nema smisla«, smatra Kocijan. </p>
<p>Uprava Jaruna predlaže kriterij kvalitete i jednakih uvjeta za sve. Lokali se moraju odmaknuti od šetnice da ne smetaju, nego služe posjetiteljima. O tome će uskoro Grad donijeti svoj sud jer je urbanistički plan, vezan uz ŠRC Jarun, skinut s dnevnog reda posljednje sjednice Gradske skupštine i poslan na doradu.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zagreb dobiva fotosafari</p>
<p>Uredit će se ornitološke postaje, promatračnice, staze i panoi, izložbe i izleti vlakićem</p>
<p>Nakon uređenja Bundeka, na redu su i jezera u Savici</p>
<p> - Šancima, »zagrebačkom raju na zemlji«. Izrađen je idejni plan za uređenje 12 jezera i okoliša, a kada Vijeće Gradske četvrti Peščenica izrazi svoje mišljenje, Grad će prionuti velikom poslu.</p>
<p>Prioritet ima sanacija mazutare, »tempirane bombe«, nastale nesavjesnim odlaganjem velikih količina kemikalija na tom području. Mazutara je prijetnja pitkoj vodi jer je u blizini vodocrpilišta u Petruševcu. No, plan će se, kako je gradonačelnik Milan Bandić obećao, temeljiti očuvanju mira i prirode u području, koje obitava oko 150 vrsta rijetkih ptica te somovi stokilaši i vidre. Zbog toga bi jezera bila podijeljena u zone »obazrivih« rekreacijskih aktivnosti, zone za edukaciju i istraživanje te zone ograničene dostupnosti radi nesmetanog boravka životinja.</p>
<p>Ako se taj plan usvoji, uredit će se ornitološke postaje, pješačke staze, postaviti promatračnice i informativni panoi, a planiraju se i izložbe i radionice. Građani će dobiti i »razgledni vlakić«, koji bi vozio bivšim industrijskim kolosijekom, a predviđa se i organiziranje fotosafarija. Osmislili bi se i posjeti obližnjoj Toplani, koja jezera opskrbljuje vodom i pozitivan je primjer gospodarstva u očuvanju prirode.</p>
<p>U ŠRD Peščenica zadovoljni su perspektivom uređenja jezera, čiji su isključivi čuvari dugi niz godina bili samo ribiči i ptičari. »Dobili smo ribolovno pravo na tom području obvezavši se uređivati okoliš. Ako se uklone mazutare, mogla bi se urediti još dva-tri jezera«, ispričao je tajnik ribičkog društva Mihael Dech. Ribiči, umjesto vlakića na pruzi, predlažu tihi akumulatorski vlak, poput onog u Plitvicama, koji bi manje ugrožavao okoliš, a omogućavao šire razgledavanje.</p>
<p>Ipak, Grad će morati riješiti još jedan izazov. U Šancima je na obali jezera niklo pravo malo naselje divlje gradnje, a nesavjesni »vlasnici« ogradili su se ogradama, koje ponegdje završavaju u jezeru, kako je usmjerena i njihova kanalizacija. Tu bespravno grade Romi, i to godinama, kaže Dech, skupljaju olupine, od kojih mnoge završe u jezeru. Dolazila je i policija te građevna inspekcija, ali nije bilo rezultata. Taj problem ne smije ostati prešućen da bi uređenje zagrebačkog »Kopačkog rita u malom« bilo popuno, dodao je Dech.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Su jeli kaj su meli« </p>
<p>Ove godine, prvi put su ponuđena i jela gospoščije i plemstva iz tim krajeva</p>
<p>U nedjelju je u Vrbovcu završena manifestacija »Kaj su jeli naši stari«, koja se 26. godinu održava u tom gradu Zrinskih. Od vremena kada su kolege novinari Ivo Lajtman, Tomislav Radić i turistički radnik Đuro Kraljić, osmislili i organizirali prvo izdanje toga turističko-gastronomskog događanja, priredba postaje prepoznatljiv i u neku ruku zaštitni znak Vrbovca, ali se i promijenila. Ove godine, prvi put su ponuđena i jela »gospoščije« i plemstva koje je živjelo u tim krajevima. Ana Bakar, direktorica Turističkog ureda Vrbovca, objašnjava to činjenicom da se u četvrt stoljeća pokazalo sve što su spremale bake i mamice pa je logično da se pokaže što su jeli oni iz građanskih i plementaških obitelji. </p>
<p>Tu je značajnu ulogu odigrao zagrebački ugostitelj Zlatko Puntijar, vlasnik »Starog Puntijara« i biblioteke s oko 400 knjiga starih kuharskih recepata. </p>
<p>Gradske vlasti prepoznale su šansu da tom manifestacijom bolje prezentiraju grad i njegove mogućnosti. Sve je bilo glamuroznije, medijski dobro praćeno i očito se nije štedio novac. U tri dana održano je više od stotinu različitih priredbi, od kazališnih predstava, prezentacija običaja, do sportskih i zabavnih događanja. I građani su prepoznali značenje manifestacije. </p>
<p>Kao nikad dosad, grad je bio u znaku i ozračju manifestacije. Svi izlozi prodavaonica bili su okićeni rukotvorinama vrbovečkog kraja, u ugostiteljskim objektima nudila su se jela, predstavljana godina na toj manifestaciji, nudio se gvirc, medovina...</p>
<p>Na žalost, 60 tisuća posjetitelja nije onoliko koliko su organizatori priželjkivali. Razlog su loš (ne)vremenske prilike, »visoki datum u mjesecu«, i činjenica da Zagreb, kao potencijalno najveći emiter gostiju, malo zna o tome kako živi njegova neposredna okolica (s izuzetkom Samobora). Možemo se nadati da to neće obeshrabriti organizatore jer je riječ o vrijednom projektu koji može postati putokazom turističkim djelatnicima u manjim sredinama. </p>
<p>A kaj su stvarno jeli naši stari? »Ono kaj su meli«, duhovito je odgovorio na naš upit Marijan Dautanec, inženjer prehrambene tehnologije kojemu je baš ta priredba dala ideju za osnivanje obiteljskog Eko grunta, gdje nudi upravo ono što se protekla tri dana, uz obilje veselja i pjesme, nudilo na vrbovečkim ulicama i trgovima.</p>
<p>Stjepan ŠagovacFranjo Simić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Svjetski prvaci zaslužili igralište</p>
<p>Nogometaši NK Špansko od listopada će trenirati na novom igralištu. Radovi su započeli 16. kolovoza, a pred kraj listopada Špansko i sportaši dobit će igralište s umjetnom travom i rasvjetom. »Vijeće Gradske četvrti Stenjevec za to je osiguralo 3,15 milijuna kuna«, kazao je Mario Jelić, njegov predsjednik. </p>
<p>Uz veće, nalazit će se nešto manje igralište za najmlađe nogometaše, a gradnju financira Grad jer će se na glavnom igralištu, koje je do sada koristio NK Špansko, početkom godine graditi rukometna dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo u Zagrebu. </p>
<p>NK Špansko sada je prva momčad četvrte hrvatske nogometne lige. Njihovi mladi nogometaši, do 15 godina, lani su u Švedskoj, u Gothia kupu, odnijeli naslov prvaka u svojoj kategoriji. »Svjetski prvaci zaslužili su novo igralište i bolje uvjete, što se poklopilo s drugim čimbenicima, kao gradnja rukometnog doma i prenamjena novca za uređenje igrališta«, kaže Mario Jelić.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vjesnikova novinarka rekla »da«!</p>
<p>Naša draga kolegica Martina Pauček u petak je postala gospođa svima nam dragog Elvisa Šljivaka. U maksimirskom paviljonu Jeka jedno drugom obećali su ljubav, podršku i poštovanje i time započeli zajednički život. Nakon obreda sretni mladenci limuzinom su se uputili na slavlje koje je trajalo do ranih jutarnjih sati.</p>
<p>Gradska rubrika Vjesnika novopečenim supružnicima iskreno čestita i želi puno sreće! [vje]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Ugašen požar na hrvatskom brodu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Požar koji je u subotu, malo iza ponoći, izbio na hrvatskome brodu »Atlant Trina« u brazilskoj luci Niteroi, potpuno je ugašen tek u subotu kasno navečer, oko 20 sati po mjesnom vremenu, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.</p>
<p>Nakon gotovo cjelodnevne bitke s vatrom, uspjelo ga je ugasiti pedesetak brazilskih vatrogasaca, uz pomoć nekoliko lučkih remorkera.</p>
<p>Požar je, kako se navodi u priopćenju Ministarstva, buknuo »iz još neutvrđenih razloga tijekom pripreme za iskrcaj 17 teških koleta fleksibilnih plastičnih cijevi u kolutovima u brodskom skladištu i na palubi«.</p>
<p>Zapovjednik broda Nedjeljko Bukvić potvrdio je da nijedan od 16 članova posade nije ozlijeđen te da se svi osjećaju dobro.</p>
<p>Brod »Atlant Trina« brod je za opći teret u vlasništvu dubrovačke Atlantske plovidbe, dug 107 i širok 20 metara. Sagrađen je 1995. godine u njemačkom brodogradilištu u Hamburgu, a Atlantska plovidba kupila ga je prošle godine. Agencija Associated Press prenijela je, pozivajući se na brazilske vlasti, da brod pruža usluge brazilskoj naftnoj kompaniji Petrobras.[Hina/akb]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ozlijeđeni novinari u Gazi</p>
<p>GAZA</p>
<p> - U subotnjem zračnom napadu izraelske vojske na palestinski grad Gazu pogođeno je vozilo novinske agencije Reuters i tom su prilikom ozlijeđena dvojica novinara, izjavili su za britansku novinsku agenciju očevici događaja i liječnici. U napadu su ozlijeđeni novinar Sabbah Hmaida, koji radi za lokalni web-portal, te Fadel Shana, kamerman Reutersa. Dvojica ozlijeđenih novinara pratila su akciju izraelske vojske u području Shijaiya, u okolici Gaze, koje se smatra jakim uporištem palestinskih militantnih skupina. Izraelska vojska je potvrdila da je u zračnom napadu greškom pogođeno vozilo Reutersa. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Svatovi kod raba dvaput se nasukali</p>
<p>RAB</p>
<p> – Pri sidrenju u Uvali sv. Eufemije ispred Raba, u subotu se kasno navečer nasukao izletnički brod koji je prevozio svatove, no nitko srećom nije ozlijeđen. U nedjelju ujutro, uz pomoć plime i ribarskog broda »Ranj«, izletnički je brod »Darli« odsukan i trenutno na sidrištu čeka stručnjake iz Hrvatskog registra brodova (HRB) koji će utvrditi je li za plovidbu.</p>
<p>Brod je na vjenčanje krenuo još u 13,10 sati isplovivši sa svatovima iz riječke Luke prema Rabu. Već je tada krmom udario u obalu pa su na mjesto nesreće izašli inspektori Lučke kapetanije i predstavnici HRB-a. Brod je nakon saslušanja zapovjednika Antonija Repanića oko 17 sati nastavio plovidbu prema Rabu, ali je vlasnik broda - riječka tvrtka »Dami«- za novog zapovjednika postavio Savu Valjana. </p>
<p>Pri sidrenju u Uvali sv. Eufemije ispred Raba brod s 39 putnika i devet članova posade nasukao se oko 23,30 sati! Zapovjednik tvrdi da su »otkazale komande«, što će se utvrditi istražnim postupkom Lučke ispostave Rab. Svatovi su oko 3 sata ujutro prebačeni u Rab, a ujutro su se autobusom vratili u Rijeku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ubila muža jer je spriječio njezino samoubojstvo</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Jedna je Japanka (42) uhićena u središnjem Japanu jer je navodno ubila muža koji ju je pokušao spriječiti da izvrši samoubojstvo nožem. Policija ju je uhitila nakon što je njezin muž umro od uboda nožem u grudi, priopćila je policija u pokrajini Aichi, 269 km zapadno od Tokija. Njihova mlađa kćer vidjela je da otac pokušava spriječiti majku da se ubije nožem. Potom su muževi roditelji pomogli mužu koji je sprječavao ženu da ne skoči kroz prozor na 2. katu. Toshihiko Yamamoto (46) kolabirao je nakon uboda u grudi te je preminuo u bolnici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Francuz na lutriji dobio 57 milijuna eura</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Jedan igrač na Francuskoj lutriji »Euro milijuni« dobio je 57,41 milijun eura, priopćila je tvrtka Francuske lutrije »Francaise des Jeux«. Dobitni listić kupljen je u Port-de-Bouc na jugu države. Dobitnik trećeg po visini jackpota u Francuskoj imao je izglede jedan naprama 76 milijuna za dobitak. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>»Tri sprovoda u Meksiku« otvorila Libertas</p>
<p>Bit će prikazano više od 50 filmova iz cijeloga svijeta, od čega su većina regionalne, odnosno hrvatske premijere</p>
<p>Regionalnom premijernom projekcijom filma »Tri sprovoda u Meksiku« Tommyja Leeja Jonesa, u subotu je u Dubrovniku otvoren 2. Libertas film festival koji će trajati do 30. kolovoza. Prvu festivalsku večer obilježio je i dolazak holivudskih filmskih zvijezda Michaela Ohovena (producenta koji predsjeda ovogodišnjim međunarodnim žirijem) i Owena Wilsona. </p>
<p>U sljedećim festivalskim danima dubrovačku publiku očekuje više od 50 vrhunskih filmskih ostvarenja od čega su većina regionalne, odnosno hrvatske premijere. Tako će premijerno biti prikazani filmovi »A Praire Home Companion« glasovitog redatelja i oscarovca Roberta Altmana, film »Živi i mrtvi« (The Living and the Death) britanskog redatelja Simona Rumleyja, a festival će zatvoriti »Žena iz vode« (Lady in the Water), najnoviji film holivudskog hitmejkera, majstora trilera i iznenađujućih obrata M. Nighta Shyamalana (»Šesto čulo«, »Neslomljivi«).</p>
<p> Dubrovačka će publika prisustvovati i premijeri prvog domaćeg nezavisnog igranog filma »Ajd, dan... prođi« mladog redatelja Matije Klokovića, koji je sam financirao film, kao i nizu zanimljivih cjelovečernjih filmskih ostvaraja. U spomenutoj kategoriji ne bi trebalo propustiti crno-bijelu art dramu »13 Tzameti«, koja je miljenik svjetskih festivala, fantastičnu dramu »U vrtlogu plime« (Tideland), prema receptu Terryja Gilliama i njegovu viđenju priče »Alisa u zemlji čudesa«, niti francuski film »Leming« redatelja Dominika Malla, prikazan u službenom natjecateljskom programu ovogodišnjeg canneskog filmskog festivala. </p>
<p>U dokumentarnom programu, uz niz atraktivnih svjetskih naslova, najavljen je mađarski dokumentarni film »Libertas«, priča o legendarnom dubrovačkom hotelu i ljudima koji su ga stvarali i vodili. </p>
<p>Ovogodišnji Libertas predstavlja i programski blok Fokus Portugal unutar kojeg će biti prikazano pet najboljih recentnih portugalskih filmova. Bogatstvu festivalskih događanja pridonijela je i međunarodna rasprava o temi »Promocija i marketing nezavisnih filmova u Hrvatskoj i inozemstvu«, održana u subotu u hotelu Excelsior. Strani i domaći sudionici iznijeli su iskustva rada u filmskoj industriji ističući, primjerice, važnost interneta i novih medija u marketinškim kampanjama filmskih naslova nezavisne, ali i holivudske produkcije. Opravdavši uložen organizacijski trud, to okupljanje prisutne je filmske djelatnike i stručnjake iz Hrvatske upozorilo na manje poznate i neskupe kanale promocije te razne oblike medijskih aktivnosti, slabo iskorištenih u hrvatskom filmu.</p>
<p> Istodobno ojačalo je i edukativni aspekt Libertas okupljanja koje takvim akcijama može pridonijeti cjelogodišnjem napretku slabašne hrvatske filmske umjetnosti te kvalitetnoj promidžbi filmskih projekata. [Višnja Rogošić]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Peticija za zaslužne Zagrepčanke </p>
<p>Barbara Blasin i Igor Marković nastavljaju otimati zaboravu žene koje su stvarale povijest Zagreba </p>
<p>Barbara Blasin i Igor Marković počeli su prije četiri godine zajednički projekt »Ženski vodič kroz Zagreb« s namjerom otimanja zaboravu doprinosa i utjecaja trideset zaslužnih žena koje su živjele i djelovale u Zagrebu. </p>
<p> Nakon prvoga javnog predstavljanja javnosti na Urban festivalu u rujnu 2002., preko nadasve zanimljive izložbe na gradskim ulicama i u Galeriji Nova, u jesen 2003. Barbara Blasin i Igor Marković nastavljaju otimati zaboravu žene koje su stvarale povijest Zagreba – bez obzira na to radilo se o priznatim umjetnicama, aktivisticama za ženska prava, pionirkama u znanosti i tehnologiji ili ženama koje su djelovale na rubu velikih povijesnih događanja.</p>
<p>Za ovogodišnji Urban festival u Zagrebu, koji će se održati od 9. do 15. rujna, osmislili su uličnu akciju potpisivanja peticija za trajno obilježavanje mjesta na kojemu su žene živjele u djelovale.</p>
<p>Potpisivat će se u širem središtu, uz dijeljenje materijala, letaka s tekstom i razglednice, o ženama koje su, svaka na svoj način, bile ispred svoga vremena, iscrtavale nove putove ili jednostavno protiv svoje volje bile uključene u vihore povijesnih zbivanja. Također, na svakoj će se lokaciji nalaziti i ploča s tekstualnim i vizualnim materijalom.</p>
<p>Ulične akcije pratit će izložba u galerijskom prostoru, gdje će na gotovo isti način biti postavljeni materijali istovjetni onima na gradskim lokacijama, uključujući peticije, letke, razglednice i ploče.</p>
<p> Taj prostor time će postati svojevrstan info-punkt za planiranje turističkog obilaska, ali i tradicionalni izlagački prostor.</p>
<p> Potom u petak 15. rujna slijedi predstavljanje dvojezične (engleski i hrvatski) knjige »Ženski vodič kroz Zagreb« u zajedničkom izdanju nakladnika Meandar i Udruge B.a.b.e. </p>
<p> U završnici projekta, nakon što predstave potpisane peticije gradskim vlastima, uslijedit će zagovaranje i lobiranje za postavljanje memorijalnih obilježja. Na tome će raditi zajedno s partnerskim udrugama – BLOK, koji je ujedno i organizator Urban festivala, i B.a.B.e.</p>
<p>Trajno obilježavanje predložit će se za manji broj žena, o čemu će se odlučiti uzimajući u obzir njihovo značenje, ali i broj prikupljenih potpisa.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Sanja Iveković izlaže u Kölnu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Retrospektivna izložba Sanje Iveković otvara se u četvrtak, 31. kolovoza, u Galeriji za suvremenu umjetnost u Kölnu. Izložbu prati poseban program video radova, a 5. listopada organizira se razgovor likovnih kritičara i teoretičara o radu umjetnice. Sanja Iveković izlaže svoje radove, od kojih su mnogi nagrađivani na filmskim i video festivalima te su postali dio poznatih međunarodnih zbirki.</p>
<p>Sanja Iveković bila je među prvima koja se bavila feminističkim pitanjima u hrvatskoj umjetnosti. U svom cjelokupnom radu tijelo doživljava isključivo kao refleksiju promatranja. Svjesno se bavi i muškom perspektivom, a tijelo, seksualnost i rod promatra unutar političkog konteksta. U najnovijim radovima referira se na raspad Jugoslavije, etničko čišćenje, životne uvjete izbjeglica i antifašistički otpor žena. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Uspjeh Danijela Detonija u Izraelu</p>
<p>TEL AVIV</p>
<p> – Nagradu za najistaknutiju pijanističku interpretaciju nedavno završene glazbene radionice »Tel Haj« u Izraelu osvojio je mladi hrvatski umjetnik Danijel Detoni (rođen 1983.).</p>
<p>Detoni je u Izrael otputovao osvojivši prošle godine besplatnu stipendiju za navedenu radionicu. U povodu završtka radionice, 23. kolovoza na gala koncertu Danijel Detoni je fascinirao žiri i publiku izvedbom Ligetijeve skladbe »Musica Ricercata«. Činjenica da se »Musica Ricercata« koristi na vrlo slušanoj radio emisiji u Tel Avivu kao najavna tema jedne emisije dodatno je pojačala ovacije publike.</p>
<p>Glazbena radionica »Tel Haj« okupila je 49 pijanista iz desetak zemalja. Mladi su umjetnici tijekom dva tjedna svakodnevno prisustvovali majstorskim razredima, komornom muziciranju te koncertima u suradnji s najistaknutijim svjetskim klavirskim pedagozima. </p>
<p>Nakon završetka radionice, Detoni je u Izraelu održao još dva nastupa, 26. kolovoza u Savionu, u sklopu ciklusa komornih koncerata »Ervin Schlesinger« koji je organizirao počasni konzul Hrvatske u Izraelu Samuel Schlesinger, te 27. kolovoza, solistički recital u dvorani Yad Meir u Jeruzalemu. [T. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Srce Sarajeva filmu »Gospođica«</p>
<p>Debitantski igrani film švicarske redateljice hrvatsko-bosanskog podrijetla Andreje Štake »Gospođica« dobio je nagradu Srce Sarajeva za najbolji film na netom završenom Sarajevo film festivalu. Filmsko putovanje kroz neobičan i osjetljiv odnos dvije žene, u kojem one otkrivaju svoje unutrašnje svjetove, nakon prve nagrade na filmskom festivalu u Locarnu, pokazao se najboljim i u Sarajevu. </p>
<p>Najboljim glumcima na netom završenom SFF-u proglašeni su mladi hrvatski glumci: Marija Škaričić za ulogu u nagrađenoj »Gospođici« te Rakan Rushaidat za ulogu u filmu »Sve džaba« redatelja Antonija Nuića. Stručni žiri u sastavu Jasmila Žbanić (predsjednica žirija), Wouter Barendrecht, osnivač i direktor Fortissimo Film Sales iz Nizozemske, slovenski redatelj Jan Cvitkovič, Kim Dong-ho, direktor Pusan International Film Festivala iz Južne Koreje, te Jérôme Paillard, direktor Cannes Film Festival Marketa, dodijelio je i Specijalnu nagradu filmu Faruka Lončarevića »Mama i tata«. </p>
<p>U Sarajevu su nagrađene još dvije hrvatske filmašice: Ivona Juka je za svoj film »Što sa sobom preko dana« osvojila Srce Sarajeva u konkurenciji dokumentarnog filma, dok je Tanja Golić nagrađena posebnom plaketom žirija za kratki film »Nije da znam, nego je tako«. </p>
<p>Najboljim kratkim filmom u Sarajevu je proglašen »Sretan put Nedime« slovenskog redatelja Marka Šantića, a posebnu plaketu žirija dobio je film »Misao dana / Skepsi tis imeras« grčkog redatelja Yiannisa Gaitanidisa. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ništa za pamćenje</p>
<p>Prošla su dva dana od spuštanja zastave Libertas s Orlandova stupa u Dubrovniku, čime su i službeno okončale 57. dubrovačke ljetne igre. Poslije 46 dana »teatra u Gradu i oko Grada«, što je ostalo? Dobronamjerni bi kritičar rekao dosta toga, onaj stroži bi pomalo sumnjičavo zavrtio glavom, a najstroži bi ovogodišnje Igre ocijenio slabima. Svaki od njih imao bi pravo. Pogotovu ako se ima na umu hrvatska sklonost tradiciji, uobičajena hrvatska dobronamjernost, hrvatska strepnja nad svim hrvatskim, pa i strah od »osvete« hrvatskih kulturnih moćnika koji ne prežu ni od čega kako bi i svoj promašaj pretvorili u veličanstven uspjeh. </p>
<p>Zašto sve ovo? Zato što u nas ne postoje kriteriji! Ili su ti kriteriji toliko rastezljivi da i nisu kriteriji nego nesmiljeni »rat« za svoje prijatelje. Ako kritičar nečiji umjetnički dignitet umjesto argumentima brani prijateljstvom, a i to se ovih dana dogodilo, onda zbogom kriteriji. </p>
<p>No, vratimo se Igrama. Ovogodišnje Igre, njihovi programi, vremenu su se akomodale. Glazbeni dio programa slijedio je već uhodanu matricu – dovedi koga se može. To znači što šarolikije kako bi se zadovoljio raznolik ukus publike i turizma. Ipak, u odabiru Nevena Frangeša, kreatora glazbenog programa, bilo je i koncerata za prave glazbene sladokusce.</p>
<p> Međutim, glavni dio Igara, dramski program, s čim su Igre prije 57 godina krenule u avanturu teatralizacije prostora i ambijentaliziranja teatra, ni ove godine nije ponudio ništa osobito, nešto za pamćenje. Naprotiv, izuzetak je bila međunarodna kazališna radionica koju je vodio Jan Fabre.</p>
<p> Igre su ipak pokazale da se lako ne odriču uhodane šablone. Tradicija i posuvremenjivanje tradicije pod svaku cijenu. Osjeća se strah da li i nemoć da se učini veći pomak u sučeljavanju ambijenta i, recimo, agresivnijeg turizma. Ustrajavati na ambijentalnoj komponenti festivala (o tome su Igre ovo ljeto organizirale i simpozij), a uzmicati pred najezdom suvremenosti, pa zvala se ona i unosni turizam, sigurno je problem koji vapi za teatarskim odgovorom. Taj odgovor ove godine sigurno nije ponudila »Orestija« u režiji Ozrena Prohića, ni »Ptice« u režiji Paola Magellija, a niti »Sv. Vlaho, blasius, Blaž« u režiji Zlatka Boureka.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Eduardo opet odlučio</p>
<p>Dinamo je u Vinkovcima pobijedio Cibaliju pogotkom Eduarda u 79. minuti</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> – Nije to bila onakva »laka konjica« kakva je na startu prošle sezone protutnjala Vinkovcima. Dinamovi su nogometaši prošloga ljeta, u prvom prvenstvenom kolu, »dotukli« Cibaliju sa 4-0, a ove su im nedjelje tek jednom proparali mrežu. No, i taj je jedan pogodak bio sasvim dovoljan za novu pobjedu zagrebačke momčadi koja se sada uz Hajduk, izdvojila na vrhu ljestvice s maksimalnim bodovnim utrškom u prvih pet kola.</p>
<p>Cibaliju je ovaj put srušio Eduardo da Silva golom u 79. minuti. Prethodno je Luka Modrić »uneredio« Cibalijin kazneni prostor i proigrao Eduarda na lijevoj strani. Ovaj je, pak, lijevom nogom poslao loptu u mrežu.</p>
<p>U prosječnoj nogometnoj predstavi, bez suviše prilika i dopadljivih akcija, Dinamo je ipak uspio ščepati nove bodove. Za takvo što mu ovdje nije bi neophodan niti trener Josip Kuže. On je u nedjelju boravio u francuskom Nancyju gdje je uživo »snimao« nastup prvenstveni dvoboj u kojem je Nancy sa 1-0 svladao Auxerre, Dinamovog suparnika u 1. kolu Kupa Uefe. »Plave« je u Vinkovcima s klupe predvodio Kužeov asistent Džemal Mustedanagić.</p>
<p>Cibalia je, pak, predstavila novog trenera, Ivicu Matkovića. Iako je on najavljivao igru s dvojicom napadača, od takve je nakane ipak odustao.</p>
<p>U zagrebačkoj je momčadi od prve minute, shodno najavama, zaigrao i Brazilac Anderson Costa, koji po svemu sudeći još nije ulovio pravu formu. Možda je uspije dohvatiti ako dobije priliku u kontinuitetu. Iako je u 54. minuti zabio i već proslavio pogodak, veselje je ubrzo utihnulo, jer je pomoćni sudac dignuo zastavicu u znak zaleđa. Anderson je ovom prilikom dobio prednost u odnosu na Gorana Ljubojevića, koji je osvanuo na klupi zbog navodnoga skorog odlaska iz Maksimira. Ljubojević je trenutačno »razapet« između belgijskog Genka i danskog Midtjyllanda i lako je moguće da do četvrtka, zadnjeg dana prijelaznog roka, prekorači izlazni maksimirski prag. U Vinkovcima je u 75. minuti zamijenio Cvitanovića. [M. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Šampionska moć</p>
<p>Ključ uspjeha je kvalitetna i učinkovita igra Nike Kranjčara. A sada je pred danima kad bi mogao napustiti Poljud </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Nanizavši pet pobjeda i osvojivši svih petnaest bodova, Hajduk je iznenadio i najveće optimiste. Start iz snova ukazuje na to da je trener Zoran Vulić pronašao pobjedničku formulu. U dobro uštimanom orkestru Niko Kranjčar je prva violina, a znanje i racionalnost Muse i Balatinca omogućavaju mu da iskaže svoju lucidnost. </p>
<p>Dok se pobjede protiv Zagreba, Kamena Ingrada, Cibalije i Međimurja mogu komentirati kao očekivane, uspjeh na Kantridi nagovještava šampionsku moć Hajduka. Tvorac malog čuda Zoran Vulić uživa u svome novom trenutku slave: </p>
<p>»Lagao bih kad bih rekao da mojim igračima i meni nije drago nakon svih ovih pobjeda, ali znamo svoj zadatak - moramo stabilizirati klub i momčad. Ne smije nam se više događati da se netko iživljava na nama!« </p>
<p>Ključ uspjeha je kvalitetna i učinkovita igra Nike Kranjčara. A sada je pred danima kad bi mogao napustiti Poljud. Prijelazni rok traje do 31. kolovoza, pa Rennes ili neki drugi klub imaju još samo nekoliko dana da izbroje četiri milijuna eura za prvog igrača HNL-a. </p>
<p>Na Kantridi je Niku gledao Georges Marsel, za kojeg se govori da je direktor prodaje u Rennesu (nije vezan uz sportski segment), što implicira da se tek ispipava teren za transfer. Navodno je ponudio trgovinu leasingom, a to je nemoguća varijanta zbog kompliciranog ugovora Nike Kranjčara s Hajdukom i ulagačima Franjom Pašalićem i Igorom Štimcem. No, bitno je da Niko igra s lakoćom i da za »bijele« predstavlja prevagu na travnjaku. </p>
<p>»Niko je najviše uradio sam za sebe. Vrhunski je profesionalac, ulaže mnogo u svoj napredak, a ujedno sazrijeva. Rezultat je vidljiv na travnjaku. Ne igra, kao što se voli govoriti, samo prema naprijed, upravo suprotno, mnogo se troši i u obrambenim zadacima. Ne znam hoće li otići. Kao trener volio bih da ostane, ali znam koliko igrači, pa tako i Niko, žele otići u bogatije i kvalitetnije lige. Stoga mu mogu samo zaželjeti ispunjenje ambicija«, rekao je Vulić.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ladić vjeruje u Subašića </p>
<p>Bijeg vratara mlade reprezentacije Danijela Subašića iz Zadra zbog navodne ucjene uznemirio je duhove uoči važnoga kvalifikacijskog susreta s Bugarskom 3. rujna u Sofiji </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za Dražena Ladića, novopečenog izbornika nogometne reprezentacija do 21 godine, a još više za vrstu kojoj je na čelu kvalifikacijska je utakmica za nastup na EP-u s Bugarskom 3. rujna u Sofiji svojevrsno - biti ili ne biti. Stoga se traže mirne, trezvene glave njegovih izabranika. No, kako stvari stoje, na onu najbitniju kariku nadvili su se problemi. </p>
<p>Riječ je o vrataru Zadra Danijelu Subašiću, koji je svojim naizgled jednostavnim, a zapravo vrlo sigurnim obranama nedavno u Livornu protiv Italije još više potaknuo brojne zainteresirane za njegove usluge. Sasvim dovoljno da se rodi afera, u kojoj će, osim Ladićeve vrste, i svi ostali zainteresirani u tom lancu trpjeti. A ponajprije sâm Subašić, koji u svim tim čudnim, ali u našem nogometu nimalo novim odnosima koji se isprepliću u vezi sa sličnima njegovoj odluci, budući da ne želi produžiti ugovor sa Zadrom, povlači potez koji može imati neugodnije posljedice nego što se to na prvi pogled čini. </p>
<p>Valja priznati da za naše običaje obilježje građanske hrabrosti nosi ono što su učinili mladi Subašić i njegov otac. MUP-u u Zagrebu prijavili su Renu Sinovčića, sivu eminenciju NK Zadar, za zatočeništvo. Jer, bolje da ne znaju što ih čeka ako ne produže Subašićev ugovor s matičnim klubom, što baš i nije benigna prijetnja s obzirom na uobičajeno tumačenje pojma pravne države u nas, pogotovo u manjim sredinama zarobljenima pod lokalnim moćnicima. </p>
<p>Za vratara mlade reprezentacije u takvim okolnostima više nema spokoja u Zadru, što god suprotna strana pokušala obećati. Samim se time javio problem i Draženu Ladiću uoči susreta u Sofiji. Želi vratara stabilnog stanja i obećava da će poduzeti sve kako bi mu to omogućio u sljedećih šest dana zajedničkog druženja i priprema u Tuheljskim Toplicama. Pritom se pita kakvu će poruku iz cijelog slučaja dobiti Subašić, koji nije usamljen. Svako malo negdje bukne nešto slično, kad se sukobe privatni interesi raznih samozvanih investitora u moguće talente, pa stoga nije čudno što se navijači distanciraju od dolaska na utakmice, tim prije jer HNS s te strane zaista ništa ne poduzima. </p>
<p>Ne želeći komentirati »slučaja Subašić« i svakoga tko ga bilo što upita upućuje na hrvatsku Kuću nogometa, Ladića ne napušta optimizam. </p>
<p>»Zato i jesmo ovdje da pomognemo, najgore bi sada za sve bilo da kažemo kako nas se sve to ne tiče«, zaključuje Ladić, ni ne pomišljajući da bi u Sofiji mogao ostati bez Subašića.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nowitzki i Njemačka provukli se kraj Nigerije </p>
<p>Američki trening protiv Bogutove Australije, europski prvaci Grci ušutkali Yao Minga, a Francuska zaustavila dalekometni šut Angole</p>
<p>TOKIO</p>
<p> – Bez iznenađenja je prošao prvi filter na Svjetskom košarkaškom prvenstvu. Argentina, Španjolska, Litva i Turska dobili su društvo u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Grčkoj. Dakle, šest Europljana uz dva najveća favorita - neki su pričali o promjenama na svjetskoj košarkaškoj karti. Ništa se nije promijenilo... </p>
<p>Blizu iznenađenja u nedjeljnim je ogledima bila Nigerija, koja je u ranijem dijelu natjecanja pobjedom razotkrila sve slabosti SCG-a. Protiv Njemačke (78-77) sve su dobro napravili osim jednoga malog »segmenta« - nisu u potpunosti zaustavili Dirka Nowitzkog. Igrač Dallasa imao je statistiku od 23 poena, devet skokova i pet asistencija, ali i šut od 38 posto. Vidljivo je da Nowitzki sve više hramlje u igri »sam protiv svih« i sljedeći je suparnik njihov kraj - četvrtfinale protiv Amerikanaca. </p>
<p>Njemačka je u posljednje dvije i pol minute ušla s elegantnom prednošću (78-71), ali do kraja nisu postigli ni poena. No, i Nigerija (Ibekwe 22 poena, Mouneke 16 poena) ostala je bez završne prijetnje. </p>
<p>Amerikanci su odradili još jedan trening u vidu službene utakmice, Pobijedili su Australiju sa 113-73, gdje su svi dobili svojih »pet minuta« (Anthony 20, Johnson 18, Wade 15, Bosh i Battier po 12). Skrio se iza svih LeBron James (pet poena), a američki put prema finalu nastavit će se i dalje u lagodnom ritmu (Njemačka, pa vjerojatno Grčka)... </p>
<p>Grci su traumatično otvorili utakmicu protiv Kine (11-24), no Yao Ming (10 poena i osam skokova) vrlo se brzo »zakoprcao« u grotlu grčke snage i fizičke košarke. Na kraju je sve završilo čak grčkom ekshibicijom za pobjedu (95-64). Blistao je Theo Papaloukas (19 poena i šest asistencija), koji toliko zorno pokazuje karakteristike Bodiroge - vođe i inteligencije na parketu... </p>
<p>Francuska je odigrala još jednu utakmicu malih brojki (68-62 protiv Angole). Sveli su Angolce na mizernih 30 posto u trici. Dotle su okupirali koš (Diaw 14 poena i pet skokova). Uz to su bili precizni kada je trebalo (Galabale 14 poena te Jeeneau 16 poena i pet asistencija) i sve je izgledalo prilično jednostavno. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Massin savršeni vikend </p>
<p>Samo dan nakon prvoga pole positiona karijere, Massa je došao i do prve pobjede </p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> – Brazilac Felipe Massa zauvijek će se sjećati istanbulskog vikenda. Nakon subotnje »lekcije« u kvalifikacijama, nominalno drugi Ferrarijev vozač mirno se i bez prevelikih turbulencija u vožnji dovezao do prve pobjede u karijeri, niti u jednom trenutku ne dopustivši ostatku karavane da ugrozi njegovo slavlje. S druge strane, utrke za naslove prvaka u formuli 1, nikako da se počnu raspletati. Borba za naslov najboljeg vozača milimetar je bliža Fernandu Alonsu, ponajviše zahvaljujući berbi od osam bodova, odnosno stepenici više na pobjedničkom postolju u odnosu na trećeplasiranog Michaela Schumachera. </p>
<p>Drugo izdanje jurnjave za Veliku nagradu Turske ponovno je opravdalo očekivanja. Osim prethodne utrke u kalendaru, one za Veliku nagradu Mađarske, gdje je kiša donijela uzbuđenja, sada je sunčano vrijeme kumovalo izravnim obračunima na stazi. Izuzmemo li zapaženo formiranje poretka na vrhu kroz boks (Alonso zamijenio mjesto sa Schumacherom i uspio ga obraniti u posljednjih 10-ak krugova), 58 istanbulskih krugova bilo je nakrcano izravnim obračunima. Šteta je samo što guma Kimija Raikkonena nije izdržala zahtjeve staze, jer bi borbi na stazi sigurno bilo još više. Pohvale za svoju vožnju zaslužuje i Giancarlo Fisichella, koji je sudar na startu i rani ulazak u boks na kraju »ovjenčao« s tri boda. </p>
<p>U svojem tek drugom izdanju Velika nagrada Turske ponovno je opravdala povjerenje čelnika FIA-e te zaslužila samo komplimente i nestrpljivo iščekivanje sljedećeg izdanja... [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Početak Interova života u transu </p>
<p>Za Interov preokret najzaslužnija su nova imena u klubu - dva je puta strijelac bio Vieira, jednom Crespo, sad se svi pitaju je li na pomolu godina Intera </p>
<p>MILANO</p>
<p> – Odavno su znani kao klub gubitnika. Navijati za Inter bilo je najveće nogometno prokletstvo, barem posljednja dva desetljeća. No, svi u Interu i oko njega uvjereni su kako ove godine sa sebe trgaju gubitnički plašt i postaju momčad koja će vladati Italijom. </p>
<p>Dobar je posao za njih napravio talijanski sud - Juventus je izbačen u Serie A, a Milan u sezonu starta sa sedam bodova zaostatka. Ostatak »predigre« su, pak, obavili u klubu. Doveli su Zlatana Ibrahimovića (u zadnjoj sekundi »maznuli« ga pred Milanovim nosom), Hernana Crespa (vratili ga iz Chelseaja), Fabija Grossa (talijanskog junaka na Svjetskom prvenstvu), Patricka Vieiru (dobili utrku s Barcelonom, Realom, Chelseajem, Arsenalom...). </p>
<p>Prvi naslov je u džepu, onaj Superkupa nakon pobjede protiv Rome sa 4-3 (3-3 u 90 minuta). Cijeli je Interov život u transu ovog ljeta pospješen time što je u 35. minuti utakmice Roma vodila s 3-0. No, nova su imena u Interovoj svlačionici vratila utakmicu »na nulu« (dva pogotka Vieire 45. i 75. i jedan Crespa 65.), a pobjedu je donio Luis Figo sjajno izvedenim slobodnim udarcem u 95. minuti. Strijelci za Romu bili su dva puta Aquilani (25. i 34.) te Manicini (13.). </p>
<p>Optimizam u Interu </p>
<p>Inter zaista ima razloga početi sanjati o sezoni u kojoj će nadoknaditi sve sušne, crne i gubitničke sezone. Pojačanja su se već sada predstavila u odličnom izdanju. Ibrahimović je ponovno motiviran za igru, Vieira se vrlo brzo snašao u novom okruženju pa cijela momčad, koju tako dobro na terenu na okupu drži kapetan Javier Zanetti, djeluje optimistično. Primjerice, Adriano se nakon izlaska s terena tako dobro zabavljao navijajući za suigrače, koji su tada započeli veliki obrat protiv Tottijeve Rome. [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Incident prekida pregovore o Kosovu?</p>
<p>Upravo je Mitrovica pitanje oko kojeg glavni međunarodni pregovarač Martti Ahtisaari nije uspio postići suglasnost s kosovskim dužnosnicima</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Eksplozija bombe u kafiću »Dolče vita« u Kosovskoj Mitrovici, u kojoj je u subotu navečer ranjeno devetoro ljudi, mogla bi simbolično označiti krah pregovora o budućem statusu Kosova. </p>
<p>Upravo je Mitrovica pitanje oko kojeg glavni međunarodni pregovarač Martti Ahtisaari nije uspio postići suglasnost s kosovskim dužnosnicima tijekom četverodnevnog posjeta Kosovu prošlog tjedna. U Beogradu, koji je za vikend aktivirao »teško topništvo« zbog Ahtisaarijeve izjave da Srbija mora platiti cijenu Miloševićeve politike na Kosovu, napad u Mitrovici doživljava se kao poruka albanske većine da neće biti podjele grada.</p>
<p>Agencija BETA je nekoliko sati poslije eksplozije javila da je bombu na kafić koji se nalazi neposredno pored mosta preko Ibra bacio 16-godišnji mladić iz južnog djela Mitrovice, po imenu Adem Dibrani. Kosovska policija potvrdila je da je tijekom večeri uhitila jednog osumnjičenoga za napad, ali njegov identitet nije priopćen. </p>
<p>Srbijanski predsjednik Boris Tadić izrazio je, u telefonskom razgovoru s vršiocem dužnosti šefa UNMIK-a Stephenom Shookom ogorčenje zbog »terorističkog akta« u sjevernom djelu Mitrovice i zatražio da međunarodna zajednica »najenergičnije reagira i kazni počinioce«. Schook je (tvrde u Tadićevu uredu) pružio srbijanskom predsjedniku sva uvjeravanja da će KFOR i UNMIK poduzeti sve potrebne mjere zaštite i redovno ga obavještavati o novonastaloj situaciji</p>
<p>Službeni Beograd primjetno je pojačao retoriku prema predstavnicima UNMIK-a i posredničkom timu Marttija Ahtisaarija. Glasnogovornik vlade Srđan Đurić je rekao da novom šefu UNMIK-a Joachimu Rickeru »nije dan mandat da sanja o neovisnom Kosovu, već da rješava tekuća pitanja elementarne sigurnosti, slobode kretanja i ostalih osnovnih prava kosovskih Srba koja su svakodnevno ugrožena«, reagirajući na intervju Rickera Die Weltu, u kojem je on jasno odbacio mogućnost podjele podsjećanjem na četiri temeljna principa Kontaktne skupine za budući status Kosova.</p>
<p>U nedjelju ujutro stigao je komentar iz kabineta srbijanskog premijera Vojislava Koštunice na izjavu Marttija Ahtisaarija da Srbija mora platiti cijenu Miloševićeve politike. Izjava je okarakterizirana kao »rasistička«. Koštunica je, u izjavi koju je prenijela agencija BETA, napisao da su za »bacanje bombe na nedužne srpske građane u Kosovskoj Mitrovici podjednako odgovorni albanski teroristi i predstavnici međunarodne zajednice koji ih svojim djelovanjem ili ne djelovanjem svakodnevno podržavaju i ohrabruju«. Premijer Koštunica je osobno izjavio da nitko ne može odvajati 15 posto teritorija Srbije, ma kakav mandat imao, te naglasio da Srbija o tome neće pregovarati.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Oslobođeni novinari morali prijeći na islam</p>
<p>Novinare je 14. kolovoza otela nepoznata skupina koja se naziva Brigade svetog džihada</p>
<p>Dvojica novinara američke TV postaje Fox News oteti u Pojasu Gaze 14. kolovoza, pušteni su u nedjelju na slobodu nakon što su otmičari objavili videosnimku u kojoj su novinari sami objavili da su prešli na islam. Dopisnik Steve Centanni, 60-godišnji Amerikanac, i snimatelj Olaf Wiig, rođen na Novom Zelandu (36), pušteni su na slobodu u jednom hotelu u Pojasu Gaze i dobro se osjećaju, javila je postaja Fox News. </p>
<p>Novinare je 14. kolovoza otela dotad nepoznata skupina koja se naziva Brigade svetog džihada. Odgovornost za otmicu preuzeli su prošle srijede kada su od SAD-a zatražili da u roku od 72 sata oslobodi sve muslimane u američkim zatvorima. Washington je odbacio njihov zahtjev, odgovorivši da »nema ustupaka za teroriste«. </p>
<p>Rok koji su otmičari postavili istekao je u subotu, a ubrzo nakon toga otmičari su objavili videosnimku na kojoj su Centanni i Wiig odvojeno pročitali izjave da su prešli na islam. »Promijenio sam ime u Khaled i prihvatio islam«, rekao je Centanni. Agencije su prenijele i sadržaj Wiigove izjave, koji je pozvao lidere zapadnog svijeta da se prestanu skrivati iza »mita da se ne pregovora s teroristima«.</p>
<p>Nakon oslobađanja, Centanni i Wiig su objasnili da su izjave pročitali pod prijetnjom oružja. Otmica Foxovih novinara bila je neuobičajeno duga za prilike u Pojasu Gaze gdje su otmice stranaca obično traju nekoliko sati do nekoliko dana. Analitičare je začudio i zahtjev navodno palestinskih otmičara za oslobađanje muslimanskih zatvorenika u Americi, što - prema njihovom tumačenju - otvara pitanje tko zapravo stoji iza otmice.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Bush: Katrina otkrila nepripremljenost i siromaštvo</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - U povodu godišnjice uragana Katrine u kojem je poginulo više od tisuću ljudi, a deseci tisuća su raseljeni, američki predsjednik George W. Bush je u subotu rekao kako vlada nije bila pripremljena za reagiranje na katastrofu tih razmjera te da je uragan razotkrio duboko ukorijenjeno siromaštvo u Americi.</p>
<p>Predsjednik Bush u povodu godišnjice Katrine sljedećeg tjedna dolazi na područje jedne od najgorih prirodnih katastrofa u američkoj povijesti. Pritom će se susresti s lokalnim stanovnicima i dužnosnicima te razmotriti napredak u obnovi New Orleansa i drugih područja u Louisiani i Mississippiju duž američke obale Meksičkog zaljeva pogođenih uraganom 29. kolovoza 2005. </p>
<p>U povodu obljetnice, Rockeyu Vaccarelli, stanovniku Big Eassyja (kako još zovu New Orleans) stigao je poziv iz Bijele kuće da se susretne s predsjednikom Georgeom Bushem. Vaccarella je stigao u Washington svojim osobnim automobilom i prikolicom za stanovanje. To ne bi možda bilo ništa čudno da to nije jedna od tisuća prikolica poredanih na poljima iza New Orleansa koje je federalna vlada namijenila raseljenim građanima. </p>
<p>Vaccarella se želio zahvaliti predsjedniku Bushu osobno za pomoć dostavljenu svima onima koji su poput njega nastradali od Katrine. Ipak, Rockey Vaccarella je rekao kako u New Orleansu treba još dosta toga učiniti. A predsjednik to zna. »Ne bih volio da na nas zaborave ni američka vlada, niti naš predsjednik«, rekao je Vaccarella. Predsjednik Bush, svom je gostu obećao da će pomoć New Orleansu biti u cijelosti dostavljena.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bejrut odbija mirovne snage na granici sa Sirijom</p>
<p>Rezolucijom 1701, Ujedinjeni narodi odlučili su u Libanon poslati mirovne snage koje bi trebale jamčiti prestanak sukoba između Izraela i libanonskog pokreta Hezbollah. Čini se, međutim, da je bilo lakše donijeti tu rezoluciju nego što će je biti provesti u djelo. </p>
<p>Naime, službeni Bejrut je već najavio da se protivi razmještanju mirovnih snaga na granici sa Sirijom jer to, kako tvrdi libanonska vlada, narušava suverenitet zemlje. I Sirija se protivi dolasku međunarodnih snaga na granicu i prijeti zatvaranjem svih graničnih prijelaza između Sirije i Libanona ako dođu snage UNIFIL-a. </p>
<p>Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pokušat će u izravnom razgovoru s libanonskim čelnicima promijeniti tu odluku, no koliko će njegov posjet Bejrutu dati rezultata tek će se vidjeti. Svojevrsni prijepori oko međunarodnih mirovnih snaga u Libanonu vode se i u Turskoj između predsjednika Ahmeta Necdeta Sezera i premijera Recepa Tayyipa Erdogana. </p>
<p>Sezer se protivi slanju turskih vojnika u Libanon dok Erdogan za to traži podršku ostalih političkih čimbenika u zemlji. Pritom je zanimljivo je da turske vojnike u sastavu mirovnih snaga žele i Izrael i Libanon premda se službeni Jeruzalem inače protivi dolasku vojnika u sastavu UNIFIL-a iz zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Premda karakter mirovne misije UN-a u Libanonu još nije određen - ne zna se hoće li plave kacige imati samo promatračku misiju ili će nametati mir ako dođe do obnove sukoba - riješeno je pitanje sudjelovanja Europske unije u toj misiji. Italija će poslati 3000 plavih kaciga, Francuska 2000, a još 2000 bit će raspoređene na nekoliko zemalja EU-a. </p>
<p>Bojazan koja u dijelu libanonske javnosti postoji o karakteru međunarodnih mirovnih snaga trebala bi biti razbijena izjavom talijanskog ministra vanjskih poslova Massima D'Aleme koji je u razgovoru za jedan američki časopis izjavio da međunarodne snage neće doći u Libanon s ciljem uništenja Hezbollaha. »Ovaj pokret je važan dio libanonskog društva i potrebno ga je integrirati u politički sustav zemlje«, objasnio je D'Alema.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dogovor o razmjeni zarobljenika</p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Izrael i Hezbollah postigli su dogovor o razmjeni zarobljenika za dva do tri tjedna zahvaljujući njemačkom posredovanju, objavio je u nedjelju egipatski vladin list Al Ahram.</p>
<p>»Razmjena zarobljenika između Hezbollaha i Izraela dogodit će se za dva do najviše tri tjedna zahvaljujući njemačkom posredovanju«, objavio je list pozivajući se na dobro obaviještene izvore. Prema listu, modaliteti razmjene zarobljenika upravo se dogovaraju. Razmjena bi mogla biti istodobna ili se odvijati u dvije faze. Hezbollah će tom prigodom vratiti dvojicu izraelskih vojnika otetih 12. srpnja, a Izrael libanonske zarobljenike, tvrdi Al Ahram a prenosi agencija France presse. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Krastavac hrana i lijek</p>
<p>Ukusan i niskokaloričan plod idealan je za dijetalnu prehranu, kao lijek za bubrežne bolesti i tonik za čišćenje lica</p>
<p>Mislite li da je krastavac bezvrijedno povrće i da u tim plodovima prirode nema zdravih i ljekovitih sastojaka, te da su jedino puni vode, varate se! U mnogim zemljama širom svijeta, a osobito u SAD-u i Europi (naročito u Francuskoj i Njemačkoj), to se povrće sve više koristi ne samo u narodu, nego i u svjetski poznatim restoranima (raznovrsne salate, variva i druga jela), ali i u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji za proizvodnju desetaka kozmetičkih pripravaka, te lijekova i niza drugih preparata.</p>
<p>Krastavac (Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice bundeva, ima puzavu stabljiku koja puže tlom, a plod je duguljasta boba. Od nekoliko stotina sorti u nas se najviše uzgajaju delikates, senzacija, carigradski dugi krastavci, a od sorti s kratkom bobom u nas se mnogo uzgaja francuski kornišon, koji se i industrijski priprema u staklenim bocama (poznati kiseli krastavci).</p>
<p>Biljka je podrijetlom iz Azije, ali je zbog svoje višestruke namjene rasprostranjena gotovo u cijelom svijetu. U Hrvatskoj se krastavac često konzumira u svježem i prerađenom stanju, a uzgaja se na poljima, te u posljednje vrijeme sve više u plastenicima.</p>
<p>Plod, čija je površina pokrivena »bradavicama« s bijelim ili crnim bodljastim izraštajima, može biti različite veličine i oblika, a prema težini varira od nekoliko dekagrama do kilograma. U nepovoljnim uvjetima gajenja neke sorte reagiraju stvaranjem gorkaste materije (kukurbitacina), pa odatle potiče pogrešna predrasuda da su svi krastavci gorki. U prehrani se upotrebljavaju pretežno fiziološki nedozreli plodovi u svježem ili prerađenom stanju. Zbog dosta niske kalorične vrijednosti (120 do 150 cal/kg) krastavac je pogodan za dijetalnu prehranu. U plodovima je najviše zastupljena voda, jer ima svega oko četiri posto suhe materije. U stotinu grama ploda krastavaca sa 27,5 posto otpadaka ima 0,4 grama bjelančevina, 0,1 grama masti, 0,7 grama ugljikohidrata, 0,07 miligrama vitamina B1 i B2, zatim 0,2 grama hormona PP (pankreasni polipeptid, građen od 35 aminokiselina, koji potiče lučenje inzulina), osam miligrama vitamina C, osam miligrama kalcija i 0,3 miligrama željeza. U novije vrijeme poznato je da krastavac ima u sebi kalija i joda. Posebnu prehrambenu vrijednost krastavaca čini bogata lepeza fermenata koji pomažu probavi, a plodu daju svjež i ugodan okus. Prije uporabe krastavac treba samo dobro oprati, a jede se zajedno sa zelenom korom u kojoj je najveći dio korisnih tvari. Plod treba čuvati na prohladnom mjestu i upotrijebiti ga drugi dan poslije branja, jer već trećeg dana gubi velik dio hranjivih vrijednosti. U nekim krajevima Hrvatske (kao i drugdje u Europi), krastavci se jedu kao osvježavajući plodovi bez ikakva dodatka. U salatu od krastavaca ne treba dodavati sol i ocat, jer ti začini negativno djeluju na mineralni sastav ploda. Osvježavajuće djeluje salata začinjena vrhnjem, te crvenim ili bijelim lukom. U industriji kozmetike od krastavaca se najviše proizvode losioni za njegu lica, a poznat je i domaći losion za njegu lica koji se pripravlja od soka krastavaca i alkohola. Od davnina se u narodu koristi najjednostavniji način za njegu - oblaganje lica ploškama krastavaca iz kojih kalij i neki drugi minerali te razni fermenti prodiru duboko u kožu i odstranjuju štetne izlučevine. U narodnoj medicini krastavci se kao hrana koriste »za liječenje šećerne bolesti«, a znanost je potvrdila da imaju i kemijske tvari čija je struktura nalik na inzulin. Od sjemenaka iz krastavaca pravi se čaj koji pomaže u liječenju bubrega, a također pospješuje odstranjenje mokraće i mokraćne kiseline iz organizma. Čaj se priprema tako da se sjemenke izvade iz zrelih krastavaca, operu i dobro osuše, a potom se mala žlica sjemenki kuha šest do osam minuta u dva decilitra vode. </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Šminka produljenog djelovanja</p>
<p>Ruževima, maskarama, olovkama, rumenilima i kremama u boji možemo se našminkati i potom tjednima izgledati kao s reklamne fotografije</p>
<p>Mnoge žene i djevojke sve se češće žale da im šminkanje postaje dosadnom jutarnjom rutinom. Pritom ne kriju i da sanjaju o trenutku kad će im proizvođači kozmetike ponuditi maskare, pudere, ruževe, rumenila i sjenila s dugotrajnim djelovanjem. Dakle, bit će se dovoljno našminkati jednom u tjedan dana i potom se idućih dana doimati kao da se upravo ustalo od toaletnog stolića. Zahvaljujući šminki budućnosti ujutro bi se kasnije budilo, pa nakon kratkog zadržavanja u kupaonici bezbrižno odjurilo na posao. Jednako tako više se ne bi morala ni navečer mlijekom ili kremom skidati šminka, nego se samo istuširati i leći u postelju.</p>
<p>O preparatima s višednevnim djelovanjem ne sanjaju samo kupci, nego naveliko raspravljaju i proizvođači kozmetičkih proizvoda. Otkrili su to svojedobno ponudivši tržištu takozvanu polutrajnu šminku koju su neki kozmetičari i dermatolozi dočekali na nož. Zato što su uvjereni da je na kraju dana nužno očistiti lice bez obzira na to šminka li se jednodnevnim, polutrajnim ili trajnim make-upom. Ako se to slučajno ili namjerno ne bi učinilo, preparati na licu zatvorit će pore i poticati stvaranje ružnih tamnih točkica na koži. Unatoč tome govori se i o mogućnosti da se pronađe krema u boji s višednevnim djelovanjem kojom bi se postigla željena nijansa tena. Tada bi se napokon prestali koristiti preparati s jednodnevnom namjenom i za samo tamnjenje. Baš to su nedavno najavili istraživalački timovi poznatih tvrtki Pfizer i OSI Pharmaceutical. Pritom su se pozvali na dermatološka istraživanja vezana uz pigmentaciju kože, a posebno na enzime i proučavanja načina na koji tijelo stvara melanin. </p>
<p>Budući da žene i djevojke prosječno tjedno potroše tri i pol sata za njegu kose i češljanje, nije čudno što maštaju o pronalasku čarobnog preparata za bojenje i izravnavanje ili kovrčanje kose s višemjesečnim djelovanjem. No to je ipak teže ostvariva želja, jer je farmaceutima i kemičarima još velika nepoznanica zašto i kako se starenjem mijenja boja i sastav vlasi, te kako doskočiti razlikama u sastavu stanica kovrčave i ravne kose. Čini se da se na to previše ne obaziru timovi kemičara L'Orealova istraživačkog laboratorija, koji najavljuju proizvodnju preparata za oblikovanje frizure s dugotrajnim djelovanjem.</p>
<p>Da se samo ne govori o kozmetici budućnosti potvrđuje to paleta šminke s polutrajnim djelovanjem. Ponajprije maskara s oznakom Jemma Kidd Make Up School Lasting Tint koja je vodootporna, a nakon nekoliko premaza trepavice ostaju tri dana lijepo našminkane. Zanimljivo je i da L'Oreal i Max Factor vode tihu bitku u osvajanju tržišta novim ruževima kojima je dovoljno premazati usnice jednom u pet dana. Ništa manje nisu ponosni ni proizvođači kao Beauty Bandids s već popularnim preparatima Pink Injections i Toffiee Tan za povećanje i bojenje usnica, te olovka za obrubljivanje usnica vizažistice Debre Robson Lawrence sa 24-satnim djelovanjem. </p>
<p>Kozmetički divovi su sigurni da će make-upom budućnosti u hipu osvojiti tržište. Ne samo zbog dugotrajnog djelovanja, nego i što će to biti znatna ušteda. Tako, na primjer, ako će se nokti redovito njegovati preparatima i lakom koji traje tri do četiri tjedna isplatit će se taj set proizvoda platiti 90 funti. Toliko, naime, već stoje u engleskim parfumerijama. </p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Radnik izvan životne opasnosti</p>
<p>Nesreća se dogodila kada radnik pri čišćenju kanala bagerom zahvatio i aktivirao tenkovsku minu</p>
<p>GORICE</p>
<p> - Niti jedanaest godina od povratka prognanika u svoje domove stanovnici općine Dragalić ne mogu biti sigurni od minsko-eksplozivnih sredstava. Pokazala je to i posljednje stradavanje trojice radnika brodske tvrtke »Cestar« u subotu u Goricama, u općini Dragalić. Nesreća se dogodila kada je radnik pri čišćenju kanala bagerom zahvatio i aktivirao tenkovsku minu. U eksploziji su lakše ozljede zadobili bagerist Ilija Ilešić i Zvonko Đaković, dok je Zlatko Ilakovac, koji se nalazio ispred bagera, zadobio teške ozljede opasne po život, te je operiran u novogradiškoj Općoj bolnici. Prema posljednjim informacijama, dobivenim od dr. Miroslava Vidovića, Zlatko Ilakovac izvan je životne opasnosti. »Ozlijeđeni je dobio niz gelera, od kojih je jedan završio i u trbušnoj šupljini, oštetivši mu slezenu. Stoga je Ilakovac operiran i slezena mu je izvađena, pa vjerujemo da će biti dobro. Pacijent je pri svijesti, dobro se osjeća i možemo reći da je izvan životne opasnosti«, potvrdio je Vjesniku dr. Vidović s Odjela reanimacije i intenzivnog liječenja novogradiške Opće bolnice.</p>
<p>»Kad je eksplodiralo, odbacilo nas je nekoliko metara u stranu, i trebalo mi je neko vrijeme da se snađem i shvatim što se zbilo«, kazao je Đaković. Eksplozija je oštetila i kuću u blizini, a obitelj Figurić prva je pritekla u pomoć unesrećenima. »Oko 11,15 sam začula strahovitu detonaciju, te rušenje crjepova s krova. Istrčala sam van te na stazi i cesti ugledala hrpu kamenja i blata, a potom i unesrećene ljude«, ispričala je Milica Figurić, snaha Rudolfa Figurića, koji je istaknuo da je unatoč razminiravanju to područje još uvijek nesigurno, jer su nedaleko mjesta eksplozije prije nekoliko godina on i sin plugom zahvatili protutenkovsku minu. Stoga se, tvrdi Figurić, područje koje je bilo crta razgraničenja u Domovinskom ratu, ni u kom se slučaju ne može smatrati sigurnim od mina. </p>
<p>Nedavno je na opasnost od mina upozorio i novogradiški Crveni križ, podsjećajući da je od 1991. godine do danas u općini Dragalić od mina stradalo osam osoba, od kojih su tri poginule. Od 1995. godine od mina su čišćene okućnice i trase infrastrukture, te dio poljoprivrednih površina, a u Goricama je primjerice prošao plin i vodovod, no evidentno je da stanovništvo živi u stalnoj opasnosti od mina. </p>
<p>Očevid su obavili djelatnici Policijske postaje Okučani, a na mjesto događaja su izašli i predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje te županijskog Ureda za zaštitu i spašavanje.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Djevojka poginula, dvoje ozlijeđenih</p>
<p>Uzrok nesreći, u kojoj je mlada putnica iz »vw pola« vukovarskih registarskih oznaka izgubila život, bila je neprilagođena brzina i mokar i sklizak kolnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se u subotu oko 13.40 sati dogodila na Staroj zagorskoj magistrali, nedaleko od Zaprešića, život je izgubila 21-godišnja Vlatka Krstulović (21), a dvije su osobe teže ozlijeđene. Uzrok nesreći u kojoj je mlada putnica iz »vw pola« vukovarskih registarskih oznaka izgubila život, neprilagođena je brzina kojom se po mokrom i skliskom kolniku kretao 22-godišnji vozač »pola« M. D. Krećući se naime, iz smjera Pojatnog prema Zagrebu, neiskusni je vozač pri izlasku iz oštrog zavoja, samo četiri kilometra prije skretanja za Zaprešić, izgubio nadzor nad vozilom i prešao u lijevi prometni trak. </p>
<p>»Polo« se na cesti »zarotirao« za 90 stupnjeva, a na njegovu je desnu bočnu stranu naletio crveni »renault 5« kojim je upravljao 54-godišnji vozač koji je dolazio iz pravca Zagreba. Od siline udarca, »polo« je s ceste odbačen niz strminu te je, okrenut na krov, završio na travnjaku. Na automobilima sudionika ove strašne nesreće popucala su stakla, te je oštećen još jedan automobil krapinskih registarskih oznaka koji je nailazio iz smjera Zagreba, odmah iza »renaulta«. Vozaču i putnici iz »renaulta« koji su zadobili teže ozlijede, pomoć je pružena u KB »Sestara milosrdnica«. </p>
<p>Alkotestiranjem vozača »pola« utvrđeno je da mladić nije bio pod utjecajem alkohola. Promet od Zaprešića do mjesta Pojatno odvijao se naizmjenično do 17 sati kada je normaliziran.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mnogo požara zbog nesavjesnih građana</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Od početka godine na području PU zadarske obrađeno je šest kaznenih djela koja se odnose na namjerno podmetanje požara. U dva slučaja pronađeni su i počinitelji protiv kojih su podnesene kaznene prijave. Tijekom ovogodišnje turističke sezone, kada je u pravilu i sezona požara najintenzivnija, do sada nije podnesena niti jedna kaznena prijava zbog namjernog podmetanja požara na otvorenom prostoru, ali podneseno je šest prekršajnih prijava protiv osoba koje su nenamjerno izazvale požar. Zapriječene kazne za takve prekršaje su novčane i iznose od 1000 do 5000 kuna, ako se radi o izazivanju požara iz nehaja. U suprotnom, kazne se kreću od 3000 do 10000 kuna, a kazne zatvora traju od 30 do 60 dana. </p>
<p>»Tijekom očevida na otvorenim prostorima, odnosno na požarištu, često se utvrdi da je uzrok požara ljudska radnja. Međutim, kako se u velikom broju slučajeva ne zna identitet osobe koja je izazvala požar, ne možemo znati radi li se o namjeri ili nepažnji osobe, dakle ne možemo prejudicirati motiv. Kako u požaru većina tragova izgori, često je vrlo teško naći počinitelja. Ipak, u najvećem broju slučajeva na osnovu ostalih pokazatelja sve ukazuje da se radi o nepažnji, najčešće zbog paljenja smeća ili korova na poljima«, kaže glasnogovornica PU zadarske Sandra Poljak-Jurinčić.</p>
<p>Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zadra Željko Šoša kaže da su samo tijekom srpnja ove godine na području Zadarske županije imali 250 intervencija, od kojih je 200 bilo na otvorenom prostoru. Točnije, zadarski vatrogasci na teren su u prosjeku izlazili osam puta dnevno. Šoša kaže da je podmetanje teško otkriti. </p>
<p>»U nekim slučajevima možemo samo sumnjati. Primjerice, ako je na jednom području u svega nekoliko dana zabilježeno nekoliko požara, kao nedavno na području Ninskog Dračevca, Poljica i Briševa, to može upućivati na namjerno podmetanje. Ipak, ni tada ne možemo biti sasvim sigurni da je riječ o podmetanju«, kaže Šoša.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Vozio se sredinom ceste i ignorirao policajce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka je policija iza ponoći u nedjelju došla u Vrbovečki kafić »Buban«, gdje je 18-godišnjak u alkoholiziranom stanju pretukao dvojicu muškaraca. Obavivši s dvojicom nepoznatih osoba »posao« 18-godišnjak se udaljio, no nakon sat vremena vratio se na mjesto događaja. Vidjevši policajce pokušao je pobjeći, no policajac ga je sustigao i vezao. Mladić je u postaji izmjereno 2,18 promila alkohola u krvi. </p>
<p>Policija je u nedjelju oko 3 sata privela i bračni par. Nakon što je zaprimila dojavu da se cestom iz pravca Dugog sela prema Sesvetama, jedan automobil zagrebačkih registracija kreće po sredini ceste, policija je vozilo zaustavila u Zagrebačkoj ulici. Kada su od vozača zatražili dokumente, on je izašao iz auta i počeo vikati. Oglušio se potom na policijsko upozorenje te ponovno, ali ovaj put pješice, sredinom ceste krenuo prema Dugom Selu. Jedan ga je policajac sustigao i vratio do njegova automobila, gdje je suludi vozač, bez ijednog identifikacijskog dokumenta kod sebe, odbio alkotest. Zbog utvrđivanja njegova identiteta policija je u postaju, osim njega, privela i putnicu iz njegova automobila - njegovu suprugu. Mukama policije međutim ni tamo nije bio kraj, jer je muškarac u postaji počeo vikati da mu je slomljen prst. Liječnica obližnjeg Doma Zdravlja, nakon što ga je pregledala, utvrdila je da muškarac uopće nema ozljeda.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Preminula trogodišnja djevojčica </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Trogodišnja Tara Jelovica iz Rijeke preminula je u subotu oko 20 sati u KBC-u Rijeka od posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila nekoliko sati ranije. Djevojčica je oko 14.10 sati bila putnica u osobnom automobilu »renault« RI 435-JE kojim je na prometnici od Crikvenice prema Križišću upravljao B.J. (57) iz Rijeke. Vozač »renaulta« je izlazeći iz desnoga nepreglednoga zavoja izgubio kontrolu na upravljačem, prešao na lijevi prometni trak i izravno se sudario s »mercedesom« švicarske registracije koji je dolazio iz suprotnoga smjera. Tara je u silovitom sudaru zadobila po život opasne ozljede glave, a teško je ozlijeđen i vozač »Renaulta« kao i njegova suvozačica M. P. J. (54) iz Rijeke. Vozač »Mercedesa«, Švicarac P. B. (58), lakše je ozlijeđen, a suvozačica iz toga automobila Đ.B.L. (57) iz Novog Vinodolskog zadobila je teške ozljede. Promet je do 16 sati, tijekom trajanja očevida na toj prometnici, bio prekinut i odvijao se zaobilaznim pravcima. [T.R.]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pucao u ZET-ov autobus</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nedjelju oko ponoći nepoznati je počinitelj u Ljubljanskoj aveniji iz neutvrđenog vatrenog oružja pogodio ZET-ov autobus u kojem je bio samo vozač koji, na sreću, nije ranjen. Zrno je probilo staklo na desnoj bočnoj strani autobusa, a zatim i na lijevoj, neposredno iza vozača. Policija pretpostavlja da se nije namjerno pucalo na ZET-ov autobus i da je zrno slučajno doletjelo. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="47">
<p>Ina postaje regionalni igrač</p>
<p>Očekuje da će Uprava Ine donijeti odluku o dokapitalizaciji svoje tvrtke Ine Crna Gora</p>
<p>Nakon uspjeha na Kosovu i BiH, u Crnoj Gori planiraju izgraditi ili kupiti desetak benzinskih crpki</p>
<p>Ina u posljednje vrijeme jača svoje pozicije na tržištima susjednih zemalja s ciljem da bude glavni regionalni igrač među naftnim kompanijama. Nakon povratka na Kosovo i preuzimanja velikog skladišta naftnih derivata Bardoš i kupovine dijela Krajinapetrola, najveće naftne tvrtke u Republici Srpskoj, sada će s Molom postati većinski vlasnik Energopetrola, najveće naftne tvrtke u BiH, a počeli su i provedbu velikih planova za širenje u sada samostalnoj Crnoj Gori.</p>
<p>Ina Crna Gora, sa sjedištem u Kotoru, najavila je kako će za dva-tri mjeseca početi gradnju prve benzinske crpke s plinskim centrom u Tivtu. U sklopu planirane razvojne strategije slijedit će izgradnja niza objekata s brandom Ine u raznoraznim inačicama: kroz gradnju vlastitih crpki samostalno ili s partnerima, kupovinu postojećih te franšizno poslovanje.</p>
<p>No, prije toga se očekuje da će Uprava Ine donijeti odluku o dokapitalizaciji svoje tvrtke Ine Crna Gora.</p>
<p>U toj tvrtki planiraju da do 2011. imaju desetak benzinskih crpki širom Crne Gore, a jedan od prvih preduvjeta koji će im to omogućiti bit će nabava skladišta goriva na obali kako bi mogli robu dovoziti brodovima. O tome razgovaraju s više tvrtki i očekuju rješenje do prvog kvartala 2007.</p>
<p>Ostvare li te planove, očekuju da bi do 2011. mogli držati oko 40 posto crnogorskog tržišta na kojem se sada godišnje prodaje oko 230 tisuća tona benzina i dizela te oko 100.000 tona loživog ulja i mazuta.</p>
<p>Planiraju i povećanje prodaje ukapljenog naftnog plina (UNP), poznatijeg kao propan-butan, koji je danas hit u Crnoj Gori. Zato su već napravili studije plinofikacije crnogorskih gradova miješanim plinom (smjesa UNP-a i zraka). Ina sada u Crnoj Gori godišnje, uglavnom u veleprodaji, proda oko 15.000 tona goriva, oko 5000 tona UNP-a, 2000 tona bitumena i 400 tona maziva što im donosi prihod od oko 20 milijuna eura. Nekada su te brojke bile puno veće jer je preko Ine išla polovica veleprodaje naftnih derivata i plina na crnogogorskom tržištu - godišnje 150 do 200 tisuća tona.</p>
<p>Međutim, većinu su prodavali preko Jugopetrola. Ali nakon što je 2003. većinski vlasnik te crnogorske naftne tvrtke postao grčki Helenic Petroleum ubrzo su raskinuti svi ugovori o kupovini Ininih proizvoda jer su oni počeli tankerima dovoziti svoje, a od Ine kupuju jedino UNP.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kuna ovoga tjedna oslabila prema euru 0,21 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke u petak oslabjela prema euru za 0,21 posto u odnosu na tečajnu listu od ponedjeljka. Srednji tečaj eura tako je u petak iznosio 7,292181 kunu. Na vrijednosti su prema kuni ovoga tjedna dobile ostale značajnije inozemne valute. Američki je dolar poskupio 1,16 posto, na 5,7104 kune, a vrijednost britanske funte porasla je 0,78 posto, na 10,785654 kune. Srednji tečaj švicarskog franka od 4,613261 kune, viši je 0,05 posto. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Varkom širi poslove u županiji</p>
<p>Radovi na povećanju kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ukupno su vrijedni 169 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Varaždinska komunalna tvrtka Varkom, kao i mnoge druge tvrtke, ljeti obavlja najviše građevinskih radova. Varkomovi radnici svakodnevno su na gradilištima, a prema riječima direktora Tomislava Kezelja, Varkom nikada nije gradio kao zadnjih godina.</p>
<p>Samo u izgradnji sustava odvodnje ove je godine aktivno najmanje šest gradilišta, na kojima je angažirano 70 ljudi, a neki se poslovi obavljaju i uz pomoć kooperanata. Takvu ljetnu dinamiku radova Varkomu nameću rokovi, osobito kad je riječ o projektima koje sufinanciraju ili financiraju ministarstva i Hrvatske vode.</p>
<p>»U tijeku je izgradnja središnje kolektorske mreže jugoistočnog područja Varaždina, uz koju će se omogućiti razvoj sekundarne kanalizacijske mreže pojedinih slivova koji još nemaju izgrađen javni kanalizacijski sustav«, ističe Kezelj. Prioritet je i izgradnja sustava odvodnje za naselja u područjima zona sanitarne zaštite vodocrpilišta, prvenstveno za Trnovec Bartolovečki, Hrašćicu, Svibovec Podravski, Sračinec, Petrijanec, Kučan Marof, Kučan Donji, Kučan Gornji i Zbelavu. Tu spada i rekonstrukcija postojeće dotrajale i neučinkovite kanalizacijske mreže užeg područja Varaždina, odnosno dovođenje kanalizacije u zadovoljavajuću funkciju odvodnje otpadnih voda te zaštita vodonosnika od zagađenja. Varkom namjerava i povećati kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda zbog proširenja slivnog područja, čije će otpadne vode uređaj u budućnosti prihvatiti.</p>
<p>»Ukupna vrijednost planiranih radova iznosi 169 milijuna kuna, a izvori financiranja traže se u resornim ministarstvima, Hrvatskim vodama, županiji, općinama i gradovima, a dio novca osigurat će i Varkom«, kaže Kezelj.</p>
<p>U sklopu projekta odvodnje otpadnih voda južnog područja grada Varaždina izvodi se i rasteretni kanal od precrpne stanice Brezje do rijeke Plitvice. Uz rijeku Plitvicu postavit će se i prepumpna stanica kapaciteta 2300 litara u sekundi. Ukupna vrijednost tih radova je 11,5 milijuna kuna, a završetak se planira do 2008. Ove će se godine izvesti samo prva etapa rasteretnog cjevovoda, što će stajati oko dva milijuna kuna. Novac su osigurali Varkom i Hrvatske vode.</p>
<p>Započinje i izgradnja ulične kanalizacijske mreže dijela naselja Hrašćica, vrijedna 1,6 milijuna kuna. Radovi bi trebali biti dovršeni do kraja rujna, a s izgradnjom uličnog cjevovoda, u planu su i kanalizacijski priključci za domaćinstva. Kao kapitalnu građevinu u sustavu odvodnje, u Varkomu ističu istočni kanalizacijski kolektor grada Varaždina.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Metronet planira do kraja 2010. osvojiti 10 posto telekomunikacijskog tržišta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Novi predsjednik Uprave Metroneta je Igor Paurević, dosadašnji član Uprave za strategiju i razvoj, a dosadašnji predsjednik Uprave Mihovil Prpić prelazi u Nadzorni odbor Metroneta gdje će biti odgovoran za strategiju i razvoj.</p>
<p>Paurević kaže da je Metronet u 15 mjeseci poslovanja stekao 200 poslovnih korisnika te se profilirao kao pružatelj integriranih poslovnih komunikacijskih rješenja. U sljedećem razdoblju, kako kaže, širit će poslovanje na tržište privatnih korisnika, a nastavljamo graditi vlastitu mrežu i razvijati nove proizvode i usluge.</p>
<p>»Cilj je do kraja 2010. godine, osvajanje 10 posto telekomunikacijskog tržišta, te postati vodeći alternativni operater u Hrvatskoj«, napominje Paurević.</p>
<p>Dosadašnji član Uprave Metroneta za prodaju i marketing Darrell Šarić postaje savjetnik Uprave za komunikacije, a novi član Uprave za prodaju i marketing postao je Tomislav Mileis. Sanjin Katinić, član Uprave za tehničke operacije i Dennis Rukavina član Uprave za financije, nastavljaju djelovati na dosadašnjim pozicijama. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pad cijena dionica na svjetskim burzama</p>
<p>NEW YORK/LONDON</p>
<p> - Signali koji upućuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva, skupa nafta te izgledno daljnje povećavanje kamatnih stopa protekloga su tjedna na najvažnijim svjetskim burzama spustili cijene blue-chip dionica.</p>
<p>Pritom je vrijednost newyorškog Dow Jones indeksa potonula 0,9 posto, na 11.284 boda. Tehnološki Nasdaq oslabio je 1,1 posto, na 2140 bodova.</p>
<p>Europske dionice u tom su razdoblju također oslabile pod pritiskom zabrinutosti ulagača oko daljnjeg zaoštravanja monetarne politike u SAD-u, a najviše su se po gubicima isticali tehnološki i sektor rudarstva. Londonski FTSE indeks spustio se 0,15 posto na 5894 boda, a frankfurtski Dax 0,1 posto, na 5811 bodova. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Diskriminacija ili poštivanje propisa?</p>
<p>U HŽ-u postoji propisi za prijevoz životinja, no predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet Mira Katalenić naglašava da HŽ-ov propis ne može biti iznad zakona</p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> - Slijepi Mirsad Bećirović iz Karlovca i njegov pas vodič nisu uspjeli u nedjelju ući u InterCity vlak u Karlovcu koji prometuje od Zagreba do Splita, nakon čega je na Bećirovićev poziv došla policija i sastavila zapisnik o kršenju Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa koji precizira da se slijepa osoba sa psom vodičem ima pravo koristiti svim sredstvima javnog prijevoza i zadržavati na svim mjestima predviđenima za putnike.</p>
<p>Bećirović je rekao novinarima da je još u petak najavio svoje putovanje, što su potvrdili u HŽ-u. »Gospodinu je objašnjeno da u HŽ-u postoje propisi za prijevoz životinja, za koje piše da oni mogu putovati isključivo u određenim rangovima vlakovima, a to su brzi i putnički koji imaju zasebne putničke odjeljke u kojima putnici mogu biti zajedno svojim životinjama. InterCity nagibni vlak nema takve odjeljke, nego je riječ o jednom prostoru za sve putnike i stoga prijevoz životinja tim vlakom jednostavno nije moguć«, rekla je za Vjesnik Ida Erceg, glasnogovornica HŽ-a. Dodala je da u tim vlakovima ima putnika i male djece koji se boje pasa, a i psi znaju ćudljivo reagirati.</p>
<p>»Ta pravila su i rađena na osnovu iskustva jer smo već imali incidentne situacije u kojima su loše reagirali i psi i putnici«, rekla je Ida Erceg izražavajući žaljenje zbog incidenta. U HŽ-u tvrde da su Bećiroviću ponudili i prijevoz noćnim brzim vlakom, što je on odbio.</p>
<p>Predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet Mira Katalenić rekla je da je u petak ujutro u uredu predsjednika Uprave HŽ-a razgovarala o Bećirovićevu putovanju te joj je rečeno da se on ne može koristiti ovim svojim zakonskim pravom. </p>
<p>»To je diskriminacija. Kome od putnika Uprava HŽ-a određuje kada će putovati? A HŽ Pravilnik stavlja iznad Zakona i to mu neće proći«, rekla nam je Mira Katalenić.</p>
<p>»Ako Udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet smatra da postoji problem, mi smo apsolutno za to da se ti problemi riješe i neka se Pravilnik promijeni. </p>
<p>Dok se to ne učini, HŽ mora poštivati Pravilnik«, zaključila je glasnogovornica HŽ-a. [B. Terglav/ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tri koraka protiv korupcije</p>
<p>U 12 mjeseci će se kroz tri faze s leđa gospodarstva skinuti tisuće propisa, a s njima i </p>
<p>Nakon što završi najavljena pravosudna giljotina, hitrorez, od zasad nepoznatog broja poslovnih propisa koji su na snazi u Hrvatskoj, ukinut će se 50 posto. Još 20 do 30 posto uredbi, pravilnika i sličnih akata proći će temeljitu promjenu. Sve to bi trebalo dovesti do smanjenja naknada i drugih davanja za poslovna i tehnička odobrenja u ukupnom iznosu do 930 milijuna dolara godišnje.</p>
<p>S tim bi ciljevima Vlada uskoro trebala pokrenuti unapređenje hrvatske konkurentnosti nazvano Strategijom giljotine.</p>
<p>Što je to »giljotina«. Riječ je o političkoj odluci da se s leđa gospodarstva skinu tisuće propisa, a s njima i nelogičnih rokova, taksi, nepotrebnog administriranja i - shodno tomu - prostora za korupciju.</p>
<p>Plan kako to učiniti izrađen je u Ministarstvu pravosuđa. Svodi se na razdoblje od godinu dana u kojem taj posao treba obaviti, a podijeljen je u tri faze.</p>
<p>Prva faza traži od ministarstava da formiraju nadzorna tijela za svoje područje koja bi najprije sastavila popis svih zakona, propisa i normi iz svoje nadležnosti. Već pri sastavljanju tog popisa ta tijela su dužna »filtrirati propise«. Procjenjuje se da bi se tako već moglo ostati bez 10 do 20 posto važećih paragrafa.</p>
<p>U drugoj fazi rad preuzima Skupina za preispitivanje. Čine ju četiri predstavnika Vlade i isto toliko predstavnika privatnog sektora. Oni vode i usmjeravaju rad stručnog tijela (po pet pravnika i ekonomista) čija je zadaća provesti drugu filtraciju propisa. Procjenjuje se u Ministarstvu pravosuđa da bi se tu broj propisa mogao smanjiti za još 15 do 20 posto.</p>
<p>Na kraju, u trećoj fazi slijedi savjetovanje s privatnim sektorom. Nakon što se pretresu svi propisi i sva pitanja, skupina za preispitivanje iz druge faze sastavlja konačan popis normi koje ulaze u elektroničku bazu podataka. Sve odredbe koje tu uđu bit će racionalizirani broj važećih paragrafa i ništa izvan tog popisa neće obvezivati ni javni ni privatni sektor.</p>
<p>Rok od 12 mjeseci razumljiv je kad se zna da je samo u području tehničkih propisa na snazi 12.000 normi iz bivšeg jugoslavenskog sustava.</p>
<p>Vlado Rajić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Mesić podržao vukovarske srednjoškolce</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u subotu sudionike seminara »Identitet i zagrljaj« koji se održava od 26. kolovoza do 1. rujna, priopćeno je iz Predsjednikova ureda. Na seminaru sudjeluju srednjoškolci različite nacionalnosti iz Vukovara i okolice. Kako su naglasili, na seminarima se promovira dijalog i izgradnja demokratskih vrijednosti, uči se prihvaćanju različitosti, radi se na pripremi za zajedničku budućnost te na ukazivanju na probleme kao što je segregacija, s kojima se susreće naše društvo, navodi se u priopćenju. Istaknuli su da im je cilj ovakav seminar podići s lokalne razinu na nacionalnu, pri čemu su zatražili i pomoć predsjednika Republike, što je on i prihvatio. Sudionici seminara kazali su kako je najveći problem prevladati predrasude, te su svjesni činjenice da ne postoji trenutno rješenje, nego se na njemu treba raditi od najranije vrtićke dobi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Opstat će desetak stranaka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prihvati li Sabor na svojoj prvoj idućoj sjednici HSP-ov prijedlog izmjena Zakona o političkim strankama, na hrvatskoj političkoj sceni, umjesto 107 stranaka, koliko ih je upisano u stranački registar, ostalo bi ih desetak. Za osnutak nove stranke umjesto 100, trebalo bi 500 utemeljitelja, a svaka stranka bi u roku šest mjeseci Središnjem državnom uredu za upravu trebala predočiti dokaze o tome da imaju najmanje 5000 članova. Odredba bi se odnosila i na postojeće stranke koje bi dobile polugodišnji rok da dokažu imaju li potreban broj članova.</p>
<p>»Odredba o 5000 članova za nas je prihvatljiva i vjerojatno ćemo podržati prijedlog«, rekao nam je glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak. Čelnici vladajuće stranke, uključujući i njezina predsjednika Ivu Sanadera, već su ranije spominjali potrebu »uozbiljenja« stranačke scene na kojoj tek 12 stranaka ima svoje zastupnike u Saboru, dok se većina ostalih uglavnom aktivira samo uoči izbora na kojima redovito slabo prolaze. Zastupnik HSP-a Pero Kovačević ističe da bi svaka stranka uz popis 5000 članova trebala dostaviti i dokaz da su platili članarinu kako bi se izbjegle zloporabe. U SDP-u se protive prijedlogu jer smatraju da snaga neke stranke nije u broju članova nego u idejama i argumentima. </p>
<p>Regionalne stranke su najavile da će u slučaju da se izmjene zakona izglasaju podnijeti ustavne tužbe jer prijedlog smatraju protuustavnim i daljnjim korakom prema centralizaciji. Kovačević kaže da prijedlog nije protuustavan jer sve stranke stavlja u iste uvjete. »Svatko može osnovati nogometni klub, no ne može svatko igrati u prvoj ligi. Tako je i sa strankama«, smatra Kovačević. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rožićev opstanak ovisi samo o njemu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Daljnji opstanak Miroslava Rožića u vodstvu HSP-a prije svega ovisi o njemu samom, poruka je subotnje sjednice Predsjedništva HSP-a na kojoj se raspravljalo i o Rožićevim istupima u medijima koji su ocijenjeni nedopustivim načinom komuniciranja sa stranačkim kolegama. Budući da Rožić zbog godišnjeg odmora nije bio na sjednici, Đapić je zadužen da u ponedjeljak razgovara s njim i nakon toga obavijesti Predsjedništvo koje će donijeti odluku o Rožićevoj sudbini. </p>
<p>»Rožić mora reći vidi li sebe u HSP-u. Ako da, vidjet ćemo kako ćemo dalje surađivati i koje su njegove ambicije i želje«, rekao je Đapić nakon sjednice Predsjedništva istaknuvši da će Rožić morati objasniti koji su ga motivi naveli da »dovede u pitanje kredibilitet članova Predsjedništva«. Rožić je, naime, izjavio da se Đapić okružio ljudima koji mu govore ono što želi čuti, što je pokrenulo spekulacije o sukobu među pravašima, no, prema ocjeni vodstva HSP-a, prije svega nanijelo štetu samom Rožiću, šefu pravaškoga kluba u Saboru. Đapić je podsjetio da se ni u jednoj stranci ne događa da šef kluba u medijima iznosi svoja neslaganja s kolegama, tako da će Rožić vjerojatno morati napustiti tu funkciju. Neizvjesno je hoće li zadržati čelnu poziciju u zagrebačkom HSP-u, a pravaši ne žele nagađati prije nego čuju očitovanje samog Rožića. »Vidjet ćemo na kojim funkcijama Rožić može i dalje kvalitetno raditi za HSP, a na kojima ne, jer na nekima očito ne može«, odlučan je bio Đapić koji je kazao da pravaši, iako Rožića smatraju prijateljem, ne mogu olako prijeći preko njegovih zadnjih izjava kao što je bio slučaj s ranijim istupima u medijima kada je također iznosio određene kritike na račun stanja u stranci. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Crveni konac stigao u Rijeku</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Projekt »Kravata oko Hrvatske« koji je počeo 10. srpnja 2006. godine u Dubrovniku, gdje će i završiti 8. rujna, u nedjelju je stigao i do Rijeke. Cilj je u 60 dana cijelom dužinom proći kopnenu i morsku granicu Hrvatske i postaviti crveni konac dugačak više od 4000 kilometara i na taj način povezati cijelu zemlju. Na svom putu crveni konac obići će 18 županija te brojne gradove i mjesta. </p>
<p>Prošavši veći dio zemlje, ova umjetnička instalacija u Rijeku je stigla s morske strane - na Gat Karoline Riječke. </p>
<p>Pokretač projekta je Academia Cravatica s namjerom povezivanja svih regija u Hrvatskoj. Nakon 60 dana putovanja, crveni konac vezat će se u čvor kravate, procjenjuje se da će u projektu sudjelovati više od milijun ljudi. Time se žele naglasiti prirodna bogatstva Hrvatske, njezin kulturni identitet, istaknuti osobitosti i specifične prednosti pojedinih krajeva, mogućnost razvoja neiskorištenih područja. [Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060828].
|
