NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060728].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127956 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.07.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uvozimo baletane, zidare, kuhare i glumce</p>
<p>Dok ih uvozimo, na listi HZZ-a čeka 1900 nezaposlenih zidara i gotovo 400 tesara. Također, nezaposleno je više od 7000 kuhara, a uvozimo 60 kuhara nacionalnih kuhinja. Slično je s turističkim animatorima i dramskim umjetnicima</p>
<p>Iako je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) evidentirano oko 300.000 nezaposlenih, Hrvatska je prisiljena uvoziti radnu snagu. U ovoj će se godini u Hrvatskoj izdati 1837 radnih dozvola. Od toga će se 800 već izdanih samo produljiti, dok će ih se najviše 1037 izdati za novozaposlene strance u našoj zemlji. </p>
<p>»Pregled potreba za zapošljavanjem stranaca po zanimanjima i županijama za 2006. izradilo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na temelju mišljenja resornih ministarstava i HZZ-a o njihovom predviđanju potreba za zapošljavanjem«, kaže državna tajnica za rad Vera Babić. </p>
<p>U Ministarstvu unutarnjih poslova doznajemo da još nisu izdane sve radne dozvole. Dosad se u Hrvatskoj legalno, zaposlio 1171 stranac (488 novozaposlenih i 683 osoba kojima je produljena prijašnjih godina izdana dozvola). </p>
<p>Lani je kvota za zapošljavanje stranaca bila viša nego u ovoj godini - 2428. Ipak, govore podaci MUP-a, izdano je 2073 radnih dozvola, što znači da su potrebe za strancima donekle precijenjene. Upravo je zbog toga ove godine kvota niža.</p>
<p>Koja zanimanja Hrvatska mora uvoziti? Mahom je riječ o sezonskim zanimanjima u građevini i brodogradnji te nešto u turizmu i ugostiteljstvu. </p>
<p>Istodobno, najveća potreba za strancima s građevinarskim zanimanjima je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dotle, Hrvatska u evidenciji HZZ-a ima gotovo 1900 nezaposlenih zidara i gotovo 400 tesara. Stručnjaci kažu kako jedan broj nezaposlenih u građevinarstvu vjerojatno ne udovoljava zdravstvenim ili starosnim standardima, no činjenica je da će se neki morati i prekvalificirati. Jedan dio nezaposlenih sigurno radi i na crno. </p>
<p>U Zavodu je pak evidentirano i više od 7000 kuhara, a istodobno uvozimo 60 kuhara nacionalnih kuhinja. Slično je i s turističkim animatorima kojih je evidentirano 216.</p>
<p>Očito je da su se u ovom slučaju mnogi hoteli i ugledni restorani radije odlučili na uvoz, procjenjujući da je ta radna snaga kvalitetnija od domaće. </p>
<p>Vjerojatno je sličan »problem« i kad je riječ o dramskim umjetnicima. Hrvatskoj, naime, treba 17 orkestralnih, 18 baletnih, sedam opernih i tri dramska umjetnika.</p>
<p>Domaća brodogradnja već je godinama prisiljena uvoziti radnike specifičnih zanimanja, pa čak iz školskih klupa odmah kupe brodomontere, elektrozavarivače i brodocjevare. Ipak, nužno je uvesti još 110 osoba iako ih je na Zavodu gotovo 300 nezaposlenih. </p>
<p>Najviše radnika iz BiH</p>
<p>Prema podacima MUP-a, u Hrvatsku najviše radnika dolazi iz BiH, Austrije i Kine. Slijede državljani Njemačke, Italije, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Francuske, Mađarske, Češke, Bugarske, Rumunjske, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Ukrajine.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Tri vodonosca za 1600 »kubika« vode </p>
<p>Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka planira na najudaljenijim otocima povećati kapacitete seoskih vodosprema </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatske otoke pitkom vodom opskrbljuju tri vodonosca, a smještena su u Šibeniku i Zadru. Vodonosac »Zrmanja« pokriva područje zadarskih otoka, od kojih su neki udaljeni i tridesetak milja od Zadra. »Zrmanja« može odjednom do otoka dovesti 950 kubičnih metara vode kojom otočani znaju oskudijevati u ljetnim mjesecima.</p>
<p>Problemi vodoopskrbe, kako doznajemo u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, na nekim otocima zadarskog arhipelaga riješeni su uspješno uz pomoć desalinizatora. Na one najudaljenije od kopna voda se dovozi vodonoscima, koji dolaze ovisno o potrebama otočana. Otočani, naime, u svojim mjesnim odborima popunjavaju formulare u kojima navode svoje potrebe za vodom. U Ministarstvu kažu da će se na najudaljenijim otocima povećati kapaciteti seoskih vodosprema, cisterni, ili će se sagraditi nove, za koje je na nekim otocima u tijeku izrada projektne dokumentacije. Iz tih seoskih cisterni, koje bi vodom punio vodonosac, voda bi se dalje distribuirala prema cisternama uz kuće. </p>
<p>Načelnik Uprave za otoke Milivoj Bratinčević kaže da najveću potrebu za vodom trenutačno imaju šibenski otoci. Područje od Šibenika do Dubrovnika, naime, pokrivaju vodonosci »Bočac«, kapaciteta 230 »kubika« vode i »Kapetan MRS«, kapaciteta 480 »kubika«. Osim na šibenskim otocima, vodonosci vrlo česti voze do Drvenika Velog i Malog. Problemi Mljeta i Lastova, kažu u Ministarstvu, riješeni su desalinizatorima.</p>
<p>Opskrba vodom na nekim je otocima i ranije bila teška. Ljeti se na njima znatno poveća broj gostiju, a time raste i potrošnja vode. Kiše, koje bi mogle napuniti seoske cisterne, posebice na onim najudaljenijim otocima, često ne padnu i nekoliko mjeseci. Tako su stari problem opskrbe vodom u Lumbardi na Korčuli te na Visu Ministarstvo i lokalna samouprava riješili povećanjem protoka vode. </p>
<p>Požari također znaju često utjecati na probleme s vodoopskrbom otoka, jer se tada moraju isključiti pumpne stanice za vodu, kažu u Ministarstvu mora u kojem ove godine najveći dio novca ulažu upravo u sustave vodoopskrbe i odvodnje. Trenutačno se radi na vodoopskrbi na Rabu, Krku, Ugljanu, Susku i Braču. U njih ove godine Ministarstvo ulaže 22 milijuna kuna. </p>
<p>Ivan Smirčić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Cestovni razbojnici vrebaju lakovjerne žrtve</p>
<p>Pojačat će se nadzor prometnica i objekata te uvesti videokamere</p>
<p>Povećanjem broja vozila na hrvatskim autocestama i brzim cestama povećava se, na žalost, i broj krađa i razbojstava na njima, i to uglavnom na štetu stranih državljana. Ove je godine tako policija zabilježila 39 slučajeva razbojstva, od čega ih je riješila šest. </p>
<p>Prošle je godine bilo 90 razbojstava, a riješeno ih je bilo tek deset posto. </p>
<p>Iako u MUP-u ne navode da je broj alarmantan, slažu se da je riječ o problemu koji ide na štetu hrvatskom turizmu, i s kojim se treba najozbiljnije pozabaviti. Dosad policija nije imala mnogo uspjeha u otkrivanju počinitelja. To, međutim, pravdaju sporom reakcijom »žrtava«, koje nerijetko prekasno otkriju da su pokradene, što zbog umora, a što zbog nepažnje, pa zbog toga razbojnici, uglavnom dobro organizirani, pobjegnu nerijetko i izvan zemlje te ih je potom teško uhvatiti. Stoga u MUP-u apeliraju na veću opreznost samih vozača.</p>
<p>Scenarije koje razbojnici, a kako navode u MUP-u najčešće je riječ o državljanima bivšeg SCG-a te BiH, koriste prilikom biranja uglavnom slovenskih i austrijskih žrtava ima nekoliko, objasnio nam je Tadija Ćurak iz Uprave kriminalističke policije u Ravnateljstvu policije. </p>
<p>Primjerice, tijekom kraćeg boravka na odmorištu uz prometnicu turistima prilazi osoba koja se obraća na vrlo lošem njemačkom ili engleskom jeziku i pita za smjer nekog od odredišta na obali, zaokupljajući time pažnju turista. Istodobno, drugi razbojnik neprimjetno ulazi u automobil, krade »sve vrijedno na što naiđe«, te bježi. Prvi razbojnik potom zahvaljuje na informaciji te se udaljava. Pažnju turista može se također odvući razvlačenjem karte putovanja, a česta su i pitanja o pozivnom broju za Hrvatsku. Dok »žrtva« shvati da je »olakšana«, razbojnici su već daleko, a dok to jave policiji, možda su već i izvan zemlje.</p>
<p>Ćurak nam je ispričao i zanimljivu »organizaciju« na graničnom prijelazu Bregana. Nepoznata osoba prilazi turistu držeći u ruci novčanicu od 500 eura, te zamoli ako mu je može usitniti. Ako je turist ljubazan i voljan to učiniti, upleo se u »dobro organiziranu mrežu«. Razbojnik, naime, prilikom razmjene novčanica »snima« stanje u novčaniku turista i ako se uvjeri da je »dobra prilika«, nakon razmjene odlazi do njegova automobila i probuši mu gumu, ali tako da se ne ispazni odmah. Potom pamti registarsku oznaku i marku automobila te to kao i smjer kretanja javlja »kolegama« na autocesti ili nekoj drugoj prometnici. Nakon što se turist uključi u promet, ubrzo za njim kreće vozilo, čiji mu vozač ili suvozač signalizira puknuće gume, te se ponude pomoći. Dok vozač i »pomagač« mijenjaju gumu, drugi razbojnik »harači« po automobilu te sjeda u svoj, čeka vozača, koji se srdačno nakon izmjene gume pozdravlja s turistom, koji mu pak zahvaljuje na pomoći i odlazi. Kad otkrije prijevaru, razbojnici su uglavnom već daleko.</p>
<p>Kao najproblematičniji dio među hrvatskim prometnicama Ćurak je izdvojio autocestu Zagreb - Županja, jer je tamo najveća frekvencija automobila, a time i najveći broj potencijalnih »žrtava«. No, istaknuo je i veći angažman policije.</p>
<p>»Policija će temeljem prosudbi o načinu razbojstava te mjestima koja su najučestalija pojačati nadzor nad prometnicama i objektima uz njih, a u planu je na tim mjestima i postavljanje videokamera, s pomoću kojih bi policajci mogli trenutno djelovati tijekom krađa i razbojstava, ali i kasnije otkriti počinitelja putem snimke«, objasnio je Ćurak. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Prepolovljen broj neriješenih ovrha </p>
<p>Na sudu je 1. siječnja bilo 231.253 neriješene ovrhe, za šest mjeseci ih je stiglo još 49.919, a sada ih je 143.198</p>
<p>U odnosu na početak godine, broj neriješenih ovrha na zagrebačkom Općinskom sudu pao je 50 posto, a tomu je sigurno velikim dijelom pridonijelo prebacivanje dijela ovrha javnim bilježnicima. </p>
<p>Na sudu je 1. siječnja 2006. bilo 231.253 neriješenih ovrha, za šest mjeseci ih je stiglo novih 49.919, a sada je broj neriješenih ovrha prepolovljen, te sveden na 143.198. Od toga broja, sud je najviše, oko 137.965, riješio ovrha na temelju vjerodostojne isprave, a to su uglavnom neplaćeni računi za razne komunalne usluge.</p>
<p>Kojom brzinom se rješavaju ovrhe zbog neplaćenih računa »sjedanjem« na plaću, ili mirovinu, ovrhom na pokretninama ili nekretninama, u sudu nemaju podatke. </p>
<p>Iva Žutelija, glasnogovornica Općinskog suda, kaže da to ovisi o uspješnosti dostave rješenja o ovrsi ovršeniku.</p>
<p>Prije prenošenja ovrha javnim bilježnicima, tzv. veliki ovrhovoditelji (HEP, Vodoopskrba i odvodnja, Gradska plinara, Čistoća) »zasuli« su u siječnju ove godine zagrebački sud s 38.209 ovrha zbog neplaćenih računa. Prednjačila je Vodoopskrba i odvodnja s 18.162 ovrha, slijedi Čistoća s 10.216, HEP-Toplinarstvo s 7337, te Gradska plinara s oko 2494 ovrha zbog nepodmirenih komunalnih usluga. </p>
<p>Brojnost ovrha u samo jednom mjesecu, kojima su ovrhovoditelji »zatrpali« općinski sud, mogla bi se protumačiti kao sumnjičavost prema tome kako će se notari »nositi« s novim poslom. </p>
<p>Da su ovrhovoditelji, barem u početku, pokazivali više povjerenja prema sudskom rješavanju ovrha pokazuje i činjenica da su cijele 2005. Općinskom sudu poslali 56.442 ovrha, a samo u mjesecu koji je prethodio preuzimanju ovrha javnih bilježnika taj broj bio je spomenutih 38.209. </p>
<p>U Općinskom sudu, kako ističe Žutelija, nemaju saznanja da su ovrhovoditelji bili zadovoljniji načinom rješavanja ovrha kod njih, u odnosu na notare.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Brže do pravde</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Zaživi li mirenje kao način rješavanja sporova, sudovi bi se mogli riješiti brojnih parnica, sve bi bilo jeftinije i brže, a zategnutost odnosa među strankama koje često na sudovima tjeraju »mak na konac« - manja. Počeci mirenja, kao alternativnog načina rješavanja sporova su obećavajući, iako je dojam da potencijalne stranke još malo znaju da sporove ovako mogu riješiti za dva mjeseca, a ako je riječ o mirenjima na sudovima onda i besplatno. Uvjet za to je da tvrdoglavo ne ustraju u svojim zahtjevima a zauzvrat mogu očekivati da će očuvati dobre odnose ponajprije s poslovnim partnerima, koji se često godinama mukotrpno stvaraju.</p>
<p>Praktično, gotovo sve parnice mogle bi se prebaciti u mirenje, a led je probio zagrebački Trgovački sud, s kojeg je u protekla dva mjeseca dvjestotinjak predmeta prebačeno u mirenje, a sklopljeno je 28 nagodbi. Stranke se mogu miriti i u miriteljskim centrima pri Hrvatskoj gospodarskoj, te obrtničkoj komori, kao i u udruzi poslodavaca, što bi dodatno trebalo rasteretiti sudove koji još grcaju u zaostacima.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Reforme daju rezultate</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Svjetska banka u svojoj najnovijoj analizi tvrdi da je smanjena korupcija u Hrvatskoj i da mjere koje je Vlada poduzela daju rezultate. Posebno se to vidi u radu carine, dok je korupcija u sudstvu i dalje prisutna.</p>
<p>Vijest je u svakom slučaju optimistična, iako je korupcije u Hrvatskoj još previše i iako prava bitka protiv nje tek predstoji. Ali, pomaci su tu i oni više nego išta demantiraju i oporbene političare koji istodobno s rezultatima analize Svjetske banke govore suprotno. Mnogi, a pogotovo bivša ministrica pravosuđa, očito su izgubili kompas pa imaju valjda neke druge brojke nego Svjetska banka. Ali, to ostaje njihov problem. Hrvatski problem je kako nastaviti sa smanjenjem korupcije, jer je i to jedan od važnih elemenata za ulazak u punopravno članstvo EU. Mi smo kao zemlja još u sivoj zoni po korupciji, zlu koje nije mimoišlo ni jednu tranzicijsku državu. Svemogući mito otvara razna vrata, sudovi i dalje očito poznaju pritiske kroz opojni miris novca.</p>
<p>Sanaderova vlada je shvatila da je borba protiv korupcije preduvjet za europsku Hrvatsku. I u Europi je korupcija prisutna, u to nema dileme, ali u manjoj mjeri. Prije svega su efikasni mehanizmi koji korupciju otkrivaju i kažnjavaju. Kod nas je dugo na snazi bio sustav u kojem su na sudu završavali sitni kriminalci, a oni koji bi milijunskim mitom dolazili do poslova smatrali su se uspješnima.</p>
<p>Europske norme promijenile su i stanje u Hrvatskoj. Svjetska banka eksplicitno tvrdi da je znatno smanjeno podmićivanje u carini i da je revizija carinskog zakona dala rezultate. Standardi EU-a pokazali su se efikasnim. To je ujedno i dokaz da primjena europskih normi nije samo donošenje zakona koji su kompatibilni s europskim, nego prije svega provedba tih zakona u praksi. Hrvatska carina, ako je suditi po izvješću Svjetske banke, položila je prvi ispit. Pravosuđe još nije. Eksperti Svjetske banke tvrde da korupcija u sudstvu nije smanjena. Za Vladu je to poticaj da se što prije stvari i u pravosuđu pokrenu s mrtve točke. Svjetska banka pohvalila je i sadašnje vodstvo, ocjenjujući da je jako vodstvo ključno oružje u borbi protiv korupcije. Svaka zemlja, kako tvrde eksperti banke, postići će rezultate ako ima jakog vođu. Ako nas hvale drugi, ne trebamo to valjda činiti i mi sami. Možda je i slađe da nam to prizna institucija poput Svjetske banke. Koliko god nekim ušima u Hrvatskoj to nije drago čuti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ruske sive zone</p>
<p>Moldaviji i Gruziji prijeti scenarij u kome će platiti cijenu orijentacije prema Zapadu</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Oko Rusije postoji nekoliko područja koja formalno pripadaju njoj susjednim državama, ali zapravo realnu vlast u njima imaju snage odane Moskvi. Odnosi se to prije svega na dio Moldavije, Pridnjestrovlje, uski pojas uz lijevu obalu rijeke Dnjestar, te na dijelove Gruzije, Abhaziju i Južnu Osetiju.</p>
<p>U svima njima na vlasti su od početka devedesetih proruske strukture kojima ne pada na pamet priznati suverenitet Kišinjeva odnosno Tbilsija. Proteklih dana još jedan dio Gruzije, oko klanca Kodori, na prijelazu prema Abhaziji, proglasio je neovisnost o središnjoj vlasti. Nakon što su Gruzijci poslali svoje vojne trupe u to područje kako bi ga vratili pod svoju kontrolu, iz Moskve su im poručili kako Rusija ima pravo i »preventivno djelovati« kako bi spriječila prelijevanje borbenih aktivnosti na svoj teritorij. </p>
<p>I u Južnoj Osetiji, području Gruzije koje od početka devedesetih kontroliraju proruske vlasti, također je napeta situacija. Tamošnje paradržavne strukture optužuju Tbilsi i predsjednika Saakashvilija da planira »nasilnu reintegraciju« Južne Osetije, Abhazije, a sada i klanca Kodori pod gruzijsku vlast. U svim tim područjima se u funkciji mirovnih snaga nalaze ruski vojnici. O tome je postignut sporazum još davne 1994., nakon poraza gruzijskih vojnih snaga s pobunjenicima koji su imali otvorenu potporu Rusije. </p>
<p>Od tada do danas stanje na terenu nije se mijenjalo. Ta područja formalno nisu bila u sastavu Rusije, nisu imala ni međunarodno priznanje, ali su opstajala uz rusku vojnu i gospodarsku pomoć. Međutim, prije nekoliko mjeseci ruski predsjednik Putin je najavio da bi te, kako ih neki zovu, ruske sive zone uskoro mogle dobiti, barem od Moskve, određenu vrstu legitimiteta. Naime, iz Kremlja su kazali da će, ako Kosovo dobije neovisnost, to tumačiti kao presedan u međunarodnim odnosima, te da će slijedom toga Rusija priznati neovisnost Pridnjestrovlja, Abhazije i Južne Osetije. </p>
<p>Na takve poruke su nedavno reagirali čelnici Moldavije i Gruzije zatraživši odlazak ruskih vojnika iz njihovih odmetnutih područja. Nastoje delegitimirati tamošnje ruske snage koje su u proteklom razdoblju zapravo radile na integraciji tih područja s Moskvom. Problem je i to što predstavnici međunarodne zajednice, prije svega OESS, ali i neki dužnosnici EU-a, dvoje oko davanja snažne potpore državnoj cjelovitosti tih zemalja. SAD, pak, zauzet problemima u Iraku i Srednjem Istoku, zasad uglavnom o tome šuti.</p>
<p>S obzirom na novu rusku poziciju, ne bi - unatoč pravilima međunarodnog prava - trebalo biti iznenađenje ako Rusija, koristeći kao izgovor kosovski »presedan«, blagoslovi odvajanje Pridnjestrovlja, Abhazije, Južne Osetije i područja oko klanca Kodori od njihovih matičnih država. </p>
<p>Moldaviji i Gruziji tako prijeti scenarij u kome će teritorijem platiti cijenu nastojanja za orijentacijom prema Zapadu. Sam Zapad se pak kao i kada je Beograd vodio osvajačke ratove protiv svojih susjeda, čini se, zbog svega toga previše ne uzbuđuje.</p>
<p>U ime partnerstva s novom, jakom, Rusijom, mnogi su državnici bili spremni zatvoriti oči kada se događalo brutalno pokoravanje Čečenije ili sada kada se iscrtavaju novi zemljovidi na ruskim granicama na štetu njezinih, malih susjednih država.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Nitko ne zna u komu čuči genij </p>
<p>Zašto ne razmišljamo da i među djecom branitelja ima izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku, koja nije privilegij nego obveza društva</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Tko bi mislio da će siromašni lički dječačić, Nikola Tesla, postati genij. Jednako tako i mali dječak iz Otavica kad je pasao ovce, Ivan Meštrović, ili onaj iz podravskih Hlebina, Ivan Generalić. Svi su oni iznenadili sve koji su ih poznavali, a i one koji ih nisu poznavali. Einstein je, kažu, bio loš iz matematike itd.</p>
<p>Kad danas pratim polemike u vezi tobožnjih privilegija kod upisa djece branitelja, sjećam se školske godine 1953/'54. kad nas se više od tisuću prijavilo za upis na medicinu. Budući da se primalo samo 250 kandidata, polagali smo eliminacijski prijamni ispit i ja sam bio među onima koji su ga položili. Nezadovoljstvo je bilo veliko i tada je Moša Pijade, član Politbiroa KPJ-u i jedan od najbližih Titovih suradnika, jednostavno naredio da se moraju upisati svi, a ne samo oni koji su položili prijamni ispit. </p>
<p>I naravno, tako je bilo unatoč tomu što Medicinski fakultet nije bio u mogućnosti kadrovski, prostorno i vremenski podnijeti toliko opterećenje. Dakle, uz izvrsnost upisala se i masa prosječnih i ispodprosječnih studenata. Prva godina studija bila je selekcija, nova utakmica. Tko je gubio prvu godinu, gubio je pravo na ponovni upis. Na drugu godinu nas je prešlo nešto malo više od 250, ali među nama je sad bilo, iako malo, i onih koji nisu bili zadovoljili na prijamnom ispitu. Pouzdano mogu svjedočiti da u toj utakmici nije bio privilegiran ili označen bilo čime onaj koji je prijamni ispit položio. Selekcija je bila stvarno objektivna.</p>
<p>Ovim uvodom želim kazati da sada kao umirovljeni sveučilišni profesor, kad ne moram misliti na svoj reizbor, mogu objektivnije iznijeti što mislim o sadašnjoj žustroj raspravi u vezi upisa djece branitelja na izabrane fakultete s potporom. Sveučilište uvijek gleda na svoje mogućnosti glede ostvarenja programa izvrsnosti, a to, naravno, teže postiže većim brojem studenata. Mnogi u društvu ističu da im je dosta bilo kakvih privilegija koje su trpjeli u jednoumlju. Djetetom »palog borca« tretiralo se i čovjeka s pedeset godina i to je stvorilo alergijsku reakciju na bilo što slično. Ima i roditelja koji su svoje sinove skrivali po Austriji, Njemačkoj, Italiji itd. za vrijeme Domovinskog rata, pa kako se i mnogi od njih ne mogu upisati jer nisu kvalitetni, galame na »privilegije« djeci branitelja, ne bi li kroz tu galamu progurali i svoju djecu. I to je ljudski i razumljivo.</p>
<p>No, ono što nije ljudski i nije razumljivo jest to što se djeca branitelja, ni kriva ni dužna, proskribiraju, i daje im se biljeg profitera. Vrlo smo brzo zaboravili, a nekima to nije ni poznato, niti imaju u sebi osjećaj da to razumiju, kako je to kad su u ona tmurna praskozorja odlazili očevi te djece braniti dom i Domovinu. Djeca nisu kamenje da nisu osjetili neizvjesnost i strah i ona su bila oštećena emotivno, materijalno i društveno kroz dugo razdoblje rata i poraća. A što je s onima koji oca nisu dočekali, ili mu još traže kosti? Što je s onima kojima se otac vratio u kolicima, na štakama i sl? Kakvo su djetinjstvo i kakav razvitak imala ta djeca onih očeva koji su stvorili našu državu? Nepravedno ih je stavljati u usporedbu s onom populacijom djece koja rat nisu ni osjetila i koja su imala sve za svoj razvitak. Nitko se ne zalaže da zbog posljedica rata zanemarimo rat za izvrsnost naših studenata, stručnjaka ili znanstvenika, ali zašto ne razmišljamo kako i među djecom branitelja sigurno ima te izvrsnosti koja će doći do izražaja malo kasnije, ili će otpasti, kao i ostali koji neće zadovoljiti na studiju. Zašto im ne dati priliku koja nije privilegij nego obveza društva da razumije kako će kasnije posijana pšenica kasnije i roditi? A tko može jamčiti koji će klas biti bolji, a koji lošiji? </p>
<p>Fakultete razumijem jer sam svjestan što znači pretrpanost učionica, što znači Bolonjski proces, koji ne trpi izostanke s nastave i što to znači za obveze nastavnika, koji ni pod koju cijenu neće podbaciti, a to znači crnčenje u pravom smislu te riječi.</p>
<p>Pravedna selekcija učinit će tijekove normalnijima, ali je sigurno da će i jedan dio sada nepravedno označene djece ostati među izvrsnima. Pa zašto im onda ne dati priliku uz potporu zbog onog što su izgubili u odnosu na druge! Najgore je i to treba zaustaviti, etiketiranje te djece i pogoršani odnos prema njima. Ustavni sud je pokazao svu svoju pamet i nije se upustio u presudu što je ustavno, a što neustavno u tom pitanju. Njihovi su očevi omogućili ovaj Ustav, a piše li sve u njemu piše druga je stvar. Budimo razumni, pošteni i pravedni. To piše u svakom Ustavu. </p>
<p>Autor je sveučilišni profesor i doktor znanosti</p>
<p> u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mladi svećenici pred višestrukim opasnostima </p>
<p>Od mladih svećenika javnost očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi</p>
<p>JADRAN BAŠIĆ</p>
<p>Srpanj i kolovoz mjeseci su mladomisničkih slavlja novozaređenih svećenika, kojima je Katolička crkva u Hrvatskoj, Bogu hvala, bogatija na ponos Crkvi i narodu kojima će služiti. Vrijedna je pozornosti doživotna odluka u duhovnome se pozivu posvetiti Kristovoj službi, to više u vremenu kad je čovjek odlučio posve raskinuti s religijom i vjerom, kad mu pogled u onostrano zamagljuje prevelika briga oko isključivo ovozemne stvarnosti. U vremenu kad se svijest i duh ovodobna čovjeka načelno, ali i stvarno, odvojio od kršćanskih izvora, tim više i tek zaređeni svećenici bit će izloženi sve većim izazovima u obavljanju svoje službe. Prevladavajući i razarajući društveni mentalitet materijalizma, hedonizma i samodostatnosti, kojemu su ponekad skloni i nesavršeni članovi Kristove Crkve, bacio je u drugi plan ljudske, duhovne i etičke vrednote. Sve se mjeri očima zarade, užitka i sebičnosti. </p>
<p>Ipak, Katolička crkva rješenje problema nipošto ne vidi u zatvaranju ili bježanju od konkretne stvarnosti, ma kako se gdjegod doimalo da su se i predvodnici Kristova stada pomirili s takvim općim mentalitetom i ponašanjem većine. No, ići »linijom manjega otpora« značilo bi iznevjeriti Kristov primjer ostavljen Crkvi kao putokaz. Od mladih svećenika javnost s pravom očekuje svježinu, toliko potrebnu Crkvi, ali s dozom neizvjesnosti i bojazan neće li se oni brzo uklopiti u već ustajale modele razmišljanja i djelovanja u Crkvi koji očito više ne zadovoljavaju šire slojeve ljudi. U novim, »suvremenim« oblicima života, u kojima se čovjek pokušava osloboditi svake navezanosti na postavljene autoritete, pa i one religiozne, s ciljem posjedovanja potpune slobode, od iznimne je važnosti ponuditi čovjeku pravi i istinski izlaz iz okova kojima se je sam dao okovati.</p>
<p>Vrlo važnim se čini pitanje hoće li se novozaređeni službenici Crkve moći othrvati vidljivoj, a pogubnoj slici našega društva, koja donekle »nagriza« i Crkvu u kojoj su poslani djelovati? Jer mladi su svećenici višestruko u opasnosti pokleknuti pred današnjim izazovima. Prvo, za svećenički život u materijalističkome i hedonističkome svijetu poprilično su neiskusni; drugo, takva sredina pogoduje gušenju senzibiliteta za duhovnu stvarnost, pa će im kako nastup tako i življenje biti otežani. Jer - složit ćete se - nije ni ljudski ni moralno uz obijesno vozilo ili bogati stol moralizirati ili propovijedati socijalnu pravdu, u okruženju u kojemu većina populacije ne živi »na visokoj nozi«. </p>
<p>Takvim okolnostima i okruženju novozaređeni će se službenici Crkve uspješno moći suprotstaviti tek osobnim životnim primjerom nenavezanosti na okove ovoga svijeta i mentaliteta, bez čega nije moguća potpuna predanost pozivu, a time ni autentičan život.</p>
<p>Autor je profesor rimokatoličkoga vjeronauka</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Osjećaju da trebaju pomoći</p>
<p>Neki dan sam putovao avionom za Split. Budući da teško hodam sa štakom, a imao sam i prtljagu, na ulazu u aerodromsku zgradu djelatnik aerodroma ponudio mi je pomoć. I ne samo da nisam trebao čekati i proći formalnosti, već mi je osigurao aerodromski automobil koji me je dovezao do aviona. U Splitu se ponovila ista procedura. Nakon silaska iz aviona, opet su se našli aerodromski djelatnici koji su organizirali automobil kojim sam se dovezao izravno do autobusa za Split. Ma koliko me razveselila ta pažnja koja je podsjećala na državni protokol, htio bih istaknuti nešto drugo.</p>
<p>Tijekom tih zbivanja imao sam osjećaj da ti djelatnici to ne rade zato jer je to u opisu njihova radnog mjesta, već da kao ljudi osjećaju da trebaju pružiti pomoć nekome kome je potrebna. Europa nam u mnogo čemu mora biti uzor, no možda u nas ipak postoje neke stvari u koje se mogu ugledati naši europski prijatelji.</p>
<p>TUGOMIR ŠURINA, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kako uspostaviti trajni mir</p>
<p>Svjedoci smo nove krize na Bliskom istoku. Opet se puca, ljudi, većinom civili, ginu, cijena nafte raste, kraja se ne vidi. Vjerojatno će se pod međunarodnim pritiskom sve pomalo smiriti, ali ne zadugo. Ujedinjeni narodi bi se trebali vrlo ozbiljno angažirati da se napokon uspostavi trajni mir na Bliskom istoku, na opće zadovoljstvo Izraelaca i Palestinaca. Osnovna pretpostavka takvoga trajnog mira dvije su potpuno slobodne i nezavisne države, Izrael i Palestina. Od rijeke Jordana treba povući crtu do Sredozemnog mora i na njoj uspostaviti strogo kontroliranu granicu. Sve sjeverno od te crte je suverena država Palestina, a južno je suverena država Izrael. Središnji dio Jeruzalema, gdje su sveta mjesta triju religija, treba biti posebno eksteritorijalno područje pod trajnom upravom židova, muslimana i kršćana. </p>
<p>Vjerojatno ni Izraelci ni Palestinci (pogotovo ne hamasovci, hesbolahovci i sl.) ne bi htjeli ni čuti za gore opisanu podjelu, ali bi pod međunarodnim pritiskom i uz odgovarajuće financijske stimulacije ipak pristali na takvo ili neko slično rješenje.</p>
<p>NEBODAR ŠKARICA, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Rušit će se južna i istočna tribina</p>
<p>Stadion će moći primiti 50.000 posjetitelja, imat će pokretni krov i dječju igraonicu</p>
<p>U četvrtak je u Poglavarstvu grada Zagreba predstavljen projekt maksimirskog stadiona, a prezentaciju je održao akademik Branko Kincl s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. </p>
<p>Novi je stadion kreiran, kako je istaknuto, slijedeći propise i naloge UEFA-e, koji su se većinom doticali sigurnosnih pitanja.</p>
<p> »Tako, primjerice, treba srušiti južnu i istočnu tribinu, koje su sagrađene šezdesetih godina, preživjele su potres i u potpunosti su dotrajale«, objasnio je Kincl. Istaknuo je da je sada vrijeme izlaska sa stadiona bilo dvostruko dulje od standarda koji propisuje UEFA, što je novim projektom ubrzano.</p>
<p>Rekonstruirat će se 195.000 četvornih metara površine, a stadion će moći primiti više od 50.000 gledatelja. Imat će šest etaža iznad razine zemlje, a svi će prostori biti dostupni osobama s invaliditetom, za koje će na prvoj etaži biti uređeno 200 mjesta. </p>
<p>Na prvu etažu gledatelji će moći pristupiti s tri strane stadiona, a za gledatelje će po visini biti dostupne tri tribine - donja, srednja i gornja. Na zapadnoj strani uredit će se i novinarski blok od oko 3000 četvornih metara.</p>
<p>Stadion će biti natkriven, sastavljen od fiksnog i pokretnog dijela. Posebnost ovoga krova jest da se neće otvarati na dvije strane, nego će se cijela ploha otvarati na jednu stranu, zbog sigurnosti od prokišnjavanja. </p>
<p>Pročelja će se sastojati od pokretnih ploča kojima će se upravljati kompjutorski i moći će se mijenjati i osvjetljavati ovisno o događanju na stadionu. </p>
<p>Travnati tereni sastojat će se od manjih »kaseta«, koje se viličarom mogu prenositi na mjesta gdje će se nadalje uzgajati trava. </p>
<p>U podzemnoj garaži, te u neposrednoj blizini stadiona osigurat će se 867 parkirnih mjesta. Uredit će se i više od 16.000 četvornih metara prostora za ugostitelje i isto toliko uredskih prostorija te 5000 »kvadrata« prostora za trgovine. </p>
<p>Nestat će atletske staze</p>
<p>Na jugu će biti uređen veliki prostor za izvansportska događanja kao što su koncerti, a tamo će se nalaziti i veliki fitnes centar. U prostorijama stadiona bit će i dječja igraonica kako bi se olakšao i rasteretio posjet roditelja raznim događanjima. Cijena gradnje znat će se najesen kad će Grad, kao njegov vlasnik, raspisati i međunarodni natječaj za izvođača radova. »Radovi, koje čekamo već šest godina, počet će najkasnije u proljeće 2007. i trajat će dvije godine, a za to će vrijeme Dinamo igrati na zamjenskom stadionu, jer paralelno uređujemo onaj na Kajzerici. Sa stadiona će nestati atletske staze, ali Grad za atletičare također ima mjesta na Mladosti i na Sveticama«, rekao je u četvrtak zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nova vrata grada prema V. Gorici</p>
<p>Javila se inicijativa da se u prostorijama ispod mosta urede čak i disko-klubovi, koji bi mogli postati »glasna« okupljališta mladih, dovoljno daleko od grada i stambenih zona</p>
<p>Domovinski most, velebno zdanje koje na jugoistoku Zagreba spaja Petruševac s Velikom Kosnicom, bit će dovršen u studenom. Građanima će se tada otvoriti nova »vrata« prema Velikoj Gorici, zračnoj luci i Sisku. </p>
<p>Vjesnikovi su reporteri, u društvu građevinskog inženjera i predstavnika investitora za gradnju, Ibrahimom Kukavicom, obišli most, koji će uskoro postati jedna od najvažnijih gradskih prometnica.</p>
<p>»Ovo su završni radovi. Radnici postavljaju rubnjake i ogradu, koja će biti obojena u plavu, zagrebačku boju«, objasnio je gospodin Kukavica i dodao da će uskoro započeti »šminkanje« 880 metara dugog, 34 metra širokog i 27 milijuna eura vrijednog mosta. Investitori njegove gradnje su Grad Zagreb i Konzorcij Zagrebačke otpadne vode, kojemu su na čelu njemačko-austrijske tvrtke i koji ima 28-godišnju koncesiju za pročistač otpadnih voda.</p>
<p>»Most je po mnogo čemu poseban i jedinstven u ovome dijelu Europe. Zanimljivo je da, kada se ovakvi mostovi grade u inozemstvu, zbog brzine radova i cijene grade se dva paralelna mosta, za svaki pravac po jedan, ali mi se možemo ponositi što smo most uredili da ispunjava više namjena i da prati najviše svjetske standarde«, istaknuo je Kukavica. </p>
<p>Na potpornim stupovima mosta nalaze se ležajevi, na kojima se most giba ovisno o opterećenju i temperaturi, tako da je potpuno siguran i »diše« u skladu sa svim mogućim uvjetima.</p>
<p>Sredinom mosta prolazi cijev, promjera jedan metar, kojom iz Novoga Zagreba do pročistača dolaze otpadne vode, a sa svake njegove strane još su po dvije cijevi kojima iz Mičevca u Stari Zagreb stiže pitka voda. »Most obuhvaća samo 15 posto vrijednosti projekta za pročiščavanje vode, ali je udio njegove tehnološke vrijednosti i kompleksnosti u projektu sigurno 90 posto«, rekao je Kukavica. </p>
<p>A radnici su, kaže, dali sve od sebe da most bude završen na vrijeme. Jedan od njih, Ante Perolić, na gradilištu je već tri godine, od samih početaka, a Vjesnikovi su ga reporteri »uhvatili« u postavljanju rubnjaka. »Radimo po devet sati, a već smo navikli na sve vremenske uvjete. Ali, kad se napravi, most će biti besprijekoran«, rekao je zadovoljno, bez lažne skromnosti.</p>
<p>Na mostu će se urediti pješačke i biciklističke staze, po dva prometna traka u svakome smjeru, a sredinom će prolaziti pruga, bilo za tramvaj ili laku željeznicu. No, gospodin Ibrahim Kukavica istaknuo je još jednu mogućnost. </p>
<p>Budući da na krajevima mosta postoje velike prazne prostorije, sve se češće spominju inicijative da se tamo urede čak i disko-klubovi, koji bi mogli postati »glasna« okupljališta mladih, dovoljno daleko od grada i stambenih zona.</p>
<p>Gospodin Kukavica od početka je gradnje upoznao i nadgledao svaki centimetar mosta, a na kraju obilaska je, sa sjetom u glasu rekao: »Počašćen sam što sam na kraju svoje karijere imao priliku raditi na ovakvome mostu, koji se jednome gradu može dogoditi samo jednom u sto ili više godina«.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Gdje je pauk?</p>
<p>U planu je rekonstrukcija Kranjčevićeve, koja će spajati Savsku cestu i Malešnicu </p>
<p>Vozači nemaju discipline, prometne kulture i svijesti, pa je premalo kazni i paukova</p>
<p>U Kranjčevićevoj ulici, pored stadiona, nepropisno parkirani automobili zagorčavaju život pješacima. Tea Filajdić svaki dan rješava isti problem u toj prometnoj ulici. »Nemoguće je proći pješačkom stazom. Prisiljena sam se, s djetetom u kolicima, probijati između vozila«, žali se gospođa Filajdić. Glavnim uzrokom problema smatra izblijedjelu horizontalnu signalizaciju parkirnih mjesta i nepostojanje zaštitnih stupića ili ograda. </p>
<p>Na parkiralištu ispred stadiona predviđeno je parkiranje automobila jednim djelom na cesti, a drugim na pješačkoj stazi, čime je ostavljen slobodan prolaz na pločniku. »Oznake su s vremenom nestale i vozači parkiraju preko pješačke staze«, žale se stanari Kranjčevićeve. Pomoć su potražili i u Gradskom uredu za promet, koji je obećao obavijestiti policiju, postrožiti kontrolu i obnoviti signalizaciju. No, iako je prošlo više od pola godine, građani tvrde da »od svega toga nema ništa«. </p>
<p>Viktor Forjan iz Odjela prometne policije kaže da vlasnici automobila, koji parkiraju vozilo na pješačkoj stazi, čine prekršaj koji se kažnjava s 300 kuna. »Svaki dan nekoliko puta prolazim Kranjčevićevom. Nisam primijetio da policija kažnjava neodgovorne vozače«, kaže Mario Zdunić.</p>
<p>»Ljudi, koji se tako parkiraju, trebajui se pitati o teškoćama invalida i roditelja s malom djecom«, kaže Goran Ćoso, koji smatra da je premalo kazni i paukova. »Vozači bi trebali pažljivije postupati u prometu, a nadležne gradske službe raditi svoj posao«, zaključuje Ćoso. »Zaštitni stupići ne bi uklonili problem jer bi vozači parkirali automobile na drugim mjestima i stvarali prometni kaos«, smatra, pak, Hrvoje Ozmec, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka-sjever, On dodaje da bi obnova i naplata parkirnih mjesta nagnala vozače na odgovornije ponašanje. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za kninsku fontanu još 316 tisuća kuna</p>
<p>Zbog pogreške prilikom izgradnje fontane u Kninu, koju je Grad Zagreb darovao tom gradu i koja je napravljena na tamošnjem Trgu Ante Starčevića, Poglavarstvo je u četvrtak odlučilo izdvojiti dodatnih 316 tisuća kuna za zahvate. »To je klasičan primjer neodgovornosti onoga tko je o fontani trebao brinuti«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić, dodavši kako je organizirao hitan dolazak stručnjaka u Knin, koji će popraviti fontanu te obrazovati osobu koja će nadalje brinuti o njoj. Poglavarstvo je također odlučilo isplatiti 200 tisuća kuna Viteškom alkarskom društvu Sinj, kao potporu 291. Sinjskoj alci, koja će se održati od 4. do 8. kolovoza. Bandić je rekao da to sigurno nije najveća novčana potpora alci te je najavio »iznenađenje Sinjana na zagrebačkom hipodromu u ponedjeljak«.</p>
<p>Budući da je Hrvatski savez gluhih i nagluhih od Grada zatražio pozajmicu kako bi podmirio plaće i ostale financijske obveze, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo, na sjednici Poglavarstva, potpisao je s predsjednikom Saveza Andrijom Malecom ugovor o kratkoročnom zajmu od dva milijuna kuna. Savez je, naime, vlasnik 12 posto Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba, a udio Grada je 88 posto. »Ovime krećemo u rekonstrukciju URIHO-a i njegovo premještanje u nove prostore na Kajzerici, a prvi je korak da Grad ovlada URIHO-m 100 posto«, rekao je Bandić, dodavši da je Savez svoj udio voljan predati Gradu, a da će se pozajmica možda riješiti i kompenzacijom do kraja godine.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>I u Zagrebu ljeto može biti zabavno</p>
<p>Zbog velikog interesa stranaca, od ove godine uveden je i program na engleskom jeziku</p>
<p>Klupska kazališno-glazbena scena Amadeo otvorena je ljeta 2000. u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na Gornjem gradu, u samom srcu Zagreba. Organizatori ističu da prostor nisu izabrali slučajno napominjući da je to svojevrsni hommage prvom zagrebačkom javnom kazalištu, Amadeovom teatru, koji je tu djelovao od 1797. do 1834., idealnim zbog arhitekture i akustike. </p>
<p>»Naš je cilj na početku bio oživjeti Gornji grad. Iako je prvotna ideja bila Amadeo kao kazalište, shvatili smo da ljeti u Zagrebu nema glazbene ponude pa smo i nju uklopili u program«, otkriva Nenad Jandrić iz producentske i nakladničke kuće Amadeo art kabinet. </p>
<p>Amadeo se danas može pohvaliti šarolikošću kazališnih predstava, recitala i glazbenih programa, od etna i pop do jazz koncerata. Stoga bi Amadeo najlakše bilo opisati kao kvalitetnu i raznovrsnu ponudu kazališno-glazbenih projekata. </p>
<p>»Nismo, poput Histriona, željeli raditi dvije-tri predstave, nego smo odlučili ugostiti kazališne predstave i omogućiti građanima da vide kvalitetne programe koje su tijekom godine propustili«, pojašnjava Jandrić programsku orijentaciju, u kojoj ima i premijera. </p>
<p>Kada je riječ o glazbi, u Amadeu slijede visoke kriterije kada se opredjeljuju za koncerte klasične glazbe, jazza, etno i popularne glazbe. »Svaki žanr ima svoju publiku. Jazz uvijek sluša ista publika, klasična glazba također ima ciljanu publiku, a u posljednje vrijeme je i etno sve popularniji. Kod nas se tijekom godina predstavila praktički cijela domaća etno scena«, kaže Jandrić otkrivajući da su i kazališne predstave redovito dobro posjećene.</p>
<p>Jandrić kaže da su Zagrepčani ljeti željni događanja, a sve veći interes za Amadeo pokazuju i stranci pa ove godine organiziraju i programe na engleskom jeziku. </p>
<p>U ljetnoj sezoni 2006., zbog građevinskih radova u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, scena Amadeo privremeno je preselila na ljetnu scenu Muzeja za umjetnost i obrt, gdje će ostati nekoliko idućih sezona. »Možda je i nova lokacija razlog sve većeg odaziva publike«, zaključuje Jandrić. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>U eksploziji plina poginulo deset stanara </p>
<p>LAREDO</p>
<p> - Dan nakon što je u jednoj četvrti u sjevernošpanjolskom gradu Laredu eksplodirao plin, dvoje djece na konjima s nevjericom promatraju uništenu stambenu zgardu. U eksploziji je poginulo deset stanara zgrade. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Trideseta godišnjica od najtežeg potresa </p>
<p>TANGSHAN</p>
<p> - U sjevernoj kineskoj pokrajini Hebei obilježava se trideseta godišnjica katastrofalnog potresa. U najgorem potresu modernog doba poginulo je, naime, 255.000 ljudi, ali stručnjaci navode kako je broj poginulih dvostruko veći. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Klonirani jarac i genski modificirane ribe</p>
<p>TAIPEI</p>
<p> - Na četvrtoj po redu izložbi pod nazivom »Bio Tajvan« znanstvenici su u četvrtak posjetiteljima prikazali kloniranog jarca. Pored kloniranog sisavca, prikazane su i genetski modificirane ribe. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Piton izazvao paniku u pošti</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Jedna je 28-godišnja žena u Mechernichu u Njemačkoj izazvala paniku kad je iz paketa koji je upravo predala poštanskoj službenici izišao 1,5 metara dug piton. Žena je pitona prodala putem interneta i spakirala ga u kartonsku kutiju s natpisom »oprez staklo«. »Osoblje je prihvatilo paket i stavilo ga na pult za pošiljke, kad se odjednom paket počeo micati a iz njega je ispuzala zmija«, rekao je glasnogovornik policije. Jedan je poštanska djelatnica uspjela zmiju smjestiti u drugu kutiju, dok su njene kolegice pobjegle iz ureda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ledene lubenice manje su hranjive</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Jako rashlađene lubenice možda su osvježavajuće i ukusne, ali nisu toliko hranjive kao one koje se čuvaju na sobnoj temperaturi, izvijestili su znanstvenici iz američkoga Ministarstva poljoprivrede. Lubenice koje se čuvaju na sobnoj temperaturi hranjivije su od ohlađenih i svježe ubranih lubenica, napisali su znanstvenici u Journal of Agricultural and Food Chemistry. Znanstvenici su se posebno posvetili karotenoidima, antioksidansima koji se uspješno bore protiv oštećenja uzrokovanih suncem, kemikalijama i svakodnevnim životom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Težak pogreb 300-kilaša</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Pogreb Tan Ah Boona (50), teškog 300 kila, bio je »najveći dosadašnji posao« za ravnatelja singapurske pogrebne službe Rolanda Taya. Za pokojnika je naručen sanduk tri puta veći od prosječne mjere, a nosačima sanduka pri obredu je na pomoći bio tim od 20 ljudi. Jennifer Wong (53), sestra pokojnika, rekla je kako je još tijekom života upozoravala brata na to da »neće moći stati u sanduk kad umre«. On je bio »ponosan i tvrdoglav čovjek« a sestra kaže da se počeo debljati prije tri godine nakon što je upao u depresiju zbog gubitka posla. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Crna slika svijeta </p>
<p>Predstava u brzom tempu pruža slike koje u svakom svom dijelu upozoravaju na mučnu stvarnost </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Osvježavajuće hladni podrumi Dioklecijanove palače i tišina tisućljetnih golih kamenih zidina okruženje je u kojem je u srijedu izvedena gostujuća drama na 52. splitskom ljetu – »Adam Geist« njemačke spisateljice Deje Loher u režiji sarajevskog umjetnika Dine Mustafića. </p>
<p> Riječ je o predstavi nastaloj u produkciji međunarodnog kazališnog festivala MESS, koja je okupila dvadesetak glumaca iz BiH i Hrvatske, te je prije dvije godine premijerno postavljena u razorenoj Gradskoj vijećnici koja je kao biblioteka na početku opsade Sarajeva zapaljena 1992. godine.</p>
<p> Premda je autorica svoju dramu opisala kao »putovanje kroz njemačke katastrofe«, njezina priča može se naći na stranicama crne kronike u bilo kojoj zemlji, obojena nasiljem, krvlju, nepravdom, bijesom, ekstremizmom, neprijateljstvom, terorom... </p>
<p>Aleksandar Seksan u ulozi mladića Adama Geista, bivšeg učenika škole za duševno zaostale, okosnica je priče o surovom životu koji počinje nakon smrti njegove majke. Okružena masivnim stupovima zapadnih Dioklecijanovih podruma, reflektorima i križom, uz brze izmjene scena te gromoglasne pucnje iz pištolja i pušaka, publika je uvedena u mračni svijet junaka čiji život počinje ulaskom u narkomanski i dilerski svijet. </p>
<p>Gurnut na rub društva, bez oca, majke, posla, krova nad glavom i novca, Adam postaje ubojica i silovatelj, pridružuje se legiji stranaca, dezertira, spašava živote u požaru, ratuje u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p> Fragmentarna dramaturgija pridonijela je brzom tempu predstave i strelovitim izmjenama slika koje u svakom svom dijelu upozoravaju na mučnu stvarnost i beznadnu budućnost. Uz Aleksandra Seksana u drami sudjeluju Dejan Aćimović, Adisa Zuberović, Jasna Diklić, Feđa Štukan, Vlado Kerošević, Mirza Tanović i drugi. Dramaturgiju potpisuje Marko Kovačević, scenografiju je izradio Radovan Marušić, kostime Amela Vilić, a glazbu potpisuje Ališer Sijarić. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Unesco nije zabrinut</p>
<p>U nagrađenome projektu uređenja splitske rive zagrebačkoga Studija 3LHD neke postavke su već promijenjene </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon što je u javnosti objavljeno da je Unescov centar za svjetsku baštinu zabrinut promjenama koje u svom projektu uređenja splitske rive predlaže zagrebački Studio 3LHD, reagirali su splitski konzervatori, te splitsko Gradsko poglavarstvo. Pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture mr. Joško Belmarić ističe kako hrvatski, a posebno splitski konzervatori ostvaruju gotovo svakodnevne kontakte s raznim UNESCO-vim službama te s upravom te organizacije.</p>
<p> Dodaje da u brojnim i proteklih nekoliko tjedana posebno intenzivnim razgovorima nisu osjetili nikakve signale navodne zabrinutosti za stanje spomeničke baštine u Splitu ili bilo kojoj drugoj povijesnoj cjelini, koja se nalazi pod nadzorom splitskih konzervatora. »Splitsko gradsko poglavarstvo ovih dana je preko svog Ureda za povijesnu jezgru, a u suglasju s Centrom za svjetsku baštinu, razmatralo pokretanje sveobuhvatne studije upravljanja Podrumima Dioklecijanove palače što svakako podrazumijeva i analizu stanja pred njezinim južnim pročeljem. </p>
<p> Na izradi studije trebali bi raditi i vrhunski međunarodni stručnjaci koji imaju najveći ugled u Unescu«, naglasila je glasnogovornica splitskoga Poglavarstva Marina Protić.</p>
<p> S druge strane, konzervatorska služba upravo razrađuje novi dosje temeljem kojega bi se išlo na proširenje registracije splitske povijesne jezgre s Dioklecijanovom palačom. Stručnjaci smatraju da na Listu zaštićene svjetske baštine trebaju biti upisani i Dioklecijanov akvedukt te antički kamenolomi između Spliske i Škripa na Braču iz kojih se brao kamen za gradnju Palače.</p>
<p>»Idejno rješenje za uređenje Rive rado ćemo, i bez anonimnih predstavki zabrinutih građana, predstaviti Unescovim stručnjacima. Valja, međutim, podsjetiti da je u širokoj stručnoj raspravi i temeljem konzervatorskih zahtjeva već izmijenjen veći broj prvotnih pretpostavki nagrađenog projekta splitske rive«, naglasio je Joško Belamarić. On dodaje kako u realizaciji projekta neće biti nikakvih nasipavanja, neće biti predloženih stepenica prema moru i rektificiranja postojeće obalne linije, ostat će stari zidić na rubu obale, a bitno se pojednostavnjuje hortikulturno uređenje prostora između palma. </p>
<p>Što se tiče prijedloga podizanja nove fontane na mjestu stare Bajamontijeve, konzervatorska služba će zagovarati podizanje monumentalne fontane prema posebnom, po mogućnosti modernome arhitektonsko-skulpturalnom rješenju do kojega bi se trebalo doći temeljem dobro pripremljena međunarodnog natječaja. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Siemensov poticaj hrvatskoj umjetnosti </p>
<p>Poznata kompanija izlaže radove mladih umjetnika pristiglih na natječaj </p>
<p>Izložba naslovljena »Siemens Go-global!« koja se otvara 7. rujna u Klovićevim dvorima u Zagrebu najvjerojatnije čini novo poglavlje u djelovanju domaćega umjetničkog sustava. Naime, izložba je plod natječaja »Siemens Go-global!« za mlade vizualne umjetnike koji je Siemens prvi put objavio u travnju 2006. godine u suradnji sa Zona Art-agencijom i Rankom Murtićem. </p>
<p>Već otkupom slika iz ciklusa »Lingo« mlade umjetnice Ane Barbić Katičić, kada je i objavljen natječaj za potrebe formiranja vlastite kolekcije suvremene umjetnosti, hrvatski Siemens je učinio prvi korak koji će biti dugoročna orijentacija tvrtke. </p>
<p>Riječ je o prvoj inicijativi takve vrste u Hrvatskoj kojim jedna domaća kompanija pokreće tematski natječaj i izložbu za promicanje hrvatske suvremene umjetnosti.</p>
<p> Prosudbeni odbor koji je ocjenjivao pristigle radove umjetnika u dobi do 35 godina sastoji se od domaćih likovnih stručnjaka Branka Franceschija i Leile Topić, zagrebačkog galerista Ranka Murtića, berlinske galeristice Barbare Blickensdorff te člana uprave Siemensa Petera Hintereggera. </p>
<p>Svakako, važno je napomenuti da se izložba događa u trenutku kad korporativni sektor u Hrvatskoj počinje naglašeno ulagati u područje kulture. Začetke dugo priželjkivanih paralelnih ulaganja u izlagačke i umjetničke aktivnosti, koji trebaju pojačati sve tanji proračun za kulturu, dočekali su s olakšanjem i nadom umjetnici, a vjerojatno i administrativna tijela. Zasigurno i zbog činjenice da će deset najuspješnijih djela koje će procijeniti prosudbeni odbor biti nagrađeno s 8.000 kuna i tvorit će buduću zbirku Siemensa d.d., dok će najuspješniji rad bit će nagrađen glavnom nagradom u obliku samostalne izložbe u Galeriji Blickensdorff u Berlinu tijekom 2007. godine. </p>
<p>Hvalevrijedna Siemensova inicijativa ne sastoji se samo u činjenici da će uredi tvrtke Siemens biti u skladu s vrijednostima i imageom svjetske moderne korporacije, već i u tome da se stvori javna platforma koja omogućava mladim umjetnicima razvoj i afirmaciju. </p>
<p>K tomu, inicijativa hrvatskog Siemensa i stručnjaka angažiranih na ovom projektu ujedno je poziv na međusobno umrežavanje, poticanje stvaralaštva i istraživanje novih umjetničkih oblika.</p>
<p> Na posljetku, uzmemo li u obzir činjenicu da se hrvatski društveni život ubrzano oblikuje prema idealima i uzusima društva razvijenog kapitalizma, koje sklonost prema umjetnosti i kolekcionarstvo drži izrazom civilizacijske razine te obveznim društvenim angažmanom, izložbu »Siemens Go Global!« treba pozdraviti kao dobrodošli poticaj našemu umjetničkom stvaralaštvu. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Gledatelji utonuli u san </p>
<p>Prikazani filmovi »Nevinost« Lucile Hadžihalilović i »Svježi zrak« Agnes Kocsis </p>
<p>MOTOVUN</p>
<p> – Nakon nekoliko odličnih filmova prikazanih od početka Motovunskoga filmskog festivala očito je bilo vrijeme da se pojavi i par teže prihvatljivih, pa čak i slabih filmova.</p>
<p> Publika je imala prilike vidjeti film »Nevinost« Lucile Hadžihalilović, nastao kao koprodukcija Francuske, Velike Britanije i Belgije, te madžarski »Svježi zrak« Agnes Kocsis, kojoj je to ujedno bio i diplomski rad. </p>
<p>Iako hvaljena u dijelu domaće kritike, »Nevinost« je zaradila dosad najmlačniji pljesak. To ne začuđuje, ne samo stoga što je film upravo dosadan, već i zato što je dio gledališta utonuo u san.</p>
<p> Osim što se na platnu nije imalo baš mnogo za vidjeti, slika je bila mutna, a glasnoća je bila takva da je graničila s boli. Teško se osloboditi pitanja – komu je taj film zapravo namijenjen? </p>
<p> Film pokušava govoriti o odrastanju i sazrijevanju djevojčica. Radnja je smještena u sablasnu vlažnu šumu i jednako takve interijere kroz koje poskakuju djevojčice u bijelim suknjicama.</p>
<p>Odraslih žena, svojevrsnih odgajateljica, jedva da ima, a i one najstarije djevojčice koje se »proglašavaju« sazrelima, čini se nemaju više od 12 godina. Svake večeri te najstarije u tajnosti odlaze, ispostavlja se na kraju, kroz podzemlje u neku vrstu kazališta i tamo plešu balet.</p>
<p> Iako se publika u mraku jedva vidi, sasvim je razvidno da u gledalištu sjede isključivo muškarci, odnosno pohotni starci koji sline dok čekaju da djevojčice budu »otpuštene« iz opskurnog internata. Prikazati djetinjstvo tako ružnim, hladnim, pa čak i zagrobnim, ne uspijeva baš svakomu – i dobro da je tako.</p>
<p>»Svježi zrak« ima, pak, atmosferu žabokrečine u koju su uronjena majka opsjednuta čistoćom i kći koja želi postati dizajnerica. Uglavnom, riječ je o sporom, dosadnom i sadržajno praznom filmu beskrvnih likova, koji nema sve ono što bi trebao imati, a ima sve ono što ne treba.</p>
<p> Semka Sokolović Bertok i Vanja Drach primili su priznanja za polustoljetni glumački rad, a za razliku od njih Vilim Matula, Milena Dravić i Jasna Žalica imaju pune ruke posla i oči pune filmova, jer uskoro moraju donijeti odluku koji nagraditi. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lošinj u ritmu džeza</p>
<p>MALI LOŠINJ</p>
<p> - Drugi festival jazza u Lošinju, koji se održao ovih dana, pokazao se kao najatraktivniji dio ponude Lošinjskoga kulturnog ljeta. Trodnevna manifestacija na kojoj su svoje umijeće i znanje pokazali elitni domaći jazz glazbenici, kao i brojni gosti iz inozemstva, privukla je velik broj obožavatelja džeza i glazbe uopće, u lijep ambijent ljetnog kina »Vladimir Nazor« u Malom Lošinju. </p>
<p>Publika je, među ostalim, uživala u glazbi Saskia Laroo Banda, amsterdamske dance džez atrakcije, Ivane Kindl u pratnji all star orkestra, gypsy jazz virtuoza Hot Club Zagreb i međunarodnog Csaba Dezeo, odnosno Ladislav Fidri quinteta, najznačajnijih džez umjetnika Kvarnera - Denis Razz Quartet i Elvis Stanić Group. I to nije bilo sve, jer je nakon koncerata svaku večer uslijedio »neformalni dio« festivala; u baru Positivo svirao je svatko tko je htio i koga je publika podržala. Lošinjski festival pokazao je da su kvaliteta i dobra atmosfera, uz podršku gradskih struktura dovoljni za održavanje iznimna glazbenog događaja. Festival ide dalje, a za sljedeću će se godinu, kako je najavio lošinjski gradonačelnik Gari Capelli, izgraditi posebna pozornica za koncerte. [K. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Preminula Ivana Jelačić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ivana Jelačić, istaknuto ime hrvatske likovne umjetnosti i keramike, umrla je u 88. godini. Još u ranoj mladosti iskazuje poriv za novim i za stvaralaštvom. Našla se među prvim članovima Udruge primijenjenih umjetnosti »Andrija Buvina« osnovane 1950. godine. U početku je vrlo uspješna u kreiranju utilitarnih jednostavnih forma. Surađuje sa Studijom za industrijsko oblikovanje SIO.</p>
<p> Prirođeni smisao za humor i sklonost skulpturi potaknuo ju je da stvori velik broj satiričkih malih skulptura, izrađenih u engobiranoj bijeloj glini, naglašena osobnog rukopisa, po kojima je poznata u svijetu. </p>
<p>Sudjelovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te na natjecanjima za suvenire, gdje biva često nagrađivana prvom nagradom. Danas se susrećemo s brojnim manje-više uspješnim kopijama njenih djela. [Hanibal Salvaro]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Pobjednik Toura Landis dopingiran</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Američki biciklist Floyd Landis bio je pozitivan na dopinškoj kontroli nakon 17. etape Tour de Francea na steroid testosteron, te će najvjerojatnije ostati bez naslova kojega je osvojio u nedjelju.</p>
<p>Landis je bio pozitivan nakon 17. etape »Toura« u kojoj je pobijedio s više od pet i pol minuta prednosti u odnosu na prvog pratitelja, te skočio sa 11. na treću poziciju ukupnog redoslijeda smanjivši zaostatak za vodećim na samo 30 sekundi koje je bez problema nadoknadio u pretposljednjoj, 19. etapi koja se vozila na kronometar.</p>
<p>»Momčad Phonaka je u srijedu dobila obavijest UCI-ja (Međunarodnog biciklističkog saveza) kako je Floydu Landisu izmjerena neuobičajeno visoka razina testosterona nakon 17. etape. Vodstvo momčadi i sam vozač su potpuno iznenađeni ovim rezultatom. Vozač će tražiti da se obavi B test kako bi se vidjelo radi li se o prirodnom procesu unutar organizma ili pogrešci prilikom objavljivanja rezultata A testa«, obavila je Landisova momčad Phonak u svom priopćenju.</p>
<p>Ukoliko B test potvrdi rezultat A testa, Landis će postati prvi biciklist u povijesti kojemu će naslov pobjednik »Toura« biti oduzet zbog dopinga. Pobjednikom će biti proglašen Španjolac Oscar Pereiro, drugi s utrke, na drugo mjesto popet će se Nijemac Andreas Kloeden, a na treće Španjolac Carlos Sastre.</p>
<p>Također, Phonak je objavio kako će Landisu dati otkaz ukoliko mu se dokaže krivnja, a Amerikanac će biti i kažnjen s dvije godine zabrane nastupa.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Moya i Đoković lako do četvrtfinala</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Ponajveći favorit umaškog turnira, četvrti nositelj Novak Đoković bez problema je izborio četvrtfinale Studena Croatia Opena 6-3, 6-4 pobjedom protiv talijanskog kvalifikanta Stefana Iannija. Nakon sedme uzastopne pobjede 19-godišnji Beograđanin na putu prema polufinalu stoji Čeh Jiri Vanek. »Godi mi kad čujem da sam favorit na turniru, to mi se nije prije događalo. Mislim da više ne spadam samo u talente, dovoljno sam sazrio da bih dolazio u završnice turnira«, rekao je Đoković. Nijemac Simon Greul je protiv Carlosa Moye u drugom kolu samo jednom uspio osvojiti svoj servis, Kralj Umaga je slavio sa uvjerljivih 6-2, 6-1. Ukoliko prođe argentinskog kvalifikanta Juana Pabla Guzmana, u polufinalu će Moya igrati protiv Đokovića, što će prema svima biti finale prije finala. Rezultati, 2. kolo: Guzman – Berlocq 3-6, 6-3, 6-2, Moya (5) – Greul 6-2, 6-1, Đoković (4) – Ianni 6-3, 6-4, Vanek – Dlouhy 7-6 (4), 6-4. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hiddink broj 1, Bilić miljama daleko</p>
<p>Rusi će godišnje morati skupiti tri milijuna dolara za Hiddinka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tko je najskuplji izbornik skupine E kvalifikacija za Europsko prvenstvo koje će za dvije godine biti održano u Austriji i Švicarskoj. Ne bude li promjena na izborničkim klupama Engleske, Rusije, Hrvatske Izraela, Makedonije, Estonije i Andore odgovor čak nije ni teško pronaći, dapače, vrlo je logičan. Najviše će zaraditi najuspješniji - Nizozemac Guus Hiddink, koji je nakon svjetske smotre napustio Australiju te se posvetio novom izazovu - Rusiji.</p>
<p>Hiddinkovi menadžeri se, boreći se za novi angažman Nizozemca, sigurno koriste sloganima poput ovoga: »Želite li barem u osminu finala Europskog prvenstva? Mi znamo tko će vas tamo odvesti...« Jasno, nije čudo da takvo »jamstvo« košta. No, Rusima to nije problem, u financiranje Hiddinka uključio se i vlasnik Chelseaja, milijarder Roman Abramovič. Uz njegovu pomoć Rusi će godišnje morati skupiti tri milijuna dolara, odnosno približno 17 milijuna i 300 tisuća kuna. </p>
<p>Da je kojim slučajem za kormilom engleske nogometne reprezentacije ostao Sven Göran Eriksson, on bi definitivno bio najbolje plaćen izbornik. Šveđanin će ostati upamćen po ne baš sjajnim rezulatatima, svakako ispod očekivanja, te po činjenici da je opustošio račun Engleskog nogometnog saveza. Godišnja zarada mu je bila sedam i pol milijuna američkih dolara! No, odlaskom Erikssona, plaća engleskog izbornika svela se u »normalu«. Steve McClaren bi kroz sljedeće četiri godine, izbjegne li »nogu«, mogao zaraditi tri milijuna funti, odnosno nešto manje od osam milijuna kuna godišnje. </p>
<p>Inače, engleski mediji nisu propustili predlagati svoje vizije honorara McClarenu. Tako, primjerice, novinar uglednog Guardiana predlaže da McClarenova plaća ne izlazi iz okvira prosječne zarade engleskog prvoligaškog trenera: </p>
<p> - McClaren ne bi smio zarađivati više od milijun i pol funti godišnje</p>
<p> - Za plasman na Europsko prvenstvo trebao bi dobiti mali bonus, a veliki za osvajanje</p>
<p> - Zavrijedi li ostanak na klupi i nakon EP-a treba mu povisiti plaću na dva i pol milijuna funti, te udvostručiti bonuse</p>
<p>Je li hrvatski izbornik barem blizu tih financijskih okvira? Ne! Štoviše, miljama je daleko od bogatih ugovora kakvima se mogu shvatiti McClarenov, a pogotovo Hiddinkov. Koliko će zarađivati novi hrvatski izbornik Slaven Bilić još nije poznato, ti detalji još nisu precizirani u razgovorima s predsjednikom Saveza Vlatkom Markovićem, no sumnjamo da će se bitnije odstupati od Kranjčarovog »novčanog« obrazca.</p>
<p> »Zidovi« Kuće nogometa u Rusanovoj pričaju da je Zlatko Kranjčar tijekom dvije godine vođenja reprezentacije zaradio oko pola milijuna eura, odnosno tri milijuna i 600 tisuća kuna uključujući plaću i sve premije. Od toga je Cico 200 tisuća eura zaradio iz fonda nagrada za plasman na Svjetsko prvenstvo, ostalo si je priskrbio premijama za pobjede u kvalifikacijama, a ostatak čine mjesečne plaće od 50 tisuća kuna neto. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Riječani poraženi i eliminirani</p>
<p>Imala je Rijeka priliku za prolaz, no nije tu bilo ni snage, niti odlučnosti</p>
<p>NIKOZIJA</p>
<p> – U 61. minuti utakmice Ciprani su izveli jedan od brojnih udaraca iz kuta. Lopta nije pravoremeno odbijena iz zone udarca, stigla je do nepaženog Vakouoftsisa čiji je snažan udarac sa nekoliko metara Žilić uspio odbiti. Točno do osamljenog (gdje je bio Knežević!) Muse Mgunija kojemu nije bilo teško izbaciti nogometaše Rijeke iz Kupa Uefe. U uzvratu 1. pretkola Kupa Uefe ciparska je Omonia pobijedila Rijeku 2-1 i prošla dalje. </p>
<p>Nakon prve utakmice, u Rijeci su vjerovali da će u uzvratu biti bolje, ali ne toliko da bi Rijeka prošla u 2. pretkolo. Za to Rijeka nije imala ni dovoljno snage, ni odlučnosti, niti pojedinačne kvalitete. Najbolji je opet bio vratar Žilić, što sve govori. Svoje šanse za prolaz Riječani su prokockali u prvom susretu pred svojim navijačima.</p>
<p>Riječka je obrana »držala vodu«, a vratar Žilić je imao posla koliko je nužno na gostujućem terenu. Samo jednom nije stigao reagirati, u 39. minuti kada je Rendulić nespretno reagirao na oštar ubačaj Georgiua i zamalo zatresao vlastitu mrežu. To je bila najbolja domaća prilika do odmora, izuzmu li se dva udarca Muse Mgunija (prvi u 4. je blokirao Knežević, drugi u 19. je Žilić odbio u korner), i jedan snažan udarac Georgiua kojega je Žilić vrlo dobro skrenuo u udarac iz kuta (39.). Riječani su bili potpuno jalovi. Odsječeni Bule bio je bez adekvatne podrške dvojice polušpica Linića i Rubila. Obojica su previše griješila u predaji, premalo i presporo se pridodavali, a što je najvažnije izostao je točniji zadnji pas iza nesigurne zadnje ciparske linije. A ta je Rijeki dala prilika, no Bule to nije znao iskoristiti. </p>
<p>U nastavku je Skočić povukao jedini logičan potez, osvježio je napadačke redove brzonogim Lukunićem, Linića je povukao u veznu liniju i Rijekina igra prema naprijed počela poprimati ozbiljnije obrise. Dugo će baš Lukunić pamtiti priliku iz 56. minute. Riječani su dobro kombinirali po lijevoj strani, na kraju je vratar Vezer odbio snažan Rendulićev udarac, ravno na noge osamljenom Lukuniću, koji je sa desetak metara promašio nebranjena vrata. Riječani su pokušali popraviti dojam i u tome uspjeli u 77. minuti kada je Lukunić iskosa sa desne strane snažno odapeo. Konnafis je pokušao blokirati taj udarac, ali samo je prevario svojeg vratara. Lopta je odsjela u suprotnom kutu. Riječani su tražili drugi pogodak, otvorili se, što je u 86. minuti iskoritio Musa Mguni. Smjestio je neobranjivim udarcem sa 16 metara loptu u mrežu. Činilo se da je gotovo, no u 88. minuti ukazao se tračak nade. Lukunić je promašio produžetke. Njegov udarac sa 10 metara Vezer je odbio. OMONIA - RIJEKA 2-1</p>
<p>Stadion NEO GSP</p>
<p>OMONIA: Vezer -, Veiga 5,5, Kakogiannis 5,5, Konnafis 5,5, Georgiou 6, Grozdanovski 6,5 (od 78. Ba -), Dobrašinović 6, Kaiafas 6, Mocelin 6, Vakouftsis 6,5 (od 67. Ze Elias -), Musa 7,5</p>
<p>RIJEKA: Žilić 7, Tkalčević 6, Lerant 6, Knežević 5,5, Prišć 5,5 (od 52. Lukunić 6,5), Tadić 6,5, Kerkez 6, Rendulić 6, Rubil 5,5, Linić 5,5 (od 63. Pamić 5,5), Bule 5,5 (od 72. Ah. Sharbini -)</p>
<p>SUDAC: Clattenburg (Engleska). GLEDATELJA: 18.000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Musa (61), 1-1 Lukunić (77), 2-1 Musa (86)</p>
<p>Žuti kartoni: Lerant, Bule, Musa, Konnafis</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Musa Mguni [T. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bez iznenađenja u Tirani</p>
<p>Pet minuta prije kraja Pokrivač je imao priliku za izjednačenje, koju nije iskoristio</p>
<p>TIRANA</p>
<p> – Nogometaši Varteksa su se nakon dva blijeda nastupa oprostili od Europe. Nakon 1-1 prije dva tjedna u Varaždinu, u uzvratnoj utakmici 1. pretkola Kupa Uefe Varteks je u Tiranu poražen od doprvaka Albanije, momčadi Tirane 2-0. Domaćini su potvrdili da su iskusna i disciplinirana ekipa, koja zna iskoristiti prilike. Varteks, pak, bez ozlijeđenog kapetana Nikole Šafarića, nije bio sposoban prirediti iznenađenje, iako je odigrao puno bolju utakmicu nego u Varaždinu. </p>
<p>Kao i na domaćem terenu prije dva tjedna, Varaždinci su slabo odigrali prvo poluvrijeme, da bi se u nastavku trgnuli i pokušali agresivnijom igrom doći do iznenađenja. Nakon angažiranijeg ulaska u igru, domaćini su poveli u 15. minuti pogotkom Salihia. Nakon vodstva Albanci su u potpunosti preuzeli inicijativu, a Koprić je u nekoliko navrata morao spašavati gol nakon udarca Mukaja i Salihija. Varteks je prvu prigodu stvorio u 33. minuti, no udarac Karduma zaustavio je vratar Tirane.</p>
<p>Unatoč teškom i sparnom vremenu, izmjene Mohorović i Begović su donijele bolju i agresivniju igru Varteksa. Varaždinci su bili na pragu izjednačenja u 60. minuti nakon prave opsade Tiraninog gola kad je Mohorović zatresao vratnicu. Pet minuta prije kraja Pokrivač je propustio priliku susreta kada sa samo pet-šest metara nije uspio glavom ubaciti loptu u mrežu. U sudačkoj nadoknadi, zbog drugog žutog kartona igru je morao napustiti Duro, a kada su Varaždinci u posljednjim sekundama susreta sve snage usmjerili prema golu protivnika, uslijedio je nezaustavljiv protunapad domaćina, pa je u 93. minuti Merkoci drugim golom zapečatio sudbinu Varaždinaca. Dojam je nakon obje utakmice kako unatoč angažiranoj igri u drugom poluvremenu Varaždinci nisu uspjeli postići gol i izboriti produžetke. Slab nastup u Varaždinu bio je presudan pa bolja igra u Tirani nije mogla donijeti pravi konačni rezultat. Upravo nastupi u tim utakmicama pokazali su koliko će ozbiljnih problema Varteks imati u domaćoj sezoni. Zato ne čude izjave i najave trenera Zlatka Dalića kako mu je prioritetni zadatak s ovom ekipom zadržati prvoligaški status Varteksa.</p>
<p>TIRANA – VARTEKS 2-0 (1-0)</p>
<p>Stadion Selman Stermazi</p>
<p>TIRANA: Nallbani 6, Sina 6, Pisha 6, Bulku 6, Hajdari 6, Patushi 6, Allmuca 6, Mukaj 7 (od 90. min Bakali), Duro 5, Sinani 7, Salihi 7 (od 75. min Pena)</p>
<p>VARTEKS: Koprić 6, Vuk 5, Ipša 6, Vukman 6, Halilović 5, Jertec 5 (od 45. Mohorović 6), Pokrivač 6, Melnjak 5, Golik 5 (od 45. Begović 6), Kardum 6, Novinić 6</p>
<p>SUDAC: Tsikinis (Grčka) 6. GLEDATELJA: 4000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Salihi (15), 2-0 Merkoci (90)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Patushi, Duro, Nallbani</p>
<p>CRVENI KARTONI: Duro</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davis MUKAJ.[D. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Slaven Belupo opasniji od Ekranasa</p>
<p>Protiv Rijeke smo odigrali vrlo dobro i pokazali da ćemo opet biti glavni favoriti za naslov prvaka, tvrdi Dinamova »desetka«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Upitate li Luku Modrića kojeg bi suparnika želio u trećem pretkolu Lige prvaka, nakratko će se zamisliti i procijediti:</p>
<p>»Slaven Liberec!«</p>
<p> Ime češkoga prvaka je, doduše, ponešto drukčije – Slovan Liberec! No, lako se zbuniti. Dinamov subotnji suparnik na startu prvenstvene sezone zove se Slaven Belupo, novi izbornik je Slaven Bilić, pa kad tome pridodamo i Slovan Liberec, jezik se lako zaplete. No, znatno je važnije da se maksimirska »desetka« ne zapliće na - travnjaku.</p>
<p> Štoviše, osam postignutih pogodaka u dvije startne utakmice u novoj sezoni, sugeriraju da su »plavi« u sasvim solidnoj formi uoči skorašnjih okršaja trećeg pretkola Lige prvaka. Istina, preostaje još i uzvratni dvoboj drugog pretkola, no uvjerljiva pobjeda sa 4-1 u gostima kod litvanskog Ekranasa ipak otklanja svu neizvjesnost.</p>
<p> »Protiv Rijeke smo odigrali vrlo dobro i pokazali da ćemo opet biti glavni favoriti za naslov prvaka. Ekranas smo uvjerljivo pobijedili, ali nismo pružili najbolje što možemo. Najveći je razlog loš teren. Sada je bitno protiv Slaven Belupa u subotu u Maksimiru odigrati dobro i odmah na početku prvenstva razveseliti naše navijače. Nadam se da će doći u što većem broju. Slaven Belupo je dobra momčad s puno dobrih igrača. Sigurno će se ovdje doći braniti kao što to čini većina momčadi koje dolaze u Maksimir. Pokušat će nas iznenaditi iz kontranapada i bit će puno teži suparnik od Ekranasa«, istaknuo je Modrić.</p>
<p> U subotu bi protiv Koprivničanaca u Dinamovom dresu trebao debitirati i njemački reprezentativac Jens Nowotny. Modrić pritom odbacuje bilo kakve primisli o tome da bi Nowotnyjeva gaža, koja je financijski navodno znatno iznad ostalih u Dinamovoj svlačionici, mogla unijeti i nekakav nemir u zasad idilično ozračje.</p>
<p> »To govore novinari! Atmosfera je odlična kao što je bila i prošle sezone. Nowotnyjev dolazak je veliki plus za nas i nadam se da će nam svojim iskustvom puno pomoći«, energično je uzvratio Modrić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Milanu dozvoljen nastup u 3. pretkolu</p>
<p>NYON</p>
<p> – Komisija za hitnost Europskog nogometnog savez (Uefa) dopustio je talijanskom Milanu da se uključi u ovosezonsko natjecanje Lige prvaka u 3. pretkolu. Hitan sastanak sazvan je zbog umiješanosti Milana u namještanje rezultata utakmica talijanskog prvenstva prošle sezone, zbog čega je milanskim »crveno-crnima« oduzeto 30 bodova, te će u novo prvenstvo krenuti s minusom od osam bodova. Ipak, zaključeno je da se poštuje odluka Talijanskog nogometnog saveza (FIGC) koji je prijavio Milan za sudjelovanje u Ligi prvaka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ispali Göteborg i Lyn</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezultati važnijih uzvratnih utakmica 1. pretkola Kupa UEFA (u zagradama su rezultati prvih utakmica): Tobol Kostanai - Basel 0-0 (1-3), WIT Georgia - Artmedia 1-1 (0-2), Karabah - Zimbru 1-2 (pro) (1-1), Dinamo Minsk - Zaglebie 0-0 (1-1), Flora - Lyn 0-0 (1-1), Nistru - BATE 0-1 (0-2), Sliema Wanderers - Rapid Bukurešt 0-1 (0-5), Ranger's - Sarajevo 0-2 (0-3), Haka Valkeakoski - Levadia 1-0 (0-2), Dinamo Bukurešt - Hibernians 5-1 (4-0), Roeselare - Vardar Skopje 5-1 (2-1), Domžale - Orašje 5-0 (2-0), Derry City - Göteborg 1-0 (1-0), Drogheda United - Helsinki 0-1 (1-1), Valur - Bröndby 0-0 (3-1), Litex Loveč - Koper 5-0 (1-0).</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Galkinoj zlato</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Ruskinja Ljubov Galkina osvojila je naslov svjetske prvakinje u disciplini 50 metara 3x20 m trostav malokalibarska puška na SP u streljaštvu u Zagrebu. Galkina je zlato osvojila s ukupnim rezultatom od 684.3 kruga (586 u kvalifikacijama i 98.3 u finalu), srebro je osvojila Poljakinja Sylwia Bogacka sa 683.8 (583 i 100.8), a broncu Njemica Sonja Pfeilschifter sa 683.4 (583 i 100.4). Hrvatska predstavnica Snježana Pejčić zauzela je 37. mjesto sa pogođena 572 kruga u kvalifikacijama. Hrvatski junior Petar Gorša, srebrni iz discipline 10 m zračna puška, u natjecanju 50 m malokalibarska puška zauzeo je sedmo mjesto sa 589 krugova. Pobijedio je Britanac Matthew Thomson sa 593, ispred Nijemca Daniela Brodmeiera i Austrijanca Stefana Rasera sa 592. Indijac Manavjit Singh Sandhu osvojio je naslov u trapu. Za zlato je pogodio 143 »glinena goluba«, jedan više od srebrnog Talijana Erminija Frasce i brončanog Amerikanca Breta Ericksona. Od hrvatskih predstavnika najbolji je bio Josip Glasnović koji je u kvalifikacijama sa 114 pogodaka zauzeo 52. mjesto, njegov brat Anton je bio 57. sa 113 pogodaka, dok ej Giovanni Cernogoraz bio 70. sa 112. Momčadsko zlato osvojili su strijelci iz Rusije sa 362 pogotka, ispred Indijaca sa 360 i Amerikanaca sa 359. Hrvatska je zauzela 19. mjesto sa 339 pogodaka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Uspjela helsinška »kontrola« </p>
<p>Perišić je potvrdila odlazak na EP šestim mjestom u jakoj konkurenciji (2:00.42)</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Vanja Perišić prvi je put proboj u medije napravila početkom svibnja kad je na mitingu u crnogorskom Baru 800 metara istrčala za svjetski vrijednih 2:00.20. Ubrzo se, međutim, pokazalo da rezultat nije ostvaren u regularnim uvjetima. Dugopoljka je imala »zečeve« koji su je vukli na početku, pa se malo odmarali, pa opet ulazili i pokušali našu atletičarku odvesti do što boljeg rezultata.</p>
<p>Iako je 21-godišnja Vanja tvrdila da joj »zečevi« nisu puno pomogli da dođe do tog rezultata, Međunarodni atletski savez (IAAF) brzo je reagirao i stavio ga u rubriku neregularnih. Atletičarka Dinamo-Zrinjevca je, međutim, idućih tjedana još nekoliko puta trčala brže od norme za Europsko prvenstvo (2:02.50), potvrdivši da rezultat iz Bara ipak nije bio slučajan i da je doista znatno napredovala u odnosu na prošlu godinu kad je trčala 2:04.16. Problem se pojavio prošli vikend u Varaždin na domaćem prvenstvu, kad se Vanja vratila na lanjsku razinu, istrčavši dva kruga tek za 2:05.77. Budući da je Europsko prvenstvo pred vratima, izbornik Siniša Ergotić je došao u ozbiljnu dvojbu treba li dugopoljsku srednjeprugašicu voditi u Göteborg. Kao uvjet joj je postavio dobar rezultat na mitingu u Helsinkiju u srijedu, a Vanja je test odradila odlično. Šestim mjestom u jakoj konkurenciji i vremenom 2:00.42 riješila je sve Ergotićeve nedoumice.</p>
<p>»Očito su u Varaždinu ipak bili presudni teški vremenski uvjeti. Vanja je u Helsinkiju trčala odlično i sigurno putuje u Göteborg«, potvrdio je Ergotić.</p>
<p>Nastup na Olimpijskom stadionu u Helsinkiju pokazao je i koliko Vanji nedostaju jake utrke i da u snažnoj konkurenciji može ostvariti zbilja respektabilan rezultat. Nije zanemarivo ni da je iza sebe ostavila i vrlo dobra imena poput Diane Cummins ili Amine Ait Hammou, nekadašnjih finalistica svjetskih prvenstava. Naša je atletičarka trenutno na europskoj listi na 22. mjestu, no ispred nje je čak devet Ruskinja, a samo će tri trčati u Göteborgu. Kad se uz to odbiju i dvije Britanke te jedna Francuskinja koje su ispred Vanje, ali nisu prijavljene za EP, ispada da je naša 800-metrašica na 13. mjestu sudionica europske smotre. To joj daje za pravo nadati se polufinalu, a tko zna, ako bude u stanju trčati kao u Helsinkiju, možda nije nemoguće ni finale. Prije četiri godine u Münchenu u završnicu se ulazilo s 2:01.20.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nijemcima dva zlata</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> – Nijemac Thomas Lurz osvojio je naslov europskog prvaka u daljinskom plivanju na 5 km, a njegova sunarodnjakinja Angela Maurer na 10 km na EP u Budimpešti. Lurz je pobijedio s vremenom 56:00.1 minuta, ispred sunarodnjaka Christiana Heina koji je zaostao 1.1 sekundi i Talijana Simonea Ercolija koji je zaostao 1.7 sekundi. Maurer je pobijedila s vremenom 2:07:10.8 sati, srebro je osvojila Mađarica Rita Kovacs sa 3.5 sekunde zaostatka, a broncu Čehinja Jana Pechanova sa 4.0 sekunde slabijim vremenom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Želim igrati, a ne sjediti na klupi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon što je ostvario svoj san, i san većine košarkaša potpisavši ugovor s jednom NBA momčadi, Damir Markota se vratio u Hrvatsku. </p>
<p>Milwaukee Bucksi su bivše krilo Cibone ugovorno vezali na dvije godine s opcijom produživanja na još jednu sezonu. Za svaku godinu ugovora Markota će zaraditi milijun dolara.</p>
<p>»Izuzetno sam zadovoljan obavljenim poslom i ugovorom«, rekao je nakon dolaska u Hrvatsku novopečeni milijunaš koji se odmah vratio na pripreme košarkaške reprezentacije. </p>
<p>»Stvarno više niti sam ne znam koliko sam posljednjih tjedana putovao u SAD, no dobio sam što sam želio. Priliku za dvoboj s najboljim igračima na planeti. Želim vidjeti mogu li i ja igrati na toj razini,« rekao je Markota. </p>
<p>Zadovoljstvo mu je splasnulo kada smo mu spomenuli razvojnu NBDL ligu i momčad Tulse u kojoj bi on po riječima generalni menadžera Bucksa Larrya Harrisa mogao stjecati iskustvo prije igranja u NBA ligi.</p>
<p>» Stvarno ne znam ništa o tome. U klubu mi nisu ništa najavili. Tek sam maloprije čuo za tu mogućnost,« kazao je Šveđo i dodao: </p>
<p>»Želim igrati i očekujem biti u momčadi Bucksa sljedeće sezone. Ukoliko to ne uspijem, onda bi bilo bolje da sam ostao u Ciboni. S cibosima bi kroz Goodyear i Euroligu skupio sedamdesetak utakmica, koje bi mi koristili u razvoju. Možda neće biti niti loša opcija ako ću igrati tu razvojnu ligu. Želim igrati, a ne sjediti na klupi«.</p>
<p>U Milwaukeeju će ga dočekati Australac hrvatskog podrijetla Andrew Bogut, a u tom je klubu nastupao i Toni Kukoč.</p>
<p>»Sigurno bi mi Kukoč pomogao u adaptaciji, a uz takvog suigrača bi samo igrački profitirao. Ukoliko njega neće biti, tu je Bogut kojeg znam godinama. U dobrim smo odnosima i veselim se zajedničkom igranju«, izjavio je Markota kojeg do čekaju obveze u reprezentaciji. </p>
<p>»Nadam se da ću i u reprezentaciji naći mjesto u momčadi. Želim dobro odraditi pripreme, da što spremniji odem u Milwaukee,« kazao je Markota.</p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Al Qaida se uključuje u libanonski sukob</p>
<p>U Teheranu su se počeli organizirati dragovoljci koji su najavili odlazak na ratište u Libanon. Hesbollah s deset raketa gađao grad Safed te druga područja sjevernog Izraela</p>
<p>U napadima izraelske vojske na ciljeve sjeverno od Libanona u četvrtak je razoren odašiljač libanonskog radija. Međutim, službeni vojni izvori u Jeruzalemu tvrde da je cilj napada bila radarska postaja u vojnoj bazi, 50 kilometara sjeverno od Bejruta. Taj radar koristili su gerilci Hesbollaha u napadu na jedan izraelski ratni brod prije deset dana, priopćili su izvori ministarstva obrane u Jeruzalemu. </p>
<p>Zrakoplovima, dalekometnim topništvom i raketama s brodova koji patroliraju uz libanonsku obalu nastavljeni su napadi i na ciljeve na jugu zemlje. Pogođeno je nekoliko zgrada u Tiru, Rashidiji i Nabatiji, a u napadima je poginulo najmanje troje civila, tvrde libanonski izvori. </p>
<p>Istovremeno, sa svojih položaja na jugu Libanona Hesbollah je nastavio gađati sjeverni Izrael. Deset raketa palo je na grad Safed. Nije bilo poginulih, ali je počinjena velika materijalna šteta. </p>
<p>U takvom ozračju, zabrinjava poruka Aymana al Zawahrija, drugog čovjeka Al Qaide koja je objavljena na katarskoj TV postaji Al Jazeera. Drugi čovjek Al Qaide poziva muslimane da se uključe u rat u Libanonu, napominjući da će cijeli svijet postati ratište i da Al Qaida neće mirno promatrati što se događa na Srednjem istoku. Istovremeno, u Teheranu su se počeli organizirati dragovoljci koji su najavili odlazak na ratište u Libanon i potporu Hesbollahu. Najavili su da će u Libanon doći preko Sirije, a službeni Damask za sada nije reagirao na tu najavu.</p>
<p>Svijet se još uvijek nalazi u šoku zbog pogibije četvorice promatrača UN-a. Vijeće sigurnosti UN-a, međutim, nije uspjelo donijeti deklaraciju o osudi Izraela, jer se američki predstavnik protivi svakoj oštrijoj formulaciji. </p>
<p>Francuski veleposlanik koji trenutačno predsjeda Vijećem sigurnosti pokušat će sa zemljama članicama VS-a pronaći kompromis koji bi doveo do usvajanja deklaracije. Nakon neuspjeha međunarodne konferencije o Libanonu u Rimu, predstavnici Hesbollaha zatražili su trenutačni prekid vatre i početak neizravnih pregovora o razmjeni zarobljenika između Hesbollaha i Izraela. </p>
<p>Međutim, službeni Jeruzalem nije reagirao na taj prijedlog. Istovremeno, izraelski premijer Ehud Olmert je rekao kako Izrael namjerava stvoriti tampon zonu na jugu Libanona uz granicu s Izraelom kako bi spriječio gerilce Hesbollaha da s tog područja napadaju ciljeve na sjeveru zemlje. Naglasio je također da nije riječ o okupaciji dijela libanonskog teritorija, nego o legitimnoj obrambenoj akciji Izraela. Inače, izraelska je vlada u četvrtak odlučila da vojska nastavi s ograničenim upadima u Libanon nego da pokreće veću kopnenu ofenzivu protiv Hesbollaha. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ankete: Amerikanci skeptični</p>
<p>Amerikanci su pretežno skeptični glede stanja na Srednjem istoku, a većina ih sumnja da će ikad biti mira između Izraela i njegovih susjeda te da će se američke snage uskoro moći povući iz Iraka. Pokazuje to najnovije ispitivanje javnoga mnijenja koje su zajednički proveli The New York Times i CBC News.</p>
<p>Štoviše, većina anketiranih Amerikanaca drži da će sukobi između Izraela i Hesbollaha prerasti u rat širih razmjera, a gotovo polovicna ispitanika podržava pritom način na koji se predsjednik Bush postavlja prema toj krizi. No, dok Bijela kuća i republikanci i dalje naglašavaju kako bi određivanje roka za povlačenje američkih snaga iz Iraka »emitiralo loše signale«, 56 posto anketiranih kaže da su za povlačenje iz Iraka, čak i ako bi to značilo da bi Irak pao u ruke pobunjenika. Što se tiče najnovijih srednjoistočnih sukoba, većina anketiranih Amerikanaca zalaže se za postavljanje međunarodnih mirovnih snaga između Izraela i Libanona kako bi se smanjile napetosti, ali u velikoj većini anketirani ne žele da u tome budu angažirane američke trupe.</p>
<p>Zanimljivo je da 59 posto anketiranih drži da, općenito, Amerika ne bi trebala preuzimati vodstvo u rješavanju međunarodnih problema (31 posto drži da bi trebala). Slična anketa iz 2002. godine, primjerice, pokazala je da je tada Amerika oko toga pitanja bila podjednako podijeljena. Najnovija anketa također pokazuje da je zaustavljen pad Busheve popularnosti, štoviše, da je u blagom porastu broj onih koji ga podržavaju (36 posto u usporedbi s 31 posto prije dva mjeseca). No, još uvijek 55 posto anketiranih kaže da nisu zadovoljni predsjednikom Bushem. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rice na forumu ASEAN-a</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Američka državna tajnica Condoleezza Rice doputovala je u četvrtak u Kuala Lumpur na razgovore kojima dominiraju sjevernokorejsko nuklearno pitanje i događaji na Srednjem istoku. ASEAN, naime, neće propustiti priliku da od nje zatraže objašnjenje američkoga stajališta o Srednjem istoku.</p>
<p>ASEAN je u utorak oštro osudio izraelsku ofenzivu i zatražio trenutačni prekid vatre. Rice u petak sudjeluje na Regionalnom forumu ASEAN-a posvećenom dijalogu o sigurnosti u Aziji koji okuplja deset članova ASEAN-a i još petnaest sudionika, među kojima su Rusija, EU i SAD. Zbog nuklearnog ambicija Sjeverne Korejena na forumu su i šest država koje sudjeluju u pregovorima s Pyongyangom. Condoleezza Rice, međutim, nije skrivala skepticizam. »Ne očekujem da će se održati pregovori šestorice«, rekla je novinarima u zrakoplovu na putu u Kuala Lumpur. »Ne raspolažem nikakvim informacijama koje bi pokazale da Sjeverna Koreja želi razmatrati poziv na obnovu pregovora šestorice sadržan u rezoluciji«, dodala je Rice misleći na tekst koji je UN izglasao 15. srpnja i u kojemu je jednoglasno osudio lansiranje raketa koje je Pyongyang obavio deset dana prije toga. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svaki treći Francuz neće na odmor</p>
<p>Francusku u ovim nezapamćeno vrućim danima muči tihi štrajk privatnih liječnika, koji prijeti kolapsom cijelog sistema zdravstvene službe. Liječnici traže više cijene usluga, a francuske vlasti pozivaju umirovljene zdravstvene radnike da pomognu kako sustav tijekom ljeta ne bi doživio kolaps.</p>
<p>Francuzi možda više nego inače trebaju liječnike i zbog nesnosnih vrućina; živa se u termometrima na jugu Francuske već danima ne spušta ispod 38 stupnjeva. Vlada upozorava da nije baš sada vrijeme za proteste. A Francuzima, ako je suditi po statistikama, baš i ne cvjetaju ruže. Svaki treći Francuz neće ovog ljeta na odmor i sve je to posljedica gospodarske krize koja se osjeća godinama. Milijuni Francuza nemaju novca za godišnji odmor, a neki s druge strane, za razliku od liječnika koji sada protestiraju, boje se da bi ugrozili svoje radno mjesto odlaskom na godišnji odmor. Sve u svemu, čak 21 milijun ljudi ostat će u svojim kućama, čekajući bolje dane.</p>
<p>I dok Francuzi muku muče s vrućinama, štrajkom i besparicom, njihov predsjednik Jacques Chirac bio je posljednjih mjeseci na meti napada zbog navodne neaktivnosti. Francuski mediji su ga posljednjih dana proglasili za najneaktivnijeg europskog predsjednika, što je rezultiralo time da je Chirac izašao sa svojom platformom za Srednji istok. Predsjednik tvrdi da nema vojnog rješenja za ovaj dio svijeta, a da ubojstvo djelatnika UN-a ukazuje da treba djelovati što brže i efikasnije. Chiracov plan trebao bi dokazati da Francuska ima snage ponuditi rješenja za globalne probleme i da predsjednik, iako mu se bliži kraj mandata, i dalje ima snage sudjelovati u kreiranju svjetske politike. Francuzima za utjehu, uz ono obvezatno pitanje koliko će im to značiti uz činjenicu da će mnogi ljeto provesti u vlastitom stanu.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Tvornice rezervnih ljudskih organa </p>
<p>Znanstvenici su počeli prelaziti granice između ljudi i životinja da bi uzgojili »rezervne dijelove« koji bi se mogli transplantirati ljudima</p>
<p>Znanost krupnim koracima juri naprijed. I čini se da nije daleko prelazak granice između ljudi i životinja. U laboratorijima širom svijeta stvaraju se životinje koje će svojim tjelesnim funkcijama sve više nalikovati na čovjeka, ali i obratno, o čemu je nedavno pisao i »New York Times«. Kineski su znanstvenici još 2003. godine uspješno usadili ljudske stanice u jajne stanice zeca, a tako nastali embriji prvi su zabilježeni hibridi. Živjeli su nekoliko dana, a onda su bili uništeni, da bi se iskoristile njihove matične stanice.</p>
<p>Lani su američki znanstvenici stvorili svinje čijim je žilama tekla ljudska krv i ovce s ljudskim srcima i jetrima, a tijekom ove godine planira se dovršenje pokusa čiji će rezultat biti miševi s ljudskim mozgom. Naime, što su životinje koje znanstvenici »proizvedu« u svojim laboratorijima sličnije ljudima, bit će bolji modeli za testiranje lijekova ili za uzgoj »rezervnih dijelova«, poput jetara, koji bi se potom presađivali ljudima. Ksenotransplantacija je samo jedan od razloga zbog kojeg znanstvenici šire svoja polja istraživanja. Promatranje načina na koji se ljudske stanice razvijaju u životinjskom tijelu i kako se ponašaju u stranoj okolini moglo bi također dovesti do razvoja novih metoda liječenja, misle znanstvenici. </p>
<p>No stvaranje ljudsko-životinjskih himera, hibridnih bića nazvanih prema čudovištu iz grčke mitologije koje je imalo glavu lava, tijelo koze i rep zmije, za sobom povlači brojna i vrlo kontroverzna pitanja - kakve sve vrste trebaju nastati i koja bi im bila svrha, postoji li točka od koje se himera može (ili mora) smatrati čovjekom, trebaju li takva bića imati neka prava... Baveći se tim pitanjima, američka Nacionalna znanstvena akademija donijela je set etičkih smjernica za znanstvenike koji se bave takvim istraživanjima.</p>
<p>Himera je spoj dviju ili više različitih vrsta u jednom tijelu. No ne izazivaju svi takvi »neprirodni« spojevi zabrinutost. Primjerice, danas se zamjena ljudskih srčanih zalistaka svinjskima ili kravljima smatra rutinskom operacijom i potpuno je prihvaćena, iako je njen rezultat zapravo hibrid čovjeka i životinje. Znanstvenici su također dugo godina običavali ljudske gene dodavati bakterijama ili čak domaćim životinjama kako bi dobili inzulin čija je upotreba u medicini uobičajena i česta. No ono što izaziva strepnju miješanje je ljudskih matičnih stanica sa životinjskim embrijima, jer to rezultira pojavom nove vrste. Potencijal stvaranja tzv. himera u istraživačke svrhe postao je jasnim prije desetak godina kad su američki znanstvenici proveli niz dramatičnih eksperimenata na životinjama. Preselili su mali komad mozga iz embrija prepelice u embrij kokoši, a rezultat su bile kokoši koje su se glasale poput prepelica i čije su kretnje glavom bile karakteristične za prepelice. Tim je eksperimentima dokazano da su u mozak kokoši preneseni oni dijelovi mozga prepelica koji sadrže centre za glasanje i da se kompleksna ponašanja mogu prenositi s jedne vrste na drugu.</p>
<p>Etičari se oštro suprotstavljaju takvim eksperimentima na životinjama, da i ne spominjemo njihove zaštitare. Drugi, pak, smatraju da bi se zapravo trebali brinuti hoće li takve životinje u budućnosti biti korišteni na problematične, riskantne ili čak opasne načine. Primjerice, eksperiment koji bi doista bio uznemirujuć genetska je modifikacija miševa na način da oni proizvode ljudske spolne stanice, a zatim stvaranje ljudskog bića iz tih stanica postupkom umjetne oplodnje. Naime, tako bi bio stvoren čovjek čiji su roditelji - miševi. No većina takvih eksperimenata je zapravo znanstveno neizvediva u praksi, barem tako misle neki znanstvenici. </p>
<p>Kanada je prošle godine donijela zakon kojim zabranjuje stvaranje himera, odnosno prenošenje neljudskih stanica u ljudski embrio ili, pak, umetanje ljudskih stanica u neljudski embrio. Naime, predlagači zakona smatrali su da stvaranje himera i miješanje ljudskih i životinjskih gameta (spolnih stanica) ili prenošenje reproduktivnih stanica iz ljudi u životinje i obrnuto šteti dignitetu čovjeka. </p>
<p>Protivnici takvih zakona tvrde da oni koji svoja moralna shvaćanja stavljaju ispred biomedicinske znanosti i nameću joj svoju volju zapravo koče istraživanja koja bi mogla spasiti mnoge ljudske živote.</p>
<p>Miševi s ljudskim mozgovima</p>
<p>Možda je najambiciozniji projekt upotrebe himera onaj koji provodi Irving Weismann, ravnatelj Instituta za biologiju stanica raka i matičnih stanica i medicinu pri Sveučilištu Stanford. Tako je stvoren prvi miš s imunološkim sustavom gotovo potpuno identičnim ljudskom te s mozgom koji je otprilike jedan posto ljudski. Ta bi životinja trebala postati nezamjenjiva kod budućih testiranja, primjerice, cjepiva protiv aidsa, na koji su obični miševi otporni.</p>
<p>Također je planirano u mozak takvih miševa usađivati ljudske matične stanice oboljele od Parkinsonove bolesti, Gehrigove bolesti i sličnih oboljenja mozga, i zatim promatrati kako se te stanice razvijaju. Tijekom ove godine kraju će se privesti eksperiment u kojem se nastoji stvoriti miš čiji će mozak biti potpuno identičan ljudskom, a na način da se ljudski neuroni usade u mozak mišjeg embrija. To će stvorenje biti ubijeno prije nego što se uopće izlegne kako bi znanstvenici mogli ustanoviti je li se u glavi miša doista razvio mozak koji ima ljudsku strukturu. Ako se utvrdi da jest, eksperiment će se nastaviti s ciljem otkrivanja kognitivnih sposobnosti mozga takvih miševa.</p>
<p>Mnogi znanstvenici protive se takvim pokusima koji se temelje na miješanju ljudskih i životinjskih neurona, ali malo tko ima prigovora na eksperimentiranje s kombiniranjem ljudskih i životinjskih stanica, s ciljem proučavanja staničnih funkcija.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ljubimac s oklopom </p>
<p>Spore životinje koje vole sunčanje za kvalitetan život trebaju mnogo komfora, zdravu hranu i mir </p>
<p>Mnogi bi mogli olako konstatirati da su kornjače jednostavni i jeftini kućni ljubimci čije držanje ne zahtijeva pretjeran angažman njihovih vlasnika. Takva su razmišljanja, međutim, pogrešna, jer bismo prije nego što donesemo kornjaču u svoj stan, za njih trebali kupiti dovoljno velik akvarij, grijač, filtar i više vrsta hrane. </p>
<p>Iako će vam većina prodavača u prodavaonicama za kućne ljubimce, kao jeftiniju varijantu, vjerojatno ponuditi staklenu kuglu, kao idealan smještaj za kornjače, ona nije pravi izbor. Kornjača će takav »dom«, naime, brzo prerasti, a zbog nepravilna loma svjetlosti, može joj se pogoršati i vid. Najbolje je stoga kupiti dovoljno velik akvarij, u kojem će osim vode u kojoj će plivati, plutati i roniti, ti maleni gmazovi imati i dovoljno plitkog prostora, odnosno čvrsto i suho kopno na koje će se moći popeti bez teškoća. U protivnom, kornjače će se penjati izvan akvarija i zavlačiti na teško dostupna mjesta u stanu, te tako izluđivati svoje vlasnike. </p>
<p>Sljedeća stvar na koju je potrebno obratiti pozornost je hrana koja će najviše utjecaj na zdravlje kornjače. One se u prirodi hrane račićima, puževima, ribicama, biljkama, punoglavcima i strvinarima, a gotova hrana koju nude prodavaonice za ljubimce ima samo neke od tih sastojaka. Veterinari stoga savjetuju da se kornjače hrane raznoliko, što znači da njihov metabolizam zahtijeva podjednaku ravnotežu mesa i bilja. Za razliku od mladih kornjača koje vole uživati u okusima kuhane ili sirove morske i slatkovodne ribe, te pilećeg i goveđeg srca i jetre, odraslim kornjačama više prija biljna hrana, i to nekoliko puta na dan. Neke vole voće; nektarine, naranče, breskve, banane i kivi, a od povrća najviše jedu salatu. Vlasnici kornjača katkada ih mogu nagraditi skakavcima čiji je oklop pun kalcija, a meso bjelančevinama. Dobar su izbor također kišne gliste na koje ne treba trošiti novac, nego ih jednostavno nakon kiše valja skupiti u dvorištu. Kao i pri kontaktu sa svim drugim životinjama, i nakon doticaja s kornjačama poželjno je pranje ruku, čime će se izbjeći moguće zaraze. Kornjače, naime, mogu biti prenosioci zaraznih bakterija, među ostalim i salmonele. Za razliku od ostalih ljubimaca, kornjače ne izazivaju nijednu alergijsku reakciju. Kornjače možda nisu idealan kućni ljubimac za obitelji s malom djecom koja mogu, želeći se poigrati, pružiti ruke prema kornjači, što bi životinja mogla shvatiti kao napad od kojeg se treba braniti ugrizom. Osim toga, kornjače zahtijevaju stalnu brigu i pažnju koja uključuje mijenjanje vode, hranjenje i čišćenje akvarija, što svakako nije posao koji će obavljati malo dijete. Kornjača također nije životinja koju njeni vlasnici mogu ostaviti dulje samu u kući. Za godišnjeg odmora i izbivanja, najbolje je angažirati osobu od povjerenja koja će se za životinju brinuti s jednakom ljubavi i toplinom, kako se ne bi osjećala zapostavljenom.</p>
<p>Koliko košta?</p>
<p>Domaće prodavaonice ljubimaca nude nekoliko vrsta vodenih kornjača. To su Trachemys scipta elegans čiji je hrvatski naziv crvenouha ili kalifornijska kornjača (najčešće držana kao kućni ljubimac), Graptemys pseudogeographica kohnii koju u nas nazivaju koni kornjačom (sramežljiva i više od svega voli sunčanje), Trionyx spinifera i Testudo hermanni boettgeri ili čančara koju mnogi često uzimaju iz prirode i donose u svoja dvorišta. Kornjača stoji se od 60 do 100 kuna, ovisno o vrsti i veličini, a svaki će budući vlasnik za opremu u kojoj će boraviti vodena kornjača morati izdvojiti oko 1000 kuna. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Smrt pod hladnjakom</p>
<p>Dječak se penjao po hladnjaku, uređaj se srušio i priklještio dječaka</p>
<p>PULA</p>
<p> – Veliki hladnjak s napitcima u četvrtak oko 16 sati srušio se na šestogodišnjeg Puljanina; dječak je preminuo u bolnici. Tragedija se dogodila u bivšoj vojarni »Karlo Rojc«, u kojoj se inače odvijaju brojne aktivnosti pulskih udruga i čija su vrata po cijele dane otvorena. Dječak se s prijateljima igrao u prostoru kraj podruma u kojem se nalazi hladnjak. Penjali su se po njemu, uređaj se srušio i prikliještio dječaka. </p>
<p>Odmah je prebačen na odjel hitne pomoći, ali liječnici mu nisu uspjeli spasiti život. [tb]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sudac: Radite što hoćete, ali ne u Hrvatskoj </p>
<p>Kamataru će se oduzeti nešto više od 1.156.000 kuna, koliko je naplatio od Cepetića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Možete raditi što hoćete i gdje hoćete, ali ne i u Hrvatskoj«, obrazložio je Samiju Chaki (52) sudac Mladen Žeravica, nakon što ga je u srijedu na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno proglasio krivim za »kamatarenje« i sudjelovanje u samoubojstvu Davora Cepetića te osudio na četiri godine zatvora. Odlukom istog suda, Chaka bi nakon što odsluži zatvorsku kaznu, trebao biti protjeran iz zemlje čak na deset godina, a oduzet će mu se nešto više od 1.156.000 kuna, koliko je protupravno naplatio od pokojnog Cepetića. </p>
<p>Zbog opasnosti od bijega, pritvor u kojem se Chaka nalazi od ožujka produljen mu je do pravomoćnosti presude, a najkasnije do početka listopada. Obitelj pokojnog Cepetića, koja je u ovom postupku postavila imovinsko pravni zahtjev u visini od 5,8 milijuna kuna, upućena je na parnični postupak. U obrazloženju presude koju je Chaka, ponovno u sudnici »u lancima« primio hladnog izraza lica, sudac je naveo da je upravo njegovo okrutno i nečovječno postupanje prema pokojnom poduzetniku dovelo do tragičnog ishoda. »Svi njegovi financijski problemi, pa ni bolest njegova djeteta gospodine Chaka, nisu bili dovoljni da ga dovedu do samoubojstva. Presudno je bilo Vaše ponašanje«, objasnio je sudac koji se Chaki cijelo vrijeme izravno obraćao, gledajući ga u oči. Iskazi svjedoka, nastavio je sudac, potvrdili su vaše bezosjećajno i bahato ponašanje prema pokojniku, kao i činjenicu da je od vas Davor Cepetić imao patološki strah. »Sami ste nadalje rekli kako vam je ostao dužan 3 milijuna eura, a posudio je tek 274.000 dolara«, naveo je sudac u obrazloženju presude, dodavši da sud nije mogao odobriti takvo »kamatarenje«. Iako je Cepetić dobrovoljno posudio novac, nastavio je sudac, nikad gospodine Chaka nećemo znati zašto ih je posudio baš od vas. Kamo će Chaka, nakon što odsluži kaznu, biti izručen, još uvijek se ne zna, odnosno ovisi o »budućnosti« Kosova, gdje je rođen.</p>
<p> Chaka je, naime, zasad, državljanin Srbije, a putovnicu Republike Hrvatske i državljanstvo koje je do nedavno imao, izgubio je jer su svi dokumenti na ime Sebastian Sammy Chaka bili krivotvoreni. Jedino što je Chaka rekao nakon što mu je izrečena presuda bilo je »suče hoću li kaznu moći odslužiti u Glini?«, no nije objasnio zbog čega.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U trostrukom sudaru poginuo suvozač </p>
<p>Na mjestu je preminuo 41-godišnji Zlatko Kašnar, koji je bio na mjestu suvozača</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U srijedu, nešto prije ponoći, u mjestu Soblinec nedaleko od Sesveta, dogodila se prometna nesreća u kojoj smrtno je stradao 41-godišnji Zlatko Kašnar.</p>
<p>»Jedino čega se sjećam je jako svjetlo i vidio sam da mi se napuhao zračni jastuk«, ispričao nam je 21-godišnji Dario L. vozač »opel corse« koprivničkih registracijskih oznaka, koji se vozio Prepuštovečkom ulicom u pravcu Kašine. Kako smo doznali na mjestu događaja, nesreću je skrivio pijani vozač (2,44 promila) neregistriranog »mercedesa 190E«, osječkih tablica, 45-godišnji Dražen P., kada je u zavoju, na preglednom dijelu ceste pretjecao »vw passat« zagrebačkih registracijskih oznaka. Nakon što je pretekao »passata«, Dražen P. je nastavio voziti trakom za suprotni smjer, te je prednjim lijevim krajem »mercedesa« naletio na »opel corsu«. Od siline udara i nekontrolirane vrtnje po cesti, »mercedes« je sletio u jarak pored ceste i na kraju udario prednjim dijelom u drveni telefonski stup.</p>
<p> Od zadobivenih ozljeda na mjestu je preminuo 41-godišnji Zlatko Kašnar, koji je bio u »mercedesu« na mjestu suvozača, a Dražen P. teško je ozlijeđen i kolima hitne medicinske pomoći prevezen je u KB Dubrava gdje mu je pružena pomoć. Nakon sudara i »opel corsa« se zanijela, prešla na suprotnu stranu kolnika i udarila u »vw passat«. Dario L. uspio je zaustaviti auto na kolniku, 20-tak metara dalje, a 22-godišnji vozač »passata«, zaustavio se pored ceste. U pomoć su pozvani vatrogasci zbog istjecanja benzina iz jednog od automobila, a kasnije su, dok je trajao očevid, reflektorima osvjetljavali mjesto nesreće. </p>
<p>Doznali smo da je Dražen P. poznat je policiji od ranije i to po velikom broju prometnih prekršaja, a izrečena mu je i mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Očevid je vodio dežurni sudac zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Heroin skladištili na Jarunu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zagrebačka policija je u srijedu kod jezera Jarun zaplijenila 169 grama heroina, vrijednog 40 tisuća kuna, i uhitila dvojicu osumnjičenih. </p>
<p> Policija je dvojicu dilera tajno pratila i snimala te ih je prije dva dana uhitila kod Jaruna pri pokušaju preprodaje 159 grama heroina. </p>
<p> U policiji kažu da su se 30-godišnji državljanin BiH i 24-godišnji hrvatski državljanin opirali uhićenju i pokušali pobjeći, pa su policajci primijenili silu. </p>
<p> U stanu na Trešnjevci, u kojem je neprijavljeno boravio BiH državljanin, pronađena je manja količina heroina i tvari koje se koriste za miješanje s heroinom, zatim mlinac za kavu s ostacima droge te popis dužnika. </p>
<p>Drogu je nabavljao 30-godišnjak i skrivao ju u grmlju na kod jarunskog jezera, odakle je dnevno uzimao koliko mu je trebalo za prodaju. Potom je heroin u stanu miješao i prepakiravao. </p>
<p> Drugoosumnjičenog, od ranije evidentiranog zbog zlouporabe droga, tereti se da je uglavnom pronalazio kupce.</p>
<p> Osumnjičeni iz BiH dosad nije bio poznat hrvatskoj policiji, no od Interpola se doznalo da mu je zabranjen ulazak u Njemačku. Obojica uhićenih nisu prijavljeni u Zagrebu, a policija ih je privela u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. [D.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Canetu odbijeni svi tužbeni zahtjevi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potvrđenom presudom zagrebačkog Općinskog suda, odbijen je tužbeni zahtjev srbijanskog poslovnog čovjeka Stanka Subotića Caneta kojim je tražio u tjedniku »Nacional« objavi isprika zbog »objavljenih neistinitih i uvredljivih tvrdnji« o tom poduzetniku. </p>
<p>Naime, Cane je zahtijevao da se na informaciju objavljenu u »Nacionalu« br. 342 od 4. lipnja 2002. godine pod naslovima: »Afera Đukanović i hrvatska medijska hipokrizija« te »I šef makedonskih švercera Kosta Jankovski - hrvatski je državljanin«, objavi Subotićev ispravak tih informacija već u prvom slijedećem broju. Istom je potvrđenom presudom odbije i Subotićev zahtjev da se »Nacionalu« i njegovom izdavaču »Nakladniku« zabrani buduće objavljivanje informacijama kojima bi se Subotiću naštetilo, a sve pod prijetnjom iznosa od 100.000 kuna, ukoliko tužena strana prekrši tu zabranu. </p>
<p>U tekstu koji je povod tužbi, Subotić, kojeg je zastupao poznati zagrebački odvjetnik Slobodan Budak smatra, iznijet je niz neistina i uvreda i zlonamjernih tvrdnji o njemu i njegovoj poslovnoj djelatnosti, predstavljajući ga time kao mafijaša i kriminalca.</p>
<p> U tekstu ga se navodilo ga kao balkanskog mafijaškog bossa i jednog od vođa »možda najveće svjetske organizacije međunarodne duhanske mafije, te kako je u kriminalnoj vezi u tim 'poslovima' s premijerom Srbije i predsjednikom Crne Gore«. [Mladen Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Potraga za napadačima na Britance</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Potraga za vinovnicima napada na dvojicu Britanaca ispred kafića Carpe Diem u Hvaru prije petnaestak dana proširena je sa Stipe Ringvalda na njegovu djevojku Karlu Krnetu, za koju se pretpostavlja da je bila uzročnik cijelog sukoba, te još jedan par. Navodno se Ringvald, poznati šibenski vozač motociklističkih utrka ali i osoba uz koju se vežu brojne kaznene prijave i sumnjivo društvo vezano za drogu, nalazi na jahti svog prijatelja negdje na srednjem Jadranu. Nedugo nakon što su premlatili strane turiste, napustili su Hvar na jahti dugoj 12 metara s imenom "Mrkan Ive". Sumnja se da je i vlasnik tog broda sudjelovao u tučnjavi. Navodno je uzrok bila upravo Stipina djevojka. Prema izjavama nekih očevidaca, tijekom večeri razvio se flert Karle s jednim od stranaca, što Stipe nikako nije mogao podnijeti. [Z.P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Bitka za Plivu ulazi u posljednju fazu</p>
<p>Barr bi trebao podnijeti zahtjev za preuzimanje do 2. kolovoza., a Actavis do 9. kolovoza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak detaljno je predstavila položaj dioničara u postupku preuzimanja Plive, i okvirne rokove za finalizaciju tog procesa.</p>
<p>Postupak preuzimanja sastoji se od podnošenja zahtjeva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, odobrenja zahtjeva, objave ponude za preuzimanje, trajanje ponude, te obračuna i plaćanja, rekao je Josip Prgomet iz Hanfe.</p>
<p>U konkretnom slučaju američki Barr trebao bi podnijeti zahtjev za preuzimanje do 2. kolovoza, dok islandski Actavis isto mora učiniti do 9. kolovoza. U roku od 14 dana Hanfa rješenjem odobrava zahtjev ponuditelja, iako taj rok može iznimno biti i produljen za 30 dana, ako dođe do otvaranja posebnog ispitnog postupka. Sedam dana nakon dobivanja rješenja ponuditelj je dužan objaviti ponudu za preuzimanje u dnevnim i Narodnim novinama. Rok trajanja ponude je 30 dana od objave u Narodnim novinama, tijekom kojih dioničari pohranjuju dionice kod Središnje depozitarne agencije (SDA). Četrnaest dana nakon isteka roka za pohranu dionica ponuditelj mora izvršiti plaćanje sredstava kojima će dioničari biti isplaćeni.</p>
<p>S obzirom da će se u slučaju preuzimanja Plive pojaviti i konkurentska ponuda, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj, sam proces i rokovi trajat će nešto dulje, i u tom je periodu moguća izmjena postojećih ponuda jedne i druge strane, kao i promjena odluke dioničara kome će prodati svoje dionice.</p>
<p>Krajnji zakonski rok za pohranu dionica je 60 dana od objave konkurentske ponude, a sedam dana prije isteka tog roka posljednja je prilika za izmjenu ponude koju mogu podnijeti Barr ili Actavis.</p>
<p>Sam proces pohrane i opoziva ponude dionica u SDA, detaljno je predstavila Vesna Živković, ravnateljica Agencije, naglasivši kako će se sve potrebne informacije moći dobiti na info telefonima ili na internetskoj adresi SDA, a o ukupnoj količini pohranjenih dionica javnost će biti dnevno izvještavana.</p>
<p>Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol rekao je kako je postignut dogovor obje strane oko ponašanja tijekom samog procesa. Dogovoreno je da se u ponudi neće navoditi posebni telefonski brojevi ponuditelja, a cijene prilikom izmjena ponuda dostavljat će se u zapečaćenoj omotnici koja se neće otvarati bez predstavnika druge strane. S guvernerom HNB dogovorena je transakcija u kunama s nerezidentnog računa ponuditelja, a sa SDA konstantno izvještavanje o količini pohranjenih dionica, rekao je Samodol.</p>
<p>Nakon relativnog zatišja, čini se da početkom kolovoza počinje bura oko preuzimanja Plive.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Europski problemi sa strujom zbog vrućine</p>
<p>Ako se pad vodostaja Save i vrućine nastave i NE Krško će morati smanjiti snagu rada</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Val velike vrućine koji je u posljednje vrijeme zahvatio središnju Europu stvorio je probleme u opskrbi strujom, uzrokovao nagli porast njene cijene, a pad vodostaja većih rijeka uzrokovao je prekid isporuka riječnim putem.</p>
<p>Neke nuklearne elektrane koje za hlađenje koriste riječne vode morale su smanjiti proizvodnju za 40 posto, rekao je Ivo Banek, glasnogovornik energetske tvrtke Vattenfall.</p>
<p>»Nema opasnosti od nedostatka električne energije u Njemačkoj, ali su cijene na veliko tijekom posljednjih tjedana porasle i za 500 posto«, rekao je Banek.</p>
<p>Hrvatsko-slovenska NE Krško, koja za hlađenje koristi vodu iz Save, još radi punom snagom, ali ako se pad vodostaja i vrućine nastave i ona će morati smanjiti snagu rada jer je protok Save ovih dana tri puta manji od godišnjeg prosjeka.</p>
<p>Nuklearka svojim suvlasnicima već isporučuje nešto manje struje jer dio vlastite proizvodnje troše na maksimalni rad rashladnim tornjeva. Naime, dozvolama im je zbog zaštite rijeke ograničeno da ispuštanjem rashladne vode smiju najviše za tri stupnja zagrijati Savu.</p>
<p>To ograničenje stvara dosta problema nuklearki jer su, na primjer, 2003. zbog velikih vrućina i niskog vodostaja čak 90 dana radili smanjenom snagom. [Ž. B./ Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>HAT: T-HT se ponašao kao vlasnik DTK mreže</p>
<p>Agencija ima obvezu poticati zajedničku uporabu infrastrukture, bez obzira na (ne)riješeno pitanje vlasništva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za telekomunikacije (HAT) 1. kolovoza pokreće javnu raspravu na svom portalu (www.telekom.hr) o upravljanju distributivnom telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK mrežom), kazao je u četvrtak predsjednik Vijeća HAT-a Gašper Gaćina.</p>
<p>Dodao je da HAT, prema Zakonu o telekomunikacijama, ima obvezu poticati zajedničku uporabu telekomunikacijske infrastrukture, bez obzira na (ne)riješeno pitanje vlasništva nad DTK mrežom.</p>
<p>HAT ima namjeru 1. listopada preuzeti upravljanje DTK mrežom o čemu postoji konsenzus, pri čemu ni na koji način ne prejudiciramo pitanje vlasništva nad DTK-om. Odgovor na pitanje vlasništva dat će pravna struka, poručuju iz HAT-a.</p>
<p>Gaćina je napomenuo da su svi krivi, a da se T-HT ponašao kao apsolutni vlasnik DTK mreže, što nije. Nadalje, T-HT je sklapao ugovore s novim operaterima, koji su za njih bili nepovoljni. Isti su uvlačili svoje kablove u podzemlje, preko vikenda i po noći, a T-HT je odgovorio »varenjem šahtova«.</p>
<p>Cilj je uvesti red u korištenje DTK mreže koja je devastirana, smanjeni su joj kapaciteti, a ugroženo je i odvijanje telekomunikacijskog prometa. »Ovakvo ponašanje popuno je blokiralo ulaganje u razvoj DTK mreže«, kazao je Gaćina.</p>
<p>Načelnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Krešo Antolović kazao je da Ministarstvo stoji iza namjere HAT-a da uvede red u korištenje DTK mreže. Naime, HAT nakon izmjena zakona može intervenirati i kada nije poznat vlasnik DTK mreže, kazao je Antolović.</p>
<p>U HAT-u očekuju da će javna rasprava do 1. rujna dati prijedloge rješavanja pitanja načina korištenja i iznajmljivanja DTK mreže, odnosno sugestije na prijedlog HAT-a što se tiče izračuna cijena zajedničkog korištenja DTK mreže.</p>
<p>»Uvođenje reda u DTK mrežu će koštati. Operateri će dobiti rok za srede svoje kabele (8000 kilometara), a korisnici ne bi trebali osjetiti prekide u telekomunikacijskom prometu«, zaključio je Gaćina.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>500 milijuna kuna u pet godina!</p>
<p>DARDA</p>
<p> - Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo posjetio je u četvrtak baranjski kombinat Belje, koji se nalazi u sustavu Agrokora, gdje je održao sastanak s predsjednikom Uprave kombinata Ivanom Škorićem, koji ga je upoznao s planovima ulaganja u razvoj Belja, a time i u razvoj Baranje. </p>
<p>»U idućih ćemo pet godina u Belje ložiti oko 500 milijuna kuna. Ulaganja se odnose na različite proizvodnje - od stočarstva, ratarstva i povrtlarstva do vinogradarstva i mljekarstva«, najavio je Škorić istaknuvši kako su već »puno toga napravili te dokazali da je Belje na pravom tragu povrata svoje stare slave«. Podsjetio je kako je ovogodišnja žetva pšenice pokazala da Belje sa 6,57 tona po hektaru ima najbolje prinose u cijeloj državi te da su u zadnjih godinu dana stvorili brand Abc sira i Beljskoga kulena. </p>
<p>Najveća je investicija, kazao je, klaonica tovnih svinja koja će se uskoro početi graditi u Mecama. »Plan je da klaonica ima kapacitet 600.000 komada, što će biti i najveća takva klaonica u Hrvatskoj. [M. Sajler]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Neckermann dnevno upakira do 16.000 pošiljki</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Neckermann kataloška prodaja za jugoistočnu Europu djeluje već sedam godina u Hrvatskoj, sa sjedištem u Varaždinu. Godišnjica je obilježena u četvrtak u logističkom centru za katalošku prodaju Neckermanna. Direktor Centra Damir Vragović naglasio je na konferenciji za novinare da je u Varaždinu najveći logostički centar za jugoistočnu Europu. U njemu se zaprimaju narudžbe, a dnevni prosjek je 5000 telefonskih poziva. </p>
<p>O dobroj prodaji govori i podatak da se tu dnevno upakira i do 16.000 paketa. Protekle je godine ostvaren promet od 22 milijuna eura, a u Srbiji i Crnoj Gori zajedno 33 milijuna eura. Neckermannovi katalozi tiskaju se u godišnjoj nakladi od 5,5 milijuna komada, a distribuirani su u više od polovice hrvatskih domaćinstava. Neckermann je osnovao i tvrtke-kćeri u Bosni i Hercegovini u Bihaću 2001. te dvije godine kasnije u Beogradu. [K. Gumbas]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Stigao vojni vodonosac, voda potekla iz slavina</p>
<p>Vodonosac će dva puta dnevno dovoziti vodu iz Zadra, ujutro i na večer</p>
<p>MANDRE</p>
<p> - Vodonosac Hrvatske ratne mornarice uplovio je u četvrtak u 6.30 sati u luku Mandre na otoku Pagu. Zbog niske razine mora nije mogao pristati uz rivu, te se usidrio malo dalje. </p>
<p>Odmah je počelo prebacivanje 365 »kubika« vode do hidranta na obali uz pomoć šezdesetak metara dugog crijeva i voda je izravno ulivena u mjesnu vodovodnu mrežu. U samo desetak minuta voda je počela teći iz suhih slavina. Time je napokon počela i normalizacija vodoopskrbe u Mandrama i Šimunima, koji posljednjih nekoliko dana imaju problema s vodom. Vodonosac će dva puta dnevno dovoziti vodu iz Zadra, ujutro i na večer. </p>
<p>Neno Ugrin, zapovjednik broda, rekao je da će vodonosac prevoziti vodu dok to bude potrebno. </p>
<p>Osim vodonosca, u Mandre dva puta dnevno vodu dovoze i cisterne iz Paga i Novalje, pa se stanje u vodoopskrbi već u srijedu poboljšalo. </p>
<p>Vodosprema u Mandrama, kapaciteta 300 kubičnih metara vode, već je napola puna pitke vode, a tijekom dana trebala bi biti puna. Gradovi Pag i Novalja uveli su mjere štednje, te su dovoljne količine vode odlazile u Mandre. </p>
<p>Redukcija vode u Novalji trebala bi se od četvrtka smanjiti sa šest na dva sata dnevno. [Ljubica Ivićev-Balen]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ekonomski i Filozofski fakultet nepopunjeni!</p>
<p>Iako je Ekonomski fakultet u Zagrebu prekobrojno upisao čak 600 studenata (djece branitelja, odnosno dragovoljaca), tom je fakultetu ostalo 310 slobodnih mjesta za izvanredne studente </p>
<p>Od 33 zagrebačka fakulteta i akademije nakon ljetne je upisne navale ostalo slobodnih mjesta na njih 24 uz plaćanje, odnosno na 12 fakulteta bez plaćanja. Unatoč gužvama i panici zbog previše kandidata, kvote tijekom najveće navale ipak nisu popunili ni najtraženiji fakulteti u zemlji - Filozofski i Ekonomski u Zagrebu, a mjesta ima i na atraktivnim fakultetima poput Političkih znanosti i Hrvatskim studijima. </p>
<p>Unatoč tome što je drugi po traženosti fakultet u zemlji - zagrebački ekonomski - prekobrojno upisao čak 600 studenata (djece branitelja, odnosno dragovoljaca), a na čiji je razredbeni ispit izašlo više od 3300 kandidata, prema zadnjim službenim podacima i tom je fakultetu ostalo slobodnih mjesta - 310 za izvanredne studente. </p>
<p>Čak i na najvećem i najtraženijem fakultetu u zemlji s 43 studijske grupe i više od 3500 kandidata za upis, zagrebačkom filozofskom, nakon najveće navale ostalo je slobodno pet mjesta bez plaćanja i 57 uz plaćanje. Besplatna mjesta ostala su za studije njemačkog i talijanskog jezika, a uz plaćanje na latinskom, grčkom te jedno mjesto za studij češkog jezika. </p>
<p>»Problem upisa je u tome što svi kandidati u zemlji žele studirati nekoliko istih studija«, kaže dekan Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković. Na Filozofskom su glavne atrakcije psihologija, sociologija i povijest umjetnosti, za koje bi, prema procjeni dekana, iduće upisne sezone trebalo povećati kvote. Nakon što se tome pribroje drugi atraktivni studiji poput ekonomije, prava, novinarstva, kroatologije, ispada da je za većinu ostalih studija interes ili podjednak broju slobodnih mjesta ili daleko ispod toga. </p>
<p>Hrvatskim studijima ostalo je 16 slobodnih mjesta uz plaćanje. Petnaest slobodnih mjesta ima još Fakultet političkih znanosti, Medicinski ima tri, dok su, primjerice, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu za jesen ostala 174 mjesta bez plaćanja i 209 uz plaćanje. </p>
<p>Pravnom fakultetu u Splitu za izvanredne studente ostalo je 154 slobodna mjesta. U Splitu su popunjene ekonomija, sociologija, arhitektura, učiteljski studiji i dobar dio jezičnih, no poprilično praznih mjesta - više od 200 - ostalo je na pomorskom studiju i Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. </p>
<p>U Splitu se na matematiku i fiziku u ljetnom roku upisao samo jedan student od planiranih 15, a isto je prošao smjer ineženjerske fizike, termodinamike i mehanike, koji je popunio jedno od mogućih 20 mjesta. </p>
<p>Mjesta na fakultetima i akademijama ima, samo se kandidati nisu dovoljno dobro rasporedili, zaključuju dekani u Splitu i Zagrebu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Olakšano pretraživanje zemljišnih knjiga</p>
<p>Dio je to projekta sređivanja zemljišnih knjiga, a dostupnost informacija onemogućuje korupciju, rekla je Lovrin</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od četvrtka u 16 sati, građani putem internetske stranice Ministarstva pravosuđa mogu za nekoliko trenutaka dobiti informacije o svojim zemljišno-knjižnim predmetima. Građani mogu pratiti kretanje predmeta u gruntovnici, upisom broja predmeta i godine zaprimanja. </p>
<p>Nadalje, vlasnički listovi odsad se mogu pretraživati ne samo upisom broja čestice i katastarske općine nego i preko broja z.k.-uloška. Putem e-mail adrese korisnici također mogu poslati svoje upite o svim nejasnoćama o izvacima iz zemljišnih knjiga.</p>
<p>Riječ je o novim uslugama e-pisarnice koje je ministrica pravosuđa Ana Lovrin predstavila u četvrtak na konferenciji za novinare, naglasivši da je cilj građanima omogućiti što jednostavniji način pretraživanja u zemljišnim knjigama. Dio je to projekta sređivanja zemljišnih knjiga, a dostupnost informacija onemogućuje korupciju, rekla je ministrica Lovrin. </p>
<p>Broj neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta za dvije je godine prepolovljen jer ih je u kolovozu 2004. bilo 359.0500, a sada ih je 180.000. U digitalni oblik prepisano je 75 zemljišno-knjižnih izvadaka, a ovjereno ih je 20 posto, rekla je ministrica. Plan je da do se do kraja ove godine, sve uknjižbe mogu provesti za sedam dana. Boris Koketi, pomoćnik ministrice pozvao je građane da provjere stanje vlasništva i traže upis u zemljišne knjige, a za <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> upisa osigurani su svi tehnički preduvjeti. </p>
<p>Novost je i osnivanje Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina nad pokretninama i pravima. Upisnik je javan, vodi se u elektroničkom obliku, a korisnicima će biti dostupan 24 sata dnevno. U njemu će se evidentirati zalozi nad pokretninama, koji će omogućiti građanima i poduzetnicima da dođu do potrebnih financijski sredstava, kazala je ministrica. </p>
<p>Založene pokretnine ostaju u posjedu vlasnika i on ih nesmetano može koristiti, a istovremeno se vjerovnicima daje sigurnost da će kod nevraćanja dugova moći prodati založene stvari, objasnila je ministrica. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Uskoro milijun gostiju s krstarenja</p>
<p>Izrada studije o razvoju »cruising« turizma nužna je zbog potrebe za inventurom sadašnjeg stanja te još boljih priprema za nove dolaske cruisera</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ugovor o izradi studije razvoja cruising turizma na Jadranu u četvrtak su u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka potpisali ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vlaho Đurković, kao predstavnik Zajednice lučkih uprava, naručitelja studije, i Sanda Čolak, ravnateljica Instituta za turizam, koji će izraditi studiju za što je izabran na javnom natječaju. </p>
<p>Državni tajnik za more Branko Bačić istaknuo je da će studija dati analizu stanja u hrvatskim lukama i njihovih mogućnosti. Napomenuo je i da je prošla godina bila rekordna po broju crusiera - lani je u Hrvatsku došlo 675.500 putnika na 849 cruisera. Ove se godine očekuje povećanje njihovih dolazaka za 15 posto, a za nekoliko godina broj turista s crusiera mogao bi se popeti i na milijun.</p>
<p>Cruiseri najčešće posjećuju Dubrovnik, Split, Zadar, Šibenik, Korčulu, Rovinj i Rijeku. </p>
<p>Državni tajnik za turizam Zdenko Mičić istaknuo je da je izrada studije nužna zbog potrebe za inventurom sadašnjeg stanja, te još boljih priprema za nove dolaske cruisera. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Predsjednici iz regije u subotu na Brijunima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednici država jugoistočne Europe, na poziv hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića neformalno će se okupiti u subotu na Brijunima da bi razgovarali o stanju u regiji i bilateralnim odnosima. </p>
<p>Predsjednici Albanije, Crne Gore i Slovenije - Alfred Moisiu, Filip Vujanović i Janez Drnovšek - te predsjednik Predsjedništva BiH Sulejman Tihić dan kasnije u Umagu pratit će, u društvu hrvatskog predsjednika, finale teniskog turnira.</p>
<p>Brijunski susret posljednji je u nizu intenzivnih kontakata predsjednika država u regiji koji se posljednjih godina sastaju nekoliko puta godišnje.</p>
<p>Mesić se sastao s predsjednicima država u regiji na summitu u Opatiji održanom u lipnju ove godine pod nazivom »Komunikacija nasljeđa: Nova vizija jugoistočne Europe«. Sastanak na vrhu u Opatiji bio je nastavak inicijative koju je Unesco pokrenuo konferencijom o jačanju suradnje u jugoistočnoj Europi u travnju 2002. </p>
<p>»Sastanak u Opatiji pokazao je da države jugoistočne Europe mogu i žele surađivati ne samo u političkim pitanjima, nego i u kulturnim temama«, rekao je u Opatiji hrvatski predsjednik Mesić u svojoj završnoj riječi. [Hina]</p>
<p>Zagreb je, prije toga, u listopadu prošle godine bio domaćinom summita srednjoeuropskih predsjednika s kojeg je poslana poruka podrške projektu europskog ujedinjavanja, kao i poruka nedvojbene podrške nastavku procesa tog ujedinjavanja.</p>
<p> U bugarskom ljetovalištu Varni je, pak, u svibnju održan summit predsjednika država zemalja Srednje Europe posvećen sadašnjosti i budućnosti Srednje Europe. </p>
<p> Predsjednik Mesić sastao se u posljednja dva mjeseca i pojedinačno s predsjednicima Srbije, Crne Gore, Slovenije i predsjednikom Predsjedništva BiH.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kaznena prijava zbog ubojstva u Nazorovoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Autonomna ženska kuće Zagreb podigla je kaznu prijavu protiv bivšeg ravnatelja Centra za socijalnu skrb u Ivanić Gradu, dviju djelatnica tog centra te dviju tamošnjih općinskih sutkinja koje smatraju odgovornima za ubojstvo majke dvogodišnjeg dječaka u dvorištu Dječjeg doma u Nazorovoj ulici u Zagrebu, sredinom lipnja ove godine. </p>
<p> Kaznena prijava je, kako je izvijestila koordinatorica Autonomne kuće Neva Tolle, podnesena Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici od kojeg se traži procesuiranje sutkinja Željane Kauzlarić i Gordane Trivunov te socijalne radnice Mire Lisac i psihologinje Centra Nataše Akik zbog pomaganja u teškom ubojstvu 25-godišnje Jelene Sabine Jakopović.</p>
<p> Bivši ravnatelj ivanićgradskog Centra za socijalnu skrb Petar Krnjaić prijavljen je za nesavjestan rad u službi.</p>
<p> Jelenu Sabinu Jakopović je 16. lipnja, tijekom posjeta djetetu u dvorištu Doma za nezbrinutu djecu, ubio njezin 22-godišnji suprug hicima iz ilegalnog pištolja, a nakon toga je ubio i sebe. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>DORH ponovo traži pritvaranje Glavaša</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon što je sud nedavno odbio zahtjev za pritvaranje saborskog zastupnika Branimira Glavaša, Državno odvjetništvo (DORH) u četvrtak je ponovno predložilo njegovo pritvaranje zbog sumnje da utječe na svjedoke koju temelji, kako tvrdi, na novim dokazima. Zahtjev za pritvaranje Glavaša, osumnjičenog za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku 1991., podnijelo je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo istražnom sucu Županijskog suda. Državno odvjetništvo objavilo je u četvrtak na internetskim stranicama da iz izvješća, koja mu je u utorak dostavila PU osječko-baranjska, proizlazi osnovana sumnja o konkretnim utjecajima na svjedoke. U Odvjetništvu kažu da sadržaj tog izvješća donosi nove činjenice i dokaze koji nisu bili razmatrani prigodom podnošenja prvotnog prijedloga za određivanje pritvora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Propala još jedna Jorasova akcija </p>
<p>BUJE</p>
<p> – »Molim vas da izvršite sudsko rješenje i maknete vaze sa slovenske državne ceste«, molio je Daniel Starman u četvrtak na graničnom prijelazu Plovanija između Slovenije i Hrvatske u Istri Hrvatsku policiju koja je čuvala vaze. Na Plovaniji je opet bila gužva - puno policije s jedne i druge strane budno je pazilo da situacija ne izmakne nadzoru i preraste u međunarodni incident; bilo je tu 50-tak novinara iz obje države.</p>
<p>Nakon što je 1. srpnja rješenje suda u Piranu postalo pravomoćno, s rokom izvršenja od 30 dana - Joško Joras i Daniel Starman traže da Hrvatska makne četiri betonske vaze s cvijećem, a koje su postavljene uz hrvatski granični prijelaz ponajprije zato da Joras ilegalno ne prelazi granicu. Joras i Starman uvjereni su da se vaze koje je Hrvatska postavila nalaze na slovenskom teritoriju, čak štoviše, na državnoj cesti. Prema informacijama sa slovenske strane, koje nam je potvrdio Daniel Starman, Joras je angažirao autodizalicu u Sloveniji kako bi tijekom poslijepodneva došla maknuti teške betonske vaze, međutim, zbog neispravnog putnog naloga slovenska ju policija nije pustila preko granice. </p>
<p>U međuvremenu su Joras i Starman te Ana Hafner Kalc, predstavnica Slovenske građanske inicijative za granicu u Istri, na kamenom mostu na rijeci Dragonji na čijoj je sredini i zamišljena crta razgraničenja između dviju država, Hrvatskoj policiji htjeli »na ruke« predati nalog piranskog suda da makne vaze, ali policija ih je ignorirala. »Imamo nalog slovenskog suda - koji valjda i u Europi nešto znači - ne želimo rat, želimo pismeni odgovor da ovo rješenje Hrvatska neće izvršiti«, jadao se Starman, koji je sa svojim suradnicima satima stajao na mostu. Čak je najavio da će tu ostati dok ne padne u nesvijest, ali nakon dva sata i on i njegovi »suborci« predomislili su se i otišli. [Saša Brnabić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060728].
|
