NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060128].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125395 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>28.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvati se sve manje žene</p>
<p>U Europi i Sj. Americi drastično je smanjen broj sklopljenih brakova i taj trend neće zaobići ni Hrvatsku, a pogotovo glavni grad</p>
<p>U Hrvatskoj je sklapanje braka, bilo ono vjersko ili građansko, sve manje popularno. Iako je broj sklopljenih brakova od kraja devedesetih stagnirao ili u pojedinim godinama čak i lagano rastao, prošle, 2005. godine, taj se blago pozitivan trend prekinuo. </p>
<p>Tako je u Zagrebu prošle godine sklopljeno najmanje brakova od 1999. godine - 3735. Godinu ranije, dakle, 2004., vjenčalo se 4088 parova. </p>
<p>Državni zavod za statistiku tek će sredinom godine obraditi podatke o sklopljenim brakovima i razvodima u Hrvatskoj u 2005., no demografi procjenjuju da će zagrebački negativni trend pratiti i ostale županije. Tako je, naime, bilo i ranijih godina. Dok je na razini Hrvatske bilježen lagani rast sklopljenih brakova, i u glavnom gradu rastao je broj vjenčanja. </p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2004. sklopljeno je 22.700 brakova, a razvelo ih se 4985. Godinu ranije, dakle, 2003., bilo je 22.337 vjenčanja, a 4934 razvoda. </p>
<p>Iako se spomenute brojke ne čine alarmantnima, treba reći da je osamdesetih, a posebice sedamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo 30 posto više ljudi sklapalo brakove. Je li brak, bio on građanski ili vjerski, postao nepotrebna forma ili je problem ekonomske naravi?</p>
<p>Zagrebački sociolog Josip Obradović tvrdi da ekonomski faktor nije presudan. »Došlo je do promjene sustava vrijednosti u društvu. Pojedinci se više ne žele žrtvovati. Mlade generacije nisu spremne na kompromis, a brak kao zajednica ga podrazumijeva. U društvu prevladava hedonizam i individualizam, a smanjen broj vjenčanja jedna je od posljedica takvog stanja«, pojašnjava Obradović. </p>
<p>»Ovo što se događa nama u Hrvatskoj samo je blaga inačica onoga što se događa u ostatku Europe i Sjevernoj Americi gdje je drastično smanjen broj sklopljenih brakova«, tvrdi Vjesnikov sugovornik. Taj je trend, pojašnjava, došao u Hrvatsku pod utjecajem masovnih medija i samog »zapada«. A u Zagrebu, koji je najveći grad, najviše će doći do izražaja. </p>
<p>I don Vinko Sanader, župnik crkve Gospe od Otoka u Solinu, u kojoj se ne osjeća trend smanjenja brakova, kaže da je stvoren takav mentalni stav u kojem su hedonizam i materijalizam degradirali instituciju braka. »Na žalost mladi danas u sve većem broju bježe od odgovornosti i obaveza i imaju strah od onog što kršćanski brak traži. Upravo zato mladima sugeriram da se dobro pripreme za brak i razmisle hoće li moći odgovorno živjeti«, kaže don Vinko Sanader, poznat po svom radu s mladima. </p>
<p>Također, kao jedan od razloga za smanjenje broja vjenčanja, on navodi i porast takozvanih divljih, odnosno neregistriranih brakova. Mladi se, kaže, sve češće odlučuju za »brak na probu i pokus«. Razlog svemu tomu je mala duhovna praznina i nesigurnost, beznađe u duhovnom smislu, pojašnjava don Vinko citirajući bečkog psihijatra Viktora E. Frankla: »Ljudi današnjice imaju od čega živjeti, ali nemaju za što«. »Nisu spremni za žrtvu, a ljubav je žrtva. Jer ako te ljubav ništa ne košta, onda to nije ljubav nego sebičnost. A upravo sebičnost je jedan od razloga razvoda«, ocjenjuje don Vinko Sanader.</p>
<p>Zagrebačka psihijatrica Dubravka Kocijan-Hercigonja navodi više uzroka koji su doveli do smanjenja broja sklopljenih brakova. U društvu su, kaže, postale sasvim prihvatljive izvanbračne zajednice. Izvanbračne parove danas nitko više ne osuđuje i svugdje su ravnopravno prihvaćeni kao i oni »zakoniti«. Osim toga, tako ih danas tretira i zakon dajući im jednaka prava. </p>
<p>Kao drugi razlog smanjivanja broja vjenčanja, Dubravka Kocijan-Hercigonja, navodi loša iskustva djece čiji su se roditelji rastavili. Oni spadaju u skupinu koja se vrlo oprezno odlučuje za brak. Također, tu je još i činjenica da se sve manje ljudi odlučuje ući u brak zbog toga što je »beba na putu«. Danas se djeca planiraju i gotovo da i nema faktora »moranja« zbog djece. To je, kaže psihijatrica Kocijan-Hercigonja, posebno izraženo u Zagrebu.</p>
<p>Uz to, nastavlja, prisutan je i ekonomski, odnosno materijalni status. Sve je više mladih nezaposleno ili nema riješeno stambeno pitanje što također utječe na odluku o vjenčanju.</p>
<p>Ipak, unatoč tome čini se da je razlog izlaska iz trenda »sudbonosnog da« najmanje problem materijalnog statusa ili teške ekonomske situacije, već sve više moralno pitanje.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Najbolje kuće gradile su se između dva svjetska rata</p>
<p>Prvo je mjesto zauzela Vila Blažeković u Zagrebu, koju je projektirao Drago Ibler</p>
<p>Lijepa kuća ne mora nužno biti i ugodna za stanovanje. Postoje, međutim, i lijepe kuće, osmišljene često u suglasju sa zahtjevima naručitelja, koje su itekako prostori u kojima bi svatko vrlo rado mogao i želio živjeti. Neke pak od najljepših kuća sagrađenih tijekom prošlog stoljeća nisu nikad zaživjele kao objekti u kojima se stanovalo iako je to san svakog arhitekta u trenutku kad projektira obiteljsku kuću. Dovoljno je samo uzeti za primjer Kuću Farnsworth Miesa van der Rohea u Illinoisu ili Le Corbuseovu Vilu Savoye u Poissyju. Kada smo upitali neke od naših istaknutih arhitekata koji su to objekti sagrađeni unatrag stotinjak godina u kojima bi i sami vrlo rado stanovali, došli smo do vrlo zanimljivog i pomalo začuđujućeg zaključka.</p>
<p>Većina njih, naime, sanja o obiteljskim kućama koje su projektirali pioniri hrvatske moderne arhitekture u međuratnom razdoblju prošlog stoljeća: Drago Ibler, Stjepan Planić, Mladen Kauzlarić, Stjepan Gomboš, Nikola Dobrović, Frane Cota, Ernest Weissman. Prvo je mjesto izbora arhitekata zauzela Vila Blažeković u Zamenhoffovoj ulici u Zagrebu, čiji je projektant, ujedno i otac moderne u Hrvatskoj, Drago Ibler. </p>
<p>Na listi poželjnih prostora za stanovanje, a da odgovara tipologiji obiteljske kuće, našle su se i Kauzlarićeva i Gomboševa Vila Spitzer u zagrebačkoj Novakovoj ulici, Planićeva Okrugla vila na Gornjem Prekrižju te Cotina Vila Deutsch u Vončininoj, također u Zagrebu. </p>
<p>U prevlasti zagrebačkih adresa, našlo se i više dubrovačkih, a odnose se na opus vila Nikole Dobrovića, koje su također sagrađene u istom razdoblju. </p>
<p>Od djela suvremenih autora spominje se najviše kuća Zrno u Ičićima Branka Silađina te Vila Klara u Zagrebu čije rješenje potpisuje ekipa mladih i vrlo talentiranih arhitekata iz Studija 3LHD. </p>
<p>Kao jedno od najčešćih objašnjenja svog izbora, kad je riječ o obiteljskoj izgradnji iz razdoblja moderne, arhitekti su isticali postojanost tih kuća u vremenu - činjenicu da do danas nisu izgubile na svome modernitetu, odnosno suvremenosti. S druge strane, obiteljske kuće novijeg datuma, prema njihovu mišljenju, osim što su odraz vremena u kojem živimo, kao što je to, uostalom, uvijek slučaj ako je riječ o vrhunskim dometima, nastavljaju se na tu istu modernu tradiciju gdje nema mjesta raskoši i pretjeranoj upotrebi skupih materijala.</p>
<p>I ne čudi, doista, da upravo oni koji danas projektiraju arhitekturu kojoj je imperativ posezanje za sofisticiranim tehničkim mogućnostima, odnosno za vrhunskim dosezima suvremenog hi-techa ne bi li zadovoljili potrebe današnjeg načina života sve zahtjevnijih naručitelja, žele za sebe prostore koji su zapravo vrlo skromni i uglavnom nastali prije više od pola stoljeća. U usporedbi, naravno, s nekim od recentnijih ostvarenja. Ti su objekti, naime, gledajući ih u kontekstu tadašnjih arhitektonskih zamisli, sve samo ne skromni doprinosi razvoju hrvatske arhitekture. </p>
<p>Najveća kvaliteta svih tih kuća sigurno je funkcionalnost i osjećaj za mjeru. Također, sve one i danas jako dobro žive u okolini gdje se nerijetko nameću pretenciozni objekti kako veličinom tako i siluetom. Estetska mjerila u ovim slučajevima nisu bila ono za čime su se vodili anketirani arhitekti pri izboru kuća za život.</p>
<p>Osim po funkcionalnosti, reći će gotovo svi anketirani arhitekti, upravo po svojoj jednostavnosti, nepretencioznosti i skladnom odnosu volumena, te su kuće među najljepšima ikad sagrađenima na ovim prostorima.</p>
<p>Romina Peritz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Novi Šibenik na bivšem vojnom zemljištu</p>
<p>Za infrastrukturu poduzetničke zone Podi osigurano sedam milijuna kuna, dok je više od milijun kuna izdvojeno za izradu elaborata </p>
<p>Šibenik će u ovoj godini biti jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj. Započeli su građevinski radovi na izgradnji infrastrukture u novoj poduzetničkoj zoni Podi vrijedni više od milijun i pol eura, a radi se i na manjoj poduzetničkoj zoni u Ražinama gdje stižu i prvi poduzetnici. </p>
<p>Velik je interes za gradnju pogona na Podima. Javile su se čak 33 tvrtke iz cijele zemlje, a među prvima tamo stiže Zagrebmontaža koja iz Šibenika želi preseliti svoj proizvodni pogon Vikom u kojem se proizvode kamionske prikolice.</p>
<p> Gradonačelnica Šibenika Neda Klarić, prva žena u povijesti grada na toj dužnosti, kaže da je samo u ovoj godini za infrastrukturu u Podima osigurano sedam milijuna kuna, dok je prije izdvojeno više od milijun kuna za izradu elaborata i druge pripreme. </p>
<p>Četvorni metar zemljišta prodavan je po pet eura. Poduzetnici su oslobođeni plaćanja 75 posto iznosa komunalne naknade u prvoj godini svog poslovanja, u drugoj 50 posto, u trećoj 25 posto i tek u četvrtoj godini plaćat će puni iznos. Obveze plaćanja komunalnog doprinosa oslobođene su proizvođačke djelatnosti, a ostalima je trošak prepolovljen. </p>
<p>Podi su, inače jedina poduzetnička zona koju sufinancira Europska unija, kao i šibensko odlagalište Bikarac koje se zasad jedino u Hrvatskoj izborilo za bespovratna sredstva pretpristupnih fondova. Grad je u ovoj godini osigurao i 1,4 milijuna kuna za početak rada poduzetničkog inkubatora koji bi se uskoro trebao urediti u bivšem vojnom prostoru Kosa u Mandalini.</p>
<p>Ministarstvo obrane Šibeniku je već ustupilo nekoliko većih vojnih prostora. Tako je u bivšem Domu vojske otvorena trenutačno u Hrvatskoj najsuvremenija knjižnica »Juraj Šižgorić« u čije su uređenje Ministarstvo kulture i Grad Šibenik uložili oko 25 milijuna kuna. Prijašnjih godina Ministarstvo obrane ustupilo je vojni kompleks Kuline u Mandalini. Nakon izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana na proljeće će se raspisati međunarodni natječaj za izgradnju Kulina na morskoj obali. </p>
<p>U dokumentaciji je već određeno da će se na tom prostoru graditi dvije velike marine - jedna za prihvat megajahti, a druga za potrebe stanovništva. Na oko 26 tisuća četvornih metara Kulina ima mjesta i za hotele, kao i poslovne komplekse. </p>
<p>U izmjenama županijskog Prostornog plana već su unesene prenamjene za čak 13 vojarni, skladišta i poligona. </p>
<p>Na kompleksu vojarni Bribirski knezovi u Mandalini, uz prometnicu prema Solarisu, predviđeni su sportsko-rekreacijski sadržaji koji će pridonijeti razvoju turizma. Riječ je o 290.000 četvornih metara atraktivnog prostora na kojem se planira gradnja sportskih terena (otvorenih i zatvorenih), objekata sportske medicine, trgovine i uslužnih djelatnosti... </p>
<p>Sukladno novim izmjenama GUP-a, južni dio otoka Zlarina i golemi kompleks na poluotoku Zablaću bit će preuređeni u turističke svrhe. Šibenik je lani imao najbolju sezonu od uspostave hrvatske neovisnosti, a odlični rezultati očekuju se i ove godine u kojoj će Šibenik dobiti novi manji hotel na ulazu u Nacionalni park Krka kod Lozovca. </p>
<p> Šibenčani su zadovoljni što su postali poželjnom destinacijom cruisera. Lani je i uspješno provedena manifestacija »Srednjovjekovni Šibenik«, koja je postala hit na turističkom tržištu.</p>
<p>Na prostoru bivše vojarne Gominjak u Ražinama bit će sagrađena nova bolnica, a nekadašnji veliki vojni kompleks Palacin na istočnom ulazu u grad prenamijenit će se za potrebe visokoškolskih ustanova, javnog vatrogastva i službi spašavanja.</p>
<p>Manja vojarna u Dubravi pripala je tamošnjem mjesnom odboru, a dva manja vojna objekta u uvalama Minerskoj i Dubokoj preuredit će se za nautički turizam. </p>
<p>Tamo gdje je nekad bila vojarna Jamnjak na Šubićevcu gradit će se stanovi za hrvatske branitelje, najvjerojatnije i jedna zgrada POS-a, te stanovi za pripadnike MUP-a. Zgrada vojarne »Ante Jonić« kojom se trenutačno koristi MUP, predviđena je za smještaj šibenskog arhiva koji bi se napokon trebao osamostaliti.</p>
<p> U završnici su i pregovori o atraktivnoj pomorskoj tvrđavi Svetog Nikole, koju bi Ministarstvo obrane uskoro trebalo ustupiti gradu.</p>
<p>Već je izrađen projekt sportske luke Pekovac u najstarijem gradskom predjelu Docu. U Docu će se u drugoj polovici godine graditi kanalizacijski sustav i šetnica. </p>
<p>Na susjednim Crnicama prije nekoliko mjeseci proradio je novi zatvoreni bazen olimpijskih dimenzija u čiju je gradnju utrošeno oko 25 milijuna kuna. Grad je tako napokon dobio mjesto za vodene sportove po kojima je Šibenik nekad bio vrlo poznat.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ryanair dolazi u Hrvatsku</p>
<p>Ova aviokompa-nija u Hrvatsku planira dovesti 60.000 turista i letjet će tijekom cijele godine</p>
<p>DUBLIN</p>
<p> – RyanAir, glasovita irska niskobudžetna aviokompanija, od sljedeće godine najvjerojatnije dolazi i u Hrvatsku, u početku najprije u Pulu, a kasnije i u ostale zračne luke. Za Hrvatsku će letjeti iz Dublina, ali i iz ostalih europskih gradova. Samo ta kompanija, prema svojim kalkulacijama, u Hrvatsku planira dovesti 60.000 turista i najvjerojatnije će letjeti tijekom cijele godine. Koliko je to dobro, vidimo i iz podatka da nas je lani posjetilo 50.000 Iraca, što je opet gotovo trostruko više nego 2002. godine. </p>
<p>Dolazak RyanAira na naše aerodrome najveća je novost Holiday Worlda Showa, dublinskog turističkog sajma koji se održava od 26. do 29. siječnja.</p>
<p>»S obzirom na broj stanovnika Irske, skok s 18.000 turista, koliko ih je bilo 2002., na sadašnjih 50.000 iznimno je dobar rezultat. Irci su dobri, galantni gosti, manje su komplicirani od Engleza i rijetko se na što žale«, rekao nam je Josip Lozić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Londonu, koje pokriva i Irsku. Lozić za ovu godinu očekuje daljnji porast gostiju iz Irske od 10 do 15 posto. </p>
<p>Iako ih ima nešto više od četiri milijuna, Irci godišnje ostvare tri milijuna inozemnih putovanja. Putuju tri do četiri puta godišnje, ali na kraće odmore. Ponekad im smeta hrvatska neljubaznost, ali se kod nas, zbog sličnog mentaliteta, osjećaju kao kod kuće. Irski će se touroperatori, s druge strane, požaliti da im hrvatski hotelijeri ponekad i ne odgovaraju na upite o raspoloživim kapacitetima.</p>
<p>Nenad Prelog, hrvatski veleposlanik u Irskoj, smatra, međutim, da je izravan let za Zagreb uvjet za daljnje širenje turizma, ali i gospodarsku suradnju. Trenutačna ekonomska razmjena s Irskom relativno je mizerna, lani je iznosila samo 80 milijuna eura.</p>
<p>Irci, inače, stanje u Hrvatskoj uspoređuju s onim u kojem su oni bili prije dvadesetak godina. </p>
<p>»Irska analiza razvoja Hrvatske izuzetno je pozitivna, pretpostavke temelje na vlastitu iskustvu«, kaže Prelog.</p>
<p>Irci su 1987. godine bili na dnu, a danas su jedna od najdinamičnijih ekonomija u svijetu. Svi im se nude, u Irskoj je europsko sjedište informatičke i farmaceutske industrije, a 90 posto proizvoda proizvedenih u njoj ide za izvoz. Gospodarski boom potpuno je preokrenuo stvari pa je tako Irska u proteklih 15 godina od iseljeničke zemlje postala useljenička. Prosječne plaće kreću se od 2600 do 2800 eura (plaća nastavnika), mnogo se gradi pa 12 posto svih zaposlenih radi u građevinarstvu. </p>
<p>Irska je, doduše, skupa zemlja, četvorni metar stana u boljim četvrtima stoji 7000 eura. Posljedica strahovitoga gospodarskog uzleta je procjena da je svaki Irac u banci prosječno zadužen 60.000 eura.</p>
<p>Irci su jako zainteresirani za hrvatske nekretnine. Trenutačno se tri irske agencije u Hrvatskoj bave prodajom nekretnina te pripremaju velike projekte gradnje stanova, apartmana i vila na Ugljanu i Čiovu.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Hrvatska će se predstaviti na 101 sajmu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predstavljanjem hrvatske turističke ponude ovog tjedna na međunarodnim turističkim sajmovima u deset europskih gradova u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) počinje intenzivni dio ovogodišnje promocije hrvatskog turizma na europskim turističkim sajmovima. </p>
<p>Taj će dio sajamske promocije hrvatskog turizma potrajati do kraja travnja, do kada će HTZ samostalno ili sa suizlagačima nastupiti na čak 74 sajma.</p>
<p>Prve najave i povratne informacije s već održanih desetak u siječnju - u Utrechtu, Beču, Oslu, Stuttgartu i drugim gradovima - kako se doznaje iz Glavnog ureda HTZ-a, za Hrvatsku su vrlo pozitivne.</p>
<p>Hrvatska će svoje turističke potencijale ove godine predstaviti na 101 turističkom sajmu, od kojih će na 17 biti organizirane takozvane nacionalne prezentacije, 18 nastupa je na specijaliziranim sajmovima, na 63 sajma će biti postavljeni info-punktovi, a preostali su u skupini »ostalih sajmova«.</p>
<p>Osim sajmova, HTZ je svojim programom rada za ovu godinu predvidio više posebnih prezentacija u inozemstvu, od kojih je 15 tipa »Hrvatski turistički dan« ili »Hrvatska večer«, radionica ili poslovnih susreta planirano je 30, a ad hoc prezentacija pet do deset. Osim toga, HTZ će podržati i održavanje takozvane road show promocije u organizaciji primorskih i kontinentalnih županijskih zajednica. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Palestinsko pitanje na sudbinskom rasrkrižju</p>
<p>MARINKO BOBANOVIĆ</p>
<p>Pobjedom na drugim palestinskim parlamentarnim izborima militantna islamska organizacija Hamas okončala je 40 godina vladanja pokreta Fatah i otvorila novu i nepredvidivu stranicu u povijesti srednjoistočnog mirovnog procesa.</p>
<p>Svijet je zabrinut pobjedom Hamasa čija je prošlost obilježena samoubilačkim napadima na Izraelce i zaklinjanjem njihovih čelnika da nikada neće priznati državu Izrael. Proces koji su pokrenuli izraelski premijer Ariel Sharon i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas vraćen je na početak, što u situaciji opterećenoj neizvjesnim ishodom rata u Iraku i zaoštravanjem odnosa Zapada i Irana daje crnu sliku svijeta u 2006.</p>
<p>Obećanja Ehuda Olmerta, nasljednika teško bolesnog Sharona, uoči palestinskih izbora, da planira nastaviti s djelomičnim povlačenjem sa Zapadne obale, uz najavu prepuštanja dijela istočnog Jeruzalema, zamrznuta su do prvih konkretnih poteza nove palestinske vlade. </p>
<p>Izrael do tada ima pravo tvrditi kako ga nitko ne može spriječiti da se brani (od palestinskih militanata), što uključuje nastavak gradnje kontroverznog zida na granici sa Zapadnom obalom.</p>
<p>Pobjeda Hamasa mogla bi donijeti i nešto pozitivno. Riječ je ponajprije o velikom testu za Palestince. Oni su uklanjanjem Fataha pridonijeli okončanju brojnih problema, posebno velike korupcije koja je teško nagrizala Palestinsku samoupravu još iz Arafatovih vremena, ali i preuzeli odgovornost za buduće poteze nove vlasti.</p>
<p>To će ih prisiliti da izaberu hoće li prihvatiti demokratske norme u političkoj igri ili povratak na stari libanonski tip vođenja politike u kojem parlamentarne stranke paralelno izvode i terorističke akcije na terenu.</p>
<p>Hamas će, kada se otrijezni od pobjedničke euforije, sasvim sigurno shvatiti da biti u oporbi i biti na vlasti nije isto. Shvatit će da, pristane li na demokratske standarde, može očekivati nastavak izraelske politike popuštanja i pomoć svijeta.</p>
<p>U suprotnom dovodi u pitanje ostvarenje sna o neovisnoj palestinskoj državi. U toj dvojbi Hamasovi lideri doista nemaju mnogo izbora.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Standard je najbolja brana korupciji</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Saborski zastupnici uskoro će se izjašnjavati o Nacionalnom programu za suzbijanje korupcije koji bi trebao vrijediti sve do 2008. godine.</p>
<p>O rasprostranjenosti korupcije mnogo je toga rečeno, a relevantna istraživanja pokazuju da naši građani prepoznaju taj oblik zloporabe vlasti najviše u sudstvu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi i političkim strankama. S druge strane, iako su pojedina zanimanja, kao primjerice liječnička ili sudačka, stalno izložena sumnjama za mito, podaci pokazuju da je broj prijava za korupciju iznimno nizak. Jedan od glavnih razloga je vjerojatno taj što se primanje mita vrlo teško dokazuje pa postoji strah od osvete prijavljenog ako na sudu sve padne u vodu.</p>
<p>No, ima nešto i u našem mentalitetu u kojem se darivanje za neku obavljenu liječničku ili drugu uslugu smatra uobičajenim i normalnim. No, dok se bombonijera ili dvadeset dekagrama kave kao zahvalnost liječniku, sestrama ili pak učiteljici na kraju školske godine ne može tretirati kao mito, nešto će trebati mijenjati u samim shvaćanjima da nećemo dobiti zadovoljavajuću uslugu ako barem malo »ne podmažemo«.</p>
<p>Iz takve vizure benevolentnije gledamo i na mnogo krupnije stvari, pa ni nedopuštene provizije »ispod žita« milijunskih vrijednosti ne moraju djelovati posve neprihvatljivo. Iako, posljednjih se godina pokazalo da se reagira i na takve pojave pa njihovi sudionici bivaju izgurani iz javnog života. </p>
<p>»Hladnim« Skandinavcima, kažu, nedokučivo je da se za javne usluge mora podmićivati, jer su svi koji obavljaju poslove u tom sektoru uglavnom solidno plaćeni.</p>
<p>Znakovito je da na listama nekorumpiranih zemalja vode bogate zemlje, poput Finske. To pokazuje da je solidan standard najbolja brana korupciji, iako ni bogata društva nisu posve imuna na korupciju. </p>
<p>Našu se zemlju kontinuirano upozorava na problem korupcije i nema političkih snaga u zemlji koje ne smatraju da je tu nužno nešto hitno poduzeti. Ocjene su da je novi nacionalni program vrlo solidan. Ostaje nada da neće doživjeti sudbinu prethodnih, te da će se poraditi na njegovoj primjeni.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bilo jednom u razredu</p>
<p>Adolescent koji je odmalena gledao televiziju oko tri sata dnevno odgledao je čak 40.000 ubojstava i 3000 seksualnih zlostavljanja</p>
<p>LADA ŽIGO</p>
<p>U jednoj uglednoj francuskoj gimnaziji profesor je zadao temu učenicima: Opišite, izmaštajte doba Molierea. Bilo je to provociranje duha u vremenu bezdušne popularne kulture. Moliereova komedija karaktera učas je zamijenjena filmskom »komedijom« - svi sastavci bili su prepuni pucnjave, banaka, oružanih pljački i policijskih sirena. Jednako je to smiješno kao da učenici zagrebačke gimnazije opišu vrijeme našega Ruđera Boškovića slikama iz »Ramba«. Prošlost je počela svuda govoriti jezikom sadašnjosti. </p>
<p>Taj primjer iz francuske gimnazije, koji navodi pisac Michel Lacroix, može objasniti i jedan statistički podatak: adolescent koji je odmalena gledao televiziju oko tri sata dnevno odgledao je 40.000 ubojstava i 3000 seksualnih zlostavljanja. Stoga je među metke zalutao i Moliere, no pitanje je kako ga vratiti iz gangsterskog miljea u njegovo dvorsko doba. </p>
<p>Kada nasilje postane uobičajenom pojavom, ni škole ne mogu više mirovati kao kulturne i moralne oaze. Umjesto kulture, bujaju svuda zastrašujuće statistike. Samoubojstva među tinejdžerima trostruko su brojnija nego u šezdesetima, spominje u statističkim ljestvicama američki publicist Patrick Buchanan; prosječan uspjeh američkih srednjoškolaca danas je među najnižima u svim industrijskim zemalja. Sve se to uklapa i u širu statističku sliku: u SAD-u ima šest milijuna ovisnika o drogi, dva milijuna Amerikanaca je u zatvorima, četiri i pol milijuna pod uvjetnom kaznom. </p>
<p>Stvarnost je preslikana i na ekrane - 85 posto filmova koji se svakodnevno prikazuju vrve nasiljem, upravo onim policajcima i kriminalcima koji su 'ušli' u učeničke sastave i maštu. Američka liječnička udruga zaključuje: nasilje na ekranima velik je uzrok porasta maloljetničkoga nasilja pa i širenja nasilja u školama. Navedeni školski primjeri nisu samonikli slučajevi - oni su 'proizvodi' iz supermarketa medijskih sloboda. A u supermarketu je teško njegovati stare običaje.</p>
<p>Nasilje u školi tako je samo odraz sveprisutnoga nasilja, a prevencija, od Unicefovih, do sindikalnih, samo je stavljanje flastera na duboku ranu - može se ona zaliječiti, ali izliječiti (još) ne. Sve su češći divljački napadi na profesore, i u svijetu i u nas, ali i obračuni među školarcima (mahom je riječ o grupnoga iživljavanju nad pojedincima). S druge strane, učenik je odavna 'subjekt' u nastavi, pa su i njegove slobode ponašanja u medijsko-liberalnom svijetu sve veće. Većina zemalja brani tjelesno kažnjavanje u školama, izuzev Kanade i jedne australske zemlje, pa vlasti upadaju u svojevrsnu klopku, teško nalazeći lijeka za sprječavanje divljaštva. Sloboda učenika je u redu, no vrijeme je u neredu. I što učiniti?</p>
<p>Disciplinski su potezi i u nas slabi pa je nedavno ministar Dragan Primorac, odmah nakon što je makarski profesor proboden nožem, najavio oštrije mjere sprječavanja nasilja po školama, bez obzira na cijenu. Fond za pomoć stradalim nastavnicima, kao mjera školskoga sindikata, lijepa je i utješna gesta, ali ne i rješenje. Jer, u carstvu liberalnih sloboda, i učenik je svuda zaštićen (britanska vlada, naprotiv, pokušava nanovo vratiti šibu nastavniku na volju) pa mu škola postaje i vježbaonicom za adolescentske avanture, »studijem« za pokoji filmski san. Umjesto »Bilo jednom u Americi«, neka postoji barem priča »Bilo jednom u razredu«. Učenik protiv profesora, slabiji protiv jačega - to je najnoviji filmski 'žanr'.</p>
<p>Ako nema lijeka protiv vremena, može biti mjera protiv pojedinog čina. Ako je već nemoguće zaustaviti nasilje na televiziji, valjda ga je nekim zakonima moguće zaustaviti barem u školi. Dosadašnja praksa popuštanja pokazala je paradoksalne strane - nasilni učenik može biti udaljen iz škole, ali mora po zakonu biti primljen u neku drugu. I eto vrtnje u krugu - problem se samo odgađa i prebacuje, u ime prava slabijega (učenika), što slabi pravo 'jačega' (nastavnika). U tom krugu, nastavnik je dezorijentiran i nezaštićen.</p>
<p>Ni obiteljski odgoj ne obećava rješenje: policija u nas godišnje primi oko 15.000 zahtjeva građana za zaštitu od obiteljskoga nasilja, a u više od 30 posto hrvatskih obitelji djeca svjedoče obiteljskom fizičkom zlostavljanju. A kada je učenik razapet između javne i obiteljske vatre, škola ostaje gotovo jedina ozbiljna šansa. Staromodna parola 'odgojna ustanova' ponovo dolazi u modu. Zato valja zakonima zaštititi ugroženu nastavničku vrstu, a i nastavnici bi se trebali više pokrenuti za zaštitu samih sebe. Uglavnom štrajkaju zbog socijalnih prava - neka prosvjeduju za svoje autoritete</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Najavljuju se tisuće novih sudskih sporova</p>
<p>Pripremanje sudskih tužbi, vođenje i nadziranje sudskih sporova sve se više promiču u najvažniju sindikalnu aktivnost </p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ </p>
<p>Preispitivanje djelovanja svake organizacije, pa i sindikata, neosporivo je pravo svakoga, osobito onoga tko se članstvom vezao uz dotičnu organizaciju.</p>
<p> Nesvrhovitost istjerivanja zaposleničkih prava posredstvom sudskih presuda jedno je od pitanja koje se u novije vrijeme sve češće upućuje prema školskim sindikatima. Sve je krenulo tisućama sudskih sporova zbog neisplaćenog regresa, a nastavilo se sporovima zbog nepriznatog prava na uvećanje plaće za smjenski rad. Ovih se dana pripremaju ili najavljuju tisuće novih sudskih sporova.</p>
<p>Pripremanje sudskih tužbi, vođenje i nadziranje sudskih sporova sve se više promiču u najvažniju sindikalnu aktivnost. Pozitivna strana »odvjetničkog sindikalizma« povratak je povjerenja u sindikalnu učinkovitost i pravnu državu. Negativan su učinak basnoslovnih odvjetničkih troškova i stalna prijetnja puknuća financijske konstrukcije funkcioniranja obrazovnog sustava. Sudski sporovi značajno otežavaju uspostavljeno partnerstvo između resornog ministarstva i sindikata. Gdje je izlaz i ima li ga uopće? </p>
<p>Sindikatima se s pravom može štošta predbaciti, ali nikako ne i odgovornost za poplavu radnih sporova. Tvrdnju je moguće višestruko obrazložiti. U postupku ugovaranja radničkih prava sindikati su redovito slabija strana te su samim time i manje odgovorni za ugovaranje prava čije je nepoštivanje postalo predmet sudskog osporavanja. Sindikati su bili maksimalno kooperativni u naporima za sporazumno rješenje problema. Zbog popustljivosti smo, s pravom, često slušali prigovore, ali i optužbe nezadovoljnog članstva.</p>
<p> Sindikati su, također, tisućama nagodbi svojih članova značajno pridonijeli smanjenju broja sudskih sporova, a time i sudsko-odvjetničkog utrška. </p>
<p>Svi oni koji lakonski okrivljuju sindikate trebali bi se zapitati što su sindikati uopće mogli učiniti? Jesu li trebali dopustiti da zbog zastare zaposlenici ostanu bez onoga što im je kolektivnim pregovaranjem zajamčeno? Jesu li se trebali pokazati krajnje nevjerodostojnim, a time i nepotrebnim, socijalnim reprezentantom zaposlenih u školama? Sindikati su se baš na pitanju utjerivanja pravce sudskim putem pokazali odgovornim za funkcioniranje sustava, ali za ostvarivanje interesa svoga članstva. </p>
<p>U školskim smo sindikatima svi svjesni kako ogromne napore činimo da bismo za naše članstvo izborili mrvice s proračunskog stola. Onog istog stola s kojeg se mnogi bezrazložno i preko svake mjere namiruju. No u situaciji kad nema političke volje za promjenu našeg položaja i kad objektivno nismo prisilom sposobni iznuditi više, »odvjetnički« nam se »sindikalizam« nametnuo kao jedini izlaz. </p>
<p>Postojećim zakonskim rješenjima plaće zaposlenih u školama iz godine u godinu sve više zaostaju za prosječnim plaćama u državi, ali i plaćama u javnom sektoru. Plaće zaposlenih u školama su, prije dvije godine, bile nekoliko stotina kuna veće u odnosu na prosječne plaće u državi. U posljednjih nekoliko mjeseci prosječne plaće zaposlenih u školama niže su od prosječnih plaća u državi. Slično je i s plaćama u javnim službama. Ta izrazito negativna pojava proizlazi iz promjene postojećih zakonskih rješenja koja produbljuju zaostajanje plaća zaposlenih u školama u odnosu na plaće u državi i javnom sektoru. </p>
<p>Sve to je važno po tko zna koji put ponoviti, jer sindikalni predstavnici zaposlenih u školama nisu u stanju problem niskih i nepravednih plaća riješiti izravnim putem, kroz institut socijalnog partnerstva, te im preostaje bočno (sudskim putem) makar i minimalno popravljati materijalni položaj zaposlenika. Sudski i odvjetnički troškovi nisu smisao nego kolateralna šteta aktivnosti na koje je sindikate prisilila državna vlast. </p>
<p>I ma koliko se aktualni ministar trudio namaknuti sredstva za nagodbe, za deblokadu škola, za izjednačavanje prava i koješta drugo, zaposleni u školama imaju dojam izostanka prave političke volje za rješavanje problema plaća zaposlenih u školama. Pravednije plaće u školama temeljna su pretpostavka reformskih promjena u koje ulazimo. Bez pravednijih plaća nema motiviranih nastavnika, bez motiviranih nastavnika reforme će se upitno provoditi, a trajat će točno onoliko dugo koliko bude vijek njihovih političkih zagovaratelja. </p>
<p>Autor je predsjednik</p>
<p> Hrvatskoga školskog sindikata Preporod</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novac od trošarina ispravno se knjiži</p>
<p>Država želi imati odriješene ruke u raspolaganju novcem od trošarina</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Gospodin Ivan Šoštarić u svom pismu pod naslovom »Novca ima, samo se krivo knjiži« (Vjesnik 24. siječnja 2006.) tvrdi da bi novac od trošarina na duhan, alkohol, kavu i slično bio dovoljan da pokrije nedostatak novca u zdravstvu kad bi se trošarine knjižile kao izravan prihod zdravstva, ali se on, eto, krivo knjiži u korist državnog proračuna. Sigurno je da bi zdravstvu bilo mnogo lakše kad bi se novac od trošarina knjižio u korist njihovih računa, ali, nažalost, svi zakoni o trošarinama na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, bezalkoholna pića, pivo, kavu i luksuzne proizvode određuju prihode od trošarina kao prihode državnog proračuna. Očigledno je da državna uprava želi imati odriješene ruke u raspolaganju novcem od trošarina te da je takva politika slobodnog raspolaganja novcem od trošarina ozakonjena u Hrvatskom saboru. Očigledno je također da državna uprava te savjetnici iz MMF-a ne smatraju da hrvatsko zdravstvo mora imati prioritet u trošenju novca od trošarina. Dok stvari budu tako stajale (rebus sic stantibus), zdravstvo ta sredstva (nažalost) neće dobiti!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, </p>
<p>redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Matijašević se odlučio za sukob </p>
<p>U Vjesniku od srijede 25. siječnja objavljena je izjava koju je izrekao Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, a vezano za sastanak kod premijera. Neistina je da sam netočno interpretirao stajališta šest sindikalnih središnjica o rezultatima sastanka kod premijera. </p>
<p>Sva tri iznesena stajališta: o nedopustivosti toga da doktori primaju darove, o sprezi dijela liječnika i farmaceutske industrije te o sprezi javnoga i privatnog zdravstva na štetu pacijenata sindikalna je većina podržala (što sam provjerio na sastanku). </p>
<p>Što se tiče peticije, nisam tvrdio, već sam rekao da mi se čini vjerojatnim, sudeći prema uočenom raspoloženju sindikalnih čelnika na sastanku, da će se peticija provesti. Preokrenuti moju hipotetičku tvrdnju u kategoričku ukazuje na zlu namjeru ili na skromnu perceptivnu sposobnost. Čak i sam držim da treba preispitati potrebu provođenja peticije. </p>
<p>Neistina je da sam neovlašteno davao izjave. Dosadašnja pravila i praksa bile su da potpredsjednik GSV-a ili koordinator daju izjave nakon zajedničkih sastanaka. Čak da je ta praksa možda i kriva, ona se ne može mijenjati na silu ili u dogovoru s Vladom, već isključivo u dogovoru sa sindikatima na pripremnim sastancima.</p>
<p> Na te sastanke Matijašević ne dolazi, već za svoje prohtjeve traži potporu u Vladi. Tako je primjerice na sastanku kod premijera nametljivo tražio da on da izjavu, mimo pravila i procedure, u čemu ga je, ne znajući okolnosti, podržao premijer. Sindikati to nisu mogli dopustiti.</p>
<p>Matijašević smatra da su darovi liječnicima sitnica. Liječnicima jesu sitnica, ali pacijentima nisu, njima je to živa muka, nikada ne znaju jesu li dali dovoljno. Ono što je važno za osjećanja pacijenta, za povratak povjerenja u zdravstvo i ljude koji tamo rade, za mentalno stanje društva, to što je zapravo najvažnije, Matijaševiću je najmanje važno. Neka o tome pita svoje članove. </p>
<p>Inače, da se Matijašević odlučio za sukob, bez meni znanog povoda, vidljivo je i zbog toga što je tražio da ne sjedi na sastanku na kraju stola. Ponudio sam mu da sjedne na moje mjesto u sredini. Da mi nije stalo do sindikata, mogao bih se tome smijati, ovako, radije bih zaplakao od sramote.</p>
<p>VILIM RIBIĆPOTPREDSJEDNIK GSV-a</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Neosnovana optužba izraelskog ministra obrane</p>
<p>Optužba izraelskog ministra obrane o umiješanosti Islamske Republike Iran u eksploziju prošli petak u Tel Avivu, a koju prenosi Vjesnik (21. i 22. siječnja 2006.) potpuno je neistinita i neosnovana. Veleposlanstvo radi potpune informiranosti javnosti, hrvatskoga građanstva, ima potrebu objasniti sljedeće:</p>
<p>Stajalište Islamske Republike Iran prema stanju u Palestini se temelji na postizanju pravednog mira poštivanjem demokracije, ljudskih prava i vrijednosti te prava palestinskog naroda na kreiranje vlastite sudbine i nemiješanja u njegova unutarnja pitanja.</p>
<p>Islamska Republika Iran podržava legitimno pravo Palestine na obranu od agresivnih izraelskih napada, ali potpuno odbacuje i demantira bilo kakvu umiješanost u eksploziju koja se proteklih dana dogodila u Tel Avivu.</p>
<p>Na kraju, zahvaljujemo na brizi i obzirnosti neovisnih urednika i novinara prema ljudskim problemima i krizi na Srednjem istoku, a pogotovo prema teškom načinu života palestinskog naroda. </p>
<p>ODJEL ZA MEDIJE I TISAKVELEPOSLANSTVO ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Lijepi tko hoće i gdje hoće </p>
<p>Tvrtke plaćaju jednim studentima da po gradu lijepe plakate, a Poglavarstvo plaća drugima da ih skidaju </p>
<p>Želite li smršaviti? Putujte s nama! Gostovanje »duvačkog« orkestra iz južne Srbije... samo su neke od poruka napadnih plakata u svim bojama, polijepljenih na svakom slobodnom izlogu i stupu grada, koje svakodnevno vrebaju građane. </p>
<p>A unatoč tome što je Poglavarstvo najavilo žestoku borbu protiv nelegalnog plakatiranja i povećalo ovlasti komunalnih redara, plakati i dalje »krase« brojne gradske lokacije. Najviše ih ima u Donjem gradu. </p>
<p>Na križanju Draškovićeve i Đorđićeve ulice šareni plakati oklopili su izlog prostora koji njegov vlasnik iznajmljuje već duže vrijeme. Građani koji onuda prolaze, zgroženi su tim ružnim prizorom. </p>
<p>»Sramota, zašto netko ne poskida te plakate«, pita se umirovljenica Branka Cesar. Na početku Đorđićeve je i pozitivan primjer. Na zid su, naime, postavljeni panoi na koje je moguće lijepiti plakate. Slično je i na Trgu bana Jelačića gdje stoje stupovi namijenjeni plakatiranju.</p>
<p>U podnožju Tržnice Dolac također je jedan »napušten« prostor. I on je ogrnut u debeli sloj »papira«. Problem je i u tome što se plakati neprekidno »šire« zidom uz stepenice koje vode do Dolca. Lijepljeni jedni preko drugih, ionako su izgubili svoj prvotni smisao. </p>
<p>»Plakate s javnih površina uklanjaju studenti koje grad plaća preko Student-servisa«, kaže Davor Jelavić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. No, tvrdi da to gotovo i nema smisla, budući da na očišćenim površinama vrlo brzo osvanu novi plakati. </p>
<p>»Ja zarađujem lijepljenjem plakata, a lijepim ih po svim mjestima gdje se već nalaze nalijepljeni plakati«, rekao nam je student Nikola, koji trenutno lijepi plakate za jednu turističku agenciju. Dakle, jedni ih studenti lijepe, a drugi ih uklanjaju. </p>
<p>Jelavić objašnjava da je za takvo postavljanje plakata prekršajno odgovoran organizator priredbe ili oglašivač proizvoda koji se reklamira. Isto tako, vlasnici prostora koji se ne koriste, dužni su izloge oblijepiti neprozirnim papirom ili pak reklamnim panoom, ali za to moraju dobiti dozvolu nadležnog tijela uprave.</p>
<p>Ako komunalni redar uhvati plakatara na djelu, na licu mjesta može ga globiti sa 100 kuna, a u prekršajnom postupku može ga se kazniti s još 100 do 200 kuna. Ako se radi o pravnoj osobi, kazna se kreće od 700 do 1000 kuna. No, pročelnik nije rekao koliko je prijava Grad »podijelio« organizatorima i tvrtkama koje se reklamiraju na nelegalan način.</p>
<p>U gradu nema gotovo ni jednog stupa, koša za smeće ili zida koji nije oblijepljen plakatima, a natpisi koji zabranjuju plakatiranje ili pak kazne očito ne pomažu mnogo.</p>
<p>Plakati se smiju postavljati samo na mjestima koja za tu namjenu odredi Gradsko poglavarstvo. Primjerice, na uglu Gundulićeve i Ilice stoji bivši lokal Corso koji je u vlasništvu Grada. Donedavno je bio oblijepljen plakatima, a danas na izlogu stoji reklama za pivo, koju je očito netko »masno« platio.</p>
<p>Petra KostanjšakTomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>I štakori bježe iz Sahare!</p>
<p>Stanari u derutnim stanovima nemaju struje ni grijanja, a Grad im godinama obećava novi smještaj </p>
<p>Dvadeset dvoje ljudi i danas živi u ruševinama nekadašnjeg samačkog hotela Sahara, koje im je 1965. dodijelila tvornica Končar, a odnedavno je zgradu pretvorbom preuzelo Helios osiguranje. Gradonačelnik Milan Bandić lani je u ožujku obećao pronaći rješenje, odnosno smještaj za stanare Sahare, ali do danas, od dogovorenog sastanka s gradskim vlastima i predstavnicima stanara, nije bilo ništa.</p>
<p>»Živimo bez grijanja i izolacija, u vlagi i vodi, koja curi s kata na kat, a da bi se tuširali u zajedničkoj kupaonici, zidove oblažemo najlonima. Najlonskim vrećama omotali smo i cijevi, s kojih se slijeva voda po podu kupaonice i derutnom zahodu«, kaže Pero Relić, koji u Sahari živi 35 godina. Stropovi zgrade se urušavaju, vlaga vas prati već od ulaza. </p>
<p>Zbog nesređenih vlasničkih odnosa, stanari Sahare ne mogu se legalno priključiti na gradsku električnu mrežu, a zbog starih i nezaštićenih vodova prijeti opasnost od strujnog udara. Vlaga izbija iz svih zidova, a sa stropova vise instalacijski kablovi. Dio napuštenih stanova srušio se, kao i zajednička kupaonica te jedini sanitarni čvor za 22 stanara!</p>
<p>»Počeli smo se razbolijevati, petero nas je umrlo, a Stipe Bakić, hrvatski branitelj, koji u Sahari živi od 1995, boluje od tuberkuloze. Čak i najmlađa stanarka, osmogodišnja Ana, ima zdravstvenih problema«, kaže Pero Relić. </p>
<p>Samohrana majka Milena Premužić živi u Sahari 15 godina, kada joj je sobu u tadašnjem hotelu dodijelio »Končar«.</p>
<p>»Odavno nam obećavaju gradske stanove. O mom slučaju snimali su i dokumentarni film, ali sve je to bila varka pred izbore, kada nas se jedino sjete gradske vlasti«, kaže Milena Premužić. Ona bi se, kaže, spasila da, umjesto zajedničkih prostorija, ima vlastitu kupaonicu, toalet i kuhinju. Ovako živi u strahu u svom domu jer zgrada je otvorena svakome i, osim stanara, nerijetko susreće strance. </p>
<p>Stanari Sahare svojevremeno su od gradskih vlasti tražili pravo na otkup prostorija od »Končara«, ali su odbijeni zbog loše financijske situacije. Do sada su, kažu, dva puta podnosili molbe za gradske stanove i oba puta bili odbijeni, a sada više nemaju novca ni za papirologiju, koja ih je već koštala, kažu, od 500 do 700 kuna. Gradskim obećanjima više ne vjeruju, ali kažu »predlažemo gradonačelniku da ovdje s nama prenoći jednu noć na hladnoći. Neka se uvjeri kako živimo mi, koje su napustili čak i štakori«.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Grad će dugovanje naplatiti nekretninama </p>
<p>Grad Zagreb na sjednici Poglavarstva u petak je četvrti put produžio rok važenja bankarske garancije Industrogradnji d.d. jer ta tvrtka nije u ugovorenom roku Gradu predala naručene stanove. </p>
<p>Riječ je o 38 stanova u Dubravi i 28 u Vrbanima, čiji je prvi rok isporuke istekao lani u kolovozu. Vrijednost avansa od deset milijuna kuna je, s kamatama, dosegla 12 milijuna. Grad bi mogao od Zagrebačke banke zatražiti povrat avansa jer je ugovor već raskinut, ali rok će ipak produžiti u traženju najboljeg rješenja, rekao je dogradonačelnik Ivo Jelušić. </p>
<p>Kada bi Grad to dugovanje naplatio od banke, mnogi bi radnici Industrogradnje ostali bez plaća, što Gradu nije cilj. Zbog toga će se u idućih mjesec dana, do 28. veljače, dogovoriti preuzimanje nekretnina Industrogradnje u protuvrijednosti dugovanja. Jelušić nije precizirao o kojim je nekretninama riječ, no dodao je da se, na žalost, ne radi o stanovima. Također je naveo da se Industrogradnja za nepoštovanje rokova opravdala »objektivnim teškoćama«. Nakon povrata sredstava, istakao je Ivo Jelušić, raspisat će se natječaj za kupnju novih socijalnih stanova. </p>
<p>Poglavarstvo je na sjednici raspravilo još nekoliko točaka, o zakupima prostora i potpori od 25 tisuća kuna izdavanju Mini-monografije o 10. zagrebačkom korpusu. Jelušić je najavio i smanjenje broja telefonskih sjednica Poglavarstva.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Bandić na molitvenom doručku</p>
<p>Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić sudjelovat će 2. veljače na tradicionalnom molitvenom doručku kod predsjednika SAD-a Georgea Busha u Washingtonu. </p>
<p>Bandić, koji će u SAD i Kanadi boraviti od 30. siječnja do 9. veljače, planira se sastati s gradonačelnikom Washingtona Anthonyjem Williamsom, a u Pittsburghu s gradonačelnikom Bobom O'Connorom i predsjednikom Hrvatske bratske zajednice Bernardom Luketichem. U Torontu, u Kanadsko-hrvatskoj komori, zagrebački gradonačelnik trebao bi predstaviti zagrebačku gospodarsku strategiju i sastati se s predsjednikom Zastupničkog doma ontarijskog Parlamenta te predstavnicima izvršne vlasti. Kod gradonačelnika Toronta Bandić će nazočiti predstavljanju javnog prijevoza i gospodarenja otpadom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zaprešićko »plemstvo« stiže u Zagreb</p>
<p>S početnih 12 udruga je danas narasla na stotinjak članova </p>
<p>Članovi zaprešićke Plemićke mladeži spremaju se za drugu zagrebačku fašničku povorku, u kojoj će, kao i lani, biti počasni gosti. Svojim radom ove godine planiraju otići još dalje u hrvatsku prošlost – oživjeti srednjovjekovnu legendu o Crnoj kraljici, moćnoj i tajanstvenoj vladarici Medvedgrada.</p>
<p>Zaprešićka Plemićka mladež prva je udruga u Hrvatskoj koja je oživjela običaje plemstva i uglednog građanstva hrvatske povijesti, a njeguje i uspomenu na bana Josipa Jelačića. Već punih osam godina njezinim su članovima maškare svaki dan, atrakcija su gdjegod dođu, a ime svoga grada pronose i izvan granica Hrvatske. </p>
<p>»Kod nas je mnogo folklornih skupina pa se stječe dojam da smo zemlja samo seoskih običaja, što nije točno. Tijekom povijesti, upravo su plemićki i građanski krugovi bili oslonac hrvatske kulture«, ističe umjetnička voditeljica i osnivačica udruge Lidija Gašpar.</p>
<p>Interes za 19. stoljeće vodi još u njeno djetinjstvo, kad je kao djevojčica bila s razredom na izletu u zaprešićkim Novim dvorima. Tada su oni bili daleko zapušteniji, a taj joj se dan urezao u sjećanje jer su, priča, u šetnji šumom naišli na ljudsku lubanju za koju se uspostavilo da je iz grobnice obitelji Jelačić. </p>
<p>Kasnije, kad je završila studij tekstilnog dizajna, odlučila je napraviti modnu reviju haljina izrađenih po uzoru na one iz 19. stoljeća, upravo da bi ukazala na ruševno stanje zaprešićkog imanja bana Jelačića. No, tijekom revije nije sve bilo kako treba. Primijetila je, naime, da manekenke ne znaju hodati na način koji nalažu raskošne krinoline. Stoga je odlučila pokrenuti udrugu, koja je od početnih 12, danas narasla na stotinjak članova svih uzrasta. </p>
<p>Ona sama izradila je više od 200 haljina i odora po uzoru na one iz 19. stoljeća, a svaki član udruge, osim plesanja valcera i polki, treba usvojiti i odgovarajuće manire. Srećom, u jednom zagrebačkom antikvarijatu uspjeli su pronaći autentični bon-ton iz 19. stoljeća.</p>
<p> Zaprešićke djevojke i mladići u raskošnim krinolinama i dvorskim odorama iz romantičnog 19. stoljeća, potaknuli su i druge gradove u Hrvatskoj, poput Rijeke, Velike Gorice i Krapine da krenu istim putem.</p>
<p>»Drago nam je što više nismo jedini, jer je lakše kad niste bijele vrane. Osim toga, to nam je i veliko priznaje i potvrda da ono što radimo ima smisla«, kaže Lidija Gašpar. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Queen Mary u Riju</p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Cruiser Queen Mary 2 stigao je u petak u Rio de Janeiro, nakon izbjegnute havarije. Brod je prije osam dana krenuo na krstarenje sa Fort Lauderdale, na Floridi u Sjedinjenim Državama, no na putu je teško oštetio propeler, pa nije mogao pristati u planiranim lukama na putu do Rija. Brod nije mogao pristati na Barbadosu i u Salvadoru. Vlasnici broda objavili su da će nadoknaditi štetu punicima koji su se umjeto na željenom odredištu, iskrcali u Riju.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Splitska aleja slavnih</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Do blagdana sv. Dujma, Dana grada i gradskog patrona, 7. svibnja 2007. godine, Split će u Ulici kralja Tomislava dobiti svoj “walk of fame”. Naime, u petak je splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić sa splitskim arhitektom Vjekoslavom Ivaniševićem potpisao ugovor o izradi tehničke dokumentacije idejnog, glavnog i izvedbenog projekta uređenja te ulice, od Marmontove do Bosanke koja će biti popločana sa 67 ploča s utisnutim imenima svih splitskih olimpijaca, osvajača medalja. Projektna dokumentacija, vrijedna oko pola milijuna kuna bit će gotova za sedam mjeseci, a radovi na 10 milijuna kuna vrijednoj gradskoj kapitalnoj investiciji, započet će u listopadu ove godine. Ploču sa svojim imenom u novoj Ulici kralja Tomislava dobit će i Vjesnikov novinar, zlatni vaterpolski olimpijac, Renco Posinković. [I. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Ribolov u ledu</p>
<p>KRASNOJARSK</p>
<p> - Dva ribara iz ruskog grada u Sibiru, Krasnojarska, su usprkos hladnoći izbušila rupu u ledu i renula u lov. Hladnoća u Rusiji ne popušta, pa je tako u Sibiru izmjereno munus 32 stupnja celzijusevih. Temperature u Sibiru, ali i u dobrom dijelu istočne Europe su zahvaljujući cikloni, 10 do 15 stupnjeva niže od uobičajenih.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Proklela i umrla</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> - Izgladnjela Kenijka bacila je moćnu plemensku kletvu na Boga optužujući ga da je Keniji poslao glad, a nakon toga je umrla u snu. Žena iz istočne kenijske pokrajine Kangundo odlučila je prizvati strašnu kletvu zajednice Kamba koja je poznata po svom čarobnjaštvu. »Tko god nam je donio glad, neka strada«, vikala je izgladnjela Kenijka miješajući svoje čini u loncu. »Završila je čaranje u 10 sati ujutro i čekala je rezultate, ali ju je Bog ‘napao’ tijekom noći. Umrla je u snu«, piše kenijski Times. Sušne tri godine dovele su više od 3,5 milijuna Kenijaca na rub gladi, a predsjednik Mwai Kibaki proglasio je sušu nacionalnom katastrofom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Jamaha na Javi</p>
<p>KARAWANG</p>
<p> - Na zapadnoj Javi otvorena je nova Jamahina tvornica motocikala. Tvornicu je u petak otvorio Indonezijski predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono. Prodaja japanskih motocikala porasla je u Indoneziji za 30,33 posto prošle godine.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Dobijem li kazalište, vraćam se zauvijek</p>
<p>Pa nisam se vratio nakon trideset godina da bih rekao Talijanima kako su zgodni i lijepo obučeni</p>
<p>Nakon dužega vremena u Zagrebu, točnije u Zagrebačkom kazalištu mladih, na programu je predstava čiju režiju potpisuje Paolo Magelli. Naime, 29., 30. i 31. siječnja u okviru ciklusa gostovanja europskih teatara u ZKM izvest će se predstava »Životinje u magli« suvremenoga talijanskog dramatičara Edoarda Erbe u produkciji Teatra Metastasio della Toscana iz Prata. Glumačku ekipu čine uz Maura Malinverna, Fernanda Maraghinija, Valentinu Banci i druge, Pamela Villoresi čiji su početci vezani uz Magellijeve. </p>
<p>S Alexanderom Balanescuom koji potpisuje glazbu, Magelli je, kako nam je rekao, »surađivao prije nego što je postao kultni glazbenik s kojim se više ne može normalno hodati po svijetu jer dolaze djevojke i padaju u nesvijest«. </p>
<p> •Je li danas u Italiji, u usporedbi s Hrvatskom, teško postaviti suvremeni tekst? </p>
<p>- U Hrvatskoj kao i u državama poput Slovenije, Srbije ili Mađarske, gdje »pravi« kapitalizam još nije stigao, nije teško. U Italiji, naime, pa ni u Francuskoj, nema više ni jedne škole u kojoj se može naučiti pisati drame. Ovdje nije tako ekscesna situacija, jer ako tražiš talentiranog klinca, na njega ćeš i naići. Tamo je to jako teško. Odgovornost zbog odustajanja od socijalne države, mrtve trke u takozvanim privatizacijama i općeg predavanja leži i na talijanskoj ljevici. Cijela situacija dovela je Italiju, odnosno Talijane u poziciju da postanu zločesti, nepismeni i rasisti. To im pokušavam reći u ovoj predstavi. Pa nisam se vratio nakon trideset godina da im kažem da su zgodni i lijepo obučeni.</p>
<p> •Koliko Vam je bila važna i suradnja s Edoardom Erbom?</p>
<p>- U kazalištu ne postoji ljepši odnos od onoga koji se može biti između autora i redatelja. Izuzetno mi je bila važna naša suradnja jer mi je vratio vjeru u talijansku dramu. No, najvažnije mi je ipak bilo što sam uspio u nečemu što je u Italiji jako rijetko. Taj projekt je jako skup, ima nekoliko glumaca koji vrlo mnogo koštaju, i to na dan, a Alessandro Bertini, umjetnički ravnatelj Teatra Metastasio, odvojio je za njega značajna financijska sredstva i omogućio da se svi okupimo i zajednički radimo. Bilo mi je to divno putovanje u prošlost. Radio sam slično kao što sam radio nekada kad sam bio sretniji u Hrvatskoj, kada sam radio »Lude dane« u »Gavelli« ili svoje prve režije u ZKM.</p>
<p> •Kojega biste suvremenoga hrvatskog autora htjeli režirati?</p>
<p>- Jedno vječito obećanje, Ivana Vidića. Njega jako volim.</p>
<p> •Nakon trideset godina vratili ste se u Teatro Metastasio, vraćate li se i u Hrvatsku?</p>
<p>- Iz Hrvatske nikada nisam otišao, ma koliko vi mene mrzili, niti ću otići. Radio sam u međuvremenu u Dubrovniku, Splitu, ali sam otišao iz Zagreba, gdje imam stan. Otišao sam u stvari iz zagrebačkog kazališta.</p>
<p> •Zašto kažete da Vas mrzimo?</p>
<p>- Zato što me sam nezgodan, smatraju me nezgodnim. Koji put znam reći stvari koje nekoga vrijeđaju ili smetaju određenim interesima. Ipak, smatram da dobar dio tih Hrvata mene jako voli. To mene vodi naprijed. Neće me onaj drugi dio, koji u raznim okvirima i raznim segmentima ima vlast u rukama, natjerati da mrzim ovaj prostor u kojemu sam proživio najljepši dio svog života. </p>
<p> •Hoćete li se onda vratiti zagrebačkom kazalištu?</p>
<p>- Nadam se da hoću. Ako mi daju Baraku u Novom Zagrebu koju tražim već tri godine, onda ću se vratiti za stalno. Ako mi ne daju, ne znam hoću li doći raditi u neko drugo kazalište.</p>
<p>Kako komentirate najavu o pokretanju novoga kazalištu također u Novom Zagrebu?</p>
<p>- Dajem odgovor iz pozicije Mao Tze-Tunga - neka cvjetaju tisuće cvjetova. Ako Slobodan Šnajder može za tjedan dana dobiti ono što ja nisam mogao u tri godine, svaka mu čast. Pa nije on kriv, neće on valjda biti kriv. Novi Zagreb ima 320 tisuća stanovnika, a Ljubljana ima 300 tisuća i 18 kazališta. Duplo više nego što ih ima Zagreb s milijun i tristo tisuća stanovnika. Dakle, u Novom Zagrebu treba 18 kazališta. </p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Jedan od velikih</p>
<p>»Kiklop«,»Glorija« i »Ruke« pripadaju antologi-jskim ostvare-njima hrvatske književnosti 20. stoljeća</p>
<p>U tekstu »Malom svemiru bez svrhe« u knjizi teatroloških razmatranja i intervjua »Nevesele oči klauna« Ranko Marinković daje odgovor na pitanje što je u pisanju najvažnije:</p>
<p> »Prije svega volja za rad. A to znači odluka, odluka da se sjedne i da se smisli početak. Prva rečenica. Iz prve rečenice, naravno, asocijativno, proizlazi i druga. Zatim nastupa onaj intimni, emocionalni momenat zadovoljstva … ili nezadovoljstva… Ako rečenica dobro zvuči, ako u pisca izaziva unutrašnji 'osmijeh', onda samo treba raditi, a to znači ne prekidati posao dok pisanje slabo ide. Taj kratki spoj može potrajati veoma dugo. Čak opasno dugo, da se i ostavi taj posao.«</p>
<p>Nešto dalje, u istom tekstu i na istu temu, Marinković čin pisanja sasvim pojednostavljuje i svodi na dvije glavne odrednice: »Eto tako, treba samo sjediti i htjeti.« </p>
<p>E, da je »samo« to, mogao je Marinković sjediti beskrajno dugo i uz silno htijenje, ali bez sinteze spoznaje i iskustva, darovitosti i erudicije, živosti duha, teško da bi ispisao stranice koje izazivaju »unutrašnji« osmijeh desetljećima.</p>
<p> I tako od početaka, od kada mu je Krleža u »Pečatu« tiskao prvu dramu, a bio je to »Albatros«. Još od tada između Marinkovićeva djela i kritike, a i čitatelja, nije bilo bitnih nerazumijevanja i još je puno prije smrti, čije se petogodišnjice spominjemo 28. siječnja, prepoznat i priznat kao ključni pisac poslijeratne hrvatske književnosti.</p>
<p>Bez obzira na to o kojoj se književnoj formi radilo – romanu, noveli ili drami – uhvatio se mediteranske (viške) ili kontinentalne (zagrebačke) tematike, Marinković je iza sebe ostavio antologijska djela. </p>
<p>To je zorno potvrdilo i veliko svođenje računa od prije koju godinu, kada se na prijelazu tisućljeća u mnogim izborima biralo najbolje knjige 20. stoljeća. </p>
<p>Rijetko se našao netko tko u svoj popis najboljih knjiga nije uvrstio njegova »Kiklopa«, a i »Glorija« i »Ruke« visoko su kotirale. Nedvojbeno, bio je jedan od onih pisaca po kojima će se pamtiti hrvatsko književno 20. stoljeće.</p>
<p> Bio je bolno u pravo kada je zapisao da »jedino čovjek od svih živih bića zna za smrt, zna da je tek mali odsječak jednog beskrajnog vremena koje on treba ispuniti za svoga trajanja«. On ga je ispunio i htijući i znajući kako. Stoga obilježavanje obljetnice Marinkovićeve smrti nije samo kurtoazno podsjećanje na pisca za kojega će mnogi spremno reći da je jedan od posljednjih velikih.</p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umor brodolomnika </p>
<p>Dramski ostvaraj Miroslava Krleže »U agoniji« u četvrtak na večer premijerno je izveden u varaždinskome HNK. Čitanje predloška, i to njegove varijante u tri čina redatelja , dramaturga i scenografa Petra Večeka otvara vrata različitim raspravama. </p>
<p>Naime, osim ozbiljnih kraćenja izvornika, koji nisu baš uvijek najsretnije saželi bit dramske napetosti slavna ljubavnoga trokuta Lenbach - Laura - Križovec, Večekova koncepcija gradi se na »koncertnoj« glumačkoj interpretaciji.</p>
<p> Likovi, prostorno udaljeni, izgovaraju u »oči publici« duge monologe, jer dijalog je unaprijed poništen. Atmosferu otuđenosti naglašavaju mračni zidovi krojačnice i građanskoga salona, koji dodatno potvrđuju kako i ti izdanci Glembajevih žive svoje posthumno stanje. Općem, tako mišljenom estetskom okviru, pomogli su neutralni kostimi Ide Križ Posavec. </p>
<p> Večekovi likovi su umrtvljene maske, na pozornici se kreću poput lutaka, zarobljeni u neizdrživu nemiru vlastite egzistencije.</p>
<p> Izlaza iz toga pakla nema, sve je dovršeno, redatelj se ne sakriva u foliju ironičnoga odmaka, pesimizma proizišla iz umora jednoga braka i jednoga vremena, već otvoreno vodi likove ka samom kraju, koji pomiče granice u inscenaciji »U agoniji«. A kraj je izmijenjen, jer iz Laure je isisana i ljubomora i bol, a ostao je samo umor, kao da je već dugo na samrti, stoga počinjava samoubojstvo, pritom ubivši i Križovca. </p>
<p>Taj njezin čin nije ni ishitrenost, ni očaj, ni osveta, možda samo tek rješenje za dvoje brodolomnika koji nikada i nisu kupili kartu za udes koji ih je snašao. </p>
<p>Jagoda Kralj Novak kao Laura Lenbach slijedila je spomenute Večekove zamisli; Ivica Plovanić kao Lenbach rutiniranno je iskazao boli uništenoga gospodskoga sina, dok je Marinko Prga (Križovec) s velikim izražajnim amplitudama koketirao između dandyja i ugledna odvjetnika, ne oblikujući jasni ni jedan karakter.</p>
<p> U predstavi je glumila i Marija Krpan (Grofica Madeleine Petrovna), Darko Plovanić (policijski pristav) te Nikolaj Popović (Prosjak).</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Krešimir Nemec: Vrijeme radi za Marinkovića </p>
<p>Ranko Marinković pripada privilegiranoj i sve malobrojnijoj skupini pisaca koji su osjećali iznimnu odgovornost prema napisanome, koji se nisu razbacivali riječima i koji su kvalitetu, dakle pomni rad, nadredili kvantiteti. U svim anketama koje su rađene proteklih godina njegov je »Kiklop« redovito uvrštavan u same vrhove hrvatske romaneskne proizvodnje, »Glorija« u vrhunce našega dramskog izričaja, dok su antologije hrvatske kratke proze nezamislive bez Marinkovićevih novela. Pridodamo li tomu i izvrsne eseje i kritike, nameće se zaključak o velikom radijusu njegovih umjetničkih interesa, ali i o iznimnoj ujednačenosti dijelova unutar cjeline. </p>
<p>Marinkovićev književni opus možda nije velik brojem naslova i ispisanih stranica, ali je relevantan po snazi, odjeku i aktualnosti izrečenoga. Ako se poigramo ulogom prognozera slike hrvatske književnosti u budućnosti, onda možemo sa sigurnosti reći da je teško predvidiva situacija po kojoj bi Marinković mogao biti gubitnikom. Naprotiv, vrijeme će samo raditi njemu u korist jer glavne kvalitete njegova pisanja – ironija, stilska virtuoznost, humorizam i tematska provokativnost – uvijek jamče siguran put do čitatelja.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Umro Nikica Kalogjera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je u petak preminuo Nikica Kalogjera (1930. – 2006.), skladatelj, dirigent, aranžer i producent, nezaobilazan lik hrvatske glazbe, izvijestilo je u petak Hrvatsko društvo skladatelja.</p>
<p> Nikica Kalogjera rođen je u Beogradu. Nakon diplome na Medicinskome fakultetu u Zagrebu svoj je profesionalni život posvetio glazbi. Prvu je ploču snimio za zagrebački Jugoton 1952. s Ivom Robićem, s kojim je surađivao gotovo pola stoljeća.</p>
<p> U velik broj hitova i evergreena koje je napisao ulaze i »Veslaj, veslaj«, »Nono, dobri moj nono«, »Nima Splita do Splita«, »Vratija se Šime«, »Maškare«, »Ljutit će se moja majka«, »Mi smo dečki«, »Serbus Zagreb« i brojni drugi. Pisao je i glazbu za film i televiziju te velik broj djela lake orkestralne glazbe. Bio je dirigent i aranžer u muzičkoj proizvodnji Radiotelevizije Zagreb, a kasnije i u ravnateljstvu HRT-a. Jedan je od utemeljitelja Simfonijskog puhačkoga orkestra Hrvatske vojske, a organizirao je prva snimanja crkvene i domoljubne glazbe na HRT-u (1990.).</p>
<p> Autor je više od 500 skladbi i još većeg broja aranžmana i obrada. Bio je direktor i selektor mnogih zabavno-glazbenih festivala, a na međunarodnim festivalima nagrađen je 30 puta, od toga osam puta prvom nagradom. Dobitnik je i nagrada za životno djelo Hrvatskoga društva skladatelja (1995.), Splitskog festivala (1996.), te diskografske nagrade Porin za životno djelo (2001.).</p>
<p>Posljednji ispraćaj Nikice Kalogjere bit će 31. siječnja, u 13,20 sati, na zagrebačkom Krematoriju. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska s Engleskom i Rusijom </p>
<p>Naša je reprezentacija u skupini E kvalifikacija za EP s Engleskom, Rusijom, Izraelom, Estonijom, Makedonijom i Andorom </p>
<p>MONTREAUX</p>
<p> – Hrvatska nogometna reprezentacija u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2008. igrat će u skupini E zajedno s Engleskom, Rusijom, Izraelom, Estonijom, Makedonijom i Andorom. Prve dvije momčadi izborit će izravan plasman na završnicu Europskog prvenstva. Za razliku od prošlih kvalifikacijskih ciklusa, ovog puta nema dodatnog razigravanja. Očito je da su glavni favoriti za prva dva mjesta u skupini Engleska, Hrvatska i Rusija. </p>
<p>Uoči ždrijeba hrvatski je izbornik Zlatko Kranjčar izjavio da u skupini nikako ne bi želio vidjeti Portugal, Švedsku, SiCG i Irsku. Želja mu se ispunila, no dojam je da smo dobili iznimno jaku skupinu. Predsjednik HNS-a Vlatko Marković dodao je: </p>
<p>»Moglo je i bolje, ali i gore. Želio sam Nijemce, no što je - tu je. Možemo biti među prva dva, nemamo razloga za pesimizam.« </p>
<p>»Svaka je skupina teška i stvari treba gledati kroz tu prizmu. Nema više lakih skupina, olakšanje je što drugo mjesto donosi izravan plasman«, kaže Aljoša Asanović, koji je bio u pratnji Vlatka Markovića na ždrijebu u Švicarskoj. </p>
<p>Protiv Engleza smo dosad igrali tri puta te imamo dva poraza i jedan neodlučeni ishod. Samo je jedna od te tri utakmice bila službena, na EP-u 2004. poraženi smo sa 2-4. S Rusijom se nikad nismo sastali. Protiv Izraela smo odigrali četiri prijateljske utakmice, od toga jednom remizirali, a tri puta pobijedili. </p>
<p>Estonija nam je stalna mušterija. Dosad smo protiv Estonaca odigrali četiri susreta, u kvalifikacijama za EP 1996. i 2004. Estonce smo tri puta svladali, najuvjerljivije 1995., kad smo ih u Zagrebu pobijedili sa 7-1. Jednom smo protiv njih odigrali i neodlučeno, 2002. je u Osijeku bilo 0-0. </p>
<p>Protiv Makedonije imamo dvije pobjede i dva neodlučena ishoda. No, Makedonci su nas stajali plasmana na EP 2000., kad smo protiv njih na gostovanju u Skoplju odigrali 1-1. S Andorom smo igrali u kvalifikacijama za EP 2004. te smo upisali dvije lake pobjede, 2-0 i 3-0. Hrvatska je dosad tri puta sudjelovala u kvalifikacijama za europska prvenstva. Godine 1996. izboren je izravan plasman u Englesku, jer je osvojeno prvo mjesto u skupini, ispred Italije. Na EP-u 2000. u Nizozemskoj i Belgiji nije nas bilo, jer je Hrvatska bila treća u skupini, iza SR Jugoslavije i Irske. Plasman na EP 2004. u Portugalu izboren je nakon dodatnih kvalifikacija. U skupini smo bili drugi, iza Bugarske, a u dodatnim smo kvalifikacijama izbacili Sloveniju. </p>
<p>Hrvatska u dosadašnjim kvalifikacijama za europska prvenstva nikad nije poražena na domaćem terenu. Dosad je u kvalifikacijama upisala samo četiri poraza, protiv Bugarske, Belgije, Irske i Ukrajine. Kvalifikacije traju od rujna 2006. do studenoga 2007. godine i nema dodatnog razigravanja. [A K. K./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mladi izvukli Ukrajinu i Bugarsku </p>
<p>MONTREUX</p>
<p> – Mlada hrvatska nogometna reprezentacija, igrači do 21 godine, igrat će u L kvalifikacijskoj skupini za plasman na Europsko prvenstvo, koje će se 2007. igrati u Nizozemskoj. Bilićeva je vrsta u skupini izvukla Ukrajinu i Bugarsku. To je odlučeno u petak na ždrijebu u švicarskom Montreuxu, na kojem je 49 reprezentacija svrstano u 14 skupina, a 16 će reprezentacija sa slabijim rejtingom igrati dodatne kvalifikacije. </p>
<p>U skupinama će se igrati samo po jedna utakmica, bez uzvratnih susreta, a samo pobjednici skupina stječu pravo nastupa u dodatnim kvalifikacijama, iz kojih će sedam momčadi otići na završni turnir na kojem će im se kao osma reprezentacija priključiti Nizozemska. Hrvati će protiv Ukrajine igrati u gostima, a Bugare će ugostiti, ali pred praznim tribinama zbog kazne nakon dokvalifikacijske utakmice za EP protiv SCG. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Povratak Anje, Janica četvrta</p>
<p>Subota je u Cortini dan spustašica, a posjet tom zimovalištu skijašice će završiti nedjeljnim veleslalomom </p>
<p>CORTINA D'AMPEZZO</p>
<p> – Nakon dvostruke odgode zbog dvadesetak centimetara novonapadalog snijega i magle koja je »gušila« najvelebnije talijansko zimovalište Cortinu d'Ampezzo, održan je superveleslalom skijašica, prva od tri »epizode« u ovom mjestu. Pobijedila je Anja Pärson, napokon prošavši cijelu stazu neke brze discipline do kraja, dok je Janica Kostelić još jednom na ovoj stazi bila u »epicentru« događanja. Njezino četvrto mjesto samo je još jedan pedalj prema »kruni« sezone - osvajanju Svjetskoga kupa. </p>
<p>Kriza Anje Pärson ipak nije predugo trajala, premda je bila dovoljna da izgubi korak s Janicom u ukupnom redoslijedu Svjetskoga kupa. No, superveleslalom u Cortini obavila je besprijekorno i samo razbudila usnule i podsjetila kako će gotovo uvijek biti najopasnija Janičina suparnica. U svim disciplinama. Iako su u posljednje vrijeme superveleslalomi skijašica bili prilično neizvjesni, ovog se puta dramatika nije prelijevala semaforom. Pärson je bila uvjerljivo najbrža, Amerikanka Mancuso mirna na drugom mjestu, kao i sunarodnjakinja Kildow na trećem. </p>
<p>Janica Kostelić svaki je milimetar staze korektno apsolvirala, no na nekim je dijelovima spuštala <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, ponekad proklizala, što je odnijelo sekundu zaostatka za Šveđankom. No, bitno je za Janicu što Michaela Dorfmeister nimalo nije iskoristila »svoju« disciplinu. Čak štoviše, ostala je nekoliko mjesta ispod Janice.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Naramak pitanja bez odgovora </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je još jednom, tijekom ovih priprema za proljetni dio sezone, u susretu protiv trećeligaša Omiša iskazao niz slabosti. Remiziravši 1-1, i to spasivši se pogotkom mladog Čutuka u posljednjoj minuti, ostavio je trenera Gudelja u brigama. </p>
<p>Što ne valja u igri? Gdje se krije problem nesinkroniziranosti? Zbog čega nema pogodaka? Mogli bismo se ovako pitati u nedogled i jedni je način da se podigne razina toliko potrebnog samopouzdanja kod prvotimaca pobjeda. U nedjelju će na Poljudu protiv Sarajeva (14.30 sati) imati novu priliku dokazivanja. </p>
<p>Gudelj, pak, kaže da će ostati uporan u forsiranju sustava 4-2-3-1 i to će biti njegova orijentacija za proljetni dio sezone. No, koliko god Hajdukov trener djeluje sigurno kad govori o svom izboru igračkoga kadra i formacije, čini se da više nije tako uvjeren da je ostanak u Splitu na pripremama bio dobar odabir. Vidi da se na ozračje u svlačionici negativno reflektiraju ove neuvjerljive partije protiv lokalnih ligaša.</p>
<p>No, ne treba biti pesimist. Do derbija s Dinamom ima još dovoljno vremena za slaganje mozaika pobjedničke momčadi, iako već i u Hajduku postoji strah da trener ne bi postao žrtva vlastitog neiskustva rada s iskusnim profesionalcima. Čini se čelnicima da je previše lutanja i kod izbora mjesta priprema, čestih promjena odabira suparnika , promjena mjesta igrača... </p>
<p>Evo, u nedjelju će u prvoj postavi osvanuti Josip Čutuk, branič kojeg se Gudelj htio riješiti, poslati ga na posudbu. Cimirotiča će, pak, maknuti s boka, gurnut će ga u vrh napada, a Hrgovića će iz posljednjeg obrambenog reda postaviti u vezni. Naizgled su promjene male, ali... Prema tome, Hajduk će protiv Sarajeva zaigrati u sljedećem sastavu: Balić - Miladin, Režić, Kralevski, Čutuk - Blatnjak, Marčić, Grgurović, Hrgović - Erceg, Cimirotič. </p>
<p>Uz to, Hajduk će pomoći svom susjedu drugoligašu Solinu posudbom petorice igrača: Rožića, Gabrića, Čulića, Ajdukovića i Runjea.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rijeka ubojitija s Bobičem</p>
<p>Pregovori Rijeke i Bobica tekli su brzo i glatko </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Njemački reprezentativac, član šampionskog »elfa« na Europskom prvenstvu 1996., 34-godišnji Fredi Bobic u srijedu je postao Rijekinim članom. U nazočnosti neuobičajeno velikog broja novinara stavio je potpis na šestomjesečnu ugovornu obavezu s riječkim klubom s mogućnošću produljenja na još jednu sezonu. Pregovori Rijeke i Bobica tekli su brzo i glatko. </p>
<p>Samo je sedam dana od prvoga kontakta ostvaren transfer s prizvukom senzacionalnosti. Istina, sjajni strijelac više nije u naponu igračke moći, ali bi svojim iskustvom mogao biti i te kako koristan riječkoj momčadi u ostvarivanju ambicioznih ciljeva u prvenstvu i kupu. </p>
<p>Fredi Bobic rođen je 30. listopada 1971. godine u Mariboru. Njemački je državljanin, za reprezentaciju je nastupio 37 puta i postigao deset golova. Nogomet je počeo igrati kao dječak u VfR Bad Cannstattu i u karijeri je do danas promijenio mnogo klupskih adresa - od Stuttgartta preko među značajnijima Borussije Dortmund, Boltona, Hannovera i Herthe do Rijeke. Odigravši u Bundesligi 285 utakmica, ostvario je zadivljujući učinak, postigavši 109 pogodaka. U svojoj vitrini, osim trofeja europskog prvaka, ima još naslove pobjednika Kupa Njemačke, najboljeg strijelca Bundeslige 1995./1996., a igrao je i u finalu Kupa Uefe. </p>
<p>Na Kantridi su ispoštovali sve dogovoreno, pa je tako direktor kluba Marinko Koljanin, nakon potpisivanja ugovora, Frediju uručio dres s brojem 9. Bobic je u četvrtak obavio liječnički pregled i odradio prvi trening sa svojim novim suigračima, a potom dobio nekoliko slobodnih dana. Momčadi će se priključiti u ponedjeljak na zajedničkim pripremama u španjolskom Jerezu. </p>
<p>Na pitanje kakav golgeterski učinak predviđa u Rijekinu dresu Bobic je odgovorio: </p>
<p>»Ništa ne obećavam! No, postignem li samo tri gola, a budemo prvaci, bit ću sretan, a postignem li deset golova, a budemo tek četvrti, bit ću nesretan.« </p>
<p>Na te je riječi »uskočio« mladi Rijekin trener Dragan Skočić: </p>
<p>»Dobili smo igrača respektabilnog imena. Želim da se što prije i što bolje uklopi u momčad. Nadam se da će zagrijati naše navijače.«</p>
<p>Tonko Kraljić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mirza Džomba izvan stroja do daljnjega </p>
<p>»Snimka je pokazala napuknuće mišićnih vlakana na nekoliko mjesta«, rekao je Stanislav Peharec, šef liječničke službe </p>
<p>BERN</p>
<p> – Skupo je platio naš rukometaš Mirza Džomba odličan nastup protiv Portugala na otvaranju Europskog prvenstva. U 40. je minuti izašao iz igre, ne mogavši stati na nogu. A upravo je najbolje desno krilo svijeta preskočilo posljednje treninge uoči EP-a zbog ozljede križnih ligamenata lijevoga koljena. No, budući da je dobio koljenicu, dobro trenirao, Džomba je želio nastupiti, i to je odradio sjajno. No, tako nije i završilo. </p>
<p>»Uhvatio me grč, boljelo me neopisivo, ali sad je već bolje«, optimističan je bio Džomba odlazeći iz dvorane. </p>
<p>Međutim, petak prijepodne i pregled magnetskom rezonancom nije donio ništa dobroga. </p>
<p>»Ozljeda je dosta ozbiljna, snimka je pokazala napuknuće mišićnih vlakana na nekoliko mjesta. To ćemo tretirati, a zasad jedino mogu reći da Mirza neće nastupiti do daljnjega«, oprezan je bio somatoped Stanislav Peharec, šef liječničke službe naše rukometne reprezentacije. </p>
<p>Na pregledu je bio i Vlado Šola, kojeg muči rame. No, sve je u redu. </p>
<p>»To je kod Vlade kronična ozljeda, primio je injekciju i normalno će nastupati«, izvjestio je Peharec. </p>
<p>Budući da je upitno kad će se Džomba vratiti na teren, momčad je ostala na jednom desnom krilu, Zlatku Horvatu. Tako je stručni stožer naše reprezentacije prijavio i 16. igrača na EP-u, desno krilo Ivana Čupića. Podsjetimo, Europski rukometni savez donio je odluku po kojoj, u slučaju velikog broja ozljeda u momčadi, vodstvo nakon prvog kruga može prijaviti još dva igrača, ali samo s popisa 24 kandidata, koji je EHF-u poslan još u prosincu.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ponavlja li se cirkus iz St. Peterburga? </p>
<p>Od kolovoza prošle godine na snazi su neka nova rukometna pravila. No, njihova je primjena još uvijek dosta sporna. Naime, glavna je intencija tih pravila da se maksimalno štiti igrač i njegovo zdravlje. Tako se svaki pokret prema glavi igrača sankcionira crvenim kartonom, kao i guranje igrača s leđa, s boka... Ranije su se takvi prekršaji kažnjavali žutim kartonom ili s dvije minute isključenja (ovisno o sudačkoj procjeni), no sad se dosuđuje izravna diskvalifikacija s utakmice. </p>
<p>Kako je pokazalo Svjetsko prvenstvo rukometašica, koje se u prosincu održalo u St. Peterburgu, suci su vrlo gorljivo željeli pokazati da su usvojili nova pravila, no to je zapravo sličilo na cirkus. </p>
<p>Budući da su gorljivi suci sankcionirali svaki kontakt, o tečnosti igre nije se moglo ni govoriti, a isključenja je bilo na svakoj utakmici toliko da se činilo da ne igraju djevojke već rabijatne barabe. A današnje su rukometašice ipak daleko od toga... </p>
<p>»Po novim je pravilima ukinut i status kapetana momčadi, što je smiješno. Kapetan je institucija, jedini koji ima pravo obratiti se sucima u ime momčadi, a sad toga nema, to je rušenje tradicije«, nastavio je izbornik. dodavši u šali da je Hrvatska jedina momčad koja ima dva kapetana, Slavka Golužu (bivšeg kapetana) i Petra Metličića (kapetana od ove godine), iako je to službeno ukinuto:</p>
<p>»Prvi je instruktor, a drugi uči«, smije se Červar.</p>
<p>Zanimljivo je da Europa, najjači rukometni kontinent, zapravo i nema utjecaja na bilo kakve izmjene rukometnih pravila, jer ih određuje Međunarodni rukometni savez (IHF), a u njegovim raznim komisijama sjede predstavnici Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije. </p>
<p>»Smiješno je da neki Amerikanac ili Afrikanac odlučuju o kreiranju pravila rukometne igre, dok se u cijelom poslu nije konzultirao nijedan trener, a u Europi ih ima mnogo koji bi znali kako poboljšati igru«, žestok je bio Červar.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Blair u ratu protiv neradnika </p>
<p>Osobe koje doista nisu sposobne za rad počele bi primati veću državnu potporu, no ostale bi se uputilo u urede za zapošljava</p>
<p>Britanski premijer Tony Blair poručio je osobama koje primaju pomoć za radno nesposobne, da više ne mogu računati na doživotne potpore, a istu je poruku uputio i samohranim majkama. </p>
<p>»Rad je za vas koristan«, glasi poruka britanske vlade koja želi da se dio tih ljudi vrati natrag na posao. Samo potporu za radno nesposobne prima danas 2,7 milijuna Britanaca, dakle gotovo pet posto pučanstva. </p>
<p>Cilj je vlade smanjiti tu brojku postupno za oko milijun. Svi primatelji potpore za radno nesposobne, osim teških bolesnika i invalida, morat će ubuduće odlaziti na redovne razgovore o zapošljavanju i pristati na plan traženja posla. Ako to odbiju, riskiraju da izgube dio državne potpore. Od 2008. bi odlazak na razgovore o zapošljavanju postao obavezan za sve. </p>
<p>U nekim ordinacijama opće prakse vlada pak kani uposliti savjetnike o zapošljavanju. Riječ je o pokusnoj shemi kojom se bolesnima želi olakšati povratak na rad. Zdravstveno osoblje koje u tome pomogne trebalo bi dobiti novčanu stimulaciju. Naknada radno nesposobnima godišnje košta britansku državu čak 12,5 milijardi funti. </p>
<p>Vraćanjem milijuna tih ljudi natrag na rad porezni obveznici uštedjeli bi milijarde, izjavio je John Hutton, ministar za rad i mirovine. Novi plan već se pokusno iskušava u nekoliko britanskih regija. Tamo primaoci potpore za radno nesposobne već dobivaju praktičnu obuku i psihološku pomoć da lakše počnu ponovo raditi. </p>
<p>Osobe koje doista nisu sposobne za rad počele bi primati veću državnu potporu, no ostale bi se uputilo u urede za zapošljavanje. Dostavljač koji je ozlijedio kičmu mogao bi, recimo, raditi u dućanu. Ministar Hutton također želi da se više od 1,8 milijuna samohranih britanskih roditelja koji žive od državne potpore vrati na posao nakon što im najmlađe dijete navrši 11 godina. Uglavnom se radi o neudanim majkama.</p>
<p>Britansko vijeće invalida oprezno je pozdravilo planove da se invalidima pomogne povratak na rad, ali se izjasnilo protiv prisilnih mjera. Britanska Organizacija za duševno zdravlje »Mind« drži kako postoji opasnost da se duševno bolesne osobe prebrzo natjeraju na rad - i to bez neophodne dodatne podrške. </p>
<p>U Glasgowu primjerice, 20 posto ukupnog pučanstva prima potporu za radno nesposobne. U nekim dijelovima grada to se penje i na 50 posto. Slobodnih radnih mjesta u gradu ima, no riječ je o ljudima koji su postali ovisni o državi, a njihov je način života često destruktivan. Statistike pokazuju da netko tko na državnoj pomoći provede više od dvije godine, ima veće šanse da umre ili ode u mirovinu, nego da se ikad više zaposli. </p>
<p>Vlada smatra da to nije u redu te želi nešto poduzeti. No, riječ je o politički osjetljivom području. Premda shvaćaju da je reforma neophodna, mnogi zastupnici vladajuće Laburističke stranke strahuju da će promjene najviše pogoditi upravo najranjivije pripadnike društva.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hamas će pregovarati s Abbasom </p>
<p>Članovi Hamasa za nekoliko će dana održati pregovore s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom o političkom partnerstvu, nakon Hamasove pobjede na izborima, rekao je u petak čelnik te islamske militantne skupine.</p>
<p> Nakon pobjede na izborima u srijedu, Hamas je pozvao na hitne pregovora među strankama, kako bi se pokušao postići dogovor oko osnivanja nove vlade. No, čelnici Abbasove stranke Fatah tada su izjavili kako ne žele Hamas u svojoj koaliciji. U jasnoj poruci upućenoj u četvrtak Hamasu, Abbas je istaknuo kako će bilo koja vlada morati slijediti njegov program pregovora s Izraelom oko palestinske države. </p>
<p>Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je rekao da bi međunarodna zajednica trebala Hamasu pružiti priliku nakon pobjede na palestinskim parlamentarnim izborima. »Očekujemo od njih da djeluju odgovorno i poštuju demokratske vrijednosti. Nastavak mirovnog procesa je važniji od svega«, rekao je Erdogan.</p>
<p> Istodobno, gotovo polovica Izraelaca smatra da bi Izrael trebao razgovarati s budućom palestinskom vladom. Prema anketi koju je objavio dnevni list Yedioth Ahronoth, 48 posto Izraelaca je sklono razgovorima s vladom koju vodi Hamas, dok se 43 posto tome protivi. Anketa je provedena prije objave rezultata izbora.</p>
<p>Hamasova pobjeda doživljava se kao politički potres na Srednjem istoku. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Posljednji marš Majki sa Svibanjskog trga </p>
<p>Legendarna udruga Majki sa Svibanjskog trga u četvrtak je održala svoj posljednji prosvjedni marš ispred predsjedničke palače u Buenos Airesu. S bijelim rupcima na glavi i fotografijama svoje djece nestale u vrijeme argentinske vojne diktature (od 1973. do 1980.), Majke su 25 godina svakoga četvrtka neumorno tražile od vlasti istinu o nestalima. Neke od njih saznale su što se dogodilo s njihovim sinovima, kćerima, muževima i unucima rođenim u centrima za torturu, no neke još do danas ne znaju gdje su grobovi njihovih najmilijih. </p>
<p>Kako mnoge od njih već imaju između 80 i 90 godina, priznaju da više nemaju snage za nastavak te borbe, a »više ni nemamo neprijatelja u predsjedničkoj palači«, rekla je novinarima Hebe de Bonafini, najpoznatija predstavnica udruge. Sadašnji predsjednik Néstor Kirchner, naime, odlučan je razotkriti kršenja ljudskih prava i zločine iz vremena diktature. [G. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Del Ponte traži pritisak na Srbiju</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte pozvala je u petak Europsku uniju da učini pritisak na Srbiju kako bi njezini čelnici izručili srpskog osumnjičenika za ratne zločine Ratka Mladića. »EU nam mora pomoći na isti način kako je bilo u slučaju Gotovina, rekla je Del Ponte. »Potrebni su nam jasni signali od Beograda, jer Mladić je u Srbiji i ondje može biti uhićen. Srpska vlada mora donijeti odluku o njegovu uhićenju i predaji Haagu«, rekla je Del Ponte. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Morales smanjio vlastitu plaću</p>
<p>Gordana Tintor</p>
<p>Evo Morales, prvi Indijanac na čelu Bolivije smanjio je svoju predsjedničku plaću kako bi izazvao lančano smanjenje plaća i ostalih državnih službenika koji po zakonu ne mogu zarađivati više od šefa države. </p>
<p>Tu mjeru štednje Morales je obećavao još u svojoj predizbornoj kampanji, najavivši kako »želi podijeliti teret sa siromašnim sunarodnjacima« čija je osnovna plaća nešto viša od 56 dolara. Dosad je plaća predsjednika u toj najsiromašnijoj južnoameričkoj zemlji iznosila oko 4300 američkih dolara, a sad će on dobivati oko 1900 dolara. A plaća ministara smanjena je s 3050 na 1750 dolara. Morales tvrdi da će se novac ušteđen na plaćama u državnoj administraciji koristiti za otvaranje novih radnih mjesta u zdravstvu i obrazovnom sustavu, no, kako javljaju mediji, nije još dao precizne podatke o svoti koja bi trebala biti ušteđena na taj način.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Sve ljepotice britanskog špijuna</p>
<p>Nova djevojka britanskog tajnog agenta je Thandie Newton, koja će u »Casino Royaleu« utjeloviti lik Vesper Lynd</p>
<p>James Bond je nakon dugotrajne potrage napokon je dobio novu djevojku. Producenti novog filma o britanskom tajnom agentu napokon su odlučili da će partnerica Danielu Craigu u »Casinu Royale« biti tamnoputa tridesetčetverogodišnja Thandie Newton koja će utjeloviti lik Vesper Lynd. Cijeli je niz filmskih ljepotica prošao tim filmskim serijalom. Ursula Andress, Jane Seymour, Britt Ekland, Barbara Bach, Carole Bouquet, Grace Jones, Kim Basinger, Tanya Roberts, Izabella Scorupco, Sophie Marceau, Denise Richards i mnoge druge, bilo pozitivke ili negativke glumile su u filmovima o 007. No nisu sve one, iako su se pojavile u tom filmskom serijalu, imale čast biti Bondove djevojke. Formula za curu britanskog tajnog agenta vrlo je jednostavna - riječ je o iznimno atraktivnim djevojkama koje se najčešće pojavljuju samo u jednom nastavku ili su se u jednom nastavku pojavile dvije. Na primjer, likovi M i Miss Moneypenny ne smatraju se Bondovim djevojkama.</p>
<p>Prva Bondova družica bila je Ursula Andress u filmu »Doktor No« koja je 1962. godine glumila lik Honey Ryder. Zanimljivo je da Ursule Andress ne govori na filmu nego je naknadno nasnimljen glas koji joj je posudila Monica van der Syl. Unatoč tome, Andress to nije spriječilo da postane najpoznatijom Bondovom djevojkom. </p>
<p>Prizor njezina izlaska iz mora u bijelom bikiniju, učinio je taj odjevni predmet iznimno popularnim i povećao njegovu prodaju u cijelom svijetu. Godine 2001. taj je bikini prodan na dražbi kod Christie’sa u Londonu za 41.125 funti.</p>
<p>»Postala sam slavna zahvaljujući tom bikiniju«, izjavila je jednom glumica koja je tom ulogom započela tradiciju Bondovih djevojaka koja traje još i danas. </p>
<p>Ursulu je u ulozi agentove djevojke zamijenila Daniela Bianchi koja je odglumila lik Tatiane Romanove u filmskom nastavku nazvanom »Iz Rusije s ljubavlju« 1963. godine. Bianchi, miss Rima u doba kad je igrala atraktivnu Ruskinju, bila je nova u glumačkom svijetu. Nekoliko godina poslije odustala je od glume i povukla se podalje od svjetala pozornice, a najveći ljubitelji lika i djela britanskog tajnog agenta tvrde da je iznimno teško doći do njezina autograma.</p>
<p>Kada je glumica Honor Blackman 1964. godine u filmu »Goldfinger« upoznavajući se s Jamesom izjavila: »Moje ime je Pussy Galore« – filmska je publika utihnula. Ime lika izazvalo je mnoge kontroverze, i to je jedan od razloga zašto je taj lik nezaboravan. Isto tako Blackman je imala 37 godina kada je glumila Bondovu curu i najstarija je agentova djevojka. </p>
<p>Glumica Claudine Auger je u filmu »Operacija grom« utjelovila lik Dominique Derval. Auger je bila misica Francuske, a poput Honey Ryder u »Dr. No«, Monica van der Syl posudila je glas Auger. Originalna scena u kojoj se Domino i Bond upoznaju pod vodom i nakon njihova susreta na površinu mora ispliva njezin bikini bila je izbačena iz filma, jer je bila presmjela za ono vrijeme. </p>
<p>Godine 1967. Mie Hama glumila je Kissy Suzuki u filmi »Samo dvaput se živi«, a tijekom cijelog filma nigdje se ne spominje njezino ime niti prezime. </p>
<p>Jedina djevojka koju je agent oženio iz ljubavi je Teresa Di Vicenzo, glumila ju je Diana Rigg (Dame) u nastavku »U službi Njezina Veličanstva« 1969. godine.</p>
<p> Film »Dijamanti su vječni« iz 1971. također je imao svoju ljepoticu Plenty O’Toole, koju je odglumila Lana Wood. Zanimljivo je da u filmu nigdje točno nije objašnjenja njezina smrt. Jane Seymour također nosi tu titulu, jer je utjelovila lik Solitaire u filmu »Živi i pusti umrijeti« iz 1973. godine.</p>
<p>Jedina glumica koja se pojavila u tri Bondova filma je Maud Adams (»Čovjek sa zlatnim pištoljem«, »Octopussy« i »Dozvola za ubojstvo«), ali samo je u dva glumila njegovu djevojku u »Čovjeku sa zlatnim pištoljem« i u »Octopussyju«.</p>
<p>Barbara Bach glumila je agenticu XXX u filmu »Špijun koji me volio« (1977.), a u filmskoj priči »Operacija svemir« iz 1979. godine lik dr. Holly Goodhead odglumila je Lois Chiles.</p>
<p>U »Dozvoli za ubojstvo« Bondovu djevojku, Lupe Lamora, glumila je Talisa Soto. Godine 1995. Izabella Scorupco filmskoj publici u »Zlatno oko« predstavila je lik Natalije Romanove. </p>
<p>U filmu »Samo za tvoje oči« pojavljuje se Meline Havelock koji je glumila Carole Bouquet. Tijekom snimanja film Caroline nije mogla roniti zbog upale sinusa, pa su morali koristiti specijalne efekte.</p>
<p>Osim odlično režiranih akcijskih prizora, »Sutra nikad ne umire« 1997. godine ostat će poznat i po interpretaciji Michelle Yeoh, koju publika pamti po upečatljivoj ulozi ratnice veteranke u epu Anga Leeja »Tigar i zmaj«.</p>
<p>Jedina oskarovka koja je utjelovila Bondovu curu Giacinte Jinx Johnson u filmu »Umri drugi dan« je Halle Berry. Kao posveta Bondovu serijalu i legendarnom prvom filmu o Bondu, Halle Berry izlazi iz iz mora poput Ursule Andress, ali ovaj put u kostimu narančaste boje. </p>
<p>Iako su u početku mnogi tvrdili da je riječ samo o praznoglavim ljepoticama, slavne bondice prestale su biti samo lijepe starlete koje služe kao ukras tajnom agentu i počele su preuzimati ulogu ravnopravnih likova u bondovskim filmovima. Bez njih jednostavno Bond ne bi bio to što jest.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kad nedolično postane poželjno</p>
<p>Čini se da su karnevalom naši preci shvatili kako doskočiti postblagdanskoj depresiji nad kojom znanstvenici još razbijaju glavu i uspjeli razvedriti čovjeka koji se omamljen raskoši blagdanskog stola i proslava suoči s novom radnom godinom i korizmom </p>
<p>Stanovnicima Rija srce već udara u tahikardijskom ritmu dok iščekuju dan da njihovi razmetni kostimi u ritmu sambe opet razbude gradske ulice; Nica je spremna prihvatiti sve koji dođu s neozbiljnim namjerama; New Orleans, Katrini unatoč, niže još jednu šarenu perlu na neprekinut niz godina koje je obilježio – karneval. Ta riječ, kao malo koja druga, postaje izlikom za sve ono što bi se bez tog važnog nazivnika nazivalo pomanjkanjem dobrog ukusa. No kad je karneval u pitanju, svi ti negativni predznaci postaju imperativom za dobru zabavu.</p>
<p>To strogo omeđeno razdoblje, u kojem je dopušteno i ono što inače - barem tako javno - nije, vrijeme je zabavljanja i zavaravanja i, samo naizgled razdoblje nesputanosti i potpune slobode, jer, ma koliko golicali strasti, dani karnevala ipak imaju vrlo čvrsto postavljena pravila.</p>
<p>Dok mu komercijalizacijske mogućnosti i nezatomljiva želja za zabavom mogu pomaknuti početak do sama Tri kralja, svršetak mu je ipak strogo određen Pepelnicom.</p>
<p>No na pitanje otkad se ljudi odaju maškaranju, čini se, nema precizna odgovora i najčešće se zaključi kako je ono u čovjekovoj naravi. Baš kao i mašta koja čini da povjerujemo u filmove, predstave i površne predodžbe koje nam pod kojekakvim svakodnevnim maskama ljudi nude o sebi samima. </p>
<p>Postoji, međutim, nekoliko teorija o samom podrijetlu naziva kojima kitimo to ludo razdoblje početkom godine.</p>
<p>Neki začetak fašničkih običaja u našim krajevima nalaze u 9. stoljeću. Naime, u vrijeme Grgura Ninskoga navodno je postojalo pravilo koje je propisivalo da ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede klerici moraju postiti, s nedjelju u kojoj počinje korizma nazivali su »dominica carnis privii« što znači bezmesna nedjelja. Karneval, smatraju neki, tako dobiva ime prema iskrivljenom izgovaranju tog pojma. Nekoliko se stoljeća poslije taj post zaboravio, a kako i ne bi kad se kao alternativa ponudilo uživanje u hrani, piću i zabavi pod maskama koje će skriti lice tako da poslije nitko neće biti kriv. Osim možda nekog neznanca s maskom koji se stopio s mnoštvom što odobrava svaki razuzdaniji korak. </p>
<p>Drugi napominju da pojam karneval dolazi od »carne vale« iliti zbogom meso, tako da se čini da je bezmesna korizma toliko plašila ljude da su se za tanji jelovnik mogli pripremiti samo razuzdanim ludovanjem i uživanjem u hrani i piću, od kojih će se na neko vrijeme odvojiti. No Klaić to smatra pogrešnim i spominje se »carrus navalisa«, odnosno starogrčkih kola-broda ili broda-kola koja su se gradila kako bi uveličala Dionizijevu svečanost što je tjerala zimu iz ljudskih srca i pripremila ih za proljeće. </p>
<p>Običaj su poslije preuzeli Rimljani i nazvali ga Saturnalijama, a na njih se, nakon korizmena razdoblja, nadovezuju sva ona slavljenja proljetnog ekvinocija koja u kršćana kulminiraju Uskrsom. No etimologiji unatoč, čini se da su jednostavno karnevalom naši davni preci našli načina kako doskočiti postblagdanskoj depresiji o kojoj i dandanas znanstvenici razbijaju glavu. Naime, kako bolje razvedriti čovjeka koji se još omamljen raskoši blagdanskog stola i proslava suoči s cijelom novom radnom godinom i korizmom koja svojim postom i duhovnošću obilježava prvi kvartal nastupajuće godine? Dakako, ludovanjem, koje će olabaviti prezategnute kočnice. </p>
<p>U selima se u tom razdoblju posebno ističu obredi kojima se upućuju dobre želje za plodnost, pa je stoga i obilazak kuća zamaškarane djece praćen ritualnom pjesmom: »Velika repa, mali klin, gazdarica dajte jaja sim«, te plesom tijekom kojeg se štapovima ocrtavaju obrisi velike repe kakvu žele domaćinima. A kao nagradu očekuju jaja, novac i krafne. Plodnost sigurno ima i neku ulogu u tome da primorski zvončari mogu biti samo izdržljivi i jaki momci, koji ne smiju prekinuti povorku ni za što, jer bi mogli biti kažnjeni društvenim izopćenjem. A možda su zbog tog promicanja plodnosti tih dana na cijeni i lijepe okrugle krafne čiji su oblik i debljina »bijele trake« koja ih opasava predmet vječite smutnje i zavisti među kućanicama.</p>
<p>U gradovima nisu pokazali toliku fasciniranost plodnošću, ali su prihvatili sve kako bi se od fašnika napravio što je moguće veći i zabavniji društveni događaj, a takvima je, dakako, mjesto na središnjem gradskom trgu ili u dvoranama uglednih kuća i gostionica koje su se nadmetale u organiziranju krabuljnih plesova. Taj se društveni događaj ubrzo počeo koristi kao poligon za kritiziranje društvenih uvjeta i javnih osoba. Na gradskim se trgovima okuplja mnoštvo kako bi, na vrhuncu događaja, osudili na smrt, objesili i spalili Fašnika, lutku koja ponese na nejakim slamnatim leđima krivnju za sve loše događaje u protekloj godini kako bi tim pročišćujućim plamenom otjerali zimu. </p>
<p>Tako se uz veće i manje razlike odvija karneval širom svijeta. U Nici od 14. stoljeća Mardi Grasa (Debeli utorak ili fašnik), termin kojim se širom svijeta nazivaju karnevalske povorke, vijuga glavnim gradskim ulicama, praćen damama koje nose mimoze. U Veneciji se ostvaruje sličan scenarij koji završava koncertom pepela koji obilježava početak posta. U New Orleansu su u doba karnevala bogati vlasnici plantaža za vrijeme karnevala bacali siromašnim stanovnicima novac i komade nakita, koje su danas zamijenili igračke, perje i trake. Splavi nose kralja i kraljicu sa svitom, a noć osvjetljavaju baklje dok na Velik utorak gradom vlada kralj karnevala. Manje tipičan se karneval događa svake godine Quebecu što nije ni čudno kad se napomene da je u vrijeme karnevala temperatura na 30 negativnih celzijevaca. Stoga je i logično da se karnevalski običaji događaju u snježnom dvorcu i zimskom zabavnom parku, te na ulicama ukrašenim skulpturama od snijega i leda. U takvu se okruženju, dakako, bira snježna kraljica i organiziraju natjecanja u pecanju na smrznutom jezeru, te utrka kanua na –50. Kako se za ta natjecanja razbija led, tako se i tim zimskim ritualima priziva proljeće. Čista su suprotnost karipski otoci Trinidad i Tobago gdje se u to ludo doba piju potoci ruma, između redova pjesama i plesa, dok se bubnjari na čeličnim bubnjevima natječu tko će jače i glasnije udarati. Određuje se tema karnevala i izvode kalipso drame - glazbene točke u kojima su ujedinjene priča, pantomima i pjesma.</p>
<p>Kamo god se uputili i ma koje lice zabave odabrali, važno je jedino sudjelovati punim srcem, pjevati punim glasom i »trdo tancati«, jer se samo potpunim predanjem valu zabave koji će ovih dana oplakivati sve svjetske obale može otjerati zao zimski duh. Makar na jedan dan, koji nas svojim izmakom ipak primiče bliže suncu. I novim ritualima. </p>
<p>Snježana Babić Višnjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>Osam mjeseci zatvora za lažnog odvjetnika</p>
<p>Otegotna okolnost za ovog diplomiranog pravnika bilo je njegovo ponašanje tijekom postupka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog neovlaštenog pružanja i naplaćivanja pravnih usluga Davor Gabino, vlasnik zagrebačke pravne agencije za posredovanje i zastupanje, u petak je na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od osam mjeseci. </p>
<p>Gabino, koji je čak dva puta u tijeku postupka tražio izuzeće raspravne sutkinje Maje Štampar Stipić, kao i otklon Općinskog državnog odvjetništva, što je odbijeno, nije se naime složio sa predloženom sankcijom tužiteljstva koje je za njega. predlagalo šestomjesečnu zatvorsku kaznu, jer djelo nije ni priznao, te je sud ovakvu kaznu smatrao primjerenom, istaknula je sutkinja Štampar Stipić.</p>
<p> Iako Gabino ranije nije osuđivan, kako je navedeno u obrazloženju presude, zasigurno otegotna okolnost za ovog diplomiranog pravnika bilo je njegovo ponašanje tijekom postupka odnosno nepoštivanje i vrijeđanje ovog suda. Iz iskaza oštećenih kojima je Gabino, protivno njegovu iskazu koji je dao pred sudom, ipak naplaćivao usluge za zastupanje u parničnim postupcima, a čitanju čijih iskaza se protivio i u petak na raspravi, vidljivo je, rekla je sutkinja, da je on te ljude ipak neovlašteno zastupao kao odvjetnik.</p>
<p>Osim toga, iz svjedočenja Gabinovih stranki, dalo se zaključiti da im se optuženi predstavljao kao odvjetnik, a ne pravnik, kako je on tvrdio. Suđenje je, za razliku od prethodne rasprave od srijede, proteklo mirno, no sudnicu sutkinje Štampar, poučeni ranijim događanjima ipak su čuvala dva pravosudna policajca.</p>
<p> Sam Gabino nije bio na izricanju presude, te je ona objavljena u nazočnosti njegova branitelja i tužitelja. Podsjetimo, djela za koja je Gabino optužen, odnosno za pružanje pravnih usluga za koje nije bio ovlašten, počinio je tijekom 2001. i 2002. godine, dok je na Peščenici imao privatnu pravnu agenciju koja je potom preimenovana u agenciju za poslovno savjetovanje.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Identificiran izgorjeli mladić</p>
<p>PULA</p>
<p> - DNA analizom utvrđeno je da je u požaru - u kojem je u Labinu u utorak, 17. siječnja, izgorio osobni automobil »fiat croma« i mlađa osoba u njemu - smrtno stradao 27-godišnji Danijel Florian iz Labina, izvijestio je u petak novinare glasnogovornik Policijske uprave istarske Robert Pavleković.</p>
<p>Glasnogovornik je potvrdio da je uzrok mladićeve smrti trovanje ugljičnim monoksidom jer mu je u krvi pronađena visoka koncentracija tog plina, a na tijelu nisu pronađeni nikakvi tragovi nasilja.</p>
<p> Prema ocijeni sudskih vještaka, požar je najvjerojatnije prouzročila zapaljena cigareta ili opušak Danijela Floriana koji je nasilno ušao u auto, čiji je vlasnik Jasmin Čolić.</p>
<p> Naime, Danijel Florian bio je zaposlen u tvrtki »Jas-Nel«, u vlasništvu Jasmina Čolića, a prema tvrdnjama svjedoka, stradali Florian u nekoliko je navrata prijetio Čoliću da mu isplati novac koji je njemu i njegovu ocu bio dužan na ime neisplaćenih plaća.</p>
<p> Nasilno ušavši u auto Florian je iščupao radiokazetofon koji je stavio na stražnje sjedište. Kako se pretpostavlja, omamljen ugljičnim monoksidom pokušao je uzeti radiokazetofon, no požar je uzeo maha, te je Florian preminuo spletom nesretnih okolnosti, izvijestila je policija. [Danilea Knapić]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Plati i nitko te neće dirati</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u petak je nastavljeno suđenje Goranu Benčeku, vođi ophodnje u Prvoj policijskoj postaji Varaždin, te Nenadu Bartolu, optuženima za iznudu. Njih su dvojica Zoranu Gredičaku preko njegovih prijateljica Sanje Kuhte i Renate Marciuš ponudili zaštitu u zamjenu za 10.000 eura. Poručili su mu da će »srediti« da ga nitko ne dira, ako im plati, no ako to ne učini, zaprijetili su da će nastradati. Žene su određeni iznos novca i odnijele, a Benček je uhićen kod Gradskih bazena u Varaždinu. Uhićenju se opirao, pa je tom prilikom i ozlijeđen, a zbog toga se tereti i za napad na službenu osobu. </p>
<p>Sanja Kuhta na raspravi je rekla da je dobila poruku na mobitel da se protiv Gredičaka sprema neka akcija, što je rekla Renati, koja je rekla da će pitati Benčeka. Benček joj je to i potvrdio, a još je i rekao da je za Gredičaka najbolje da se makne iz Varaždina. Renata je rekla Sanji i da je Benček rekao da se to može riješiti, »ali da to košta«. Ne zna da li je Benček Renati posuđivao novac, niti je Benčeku ikad prijetila da će mu »automobil letjeti u zrak, jer je joj i Renati zaj... neki posao«, ali je njoj auto »dignut« prije dvije godine. Dobivala je i prijeteća pisma i pozive, a na Benčekovo pitanje bavi li se kamatarenjem, nije željela odgovoriti.</p>
<p> Gredičak je, pak, rekao da taj cijeli slučaj uopće nije ozbiljno shvatio, a to što je policija pretražila njegove prostorije, je bilo slučajno i za to je bio sam kriv. Kad je vidio da je kontakt osoba u vezi s novcem bio Bartol, bilo mu je jasno da nije ništa ozbiljno, da je neka mućka, »jer je Batac šarlatan«. Ponovio je da to za njega nije bilo ništa ozbiljno, ali je Sanja bila preplašena zbog pisama, pa je tražila da to riješe. Bartol je od njega tražio najprije 12.000 eura, a kad su krenula prijeteća pisma, rekao mu je da će ih cure prijaviti policiji. I Benčeka je jednom zvao i to zato jer je, navodno, to sve od njega poteklo, no Benček mu je rekao da s tim nema ništa.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Manolićev unuk zadržan na kriminalističkoj obradi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unuk Josipa Manolića, Ivan Kolja Gembačev, koji se u četvrtak u pratnji odvjetnika pojavio na policiji, još će jedan dan provesti na kriminalističkoj obradi u PP Črnomerec. Naime, policija je u petak od dežurne istražne sutkinje zatražila, i dobila, još dodatna 24 sata za obrađivanje Gembačeva, zbog sumnji da je učestvovao u pucnjavi koja se prije dva tjedna dogodila u noćnom klubu »Ludnica«. Policija je, također zatražila i nalog za pretragu Gembačevljeva »mercedesa«, tako da će taj automobil biti pretražen tijekom petka. No, još uvijek nije poznato što policija konkretno traži, budući su svi do sada prijavljeni za pucnjavu u »Ludnici«, demantirali da je i Manolićev unuk sudjelovao u tom događaju. »Vjesnikovi« novinari su u petak također došli do neslužbene informacije da je na slučaju Gembačeva angažiran i Odjel organiziranog kriminaliteta Protuobaviještajne agencije (POA), no tu informaciju nam, nitko nije mogao potvrditi. [Marin Dešković]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pet mjeseci zatvora za mučenje psa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ja sam veliki ljubitelj životinja. Ako sam pogriješio, to je bilo zbog toga jer je kujica zavijala«, rekao je Ostoja Babić, koji je u petak na Općinskom sudu u Vrbovcu osuđen na bezuvjetnu petomjesečnu zatvorsku kaznu zbog mučenja životinja. </p>
<p>Babić je, podsjetimo, 4. prosinca 2004. godine, željeznom šipkom i vilama na smrt premlatio svoju kujicu. Jadna životinja se u jednom trenutku uspjela otrgnuti s lanca, tražeći spas pred svojim mučiteljem. Međutim, Babić je, sa sjekirom u ruci, krenuo za njom. Susjedi koji su sat vremena slušali zavijanje nesretne životinje, pozvali su policiju, koja je psa, potpuno malaksalog i omamljenog od premlaćivanja, pronašla u susjednom dvorištu. Tada joj je jedan od policajaca skratio muke ubivši je hicem iz pištolja. </p>
<p>Babić je izjavio da je kujicu svjesno ubio jer »nije ništa valjala«. Također, bunio se i što mora dolaziti na ročišta jer ga, prema njegovim riječima, boli noga, teško hoda i osjeća se kao »pretučeni pas«.</p>
<p>Presuda sutkinje Jasne Zoretić zapravo je presedan, jer u Hrvatskoj još nitko nije kažnjen zatvorskom kaznom zbog mučenja i ubijanja životinje. [Maja Ibrišimović]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Smrznutu ženu našli motornim zmajem</p>
<p>BUJE</p>
<p> - Zahvaljujući motornom zmaju Aero-kluba Umag, razriješena je misterija nestanka pedesetjednogodišnje Tatjane Lozer (51) koja je 23. siječnja između 16 i 21.30 sati samovoljno napustila svoju kuću na adresi Juki 169, u mjestu Kaštel kraj Buja i od tada joj se izgubio svaki trag. Izašla je u kućnim papučama i lagano odjevena, a sa sobom je ponijela samo neke lijekove, budući je imala psihičkih smetnji. Obitelj je o svemu tome obavijestila policiju, u potragu su se uključili i brojni građani, ali tijelo nesretne žene otkriveno je tek kad se krenulo i u potragu iz zraka, jer se nalazilo skvrčeno u gustom grmlju, nevidljivo s tla. Mrtvozornik je na tijelu utvrdio znakove smrzavanja, ali ne i nasilja, a županijski istražni sudac Svetislav Vujić naložio je da se u petak obavi obdukcija, koja bi imala dati dodatne odgovore o smrti Tatjane Lozer. [D.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Prikupljeno 12 milijuna boca</p>
<p>Od zaračunatih 8,8 milijuna kuna plaćeno je 1,9 milijuna kuna, a među platišama je puno više malih tvrtki</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U manje od tri tjedna u Hrvatskoj je prikupljeno 12 milijuna komada ambalažnog otpada, koliko se do sada prikupilo u cijeloj godini. To znači da je novi sustav uspješno zaživio, a više nigdje nema bačenih boca, istaknuo je u petak Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na simpoziju o gospodarenju otpadom u Zadru.</p>
<p>To možemo, dodao je, zahvaliti izvrsnoj suradnji s 270 komunalnih tvrtki i ovlaštenih skupljača koji su uz pomoć Fonda uspješno obavili taj posao umjesto trgovaca.</p>
<p>No, i oni se uključuju u sustav prikupljanja ambalažnog otpada pa je Fond već sklopio ugovore sa 65 trgovačkih tvrtki. Mladineo očekuje da će i ostali to učiniti do 1. veljače jer im inače, prema riječima ministrice Marine Matulović Dropulić, prijete kazne od 150 do 400.000 kuna.</p>
<p>Naknadu za ambalažni otpad za prosinac dosad je Fondu od 525 platilo 320 tvrtki, a od zaračunatih 8,8 milijuna kuna plaćeno je 1,9 milijuna kuna. Među tim tvrtkama je puno više malih.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ne stoje ni tvrdnje proizvođača da zbog naknade moraju povećati cijene pića jer je prosječna naknada po boci oko 11 lipa. Naime, kupci 50 lipa plaćene povratne naknade dobiju natrag kad vrate ambalažu u trgovinu.</p>
<p>Ni nešto veća poticajna naknada nije razlog za poskupljenje jer će proizvođači koji daju izjavu Ministarstvu o planiranom postupnom povećanju korištenja povratne umjesto jednokratne ambalaže tu naknadu ove godine plaćati samo 10 posto, a sljedeće 20 posto, istaknuo je direktor Fonda.</p>
<p>Najveći trošak proizvođačima trebalo bi biti obilježavanje postojeće ambalaže, ali odlučeno je da to ne treba raditi nego samo na boce staviti naljepnice da se za njen povrat može dobiti 50 lipa, rekao je Mladineo. Prema njegovim riječima, sve to pokazuje da se Pravilnik o ambalažnom otpadu sve uspješnije provodi: Hrvatska je očišćena od plastičnih i staklenih boca i limenki, a uspostavljen je i cijeli sustav od prikupljanja preko transporta do prerade ambalažnog otpada.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Država najpoželjniji poslodavac</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Internetski portal MojPosao.net je na temelju svojih prošlogodišnjih istraživanja izradio najvažnije odrednice hrvatskog tržišta rada. Poslodavci prvog izbora su država, telekomunikacijske tvrtke i banke. Najvažnija odrednica zadovoljstva poslom nije plaća, već su to mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija te osjećaj ostvarenja svojih potencijala.</p>
<p>Izrazito suficitarna zanimanja su u područjima prava, obrazovanja i brige o djeci, prometa, ekonomije te dizajna i umjetnosti. Deficitarni su građevina i arhitektura, zanimanja u turizmu, prehrani i ugostiteljstvu te razne osobne usluge.</p>
<p>Čak 77,1 posto zaposlenih smatra da im je potrebna dodatna edukacija, a da im poslodavci to ne omogućavaju. Konkretno, 42,3 posto ih se izjasnilo kako im edukacija treba, a »poslodavac ne ulaže ništa«, 20,8 smatra da poslodavac ulaže »značajno premalo«, a 14,1 da poslodavac »ulaže ponešto premalo«. Zanimljivo je i da bi 83 posto zaposlenika sudjelovalo u troškovima profesionalne edukacije kad bi poslodavci u istu ulagali više. Štoviše, čak 35,8 posto zaposlenika bi sudjelovalo s 50 posto ili više, dok bi u prosjeku zaposlenici sudjelovali s gotovo trećinom troškova, točnije 31,4 posto, samo kad bi poslodavac više ulagao u edukaciju.</p>
<p>Zanimljiv je i podatak da je 79 posto ispitanih, spremno promijeniti mjesto prebivališta zbog boljih poslovnih prilika.</p>
<p>Indeks tržišta rada cijele je godine bio u padu. Poslodavci su u istraživanju istakli kako su najveća zapreke novom zapošljavanju komplicirane odredbe Zakona o radu, koje se odnose na otkaz, odnosno postupak otkazivanja i definicija otkaznih razloga. [J. F.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Početkom veljače o podjeli imovine HŽ-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sukladno zakonima o željeznici te o podjeli trgovačkoga društva HŽ-Hrvatske željeznice, Uprava HŽ-a je donijela gantogram aktivnosti koji se provodi bez odgoda, priopćeno je u petak iz HŽ-a. Tako je imenovan sedmeročlani implementacijski tim s područja putničkoga i teretnoga prijevoza, infrastrukture, vuče i financija koji su zaduženi za izradu dokumenata predviđenih gantogramom. Tim je do sada uglavnom radio na definiranju djelatnosti svakog od četiriju društava i krovne organizacije te pozicioniranju pojedinih poslova u društvima. O nekim otvorenim pitanjima tim će se sljedeći tjedan konzultirati sa stručnjacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Početkom veljače tim se počinje baviti podjelom imovine HŽ-a. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Posebna pozornost sigurnosti i zaštiti podataka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Globalno istraživanje stavova potrošača otkriva da je krađa ili gubitak osobnih i financijskih podataka najveći problem potrošačima diljem svijeta (64 posto), priopćeno je iz Vise. Proteklih godina, dodaje se, Visa je razvila višeslojni proizvod i uslužnu strategiju kako bi zaštitila podatke i spriječila prijevare. Dok je razina zabrinutosti potrošača dosta visoka, postotak prijevara unutar Visinog ukupnog prometa je u zadnjem desetljeću smanjen s dosad najnižim postotkom globalnih prijevara putem Visa kartica, što čini manje od 0,1 posto ukupnog Visinog prometa. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kreditna potpora od ukupno 530,7 milijuna kuna</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Na području Vukovarsko-srijemske županije, u razdoblju od 1998. do 2006. godine, u svrhu poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kroz različite projekte kreditiranja odobreno je 2.377 poduzetničkih projekata u ukupnom iznosu 530,7 milijuna kuna, objavio je Upravni odjel za gospodarstvo, obnovu i razvoj Vukovarsko-srijemske županije.</p>
<p>Od toga je kroz županijske kreditne linije za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u spomenutom razdoblju realizirano 490 poduzetničkih projekata u ukupnom iznosu od 239,2 milijuna kuna uz pomoć kojih je zaposleno 1574 nova radnika. Kroz županijske kreditne linije plasirano je 82 milijuna kuna, putem HBOR-a 140,1 milijun kuna, dok je preko poslovnih banaka plasirano još 69,4 milijuna kuna za 291 poduzetnika. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Mesić i Sanader potvrdili model povrata imovine strancima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednici države i Vlade, Stjepan Mesić i Ivo Sanader, potvrdili su u petak za susreta na Pantovčaku da će se pitanje obeštećenja stranaca riješiti izmjenama i dopunama zakona o naknadi imovine. </p>
<p>Predsjednik Mesić okupio je pravne stručnjake i s njihovom platformom za rješavanje problema upoznao premijera Sanadera, predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa i ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt. Kako doznajemo u pravničkim krugovima, platforma je prihvaćena, a iz diplomatskih krugova potvrđuju da je njome zadovoljna i austrijska strana.</p>
<p>Povrat imovine stranim državljanima bazirat će se na načelu da vrijede svi potpisani ugovori koje je Hrvatska kao sljednica bivše Jugoslavije preuzela. Odluke koje postojećim međunarodnim sporazumima nisu regulirane neće se regulirati novim međudržavnim ugovorima, a svaki eventualni pritisak bilo koje strane države, u smislu traženja promjena važećih ugovora ili privilegija za strane državljane, za Hrvatsku su pravno neosnovani i politički nelegitimni.</p>
<p>Nijedna država Hrvatskoj nakon toga, procjenjuju pravni stručnjaci, ne može »sjesti za vrat« zbog povrata imovine nego će Hrvatska pojedinačno rješavati zahtjeve. </p>
<p>Model obeštećenja Mesić i Sanader još nisu dogovorili, i tu se čeka riječ struke. Sigurno je da to neće biti ni u novcu ni »u naturi«. Isplata obeštećenja u dionicama praksa je nekih drugih država, primjerice Mađarske, koju bi i Hrvatska mogla preuzeti. </p>
<p>Izmjenama zakona neće biti obuhvaćeni oni građani koji su već obeštećeni međudržavnim sporazumima koje je potpisala bivša Jugoslavija, a pitanje povrata imovine ubuduće će se izuzimati iz bilateralnih sporazuma i rješavati na nižim pravnim i protokolarnim razinama.</p>
<p>Situaciju nastalu oko sporazuma s Austrijom u diplomatskim krugovima tumače kao nasljeđe Ivice Račana. Upravo je, kažu, Račanovo niveliranje Zakona o povratu imovine otvorilo mogućnost sklapanja ovakvih bilateralnih sporazuma. Stoga su, ocjenjuju, upravo SDP i bivši premijer Račan zadnji koji išta mogu prigovoriti premijeru Sanaderu kad je u pitanju sporazum s Austrijom jer upravo »Račan iza sebe ima povijest parafiranja tajno dogovorenih sporazuma od kojih je morao odstupiti«.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Privedeni napadači na hrvatske diplomate</p>
<p>Riječ o dvojici čuvara zgrade ispred koje su hrvatski diplomati razgovarali te dvojici njihovih prijatelja</p>
<p>BEOGRAD</p>
<p> - Srbijanska policija je u petak ujutro privela četvoricu napadača na hrvatske diplomate u Beogradu. Aleksandar Bošković (24), Goran Piljagić (24), Slobodan Dragutinović (25) i Zoran Guberinić (20), svi iz Beograda, privedeni su istražnom sucu. Prema neslužbenim izvorima, tužitelj će podići optužnicu za izgredničko ponašanje i nanošenje lakših ozljeda.</p>
<p>Policija je u petak ujutro priopćila da su napadači privedeni i da je riječ o dvojici čuvara zgrade ispred koje su hrvatski diplomati razgovarali te dvojici njihovih prijatelja. Istražni sudac, navodi se, utvrdit će sve okolnosti ovog incidenta koji je uzburkao javnost u dvije zemlje i izazvao protest Hrvatske.</p>
<p>U incidentu koji se dogodio u srijedu navečer dvojica hrvatskih diplomata, Branimir Lončar, šef hrvatskoga konzulata u Beogradu, drugi čovjek veleposlanstva, i Boris Herceg, prvi tajnik u političkom odjelu, napadnuti su oko 23.15 sati na Senjaku u Ulici Sanje Živanović ispred broja 34. Dok su sjedili u automobilu s diplomatskim pločicama i razgovarali, prišla su im četvorica napadača, razbila staklo i udarila Hercega, nanijevši mu lakše ozlijede.</p>
<p>Diplomati su prijavili slučaj policiji i opisali napadače, a srbijanski MUP je proveo munjevitu akciju nakon što je prethodno utvrđeno da napad vjerojatno nije bio na nacionalnoj osnovi. Državni tajnik Hidajet Biščević uručio je u četvrtak protestnu notu veleposlaniku SCG-a u Hrvatskoj Radivoju Cvetičaninu, u kojoj je zatraženo da se osigura sigurnost i sloboda kretanja hrvatskih diplomata u skladu s međunarodnim konvencijama. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova SCG-a Vuk Drašković telefonirao je u četvrtak navečer svojoj kolegici Kolindi Grabar-Kitarović, izrazio svoje žaljenje zbog incidenta i obećao brzu reakciju državnih tijela.</p>
<p>Bojan al Pinto Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>J. Kosor: Dopunsko ostaje u HZZO-u!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Svi osiguranici koji su do sada bili oslobođeni plaćanja participacija u zdravstvu bit će to i nadalje«, izjavila je u petak novinarima Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade, nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi s čelnicima šest sindikalnih središnjica. </p>
<p>Predstavnici Vlade, odnosno ministar Neven Ljubičić i šef radne skupine za zdravstvenu reformu Andrija Hebrang opsežno su, kako je i najavljeno, sindikatima predstavili stanje u zdravstvu iz čega proizlaze prijedlozi za određene promjene kako ne bi došlo, rekla je Kosor, do urušavanja sustava. </p>
<p>Potpredsjednica Vlada istakla je da nema radikalnih rezova u zdravstvu, štoviše da ima i poboljšanja, primjerice u prevenciji zdravlja. Jedina zasad bitna promjena je, potvrdila je, da dopunsko zdravstveno osiguranje, koje ostaje u sklopu HZZO-a, više neće pokrivati i participacije za lijekove. To je i najveća financijska stavka koja sad opterećuje zdravstveni proračun. </p>
<p>Budući da su se s najavom reforme pojavljivale proturječne informacije, sindikati izražavaju umjereni oprez u postizanju konsenzusa, ali su uglavnom zadovoljni izloženim i očekuju ostvarenje čvrstog obećanja koje im je u petak dao ministar Ljubičić, da će do idućega petka dobiti napismeno izmjene i dopune najprije dvaju osnovnih zakona o osiguranju, o osnovnom i dopunskom, a onda i o zaštiti na radu i o lijekovima. Tek tada će se izjasniti i o reformi. </p>
<p>Najave udjela građana u plaćanju za liječenje (umjesto jedan na oko 15 posto) sada su, može se zaključiti, uvelike ublažene. Usklađivanje s europskom osiguravateljskom praksom moglo bi se ostvariti, ako je suditi prema izjavi Krešimira Severa, čelnika Nezavisnih hrvatskih sindikata, u rok od pet do 10 godina. </p>
<p>Kosor je dodala da su sindikati ponovo iskazali stav da reforma zdravstva ide u dobrom smjeru. »Sve to govori o dobrom putu prema socijalnom konsenzusu«, rekla je Jadranka Kosor.</p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hrvatska primjer regiji u zaštiti manjina</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Iznimno sam zadovoljan nizom razgovora koje će koristiti objema stranama i želim zahvaliti na podršci za ulazak Hrvatske u EU te najavi da će u toj potpori biti aktivni i u godinama u kojima će Hrvatska pregovarati o članstvu u Uniji«, rekao je premijer Ivo Sanader novinarima nakon sastanka s Martinom Schulzom, predsjednikom Grupe socijalista u Europskom parlamentu. </p>
<p>Na sastanku u petak u Zagrebu razgovaralo se o procesu ulaska Hrvatske u Uniju te jačanju kontakata unutar Europskog parlamenta.</p>
<p>»Zajedno s vodstvom Europske pučke stranke, čiji je HDZ član, dogovoreno je jačanje suradnje sa socijaldemokratskom strankom, drugim najjačim klubom zastupnika u Europskom parlamentu«, rekao je Sanader istaknuvši da kao predsjednik Vlade smatra dobrim za Hrvatsku jačanje odnosa s klubovima europskih zastupnika. Premijer je prihvatio poziv da posjeti klub socijaldemokratskih zastupnika te da im se obrati i odgovori na njihova pitanja. Najavio je da će posjetiti i klubove zastupnika liberala i zelenih u Europskom parlamentu.</p>
<p>»Posjetom premijera Sanadera našem klubu potvrdit će se činjenica da Europski parlament uvjerljivom većinom podržava ulazak Hrvatske u EU u najkraćem mogućem roku«, rekao je novinarima Martin Schulz.</p>
<p>Schulz je razgovor s hrvatskim premijerom ocijenio vrlo plodnim i konstruktivnim. Kako je rekao, razgovarali su i o preostalim preprekama u pregovorima o članstvu Hrvatske u EU i razvoju situacije u regiji.</p>
<p>»Istaknuo sam ključnu ulogu koju bi Hrvatska mogla igrati u regiji, osobito glede napretka koji je ostvarila u zaštiti prava manjina i njihovoj integraciji u društvo«, istaknuo je Schulz. Pohvalio je suradnju vlasti i oporbe u Hrvatskoj koje su uspjele nadvladati razlike u unutarnjopolitičkim pitanjima i postići kompromis glede europske tematike.Schulz je potvrdio da je razgovoru s predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom dobio potvrdu o jedinstvenosti stajališta glede procesa ulaska Hrvatske u EU. [Tomislav Grdić]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ili revidirati udžbenike ili neka ih pišu neki drugi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nije normalno da dječaci ili djevojčice s 15 ili 16 godina javno iskazuju podršku simbolima pod kojima se ljude ubijalo zato jer su bili drukčiji«, upozorio je u petak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izražavajući nezadovoljstvo kvalitetom edukacije mladih o holokaustu.</p>
<p>Predsjednik je nazočio komemorativnoj akademiji Hrvatsko-izraelskog društva i Udruge Bet Israel u povodu Dana holokausta. Nakon akademije kazao je novinarima kako smatra da u našim školama mladi ne stječu dovoljno znanja o onome što se događalo i više se ne smije ponoviti.</p>
<p>»Oni koji pišu školske udžbenike morali bi revidirati ono što u njima piše ili bi te udžbenike trebali pisati neki drugi«, poručio je Mesić i dodao da mladima treba slati jasne poruke jer, oni moraju znali što se doista događalo, da se ljude ubijalo samo zato jer su bili drukčiji. »Holokaust je najveći zločin koji civilizacija pamti. On se čovječanstvu više nikad ne smije ponoviti«, istaknuo je hrvatski predsjednik, dodajući kako upravo takve, jasne poruke mogu pomoći udruženoj Europi da živi u miru i toleranciji. </p>
<p>Na pitanje hoće li potaknuti obnovu zagrebačke sinagoge, odgovorio je kako očekuje da se u tome svi udruže da se »ispravi zločin počinjen protiv kulture i tradicije jednog naroda«. [Mile Franičević]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tvrtke iz SCG-a ne mogu raspolagati nekretninama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Reagirajući na učestale medijske spekulacije o prodaji nekretnina u Hrvatskoj na kojima pravne osobe iz Srbije i Crne Gore imaju upisano pravo korištenja, Vlada je u petak je još jednom podsjetila da te osobe nemaju pravo raspolagati tim nekretninama. </p>
<p>Kako je priopćeno iz Vladina ureda za odnose s javnošću, prema Zakonu o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Hrvatske, pravne osobe iz SCG-a nemaju pravo raspolagati nekretninama nad kojima u Hrvatskoj imaju upisano pravo korištenja, odnosno nad nekretninama na kojima je slijedom primjene tog zakona Hrvatski fond za privatizaciju upisan kao vlasnik.Pitanje imovinskopravnih odnosa na imovini pravnih osoba koja je bila u društvenom vlasništvu i nalazi se na hrvatskom ili teritoriju SCG-a dvije države tek trebaju razriješiti bilateralno, navodi Vlada u priopćenju.</p>
<p>Dodaje se da se to treba razriješiti u skladu s načelima iz Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije, odnosno sklapanjem odgovarajućeg međunarodnog ugovora o uređenju tih odnosa. </p>
<p>U priopćenju se navodi da je zato ovih dana pokrenuta inicijativa za početak pregovora o tom ugovoru. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Slobodna trgovina u cijeloj regiji</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Europska je komisija predložila u petak stvaranje regionalne zone slobodne trgovine između pet zemalja jugoistočne Europe, obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja. </p>
<p>»Komisija podupire brzo zaključivanje regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini između zemalja regije«, kaže se u dokumentu koji je u petak usvojila Europska komisija i koji je na konferenciji za novinare predstavio povjerenik za proširenje Olli Rehn.</p>
<p>»Cilj nam je potaknuti jačanje trgovine i investicija transformiranjem postojeće mreže bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini u regionalnu zonu slobodne trgovine do kraja prve polovice ove godine«, rekao je Rehn.</p>
<p>Stvaranje takve zone, što se Hrvatske tiče, ne bi trebalo gledati kao alternativu punopravnom članstvu nego »kao mogućnost za daljnje jačanje trgovine unutar regije. Ne slažem se da bi razina trgovinske razmjene bila jednako visoka sa ili bez dobro funkcionirajuće regionalne zone slobodne trgovine«, rekao je Rehn, odgovarajući na pitanje kako će uvjeriti hrvatske građane da zona nije srednjoročna zamjena za punopravno članstvo.</p>
<p>»Podsjetio bih da se Hrvatska u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju obvezala na regionalnu suradnju i vjerujem da će hrvatske vlasti nastaviti jačati tu suradnju«, dodao je.</p>
<p>Komisija predlaže i da se paneuropski sustav dijagonalne kumulacije podrijetla proširi i na zemlje s kojima je EU već zaključio SSP, dakle na Hrvatsku i Makedoniju. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Oproštaj od Snježane Čanić Divić</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Osječko-baranjsko vijeće Hrvatskog novinarskog društva održalo je u petak, u Županijskoj vijećnici, komemorativni skup u povodu smrti dugogodišnje Vjesnikove novinarke Snježane Čanić Divić. »Snježana nas je prerano napustila. Kao pravi profesionalac, unatoč teškoj bolesti, radila je do zadnjega dana«, rekao je predsjednik županijskog HND-a Davor Lončarić. »Snježana je posebno voljela pisati o kulturi, prirodi i vjeri, a u tome su se isticali njezini tekstovi o Kopačkom ritu i Aljmaškoj Gospi od utočišta«, naglasila je Hinina novinarka Verica Sikora. Podsjetila je da je Snježana Čanić Divić bila niz godina dopisnica Vjesnika iz Osijeka, te da je najveći trag svojim tekstovima ostavila u vrijeme agresije na Hrvatsku te mirne reintegracije okupiranog područja istočne Hrvatske, za što je odlikovana Spomen medaljom »Vukovar« koju joj je uručio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u siječnju 1998. Snježana Čanić Divić umrla je u srijedu, 25. siječnja, a posljednji ispraćaj je u subotu u 14.40 sati na osječkom Gornjogradskom (Aninom) groblju. [M. S.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060128].
|
