NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060227].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127554 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.02.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tražit ćemo poštivanje svih prava gradišćanskih Hrvata</p>
<p>Državnim ugovorom iz 1955. gradišćanskim se Hrvatima jamči pravo na dvojezično školstvo i topografiju, no urednik »Hrvatskih novina« kaže da se ona tek djelomično poštuju</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks se tijekom svog nedavnog posjeta Austriji u Beču sastao i s predstavnicima udruga gradišćanskih Hrvata i obećao im da će se Hrvatska aktivnije uključiti u zaštitu njihova jezika i kulture. </p>
<p>Prema Šeksovoj najavi, hrvatska bi vlada u kontaktima s austrijskom vladom trebala tražiti da se u potpunosti poštuju odredbe Državnog ugovora iz 1955. kojim je Austriji vraćena samostalnost. Potpisnik tog ugovora, uz četiri sile pobjednice iz II. svjetskog rata, bila je i bivša Jugoslavija, koja je postala zaštitna strana za gradišćanske Hrvate i koruške Slovence, čija prava su regulirana člankom sedam. Njime se jamči pravo na dvojezično školstvo i topografiju, no kako nam je kazao urednik Hrvatskih novina iz Željeznog Petar Tyran, ta prava se tek djelomično poštuju. </p>
<p>»Nastava se tek dijelom održava na hrvatskom jeziku, a od srednjih škola na hrvatskom se predaje samo u dvojezičnoj gimnaziji u Oberwartu. Natpisi s hrvatskim imenima mjesta postavljeni su tek 2000., dok su Slovenci takve natpise dobili još 1983.«, kaže Tyran i dodaje kako pravo na hrvatsku topografiju znači da bi natpisi na hrvatskom trebali biti i na javnim zgradama, školama, kotarskim sudovima i putokazima. </p>
<p>Tyran ističe da je jezik za gradišćanske Hrvate glavni element njihova identiteta te im je stoga izuzetno važno očuvanje njihovih dijalekata, kao i standardiziranoga gradišćansko-hrvatskoga. Riječ je o arhaičnom obliku hrvatskog jezika koji su Hrvati sa sobom donijeli u Gradišće prije 470 godina i koji nije bio obuhvaćen kasnijim jezičnim promjenama u Hrvatskoj. »Da bi Hrvatska učinkovitije mogla štititi prava gradišćanskih Hrvata, trebala bi naslijediti bivšu Jugoslaviju kao zaštitna strana, i to upisati u svoj ustav, kao što u austrijskom ustavu piše da je Austrija zaštitna strana za Austrijance u talijanskom Južnom Tirolu«, kaže Tyran.</p>
<p>Šeks je, međutim, za Vjesnik kazao da Hrvatska već u Ustavu ima članak deseti koji kaže da Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom, a da se dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske. </p>
<p>»Stoga nije potrebno u Ustav upisivati da je Hrvatska zaštitna strana za gradišćanske Hrvate iako je moguće Saboru predložiti deklaraciju o tome«, rekao nam je Vladimir Šeks. Dobri bilateralni odnosi Hrvatske i Austrije trebali bi biti preduvjet da se prava gradišćanskih Hrvata počnu poštivati u cijelosti. Predsjednik Sabora im je poručio da Hrvatska u tom smislu ne želi davati olaka obećanja, no najavio je veću pomoć Hrvatske školama gradišćanskih Hrvata kako bi se spriječila njihova asimilacija.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Domaći bioplin iz dvora na Uni</p>
<p>Tajana Krička: Biodizel je čak pet do 10 posto jeftiniji od »običnog« dizela </p>
<p>Pogoni biodizela grade se u Ozlju i kod Virovitice. U Dvoru na Uni bioplinsko postrojenje trebalo bi biti gotovo do svibnja ove godine</p>
<p>Za ispunjenje Protokola iz Kyota do 2020. u svakoj od država Europske unije 20 posto tradicionalnih goriva u prometu mora biti zamijenjeno biodizelom i biobenzinom. Budući da je izvjesno kako će tada i Hrvatska biti članica EU-a, pitanje je u kojoj smo fazi s proizvodnjom bioplina. </p>
<p>»Trenutačno se dižu dva pogona biodizela u Hrvatskoj. Jedan u Ozlju, a drugi pokraj Virovitice. U Dvoru na Uni radi se bioplinsko postrojenje koje bi do kraja svibnja trebalo biti gotovo, a u Vukovaru se diže jedno bioetanolsko postrojenje. No, to su sve pogoni privatne, a ne državne inicijative«, rekla nam je Tajana Krička, voditeljica proizvodnje bioplina u Hrvatskoj i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. </p>
<p>U prosincu prošle godine Vlada je napravila uredbu o kakvoći biogoriva koja je identična Direktivi 30 EU-a, no, kako tvrdi profesorica Krička, to je zasad sve. »Ovim tempom teško ćemo do 2020. ispuniti Protokol iz Kyota iz jednostavnog razloga što za sve treba vremena. Ako stvarno želimo krenuti u to, moramo prije svega osoviti poljoprivredu na noge - uzgajanje uljane repice, suncokreta - kao takvu, a ne da služi samo za energent«, tvrdi Tajana Krička.</p>
<p>Osim toga, dodaje, nije isključeno da će Hrvatska za deset godina dobiti i prve kazne za slabu proizvodnju bioenergije. </p>
<p>»Od 1. srpnja ove godine svaka članica EU-a mora napisati europskim čelnicima pismo u kojem mora navesti što je te godine učinila glede bioenergije, a što namjerava učiniti u sljedećoj. Kad dođe vrijeme na nas, što ćemo im mi napisati?«, pita se profesorica Krička. Napominje kako se mora shvatiti da je gorivo strateški proizvod te početak masovne proizvodnje mora biti u rukama države, a ne privatnika, kako je to u Hrvatskoj. </p>
<p>Za preinake na automobilu, Krička tvrdi da uopće nisu skupe ni komplicirane.</p>
<p>»Što se tiče biodizela, na dizelskim automobilima se mora samo zamijeniti filter. Slična stvar je i s bioetanolom. U Njemačkoj se već pri kupnji novih automobila takve stvari već ugrađuju automatski, a stoje 150 do 200 eura«, kaže Tajana Krička. Dodaje da je skuplje jedino opremanje automobila za bioplin, koje je vrlo slično opremi za ukapljeni plin koji se ugrađuje u automobile diljem Hrvatske, s cijenom između 1500 i 2000 eura. »Jedino su dizne drukčije, a razlika je i u boci za metan, koja je za nekih deset posto veća«, kaže Vjesnikova sugovornica. </p>
<p>Za cijene na benzinskim postajama profesorica Krička tvrdi da su u Europi jeftinije od cijena »klasičnih« goriva, a biodizel je čak pet do 10 posto jeftiniji od »običnog« dizela.</p>
<p>»Za konkuriranje tim cijenama, država će se morati odreći poreza i onog trenutka kad to učini, biodizel će biti jeftiniji. Uz to, za biodizel i bioetanol nisu potrebne posebne benzinske postaje nego na postojećima samo treba postaviti dodatne crpke s tim energentima«, rekla je Tajana Krička.</p>
<p>U Hrvatskoj, preciznije u Zagrebu na Žitnjaku, doduše, postoji jedna benzinska postaja koja toči bioplin, odnosno metan, no, nažalost, on je iz uvoza. </p>
<p>»Sve u svemu, žalosna je tvrdnja nekih naših čelnika kako Hrvatska u razvoju bioenergije ima vremena s obzirom da je i Europa tek na početku«, zaključuje profesorica Krička.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Slab interes za nove vozačke</p>
<p>Nova vozačka dozvola ima rok valjanosti do 80. godine života, no mora se mijenjati svakih 10 godina. Oni vozači koji na dozvoli nemaju ograničenje ne trebaju prilagati novo liječničko uvjerenje</p>
<p>Iako je rok za zamjenu vozačkih dozvola počeo još 20. studenoga 2004. stupanjem na snagu Pravilnika o vozačkim dozvolama, a traje do 20. kolovoza 2009. godine, brojka od izdanih 235.676 dozvola u posljednjih 16 mjeseci od ukupno 2,145.000 izdanih vozačkih dozvola jasno govori da vozači ili nisu zainteresirani za zamjenu tog dokumenta sve do zadnjeg trenutka ili nisu svjesni da to moraju učiniti. Razlozi zamjene nisu nove vozačke nego činjenica da su neki vozači staru ili izgubili, oštetili i uništili, ili su je trebali produljiti ili upisati kategorije koje su naknadno položili.</p>
<p>Prema podacima MUP-a, od ukupnog broja izdanih, samo je 162.000 vozačkih dozvola zamijenjeno. »Iz evidencije nije razvidno koliko je dozvola izdano takozvanim mladim vozačima te koliko je zamjena obavljeno zbog liječničkog ograničenja ili jednostavno zbog zakonske obveze zamjene«, tvrde u MUP-ovu odjelu za odnose s javnošću.</p>
<p>Istina je vjerojatno negdje između jer smo u razgovoru s mnogim vozačima došli do informacije da samo mali broj ljudi zna za potrebu podizanja novih vozačkih dozvola te da postoji rok do kojeg ih trebaju zamijeniti. Istodobno, oni koji i znaju za njih, ne žele ih mijenjati sve do 2009. godine. </p>
<p>Objašnjenja su razna, od onih »zašto bih mijenjao kad mi i ova vrijedi«, »zamijenit ću je kad istekne rok za zamjenu« do onih »neću je mijenjati jer, tko zna, možda u međuvremenu i nju zamijene nekom novom«. Međutim, nove se vozačke dozvole izgledom ne razlikuju od sadašnjih. </p>
<p>Jedine razlike su u valjanosti novih, koja je sada skraćena te u sadržaju samih kategorija. »Vozačka dozvola, izdana po prijašnjem zakonu o sigurnosti prometa na cestama, s rokom do 65. godine vozača, zamijenit će se dozvolom s rokom od 10 godina bez prilaganja liječničkog uvjerenja«, kažu u MUP-u. Nova vozačka dozvola se izdaje s rokom važenja do 80. godine vozača, a mijenja se svakih 10 godina. </p>
<p>No, poprilično je diskutabilna činjenica da vozači koji imaju dozvole bez ograničenja neće morati prilikom obnavljanja svakih 10 godina prilagati novo liječničko uvjerenje da su zdravi. Nameće se pitanje zašto se uopće vozačke dozvole moraju obnavljati svakih 10 godina. U slučaju da je dozvola bila izdana uz ograničenje, obvezno se prilaže liječničko uvjerenje, pa se vozačka produljuje u skladu s rokom iz uvjerenja. Nakon navršenih 80 godina života, dozvola se izdaje na rok označen prema tada obavljenom liječničkom pregledu i uvjerenju, a najduže na pet godina. Nova vozačka dozvola sada se izdaje za upravljanje vozilima koja su svrstana u kategorije A1, A, B, B + E, C1, C1 + E, C, C + E, D, D + E, F, G, H i M. Jedino vozačka dozvola za upravljanje vozilima D kategorije i dozvola za upravljanje tramvajem izdaje se s rokom na pet godina. </p>
<p>Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, novčanom kaznom od 300 kuna kaznit će se vozač koji nema važeću vozačku dozvolu, a najmanje 1000 kuna platit će onaj koji upravlja vozilom kategorije koja nije upisana u njegovu vozačku dozvolu. Prilikom zamjene vozačkih dozvola, vozaču koji ima vozačku dozvolu za A, B, C, D i E kategorije, pokraj oznaka tih kategorija ovjerit će se i kategorije A1, B+E, C1+E, C+E i D+E.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Croatia Airlines s dva posto putnika više</p>
<p>U protekloj je godini hrvatski zračni prijevoznik prevezao 1,555.033 putnika</p>
<p>Negativan trend u civilnom zračnom prometu drastično se pogoršao nakon napada na New York 2001. godine, a dodatno je sve avionske kompanije, čak i one najjače, unazadila i cijena kerozina koja nezaustavljivo raste, oviseći o kretanjima cijena nafte na svjetskom tržištu. Hrvatska avio-kompanija Croatia Airlines trudi se zadržati putnike proširujući ponudu, spuštajući cijene letova, kao odgovor na prisutne, ali i dolazeće niskobudžetne kompanije. Iako zračni promet doista prolazi teške trenutke, podaci hrvatske avio-kompanije za proteklu, 2005. godinu pokazuju zanimljivost - Hrvati lete češće nego godinu ranije.</p>
<p>Tako je u 2005. godini Croatia Airlines obavila 24.400 letova, odnosno sedam posto više nego godinu prije. Nadalje, na tržištu je ponuđeno 10 posto više sjedala nego 2004. godine, jer je u 2005. u floti naše zračne kompanije bilo 12 zrakoplova, od čega devet Airbusa i tri ATR-a42 , dakle, jedan više nego 2004. godine.</p>
<p>U protekloj je godini zračni promet u Hrvata zabilježio prijevoz čak 1,555.033 putnika, što je u odnosu na 2004. ipak dva posto više. Statistike i brojke idu na ruku hrvatskom zračnom prijevozniku, jer iz godine u godinu, od davne 1991., trend putovanja raste.</p>
<p>U međunarodnom redovitom prometu u protekloj je godini prevezeno ukupno 896.930 putnika, a to je četiri posto više nego 2004. godine. U istom je lanjskom razdoblju domaći redoviti promet zabilježio 463.680 putnika, što predstavlja jedan posto manje u odnosu na 2004. godinu, a broj putnika na čarterskim letovima (gotovo 194.500 putnika) bio je na istoj razini kao i 2004. godine. Podaci kazuju da su Hrvati u prosjeku više letjeli na inozemnim destinacijama negoli na domaćima.</p>
<p>Zanimljivost je vezana i uz prijevoz pošte, pa je tako lani prevezeno 3908 tona robe, ili pet posto u odnosu na 2004. godinu, kao i 619 tona pošte, što je čak 11 posto više u odnosu na 2004. </p>
<p>U međunarodnom redovitom prometu najviše je putnika zabilježeno na letovima između Hrvatske i Njemačke (tradicionalno najvažnije emitivno tržište za Croatia Airlines), više od 307.000, što je tri posto više nego 2004. godine. Na letovima između Hrvatske i Velike Britanije protekle je godine prevezeno više od 148.000 putnika, a između Hrvatske i Francuske u zrakoplovima Croatia Airlinesa letjelo je gotovo 101.000 putnika.</p>
<p>No, najveći porast putnika u međunarodnom redovitom prometu lani je zabilježen na austrijskom tržištu, čak 14 posto više nego 2004., a potom slijede tržište BiH s 4,2 posto više i Italije sa 3,1 posto više u odnosu na 2004.</p>
<p>Na sezonskim letovima u međunarodnom redovitom prometu najviše je putnika zabilježeno na tržištu Velike Britanije, a najveći je porast u odnosu na godinu prije na francuskom tržištu.</p>
<p>Na redovitim međunarodnim letovima Croatia Airlinesa iz Hrvatske u europska odredišta najviše je putnika zabilježeno na liniji Zagreb-Frankfurt, njih 259.700 (od ukupno 307.000 putnika na linijama između Hrvatske i Njemačke). Frankfurt je najvažnije europsko čvorište za priključne letove u mnoga druga europska i međunarodna odredišta, kao što je i Zagreb čvorište za priključne letove unutar Hrvatske. Koliko je jaka povezanost hrvatskog i njemačkog zračnog prijevoznika, potvrđuje i podatak da Croatia Airlines u suradnji s Lufthansom povezuje Zagreb i Frankfurt s četiri leta na dan, i to svaki dan u tjednu.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ministarstvu sumnjive male klaonice</p>
<p>Na sivom tržištu mesa posluje 270 klaonica iako dobar broj njih nema odgovarajuće uvjete </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva priprema dvije mjere protiv sivog tržišta mesa. Nadzor prometa mesa bit će pojačan s pedesetak novih veterinarskih inspektora, a do lipnja će biti donesen pravilnik koji će regulirati promet mesom.</p>
<p>Ministar poljoprivrede Petar Čobanković kaže da će se još tijekom ove godine završiti sustav kontrole mesa koji će potrošačima jamčiti i navoditi njegovo podrijetlo, farmu uzgoja, starost i klaonicu.</p>
<p>Dakle, ušna markica mora pratiti životinju od farme do stola. Dako bi se izbjegla mogućnost zloporabe ušne markice, u Europskoj uniji se koriste čipovi koji se očitavaju na detektoru.</p>
<p>Ministarstvo bi, kako objašnjavaju, ove poteze povuklo i da nije bilo sumnje na prvi slučaj kravljeg ludila koji je otkrio da pojedinci zloupotrebljavaju dobro postavljen sustav kontrole mesa.</p>
<p>»Meso i mesni proizvodi su osjetljivi prehrambeni proizvodi i stoga je nužna veća sigurnost hrane«, napominje Čobanković. </p>
<p>Na takav korak država se odlučila jer je siva ekonomija štetna za proizvođače koji rade u skladu sa zakonom, ali i državni proračun koji ostaje bez PDV-a. </p>
<p>Kako doznajemo u Croatiastočaru, na domaćem se crnom tržištu mesa godišnje »okrene« milijarda kuna, a sivo tržište mesa pokriva gotovo 60 posto domaćeg tržišta. »Prekupci varaju državu, a zakinuti su i potrošači mesa«, upozoravaju iz Croatiastočara.</p>
<p>U Ministarstvu su svojedobno zbog epidemije trihineloze uveli zaštitnu mjeru zabrane prijevoza svinja iz jedne županije u drugu. Možda bi nešto slično urodilo plodom u suzbijanju sivog tržišta mesa dok se ne uvede bolja kontrola.</p>
<p>Ministarstvo se ilegalnoj trgovini mesom počelo suprotstavljati prije tri godine uvođenjem sustava obilježavanja goveda. Lani pak je uvedeno obilježavanje goveđih trupova na liniji klanja, a svinjsko meso obilježava se od početka ove godine.</p>
<p>Uz to, od 2001. godine u ovlaštenom laboratoriju za goveđe spongiformne encefalopatije Hrvatskog veterinarskog instituta provedeno je više do 73.000 takozvanih brzih testova na kravlje ludilo. Riječ je o kontroli svih goveda starijih od 30 mjeseci na liniji klanja. </p>
<p>Iz Udruge »Bayb beef« upozorili su da se na domaćem tržištu prodaje stara, odnosno neispravno deklarirana govedina iz Poljske, ali i Brazila, kojoj je rok trajanja šest mjeseci, dok je rok trajanja mesa na hrvatskom tržištu čak godinu dana.</p>
<p>Osim toga, na sivom tržištu mesa posluje 270 klaonica iako dobar broj njih, posebice u Dalmaciji, nema odgovarajuće uvjete - primjerice reguliranu odvodnju otpadnih voda - te bi trebale biti zatvorene.</p>
<p>Budući da u Europskoj uniji postoje komunalne klaonice koje su raspoređene po regijama, Hrvatska ne bi trebala imati više od pet komunalnih klaonica.</p>
<p>»Inspekcijski nalazi pokazuju da male klaonice mimo nadzora stavljaju meso u promet, što nije slučaj s velikim klaoničkim objektima«, zaključio je Čobanković.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Kramarić: Sâm sam se odrekao kolegija</p>
<p>Zbog prevelike zauzetosti nedavno sam odustao i od nekih kolegija u Vinkovcima »pa od toga nitko nije radio spektakl«</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - »Nevjerojatno je kako si neki uzimaju za pravo da od jedne potpuno normalne situacije pokušaju napraviti skandal i senzaciju. To me zbilja ljuti«, istaknuo je u nedjelju u razgovoru za Vjesnik saborski zastupnik i dopredsjednik HSLS-a Zlatko Kramarić komentirajući napise u medijima da mu je oduzet kolegij Suvremene hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. </p>
<p>»To su obične neistinite konstrukcije nastale iz onoga rekla-kazala. Istina je da više neću raditi na kolegiju Suvremene hrvatske književnosti te da će te kolegije ubuduće držati Helena Sablić Tomić, ali ne zato što mi je to oduzeto, nego zato što sam tako dogovorio s voditeljicom Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Zlatom Šundalić, jer zbog prevelikih obveza više nemam vremena posvetiti se ovome kolegiju onako kako bi to bilo adekvatno«, objasnio je Kramarić. </p>
<p>Prema njegovim riječima, nakon njegova dogovora sa Zlatom Šundalić, Odsjek za hrvatski jezik i književnost o svemu je obavijestio Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta, koje je prije nekoliko dana prihvatilo takvu odluku. »Na Fakultetu radim kao vanjski suradnik i zbog obveza izvan fakulteta ne mogu više ispunjavati sve svoje obveze na kolegijima. Stoga sam odlučio odreći se kolegija Suvremene hrvatske književnosti, što je potpuno normalno i uobičajeno u akademskom svijetu«, tvrdi Kramarić. Dodao je da je, također zbog prevelike zauzetosti, nedavno odustao i od nekih kolegija u Vinkovcima, pa da »od toga nitko nije radio spektakl«. </p>
<p>Posebno ga ljuti činjenica da se u javnosti iznosi kako mu je Fakultetsko vijeće bilo prisiljeno oduzeti ovaj kolegij zbog navodnog nezadovoljstva studenata njegovim predavanjima, koji su se pobunili protiv njegova načina rada. </p>
<p>»Da je zbilja tako, onda bi mi Fakultetsko vijeće oduzelo sve kolegije«, ustvrdio je Kramarić zaključivši kako činjenica da će na istom fakultetu i dalje držati dva puno važnija kolegija, Teoriju književnosti i Problem identiteta u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća, samo dokazuje kako sve ove »neistinite konstrukcije nemaju nikakve logike«. [Maja Sajler]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Sigurnost hrane </p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Hrvatski model ranog otkrivanja ptičje gripe, koji je priznao i WHO, ponovo daje dobre rezultate. </p>
<p>Nakon osam našičkih labudova prošle godine, ovih je dana potvrđen i drugi sumnjivi slučaj na visokopatogeni virus ptičje gripe kod labudova na Čiovu.</p>
<p>S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva pušu i na hladno pri sumnji na slučaj kravljeg ludila. Prije službenog nalaza, javnost je obaviještena o sumnji na tešku bolest. Slučaj je, međutim, ukazao na činjenicu pojedinci žele izigrati dobro zamišljen sustav. Iako se u Hrvatskoj već tri godine životinje označavaju ušnim markicama, od farme do stola izgubi im se trag. </p>
<p>Osim crvenih kartona dvojici ovlaštenih veterinara koji su grubo prekoračili svoje ovlasti, ministar poljoprivrede Petar Čobanković opet je pokazao smisao za zaštitu malog čovjeka. Pokazalo se da je bio u pravu kada nije želio, unatoč golemom pritisku javnosti, otkriti identitet vlasnika lažno sumnjive krave, kao ni zemlju iz koje je majka sumnjive krave uvezena dok ne stignu rezultati iz referalnog laboratorija u Waybridgeu u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Naprotiv, odmah je kazao da vlasnik krave nije kriv za mogući prvi slučaj kravljeg ludila u Hrvatskoj.</p>
<p>Sada kad znamo da je krava ipak bila zdrava, postavlja se niz pitanja, a prvo među njima jest je li trebalo podizati onoliku paniku ni zbog čega. </p>
<p>Vratimo li se na početak, na slučaj ptičje gripe, lako ćemo zaključiti da Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada, nije napravilo pogrešku u koracima nego je uspješno položen ispit na kojem su mnogi pali.</p>
<p>U Hrvatskoj ne samo da je virus ptičje gripe, koji se sada pojavljuje u zemljama Europske unije kao gljive poslije kiše, prvi put u svijetu izoliran kod divljih ptica prije nego što je zahvatio domaću perad, nego nije zavladala ni panika među potrošačima.</p>
<p>Redovito izvješćivanje hrvatske javnosti o svim sumnjivim slučajevima, kao i informiranje međunarodnih organizacija u roku 24 sata, pokazalo se isplativim. I nije tu riječ o jeftinom stjecanju političkih bodova jer ono i ne bi prošlo u Europskoj uniji.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Čeka se EU</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>Izvorska voda koja se do punionice prevozi cisternama umjesto cjevovodom, u Hrvatskoj se legalno prodaje kao izvorska voda! </p>
<p>Hrvatski je pravilnik, naime, mnogo šire ruke od pravilnika Europske unije, koji nalaže da se voda deklarirana kao izvorska do punionice transportira cjevovodom.</p>
<p>Za tu bi prijevaru bilo najlakše optužiti proizvođače. No, pravilnik nisu pisali proizvođači nego državni službenici koji, očito je, interese nekih proizvođača drže važnijima od interesa građana. Nisu pomogla ni upozorenja da država na taj način potiče nelojalnu konkurenciju jer cisternama transportirana voda može na tržištu biti znatno jeftinija te da se ne može govoriti ni o istoj kvaliteti vode. </p>
<p>Hrvatski potrošači zato će morati pričekati trenutak kad će Europska unija uvesti red na tom tržištu iako Hrvatska s kvalitetnim domaćim resursima nema nikakvih problema. </p>
<p>Malo koja europska zemlja, naime, ima tako velike zalihe kvalitetne vode.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Lice i naličje</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Poput snovite bajke doima se najavljeno »šminkanje« lica oronuloga zagrebačkoga Gornjega grada</p>
<p>Bajke još nisu izumrle, unatoč ubojitim kompjuterskim igricama koje mališane pripremaju za surovu stvarnost u kojoj će se morati suočavati sa silom i oružjem ne samo u iznuđenim ratnim situacijama nego i pljačkaškim te mafijaškim obračunima koji postaju gotovo dio svakodnevice. U takvoj situaciji bajke su dobro došle, jer nude pomalo idealiziran svijet koji većina tek može sanjati. </p>
<p>Poput bajke se doima i najavljeno »šminkanje« lica oronuloga zagrebačkoga Gornjega grada. Podsjeća to pomalo na usnulu Trnoružicu koja čeka čudotvorni poljubac. Može li ušminkavanje Gornjega grada obnovom pročelja starih kuća poput prinčeva poljupca iz ukletog sna zaborava probuditi usnulu staru damu? O tome sad malo tko razmišlja jer su svi zaokupljeni drugim segmentom ove priče, onim manje bajkovitim, koji se odnosi na platežnu moć gornjogradskih stanovnika među kojima još nema dovoljno financijskih moćnika. Može li se gradski Holding vlasnički uknjižiti na dio njihova vlasništva ako sami ne plate obnovu pročelja ili ne otplate kredit u zadanom roku? Može li se već dirati u ponovno teško stečeno i, kako se tvrdilo, nepovredivo i nedodirljivo vlasničko pravo? Vlasnička svetinja mogla bi se upravo ovdje oruniti kao dotrajale gornjogradske fasade!</p>
<p>Zašto su one takve i je li pravo rješenje u fasadnom šminkanju? Kakva je ukupna slika Gornjega grada na kojem stoluje Sabor, Vlada i Gradska skupština? Kakvim se ulicama svakodnevno svi oni penju na Gornji grad? </p>
<p>Prekrivenima stotinu puta presloženim granitnim kockama, nedostatak kojih je između neugodnih udolina i brežuljkastih ispupčenja ispunjen asfaltnim zakrpama ili, u boljoj varijanti, ispucalim asfaltnim prilazima u kojima nastaju krateri u višeslojnim nanosima te crne mase koja je najčešće izjednačila razinu kolnika i nogostupa. </p>
<p>Gornjogradski parter u daleko je gorem stanju od kućnih pročelja. Ispod razine kolnika i nogostupa ukopani su još veći gornjogradski problemi - davno dotrajala infrastruktura! </p>
<p>U nekom logičkom redoslijedu, tu bi, kao nekoć u Ilici i na Trgu, trebalo prvo skinuti desetljećima nalijevane slojeve asfalta, pa zakopati dublje, promijeniti dotrajalu kanalizaciju, vodovodnu, električnu i inu instalaciju, pa to isto učiniti u kućama čija su prizemlja vlažna. To pak ukazuje na problem gornjogradskih podzemnih voda i njihove odvodnje te na nužnost rješavanja problema vlage. </p>
<p>Ne učini li se to, obnovljena pročelja neće trajati dugo, što najbolje možda potvrđuje zgrada Vlade čije je pročelje već nekoliko puta obnavljano. Hoće li se zato na nju vlasnički knjižiti gradski Holding? </p>
<p>Danas se govori o praškom modelu obnove, a zaboravio se onaj iz Graza proveden prije četvrt stoljeća, za koji je prije 20 godina zagrebačka gradska uprava tvrdila da će ga primijeniti baš na Gornjem gradu. Što su učinili u starom dijelu Graza? Prvo su iselili kuću po kuću i u njoj uredili sve (ulične infrastrukture, kućne instalacije, unutarnju i vanjsku žbuku), a potom vratili stanare, pazeći dobro da se ne promijeni struktura stanovništva u tom dijelu grada. I nisu im to naplatili, jer riječ je, kao i u Zagrebu, o spomeničkoj, povijesnoj jezgri.</p>
<p>Za Zagreb je to ostao nedosanjani san. Sad mu se nudi kao bajkoviti poljubac Trnoružici koji bi mogao, zbog brzoplete površnosti i lažnog sjaja, završiti kao Pepeljugina plesna haljina koja nestaje s ponoćnom čarolijom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Francuska kao primjer </p>
<p>Od 4,8 milijuna kazni za prometne prekršaje zarada 190 milijuna eura</p>
<p>IVAN JURAŠINOVIĆ</p>
<p>Otkad je Hrvatska 2004. uvela zakon o sigurnosti u prometu, kojim se, među ostalim, oštro kažnjava vozače s više od 0,0 promila alkohola u krvi, postala je primjer drugim europskim zemljama kako se odlučno boriti protiv te cestovne opasnosti.</p>
<p>Unatoč javnom i snažnom protivljenju relativne većine građana i političkih protivnika, Sanaderova vlada nije odustala od cilja da vrati sigurnost na hrvatske ceste i rezultati sada dokazuju da je imala pravo. Ali rezultati neće biti trajni dok se ne promijene i sebični mentaliteti vozača koji se na cestama ponašaju kao da imaju sva prava. Također, trebaju Hrvati imati na umu, osobito u procesu pristupa EU, i strane pozitivne primjere. U borbi protiv cestovnog nasilja Francuska je odličan primjer.</p>
<p> Uz vožnju u pijanom stanju i promjenu ponašanja na cestama, treći najveći čimbenik nesigurnosti na cestama je neprilagođena brzina. U Francuskoj su prije dvije godine uvedeni, izmjenom zakona o prometu, automatski radari (koji se već nalaze u Ujedinjenom Kraljevstvu). Postavljeni uz rub cesti na kojima je zabilježeno najviše nesreća i poginulih, ti radari uslikaju svako vozilo koji prelazi ograničenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. U policijskoj postaji se automatski ispiše i pošalje kazna od 90 do 130 eura na adresu vlasnika vozila. Što se tiče žrtava, broj poginulih se smanjio za 37,5 posto u dvije godine. Ponegdje više ni nema žrtava, kao što je slučaj na pariškoj zaobilaznici: od godišnje u prosjeku 50 poginulih sada se ne bilježi nijedna žrtva. Što se tiče kazni, tisuću automatskih radara u dvije su godine ispisali 4,8 milijuna kazni, od čega je vlada zaradila 190 milijuna eura. Kad bi se taj primjer primijenio u Hrvatskoj ne samo da bismo sačuvali mnogo nevinih i, najčešće, mladih života, nego bi vlada zaradila i dobar prihod koji bi mogao biti uložen u obnovu postojećih cestovnih infrastuktura, čije loše stanje predstavlja četvrti čimbenik nesigurnosti koji uzrokuje mnogo nesreća i pogibija. </p>
<p>Autor je predavač na pravnom fakultetu Angers (Francuska)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vjera na putu u euro-integracije</p>
<p>Potrebno je nadilaziti isključivosti, konfesionalnu ograničenost i sektašku fundamentalnost</p>
<p>BRANIMIR BUČANOVIĆ</p>
<p>Posljednjih se mjeseci vode rasprave glede europskih integracija. Pobornici, kako oni za, tako i oni protiv, daju argumente koji govore u prilog njihovim stavovima. Bitno je nasljeđe europske civilizacije vjera, napose kršćanska, te se postavlja pitanje uloge i mjesta vjere u procesu razvoja društva, kako našega, tako europskoga u cjelini.</p>
<p>Europa je civilizacija vjerskog pluralizma, koji je posljedica društvenih promjena. Vjerska se tolerancija dugo izgrađivala i prolazila kroz različite faze. Nominalno, većina je Europe rimokatolička, a vrlo su značajne i crkve EU reformacije, Evangelička (tzv. luteranska), Reformirano-prezbiterijanska (tzv. kalvinska) i Anglikanska, odnosno Episkopalna, koje se još nazivaju protestantskima, iako taj izraz nije potpuno točan. Europa se, načelno, dijeli na katolički jug i reformirani sjever. U istočnoj Europi veliki je utjecaj kršćanske ortodoksije tj. pravoslavlja, a ostali su dijelovi pod utjecajem neke ili kombinacije neke od navedenih konfesija.</p>
<p>Konfesionalne su različitosti imale bolnih i teških trenutaka tijekom povijesti. Iznošenje argumenta o krivcima i inicijatorima sukoba dio je povijesnih rasprava. Danas se u naprednijim zemljama Staroga kontinenta potiče i promiče tolerancija, posebice u zemljama gdje postoji vjerska raznolikost. Zemlje u kojima su crkve EU reformacije snažne (Švicarska, Njemačka, Nizozemska, Velika Britanija, Skandinavija...) ekumenizam je vrlo izražen. Iako ga kršćani različito percipiraju i naglašavaju različite postavke, svi su suglasni u izgrađivanju društava snošljivosti, suživota te zajedništva onih koji vjeruju Krista Isusa.</p>
<p>Kako bi religijski pluralizam mogao funkcionirati, ne bi li se izgrađivao napredni društveni sustav, potrebno je uvažavati različitosti i posebnosti unutar različitih kršćanskih bogoslovnih stavova i prakse, drugih religija te agnostika i ateista. Kohabitacija različitosti moguća je pod uvjetom ispunjavanja nekih temeljnih pretpostavki, koje su ukorijenjene u evanđeoskom nauku, a nadilaze konfesionalne i denominacijske razlike. Temeljni su preduvjeti suživota različitih religijskih skupina molitva, prihvaćanje različitosti, dijalog i afirmativno djelovanje.</p>
<p>Često se puta čuje da su vjernici fundamentalisti i fanatici, a toj se tvrdnji dodaju primjeri takovih kršćanskih skupina, iako je, u posljednje vrijeme, to češće kod drugih religija. </p>
<p>Kroz istinsku molitvu potiče se mistična dimenzija vjere, a osoba koja je prakticira biva prosvijetljena. Molitvom se susrećemo s Bogom i otkrivamo bit Svemogućeg. Dakle, interakcija s Bogom očituje se u stvaranju pozitivne klime među ljudima.</p>
<p>Prihvaćanje različitosti imperativ je modernog društva, ono je izravno povezano s tolerancijom. Snošljivost polazi od pretpostavke prihvaćanja drugog i drugačijeg, sa svim njegovim obilježjima, običajima, uvjerenjima i mišljenjima. Trpeljivost se razvija tamo gdje postoje različitosti i gdje su one pronašle načine suživota. Vrlo je malo tolerancije tamo gdje prevladava jednoumlje, koje je uvijek opterećeno nasljeđem isključivosti. Kršćanstvo europskog okvira daje nam dobar primjer. Iako je tijekom povijesti bilo sukoba, činjenica zajedničkog suživota pokazuje kako se različitosti mogu nadopunjavati. Kršćanstvo je vjera tolerancije i prihvaćanja, a Kristov nauk potiče prihvaćanje različitosti. Tijekom velikog dijela povijesti, nerijetko je to činjenica i danas, kršćani su manjina u društvima koja ne dijele njihov svjetonazor, zbog čega su Kristovi nasljednici tolerantni i skloni prihvaćanju drugih.</p>
<p> Često se vode rasprave znači li prihvaćanje drugog gubitak vlastitog identiteta? To može, ali i ne mora biti slučaj. Prihvaćanje drugih ne mora dovesti do gubitka ili odbacivanja vlastitog identiteta zato što to može poboljšati nedostatke u vlastitome. </p>
<p>Dijalog je moguće voditi samo tamo gdje postoje različitosti. To nije samo po sebi dovoljno, jer treba naučiti razgovarati. Dobra komunikacija nije ukorijenjena u našem okružju gdje je »argument batine« prevladavajući oblik pregovaranja. Ta činjenica vidljiva je u bližim, posebnom daljim događajima naše prošlosti. Hrvatima je »dijalog balvana« nametan, ali budući da su povijesno vezani za zapadni misaoni i kulturološki okvir (Austrija, Mađarska i Italija), a kršćanska je misao utemeljena u našoj dugačkoj povijesti, ima nade. Razgovor s onima koji misle i vjeruju drugačije bio je temelj Isusovog nauka i djelovanja. Vjera koja svoje polazište gradi na kršćanskom vrijednosnom sustavu potiče takovu vrstu ponašanja.</p>
<p>Poticajna je vijest iz Italije. Naime, prigodom otvaranja Zimskih olimpijskih igara, 10. veljače, rimokatolički pijemontski biskupi, Reformirana valdeška Crkva i torinska pravoslavna župa u znak dobrodošlice gostima, sportašima, upraviteljima, pratiteljima te sportskim novinarima podijelili su primjerke Evanđelja po Marku, pripremljenog u suradnji s Talijanskim biblijskim društvom. To je pokazatelj afirmativnog djelovanja, a ono potiče prihvaćanje, uvažavanje i zajedništvo među različitim vjerskim skupinama.</p>
<p> Na putu u europske integracije vjera ima značajno mjesto. Potrebito je nadilaziti isključivosti, konfesionalnu ograničenost i sektašku fundamentalnost. Polazeći od vlastitog identiteta, odnose i poglede treba temeljiti na prihvaćanju drugih i drugačijih. U tom interaktivnom odnosu valja čuvati vlastite i tuđe vrijednosti, izgrađivati stavove te promicati suživot različitosti.</p>
<p>Autor je pastor u Reformiranoj crkvi</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Prodavaonice pune otpada</p>
<p>Uz ptičju gripu, kravlje ludilo i trihinelozu, dobili smo još jedan moguć izvor zaraze</p>
<p> - otkup i zbrinjavanje ambalažnog otpada. Zaštita i briga za okoliš kroz otkup plastične ambalaže sigurno je kao ideja i obveza dobra, ali način i provedba tog propisa daleko su od bilo kojih standarda koji su u funkciji zaštite ljudskog zdravlja. Po Zakonu o zbrinjavanju ambalažnog otpada, ambalažu plastičnu, staklenu i aluminijsku, između ostalih, dužne su preuzimati i prodavaonice veće od 200 četvornih metara.</p>
<p> I kako to sada izgleda u praksi! Potrošači i ostali građani u te i takve potpuno ne pripremljene i za takav posao neopremljene prodavaonice donose tu ambalažu koju isti prodavač koji obavljaju sve ostale redovite poslove u prodavaonici preuzima i odlažu u neposrednoj blizini ostale robe. Ne treba niti napominjati da ta ambalaža često dolazi i iz kontejnera za smeće.</p>
<p>Takav način otkupa i zbrinjavanja ambalažnog otpada nikako ne može isključiti kontaminaciju i zarazu ostale robe, kao i zaposlenika. Sada je već svima jasno, a o tome se izjasnila i sanitarna inspekcija, da je provedba ovog propisa na ovakav način upitna i zabrinjavajuća i da se tu nešto pod hitno mora učiniti. A što? Otkup i zbrinjavanje ambalažnog otpada mora se obavljati u izdvojenim prostorima, reciklažnim skladištima ili eko dvorištima, koja bi trebala, između ostalih, organizirati mjesne samouprave i gradovi, sve na ekonomskoj osnovi i računici. Interes za takav način rješenja tog problema sigurno postoji. </p>
<p>Franjo MemedovićZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Dogovor učenika i nastavnika</p>
<p>Neopravdani izostanci učenika s nastave u stalnom su porastu. Raznoraznim pravilnicima se ipak ne može sve riješiti. Odnos učenika i nastavnika moguće je urediti i na drugačiji, obostrano zadovoljavajući način. S učenicima koji neopravdano izostaju, bježeći s nastave u dane, odnosno sate ispitivanja i pisanja testova moguć je i dogovor. Ne treba im, ako su bili nespremni, što je najčešći uzok izostanaka, odmah upisivati negativnu ocjenu, već minus ili točkicu, a potom se dogovoriti kad će sljedeći put biti ispitivani. </p>
<p>Ivan Dvoriški MesarekNova Gradiška</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>Putnicima kazne, ZET-u gubitak</p>
<p>Ako jedna vozna karta kupljena u vozilu košta osam kuna te ako dnevno ne kupi kartu samo sto putnika, u nekoliko mjeseci gubitak ZET-a samo zbog toga raste na više od stotinu tisuća kuna</p>
<p>Jednom takvom slučaju svjedočili su i novinari Vjesnika. Starija gospođa ušla je u petak u niskopodnu »sedamnaesticu« i ostale putnike upitala gdje može kupiti kartu. Kad je i nakon njezina pitanja u tramvaju vladao muk, gospođa se nekako probila do vozača te zatražila voznu kartu. »Gospođo, ja ne prodajem karte, možete ih kupiti u kiosku na ulici«, odgovorio joj je vozač. Ne želeći da je kontrola uhvati bez karte, žena je napustila vozilo uz glasni komentar: »Ovo je nečuveno. Da se nigdje ne može kupiti karta!«</p>
<p>Sličnih situacija u gradu svakodnevno ima na stotine. Tako, umjesto da vozač bude zadužen samo za vožnju, a da se karte mogu kupovati na automatima u vozilima i izvan njih, kako je to zamišljeno u početku, vozač se sada mora svađati i s putnicima, što mu uvelike smanjuje koncentraciju. </p>
<p>Uz to, ZET tako gubi i veliki novac. Prema računici, uz činjenicu da jedna vozna karta kupljena u vozilu košta osam kuna te uz pretpostavku da u nove tramvaje »zaluta« bez karte najmanje sto putnika dnevno, ZET mjesečno izgubi tako 24 tisuće kuna. A kako natječaj za nabavku automatskog sustava za naplatu karata još nije niti raspisan, ZET će, prije nego što ga dobije, izgubiti stotine tisuće kuna. </p>
<p>Na čitavu situaciju iz ZET-a, međutim, gledaju malo drugačije. To što se karta ne može kupiti kod vozača, ne smatraju opravdanjem za vožnju bez karte, jer se ona, kako kažu, može nabaviti na svim kioscima i prodajnim mjestima ZET-a. Tvrde da je takvo gledanje naputak direktora Julijusa Pevaleka, koji smatra da svi putnici moraju biti u jednakom položaju. Novinari Vjesnika u petak su se provozali niskopodnim »čudima od tehnike« ne bi li saznali što o svemu tome misle i građani.</p>
<p> I već prva sugovornica u »dvanaestici«, studentica Antonija, ispričala nam je svoje iskustvo iz niskopodnog tramvaja. »Prijateljica i ja utrčale smo u tramvaj i htjele kupiti kartu, no nažalost nismo imale gdje. Da stvar bude gora, u istom tramvaju bila je kontrola«, priča Antonija. Kaže da su imale sreće jer su se nekako izmakle kontrolorima, izašle na prvoj idućoj stanici i kupile kartu na obližnjem kiosku.</p>
<p> Većina putnika s kojima smo razgovarali, slaže se s tim da svi moraju biti jednaki, ali pitaju: »Kakva je to jednakost ako se karte ne mogu kupiti u svim vozilima?«.</p>
<p>»Na putu od mojega stana do tramvajske stanice dvije su trgovine ali u njima se ne prodaju tramvajske karte. Na samoj stanici nema kioska, pa gdje da onda kupim kartu, ako uđem u niskopodni tramvaj«, pita se Bojan iz Rudeša. Kaže da se tramvajem ne vozi svaki dan pa mu se ne isplati kupovati mjesečni pokaz. </p>
<p>»Putnici nisu krivi što se karta ne može kupiti u vozilu i zato smatram da nije u redu da plaćaju kaznu ako ih kontrola uhvati«, rekao nam je gospodin Hrvoje Zlatanović.</p>
<p>»Ne znam zašto se oko svega stvara problem. Na displeju u tramvaju piše da su tramvaj financirali građani Zagreba. Bilo bi onda u redu da bar dok se ne uvedu aparati za kupnju karata, građani imaju i besplatnu vožnju«, predlaže gospođa Ivanka Slavković.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Kuma boardanja« na Sljemenu</p>
<p>Na poziv udruge Raccoon, najpoznatija svjetska daskašica na snijegu, Tina Basich posjetila je u nedjelju Hrvatsku i sudjelovala u radu Raccoonova zimskog kampa na Sljemenu. Tako polaznici toga kampa, srednjoškolci koji pohađaju zagrebačke škole, a slabijeg su imovinskog statusa ili su iz ratom pogođenih obitelji, imaju priliku naučiti vještinu daskanja na snijegu te steći pozitivna iskustva druženja s vršnjacima.</p>
<p>Udruga Raccoon osnovana je 1997. u New Yorku a cilj joj je poticanje dijaloga i njegovanje postupka izmirenja. Podružnica u Hrvatskoj osnovana je 2003. i otad sustavno radi na širenju tolerancije i smanjivanju međunacionalnih i međuetničkih napetosti. </p>
<p>Polaznici kampa u nedjelju su uživali u četvrtoj utrci T-mobile Snowboard kupa na kojoj je Tina Basich koju nazivaju i »kumom boardanja« bila jedan od članova stručnog žirija.</p>
<p>Jurica Grgurović, sudionik kampa, prvi se put susreo sa snowboardom prije tri tjedna i kaže kako vrlo brzo usvaja tehniku sporta koji mu se iznimno sviđa. Njegova kolegica Anamarija Marković presretna je, kaže, što je imala priliku upoznati najpoznatiju svjetsku snowboardericu. </p>
<p>»Tina je super cura, dala mi je puno savjeta kako da savladam tehniku i uputila me kako da dalje treniram«, rekla je Anamarija koja se već nakon trećeg pokušaja zaljubila u daskanje na snijegu.</p>
<p>Tina Basich, najpoznatija svjetska snowboarderica, sudjeluje u natjecanjima od 1986. i jedna je od prvih žena u tom sportu uopće.</p>
<p> U svjetskim je razmjerima poznata kao prva žena koja je uspjela izvesti skok s rotacijom od 720 stupnjeva. Po prestanku aktivnog, natjecateljskog bavljenja tim sportom, posvetila se humanitarnom radu. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sesvećani dobili čistu vodu</p>
<p>Za potpunu obnovu sesvetskog vodovoda bit će potrebno nekoliko godina, a sve će koštati oko 400 milijuna kuna</p>
<p>Nakon mnogo godina čekanja, zagrebačku vodu pije od subote i oko 12 tisuća stanovnika Sesveta. Čast da prvi iskuša o kakvoj se vodi radi, pripala je gradonačelniku Milanu Bandiću koji je nakon dvije ispijene čaše rekao da bolju vodu nije pio. »Bistra je, a kad je popijete, od hladnoće vas bole zubi«, duhovito je komentirao gradonačelnik.</p>
<p>»Ovo je tek prvi korak u sanaciji i priključenju sesvetskog na zagrebački vodovod«, rekao je okupljenim novinarima član Uprave Gradskog komunalnog gospodarstva Jadranko Husarić. Dodao je kako je u subotu bunar Ivanja Reka priključen na sustav zagrebačkog vodovoda. »Bunar koji se do sada koristio za vodoopskrbu, nije odgovarao sanitarnim uvjetima a ovim priključenjem od danas stanovnici Sesveta piju zdravu vodu koje ima u dovoljnim količinama«, rekao je Husarić. </p>
<p>Slijedi priključivanje cijelog sesvetskog vodovoda no za njegovu sanaciju treba u narednim godinama uložiti 400 milijuna kuna. Članovi Vijeća gradske četvrti Sesvete rekli su nam pak da je ovo tek »kamen temeljac« i početak radova, jer trenutno je sesvetski vodovod u takvom stanju da bi uz pritisak vode kakav je u Zagrebu, »odletio u zrak«.</p>
<p>Rukovoditelj Službe Vodoopskrbe i odvodnje za održavanje i izgradnju, Tomislav Benjak, složio se da je trenutno stanje sesvetskog vodovoda loše, ali da se rekonstrukcijom dijelova cjevovoda kao i ugradnjom smanjivača tlaka i zbirnog vodomjera napravilo puno, jer će se smanjiti rizici od pucanja cjevovoda, omogućit će se mjerenja, te smanjiti gubici u mreži koji na tom području trenutno iznose više od 45 posto. </p>
<p>»Sretna sam što ćemo i mi napokon piti čistu vodu. Međutim, sada tek slijedi veliki posao jer naš vodovod je u katastrofalnom stanju«, rekla nam je stanovnica Sesveta Barbara Perić. </p>
<p>Kako Zagreb za oko pet do deset godina ne bi došao u situaciju u kojoj se danas nalazi većina europskih metropola, u subotu je u sklopu TD Čistoća otvoren bunar s tehnološkom vodom koja će služiti za pranje ulica. Planira se i otvaranje bunara u Jakuševcu, Horvatima, Daničićevoj ulici te u Španskom, kako bi se do kraja godine sasvim prestalo prati gradske ulice pitkom vodom. »Dosadašnja praksa bila je neodgovorna i nedopustiva«, rekao je Bandić te dodao kako je tehnološka voda deset puta jeftinija od pitke, pa će grad znatno uštedjeti.</p>
<p>Mislav Nekić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Osnovane Sjedinjene nezavisne liste</p>
<p>Osnivačkoj skupštini SNL-a prisustvovali su gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik HSS-a Josip Friščić </p>
<p>U nedjelju je osnovana nova stranka </p>
<p> – Sjedinjene nezavisne liste (SNL), za čiju je predsjednicu izabrana Tatjana Holjevac. »Politici nije mjesto u gospodarstvu«, naglasila je predsjednica SNL-a nakon osnivačke konvencije, održane u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Osnivačkoj skupštini SNL-a prisustvovali su gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik HSS-a Josip Friščić. </p>
<p>Tatjana Holjevac kazala je da će SNL biti stranka gospodarske orijentacije, otvorena svim demokratskim političkim opcijama. Naglasila je da će povezivati kandidate s nezavisnih lista diljem Hrvatske kako bi ostvarili svoje programske ciljeve, među kojima su regionalni preustroj i razvoj Hrvatske, osnivanje jake banke »u domaćim rukama«, pretvorba preostalog državnog vlasništva u privatno i osnivanje »centara pameti«, koji će birati razvojne programe što će se financirati iz pretpristupnih fondova EU.</p>
<p>Rekla je da će se zalagati za podjelu Hrvatske na četiri statističke regije jer će tako »Hrvatska od Unije dobiti najviše novca za razvojne programe«. SNL će predložiti da se županije grupiraju u zagrebačku, slavonsku, jadransku i središnju regiju, na temelju povijesnih, geografskih i drugih kriterija. </p>
<p>Upozorila je na činjenicu da poduzetnici i poljoprivrednici premalo znaju kako kandidirati svoje programe za financiranje iz pretpristupnih fondova EU.</p>
<p>Podsjetila je da nekoliko mjeseci obnaša funkciju predsjednice Skupštine Grada, a dosadašnji je rad koalicije ocijenila uspješnim. Prošlog je petka »preživjela« HSP-ov prijedlog da je Skupština razriješi te dužnosti.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gruntovčani uzeli »lovu«</p>
<p>Velikogorički fašnik i ove je godine okupio veliki broj grupa. Prosudbeno povjerenstvo najboljom je grupom proglasilo grupu iz Šćitarjeva koja je predstavljala Gruntovčane. Za svoj su trud njezini članovi, kao prvonagrađeni, dobili 10 tisuća kuna. Potom slijede, na drugom i trećem mjestu, grupa iz Okuja koja je za temu odabrala ozonsku rupu, te grupa iz Ribnice s temom ptičje gripe. </p>
<p>Fašnik je počeo povorkom, koja je od Osnovne škole Jurja Habdelića krenula cijelom Zagrebačkom, sve do stadiona Radnik gdje su u velikom, grijanom šatoru proglašeni pobjednici. Svaka grupa predstavila se ispred prosudbenog povjerenstva koje je povorku promatralo s balkona hotela »Bijela ruža«. Za zanimljivost programa i bezbroj prigodnih upadica pobrinuli su se Davor Dretar Drele i Vid Balog. </p>
<p>Velikom Goricom prodefiliralo je dvadesetak grupa, a svaka od njih uložila je u svoj nastup izniman trud. Tako su Velikogoričani mogli vidjeti razne kreacije uz nazive poput: »Svi smo mi 14. vijećnik«, »Veseli Bavarci«, »Vesele udovice na ispovijedi«. Najzanimljivija je bila svatovsko-mačkarska udruga iz Sinja Didi iz Kamešnice, koja je predstavila tradicionalne sinjske svatove. </p>
<p>U subotu je održan »mali fašnik« na kojem su nastupile brojne grupe iz dječjih vrtića i osnovnih škola.</p>
<p> Direktorica Turističke zajednice Velike Gorice, Ružica Rašperić, izrazila je zadovoljstvo ovogodišnjim fašnikom jer je nastupilo puno grupa ne samo iz Gorice već i iz drugih krajeva Hrvatske. Fašnik je na ulice izmamio veliki broj gledatelja koji su potom do posljednjeg mjesta ispunili šator u koji stane 3000 ljudi.</p>
<p>Elizabeta Stipetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Rijeka od 8000 maškara preplavila Rijeku</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Rijeka od 8000 maškara svrstanih u 110 karnevalskih grupa iz Hrvatske i inozemstva u nedjelju je preplavila središte Rijeke, a taj spektakl 23. Međunarodnog riječkog karnevala pratilo je blizu 100.000 gledatelja. Među ostalima, Rijekom su prošli »Carla del Ponte« i »Ivo Sanader« iz Kaštela, tu je bio i dvojnik ministra Ivana Šukera, »doletjelo je« i 160 bjeloglavih supova sa Cresa, stigla je i »ptičja gripa«, ali i pravi Japanci u svojim tradicionalnim kimonima... Iz Makarske je stigla prekrasna »mala Venecija« sa mostom Rialto što je izazvalo posebno divljenje publike. </p>
<p>Gradom se prošetala i ovogodišnja kraljica riječog karnevala Martina Radetić iz Matulja... Tako se veselilo, plesalo i pjevalo do duboko u noć. Karneval je gledalo i nekoliko tisuća gostiju pristiglih u Rijeku sa tri specijalna vlaka i sa nekoliko desetaka autobusa iz unutrašnjosti Hrvatske te Slovenije. Tradicionalni humanitarni karnevalski bal održan u Guvernerovoj palači u petak okupio je mnoštvo ljudi iz javnog hrvatskog života, od političara do stranih diplomata. Među ostalima, uz zvuke bečkog valcera zabavljali su se ministrica Kolinda Grabar Kitarović, kao i veleposlanici Švedske i SAD – Sture Theolin i Ralph Frank. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Dubrovnik Airline proširio flotu</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Prvi od dva nova zrakoplova u floti Dubrovnik Airlinea d.o.o. sletio je u nedjelju u Zračnu luku Dubrovnik. »Bokar«, kao i »Sveti Ivan” čiji se dolazak očekuje tijekom ožujka, kapaciteta je 167 sjedišta. Oba aviona, uključujući i “Minčetu” kupljenu prošle godine, američke su proizvodnje, tipa MD 82 i doletom od četiri i pol sata. Dubrovnik Airline posluje od 2004., u većinskom je vlasništvu Atlantske plovidbe d.d., a osnovna joj je djelatnost charterski prijevoz turista. Poslovnu 2006. godinu Dubrovnik Airline odradit će s ukupno pet aviona, a prema petogodišnjem planu bit će kupljena još dva zrakoplova. Svi avioni Dubrovnik Airlinea nose imena po dubrovačkim utvrdama. [K. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otet glumac iz filma o otmici</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> - Važan član ekipe južnoafričkoga, za Oscara nominiranoga filma Tsotsi, o mladom otmičaru automobila i sam je bio žrtva otmice, objavile su u nedjelju lokalne novine. </p>
<p>Lance Gewer, direktor fotografije filma Tsotsi bio je zajedno s prijateljem u njegovom autu kada su ih u subotu rano ujutro napala trojica naoružanih muškaraca. Napadači su ih pod prijetnjom oružjem natjerali da odvezu automobil do predgrađa a zatim ih izbacili iz vozila. Južnoafrička republika ima jednu od najviših stopa kriminala u svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Pobuna u kabulskom zatvoru </p>
<p>KABUL</p>
<p> - Stotine zatvorenika, među kojima i teroristi, sukobile su se sa stražarima u pokušaju bijega iz zatvora u Kabulu, a zatim su preuzele nadzor nad dijelovima objekta. Neki zatvorenici su ozlijeđeni, ali odbijaju liječenje, dok neki još pokušavaju pobjeći, a njih oko stotinu preuzelo je nadzor nad ženskim odjelom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šiva od pijeska</p>
<p>PURI</p>
<p> - U indijskom gradu Puriju, u državi Orrisa, umjetnici se natječu u izradi pješčanih skulptura. Natjecaje je posvećeno indijskom bogu Šivi, a sve u sklopu nedjeljne proslave praznika Mahashivratri, koji slavi Šivu.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Izumiru afrički lavovi</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> - Populacija afričkih lavova izumrijet će u idućem desetljeću ako se ništa ne poduzme radi spašavanja preostalih 30.000 tih životinja, objavile su južnoafričke novine mišljenje stručnjaka koji su proveli najnovije istraživanje u vezi s tim problemom. Sukobi s ljudima i stokom, gubitak staništa zbog razvoja i virus sličan mačjoj imunodeficijenciji doveli su do znatnog smanjivanja broja lavova kojih je u osamdesetima bilo oko dvjesto tisuća. Broj lavova naglo pada u Angoli, Zimbabveu, Zambiji i Bocvani. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Trijumf BiH filma</p>
<p>Nedžad Begović snimio je pitko i zabavno djelo bilježeći svoj život tijekom tri godine</p>
<p>Drugi međunarodni festival dokumentarnog filma, ZagrebDox, koji je privukao blizu 15.000 posjetitelja, završio je ovoga vikenda dodjelom nagrada i priznanja u tri jednakovrijedne konkurencije.</p>
<p> »Sasvim lično«, dugometražni film Nedžada Begovića iz BiH-a, pobjednik je regionalne konkurencije, ali i izabranik publike. Begović je snimio pitko i zabavno djelo, kamerom bilježeći svoj život tijekom tri godine, a u montaži je koristio stare snimke i fotografije. Sve što mu se događalo od najranijih dana Begović je popratio duhovitim, »sasvim ličnim«, komentarima. Na taj je način dobio filmski kolaž koji bez problema pronalazi put do širokog kruga gledatelja, ali i žiri, kojem je predsjedao Igor Mirković, nije ostao ravnodušan. </p>
<p>Koliko je ovom dokumentarno-igranom formom uspio očarati publiku i struku u BiH-a govori i podatak da je Udruženje filmskih radnika BiH film predložilo za nominaciju za Oscara.</p>
<p> Posebno priznanje u istoj konkurenciji pripalo je znatno zahtjevnijem filmu »Adam i Eva«, makedonskog redatelja Gjorčea Stavreskija.</p>
<p>»Prije povratka na zemlju«, litavsko-njemački dokumentarac redatelja Arunasa Matelisa, pobijedio je u međunarodnoj konkurenciji. Redatelj prikazuje koliko je velik optimizam djece u vilniuškoj bolnici gdje se bore s leukemijom. Film je sniman tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a dok se izmjenjuju godišnja doba, djeca žive sporo, mirno, uspavano, ali se ne predaju. Posebno priznanje u toj konkurenciji dobila su čak tri filma. »Nepoznati bijelac« britanskog redatelja Ruperrta Murraya tematizira amneziju, koja u ovom slučaju glavnom akteru u potpunosti mijenja život, »pretvorivši« u drugu, gledatelju se nameće - bolju osobu. »Sirova mladost«, norveško-danski film redateljice Margareth Olin, priznanje je zavrijedio temom i nepristranošću kojom je obrađena. Srednjoškolci, odnosno pubertetlije, plodan su i zahvalan materijal koji se pred kamerom iz trenutka u trenutak sam oblikuje. </p>
<p> Posebno priznanje pripalo je i nizozemskom filmu »Crno zlato ispod šume Notecka« redateljice Ineke Smits. S filmskom se ekipom ona zaputila u Miedzychod, šumsko-močvarni predio Poljske u blizini njemačke granice gdje je pronađena nafta, no stanovnici nisu pretjerano zainteresirani za bogaćenje.</p>
<p>Osobit uspjeh postigao je, ove godine uvedeni, natjecateljski program »Sport i glazba«, koji se pokazao sjajnim potezom »Factuma«, organizatora ZagrebDoxa. U toj je kategoriji pobjedu odnio film »Tijelo kao glazbeni instrument« američkog redatelja Marka Morgana, koji je predočio glazbenu formu - Hambone. Čovjek da bi svirao sam je sebi dovoljan: ruke, noge, usta, ali i ostali dijelovi tijela pretvaraju se u prave ritam-mašine.</p>
<p> Posebno priznanje dobio je film »5 strana medalje« Paula Kella, koji podastire nastanak i značenje hip-hopa. Priznanje je dobio i sportski film »Pakao na kotačima« redatelja Papea Danquarta, koji je zabilježio zbivanja na i oko biciklističke utrke »Tour de France«.</p>
<p>Kako su Madžarice prije gotovo 80 godina svoje muževe slale na drugi svijet i što o tome misle njihovi potomci prikazala je redateljica Astrid Bussink u crnohumornom filmu »Anđelotvorci«. Muškarci, njih 51, u kratkom su vremenu otrovani arsenom, a redateljica je za film dobila nagradu za autora ili autoricu do 30 godina.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kasno o Pintaru</p>
<p>Pintar kao ugledni član P.E.N.-a učinio je nepravdu penovcima Hrvatske i BiH podržavajući Miloševića </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Je li prekasno što učiniti i ima li uopće smisla reagirati nakon pet mjeseci na dodjelu Nobelove nagrade za književnost britanskome piscu Haroldu Pintaru, čovjeku koji politički podupro Slobodana Miloševića? Upitali su se to hrvatski penovci na svojoj redovitoj godišnjoj skupštini, u subotnje jutro u Vili Arko. </p>
<p>S obzirom na to da se hrvatski P.E.N. do sada nije oglasio na takvu odluku Odbora za dodjelu književnoga Nobela, Ljiljana Ina Gjurgjan javno je o njoj progovorila upravo na penovskoj skupštini, pozivajući i svoje kolege na reakciju. Većina se penovaca nije složila s prijedlogom Gige Gračan da hrvatski P.E.N. sroči apel i uputi ga Međunarodnoj udruzi P.E.N.-a, čiji je Pintar počasni član, smatrajući to deplasiranim i zakasnjelim. </p>
<p>Na kraju su se svi složili s prijedlogom Željke Čorak da se među zaključke skupštine unese i taj da hrvatski penovci žale što je jedan od uglednih članova P.E.N.-a učinio veliku nepravdu penovcima Hrvatske i Bosne i Hercegovine podržavajući iz neznanja ili lakomislenosti čovjeka zbog kojeg su ubijani i pisci u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>Predsjednik hrvatskoga P.E.N.-a Zvonko Maković najavio je za ovu godinu regionalnu konferenciju P.E.N.-a 29. travnja na Bledu te kongres penovaca u Berlinu ovoga svibnja. P.E.N. će s Hrvatskim društvom pisaca u studenome organizirati i treće izdanje festivala »Književnost uživo«, koji će, prema nedavnoj odluci u Beču, postati dio velikih svjetskih festivala. P.E.N. će tijekom godine obaviti i pripreme za pokretanje nove biblioteke posvećene prijevodnoj poeziji, koja bi trebala zaživjeti 2007. godine. </p>
<p>Nadežda Čačinović, tajnica P.E.N.-a, podsjetila je skup i na sve veće sužavanje prostora slobode riječi kao i na strašan položaj mnogih pisaca i novinara u svijetu. Sibila Petlevski, potpredsjednica Hrvatskoga P.E.N. centra, ocijenila je pak da je faza birokratizacije te organizacije, na sreću, završila te da P.E.N. ide u bolju atmosferu u kojoj će pisci biti pisci, a ne birokrati.</p>
<p>Hrvatski P.E.N. dobio je osam novih članova, koje je izabrao među 15 pristiglih molbi – Tomicu Bajsića, Andreu Feldman, Dragu Glamuzinu, Radu Jarka, Tvrtka Klarića, Julijanu Matanović, Romana Simića Bodrožića i Milovana Tatarina. Bošnjački književnik Dževad Karahasan i španjolski José Maria Lopera postali su počasnim članovima hrvatske podružnice. No književnik Joja Ricov kazao je kako bi mu kao članu P.E.N.-a bila čast da među njima bude i spisateljica Diana Burazer, čiji je zahtjev za članstvo, međutim, odbio Upravni odbor.</p>
<p>Maković je skupštinu još izvijestio i o prijedlogu austrijskih penovaca da zajednički organiziraju kongres P.E.N.-a 2009. ili 2010. godine u Austriji i Hrvatskoj. </p>
<p>Minutom šutnje penovci su odali počast svomu preminulome kolegi Borislavu Vujčiću. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Duh leoparda, snaga džungle</p>
<p>Glava leoparda što k nama ponire iz tame s dva različita oka, nosi ledenu ćud džungle. Taj snažni crtački prikaz dio je po svemu jedinstvene izložbe Jure Labaša u zagrebačkoj Galeriji »Stančić« pod nazivom »Bestijarij«, na kojoj se predstavljaju slike, skulpture, crteži i kolaži. </p>
<p>Ne samo da nam slikar podastire čudesan životinjski ciklus, već u čisto likovnom smislu postiže potpuno nove vrijednosti. Portreti snažnih divljih mačaka visoko su stilizirani. Slikar do krajnjih mogućnosti sažima oblik, ne bi li postigao njegovo pročišćenje, postižući nove likovne vrijednosti u sintezi apstraktnih i figurativnih detalja.</p>
<p> Dok figuracija divlje mačke veže uz postojeći svijet, apstrakcija im daje obilježje čudesnih bića što su ponikla iz nekog fantastičnog svijeta. Labaš je stvorio bića koja istodobno sjećaju na slavne prikaze prošlosti, a k tomu su potpuno novi likovi. Naći će se ovdje i iskeženi vukovi, ružičasti kameleoni, sjetni pijetlovi i divovski fantazmagorični crvi. Svaki je rad različit i originalan. </p>
<p>Uz naglašenu stilizaciju i inovativnost, glave mačaka i vukova nose još jedno obilježje, a to je da su izrazito skulptoralne. To ne iznenađuje, jer je Labaš poznat kao vrlo zanimljiv kipar. Štoviše, i u skulpturi se bavio temom bikova s ljudskim, pretežno ženskim tijelima – minotauricama, pri čemu je naglašavao rogove.</p>
<p>Baš kao što je u tim djelima ostvario jedinstven skulptorski ciklus, to je uspio i ovom izvanrednom izložbom. Ne samo da je stvorio nove likove, već je to postigao i na likovnome planu, što je uvijek najteže. Riječ je o jednom od najintrigantnijih animalističkih ciklusa koji je zaslužio znatno širu percepciju.</p>
<p> Likovi su pogodni i za ilustraciju kakve uzbudljive knjige i za scenografiju predstave, a istodobno stilističkim vrijednostima mogu biti i izvanredni ex librisi. Izložba koju valja pogledati.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Papandopulovo poprsje u HNK</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na 100. obljetnicu rođenja skladatelja Borisa Papandopula u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu u subotu je otkriveno njegovo poprsje, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.</p>
<p>Boris Papandopulo, jedan od najvećih hrvatskih skladatelja, skladao je u šezdesetak godina više od 440 stilski ujednačenih djela, istaknula je muzikologinja Erika Krpan. »Skladao je bez muke, onako kako je želio. Slijedio je svoj vlastiti osjećaj, ali je sa zanimanjem pratio ono što se događalo u glazbenom svijetu«, dodala je.</p>
<p> Poprsje je otkrila skladateljeva udovica Zdenka Papandopulo, nakon čega je premijerno prikazan dokumentarni film »Maestro«, redatelja Jakova Sedlara. »Hrvatsko narodno kazalište često je bilo nepravedno prema Borisu Papandopulu i jedan film to ne može ispraviti«, ali može biti početak, rekao je Sedlar, dodajući kako je namjera filma potaknuti javnost da ne zaboravi tog velikog hrvatskog skladatelja.</p>
<p> Balet zagrebačkoga HNK 24. ožujka praizvest će predstavu »Maestro« na glazbu Borisa Papandopula, prema libretu Nedjeljka Fabrija i u koreografiji Ljiljane Gvozdenović. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Povratak Oscara Wildea</p>
<p>BRATISLAVA</p>
<p> - Komedijom »Idealan muž« u režiji i adaptaciji Petera Mikulíka Oscar Wilde vratio se na scenu Slovačkoga nacionalnoga kazališta u Bratislavi, nakon više od polustoljetnog izbivanja. »Britki dijalozi, ironija, šarmantna dekadencija i egoizam 'respektabilnih' pojedinaca oduvijek su privlačili pozornost svojom istinitosti i duhovitosti. No, na neki je način to ujedno i tužno jer shvaćamo kako je, bez obzira na povijesne i zemljopisne razlike, politička krema u svojoj biti oduvijek ista«, piše u najavi predstave. [S.T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Commedia e finita </p>
<p>Torino je bio »duša Igara« i jedino se tamo mogao osjetiti pravi olimpijski duh. Sva popratna olimpijska mjestašca nudila su konfuziju, neorganiziranost i kaos u mnogo pogleda. No, to je tako moralo izgledati uz talijansku nonšalanciju </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Igre na talijanski način došle su kraju - »starosjedioci« su zadovoljni, gosti još zadovoljniji. Iako se ne osjećamo ugodno u ulozi kritičara , niti smo možda najobjektivniji da donosimo globalne sudove, ali ove su Igre imale mnogo klimavih uvodnih činjenica. Prva - organizirali su je Talijani, druga - nonšalantnost i nezainteresiranost prema gostima slijevala se na sve strane, treća - Torino je uslijedio nakon Igara u Ateni, koje su, kako kažu svjedoci, bile najbolje organizirane Igre. Uopće... </p>
<p>Nakon dolaska na mjesto događaja dobili smo uvid u nove činjenice koje ne obećavaju dobar provod. Torino je sebi prigrlio organizaciju velikog broja sportova, ali su i okolna mjesta morala biti na visokom stupnju pripravnosti. Jesu li bila? </p>
<p>Prije pet smo godina prvi put bili u Sestriereu i penjali smo se desetak kilometara uz serpentine, gdje se ni pod kakvim okolnostima ne mogu mimoići dva autobusa. Iako su najavljivali proširenje svih brdskih cestica, gdje se tijekom ljeta organiziraju reli utrke, ništa se od toga nije dogodilo. Tako je svako putovanje, a bila su neminovna na relacijama Sestriere-San Sicario, Bardonecchia-Sestriere ili Cesana-Pragelato, trajala poput vječnosti. I svaki je bio nova avantura. Da ne pričamo o susretima dva autobusa... </p>
<p>Transport je jednom riječju u prvih nekoliko dana bio kaotičan. Makar nonšalantni, ali Talijani su nešto napravili i donekle smirili gužve na serpentinama. Kako su to postigli ni danas nam nije jasno. No, kad je pao novi snijeg, kad je ovaj dio regije Piemonte napala mećava, vratili smo se u film - kaosa.</p>
<p>U Torinu je također vladao kaos, goleme količine ljudi slijevale su se torinskim ulicama i kružile bez cilja. No, u Torinu je to izgledao kao - pozitivni kaos. I inače je, kažu, Torino tijekom održavanja Olimpijskih igara naglo živnuo. Torinezi su u Italiji poznati kao drastično zatvoreni ljudi prema gostima, okrenuti sami sebi i prilično negostoljubivi. No, veljača 2006. promijenila je čak i takve, iskonske Torineze. Grad je živio noću i danju, a najpopularnije su bile »bijele noći«, kad su sve trgovine, svi muzeji, svi restorani radili cijelu noć. Prva je takva »bijela noć«, kažu, donijela deset milijuna eura zarade. </p>
<p>Preko godine je Torino oličenje prljavoga grada. Zakon o nepušenju u zatvorenim prostorima uzrokovao je opušcima »popločane« ulice, no tijekom Igara sve se uglavnom sjajilo od čistoće. Međutim, veliki je minus na Igrama bio kronični nedostatak olimpijskih suvenira, koji su nestali i prije samog početka. Veliki olimpijski »hangari« zjapili su prazni već na polovici održavanja Igara, pa su sporiji kupci ostali lišeni i najmanje sitnice koja će podsjećati na Olimpijske igre. </p>
<p>U svakom slučaju, »la comedia e finita« i nitko neće imati ništa protiv toga...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Švedska zaustavila Finsku bajku</p>
<p>Na prošlom SP-u Švedska je najviše pokazala u prvoj fazi natjecanja, a na kraju je bila »samo« četvrta. U Torinu je bilo obrnuto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Finska hokejaška bajka zapela je na posljednjoj stranici. Na putu do prvog zlata u povijesti, nanizali su sedam dvoboja bez poraza. No, zaustavljeni su u finalu, a »krvnici« su bili »omraženi« susjedi Šveđani. Nakon OI u Lillehameru 1994, bilo je to drugo švedsko zlato u povijesti. U finalnoj utakmici Šveđani su slavili sa 3-2 (0-1, 2-1, 1-0).</p>
<p>Reći da su Forsberg, Sundin i društvo pokazali najljepši hokej na turniru bila bi laž. Nisu čak ni oduševili sve do polufinala kada su pregazili Češku, no kada je bilo najpotrebnije su bili koplje ispred suparnika. No, pamtit će se zlato, a težak poraz od Rusije u drugom kolu, te sumnje na kalkuliranje u posljednjem petom kolu kada ih je nadigrala Slovačka padaju u zaborav. Taktizirali vjerojatno jesu, a tko i ne bi, Švicarska je u četvrtfinalu puno bolji izbor od Kanade. </p>
<p>Na prošlom SP-u Švedska je najviše pokazala u prvoj fazi natjecanja, a na kraju je bila »samo« četvrta. </p>
<p>Šveđani su bolje otvorili utakmicu, imali više od igre, a poveli su Finci u 15. minuti. Pogodak se pripisuje Saki Koivu, koji je udarac Timonena skrenuo iz švedskog vratara Henrika Lundquista. Velik pritisak Švedske u drugoj trećini, prvo je rezultatirao pogotkom Zetteberga u situaciji s igračem više deset minuta kasnije, a Kronwall je u 34. minuti također iskoristio igračku prednost na ledu za 2-1. </p>
<p>Tek minutu kasnije, strijelac Niklas Kronwall odgovoran je za još jedan pogodak, ali nažalost po njega, finski. Jussi i Oli Jokinen su odlično proigrali Peltonena, koji kraj zaspalog Kronwalla izjednačuje na 2-2. Slijedi odluka. </p>
<p>Pogodak vrijedan zlatne medalje dogodio se 10 sekundi posljednjeg perioda igre. Švedski veterani Sundin i Forsberg su asistirali Lindstromu, koji je iz prve s plave linije neobranjivo šutirao. Do kraja rezultat se nije mjenjao, a u posljednjim sekundama finala odličnim je refleksom zlatnu medalju spasio vratar Lundqvist zaustavivši posljednje nasrtaje Finaca. Broncu su osvojili Česi, još u subotu su svladali Ruse sa 3-0. Rezultat, finale: Švedska - Finska 3-2. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Dobro znana priča o Janici i Ivici </p>
<p>Olimpijske igre u Torinu promijenile su hrvatski jednosmjerni pogled. Dosad je Janica bila zimski početak i kraj, no bilo je vrijeme da dobije društvo na olimpijskim postoljima </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Rekreacija, natruhe amaterizma i pažnja usmjerena na internacionalne zvijezde. Tako smo otprilike osjećali duh Zimskih olimpijskih igara zaključno s Lillehammerom 1994. godine. Pamtili smo vratolomne nastupe Alberta Tombe, najveću štafetnu utrku svih vremena u skijaškom trčanju iz 1994. godine, kad je Silvio Fauner pobijedio legendarnog Björna Daehliea i time ispisao sportsku norvešku »tragediju«. </p>
<p>Pamtimo veliki hokejaški finale Rusije i Češke 1984. godine, kad su palicama vladali Krutov, Larionov i Makarov. Sjećamo se i svih »dosadnih« pobjeda Vreni Schneider, ili neustrašivoga letećeg Finca Mattija Nykennena, ili fascinantnog Bolera britanskoga klizačkog para Torvill i Dean u Sarajevu, ili pet zlatnih medalja njemačkog sanjkaša Georga Hackla... </p>
<p>No, od Nagana 1998. godine gotovo se sramežljivo počela ispisivati i hrvatska zimska priča. Janica Kostelić, sa šesnaest godina, bila je u Naganu najmlađa među alpinkama. Prošla je stotine »filtera« kako bi uopće doputovala u Japan i odmah postigla najbolji hrvatski »zimski« rezultat svih vremena - osmo mjesto u kombinaciji. Sve je bilo uobličeno u još tri statistička podatka (24. u veleslalomu, 25. u spustu i 26. u superveleslalomu). No, u tom je trenutku nestalo rekreacije, amaterizma i nismo više gledali druge. Počeli smo pratiti Hrvatsku, Janicu. </p>
<p>Da ne postoji Janica Kostelić, vjerojatno bismo usputno registrirali kako su neki hrvatski skijaški trkači bili u Pragelatu ove godine oko sedamdesetog mjesta. Kako je hrvatski bob bio na rubu ulaska u finale dvadeset najboljih, kako mladi hrvatski skijaši svakom sljedećom godinom idu korak naprijed. Ovako, kad su ovi olimpijski dani bili začinjeni dvjema Janičinim medaljama, i sve ostalo postaje vrjednije. Janica je, osim vlastitog uspinjanja na skijaškoj piramidi, ostavljala za sobom milijun drugih nuspojava. Širila se i jačala hrvatska skijaška reprezentacija, ali su i svi ostali zimski sportovi dobili prostora. Uz to, i mogućnost da se šire, napreduju, dolaze na velika natjecanja, promoviraju... </p>
<p>Nažalost, kao da je predodređeno da svako veliko natjecanje bude veliki test za - Janicu. Nikad nije bila okružena apsolutnim mirom, nikad nije imala mogućnost misliti isključivo na trening, utrku, suparnice... I takva, rascjepkana na milijun komadića, što su uvjetovale viroze, temperatura, mučnina i slabost, uspjela je u Sestriereu postati - najbolja alpska skijašica na Olimpijskim igrama svih vremena. Zlato u kombinaciji i srebro u superveleslalomu podigli su Janičin snop na - četiri zlata i dva srebra. </p>
<p>Zimske olimpijske igre u hrvatskom su prijevodu od Nagana bile Janica, no od Sestrierea je veliki, veliki i zasluženi prostor dobio - Ivica Kostelić. Ozljede su ga rušile sa svih strana, donosile nove velike ožiljke, no Ivica je ponosno čekao svojih pet minuta. I dočekao ih u olimpijskoj kombinaciji, u kojoj je uzeo srebrnu medalju.</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bošnjak u Basel</p>
<p>Mislimo li nešto napraviti u Europi, onda moramo biti prejaki za HNL, kaže Ivan Bošnjak </p>
<p>Je li to ta burno najavljivana Dinamova rapsodija? Ovo nam se pitanje nameće nakon doista dopadljive igre i uvjerljive pobjede maksimirskih nogometaša u prvenstvenom okršaju u Velikoj, gdje su »razmrvili« Kamen Ingrad sa 5-1. To je već šesta Dinamova pobjeda ove sezone s pet ili više golova razlike. </p>
<p> Ipak, ako je suditi po nadahnuću kakvo je maksimirsku momčad navodno krasilo na pripremama u Španjolskoj i Turskoj, onda u njoj čuči još skrivenog potencijala. Trener Josip Kuže podsjetio je da je Dinamo u drugom poluvremenu u Velikoj morao igrati bolje. Stanje je, dakle, slično onome iz prošloga kola, s jedinom razlikom što su »plavi« tada morali igrati bolje u - prvih 45 minuta. A kako li će tek sve to izgledati kada Kužeova momčad poveže oba poluvremena u istom ritmu? Takva je drobilica doista prejaka za HNL u kojem se od drugoplasirane Rijeke odvojila na ipak nedostižnih 14 bodova prednosti. </p>
<p> »Mislimo li nešto napraviti u Europi, onda moramo biti prejaki za HNL! Budemo li podjednaki, onda u Europi nemamo što tražiti«, naglasio je maksimirski napadač Ivan Bošnjak, ujedno ponajbolji igrač subotnje veli(č)ke utakmice u kojoj je zabio dva pogotka, a pripremio jedan. </p>
<p> Bošnjak je u međuvremenu uskočio i u nacionalnu selekciju, gdje će, 1. ožujka u prijateljskom ogledu protiv Argentine u Baselu, zamijeniti Eduarda da Silvu. Maksimirski je Brazilac u subotu ozlijedio mišić i izbivat će dva do tri tjedna. </p>
<p> »Bilo je hladno i moguće je da mu se to dogodilo zato što se nije dovoljno zagrijao. Šteta, umjesto da je na početku utakmice zabio gol, on se ozlijedio«, procijedio je Kuže.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bonačić konačno postao optimist </p>
<p>Kranjčar je ozlijedio nožni prst i kad sam ga pitao hoće li izaći odgovorio je da se sada ne može povući. Svaka mu čast, napomenuo je trener Hajduka </p>
<p>Hajduk je, pobijedivši Inter sa 3-2, došao do tri boda ohrabrenja i nade da utrka za Ligu za prvaka nije izgubljena. Preostala su još dva kola, a »bijelima« su se poklopili i rezultati suparnika Cibalije i Varteksa pa je nedjelja na Poljudu bila obojena ružičastim bojama. Trener Luka Bonačić se oraspoložio, pogotovo jer je 70 minuta Hajdukova igra imala i glavu i rep. </p>
<p>Hajduk je djelovao moćno, no nakon vodstva sa 3-0 povukao se i prepustio igru Interu. Srećom da su drugi pogodak primili samo nekoliko minuta prije kraja pa gosti iz Zaprešića nisu imali vremena za potpuni preokret. No, ovako je najvažnije da su tri boda inkasirana, a Bonačić mora brzo pronaći odgovor na pitanje zašto Hajduk pada u završnici: </p>
<p>»Ovaj pad u igri nije nedostatak snage već više posljedica psihološkog pritiska pod kojim igramo. Ova je momčad iskusnija i to što nam se dogodilo da skoro ostanemo bez dva boda vrlo je čudno. Neobjašnjivo je kako se cijela momčad povukla vrataru Pletikosi u »trbuh«. Rezerve Hrman, Režić i Ćaćić nisu donijeli pomak niti zadržali igru na istoj razini već je uslijedio pad. Moramo učiti iz pogrešaka, ali baš i nemamo puno vremena«. </p>
<p>»Za nas je ovo najvažniji tjedan u sezoni. Varteks je dobra momčad, iako taj klub dijelim na dvije ere - za vrijeme i nakon Anđelka Herjavca. Hajduk ili Varteks moraju otpasti, takav je sport, a nadam se da to nećemo biti mi. I oni su kvalitetni, ali mi znamo što nam je raditi. Optimist sam, jedino je problem što ovaj tjedan s nama neće biti Kranjčar i Pletikosa (otišli s hrvatskom reprezentacijom), zatim Grgurovića (mlada hrvatska selekcija) i Hrgovića (reprezentacija BiH). </p>
<p>»Cijela je momčad radila 70 minuta. Bili smo agresivni. No, pojedinačno bi učinak morao biti veći. Hrgović mora biti svjestan da nije zadovoljio niti pružio ono što smo očekivali. Ohrabrenje je što nam dolazi Bartulović, oporavio se, izdržao je jaki trening. I Blatnjak bi trebao ući u izbor za Varaždin. Što se tiče Kranjčara, jako sam zadovoljan, pokazao je volju i odlučnost. Ozlijedio je nožni prst i kad sam ga pitao hoće li izaći odgovorio je da se sada ne može povući. Pokazao je pozitivnu gestu, ne eskivirajući tako važnu utakmicu. Svaka mu čast. Erceg je iskusan i to je i dokazao. Značajan je igrač. Pletikosa je, pak, primio pogotke koji su plod nesretnih okolnosti. Okliznuo se kod Gondžićeva udarca. Ne možemo ga kriviti, iako me svi pitaju o njegovim obranama. Pletikosa je potpora cijeloj obrani i on je nama iznimno važan igrač.« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Balon na Mladosti do izgradnje dvorane? </p>
<p>U Budimpešti je srušena stara dvorana i gradi se nova, a dotad će staza biti natkrivena balonom. Kad nova dvorana bude gotova, moguće je da će balon biti preseljen u Zagreb </p>
<p>Oproblemu sportskih dvorana u gradu Zagrebu mogao bi se napisati feljton. Gotovo da nema sporta koji je zadovoljan postojećim stanjem, svaki nas dan na svoje nevolje upozoravaju rukometaši, stolnotenisači, plivači, gimnastičari... Gdje je u toj priči atletika? Dojma smo, uza sav respekt prema problemima navedenih sportova, da su atletičari ipak u najtežem položaju. Jer, prave atletske dvorane ne samo da nema u Zagrebu, nego ni u čitavoj Hrvatskoj. </p>
<p>Jedino što je donekle nalik na atletsku dvoranu jest balon Boćarskog doma. Prije nekoliko je godina stavljen u funkciju atletike i pomogao je da se barem djelomično riješi problem zimskih treninga i natjecanja, ali samo za tehničke discipline i utrke na 60 metara. Ostali su se morali snalaziti kako znaju, a nedostatak kružne dvorane dobio je novu dimenziju pojavom sjajnih juniora, zlatnih europskih 400-metraša Danijele Grgić, Željka Vinceka i Milana Kotura te Nikoline Horvat, šeste na lanjskom EP-u. Svi su oni, kao i ostali koji vape za kružnom stazom, morali na skupe pripreme u inozemstvo, najčešće u Budimpeštu. I dok je zlatni trojac u tome imao financijsku podršku HOO-a, ostali su se morali snalaziti kako znaju. Hrvatski atletski savez pomogao je koliko je mogao, ali većina se morala sama financirati, pa su zbog velikih troškova u inozemstvu proveli tek nekoliko dana. </p>
<p>»Ove smo godine bili samo deset dana u Budimpešti, čisto zbog razbijanja monotonije«, kaže Igor Čordaš, trener Nikoline Horvat, dodavši: </p>
<p>»Da bi se adekvatno pripremili, svaki bi mjesec trebali trenirati u dvorani barem dva tjedna. No, troškovi smještaja i prehrane u Budimpešti su 40 eura dnevno, pa je to potpuno nemoguće.« </p>
<p>Kvalitetno odrađene zimske pripreme odražavaju se i na ljetnu sezonu, pa je problem dvorane još osjetljiviji. </p>
<p>»Pokazalo se da su rezultati na otvorenom 10-15 posto bolji ako se tijekom godine odrade dva ciklusa priprema«, tvrdi Čordaš koji ne razumije zašto izgradnja dvorane nikako ne dođe na dnevni red. </p>
<p>»Stalno se nešto priča, ali gradnja ne počinje, ljudi su već otupjeli. A baš je sad povoljan trenutak, imamo Blanku, odlične juniore. Dvorana bi mogla koristiti i drugim sportovima, jedino bi po zimi bila primarno u funkciji atletike. Siguran sam da bi s dvoranom rezultati od 400 metara nadalje eksplodirali.« </p>
<p>Atletska dvorana na Jarunu zacrtana je u petogodišnjem planu Zagrebačkoga športskog saveza, ali početak gradnje ovisi isključivo o Gradu iz kojeg zasad nema nikakvih signala. Dotad će se pokušati naći rezervno rješenje. </p>
<p>Na zanimljivu je ideju došao predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza Boro Stipić. U Budimpešti je, naime, srušena stara dvorana i gradi se nova, a dotad će staza biti natkrivena balonom. Kad nova dvorana bude gotova, postoji mogućnost da se balon preseli u Zagreb, negdje na prostor Športskog parka Mladost. </p>
<p>»To ne bi bila dvorana Mladosti, nego svih hrvatskih atletičara i višestruko bi se isplatila. Naši bi imali gdje trenirati, ne bi morali trošiti novac u inozemstvu, a umjesto toga bi nama na pripreme dolazili i atletičari iz Slovenije, SCG i BiH«, poručio je na kraju predsjednik Mladosti Vladimir Mikulec.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Žrtve traže poraz terorista </p>
<p>Neposredno nakon prosvjeda u Madridu u baskijskom gradu Vitoriji odjeknula je eksplozija s potpisom ETA-e</p>
<p>Oko milijun ljudi marširalo je subotu navečer Madridom tražeći od vlade da odustane od pregovora s baskijskom separatističkom organizacijom ETA-om. Pod parolom, »Za njih, za sve, ali ne u moje ime«, prosvjed je organizirala Udruga žrtava terorizma (AVT), a pridružile su joj se mnoge skupine koje daju potporu žrtvama terorističkih napada ETA-e. </p>
<p>Zatraživši »sjećanje, dostojanstvo i pravdu« za žrtve koje ne smiju biti »platežno sredstvo u bilo kakvom procesu pregovora«, prosvjednici su tražili od vlade da odustane od dijaloga s ETA-om koji je najavio španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero. On je izjavio kako je spreman pregovarati s predstavnicima ETA-e, ako se ta oružana skupina odrekne nasilja i preda oružje. </p>
<p> No, oni koji su nastradali u bombaškim akcijama te organizacije te obitelji i prijatelji ubijenih poručuju da ETA mora biti poražena u oštroj policijskoj operaciji. »Ne želimo da vlada pregovara s ubojicama i želimo da postane jasno kako terorizam ne može biti put za postizanje bilo kakvog političkog cilja«, citiraju mediji izjavu Irene Villa, 27-godišnje žene koja je izgubila obje noge u bombaškom napadu ETA-e prije 15 godina. Neki od prosvjednika nosili su transparente s porukama: »Zapatero se predaje teroristima« i »Ne pristajemo na ucjene«.</p>
<p>Prosvjednike (kojih je prema organizatorima bilo 1.400.000, a po procjeni policije nešto više od 100.000) je podržala oporbena Narodna stranka (PP), a pridružili su im se njezin sadašnji vođa Mariano Rajoy te bivši premijer José María Aznar koji je 1995. i sam bio meta atentata. Dok Narodna stranka optužuje premijera da je »previše popustljiv prema teroristima«, vladajući socijalisti tvrde da PP »ne želi dokrajčiti ETA-u, nego vladu«.</p>
<p>Inače, ta je separatistička skupina od 1968., kad je počela svoju borbu za neovisnost Baskije, ubila više od 800 ljudi. Premda od 2003. nije bilo smrtonosnih oružanih napada, komandosi ETA-e i dalje izvode akcije »slabijeg intenziteta«. Tako je i u subotu navečer u baskijskom gradu Vitoriji eksplodirala podmetnuta eksplozivna naprava ispred jedne banke, ranivši dvojicu prolaznika. Policija tvrdi da ta »mala eksplozija« ima potpis ETA-e, koju su i EU i SAD proglasile terorističkom organizacijom.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>BiH traži sto milijardi dolara odštete </p>
<p>U ponedjeljak na Međunarodnom sudu pravde u Haagu započinje glavna rasprava u povijesnom procesu BiH protiv SCG za agresiju i genocid u ratu 1992.-1995. </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Američki profesor Francis A. Boyle, autor tužbe koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv SRJ (sada SCG) pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, tužeći svoga istočnog susjeda za agresiju i genocid, tvrdi da je vrlo izgledno da će BiH dobiti ovaj spor, ali da je ključno pitanje kakva će biti presuda i što nakon nje.</p>
<p>»BiH je praktično već dobila tužbu za genocid. To se može vidjeti iz ranijih odluka Suda. Vlastima BiH sugerirao sam da se suđenje i presuda iskoriste kako bi bila ukinuta Republika Srpska«, kazao je Boyle u razgovoru koji je prenio sarajevski Dnevni avaz. Boyle tvrdi da bi Sud nakon izricanja presude mogao odrediti i detaljan iznos ratne odštete koju bi SCG trebala isplatiti BiH.</p>
<p>»Tom pitanju nismo se mnogo posvetili u vrijeme kada je tužba nastajala. Bošnjaci i Bosanci bili su na rubu istrijebljenja, a Srbija je nastojala s lica zemlje zbrisati BiH. Zato je težište tužbe bilo na genocidu kako bismo time ukinuli odluku o embargu na isporuku oružja braniteljima BiH i zaustavili podjelu zemlje. Onda me predsjednik Izetbegović zamolio da mu dam procjenu ratne odštete. Neka gruba procjena koju sam mu dao iznosila je oko stotinu milijardi dolara«.</p>
<p>Boyle kaže da ne sumnja kako će BiH dobiti slučaj, ali postavlja se pitanje što nakon toga? »Srbija nema tih stotinu milijardi dolara! Za mene je ukidanje RS mnogo bitnije od naplate svog tog novca. Naravno, u tom slučaju će ICJ će narediti Srbiji da plati štetu. Ako oni to ne učine, onda će se od Vijeća sigurnosti zatražiti akcija, uvođenje sankcija, zapljena imovine...«, tvrdi Boyle.</p>
<p>Podsjetimo, u ponedjeljak na UN-ovom Međunarodnom sudu pravde u Haagu započinje glavna rasprava u povijesnom procesu BiH protiv SCG za agresiju i genocid počinjen u ratu od 1992. od 1995.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jednoga dana, jedan Hruščov </p>
<p>Prije točno pedeset godina održao je Nikita Sergejevič Hruščov onaj svoj »tajni« referat na partijskom kongresu, referat za koji se danas sve više misli da je bio ne samo prekretnica, već i početak kraja komunizma.</p>
<p> U castrovski maratonskom, šestosatnom govoru Hruščov je tada raskrinkao ne samo Staljinov kult ličnosti, već i njegove zločine počinjene u ime zna se već čega. Hrabro se suprotstavljajući tada već tri godine mrtvom Staljinu, Hruščov je imao na umu - spašavanje komunizma. No, razotkrivanje Staljinovih zločina, kao što znamo, nije Sovjetski savez učinilo slobodnijim, niti je označilo kraj represijama, premda je, gledano s današnje distance, značilo početak kraja. Za ono vrijeme, pedesetih godina prošloga stoljeća, Hruščovljev je govor bio šokantan za mnoge u Sovjetskom savezu kojima je Staljin bio tek nešto malo manje od Boga. Konkurencija, uostalom, i nije bila bogzna kakva u zemlji u kojoj je Bog bio i službeno poreknut. </p>
<p>Dok je Hruščov govorio što ga ide, Staljin je još ležao u mauzoleju na Crvenom trgu, odmah do Lenjina, no uskoro će biti deložiran, u svakom pogledu. U današnjoj Rusiji, međutim, još ima živih iz nemale populacije šokiranih Hruščovljevim izvješćem: neki od njih ni danas ne žele vjerovati da je Hruščov govorio istinu. Oni misle da je to Hruščov samo htio ocrniti svoga prethodnika kako bi sam bio veći. Za dušu tih i takvih nostalgičara Vladimir Putin je, vjerojatno, prošle godine začudio svijet izjavom kako je »raspad Sovjetskog saveza bio najveća geopolitička katastrofa prošloga stoljeća«.</p>
<p>U međuvremenu, od Hruščovljeva govora prije pedeset godina, pa do današnjih dana kada još »duh negdašnje velesile« obilazi i gnjavi stanovnike Kremlja, svašta se još izdogađalo i nakon »početka kraja« bit će tu još i Brežnjeva s njegovim doktrinama, Madžarske i Češke na udaru »tenkovina revolucije«, i tek će konac osamdesetih godina s Gorbačovom donijeti konačan kraj onoga što se, kako to danas izgleda, počelo raspadati već sredinom pedesetih.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>EU i SAD oštriji prema Kini </p>
<p>Američka administracija traži od Kine da smanji poticaje svojim izvoznicima i da se još više otvori uvozu ne samo robe nego i usluga (telekomunikacije, bankarstvo, osiguranje), da poštuje intelektualno vlasništvo i odlučnije suzbija kopiranje najrazličitijih proizvoda, od odjeće i obuće poznatih dizajnera, filmova i glazbe, do najluksuznijih roba, pa i oružja. To su najvažniji zaključci upravo objavljene opsežne analize stanja i zahtjeva da se mijenja američka politika u trgovini s Kinom. Upozorava se također da se SAD više neće suzdržavati od prijava Svjetskoj trgovinskoj organizaciji ako Kina bude izbjegavala rješenje sadašnjih sporova. </p>
<p>Analizom se istodobno odgovara na domaće kritike da se administracija nedovoljno odlučno suprotstavlja kineskoj praksi u međunarodnoj trgovini, koja je dovela do rekordnog američkog trgovinskog deficita: prošle godine, od 725,8 milijardi dolara američkog manjka, 202 milijarde su nastale u trgovini s Kinom. </p>
<p>Kritičari u Senatu zamjeraju da administracija ne čini dovoljno kako bi se povećala vrijednost kineskog juana u odnosu na dolar, što je jedan od najvažnijih razloga jeftine kineske robe i tako velikog američkog deficita. U Predstavničkom domu predlaže se uvođenje kaznenih tarifa ili kvota za uvoz iz Kine, čemu se administracija protivi jer bi se time moglo štetiti ne samo komercijalnim nego i političkim odnosima s Kinom. </p>
<p>Većina sadašnjih zahtjeva i dosad se često spominjala. Pod pritiskom iz Washingtona, Kina je već prekinula vezanje svoje valute uz dolar, ali tečaj juana još nije potpuno prepušten tržištu nego se određuje prema košarici nekoliko najvažnijih svjetskih valuta. Sadašnje iznošenje svih sporova u jednom dokumentu trebalo bi shvatiti kao pojačani pritisak na Kinu i pokazati senatorima i kongresnicima da administracija ozbiljno shvaća njihove kritike. </p>
<p> I Europska unija, poslije nedavnog spora povodom jeftinog kineskog tekstila i odjeće, što je nazvano »ratom grudnjaka«, ponovno je pred potencijalno sličnim napetostima, sada zbog jeftine kineske obuće. </p>
<p>EU najavljuje da bi od početka travnja mogla kinesku obuću opteretiti tarifama od četiri posto koje bi se u šest sljedećih mjeseci povećale do blizu 20 posto. Sportska obuća bila bi izuzeta, očito zato jer je većinom proizvode europske i američke podružnice u Kini (i Vijetnamu). No, ni u tome Europa nije jedinstvena. Italija kao najpoznatiji europski proizvođač obuće želi još veću zaštitu, a protivi se i izuzimanju sportske obuće.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bagdad mrtav grad</p>
<p>BASRA</p>
<p> - Radikalni šijitski vođa Moqtada al Sadr, čiji je pokret optužen za poticanje nedavnih protusunitskih napada, pozvao je u nedjelju na prosvjed jedinstva kojim će sudionici u Bagdadu zatražiti odlazak američkih vojnika iz Iraka. Bagdad je u nedjelju treći dan zaredom mrtav grad jer je vozilima zabranjeno kretanje. Ipak, u pobunjeničkim bombaškim napadima ubijena su dvojica američkih vojnika i jedan irački policajac.</p>
<p> Islamska sunitska stranka optužuje pokret Moqtade al Sadra za sudjelovanje u odmazdama prema sunitskim muslimanima nakon razaranja šijitskog mauzoleja u Samari, sjeverno od Bagdada. [AFP/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Ostati trijezan 24 sata</p>
<p>Alkoholičari su osmislili program za alkoholičare u 12 koraka koji ih vode do osobna osvješćivanja, ističu duhovne vrijednosti i pomažu im pri suočavanju sa svakodnevnim situacijama</p>
<p>Ostati trijezan i pomoći drugim alkoholičarima da to postignu</p>
<p> - glavni je cilj članova udruge Anonimnih alkoholičara Hrvatske koji na internetskim stranicama vode svoj dnevnik (blog). Na informativne i edukativne stranice upozorio nas je jedan od splitskih alkoholičara u oporavku, napominjući kako svjetska udruga anonimnih alkoholičara ima više od 97.000 grupa i otprilike dva milijuna članova u 150 zemalja. </p>
<p>»U Splitu postoje dvije grupe AA, ima nas četrdesetak, a zbog sigurnosti naših članova i zajamčene anonimnosti ne vode se nikakve evidencije i statistike«, ističe splitski AA koji sebe i svoje kolege opisuje kao »zajednicu muškaraca i žena koji međusobno izmjenjuju iskustva, snagu i nadu, kako bi mogli riješiti probleme, te pomoći drugima da se oporave od alkoholizma«. </p>
<p>Za članstvo u AAH postoji samo jedan uvjet - želja da se prestane piti, a primarna zadaća svake AA grupe je prenijeti poruku do alkoholičara koji još pate. Oni su osmislili 12 koraka koji ih vode do osobna osvješćivanja, ističu duhovne vrijednosti, a članovima pomažu u suočavanju sa svakodnevnim situacijama. </p>
<p>»Naš su program napisali alkoholičari za alkoholičare, zbog čega on vrlo dobro djeluje. Anonimni alkoholičari nastoje slijediti 24-satni plan nepijenja. Naime, jednostavno želimo ostati trijezni jedan dan, ovaj dan. U Splitu se sastajemo svaki dan, a dolaske na sastanke nitko ne kontrolira, članovi se ne prisiljavaju na susrete, nisu potrebne liječničke uputnice niti prezimena«, kaže splitski AA. </p>
<p>Internetski blog alkoholičara opremljen je i mnogim adresama AA u hrvatskim gradovima, te korisnim linkovima. Iz priče »Nešto više o alkoholizmu« mogu se prepoznati problemi i životne teškoće s kojima se susreću oni koji su debelo prekoračili granicu »umjerena pijenja«. Unatoč svemu što možemo reći, mnogi pravi alkoholičari neće vjerovati da spadaju u tu grupu, napisao je jedan AA u priči, izdvajajući brojne neuspjele metode koje mnogi primjenjuju da bi se otrgli alkoholizmu. </p>
<p>»Piti samo pivo, ograničiti broj pića, nikada ne piti sam, nikada ne piti ujutro, piti samo kod kuće, ne piti za vrijeme radnog vremena, piti samo na zabavama, prijeći s viskija na vinjak, piti samo prirodna vina, pristati na otkaz u slučaju pijanstva na radnom mjestu, otići na putovanje ili izlet, izbjegavati putovanja ili izlete, pod zakletvom se zauvijek odreći pića (ili bez svečana obećanja), više se baviti tjelovježbom, čitati knjige koje nadahnjuju, odlazak na farme i u sanatorije, dragovoljno prihvaćanje smještaja u domu«, samo su neke »odluke« kojima mnogi alkoholičari žele doskočiti razarajućoj kapljici.</p>
<p>Optimistične su i svakodnevne molitve, meditacije i odluke objavljene na blogu koje bi mogle koristiti i mnogima koji se ne prepoznaju u opisu alkoholičara: </p>
<p>»Danas ću uvježbavati svoj duh na tri načina; nekome ću učiniti uslugu i neću dati da se to otkrije. Ako to itko uoči – ne računa se. Učinit ću barem dvije stvari koje ne želim – samo onako, za vježbu. I kao treće, nikome neću pokazati da su moji osjećaji povrijeđeni, oni to mogu biti, ali ja to danas neću pokazati«.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Prodajte se uspješno</p>
<p>Iz knjige »Karijere 2006.« može se doznati kako i gdje tražiti bolji posao, ili kako napisati životopis i molbu, ali i otkriti profile sedamdesetak hrvatskih poslodavaca</p>
<p>Podaci o hrvatskom tržištu rada za 2005. kažu da je stopa nezaposlenosti u prosjeku iznosila oko 18 posto (u prosincu je u Hrvatskoj bilo 305 tisuća nezaposlenih), dok je prosječna mjesečna plaća iznosila 4339 kuna. Ujedno je zabilježena neravnoteža ponude i potražnje, jer podaci govore da su hrvatski radnici nedovoljno kvalificirani, nespremni za promjene, ne rade na proširenju svojih znanja i vještina itd. Pridodaju li se nesrazmjer u plaćama ovisno o profesiji (iznad prosjeka su zdravstvo, financije, javna uprava, a ispod prosjeka poljoprivreda, građevina, trgovina) i visoki životni troškovi, jasno je da hrvatski radnik nije u zavidnoj situaciji. </p>
<p>Upravo stoga ne čudi da se na domaćem tržištu, nakon knjige »Hoću bolji posao« i gotovo paralelno s radionicom »Ulazak na tržište rada«, u organizaciji portala posao.hr, pojavio još jedan naslov koji vodi kroz hrvatsko tržište rada, te praktičnim savjetima pomaže u izboru dodatne edukacije, podsjećajući na osnovna pravila ponašanja u potrazi za boljim poslom. Riječ je o knjizi »Karijere 2006.« Nenada Bakića i Vere Čubranić, koja na gotovo 350 stranica predstavlja i pojašnjava sve ono što bi moglo, kako to lijepo kaže naslov, pomoći u karijerama. </p>
<p>Knjiga podijeljena na jedanaest poglavlja obrađuje doista sve aspekte moguće karijere, od osnovnih podataka o tome kako i gdje tražiti bolju prigodu ili kako napisati životopis i molbu, pa sve do poglavlja u kojem se daju profili sedamdesetak hrvatskih poslodavaca. Već na samom početku knjige moguće je riješiti test profesionalnih interesa (isti je u elektroničkom obliku na internetskoj stranici www.moj-posao.net/kviz.html), koji pomaže otkrivanju poslova ili aktivnosti u kojima bi se osoba najbolje snašla ili bi je veselilo baviti se njima. </p>
<p>Prilično informativna knjiga može ugnjaviti podacima koji su u većini slučajeva sami po sebi logični, ali veseli to što autori doista posvećuju pozornost manje-više svemu što bi moglo utjecati na dobivanje posla. Tako su u knjizi i savjeti kako se pripremiti za intervjue i svladati tremu (nije loše prijavljivati se i za poslove koji vas ne zanimaju radi svladavanja treme i poboljšanja prezentacije), koje su najčešće pogreške tijekom intervjua, kako pregovarati o plaći itd. Svoje su mjesto u knjizi našli čak i pravni savjeti čiji je autor Krešimir Rožman, urednik stručnog časopisa »Radno pravo«. </p>
<p>Kako je autorica knjige Vera Čubranić diplomirala organizacijsku psihologiju u knjizi su se našli i brojni konkretni savjeti i opažanja o stavu koji valja zauzeti tijekom razgovora s poslodavcem ili pak na što obratiti pozornost kako bi se bolje razumio govor tijela. Sve u svemu riječ je o naslovu koji prilično dobro ispunjava svoju osnovnu funkciju, a to je informiranje o stanju na hrvatskom tržištu rada.</p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Zapaljeno 15 vozila u deset godina</p>
<p>Zadar je ovim slučajem dobio medijsku pozornost kao grad u kojem se najlakše obračunava paljenjem tuđe imovine i to najčešće automobila</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Policija i dalje traga za osobom koja je proteklog tjedna eksplozivnom napravom uništila službeni automobil u vlasništvu Zadarske županije kojim su se koristili dožupani Danijel Kotlar i Stipe Zrilić. Automobil je eksplodirao u blizini Kotlareve kuće, a u međuvremenu je priveden jedan mlađi muškarac sa šibenskog područja kojeg je policija nakon obrade pustila kući. Zadar je ovim slučajem dobio medijsku pozornost kao grad u kojem se najlakše obračunava paljenjem tuđe imovine i to najčešće automobila. Prije petnaestak dana nepoznati je počinitelj podmetnuo požar pod »seat cordobu« Jose Bubnjara (39), inspektora za droge PU zadarske. </p>
<p>Nakon opsežne policijske akcije, policija je uhitila Domagoja Jelenkovića (28) iz Zadra, kojeg su pustili na slobodu zbog nedostatka dokaza. Prošle godine su se dogodila dva slučaja. Mladenu Vučinoviću je 15. rujna 2005. godine zapaljen automobil u garaži, a počinitelj je i dalje nepoznat. Zvonimiru Nižiću, zvanom Grof, 10. srpnja 2005. zapaljen »porsche cayenne«, vrijedan oko 150 tisuća eura. Požar je podmetnut, a krivac je nepoznat. Renati Peroš je nepoznati počinitelj prije pet godina zapalio »audi«. Peroš je tada bila gradska vijećnica s Nezavisne liste Stanislava Antića, koja je svojim glasom na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Zadra omogućila HDZ-u da dobije većinu. Iako je Peroš govorila da je nakon tog čina uslijedila medijska kampanja protiv nje, što je prema njezinu mišljenju rezultiralo paljenjem vozila, ni danas se ne zna tko je zapalio njezin »audi«. </p>
<p>Glavnom uredniku Hrvatskog lista Ivici Marijačiću, koji je tada bio urednik i novinar Zadarskog lista, 2000. godine zapaljena su čak dva automobila.</p>
<p>Njegov »fiat bravo« i auto njegove supruge »fiat uno«, izgorjeli su nakon eksplozije podmetnute eksplozivne naprave. Počinitelj je također ostao nepoznat. Prije šest godina eksploziv je podmetnut i pod »fiat bravu« pjevača grupe Forum Davora Pekote, koji je danas vlasnik Novog radija. »Rover« vlasnika Radija Donat FM Olivera Jovića i »opel kadett« jednog zadarskog mesara odletjeli su u zrak 1998. godine, a počinitelji su i u ova dva slučaja nepoznati. Iste godine nepoznati počinitelj zapalio je golf tadašnjeg načelnika Odjela za droge PU zadarske Ante Klarića. Policija do danas nije našla ni počinitelja koji je početkom 90-tih županijskom državnom odvjetniku Ivanu Galoviću zapalio automobil ispred njegova stana u centru Zadra. Galović je radio na slučajevima droge i gospodarskog kriminaliteta. Ukupno, u deset godina u Zadru je zabilježeno 15 paljevina automobila.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zaštitne folije otporne i na udarac sjekire </p>
<p>U zemljama EU takve folije su obavezne na svim ugostiteljskim i poslovnim objektima, kako bi se gostima takvih objekata pružila adekvatna zaštita od staklenih krhotima pri eventualnim eksplozijama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tri lokala, jedna fotokopiraonica, te dva automobila u koje su nedavno na području zagrebačkog Vrbika, u razmaku od nekoliko sati provalili nepoznati počinitelji, nove su »žrtve« niza provala na području grada. Činjenica, da ovakve provale, za razliku od drugih sofisticiranih vrsta kriminala, ne zahtijevaju od kriminalaca gotovo nikakvu vještinu, razlog su i njihovoj učestalosti. Dovoljan je bilo kakav tupi i tvrdi predmet, najčešće kamen, da bi se provalilo u nečijeg »ljubimca« ili, pak, kakav poslovni prostor.</p>
<p>Zbog raširenosti ovakve vrste kriminala, policija jednostavno ne uspijeva na vrijeme reagirati na sve dojave o provalama, te počinitelji obično bivaju uhićeni tek kada policija kod njih pronađe neki od predmeta koje je nedvojbeno povezan sa provalom. Ukoliko je, pak, ukraden samo novac, gotovo je nemoguće prikupiti dokaze za podnošenje kvalitetne kaznene prijave. Policija zbog toga u posljednje vrijeme sve više upozorava na nedovoljno kvalitetne zaštitne mjere koje sami vlasnici poduzimaju. Alarmi koji se postavljaju u objekte i vozila često su nedovoljni, budući da je za provaljivanje potrebno kratko vrijeme, te je od trenutka aktivacije alarma do dolaska na mjesto događaja - kasno. Zaštitne folije, koje su se tek nedavno pojavile na hrvatskom tržištu, ali koje na evropskom tržištu postoje već dugo, mogle bi predstavljati prilično ekonomično i efikasno rješenje. Štoviše, nije riječ jedino o protuprovalnoj zaštiti, već je njihova uloga prvenstveno zaštita ljudi od krhotina stakla uslijed razbijanja. </p>
<p>Naime, pogotovo u kontekstu nedavnih terorističkih napada na području EU-a, takve folije su uvedene na području Unije kao obavezne na svim ugostiteljskim i poslovnim objektima, kako bi se gostima takvih objekata pružila adekvatna zaštita od staklenih krhotina zbog npr. eksplozija, udara automobila u izlog i slično, a prilikom ulaska Hrvatske u EU, biti će obavezne i kod nas. Da pojasnimo, riječ je o tankim i izrazito otpornim »naljepnicama« koje se jednostavnim postupkom lijepe na staklene površine, te se običnim okom ne mogu primijetiti. No, njihova uloga dolazi do izražaja ukoliko se staklo pokuša razbiti, budući mu folija daje veliku fleksibilnost. Naime, niti nakon nekoliko udaraca većim kamenom ili palicom staklo neće popustiti, dok će »obično« staklo puknuti nakon prvoga udarca. Čak i kad nakon desetak udaraca staklo popupusti, neće se rasuti, već će ga »naljepnica« držati u jednome dijelu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Više poginulih u prometu, krađa i provala </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Zadarska Policijska uprava održala je tiskovnu konferenciju o stanju sigurnosti u 2005. godini u kojoj je zabilježeno 3246 kaznenih djela, što je za 200 djela više nego prethodne godine. To je 6,6 posto više kaznenih djela nego u godini prije, a razriješeno ih je 1829 ili 56,3 posto. Povećao se i broj razbojništava, krađa i provala. No, kako je istaknuo načelnik PU zadarske Anton Dražina, raste i broj rješavanja takvih slučajeva istaknuvši kako je stanje sigurnosti zadovoljavajuće.</p>
<p>Prošle godine evidentirano je 31 kazneno djelo protiv spolne slobode, od čega je bilo šest silovanja, 12 bludnih radnji i tri spolna odnošaja s djetetom. </p>
<p>Od ovih kaznenih djela razriješeno je njih 29, što je za oko četiri posto slabiji rezultat nego lani kada je bilo 35 djela, a razriješeno ih je 34. </p>
<p>U oblastima gospodarskog i organiziranog kriminala bilježi se povećanje kaznenih djela. U gospodarskom kriminalitetu zabilježen je rast od 12,9 posto, dok je organizirani kriminalitet povećan za 13,9 posto. U zloporabi opojnih droga bilježi se pad od 3,9 posto.</p>
<p>Prometnih nesreća bilo je 2796, što je manje za 26,7 posto nego u 2004. godini kad ih je bilo 3817. Međutim, lani je zabilježeno 28 prometnih nesreća u kojima je poginulo 32 ljudi, što je jedan poginuli više nego prethodne godine. Policija je također usporedila prva dva mjeseca prošle godine u kojima nije bilo niti jednog poginulog s proteklih mjesec i pol ove godine u kojima je do sada bilo već 10 mrtvih. </p>
<p>Policija crni podatak dovodi u vez s činjenicom da je u 2005. godini registrirano 5000 automobila više nego godinu prije pa je povećan broj automobila na cestama jedan od čimbenika povećanog broja prometnih nesreća u kojima najčešće stradavaju suvozači.</p>
<p>U većini prometnih sudjelovale osobe koje nisu iz Hrvatske. </p>
<p>PU zadarska najavila je da će ove godine organizirati niz edukacijskih seminara za građane i učenike. I ovoga ljeta tiskat će se brošura »Siguran odmor« namijenjena turistima, a policija na biciklima, projekt koji je prihvatila i varaždinska policija, već je počela s radom.</p>
<p>Načelnik Dražina najavio je i novi projekt uvođenja morskog skutera na kojem bi tijekom turističke sezone uzduž obale patrolirala tri policijska službenika i kontrolirala priobalni pojas od 300 metara u kojem je zabranjeno glisiranje. Taj će se projekt ostvariti u suradnji sa Županijskom gospodarskom komorom, koja bi i financirala dio projekta vrijednog najmanje 80.000 kuna. [Mia Veršić]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Dvojica mladića poginula u »yugu«</p>
<p>Suputnici Krunoslav Šimetić (22) i Josip Kruškić (15) teško su ozlijeđeni i prevezeni u bolnicu, a s poginulima su se vraćali sa slavlja u povodu odlaska u vojsku</p>
<p>VANKOVO</p>
<p> - Vozač Darko Živocki (35) i malodobni suvozač Ivan Bella (17), obojica iz Vinkovaca, poginuli su u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 19,45 sati u Ivankovu kod Vinkovaca. Teške tjelesne ozljede zadobili su putnici u vozilu Krunoslav Šimetić (22) iz Ivankova i Josip Kruškić (15) iz Vinkovaca, a liječnička pomoć ukazana im je u Općoj bolnici u Vinkovcima gdje su zadržani na liječenju.</p>
<p>Kako je utvrđeno policijskim očevidom, do nesreće je došlo u Kolodvorskoj ulici u Ivankovu kada je vozač Darko Živocki, krećući se neprilagođenom brzinom osobnim automobilom »yugo 45« došao do blagoga zavoja na cesti te, umjesno da skrene, produžio ravno, sletio u odvodni kanal i zabio se u betonski mostić preko kanala. Vozač i suvozač na mjesta su poginuli, a utvrđeno je da vozač nije stekao pravo na upravljanje vozilom. </p>
<p>Nesreća se dogodila nedaleko gostionice pa su mnogobrojni gosti odmah istrčali i pokušali pružiti pomoć unesrećenima. </p>
<p>Prema izjavi jednoga od njih, jedan od putnika u vozilu sam je izašao kroz stražnja vrata no od šoka i slabosti srušio se pored automobila. Drugog putnika sa stražnjega sjedala izvukli su posjetitelji gostionice no vozaču i suvozaču nisu mogli pomoći. Njihova tijela morali su iz »zgužvanog« vozila vaditi vatrogasci rezanjem lima. </p>
<p>Kako se doznaje, četvorica unesrećenih u Ivankovu su bila na privatnoj zabavi na kojoj se slavio odlazak u vojsku. Krenuli su prema centru sela, jer je na zabavi nestalo cigareta.</p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Do božanske gljive preko interneta</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U posljednjih15 godina službenici Odjela kriminaliteta droga PU Primorsko-goranske evidentirali su šest većih zapljena micelija - plodne podloge za proizvodnju i uzgoj halucinogene gljive Psilociba mexicana, ili »božanske gljive« koja u sebi, kao aktivnu komponentu, sadrži drogu »psilocibin«. </p>
<p>Posljednja pošiljka micelija za uzgoj psilocibe, rekao nam je načelnik Odjela kriminaliteta droga Božo Barbarić, otkrivena je početkom veljače ove godine u Rijeci i to oko 600 grama. </p>
<p>Troje hrvatskih državljana s područja Primorsko- goranske županije sredinom siječnja ove godine pošiljku su iz Nizozemske naručili putem Interneta. Po primitku plodne podloge i uputstva, namjeravali su proizvoditi psilocibe i ponuditi ih narkotržištu. </p>
<p>U kolovozu prošle godine djelatnici Odjela kriminaliteta droga PU primorsko-goranske u suradnji s kolegama iz riječke Carinarnice otkrili su da je 28-godišnji hrvatski državljanin iz Austrije u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti micelij te halucinogene gljive. U detektiranoj pošiljci pronađeno je nekoliko posuda sa sadržajem micelija od oko 2 kilograma, te materijal i oprema potrebni za proizvodnju psilocibina. </p>
<p>Samo mjesec dana kasnije, u rujnu prošle godine riječki su policajci i carinski službenici u još jednoj poštanskoj pošiljci iz Nizozemske otkrili priručnik za proizvodnju tih gljiva, te psilocibin u količini od 1 grama. Pošiljku je iz Nizozemske naručio 22-godišnji hrvatski državljanin.</p>
<p>Ljiljana Mamić Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Gotovina odlazi u zaborav</p>
<p>Iako se 85 posto ispitanika složilo da je korištenje debitne kartice jednostavno kao i korištenje gotovine, 48 posto još prednost daje cashu</p>
<p>Prema novom istraživanju kompanije MasterCard Europe, polovica ispitanih korisnika debitnih kartica (52 posto) vjeruje da će se u Europi unutar sljedećih deset godina za plaćanje prestati koristiti gotovi novac. Gotovo devet od deset ispitanika (86 posto) slaže se da se broj trgovina i uslužnih djelatnosti koje prihvaćaju te kartice povećava. Sukladno tomu, 90 posto ispitanika vjeruje da će sve više ljudi na sve više mjesta koristiti debitni način plaćanja. Iako se 85 posto ispitanika složilo da je korištenje debitne kartice jednostavno kao i korištenje gotovine, 48 posto još prednost daje cashu.</p>
<p>Istraživanje provedeno na 3000 korisnika tih kartica u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Belgiji i Poljskoj pokazalo je da je osobna sigurnost vrlo važna. Naime, više od tri četvrtine ispitanika osjeća se sigurnije s karticom nego s gotovinom u džepu.</p>
<p>Kad je o plaćanjima riječ, tri četvrtine anketiranih najviše koristi kartice u robnim kućama, potom u prodavaonicama mješovite robe i restoranima, a najmanje u prodavaonicama sitnih potrepština i restoranima brze hrane.</p>
<p>Rezultati istraživanja pokazuju da se mlađi ljudi sve više koriste debitnim karticama, pa tako 91 posto ispitanika starih od 18 do 24 godine kažu da je koriste zbog sve većeg broja prihvatnih mjesta. </p>
<p>Istraživanje je također pokazalo da 94 posto ispitanika ima pozitivno mišljenje o mogućnosti korištenja te kartice bilo gdje u Europi za povlačenje novca na bankomatima i u trgovinama za plaćanje, a čak 80 posto ispitanika ističe da je to ključno za povećano korištenje kartice. »Peglanju« u inozemstvu najviše su skloni Belgijanci (67 posto) i Nijemci (56 posto), a najmanje Poljaci (18 posto). Većina anketiranih koristi kartice do tri puta tjedno, a najviše u Belgiji i Velikoj Britaniji (oko četiri puta).</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da Belgijanci, Englezi, Nijemci i Poljaci danas nose puno manje gotovine nego prije nekoliko godina, a za razliku od Talijana i Španjolaca. Statistički, Nijemci još nose najviše casha (40 posto), dok su Englezi (12 posto) i Poljaci (13 posto) na začelju te ljestvice.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Plinacro: Plinovod će biti gotov do iduće zime</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako još nisu sklopljeni ugovori sa izvođačima radova za dio plinovoda Pula-Karlovac u tvrtki Plinacro vjeruju da će on biti gotov do sljedeće sezone grijanja. Njegov završetak je, naime, preduvjet da do potrošača dođu dodatne količine plina iz Jadrana kako bi prestali uobičajeni zimski problemi s opskrbom plina i redukcije velikih potrošača. </p>
<p>Prije nekoliko dana sklopljen je ugovor, vrijedan 155,2 milijuna kuna, o izvođenju radova na trećoj od četiri dionice tog 190 kilometara dugog i 90 milijuna eura vrijednog plinovoda. Riječ je o najdužoj (76,8 kilometara) dionici od Delnica do Draganića koji će graditi domaći konzorcij. Gradnja će započeti 1. ožujka, a radovi će biti gotovi za šest mjeseci, ističu u Plinacrou. </p>
<p>No, još nije dobivena građevinska dozvola i potpisan ugovor o gradnji plinskog terminala kod Vodnjana i desetkilometarske preostale, četvrte dionice od terminala do mjesta Bateli. U Plinacrou očekuju da će uskoro dobiti građevinsku dozvolu i za te objekte, kako bi potom izabrali izvođača i uveli ga u posao, a gradnja bi mogla početi sredinom ožujka. Nakon izgradnje svih dionica slijede spajanja, ispitivanja, tehnički pregled i najosjetljiviji dio posla - usklađenja s postojećim plinskim sustavom i proizvodnim poljima na sjevernom Jadranu.</p>
<p>U Plinacrou ističu da se radovi na izgradnji plinovoda, unatoč nekim problemima, prvenstveno kod rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odvijaju u skladu sa strogo utvrđenim terminskim planom.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Susret ministara prometa Kvadrilaterale</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministri prometa Kvadrilaterale - Hrvatske, Italije, Slovenije i Mađarske - tijekom svojega tršćanskog sastanka u ponedjeljak i utorak, trebali bi potpisati zajedničku deklaraciju o koridoru V. u cilju daljnje izgradnje prometne infrastrukture i preusmjeravanja prometnih tokova na ekološki prihvatljivije načine prometa poput pomorskog, željezničkog i kombiniranog prometa. </p>
<p>Na sastanku će ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta predstaviti hrvatske aktivnosti na izgradnji i modernizaciji prometnih veza na V. paneuropskom prometnom koridoru Venecija-Trst-Ljubljana-Budimpešta-Uzgorod-Lvov, čije grane b i c prolaze kroz Hrvatsku, najavljeno je iz Ministarstva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Hrvatski kampovi Dancima najprivlačniji </p>
<p>KOPENHAGEN</p>
<p> - Hrvatska turistička ponuda predstavila se na danskom turističkom sajmu »Odmor za sve« u Herningu koji je završio u nedjelju. »Za Hrvatsku je taj sajam izuzetno zanimljiv jer nam većina danskih turista dolazi iz zapadnog dijela Danske i to su uglavnom automobilski gosti«, istaknuo je Dario Matošević, direktor predstavništva HTZ-a u Stockholmu. Izrazio je i zadovoljstvo porastom zanimanja Danaca za hrvatska ljetovališta, podsjetivši da je lani u Hrvatskoj boravilo oko 83.000 danskih turista, što je čak 40 posto više nego u 2004. godini. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nova uprava Đure Đakovića </p>
<p>SLAVONSKI BROD </p>
<p> - Na sjednici Nadzornog odbora Holdinga Đuro Đaković imenovana je nova tročlana Uprava Grupacije, a na njezinu je čelu Zdravko Stipetić, dosadašnji direktor Đuro Đaković Elektromonta. Uz njega članovi Uprave su donedavni direktor Holdinga Josip Bucić te Marija Tolić, koja je u Holdingu obnašala funkciju financijske direktorice. Prioritet nove Uprave bit će utvrđivanje pravog stanja u Đakovićevim Specijalnim vozilima, tvrtki koja je nositelj posla na izgradnji 300 teretnih vagona za HŽ, vrijednog oko 250 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Za Tiranu je Zagreb predvodnik u regiji</p>
<p>U Tirani tvrde da će sve zemlje regije mnogo brže ući u EU kada Bruxelles otvori vrata Hrvatskoj te da će baš hrvatski primjer biti poticajan i za jug Europe</p>
<p>TIRANA (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Albanija vidi Hrvatsku kao predvodnika u regiji te će hrvatsko iskustvo primijeniti i na svom putu u Europsku uniju, ističe se u izjavama uoči dolaska hrvatskog premijera Ive Sanadera u ponedjeljak u službeni posjet Tirani. Albanski dužnosnici ističu zadovoljstvo zbog hrvatske spremnosti da se više angažira u regiji. </p>
<p>Sanader će se u ponedjeljak sastati s premijerom Albanije Salijem Berishom i sudjelovati na gospodarskom forumu u Tirani na kojem će hrvatski i albanski gospodarstvenici razgovarati o intenziviranju suradnje. Albanija je u ovom trenutku u velikom gospodarskom uzletu, mnoge europske države, prije svega Italija, ulažu znatna sredstva u tu zemlju, a postoji velik interes da se i hrvatske tvrtke uključe u investiranje. </p>
<p>Albanija je zainteresirana i za hrvatska iskustva u turizmu te procjenjuje da bi sljedećih godina moglo doći do znatno veće robne razmjene između dvije zemlje.</p>
<p>Albanija i Hrvatska nemaju otvorenih političkih pitanja i u Tirani s posebnim zadovoljstvom prate hrvatsku spremnost da bude prisutna u rješavanju problema u regiji. Tvrde da će sve zemlje regije mnogo brže ući u EU kada Bruxelles otvori vrata Hrvatskoj i da će baš hrvatski primjer biti poticajan i za jug Europe.</p>
<p>Sanader i Berisha razgovarat će i o hrvatskom prijedlogu okupljanja zemalja regije u Cefti. Tirana je spremna pristupiti toj organizaciji i odluka o njezinu ulasku bi uskoro mogla biti donesena. </p>
<p>U utorak će u Albaniju doputovati i makedonski premijer Vlado Bučkovski i u Draču će sa Sanaderom i Berishom razgovarati i o pripremama za ulazak u NATO. Makedonija do sada vrlo kvalitetno provodi reforme koje NATO traži, a pohvale su izrečene i Hrvatskoj. Iako nema službenih naznaka, moguće je da će pozivnica za pristup NATO-u za Hrvatsku i Makedoniji biti upućena i prije nego što se službeno očekuje, na summitu za dvije godine.</p>
<p>Budući da Hrvatska od svibnja preuzima i predsjedanje asocijacijom Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, od koje se mnogo očekuje, trojica premijera razgovarat će i o hrvatskom prijedlogu da se ova asocijacija poveže s Europskom komisijom i da u budućnosti zamijeni Pakt o stabilnosti. </p>
<p>Nakon posjeta Kišinjevu i uoči razgovora u Tirani te nakon ulaska Makedonije u Ceftu, buduća sudbina ove organizacije je sve izvjesnija. Rumunjska koja sada vodi Ceftu uskoro bi se aktivnije mogla uključiti u proširenje te organizacije, što bi značilo da će već u Salzburgu 10. ožujka, na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, hrvatsko izaslanstvo moći upoznati svoje europske partnere da su zemlje u regiji spremno prihvatile hrvatsku inicijativu o Cefti. Također, dužnosnici EU-a moći će konstatirati da zemlje u regiji sve čvršće surađuju i na političkom i na gospodarskom polju, a da je hrvatska ponuda međunarodnoj zajednici o snažnijem angažmanu u regiji dala dobre rezultate.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Eutanazirana sva perad</p>
<p>Svi vlasnici peradi bit će obeštećeni prema tržišnoj cijeni, a dobit će i naknadu za izgubljenu dobit, odlučilo je Ministarstvo</p>
<p>TROGIR</p>
<p> - Nakon što je kod uginulog labuda pronađenoga kod Parka prirode Pantan pokraj Trogira utvrđen virus ptičje gripe H5, u nedjelju prije podne bez nazočnosti medija, provedena je eutanazija domaće peradi na ugroženom području u krugu od tri kilometra. </p>
<p>Glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Mladen Pavić izvijestio je u nedjelju da je eutanazirano oko 570 komada domaće peradi, a eutanazija je provedena bez nazočnosti novinara, »jer je to bio jedini način da se spriječi uznemiravanje javnosti«. </p>
<p>»Eutanazirane su uglavnom kokoši te desetak pataka i purana«, kazao je Pavić, dodajući da će se u onim domaćinstvima koja su u nedjelju ujutro bila preskočena, eutanazija provesti idućih dana. »Eutanazija, ili dekaptiranje bez odvajanja, protekla je bez ikakvih izgreda i otpora, uz suradnju s vlasnicima domaćinstava, pa je cijeli postupak završen za oko tri sata«, rekao je Pavić. Svi vlasnici peradi bit će obeštećeni prema tržišnoj cijeni na ovom području, a dobit će i naknadu za izgubljenu dobit, kako je to bilo i u Slavoniji, odlučilo je Ministarstvo poljoprivrede. Eutanaziju su obavile tri veterinarske ekipe koje su perad zbrinule neškodljivim zakapanjem, a četvrta ekipa na rubnom području Pantana uzela je brisove i uzorke krvi peradi radi dijagnostike na ptičju gripu. </p>
<p>Ornitolozi, koji nadziru ponašanje i stanje divljih ptica na Pantanu odakle potječu zaraženi labudovi, idućih će dana uzeti uzorke preostalih ptica iz tog jata kako bi se ustanovilo i njihovo zdravstveno stanje. </p>
<p>»To je već obavljeno i na rijeci Jadro u Solinu, gdje nema naznaka za sumnju na ptičju gripu«, rekao je Pavić. Mjere obveznog držanja peradi u zatvorenom krugu od deset kilometara nadzirat će veterinarske inspekcije, a u slučaju nepoštivanja predviđene su kazne do 20.000 kuna. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nema poskupljenja staračkih domova</p>
<p>Uz reformu socijalnih naknada, cilj reforme socijalne skrbi je i decentralizacija sustava</p>
<p>Zasad nema govora, koliko ja znam, o povećanju cijena smještaja u domovima za stare i nemoćne osobe, iako je to u nadležnosti županija, ali ni o povećanju iznosa socijalnih naknada, kao ni o povećanju iznosa naknada udomiteljima. Može se očekivati da će i cijene smještaja i naknade u sustavu socijalne skrbi u sklopu reforme sustava biti revidirane, kazala je Vjesniku Dorica Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. </p>
<p>Za reformu je predviđeno oko 46 milijuna kuna ove godine - novac se osigurava iz zajma Svjetske banke i švedske darovnice SIDE te iz domaće komponente - što bi trebalo biti dovoljno za početak provedbe najvažnijih koraka reforme. U tijeku je i reforma sustava socijalnih naknada koja podrazumijeva ne samo naknade iz sustava socijalne skrbi nego i naknade koje pokrivaju i druga ministarstva. Uz reformu socijalnih naknada, cilj je i decentralizacija sustava.</p>
<p>Mnoge ovlasti Ministarstva preuzet će županijski centri za socijalnu skrb. Spuštanjem ovlasti i odgovornosti na lokalnu razinu cilj je brže i bolje koordiniranje konkretne vrste pomoći, bolje planiranje i uvažavanje specifičnosti određene sredine. U sklopu reforme provode se i tri pilot-projekta u tri županije.</p>
<p>Treći cilj je pojednostavljenje sustava socijalne skrbi. »Trenutačno su socijalni radnici i drugi stručni radnici u centrima za socijalnu skrb opterećeni sa 146 različitih ovlasti, a korisnici mogu ostvariti 16 različitih oblika pomoći, što je povezano s opsežnom papirologijom, pisanjem brojnih izvještaja i rješenja. Pritom nismo osigurali mogućnost da znamo koja prava koristi određeni korisnik i kakva vrsta pomoći bi mu još bila korisna. </p>
<p>Cilj nam je da se pojednostavi način na koji se pomoć dodjeljuje korisniku ne bi li sustav bio efikasniji i transparentniji te da se administrativno broj tih naknada smanji«, kaže Nikolić. To neće značiti umanjenje iznosa ili umanjenje prava, već objedinjavanje nekoliko oblika pomoći. </p>
<p>»To bi moglo donijeti i uštedu u sustavu da bismo više novca usmjerili za pomoć korisnicima«, kaže državna tajnica za socijalnu skrb. S druge strane to će odrediti socijalne radnike i omogućiti da više budu na terenu. Na taj će način socijalnim radnicima ostati više vremena za individualni rad s korisnicima. Sami socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb nedavno su upozorili da im za obradu jednog maloljetnika ostaje manje od 12 minuta mjesečno. »Drugi korak reforme je umrežavanje sustava, odnosno stvaranje jedinstvene baze podataka o korisnicima raznih oblika pomoći, što bi trebao biti korak prema tzv. socijalnim iskaznicama. Bilo bi dobro da to postane baza podataka o svim građanima, jer bismo tim potencijalnim novim korisnicima pomoći olakšali ostvarivanje prava i lakše bismo mogli pratiti kako se troši novac«, kaže Dorica Nikolić.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Procjena hrvatske provedbe reformi</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Šefica američke misije pri NATO-u Victoria Nuland bit će na čelu američkog izaslanstva koje će 6. ožujka doći u Hrvatsku, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori. Hrvatska je intenzivirala kontakte s NATO-om kako bi što prije dobila pozivnicu za punopravno članstvo. Očekuje se da će američko izaslanstvo u Zagrebu razgovarati o svim pitanjima važnima za NATO, ali i o bilateralnim pitanjima Hrvatske i SAD-a.</p>
<p>Riječ je ponajprije o završetku reformi Oružanih snaga, modalitetima suradnje, ali i povratku izbjeglica, reformi pravosuđa te borbi protiv korupcije. Hrvatski diplomati sa zadovoljstvom navode da je za posljednjih razgovora ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitarović u Washingtonu rečeno kako je sada Hrvatska lider u regiji. </p>
<p>Pitanje slanja vojnika u Irak i potpisivanje bilateralnog sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu nije se tada spominjalo, no to i dalje ostaje problem u bilateralnim odnosima dviju zemalja. Amerikancima je važno da Hrvatska nastavi s dijalogom u regiji, pa će hrvatska vlada biti ohrabrena da nastavi dijalog sa zemljama europskog jugoistoka. Hrvatska vlada i NATO kreću u zajedničku kampanju objašnjavanja građanima što znači ulazak u NATO. Za Vladu je važno, kako je naglasila Kolinda Grabar-Kitarović, da se NATO ne promatra kao vojna organizacija nego kao politička sa sustavom vrijednosti poput demokracije, poštivanja ljudskih prava i tržišne ekonomije, koji dijele sve ključne međunarodne organizacije, uključujući i Europsku uniju.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Uz slovensku mirovinu i razlika iznosa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nekoliko stotina umirovljenika koji su dio mirovine zaradili u Sloveniji, a dio u Hrvatskoj dobiva rješenja od slovenskog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje temeljem kojih bi svaka država trebala preuzeti isplatu onog dijela mirovine koji je umirovljenik odradio na njezinu području. Jedan od njih je i Vjesnikov čitatelj Vladimir Mahečić, koji upozorava da bi to moglo značiti i manji iznos od onoga koji su ti umirovljenici primali do sada.</p>
<p>U HZMO-u su potvrdili da će naš čitatelj ukupnu mirovinu ubuduće primati iz dva različita izvora. Rješenjem iz 2002. HZMO je priznao pravo na razmjerni dio starosne mirovine za staž navršen u Hrvatskoj. HZMO je i do sada isplaćivao taj dio mirovine, ali slovenskom zavodu. Budući da je Sporazumom propisano kako svaka država treba preuzeti isplatu svog dijela mirovine, od prvog dana nakon što slovenski zavod umirovljeniku izda rješenje o ponovnom određivanju mirovine, HZMO će isplatu tog iznosa usmjeriti prema novoj adresi. </p>
<p>Sličan odgovor dobili smo i od Brane Kokota, voditelja službe za odnose s javnošću slovenskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ističe da spomenuta promjena vrijedi za sve umirovljenike koji su mirovinu ostvarili između 8. listopada 1991. i 31. siječnja 1998. godine, kojima je slovenski zavod ponovo odredio mirovinu srazmjernu stažu u Sloveniji. No, da bi ukupna mirovina nekima na kraju ipak mogla biti manja, u tom zavodu ističu kako će umirovljenici ipak biti zaštićeni. Uz te će mirovine Slovenija isplaćivati i razliku između iznosa mirovine koji su primali ranije i ukupnog iznosa mirovine koja je naknadno utvrđena na temelju propisa koji su na snazi u Hrvatskoj i Sloveniji. Ta će se razlika isplaćivati sve dok ukupan iznos mirovina ne dosegne visinu prije isplaćivanog iznosa.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Skupština Hrvatskog liječničkog zbora </p>
<p>Hrvatskoj nedostaje 400 do 500 liječnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Za koju su opciju liječnici - tržišnu ili socijalnu«, pitanje je koje je u subotu u raspravi na 114. godišnjoj skupštini Hrvatskog liječničkog zbora postavio prof. Josip Grgurić, a koja se u velikoj mjeri doticala pitanja statusa liječnika u kontekstu reforme zdravstva. </p>
<p>Prof. Dubravko Orlić istaknuo je tržišnu orijentaciju, uz stručnost, znanje i dobre zakone, kako bi se struci vratilo dostojanstvo i ugled. Za razliku od njega, prof. Ante Dražančić upozorio je na profiterstvo zbog kojeg prijeti opasnost da će se ljudi moći liječiti samo onoliko koliko budu mogli platiti. Prim. dr. Hrvoje Šobat, predsjednik Zbora, istaknuo je da su liječnici podržali reformu, ali da se troškovi zdravstva ne mogu sniziti jednostrano na teret liječnika, podsjetivši i da nedostaje 400 do 500 liječnika. </p>
<p>Svi sudionici skupštine pozvali su novinare da ne zaključuju prije nego što se potvrde sumnje u nečije pogreške ili nesavjestan rad, jer to narušava povjerenje bolesnika prema liječnicima, što je važna karika do ozdravljenja. [B.L.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060227].
|
