NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060127].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 127216 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>27.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kreditom do zdravlja </p>
<p>Cjenik privatne liječničke prakse temelji se na iznosima iz Plave knjige HZZO-a koje se množi s tri, kaže dr. Željko Bakar, predsjednik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu </p>
<p>Koliko košta usluga kod privatnog liječnika znaju oni koji si mogu priuštiti najmanje 200 kuna po jednom (najjednostavnijem) pregledu. Laboratorijske pretrage i dijagnostika na skupim uređajima, a onda i zahvati - od manjih, korektivnih do velikih operacija, na primjer srca - koštaju pacijente tisuće pa i desetke tisuća kuna. </p>
<p>Ipak, posla ima, ovisno, jasno, i o ugledu ordinacije. Nove, s najčešće samo jednom specijalnošću, tek moraju privući klijentelu, pa neke i propadnu. </p>
<p>Privatnih bolnica samo je nekoliko, a neke surađuju, kao »Magdalena«, s Hrvatskim fondom za zdravstveno osiguranje (HZZO) čime popunjavaju svoje kapacitete. Uhodane poliklinike se ne žale iako ni jedna ne želi govoriti o poslovanju (broju pacijenata) - riječ je o privatnim poduzetnicima koji račun polažu samo poreznicima. Neslužbeno, od privatnog zdravstva može se živjeti, ali malo tko će se i obogatiti plaća li pošteno porez i sva davanja za zaposlene. Većina se mora nositi s niskom platežnom moći građana.</p>
<p>Cjenik usluga dostupan je u čekaonicama privatnih ordinacija pa nema dvojbi o koliko je novca riječ. Predsjednik Izvršnog odbora Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu dr. Željko Bakar kaže da cijenu određuje tržište, preciznije da ih se temelji na Plavoj knjizi HZZO-a pomnoženo s tri. No to važi samo za »prave« privatnike koji nisu ugovorom vezani s HZZO-om i koji sada posluju u, kako kaže, nemogućim prilikama. Iz kontakta s kolegama (on sam je u zakupu) Vjesnikov sugovornik zaključuje da posao najbolje ide ginekolozima, estetskim kirurzima, stomatolozima i kardiolozima. No, otvaranje novih ordinacija nije u trendu zbog siromaštva klijentele i visoke cijene ulaganja. </p>
<p>Tko nije naslijedio ordinaciju i nema osiguran prostor čije uređenje podliježe strogim pravilima nema šanse za uspješan početak.</p>
<p>Država donekle ide na ruku investitorima pri nabavi novih uređaja. </p>
<p>Estetski kirurg Duje Ostojić kaže da je amortizacija 15 posto na godinu, odnosno toliko se smanjuje porezna osnovica čime se stimulira kupovanje novih i boljih uređaja. U njegovoj poliklinici posao raste uoči sezone razodijevanja, a najčešće operacije su »face lifting« s cijenom od 16 do 20 tisuća kuna, dok je korekcija grudi, ovisno o vrsti implantata, 16 do 23.000 kuna. Ostojić navodi je među češćim zahvatima »popunjavanje« usnica (2000-6000), korekcije nosa (8300) i očnih kapaka (5500 kuna). Za »svoje« cijene kaže da su - prosječne. </p>
<p>Poliklinika »Bates« također određuje cijene »prema drugima« i bodovima iz Plave knjige, a nisu ih bitno mijenjali tri godine. Cjenik je to sličan onima u drugim privatnim poliklinikama, ali ekonomistica Jasna Bates ističe da je važno što se iza cijene krije. O tome govori postojanost klijentele i najbolja reklama - usmena predaja. Osnovni kardiološki pregled je 700 kuna, a uključuje internistički pregled, EKG, uzimanje anamneze, ultrazvuk i color-doppler srca... pri čemu se do detalja utvrđuje stanje srca. Bates govori da uspjeh pojedine ordinacije ovisi o tome radi li cijeli dan, o ugledu specijalista, posvećenju pacijentima, ali i o mogućnosti plaćanja računa u obrocima. </p>
<p>Za svaku uslugu pacijent bi trebao dobiti račun, ali neki neslužbeno dodaju da bi brzo propali kad bi to uvijek činili. No danas pacijenti uglavnom traže račun, imajući na umu porezne olakšice. To osobito vrijedi za zubnu protetiku gdje se ceh penje, kao i kod »plastičara«, na desetke tisuća kuna. </p>
<p>Prema cjeniku jedne stomatološke ordinacije objavljenom na webu, djelomična proteza je (po komadu) 2600 kuna koliko i potpuna, ovisno o materijalu; jeftinija (akrilna) je 1800 kuna. Usađivanje implantata je 4000 kuna, keramička kruna 800 kuna, a isto ali na bijelom zlatu 1200 kuna koliko je i keramička faseta, izbjeljivanje po zubu je 200 kuna, a obaju čeljusti posebnim aparatom - 2000 kuna... Provizija za izradu po zubu je 50 kuna. </p>
<p>Među jeftinijim stomatološkim uslugama je: po 100 kuna čišćenje kamenca i poliranje zuba, kompozitna ispuna 100 do 200 kuna, liječenje zuba po kanalu u korijenu 100 koliko je i vađenje. Kompliciranije vađenje je 50 kuna skuplje. </p>
<p>Za ovu godinu odustalo se od radikalne reforme zdravstva, pa će javno zdravstvo i dalje biti velika konkurencija privatnicima. Sudeći po cijenama i dalje će imati »probranu« klijentelu i nipošto ne mogu biti, kaže jedan od njih, nelojalna konkurencija državnim bolnicama, bez obzira na liste čekanja i razinu usluga. To ostaje za neka buduća vremena nakon reforme u kojoj će glavnu riječ u vezi s plaćanjem usluga preuzeti privatna zdravstvena osiguranja i tržišna utakmica za pacijenta. </p>
<p>S iskaznicom HZZO-a besplatne plombe</p>
<p>S iskaznicom zdravstvenog osiguranja besplatni su popravci (plombiranje kompozitnom-bijelom ispunom), liječenje i vađenje zuba, te dva puta na godinu čišćenje kamenca. Cijena ispune i kod stomatologa koji ugovara posao s HZZO-om u visini je prosječnih cijena u potpuno privatnoj ordinaciji. Cijena ispune (plombe) ovisi o veličini, pa tako samo jedan sloj košta 20 kuna, a troslojni može stajati od 150 do 200 kuna. </p>
<p>Sve ostale stomatološke i protetske usluge se plaćaju i to po cijenama sličnim kao i u privatnim ordinacijama ili je određeno učešće osiguranika: proteze akrilatne djelomične ili potpune 25 do 50 posto ovisno o dobi osiguranika. Dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sve participacije. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Odzvonilo anonimnim donacijama</p>
<p>Ovaj Nacionalni program znatno je konkretniji od prethodnoga od 2002., za koji vlada opća ocjena da je bio »popis nikad ostvarenih želja«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski sabor uskoro će raspravljati o programu suzbijanja korupcije, koji će se ponajprije usredotočiti na sudstvo, zdravstvo, lokalnu samoupravu i političke stranke.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa izradilo je, naime, Nacionalni program suzbijanja korupcije od 2006. do 2008. godine s konkretnim mjerama i rokovima u kojima se moraju povući određeni potezi. </p>
<p>»Nacionalni program sastavni je dio strategije reforme pravosuđa. Program je prošao Vladina tijela i očekujem da će nakon Vladine sjednice u Mađarskoj biti pušten u saborsku proceduru«, kazala nam je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. </p>
<p>»Najbolje bi bilo da Program u Saboru bude donesen konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, što bi potvrdilo njihovu vjerodostojnost«, napominje Škare-Ožbolt, dodajući da postoji otvorenost prema svim konstruktivnim prijedlozima za poboljšanje Programa. </p>
<p>Sudstvo, zdravstvo, lokalna samouprava i političke stranke najrizičnija su područja u kojima u Hrvatskoj »obitava« korupcija, te se program usredotočuje upravo na njih.</p>
<p>Ističe se i da je jedan od glavnih generatora korupcije - nejasna i neprecizna kontrola financiranja političkih stranaka, a posebice su upitni anonimni donatori. To bi trebalo dokinuti donošenjem zakona o financiranju političkih stranaka, najkasnije do kraja rujna ove godine. </p>
<p>Trebalo bi zabraniti anonimne donacije, zatim darove »na ruke«, onemogućiti donacije pravnih osoba u kojima država i lokalna samouprava ima više od 25 posto udjela.</p>
<p>U sudstvu je antikoruptivni program predvidio mjere koje su Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud već počeli provoditi. Odnose se na ustupanje predmeta s opterećenih na manje opterećene sudove, a do kraja ožujka sudovi se moraju očitovati o rješavanju svih predmeta starijih od pet godina. </p>
<p>Zdravstvo, prema kojem je javnost jako kritična kad je u pitanju korupcija, obuhvaćeno je također paletom mjera koje bi tu pojavu trebale, ako ne »srezati«, a ono svesti na najmanju mjeru. </p>
<p>Ponajprije treba učiniti javnom listu čekanja bolesničkih kreveta, dijagnostike i operativnih zahvata. Važno je predvidjeti povećanje broja bolesničkih kapaciteta, ali i racionalizirati zdravstveni sustav, o čemu će sigurno u idućem razdoblju biti još puno riječi. </p>
<p>Upućeni upozoravaju na delikatnost postojanja otvorenih bolesničkih lista, s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka, jer mnogi pacijenti ne žele da se zna za njihovu bolest, a ti podaci mogu se i zloupotrijebiti.</p>
<p>Jedna od vrlo važnih mjera je i kategorizacija zdravstvenih objekata koja je dosad nailazila na mnoge otpore. U gospodarstvu ponajprije treba poticati slobodu tržišnog natjecanja te predložiti program nastavka privatizacije. </p>
<p>Ovaj nacionalni program znatno je konkretniji od prethodnoga, donesenog 2002. godine, za koji vlada opća ocjena da je bio »popis nikad ostvarenih želja«. Nepodijeljeno je mišljenje da je postojanje političke volje presudno za suzbijanje korupcije, a to će se testirati »na terenu«.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Cenzus za dječji doplatak 1330 kuna</p>
<p>U HZMO-u napominju da bi korisnici zahtjeve trebali predati najkasnije do kraja veljače</p>
<p>Početkom veljače počinje teći rok za predaju zahtjeva za utvrđivanje prava na doplatak za djecu, za korisnike koji već koriste to pravo i računaju da bi ga mogli ostvariti i u 2006. godini. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje napominju da zahtjeve treba predati najkasnije do kraja veljače kako ne bi bilo prekida u isplati.</p>
<p>Zahtjev i odgovarajuće potvrde mogu se poslati i poštom, na adresu područne službe Zavoda prema mjestu stanovanja, a obrazac se može naći i na internetskoj stranici Zavoda (www.mirovinsko.hr). Prema informacijama iz HZMO-a, pravo na doplatak može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je rješenjem iz sustava socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj. Korisnik može biti i punoljetno dijete bez roditelja ako se redovno školuje. Doplatak se odobrava i za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja, čak i kada djeca imaju roditelje, ali je roditelj, na primjer, na odsluženju vojnog roka, na izdržavanju zatvorske kazne ili mu je oduzeta roditeljska skrb.</p>
<p>Prema Zakonu iz 2001., to pravo se može ostvariti za djecu do 15. godine, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina. Nakon toga, pravo se može ostvariti samo ako je dijete na redovitom školovanju, ali najdulje do kraja godine u kojoj navršava 19 godina. Izuzetak su djeca s oštećenjem zdravlja koja doplatak mogu koristiti do 21. godine. Iznimno, za dijete s težim oštećenjem zdravlja (ako je ono nastalo prije 18. godine), odobrava se do kraja godine u kojoj dijete navršava 27 godina. Osnovni uvjet za doplatak je da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, dok stranac mora imati odobreno trajno nastanjenje u Hrvatskoj. Također, uvjet je i da ukupni dohodak po članu kućanstva ostvaren u kalendarskoj godini koja prethodi onoj za koju se doplatak traži ne prelazi 40 posto od proračunske osnovice.</p>
<p>Proračunska osnovica za 2006. iznosi 3326 kuna i nije se mijenjala od 2001.godine. Pravo na doplatak u 2006. stječe korisnik čiji prosječni dohodak po članu kućanstva u 2005. ne prelazi 1330,40 kuna mjesečno. Kod utvrđivanja iznosa doplatka primjenjuju se dva cenzusa. Naime, ako ukupni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 20 posto osnovice (665,21 kunu), korisniku pripada devet posto od osnovice. Ako pak ukupni dohodak po članu iznosi između 20 i 40 posto od osnovice (do 1330,40 kuna), korisniku pripada pet posto od osnovice po djetetu. U oba slučaja visina doplatka za svako dijete u obitelji je ista. Taj se iznos uvećava za dijete bez oba roditelja, dijete čijim je roditeljima nepoznato prebivalište ili su nesposobni za samostalan život i rad. Uvećanje za njih iznosi 25 posto. Za isti postotak povećava se i doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, dok će dijete samohranog roditelja, dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili je nesposoban za samostalan život i rad imati pravo na 15 posto uvećanja. Također, djeci smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, pripada najviši doplatak - 374,18 kuna.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Britanci dobivaju kredite za kuće u Hrvatskoj</p>
<p>Mnogi ulagači računaju da će kuće u Hrvatskoj u budućnosti vrijediti više, posebice nakon njezina ulaska u Europsku uniju</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kupci iz Britanije i Irske zainteresirani za kuće u Hrvatskoj neće njihovu kupnju više morati plaćati samo gotovinom, objavila je agencija za prodaju nekretnina Croatia Acquisitions Limited, sa sjedištem nedaleko od Londona. Britanskim i irskim kupcima agencija, naime, nudi hipotekarni kredit do 95 posto vrijednosti kuće.</p>
<p>Direktor Croatia Acquisitionsa Bernard Ellis izjavio je da su hipotekarni krediti osigurani preko brokera koji ima doseg na fondove u Švicarskoj te na jednu banku u Zagrebu s vlastitim sredstvima. To će, izjavio je on, »širom otvoriti vrata zanimanja za kupnju nekretnina u Hrvatskoj koje su ranije bile dostupne samo kupcima za gotovinu«.</p>
<p>Ta i druge slične agencije za promet hrvatskim nekretninama koje su niknule u Britaniji bilježe zanimanje ne samo kupaca koji žele kuću za odmor nego i ulagača koje zanima komercijalno iznajmljivanje. Mnogi ulagači također računaju da će kuće u Hrvatskoj u budućnosti vrijediti više, posebice nakon njezina ulaska u Europsku uniju. Bernard Ellis, primjerice, procjenjuje da će cijene hrvatskih nekretnina rasti najmanje 10 posto na godinu. »S hipotekarnim kreditima u eurima, koji su dostupni uz prosječnu kamatu od šest posto, moguće je postići marginu od četiri posto profita u godinu dana«, izjavio je Ellis.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, Hrvatska je britanskim kupcima zanimljiva i zato što se gost u njoj osjeća sigurno, zato što su ljudi prijateljski nastrojeni te zbog spektakularnih prirodnih ljepota, s 1500 kilometara obale i 1300 otoka. </p>
<p>»Udaljena je od Londona samo dva i po sata leta, a cijene života vrlo su niske - obrok s tri zasebna jela i vinom za dvije osobe stoji samo 20 funta«, rekao je direktor Croatia Acquisitionsa. Kad je riječ o nekretninama za odmor, Britance u pravilu ne zanimaju nove kuće nego vole starine koje žele obnoviti u autentičnom stilu. Ranija iskustva s britanskim kupcima nekretnina u Španjolskoj, Francuskoj ili Italiji pokazuju da će se spremno upustiti i u obnovu potpunih ruševina - o čemu bi svatko drugi tri puta razmislio. Kad gledaju kuću u Hrvatskoj, nisu opsjednuti time da ona mora biti uz samo more. Mnogo im je važnije da je riječ o autentičnoj kamenoj gradnji, po mogućnosti s dobrim pogledom i nešto okućnice koja daje osjećaj privatnosti. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Stadion kao kamen spoticanja</p>
<p>ZLATKO ABRAMOVIĆ</p>
<p>Makar se angažiranjem stranog ulagača i koncesionara za dovršenje maksimirskog stadiona nudi izlaz koji više neće teretiti porezne obveznike, sumnjamo da će to Zagrepčane zadovoljiti. Tim prije što dosadašnja ulaganja u stadion, a procjenjuje se da je riječ o svoti između 470 i 600 milijuna kuna, valjda zavrjeđuju da se i građane čuje prije nego se strancu gurnu ključevi Maksimira. Na kojemu će se njemački »spasitelj« s razlogom 15 godina moći ponašati kako želi. Razumljivo, jer kako bi drukčije nakon uloženih 130 milijuna eura da bi stadion bio po ukusu onoga tko ga, zauzvrat, dobiva na apsolutno korištenje. Naime, i Dinamo i svi ostali korisnici plaćat će najamninu za svaku minutu provedenu na njemu.</p>
<p>Iako gradski gazde trljaju ruke, jer takvim se poslom rješavaju velikog problema, sumnjamo da će baš sve ići tako kako su zamislili. Da je tomu tako svjedoče i prve reakcije upravo onih koji su i smislili spasonosnu ideju. Pa sad govore da spominjani ulagač i nije toliko siguran kako je rečeno, nego će se tražiti putem međunarodnog javnog natječaja.</p>
<p>No, svi su ti detalji poreznom obvezniku apsolutno irelevantni, njemu je jedino bitna činjenica da se jedan javni objekt želi dati u ruke kapitala koji, da bi svom vlasniku donio profit, ne mari za osjećaje, dušu, srce, tradiciju. </p>
<p>Zato nas ne bi trebalo iznenaditi ako zagrebački gradonačelnik Milan Bandić opet aktualizira pitanje gradskog referenduma za dovršenje stadiona. Taj je referendum dosad nailazio na bunt, no pitanje je hoće li tako biti već sutra, s obzirom na činjenicu da je svime spomenutim Zagrepčanima ponos ozbiljno povrijeđen.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ozakonjenje alternative</p>
<p>BISERKA LOVRIĆ</p>
<p>Iako se udruge alternativne medicine, raznoraznih iscjelitelja i nekonvencionalnih metoda još nisu složile o sadržaju i primjeni budućeg zakona o terapeutskoj djelatnosti, svi se slažu da je dobro što se radi na regulaciji »ezoteričnog« područja, kojem mnogi hrle kad službena medicina ne pomaže. Dolazak prijedloga nacrta zakona u Sabor ovih je dana pomaknut na veljaču, dok ministarstva zdravstva, znanosti i gospodarstva, uz pravosuđe, pod čijim okriljem se sve događa, ne daju svoje mišljenje. Mjesec više ili manje, nevažno je, jer alternativa ionako desetljećima egzistira na rubu zakona, znanosti i medicine.</p>
<p>Važno je ipak da je skršen otpor s jedne strane protivnika bilo kakve legalizacije metoda koje nisu znanstveno dokazane, a s druge strane i onih koji će morati dokazivati da liječe, a ne samo »čaraju«.</p>
<p>U dosadašnjoj raspravi Državna je agencija za lijekove iskazala sumnje o osnivanju posebne agencije za alternativne pripravke, cehovska komora prigovara »duhovnoj medicini«, a gospodarstvo će zacijelo zapeti na oporezivanju i statusu alternativaca. Što, uostalom, s onima koji ne naplaćuju usluge, ali primaju darove? Kako će se znanstvena vlast složiti s popisom na kojem je nešto kao numerologija, feng-shui, astrologija... </p>
<p>Oni koji nude i te usluge imaju dokaze i »dokaze«, a nepobitno je da im ljudi vjeruju i plaćaju. Jer im je nakon terapije, u rasponu od kiropraktike do cvjetnih kapi, doista bolje. Placebo efekt strpljivog slušanja, lijepe riječi, »magičnih« pokreta i vodica? Svejedno. Vjerojatno alternativa i na taj način kompenzira ono što nedostaje službenoj medicini: vrijeme za komunikaciju liječnika i bolesnika. </p>
<p>Neke dvojbe ovim zakonom vjerojatno neće biti zatvorene. Primjerice, kako će se suditi onima koji su naštetili klijentu, kako će se to dokazivati, tko će to i kako vještačiti? Hoće li se tužbe građana tretirati kao i one koje se podnose protiv »pravih« medicinara, pa će trajati godinama? Tko će platiti odštetu?</p>
<p>Najveće pitanje je, međutim, je li moguća suradnja službene (Hipokratove) medicine i alternativaca? Vrata su odškrinuta akupunkturi u (nekim) bolnicama i privatnim ustanovama, homeopatiji u ljekarnama, a ima i liječnika koji se odlučuju za učenje alternativnih iscjeliteljskih tehnika. Rade u tišini kloneći se konzervativnih kolega, a o rezultatima se nigdje službeno ne govori. No, zakon je u svakom slučaju dobar pomak u odnosu na dosadašnju prazninu, čak i ako je riječ o pokušaju da se nekako nadzire ono što se ne može zabraniti.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ledeni valovi</p>
<p>Dok se pripremamo za novi ledeni val, stižu nam umirujuće vijesti da nam je zapravo sve toplije. Prema NASA-inim podacima, 2005., kada smo se također smrzavali na minus 20, bila je najtoplija godina otkad je u 19. stoljeću počelo mjerenje temperature. NASA je izračunala da se u posljednjih 30 godina Zemlja zagrijala od 0,6 do 0,8 stupnjeva, a u ovom stoljeću temperatura bi mogla porasti od tri do pet stupnjeva</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Jedan je ledeni val prošao, a meteorolozi za nekoliko dana već najavljuju drugi. Zemlje sjeverne i istočne Europe zbrajaju žrtve. U Rusiji se samo prošlog vikenda od hladnoće smrznulo 57 osoba, u Poljskoj od početka zime 161, u Rumunjskoj 16, Njemačkoj pet, mrtvih ima i na Baltiku. I u nas je bilo pojedinačnih slučajeva smrzavanja. Statističari upozoravaju na rekordno niske temperature poput minus 33 u Moskvi, ili do minus 50 u sibirskim dijelovima zemlje, što se kažu nije dogodilo u posljednjih 20 godina.</p>
<p>Na sjeveru Europe danima se živa u termometrima spuštala do minus 30, polarne hladnoće pogodile su i južnu Njemačku, a u srijedu je i Hrvatska s temperaturama do minus 20 bila među najhladnijima u ovom dijelu svijeta. Vlasti su u svim tim zemljama pokušavale zbrinuti one koji nemaju grijane domove, posebice beskućnike, da bi se izbjeglo smrzavanje. I naša je policija pozivala ljude da zvanjem besplatnog telefonskog broja zatraže prenoćište kako bi preživjeli ovo ledeno razdoblje. </p>
<p>Situacija je, u ionako hladnoj Rusiji, bila toliko teška da su tamošnje vlasti u nekim gradovima ponudile beskućnicima autobuse u kojima su im dali i hranu. Otvorena su i mnoga skloništa u kojima se moglo besplatno noćiti. Posebno ranjiva skupina u ovom vremenu su oni skloni alkoholu. </p>
<p>Tog problema bili su svjesni i u bivšem Sovjetskom Savezu pa su tamošnji zatvori zimi imali poseban odjel - trezviljnik - ili dom za triježnjenje. Kako je u to vrijeme, a i kasnije, mnogo ljudi po ulicama pilo omiljenu im votku, redovni zadatak tamošnje policije tijekom velikih hladnoća bio je prikupljati pripite osobe i odvoditi ih, pod izgovorom da ugrožavaju promet, u trezviljnik, spašavajući im na taj način život. </p>
<p>Domaći zbog tog »kršenja« zakona nisu plaćali nikakvu kaznu, dok su stranci bili dužni ujutro, kada se otrijezne, za svoju pustolovinu isplatiti, ovisno o okrugu, oko sto dolara. Dok ne plate dug bila bi im oduzeta putovnica, vlasti bi o tome obavijestile i njegovo poduzeće tako da se prekomjerno uživanje u alkoholu koje bi završilo noćenjem u trezviljniku mnogima pretvaralo u pravu moru. Međutim, trezviljnici su, istine radi, spasili mnoge živote, posebice u onim Staljinovim gradićima u sibirskim dijelovima Rusije, čiji su prvi stanovnici bili njegovi politički neistomišljenici i u kojima se temperature zimi spuštaju i do minus 50. </p>
<p>S obzirom na to da polarne ili sibirske hladnoće više nisu rijetkost ni u područjima koja smo donedavno zvali umjerenim pojasom, mnogi smatraju da će vlasti i u tim zemljama morati razmisliti o institucionalizaciji nekih oblika sovjetskih trezviljnika. Bila bi to zimska prihvatilišta za one koji tijekom tih hladnih noći nemaju kamo ili sami ne pokazuju potrebnu odgovornost prema svom životu.</p>
<p>I dok se pripremamo za novi ledeni val, uz opomene onih zaduženih za dobavu energije kako nije isključena ni mogućnost da nakratko ostanemo bez nje, stižu nam umirujuće vijesti iz znanstvenih krugova prema kojima nam je zapravo prosječno sve toplije. Prema podacima američke svemirske agencije NASA-e, prošla 2005., kada smo se također smrzavali na minus 20, bila je zapravo najtoplija godina otkad je u 19. stoljeću počelo mjerenje temperature. NASA je izračunala da se u posljednjih 30 godina Zemlja zagrijala od 0,6 do 0,8 stupnjeva dok bi u ovom, 21. stoljeću moglo doći do porasta temperature od tri do pet stupnjeva. Također upozorava i na ubrzano topljenje ledenjaka na arktičkom području što znači da bi uskoro, dakle za nekoliko stotina godina, primjerice, Grenland, danski posjed i najveći otok na svijetu gdje su prosječne temperature danas samo minus 30, mogao biti pogodan za život. </p>
<p>No, osim onih koji upozoravaju na razarajuće učinke ispuštanja stakleničkih plinova, zbog čega, kako kažu, dolazi i do porasta temperature, ima i onih koji smatraju da bi se zbog slabljenja tople Golfske struje dijelovi zapadne Europe mogli opet naći pod ledom. Opet, jer je u zadnjem ledenom dobu (kažu, bilo ih je više) cijela sjeverna polovica Zemlje do otprilike razine Londona bile prekivena ledenim pokrovom. Onda se led, iako nije bilo automobila i hladnjaka koji bi ispuštali stakleničke plinove u atmosferu, valjda sam od sebe počeo topiti, nestali su i mamuti, te su se civilizacije koje su se održale u oazama uz topla mora počele širiti prema sjeveru. </p>
<p>Neki smatraju i da smo trenutno zapravo samo na proputovanju između dva ledena doba, te da smo danas negdje u sredini tog puta koji može potrajati još tisućama godina. Srećom, Zemlja nam je dala priliku uvidjeti kako ta razdoblja zapravo izgledaju. Jedna je slika u Sibiru, gdje polarne hladnoće ne traju cijelu godinu pa se održava kakav-takav život, a drugu sliku pružaju nam Arktik, gdje ima oko dvjestotinjak manjih naselja, ili Antarktika gdje ljudi borave u dvadesetak znanstveno-istraživačkih postaja. </p>
<p>Prosječne temperature na potonjem kontinentu su, kako navode enciklopedijski priručnici, minus 40, apsolutni minimum je minus 89,2, a naslage leda debljine su od dva do tri kilometra. Unatoč tome, valjda za svaki slučaj, taj teritorij već je podijeljen između sedam zemalja. Dakle, neki će spremno dočekati promjene na Zemlji. Ako se obistine najave o zatopljenju, proširit će svoj teritorij, dođe li do zahladnjenja, imat će recepte kako preživjeti i u tim uvjetima. Nama ostalima valja se nadati da najnoviji hladni val nećemo dočekati hladnih radijatora te vjerovati da sudbina nas i ovog planeta ne ovisi samo o evolucijskim slučajnostima i hirovima prirode.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Najavljuju se tisuće novih sudskih sporova</p>
<p>Pripremanje sudskih tužbi, vođenje i nadziranje sudskih sporova sve se više promiču u najvažniju sindikalnu aktivnost </p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ </p>
<p>Preispitivanje djelovanja svake organizacije, pa i sindikata, neosporivo je pravo svakoga, osobito onoga tko se članstvom vezao uz dotičnu organizaciju.</p>
<p> Nesvrhovitost istjerivanja zaposleničkih prava posredstvom sudskih presuda jedno je od pitanja koje se u novije vrijeme sve češće upućuje prema školskim sindikatima. Sve je krenulo tisućama sudskih sporova zbog neisplaćenog regresa, a nastavilo se sporovima zbog nepriznatog prava na uvećanje plaće za smjenski rad. Ovih se dana pripremaju ili najavljuju tisuće novih sudskih sporova.</p>
<p>Pripremanje sudskih tužbi, vođenje i nadziranje sudskih sporova sve se više promiču u najvažniju sindikalnu aktivnost. Pozitivna strana »odvjetničkog sindikalizma« povratak je povjerenja u sindikalnu učinkovitost i pravnu državu. Negativan su učinak basnoslovnih odvjetničkih troškova i stalna prijetnja puknuća financijske konstrukcije funkcioniranja obrazovnog sustava. Sudski sporovi značajno otežavaju uspostavljeno partnerstvo između resornog ministarstva i sindikata. Gdje je izlaz i ima li ga uopće? </p>
<p>Sindikatima se s pravom može štošta predbaciti, ali nikako ne i odgovornost za poplavu radnih sporova. Tvrdnju je moguće višestruko obrazložiti. U postupku ugovaranja radničkih prava sindikati su redovito slabija strana te su samim time i manje odgovorni za ugovaranje prava čije je nepoštivanje postalo predmet sudskog osporavanja. Sindikati su bili maksimalno kooperativni u naporima za sporazumno rješenje problema. Zbog popustljivosti smo, s pravom, često slušali prigovore, ali i optužbe nezadovoljnog članstva.</p>
<p> Sindikati su, također, tisućama nagodbi svojih članova značajno pridonijeli smanjenju broja sudskih sporova, a time i sudsko-odvjetničkog utrška. </p>
<p>Svi oni koji lakonski okrivljuju sindikate trebali bi se zapitati što su sindikati uopće mogli učiniti? Jesu li trebali dopustiti da zbog zastare zaposlenici ostanu bez onoga što im je kolektivnim pregovaranjem zajamčeno? Jesu li se trebali pokazati krajnje nevjerodostojnim, a time i nepotrebnim, socijalnim reprezentantom zaposlenih u školama? Sindikati su se baš na pitanju utjerivanja pravce sudskim putem pokazali odgovornim za funkcioniranje sustava, ali za ostvarivanje interesa svoga članstva. </p>
<p>U školskim smo sindikatima svi svjesni kako ogromne napore činimo da bismo za naše članstvo izborili mrvice s proračunskog stola. Onog istog stola s kojeg se mnogi bezrazložno i preko svake mjere namiruju. No u situaciji kad nema političke volje za promjenu našeg položaja i kad objektivno nismo prisilom sposobni iznuditi više, »odvjetnički« nam se »sindikalizam« nametnuo kao jedini izlaz. </p>
<p>Postojećim zakonskim rješenjima plaće zaposlenih u školama iz godine u godinu sve više zaostaju za prosječnim plaćama u državi, ali i plaćama u javnom sektoru. Plaće zaposlenih u školama su, prije dvije godine, bile nekoliko stotina kuna veće u odnosu na prosječne plaće u državi. U posljednjih nekoliko mjeseci prosječne plaće zaposlenih u školama niže su od prosječnih plaća u državi. Slično je i s plaćama u javnim službama. Ta izrazito negativna pojava proizlazi iz promjene postojećih zakonskih rješenja koja produbljuju zaostajanje plaća zaposlenih u školama u odnosu na plaće u državi i javnom sektoru. </p>
<p>Sve to je važno po tko zna koji put ponoviti, jer sindikalni predstavnici zaposlenih u školama nisu u stanju problem niskih i nepravednih plaća riješiti izravnim putem, kroz institut socijalnog partnerstva, te im preostaje bočno (sudskim putem) makar i minimalno popravljati materijalni položaj zaposlenika. Sudski i odvjetnički troškovi nisu smisao nego kolateralna šteta aktivnosti na koje je sindikate prisilila državna vlast. </p>
<p>I ma koliko se aktualni ministar trudio namaknuti sredstva za nagodbe, za deblokadu škola, za izjednačavanje prava i koješta drugo, zaposleni u školama imaju dojam izostanka prave političke volje za rješavanje problema plaća zaposlenih u školama. Pravednije plaće u školama temeljna su pretpostavka reformskih promjena u koje ulazimo. Bez pravednijih plaća nema motiviranih nastavnika, bez motiviranih nastavnika reforme će se upitno provoditi, a trajat će točno onoliko dugo koliko bude vijek njihovih političkih zagovaratelja. </p>
<p>Autor je predsjednik</p>
<p> Hrvatskoga školskog sindikata Preporod.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Novac od trošarina ispravno se knjiži</p>
<p>Država želi imati odriješene ruke u raspolaganju novcem od trošarina</p>
<p>MIROSLAV KRŽAK</p>
<p>Gospodin Ivan Šoštarić u svom pismu pod naslovom »Novca ima, samo se krivo knjiži« (Vjesnik 24. siječnja 2006.) tvrdi da bi novac od trošarina na duhan, alkohol, kavu i slično bio dovoljan da pokrije nedostatak novca u zdravstvu kad bi se trošarine knjižile kao izravan prihod zdravstva, ali se on, eto, krivo knjiži u korist državnog proračuna. Sigurno je da bi zdravstvu bilo mnogo lakše kad bi se novac od trošarina knjižio u korist njihovih računa, ali, nažalost, svi zakoni o trošarinama na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, bezalkoholna pića, pivo, kavu i luksuzne proizvode određuju prihode od trošarina kao prihode državnog proračuna. Očigledno je da državna uprava želi imati odriješene ruke u raspolaganju novcem od trošarina te da je takva politika slobodnog raspolaganja novcem od trošarina ozakonjena u Hrvatskom saboru. Očigledno je također da državna uprava te savjetnici iz MMF-a ne smatraju da hrvatsko zdravstvo mora imati prioritet u trošenju novca od trošarina. Dok stvari budu tako stajale (rebus sic stantibus), zdravstvo ta sredstva (nažalost) neće dobiti!</p>
<p>Autor je doktor znanosti, </p>
<p>redoviti sveučilišni profesor u mirovini.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Matijašević se odlučio za sukob </p>
<p>U Vjesniku od srijede 25. siječnja objavljena je izjava koju je izrekao Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, a vezano za sastanak kod premijera. Neistina je da sam netočno interpretirao stajališta šest sindikalnih središnjica o rezultatima sastanka kod premijera. </p>
<p>Sva tri iznesena stajališta: o nedopustivosti toga da doktori primaju darove, o sprezi dijela liječnika i farmaceutske industrije te o sprezi javnoga i privatnog zdravstva na štetu pacijenata sindikalna je većina podržala (što sam provjerio na sastanku). </p>
<p>Što se tiče peticije, nisam tvrdio, već sam rekao da mi se čini vjerojatnim, sudeći prema uočenom raspoloženju sindikalnih čelnika na sastanku, da će se peticija provesti. Preokrenuti moju hipotetičku tvrdnju u kategoričku ukazuje na zlu namjeru ili na skromnu perceptivnu sposobnost. Čak i sam držim da treba preispitati potrebu provođenja peticije. </p>
<p>Neistina je da sam neovlašteno davao izjave. Dosadašnja pravila i praksa bile su da potpredsjednik GSV-a ili koordinator daju izjave nakon zajedničkih sastanaka. Čak da je ta praksa možda i kriva, ona se ne može mijenjati na silu ili u dogovoru s Vladom, već isključivo u dogovoru sa sindikatima na pripremnim sastancima.</p>
<p> Na te sastanke Matijašević ne dolazi, već za svoje prohtjeve traži potporu u Vladi. Tako je primjerice na sastanku kod premijera nametljivo tražio da on da izjavu, mimo pravila i procedure, u čemu ga je, ne znajući okolnosti, podržao premijer. Sindikati to nisu mogli dopustiti.</p>
<p>Matijašević smatra da su darovi liječnicima sitnica. Liječnicima jesu sitnica, ali pacijentima nisu, njima je to živa muka, nikada ne znaju jesu li dali dovoljno. Ono što je važno za osjećanja pacijenta, za povratak povjerenja u zdravstvo i ljude koji tamo rade, za mentalno stanje društva, to što je zapravo najvažnije, Matijaševiću je najmanje važno. Neka o tome pita svoje članove. </p>
<p>Inače, da se Matijašević odlučio za sukob, bez meni znanog povoda, vidljivo je i zbog toga što je tražio da ne sjedi na sastanku na kraju stola. Ponudio sam mu da sjedne na moje mjesto u sredini. Da mi nije stalo do sindikata, mogao bih se tome smijati, ovako, radije bih zaplakao od sramote.</p>
<p>VILIM RIBIĆPOTPREDSJEDNIK GSV-a</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Neosnovana optužba izraelskog ministra obrane</p>
<p>Optužba izraelskog ministra obrane o umiješanosti Islamske Republike Iran u eksploziju prošli petak u Tel Avivu, a koju prenosi Vjesnik (21. i 22. siječnja 2006.) potpuno je neistinita i neosnovana. Veleposlanstvo radi potpune informiranosti javnosti, hrvatskoga građanstva, ima potrebu objasniti sljedeće:</p>
<p>Stajalište Islamske Republike Iran prema stanju u Palestini se temelji na postizanju pravednog mira poštivanjem demokracije, ljudskih prava i vrijednosti te prava palestinskog naroda na kreiranje vlastite sudbine i nemiješanja u njegova unutarnja pitanja.</p>
<p>Islamska Republika Iran podržava legitimno pravo Palestine na obranu od agresivnih izraelskih napada, ali potpuno odbacuje i demantira bilo kakvu umiješanost u eksploziju koja se proteklih dana dogodila u Tel Avivu.</p>
<p>Na kraju, zahvaljujemo na brizi i obzirnosti neovisnih urednika i novinara prema ljudskim problemima i krizi na Srednjem istoku, a pogotovo prema teškom načinu života palestinskog naroda. </p>
<p>ODJEL ZA MEDIJE I TISAKVELEPOSLANSTVO ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Roditelji više ne vjeruju obećanjima </p>
<p>Osnovna škola Sesvete ima danas 1521 učenika i 56 razreda, pa novu školu sanjaju i učenici i roditelji, ali i nastavnici </p>
<p>Osnovna škola u Sesvetskim Selima jedna je od onih koje bi se trebale početi graditi još ove godine. Tako piše u Sporazumu o sufinanciranju investicija u osnovnoškolskim ustanovama na području Grad Zagreba koji je u utorak gradonačelnik Milan Bandić potpisao s ministrom znanosti obrazovanja i športa Draganom Primorcem. </p>
<p> No, roditelji koje su Vjesnikovi novinari u četvrtak zatekli pred Osnovnom školom Sesvete, vijest o izgradnji nove škole u Sesvetskim Selima dočekali su s nevjericom. Gordana Banuzić, majka dvoje učenika te škole, kaže da se o toj zgradi priča već deset godina, a ona se nije počela ni dan danas. </p>
<p>»Već dugo nam obećavaju školu, mojoj djeci bilo bi puno bliže ići u školu u Sesvetskim Selima, a i ne bi morala više ići na nastavu u tri smjene«, kaže Gordana Banuzić te dodaje da je veliki problem i kvaliteta rada u školi u kojoj ima previše učenika. »Kad mi kći ide u školu popodne, nastava joj počinje u 15 sati. Mislim da je to prekasno jer je do tada već umorna«, kaže Gordana Banuzić. </p>
<p>Ravnateljica škole Katica Sesjak kaže da bi se izgradnjom nove škole Osnovna škola Sesvete rasteretila za barem 600 učenika. »Škola je prenapučena, imamo 1521 učenika u 56 razrednih odjela, zbog čega radimo u tri smjene. Nažalost, mislim da još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pa ne vjerujem da će se škola početi graditi uskoro. No nadam se da će se naći alternativno rješenje za izgradnju nove škole«, rekla je ravnateljica. </p>
<p> Dunja Mukavec, defektologinja u školi, kaže da je u takvim uvjetima jako teško raditi, te da u školi nema djelatnika koji ne sanja dan kada će se konačno otvoriti nova škola. Željka Purgar, jedna od majki koje redovno dolaze po dijete, kaže da se o izgradnji škole priča predugo, a da bi vjerovala da će se to ostvariti u toku godine. »Već dugo slušam o tome. Moje dijete ne bi prešlo u novu školu jer nam je ova bliža, no barem ne bi moralo ići na nastavu u tri smjene«, kaže Željka Purga. Nada se da će, ako uskoro i ne izgrade novu školu, barem obnoviti staru osnovnu školu Sesvete jer je, kaže, u lošem stanju. </p>
<p>Stjepan Vuglek, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Sesvete, kaže da još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem predviđenim za gradnju škole. »Obećano nam je da će se škola početi graditi do kraja godine. Dio parcela već je otkupljen, a za dio će se tražiti izvlaštenje. No postoji i druga lokacija za izgradnju škole pa ako se na vrijeme ne prikupe svi dokumenti za izgradnju škole na predviđenoj lokaciji, ona će se graditi 500 metara sjevernije«, rekao je Stjepan Vuglek. </p>
<p>No, kako saznajemo za drugu lokaciju već se priprema potrebna dokumentacija za prenamjenu zemljišta i izgradnju. I gradonačelnik Milan Bandić koji se prošle godine sastao s vlasnicima zemljišta čak dva puta, najavio je da će radovi na školi započeti na proljeće ove godine, makar i na drugoj lokaciji.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»Umjesto sobe, grijem ulicu!«</p>
<p>Neki ljudi donose mi stvari, ali ja to ne trebam, meni treba krov nad glavom, kaže gospođa Jovanka </p>
<p>Polurazrušena kuća na Trnju u Ličkoj 12, koja s jedne strane nema zid nego ormare, a umjesto krova kuću pokrivaju lim i plastična folija, bez struje i vode, već 12 godina dom je 52-godišnje Jovanke Munižabe. Posljednjih dana temperature su jako niske pa gospođa Jovanka pokušava zagrijati svoj dom, no to joj ne uspijeva. »Ložim od pet ujutro, ali sva toplina izlazi van, tako da zapravo grijem ulicu. Jučer mi je pukla staklena boca jer se voda u njoj smrznula«, rekla je. </p>
<p>Njezina priča započinje danom kada je nakon 20 godina rada ostala bez posla. Početkom rata, nakon što se vratila s godišnjeg odmora, dobila je otkaz u Hrvatskim željeznicama. Tada je uz rad izvanredno studirala i pravo no zbog nesretnih okolnosti nije ga završila. Sada živi sama od 600 kuna socijalne pomoći. Prije je imala pomoć od 400 kuna no dodatnih 200 sada dobiva jer je zbog zdravstvenih problema proglašena nesposobnom za rad. Kaže da s tim uspijeva preživjeti. </p>
<p>»Neki ljudi donose mi stvari ali ja to ne trebam, ionako ih imam previše i nemam kamo s njima. Ono što meni treba jest krov nad glavom«, rekla je gospođa Jovanka. Na listi čekanja za stan već je godinama, no nitko iz Gradskog poglavarstva još nije došao vidjeti u kakvim uvjetima živi. </p>
<p>»Gazda ove kuće uporno me pokušava istjerati, a i ja bih rado otišla da imam kamo. Budući da se nisam iselila, 1997. skinuo mi je krov s kuće, a prije dvije godine netko je minirao prostoriju do one u kojoj sam ja«, rekla je i dodala da joj je ponuđena soba u Caritasu koju je trebala dijeliti s jednim bračnim parom. »Na to nisam mogla pristati, pa što ću im ja u sobi«, kaže ona. </p>
<p>Preko dana uspijeva se nekako zagrijati tako da cijelo vrijeme nešto radi. Ispred kuće pili drva, zatim ide po vodu na pumpu udaljenu dvije ulice, a jednom tjedno ode i do tržnice, trešnjevačke ili do Dolca. </p>
<p>»Kad trebam ići po baterije, onda idem na trešnjevački plac, a ondje kupujem i kruh, i to nakon tri poslije podne, jer tada je akcija pa je ono što se do tada ne proda, upola jeftinije. Na Dolac pak odem po povrće jer ima veću ponudu i jeftiniji je«, priča Jovanka. </p>
<p>Najteže joj je bilo, kaže, kada se otapao snijeg i kada kiša pada. Tada je svakih nekoliko minuta morala iznositi pune kante vode.</p>
<p> »Onda ne mogu nikamo ni otići jer bi mi sve poplavilo«, rekla je. Preko ljeta malo joj je lakše, išla je s Bokcima u akciju čišćenja Bundeka pa je sad dobila od njih drva za ogrjev. Kako nema struje, vrijeme si krati slušanjem radija na baterije i čitanjem novina koje dobije od nosača reklama. </p>
<p>»Prije sam išla k susjedima gledati Dnevnik, ali sada im ne želim smetati, imaju dvije kćeri koje moraju učiti«, priča ona i dodaje da svaku večer provodi sama, u mraku, uz radio. »Samoća je tako teška, žao mi je što se nikad nisam udala a u Zagrebu nemam nikoga od obitelji«, priča Jovanka koja je rodom iz Like a u Zagreb je došla 1972. godine. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prežigalo: O cijeni ćemo još pregovarati </p>
<p>Točna cijena dovršetka gradnje stadiona znat će se 1. svibnja </p>
<p>Maksimirski stadion najvjerojatnije će se dati u koncesiju njemačkoj tvrtki Alpine Project Finance and Consulting GMBH i duže od najavljivanih 15 godina, a za njezina trajanja Grad bi na račun koncesionara, kao svojevrsni »osigurač«, uplaćivao godišnju svotu od 3,5 milijuna eura.</p>
<p> Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, kaže da su Nijemci tražili da im Grad za trajanja 15-godišnje koncesije plaća godišnje devet milijuna eura učešća, no da je to učešće u pregovorima spušteno na 3,5 milijuna. »Koliko će točno trajati koncesija i koliko će Grad godišnje plaćati Nijemcima znat ćemo nakon 1. svibnja, do kada bi se trebala napraviti i analiza stanja cijele infrastrukture stadiona«, kaže Prežigalo. Naglašava da je cilj da se stadion završi sa što manjim novčanim davanjima Grada. </p>
<p>I točna cijena dovršetka stadiona znat će se 1. svibnja, do kada će njemačka tvrtka napraviti programsku studiju izgradnje. »Treba ići polako. Cijena od 130 milijuna eura nije konačna«, rekao je Ladislav Prežigalo, koji je pregovarao s Nijemcima oko uvjeta iz njihova pisma namjere. Ističe da će se za dovršetak stadiona raspisati javni natječaj za izvođača radova.</p>
<p> Kaže da je Grad tražio od Nijemaca da se za NK Dinamo i Hrvatsku nogometnu reprezentaciju osigura korištenje stadiona po dosadašnjim uvjetima. A nije isključeno da se na stadion »useli« i NK Zagreb.</p>
<p>Za trajanja koncesije koncesionar bi stadion mogao koristiti za održavanje koncerata, a dobio bi i poslovne prostore ispod sjeverne i južne tribine, koja će se rušiti i nanovo graditi. Uz novu južnu tribinu, stadion bi dobio i krov. Travnjak bi se podignuo kako bi bio bliži tribinama, a ispod njega izgradila bi se podzemna garaža. Kapacitet stadiona bio bi oko 55.000 gledatelja.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sljeme se spustilo u Zagreb</p>
<p>Sanjkalište na Cmroku, koje posljednja dva dana zasnježuju topovi sa Sljemena, dobilo je u četvrtak svoje prve službene goste. Učenici prvih i drugih razreda OŠ Ksaver Šandor Gjalski u četvrtak su poslijepodne, umjesto u učionicama, proveli sanjkajući se padinom Cmroka. »Djeca uživaju i oduševljena su sanjkalištem jer je vrlo blizu naše škole«, rekle su učiteljice Ivana Ćurković i Irena Vitaljić. Poslije podne autobusom su stigli i drugi osmoškolci u pratnji učitelja i učiteljica, kao i oni najmlađi, koje su pratili roditelji. »Više ne moramo čekati vikend da idemo na Sljeme!«, govorili su zadovoljni roditelji.</p>
<p>»Sljeme se spustilo u Zagreb«, komentirao je Dragutin Žiljak, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica. On je s Duškom Ljuštinom, članom Gradskog poglavarstva, zaduženim za kulturu, obišao sanjkalište dugo 150 i široko 40 metara. Kako je napomenuo Žiljak, ulična rasvjeta dostaje i da se zimske radosti nastave u večernjim satima. Gradonačelnik Milan Bandić u četvrtak prije svih obišao sanjkalište, koje je Ljuština nazvao jedinstvenim u Europi po tome što se nalazi u centru grada.</p>
<p>Ideju o sanjkalištu su, za vrijeme snowboard festivala S*CORE, 20. i 21. siječnja, promovirale udruge Disconnection i Confusion. Za tu priliku dopremljeni su i snježni topovi sa Sljemena, koji će, čini se, ovdje i ostati. </p>
<p>Dobro su došla sva djeca i njihovi roditelji te udruge, koja na Cmroku žele organizirati neko događanje. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Vozači im donose vrući čaj </p>
<p>U najhladnijim danima u godini kad je temperatura ispod ništice i voda se ledi, čak 90 posto autopraonica ne radi. One koje rade, moraju zadovoljiti uvjete za rad zimi. A za njih posla ima. </p>
<p>»Garaže se griju plinskim topovima koji izbacuju vrući zrak, imamo toplu vodu, a ne radimo samo izvanredno hladnih dana«, kaže Zlatko Bočkaj, vlasnik Autopraonice Zagreb. </p>
<p>»Gledajte ih, dečki gaze po snijegu, a od hladnog zraka dijeli ih samo zamrznuta plastična zavjesa. Hladno mi je dok ih gledam«, rekao je Nikola Turina koji je svog limenog ljubimca ostavio u praonici.</p>
<p>»U normalnim uvjetima pranje automobila traje 30 minuta, a sada je potreban cijeli sat« kaže Bočkaj. To je zato što bi se brave mogle zamrznuti, ako se automobil ne osuši dobro. </p>
<p>Stalne mušterije imaju razumijevanja za perače, kaže Robert Dončić. Donose im topli čaj kako bi se zagrijali jer iako se griju i praonica i voda, ruke su cijeli dan mokre, što nije ugodno. Drugi pak daju veće napojnice ili čak zagriju auto da peračima bude toplije.</p>
<p>Kristina Šober</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Zaprešić postaje »inteligentan« grad </p>
<p>Nova mreža omogućit će stalno informiranje o radu gradske uprave </p>
<p>U suradnji s gradom Zaprešićem, tvrtke Optika-kabel i Prima-tel započele su stvaranje tzv. inteligentne zajednice. To ne znači da su se tamo počeli masovno doseljavati članovi Mense, već da se uspostavlja širokopojasna mreže koja će digitalno povezati građane, gradsku upravu, institucije i tvrtke. Sustav se trenutno ispituje, a s radom bi trebao započeti sredinom veljače.</p>
<p>»Naš projekt oslanja se na koncept elektronske Hrvatske, koji je i jedan od preduvjeta za ulazak u Europsku uniju. Sličan je tzv. digitalnom gradu, o čemu se u Zagrebu tek počelo govoriti. No, mi smo u završnoj fazi, pa će Zaprešić biti prvi grad u Hrvatskoj s tim sustavom«, kaže Željko Debanić, direktor zaprešićke tvrtke Optika-kabel. On objašnjava da će tako svi građani imati pristup informacijama o radu gradske uprave i institucija, ali će im se omogućiti i neke sasvim praktične usluge. Jedna od njih je i plaćanje računa iz vlastitog doma putem kompjutora, bez čekanja u redovima. Lokalni poduzetnici moći će svoju uslugu ponuditi direktno građanima, a tu je i mogućnost videokonferencijske veze, telefoniranja i interneta te videonadzora nad javnim ustanovama. To će u početku biti dostupno samo stanovnicima zgrada i »kanadskog« naselja, dok izgradnja infrastrukture za naselja s obiteljskim kućama počinje na proljeće. No, Debanić napominje da njegova tvrtka osigurava samo tehničku podlogu, dok će sadržaj i raznovrsnost usluga ovisiti o gradskoj upravi, institucijama i tvrtkama.</p>
<p>Zaprešićki gradonačelnik Vinko Morović kaže da je u interesu grada da informacije postanu svima dostupne, pa će na javnim površinama i u ustanovama postaviti digitalne informacijske stupove. »U konačnici, radi se o ulaganju od oko dva milijuna eura, no Grad u taj projekt nije uložio ni kune iz proračuna, već sve financiraju privatne tvrtke. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Val hladnoće popušta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ekstremno niske temperature u Hrvatskoj napokon će na dulje vrijeme popustiti. Za vikend i veći dio sljedećeg tjedna jutra će i dalje biti hladna, ali će prosječna dnevna temperatura porasti. U kontinentalnom dijelu ona će iznositi od nula do pet stupnjeva Celzija, a na Jadranu od šest do 11 stupnjeva. [T. T.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Salon čokolade u Tokiju</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - U glavnom gradu Japana održava se salon čokolade. Otvoren je do 30. siječnja, a posjetiteljima se predstavlja 55 proizvođača čokoladnih slastica iz 11 zemalja. Francuski slastičar Jean-Paul Hevin predstavio se haljinom načinjenom od čokoladnih bombona, a japanska konditorska tvrtka Madame Setsuko napravila je od čokolade slavnu Leonardovu Mona Lisu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šumski požari u Australiji</p>
<p>CANBERRA</p>
<p> - Veliki šumski požari prijete u četvrtak brojnim gradovima i mjestima na jugu Australije, a jaki vjetrovi i visoke temperature dodatno ometaju rad ionako preopterećenih vatrogasaca. Dva požara, udaljena manje od 100 kilometara od Melbourna, drugog australskog grada po broju stanovnika, kao i vatrena stihija koja divlja sjevernom Viktorijom stigla su nadomak nekoliko manjih gradova. Posljednji požar odnio je već tri života, oca i sina čiji je automobil progutala vatrena stihija dok su jurili spasiti kuću, i vatrogasca koji je poginuo u akciji gašenja. </p>
<p>Dok australci u četvrtak slave nacionalni praznik prisjećajući se prvih Europljana koji su na taj udaljeni kontinent stigli 1788. godine, stotine vatrogasaca bore se protiv brojnih požara na temperaturi koja doseže 40 Celzijevih stupnjeva. Više od 130.000 hektara, područje veće od Hong Konga, opustošeno je u Viktoriji zajedno sa 24 kuće, dok je stradalo više od 59.000 ovaca i goveda. Šumski požari bukte i na jugu Tasmanije, no ne prijete stanovništvu i imovini, a oni u Zapadnoj Australiji polako jenjavaju zahvaljujući kiši. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Otplatio vjenčanje nakon 17 godina</p>
<p>DUBAI</p>
<p> - Nakon 17 godina braka i petero djece jedan Saudijac je proslavio konačnu otplatu troškova svog vjenčanja. Saudijske novine Arab News pišu da da je vjenčanje koštalo Saudijca al-Ghamdija 380.000 saudijskih rijala (101.333 američkih dolara). Al-Ghamdi je zaposlen u privatnom sektoru i plaćao je troškove vjenčanja u ratama. Posljednju ratu je proslavio organiziranjem velike proslave. Nije poznato da li je ovog puta pazio koliko će ga to koštati. Saudijska vjenčanja, koja su poznata kao jako skupa, obično plaća mladoženja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićena manekenka</p>
<p>HAVANA</p>
<p> - Češki supermodel Helena Houdova uhićena je na Kubi zbog fotografiranja siromašne četvrti Havane. Bivša Miss Češke vodi u New Yorku zakladu za invalidnu djecu. Houdova i njena prijateljica puštene su nakon potpisivanja izjave da nisu sudjelovale u »kontrarevolucionarnim aktivnostima«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Podigla kredit za ubojstvo sina </p>
<p>RIO DE JANEIRO</p>
<p> - Brazilska umirovljenica platila je ubojstvo svog sina kreditom u banci u Recifeu na sjeveroistoku Brazila. Amara de Conceicao da Silva (76) bila je u sukobu sa sinom Cicerom Felixom (46). Odlučila ga se riješiti koristeći usluge plaćenog ubojice, pa je digla kredit od 1.000 reala (360 eura). Zločin je izveden 4. siječnja. Policija smatra da su u ubojstvo upleteni i Amarina kći i zet. Oni su tvrdili da su ga se odlučili riješiti jer je maltretirao majku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Indijski praznik </p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Brojnim svečanostima diljem zemlje Indijci su proslavili Dan Republike. Uz veliku vojnu paradu, svoje vještine su pokazali i indijski policajci.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Svijet slavi Mozarta</p>
<p>Još je mnogo kontroverzi o životu i radu toga jedinstvenoga umjetnika, poput one je li ga otrovao njegov suparnik, dvorski skladatelj Antonio Salieri</p>
<p>Oko osam sati na večer 27. siječnja 1756. rodio se Johannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart. Danas 250 godina poslije cijeli svijet prisjeća se i slavi toga jedinstvenog umjetnika koji je za svoga kratkog tridesetpetogodišnjeg života za sobom ostavio iznimno bogato glazbeno naslijeđe. Osim što je ova godina, prozvana Godinom Mozarta, doba kada se više nego ikada izvode njegova djela, bilo najpoznatija ili manje poznata, prilika je to i da se iznova otvore brojne teme vezane uz Mozartov život i smrt.</p>
<p>Usprkos činjenici što, neuobičajeno za vrijeme u kojemu je živio, postoji napretek dokumentacije vezane uz Mozarta i njegovu obitelj, uključujući dnevnike, duga pisma, natpise i kritike iz novina, biografske bilješke, kao i originalne rukopise skladba, postavljaju se mnoga neriješena pitanja. Poput onih koliko doista znamo i koliko možemo znati o Mozartovu životu, koliko nam sva ta izdašna dokumentacija prikazuje njegov um i dušu te podupire li Mozartova biografija njegovo glazbeno stvaralaštvo ili, pak, ne postoji veza između čovjeka i njegove umjetnosti.</p>
<p>Naime, još 1991. godine, kada se na sličan način obilježavala 200. obljetnica smrti slavnoga Austrijanca, intenzivirala se šira rasprava o mnogim upitnim dijelovima Mozartove biografije. Vjerojatno najveća zasluga za toliku svjetsku popularnost glasovita umjetnika pripada Peteru Shafferu, britanskom dramatičaru koji je, napisavši dramu »Amadeus« 1979., na kazališnim pozornicama ponudio svoje viđenje Mozartovih najslavnijih godina života i njegove smrti. No tek je filmsko uprizorenje »Amadeusa« u režiji Miloša Formana 1984. približilo briljantna skladatelja najširim masama i iznijelo na vidjelo razna mimoilaženja brojnih stručnjaka o Mozartovu liku i djelu. Najviše kontroverzi izazvalo je, pak, filmsko objašnjenje njegove prerane smrti, kako je Mozarta otrovao njegov zavidan suparnik, dvorski skladatelj Antonio Salieri. </p>
<p>Premda kosti velikoga skladatelja do danas nisu pronađene i premda je teško ustvrditi pravi razlog njegove smrti, bečki profesor Anton Neumayer na nedavnom je predavanju u Zagrebu ustvrdio kako je apsolutno siguran da je Mozart umro od upale zglobova od koje je bolovao od djetinjstva. </p>
<p> Iako je, čini se, možda riješen misterij Mozartove smrti, ostaje još niz stavki o kojima vladaju neujednačena mišljenja. </p>
<p>Poput njegove financijske situacije, je li zaista bio siromašan ili je svoje navodno veliko bogatstvo za života prokockao? Kakva je bila njegova žena Constanza, »sitničava, uskogrudna, pohlepna, praznovjerna i brbljava«, kakvu je prikazuje Arthur Schurig u knjizi posvećenoj njoj, ili pak »ne ružna, ali isto tako ne lijepa, ne baš pametna, ali s dovoljno zdrava razuma da uspješno ispunjava dužnost majke i žene«, kako je o Constanzi napisao sam Mozart u pismu ocu. </p>
<p>Zatim, jesu li zaprepašćujuća Mozartova dostignuća posljedica genija ili rezultat iznimno teškoga i intenzivnog rada, kao što u dokumentarcu »U potrazi za Mozartom« pokušava prikazati redatelj Phil Grabsky. </p>
<p>I dok jedni pokušavaju proniknuti što je od nebrojenih podataka koji se nude istina ili laž, drugi će neopterećeni biografskim činjenicama u Godini Mozarta jednostavno uživati u mnogobrojnim vrhunskim slavljeničkim izvedbama iz opusa toga nenadmašna glazbenoga majstora.</p>
<p>Sonja Tešinski</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izniman Pero Kvrgić </p>
<p>Zvijezda predstave bio je doajen Pero Kvrgić koji je cijelim svojim umjetničkim bićem srastao s likom Gospodina Greena</p>
<p>U hrvatskoj kazališnoj produkciji rijetki su kazališni komadi koji se tako dosljedno bave politički korektnim temama – homofobijom ili ksenofobijom kao što je to razvidno u predstavi »U posjetu kod gospodina Greena«, nastaloj po predlošku američkoga dramatičara Jeffa Barona, a u režiji Aide Bukvić, premijerno izvedenoj u srijedu u DK »Gavella«.</p>
<p> Taj, kompozicijski samo solidan i uravnotežen tekst (u prijevodu Marka Torjanca), prosječnoga i rutiniranoga dramskoga jezika, pripovijest je o dvojici generacijski polariziranih muškaraca, ostarjelom ortodoksnom Židovu i mladom menadžeru koji se srami svoje seksualne i društveno neprihvaćene orijentacije.</p>
<p> Redateljica se u postavljanju te realističke drame koristila vrlo stereotipnim rješenjima s mnogo iritantnih ulaza i izlaza (primjereno, dakako, gostovanjima i različitim pozornicama), ne dajući samoj izvedbi prepoznatljiviji umjetnički obol. Scenografija Dražena Grubišića skromna je i isključivo funkcionalna, a takovi su i kostimi Đurđe Janeš. </p>
<p>No, apsolutna zvijezda predstave bio je doajen Pero Kvrgić (i zbog toga se u drugi plan »potiskuju« sve manjkavosti predstave) koji je cijelim svojim umjetničkim bićem srastao s likom Gospodina Greena, nježno prihvaćajući njegove bore na licu i srcu kao svoje. Tijekom Kvrgićevih vještih preobrazba bili smo svjedoci topljenja tvrdog očinskoga srca i čvrstih uvjerenja koja su Greenu bila svjetionik kroz osobne nedaće i nevolje koje su snašle njegov proganjani narod.</p>
<p>Luka Dragić pokazao je mnogo zrelosti oblikujući rolu Rossa Gardinera i njegove teške dvojbe, a najveća vrijednost njihove suigre je činjenica što smo dobili izniman kazališni partnerski odnos. Zbog glumačkih rješenja, posebice onih Kvrgićevih, zaista vrijedi vidjeti »U posjetu kod gospodina Greena«. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Radujem se dolasku u Zagreb</p>
<p>Jedan od najvećih svjetskih pijanista, francuski umjetnik Philippe Entremont nastupit će u petak, 27. siječnja, na dan 250. obljetnice rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta, na sceni zagrebačke palače glazbe »Lisinski«, gdje će uz Zagrebačku filharmoniju izvoditi Mozartov XX. koncert u d-molu.</p>
<p>Philippe Entremont u Zagrebu povremeno nastupa već oko četiri desetljeća. Prve je zagrebačke ovacije dobio još 1968. u dvorani Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Među ostalim, Entremont gostuje u Zagrebu 1986. kao umjetnički voditelj, dirigent i solist bečkoga Komornog orkestra, te je fascinirao izvedbom Prve simfonije Luke Sorkočevića. U razgovoru Philippe Entremont kaže da je radne navike stekao uz potporu svojih dobrih učitelja, a poglavito suradnjom s Jean Doyen i Marguerite Long, suradnicama i prijateljicama Ravela i Debussyja.</p>
<p>»Tu dvojicu skladatelja sam uvrštavao vrlo često u svoje koncertne programe po svijetu, a uz njih sam u punoći Mozartova opusa, pa Beethovena, a uz to Bartoka, pa Rahmanjinova, Prokofjeva, Stravinskoga...«., kaže Entremont.</p>
<p>Podsjećamo ga da mu je Stravinski napisao i posvetu, nadahnut njegovom suradnjom. » Da, to je čovjeku kao vrsta međunarodne nagrade«, objašnjava naš sugovornik.</p>
<p>Entremont je nosilac trostrukoga priznanja Grand Prix du Disque i nagrade Edison, a nominaran je i za Grammyja.</p>
<p>»Kada se mnogo radi, ima se prigode i nešto stvoriti što može steći i priznanja i nagrade. Poglavito ako se dobro radi i uz okosnicu discipline ili reda. Koncentracija je temelj za ostvarenje vizija koje imate u radu, što je osobito važno u glazbenoj umjetnosti, a i u umjetnosti uopće«, kaže Entremont.</p>
<p>Takvim je odnosom razvijao svoj izvođački opus koji sadrži djela Satija, Dohnannyja, Straussa, Saint-Saënsa, Haydna, de Falle.... Raduje se slavlju Mozartova genija, svojem dolasku u Zagreb te suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom i Ralfom Weikertom.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Apel za spas jezika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Zaustaviti izumiranje jezika« iznimno je zanimljiva knjiga poznatog francuskog jezikoslovca Claudea Hagegea u kojoj razlaže razloge zbog kojih jedan jezik može izumrijeti, a jezika koji su u takvoj opasnosti sve je više. Hagegeovu knjigu objavio je Disput, a predstavljena je u Medijateci Francuskoga instituta u srijedu. </p>
<p>Uvod u knjigu odmah protrese čitatelja: »Znamo li da u prosjeku svake godine izumre oko 25 jezika? Danas u svijetu postoji oko 5.000 živih jezika. Ako se, dakle, za stotinu godina ništa ne promijeni, polovica će tih jezika izumrijeti«. Hagege nas podsjeća da je obrana jezika i njihove različitosti, a pri tome misli i na obranu od dominacije jednog jezika (engleskoga, naravno), više od obrane naših kultura. To je obrana – kaže Hagege – našega života. </p>
<p>Osim što jezici tako siloviti brzo izumiru, neki se i rađaju, odnosno uskrsavaju. Među takve jezike Hagege ubraja i hrvatski, za koji piše da je nastao hrvatskom neovisnosti. Dakle, Hagege ponavlja čestu tezu stranih jezikoslovaca da je hrvatski kao novi jezik nastao 1990. godine. Međutim, on, kako je na predstavljanju rekla Dunja Brozović Rončević, ima želju naučiti i otvoren je novim jezikoslovnim spoznajama. Među jezike koji su uskrsnuli Hagege ubraja hebrejski, jedan od najstarijih jezika kojim se još govori.</p>
<p> Adalbert Rebić upućeno je rekao da danas većina Židova uči hebrejski, dok je se s druge strane jidiš sve manje govori, a najviše u New Yorku. </p>
<p>Hebrejski je svijetao primjer, ali na žalost puno je više onih koji nestanu. Na lingvistima je, kao što je rekao i Ranko Matasović, da upozoravaju i da opišu jezike koji još nisu opisani kako ne bi nestao svaki trag o njima. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Mirza Džomba ponovno upitan</p>
<p>Hrvatski zlatni rukometaši nisu briljirali protiv Portugala, ali su na kraju upisali pobjedu</p>
<p>BERN</p>
<p> – Već su nas naši rukometaši navikli na svoja blijeda izdanja na početku svakog velikog natjecanja, pa ni prvi dvoboj skupine D Europskog prvenstva nije bio iznimka. Hrvatski zlatni rukometaši nisu briljirali protiv Portugala, ali su na kraju upisali pobjedu 24-21 (11-11). Istina je da momčad slavnog bivšeg vratara, Šveđanina Matsa Olssona nije kvalitetom ravna hrvatskim igračima, ali su pokazali da mogu biti opasni, ako im se to dozvoli. </p>
<p>Naši su im pružili priliku u prvom poluvremenu i tad su Portugalci od minus četiri (6-10) u deset minuta stigli izjednačiti (11-11) na kraju prvog poluvremena. U drugom su poluvremenu naši zapeli malo jače, ponovno napravili razliku, koju su Portugalci serijom 8-3 uspjeli smanjiti tek u posljednjih 12 minuta (od 21-15 do 24-21). Bilo je previše nervoze u hrvatskim redovima, bilo je nerezonskih pogrešaka, a o zapucanim zicerima da se ne govori. No, u konačnici Hrvati mogu biti zadovoljni. Pobjeda na startu EP-a i dva boda korak su prema drugom krugu natjecanja. Obrana naših rukometaša opet je bila bolji dio igre, a iza nje je bio raspoloženi Vlado Šola, koji je, usprkos bolnom ramenu zbog istegnute tetive, obranio 15 udaraca prema golu iz igre i jedan sedmerac. Blaženku Lackoviću nedostaje snage, Petar Metličić nije imao svoj dan, Ivano Balić se trudio, a Mirza Džomba je, iako ozlijeđen, odigrao jako dobro. Preplašio je Džomba suigrače i trenere kad je u 40. minuti pao i izašao iz igre. </p>
<p>»Uhvatio me grč u nozi, preplašio sam se kao nikad u životu, jer me nikad nije tako boljelo«, govorio je Džomba nakon utakmice, držeći led na mišiću, a njegov je nastup protiv Norveške postao upitan.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Tamara od infuzije do pobjede </p>
<p>Ostalih naši predstavnici oprostili su se od turnira, Zoran Primorac, Tan Ruiwu, Sandra Paović i Cornelia Vaida upisali su poraze</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iza suhe statistike koja kaže da je Tamara Boroš dvaput pobjednički napuštala stol prvog dana Zagreb Opena, krije se priča s malo dramatičnijim sadržajem. Prva dama hrvatskog stolnog tenisa morala je, naime, i prije starta turnira dobiti jednu bitku. Našu je najbolju stolnotenisačicu napala viroza, koja je ozbiljno dovodila u pitanje i sam njezin nastup na Otvorenom prvenstvu Hrvatske. Vodeća europska igračica završila je noc prije turnira na infuziji koja ju je koliko-toliko vratila u život. </p>
<p>No, posljedice bolesti ipak su bile vidljive na Tamari. I sama je priznala da joj se pri kraju drugog meča već pomalo počelo vrtjeti u glavi. Četvrta nositeljica turnira uspjela je, medutim, svladati sve nevolje i plasirati se u osminu finala, preskočivši dvije vrlo žilave prepreke. Prvo je sa 4-2 pobijedila Njemicu Tanju Hein-Hofmann, a poslijepodne i 38. svjetsku igračicu Saki Kanazawa sa 4-3. Mogla se Tamara i ranije riješiti japanske stolnotenisačice da je u drugom setu iskoristila vodstvo 7-1 i jednu set-loptu. U četvrtom je setu takoder imala set-loptu, ali sve se na kraju otegnulo i tek je u sedmom dijelu igre Tamara osigurala ulazak medu 16 najboljih. </p>
<p>»Ne igram dobro, ali se borim. Popodne sam, istina, igrala bolje nego ujutro, iako sam sve mogla lakše riješiti. No, ovakve mi pobjede, u neizvjesnim završnicama, više znače«, kazala je Tamara koja u petak (11.15 sati) u osmini finala igra protiv španjolske Kineskinje Shen Yanfei , 30. svjetske stolnotenisačice. Da bi taj meč dočekala što spremnija, Tamara je otkazala nastup u parovima s Cornelijom Vaidom.</p>
<p>Zoran Primorac je nakon dvoboja protiv Kaiija Yoshide pjevušio hit Bijelog dugmeta »Lipe cvatu, sve je isto k'o i lani«. Prošle je godine Primorac na startu turnira također imao okršaj s Yoshidom iz kojeg je izvukao deblji kraj. U četvrtak se sve ponovilo, Japanac je nakon sedam setova priuštio Zokiju novo razočaranje. Zagrebački turnir i Primorac očito nikako ne mogu pronaci zajednički jezik. Ključni trenutak meca dogodio se kod 2-2 u setovima, kad je nas igrač propustio realizirati dvije set-lopte. U idućem se dijelu igre ipak vratio, ali u sedmom setu je Japanac bio bolji.</p>
<p>»Jako mi je žao. Misliš da si dobro pripremljen, a onda ti ovako nešto sruši samopouzdanje. Ipak, vjerujem da to neće utjecati na uzvrat četvrtfinala Lige prvaka protiv Charleroia«, rekao je Primorac.</p>
<p>Hrvatski Kinez Tan Ruiwu svladao je Singapurca Yanga Zia sa 4-2, ali je onda naletio na ’pravog' Kineza Li Pinga i izgubio sa 1-4. Sandra Paović i Cornelia Vaida takoder su se oprostile od Zagreb Opena. Dok je za Paović to i bilo očekivano jer je igrala protiv druge nositeljice Guo Yue, Vaida je još jednom razočarala. Sa 4-2 ju je ispratila Njemica Nadine Bollmeier.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo, stolnotenisači: PRIMORAC - Yoshida (Jpn) 11-5, 8-11, 11-9, 11-13, 10-12, 11-8, 8-11; TAN RUIWU - Yang Zi (Sin) 12-10, 11-8, 5-11, 8-11, 11-4, 11-4; 2. kolo: TAN RUIWU - Li Ping (Kin) 6-11, 11-5, 5-11, 6-11, 6-11; stolnotenisačice 1. kolo: Boroš - Hein-Hofmann (Nje) 8-11, 11-6, 11-4, 13-11, 8-11, 11-4; VAIDA - Bollmeier (Nje) 10-12, 8-11, 11-9, 6-11, 11-6, 13-15; PAOVIĆ - Guo Yue (Kin) 11-13, 11-3, 6-11, 9-11, 6-11; 2. kolo: BOROŠ - Kanazawa (Jpn) 11-9, 11-13, 11-9, 10-12, 11-7, 5-11, 11-8 </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ciparska senzacija u finalu </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Australian Open »lansirao« je novu zvijezdu svjetskog tenisa. Ciparska senzacija Marcos Baghdatis je nakon Andyja Roddicka i Ivana Ljubičića pobijedio i Davida Nalbandiana za finale prvoga Grand Slama sezone. </p>
<p>Pritom je negdašnji prvi junior svijeta nadoknadio 0-2 zaostatak u setovima i dokazao kako mu ruka ne drhti u presudnim trenucima. Nakon 207 minuta Baghdatis je slavio sa 3-6, 5-7, 6-3, 6-4, 6-4 . A to definitivno jamči i te kako uzbudljivo finale protiv pobjednika dvoboja Rogera Federera i Nicolasa Kiefera. Argentinac je lakoćom poveo sa 2-0 u setovima protiv neprepoznatiljivoga 20-godišnjeg Cipranina. No, Baghdatis je nastavio istom mjerom u trećem i četvrtom setu. U petom je setu Nalbandian poveo sa 4-2, ali je izgubio idućih 12 od 13 poena za vodstvo Cipranina sa 5-4. A kad je servirao za meč kod rezultata 15-15 »otvorilo se nebo« bez ikakve najave. Stanka je trajala 30 minuta, no ništa nije moglo zaustaviti Baghdatisa. </p>
<p>Finale su kod tenisačica izborile Amelie Mauresmo i JustineHenin-Hardenne. Belgijanka je sa 4-6, 6-1, 6-4 pobijedila Mariju Šarapovu, dok je Kim Clijsters zbog ozljede gležnja predala dvoboj Francuskinji u trećem setu kod rezultata 5-7, 6-2, 3-2 za Mauresmo. </p>
<p>Jedini je preostali hrvatski junior na Australian Openu Luka Belić izborio četvrtfinale pobjedom protiv Poljaka Grzegorza Panfila sa 6-2, 6-2. Za polufinale će igrati protiv Australca Ryana Bellamyja. </p>
<p>• Rezultati, polufinale, tenisači: Baghdatis – Nalbandian (4) 3-6, 5-7, 6-3, 6-4, 6-4; tenisačice: Henin-Hardenne (8) – Šarapova (4) 4-6, 6-1, 6-4, Mauresmo (3) – Clijsters (2) 5-7, 6-2, 3-2 predaja. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk ponovno pod istragom </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Inspektori kriminalističke policije u četvrtak su došli u Hajduk i opet pregledavali dokumentaciju prijelaza Darije Srne iz splitskoga kluba u ukrajinski Šahtar iz Donjecka. </p>
<p>Naznake su da su obnovili istragu zbog prijave NK Neretva iz Metkovića, koja traži 15 posto od iznosa transfera i navodno maše ugovorom s potpisom bivšega Hajdukova financijskog direktora Ivana Zelića. On demantira da je išta potpisao, ali je grafološkim vještačenjem utvrđena vjerodostojnost autograma. </p>
<p>Hajduk negira postojanje takvog dogovora, ali su Neretva i njezin predsjednik Stipe Gabrić Jambo uporni i traže 539.000 eura odštete!? Znači da je prema spoznajama Neretvina čelnika transfer iznosio čak 3,6 milijuna eura. Čudan zahtjev, jer je Hajduk za Srnu inkasirao milijun eura. , koliko mu je prema potpisanom ugovoru s klubom iz Donjecka i pripadalo. Dvojba je , prema tome, je li Srnin transfer bio puno veći? O tome smo pisali još 2003., kad je 6. listopada kriminalistička policija prvi put banula u Hajduk. Možda su se u Neretvi preračunali i u svoj zahtjev utrpali i godišnja primanja desnog beka »vatrenih«. To bi onda moglo iznositi 3,6 milijuna eura, jer Srna ima zajamčena primanja od 500 tisuća eura. </p>
<p>Vratimo se na početak priče, u srpanj 2003., kad je Srna sa Stipom Pletikosom prešao u Šahtar. Za njih je vlasnik kluba iz Donjecka Rinat Ahmetov na Hajdukov račun uplatio 1,700.000 eura. Srna je prema ugovoru imao fiksnu odštetu za raskid te je Hajduku trebao uplatiti milijun eura. Pletikosa je novac od transfera dijelio u omjeru 70:30, pa je splitskom klubu pripalo 780 eura. </p>
<p>Igor Štimac, bivši sportski direktor Hajduka i impresario Darija Srne, a inače rođeni Metkovčanin, kratko je prokomentirao Neretvin zahtjev: </p>
<p>»Pa, odakle im taj iznos, to je više od 50 posto transfera?!« </p>
<p>Istraga traje već više od dvije godine, a ovo je nova epizoda te trakavice. </p>
<p>Predsjednik Metkovića Stipe Gabrić je dodao:</p>
<p>»Nemam pojma o tome. To je bilo puno prije nego što sam ja postao predsjednik«.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Popović sjajan protiv Spahije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U prvim utakmicama 12. kola Eurolige najupečatljiviju igru pružio je košarkaš Efes Pilsena Marko Popović. Hrvatski reprezentativac bio je silno motiviram na gostovanju kod momčadi koju vodi bivši izbornik Neven Spahija. U pobjedi turske momčadi protiv Lietuvos Rytasa (74-65) Popović je bio najbolji sa 27 poena (šut 9-12), šest skokova, šest osvojenih lopti i četiri asistencije. To mu je donijelo valorizaciju 40 i najbolje izglede da još jednom bude najkorisniji igrač euroligaškoga kola. </p>
<p>Popovićev suigrač Nikša Prkačin ubacio je 11 poena uz šest skokova, a Efes je uzvratio Lietuvosu za poraz u prvom dijelu u Istanbulu. U Ciboninoj skupini B igrali su i Prokom protiv Olympiacosa. Poljaci su dohvatili četvrtu pobjedu (79-77) i ostavili nadu za prolaz u Top 16. Andrija Žižić je za grčku momčad ubacio deset poena i imao dva skoka. </p>
<p>Rezultati, skupina A: Tau Ceramica - Benetton 91-73 (Ukić 6 poena, 2 skoka, 3 asistencije); skupina C: Pau-Orthez – Montepaschi 83-79, Panathinaikos – Unicaja 93-95. [I. P. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Cibona - Barcelona 57:77 </p>
<p>ZAGREB, 26. siječnja 2006. (Hina)</p>
<p> - U susretu 12. kola B skupine košarkaške Eurolige Barcelona je u Zagrebu pred 4.000 gledatelja pobijedila Cibonu 77:57 (20:12, 27:15, 15:12, 15:18). </p>
<p>Nakon što su u prvom dvoboju u Barceloni slavili 44 razlike, Španjolci su se lako obračunali s »Vukovima« i u Draženovom domu. Od prve minute igrali su bolje i pitanje pobjednika nije bilo upitno. »Barca« je rutinski odradila posao upisavši sedmu pobjedu uz pet poraza. Cibona je i dalje na pet pobjeda. </p>
<p>U redovima gostiju čak 11 igrača se upisalo u strijelce, najviše su zabili Grimau (14), Juan Navarro (13) i Williams (13), dok su Cibonu predvodili Penn (16) i Markota (10). </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvati neprimjetni </p>
<p>Gordan Giriček nije nastupio zbog upale Ahilove tetive u porazu Utaha od Seattlea rezultatom 94-113 </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Toni Kukoč (pet minuta bez ubačaja) i njegovi Milwaukee Bucksi uspjeli su odvesti najuvjerljiviju momčad NBA lige u produžetak, no na kraju je ipak slavila momčad iz grada automobila sa 106-102. </p>
<p>Posebno je nadahnut u redovima Bucksa bio Michael Redd (41 koš, devet skokova, osam asistencija) koji je u kombinaciji s Mauriceom Williamsom pokrenuo seriju 15-5 koja je Buckse odvela do produžetka. Dva lica pokazao je Chauncey Billupse. Nije uopće pokušao ubaciti loptu kroz obruč, sve dok nije ostvario osam asistencija, a onda je s 11 poena (od ukupno 23, uz 15 asistencija) u produžetku riješio pitanje pobjednika. Sjajan je bio i Richard Hamilton (35). </p>
<p>Los Angeles Clippersi imaju najbolji start u sezonu od 1974. godine. Prednost domaćeg parketa obranili su i u utakmici protiv New Jersey Netsa (Planinić šest koševa) slavljem sa 90-77. Elton Brand (19) bio je vrlo dobar, dok je najnadahnutiji u redovima Clippersa bio Cutino Mobley s 15 koševa, 13 skokova i sedam asistencija. </p>
<p>Gordan Giriček nije nastupio zbog upale Ahilove tetive u porazu Utah Jazza (Kiriljenko 24 koša, 10 skokova, šest asistencija) od Seattle SuperSonicsa (Allen 22 poena, šest asistencija) rezultatom 94-113. </p>
<p>LeBron James i dalje vlada parketom. Ovog je puta s 38 koševa, devet skokova i šest asistencija popunio vlastitu statistiku i »slomio krila« Atlanta Hawksima, u čijem je porazu sa 97-106 prednjačio Joe Johnson s 24 poena, sedam asistencija i pet skokova. </p>
<p>Inače, u NBA svijetu došlo je i do promjene igrača. Jedan od ponajboljih stranaca Predrag Stojaković kupio je jednosmjernu kartu na relaciji Sacramneto-Indiana. U suprotnom je pravcu pošao Ron Artest, zločesti dečko NBA lige. U njegovoj karijeri postoje postignuća kao što su lomljenje kamera, »nogomet« po publici, a bio je i inicijator jedne od najvećih tučnjava (s košarkašima Detroita) u NBA ligi, nakon čega je dobio i suspenziju od 70-ak utakmica. </p>
<p>• Rezultati NBA lige </p>
<p>LA Clippers – New Jersey (Planinić - 15 minuta, 6 koševa, 2 skoka) 90-77, Toronto – Chicago 88-104, Atlanta – Cleveland 97-106, Detroit – Milwaukee (Kukoč - 5 minuta, bez učinka) </p>
<p>106-102 (produžetak), Boston – Washington 87-89, New York – Sacramento 102-106 (produžetak), Houston – Charlotte 102-78, Utah (Giriček ozlijeđen) – Seattle 94:113, Memphis – Minnesota 107-87, Portland – Denver 94-97, Golden State – Dallas 93-102, New Orleans – San Antonio 68-84 [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Rugova pokopan uz državničke počasti</p>
<p>Pogrebu je nazočilo 40 visokih izaslanstava iz inozemstva</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova koji je preminuo u subotu 21. siječnja poslije duge borbe s rakom pluća, pokopan je u četvrtak u Prištini, u 15 sati, u spomen-parku u prištinskom naselju Velania. Izostao je vjerski obred, ali je sve ostalo odavalo utisak opraštanja od državnika.</p>
<p>Ceremonija je počela već u osam sati u središtu Prištine, kada su počast preminulom predsjedniku prvi odali pripadnici počasne garde Kosovskog zaštitnog korpusa. Nešto kasnije počast Rugovi odali su članovi obitelji, predstavnici kosovskih institucija i Demokratskog saveza Kosova, stranke čiji je bio osnivač i jedini lider.</p>
<p>Kovčeg pokojnog predsjednika potom je iznijet iz zgrade kosovskog parlamenta i na lafetu u pratnji gardista pronijet glavnim gradskim ulicama, gdje su tisuće građana plakale ispraćajući Rugovu. Na Kosovu traje 15-dnevna žalost, škole i ostale javne institucije ne rade, i svi su imali priliku oprostiti se od čovjeka koji je s velikim dostojanstvom predstavljao borbu za oslobođenje i samoopredjeljenje albanskog naroda na Kosovu.</p>
<p>Oko podneva, kovčeg predsjednika izložen je u sportskoj dvorani »1. listopada« Od njega su se oprostili zastupnici u kosovskom parlamentu, a potom i 40 visokih izaslanstava iz inozemstva, među kojima i izaslanstvo iz Hrvatske na čelu s predsjednikom RH Stjepanom Mesićem. </p>
<p>Izaslanstva susjednih država predvodili su predsjednici, dok su zapadnoeuropske zemlje uputile izaslanstva koja su predvodili šefovi diplomacija. EU su predstavljali visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn. Delegaciju SAD-a predvodio je Alphonso Jackson kao posebni izaslanik predsjednika Busha.</p>
<p>Na posljednjoj komemoraciji govorili su šef UNMIK-a Soren Jessen-Petersen, v.d. predsjednika Kosova Nexat Daci, premijer Bajram Kosumi, Rugovin stranački kolega Kolj Berisha, te Javier Solana i Alphonso Jackson. U njihovim govorima dominirala je poruka da je smrt Ibrahima Rugove tragična i da predstavlja velik gubitak, ali da građani Kosova u pregovorima o statusu i građenju svoje budućnosti moraju pokazati da su dostojni Rugovine borbe.</p>
<p>Nakon komemoracije, povorka se ulicom Agima Ramadanija uputila do spomen-parka borcima za slobodu Kosova, gdje je kovčeg položen u grobnicu uz počasni plotun gardista. </p>
<p>Tadić nepoželjan </p>
<p> Jedini predsjednici iz regije koji nisu nazočili pogrebu su Svetozar Marović, Filip Vujanović i Boris Tadić. I, dok Crnogorci svoje odsustvo mogu objasniti domaćim obvezama (u četvrtak je sahranjen najveći broj od 44 žrtve tragične željezničke nesreće) i time da su uputili izaslanstvo na čelu s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Miodragom Vlahovićem, predsjednik Srbije Boris Tadić morat će razmisliti o posljedicama svog pokušaja da se pojavi na pogrebu u Prištini. Tadić je javno tražio od UNMIK-a da mu omogući nazočnost na pogrebu »jer je Kosovo, prema rezoluciji VS-a UN-a 1244, dio Srbije«. UNMIK je zahtjev skrenuo prema odboru za organizaciju pogreba (tj. prema predstavnicima obitelji i kosovske vlade), a oni su poručili Tadiću da nije poželjan.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Pobjeda Hamasa </p>
<p>Premijer Ahmed Korei dao ostavku i pozvao Hamas da sastavi vladu </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinski premijer Ahmed Korei i njegov vlada podnijeli su u četvrtak ostavku nakon prvih potvrda da je Hamas osvojio više od 70 mjesta u Palestinskom nacionalnom vijeću (parlamentu) koje ima 132 zastupnika. »Ovo je izbor naroda. Ta odluka se mora poštovati«, rekao je Korei. </p>
<p>Konačni rezultati izbora bit će priopćeni u četvrtak uvečer. Čelnik Fataha, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas je ne čekajući službene rezultate izbora zatražio od pobjedničkog Hamasa da sastavi novu vladu.</p>
<p>Neposredno prije izbora održanih u srijedu, Hamas je poručio kako ne želi sam vladati, ostavivši i mogućnost koalicije vlade s poraženim Fatahom. No, Fatah je odbacio tu ponudu, što znači da neće doći do formiranja vlade »nacionalnog jedinstva«.</p>
<p>Hoće li Hamas u uvjetima kada je osvojio natpolovičnu većinu u parlamentu ostati pri tom stajalištu, znat će se vrlo brzo. No, ono što je gotovo sigurno jest činjenica da Hamas neće brzo i lako mijenjati zacrtanu politiku prema Izraelu. »Priznanje židovske države i pregovori s njom nisu na našem dnevnom redu«, priopćio je u četvrtak visoki dužnosnik Hamasa Mushir al Masri. </p>
<p>Pobjeda Hamasa otvorila je novu povijesnu stranicu na srednjoistočnoj političkoj sceni. Očito je da je Fatah praktički porazio sam sebe. Ta narodna »kazna« uslijedila je nakon niza korupcijskih afera, podjela i narastajuće gospodarske i socijalne krize gotovo dramatičnih razmjera. Hamas je koristio te propuste i trasirao čvrst put u osvajanju vlasti. Palestinski mirovni pregovarač Saeb Erekat smatra da su i »izraelski jednostrani potezi pomogli jačanju i konačnoj pobjedi Hamasa«. </p>
<p>Pobjeda Hamasa uzrok je moguće nelagode u velikom dijelu međunarodne zajednice i izaziva najrazličitije komentare i ocjene u svijetu. Privremeni izraelski premijer Ehud Olmert smatra da s Palestincima ne bi trebalo pregovarati sve dok se Hamas ne odrekne terora i ne razoruža. Palestinski vođa Abbas je odbacio bilo kakva uvjetovanja. Drži da bi pokušaj razoružanja Hamasovih militanata doveo do građanskog rata. </p>
<p>Američki predsjednik George W. Bush je u intervjuu objavljenom u srijedu u Wall Street Journalu poručio kako SAD neće kontaktirati s Hamasom sve dok se jasno ne odredi o svojoj politici koja se temelji na nepriznavanju i uništenju Izraela. </p>
<p>Izraelu i SAD-u trebat će vremena da se naviknu na novu političku srednjoistočnu zbilju s Hamasom na vlasti. Pritom se očekuje prestrojavanje Hamasa u hodu. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>SAD će braniti Izrael </p>
<p>Amerika neće dopustiti ucjenjivanje Izraela iranskim nuklearnim oružjem. Bush je predvidio da to neće dopustiti niti svijet </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prijetio ili ne svojom oštrom retorikom Izraelu, novi iranski predsjednik Mohamad Ahmadinejad u jedno može biti siguran: SAD će braniti svog najvažnijeg saveznika na Srednjem istoku svim raspoloživim potencijalima. Početkom tjedna, to je eksplicitno potvrdio i američki predsjednik George Bush istaknuvši da SAD neće dopustiti ucjenjivanje Izraela iranskim nuklearnim oružjem. Bush je predvidio da to neće dopustiti niti svijet. </p>
<p>»Vrlo sam zabrinut zbog Irana«, rekao je Bush u nedavnom rekordno dugom, dvosatnom obraćanju u američkoj saveznoj državi Kanzas: »Zabrinut sam kad iranski predsjednik javno izražava svoju želju da vidi uništen Izrael«, rekao je američki predsjednik, dodajući: »Izrael je naš saveznik, i mi smo odgovorni za njegovu sigurnost.</p>
<p>Vrlo je važno da iranska vlada čuje ovo, ne samo od SAD-a već i od ostalih zemalja, upozorio je američki predsjednik. Bush je naglasio da je posebno zabrinut zbog Irana, jer se radi o namjerama netransparentnog društva da razvija nuklearno oružje: </p>
<p>Ove Busheve riječi imaju poseban politički odjek, jer kroz izjave američkih dužnosnika, uključujući i državnu tajnicu Condoleezzu Rice, očito da je već počela otvorena kampanja da se Teheran prijavi Vijeću sigurnosti UN-a.</p>
<p>Navodi se kako Iran i dalje izbjegava surađivati s inspektorima IAEA-u a radi kontrole svog nuklearnog programa. Naftom bogati Iran, stalno ponavlja da je svrha tog programa samo proizvodnja energije, ali mu se poslije svih Ahmedinejadovih izjava sada ne vjeruje.</p>
<p>Iako se u Americi malo piše o iračkom scenariju za Iran ako vlada u Teheranu nastavi ovim smjerom glede svog nuklearnog programa, mediji nagađaju da bi Iran mogao biti selektivno bombardiran, posebno tzv. sumnjiva nuklearna postrojenja. </p>
<p>U Pentagonu su navodno već identificirali oko 400 ciljeva u Iranu za moguće zračne napade, ali se o tome malo govori u svijetlu diplomatskih aktivnosti oko stavljanja Irana na dnevni red Vijeća sigurnosti. Tamo bi se, ako se u međuvremenu neutralizira protivljenje Kine i Rusije, mogle dogovoriti gospodarske sankcije Iranu. Međutim, i prvi i drugi scenarij, prema zapažanju analitičara imaju ozbiljne nedostatke: U slučaju bombardiranja odabranih ciljeva u Iranu, stradalo bi mnogo civilnog stanovništva; u slučaju gospodarskih sankcija, nije isključeno da bi nafta na svjetskom tržištu premašila 100 dolara za barel. </p>
<p>U međuvremenu, na adresu glavnog tajnika UN-a Kofija Annana u utorak je, kako to navode medijski izvori, poslano otvoreno pismo koje je potpisalo 765 profesora sa svih iranskih sveučilišta. U pismu se zahtijeva da svijet spriječi vodeće svjetske sile da monopoliziraju znanstvena istraživanja razvoja nuklearne tehnologije. </p>
<p>Iranski znanstvenici navode, kako su zemlje članice UN-ovog Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, (Non-Proliferation Treaty - NPT) »učvršćene u svom angažmanu, da zabrane širenje nuklearnog oružja. No, zemlje koje posjeduju nuklearnu tehnologiju, navodi se dalje, »obvezne su transferirati ovu tehnologiju drugim državama širom svijeta.</p>
<p>»Smatramo da je dužnost Ujedinjenih naroda braniti pravo svih zemalja da znanstveno istražuju i imaju dostup atomskoj energiji u mirnodopske svrhe, navodi se dalje, uz obrazloženje da bez atomske energije velike zemlje poput Irana neće biti u stanju razvijati poljoprivredu, medicinske i mnoge druge industrijske grane. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Tko se tuče taj se voli</p>
<p>U petak u 21 sat na Cartoon Networku bit će prikazana nova rođendanska epizoda tog popularnog crtića</p>
<p>Scena u kojoj čupavi mačak lovi smeđeg miša po kuhinji, uništavajući sve oko sebe, svima je znan prizor iz popularnog animiranog filma »Tom i Jerry«. Svi ljubitelji najpoznatijeg animiranog mačka i miša, odnosno Toma i Jerryja, 27. će siječnja doći na svoje. Cartoon Network će u petak u 21 sat premijerno prikazati novu rođendansku sedmominutnu epizodu pod nazivom »The KarateGuard!«. Režirala ju je 94-godišnja legenda animacije Joseph Barbera, koji je likove Toma i Jerrya stvorio prije 65 godina sa svojim partnerom Williamom Hannom. Nova je epizoda nastala u rujnu prošle godine, a u njoj miš upisuje satove borilačkih vještina kako bi se napokon osvetio i pobijedio svog neprijatelja Toma. Zanimljivo je da je taj crtani film već predložen za nominaciju za Oscara u kategoriji kratkog animiranog filma 2006. godine. </p>
<p>»Čast mi je surađivati s Josephom koji je našem studiju pridonio svojim neprocjenjivim iskustvom, mudrošću i kreativnošću. Barbera ne samo da je učinio neizmjernu mnogo za animaciju nego je postavio standarde. Zbog svega toga smatramo da je baš on prava osoba za režiju tog povijesnog filma kojim se slavi 65. godišnjica postojanja Toma & Jerrya «, izjavio je direktor studija Warner Bros Sander Schwartz.</p>
<p>Tom i Jerry rođeni su u Hollywoodu, a već desetljećima svojim dogodovštinama i šalama nasmijavaju djecu i odrasle. </p>
<p>Zanimljivo je da u početku ideja autora nije naišla na oduševljenje producenata MGM studija. Kada im je 1939. godine taj poslovni par predstavio ideju producentima nije bilo jasno što bi bilo zanimljivo u crtiću u kojem mačka ganja miša. No pogriješili su, jer ne samo da su Tom i Jerry postali legende nego su i prototip svih drugih jurnjava mački i miševa. Prva je epizoda danas legendarnog crtanog filma prikazana 20. veljače 1940. i u njoj još nisu postojali Tom i Jerry. Zvala se »Puss Gets the Boot« i u njoj je vlasnica svom sivom mačku Jasperu zapovjedila da dok je nema kod kuće ne smije polomiti nijedan predmet ili će ga izbaciti iz stana. Kada je otišla počela je jurnjava mačka i miša Jinxa koji, dakako, iskorištavaju situaciju, te razbijaju sve oko sebe. Već je prva epizoda izazvala oduševljenje gledatelja, te dobila nominaciju za Oscara. U drugoj epizodi Jasper i Jinx postaju Tom i Jerry, a sve dalje je legenda. </p>
<p>Tom i Jerry osim što su neprijatelji, razlikuju se i karakterom, što je često razlog njihovih prepirki. Tom je znatiželjan, misli samo na sebe i zadovoljenje svojih potreba, razmažen je i nagao, i u svakoj situaciji želi pokazati da je nadmoćniji nad Jerryjem. Miš pak sretno živi u svojem domu, staložen je i samostalan, ne izaziva nevolje sve dok mu njegov mir ne naruši vragolasti Tom. </p>
<p>No tijekom godina njih su se dvojica malo i promijenili. Tom je u početku bio čupaviji, a s vremenom je dobio blaži izraz lica, kao i pokoji kilogram viška. Jerry je pak u prvoj epizodi imao svjetliju dlaku i manje uši. Legendarni crtić dobio je čak sedam Oscara, te šest nominacija za taj zlatni kipić. </p>
<p>Iako se posljednjih godina počelo raspravljati je li taj crtić zbog svađa Toma i Jerryja primjeren dječjoj dobi, ne bismo trebali zaboraviti da njihove svađe uvijek završe pozitivno i potvrđuju onu poslovicu – tko se tuče taj se i voli. </p>
<p>Iako u crtiću Tom i Jerry šute, nekoliko smo puta mogli uživati u Tomovim pjevačkim nastupima. Većina se sigurno sjeća legendarne epizode u kojoj Tom zavodi mačku izvodeći pjesmu Louisa Jordana »Is You Is Or Is You Ain’t My Baby«. Glazba je važan dio u životima Toma i Jerryja, a za nju je zaslužan Scott Bradley koji je uspio kombinirati elemente jazza, klasične i popularne glazbe. </p>
<p>Hanna i Barbera stvarali su taj crtić do 1967. godine pod okriljem MGM studija, ali te godine taj studio zaključuje da nema budućnosti za takvu vrstu crtića. No publika diljem svijeta, mlađa i starija, pokazuje da interes za dogodovštinama mačka i miša nije oslabio. Mnogi se s nostalgijom prisjete njima dragih epizoda – one u kojoj Tom i Jerry od kuhinje naprave klizalište ili pak one kada Tom s kontrabasom zavodi ljepoticu… Primjera je bezbroj. Zbog toga su mnogi s nestrpljenjem dočekali specijalnu rođendansku epizodu Toma i Jerryja.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ostanite kod kuće </p>
<p>Ekstremne temperature najteže padaju kroničnim plućnim bolesnicima i osobama sa srčanim i krvožilnim problemima </p>
<p>Promjene vremena utječu na čovjeka posebice ekstremi, kada dnevne temperature znaju pasti ili skočiti i za desetak stupnjeva. S takvim se razlikama, tvrde liječnici, najteže nose kronični plućni bolesnici, oboljeli od srčanih i krvožilnih bolesti, te meteoropati. Iako potonji mogu biti zdravi ljudi koji neugodno osjećaju promjene vremena (glavobolju, nesanicu, aritmije...), ali su to najčešće i kronični bolesnici. »Zimi je takvim osobama teško, jer hladnoća«, kaže dr. Mirjana Jembrek-Gostović ravnateljica Poliklinike »Srčana«, »stišče krvne žile kako bi se očuvala toplina, pa ako su ‘načete’ aterosklerozom, teže je podnijeti hladnoću. Iznenadne i skokovite temperature kakve su zaredale ovih dana, u srčanih bolesnika mogu izazvati bol u predjelu prsa koji nastaje spazmom koronarnih krvnih žila. Također može prouzročiti i izazvati napad angine pektoris, a u nekim slučajevima i pogoršati postojeću bolest. Dr. Jembrek-Gostović ističe da bi se ljudi za hladnih dana trebali čuvati ozeblina ruku i nogu, to više ako im je oslabljena cirkulacija. </p>
<p>Iako mnogi misle da se zimi, posebice kada su temperature daleko ispod ništice, dobro ugrijati alkoholom, griješe. »Alkohol grijanju organizma pogoduje samo trenutačno, a krajnji je učinak taj da se šire krvne žile što, među ostalim, dovodi do bržeg pothlađivanja i smrzavanja«, napominje ravnateljica. Dodaje da srčani bolesnici svakako trebaju redovito uzimati propisanu terapiju i izbjegavati izlazak na niske temperature, posebno ujutro. </p>
<p>Ako se već mora nešto obaviti, obvezno se treba slojevito odjenuti, i to ponajprije vunenom i pamučnom garderobom. </p>
<p>Kronični bolesnici uza sebe uvijek trebaju imati nitroglicerin i moraju izbjegavati fizičke napore, poput čišćenja snijega. Liječnici savjetuju da takva vrsta razgibavanja na niskim temperaturama za oboljele može biti pogubna. »Važno je«, kaže dr. Jembrek-Gostović, »ne izlaziti naglo iz kuće i ne mijenjati brzo temperaturu, jer se organizam, odnosno krvne žile oboljelih i zdravih trebaju najprije naviknuti na promjenu«. </p>
<p>Kada se izlazi iz kuće, treba se, uključujući i zdrave osobe, najprije malo odstajati u hodniku, haustoru ili predvorju kako bi organizam naviknuli na vanjsku temperaturu. Obvezno se moraju zaštiti ruke i glava. </p>
<p>Kape su važne, jer zimi, osim održanja cirkulacije, valja dobro zaštititi i sinuse. Iako mnogi misle da je zimi manje važna hidratacija organizma ona je stvarno nužna, jer tijelo i zimi gubi vodu. Jedna od pogrešaka koju ljudi u to doba godine često čine jest to da piju vrući čaj kako bi se ugrijali, što nije dobro. On izaziva crvenilo pa onima s krvožilnim problemima kada uđu s hladnog na toplo nije preporučljiv. </p>
<p>»Tekućinu je dobro i poželjno piti posebice s C vitaminom«, ističe dr. Jembrek-Gostović i dodaje da je kroničnim bolesnicima najbolji lijek za ekstremnih hladnoća ostati kod kuće. </p>
<p>Upozorenje za starije </p>
<p>Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba – Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba zbog niskih je temperatura izradio upozorenje najvišeg stupnja rizika za starije osobe u Hrvatskoj.</p>
<p>1. Starije osobe zbog sniženog bazalnog metabolizma, te fizičke neaktivnosti i promjena u organima i organskim sustavima tijekom starenja pripadaju rizičnoj skupini posebno osjetljivoj na niske temperature.</p>
<p>2. Preporučuje se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima, pogotovo starijim srčanim bolesnicima, kao i oboljelima od respiratornih bolesti.</p>
<p>3. Odjeća neka bude slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline u unutarnjim slojevima od pamuka.</p>
<p>4. Izlazak na hladnoću treba izbjegavati, međutim pri izlasku se preporučuje imati kapu i rukavice, te prekriti usta šalom radi prevencije izravnog udisanja hladnog zraka. Važna je i topla i komotna obuća, bez visokih peta.</p>
<p>5. Ako primijetite povećano znojenje, potrebno je smjesta presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline, te se osloboditi suvišne odjeće.</p>
<p>6. Ne ignorirajte drhtavicu tijekom boravka vani. To je znak za hitan povratak u topli prostor. </p>
<p>7. Treba izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje, te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama.</p>
<p>8. Izbjegavajte hodanje po zaleđenoj površini radi mogućih padova i lomova.</p>
<p>9. Nužno je unijeti u organizam optimalnu količinu tekućine, posebice toplih napitaka, te izbjegavati alkohol i kofein.</p>
<p>10. Starije osobe imaju smanjenu mogućnost osjeta promjena temperature, pa se preporučuje pratiti vremensku prognozu i imati termostat u kući.</p>
<p>11. Starije osobe sklone oticanju nogu i zimi trebaju paziti na elemente koje im pogoršavaju teškoće, nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje (osobito prekriženih nogu), cipele s visokom ili preniskom potpeticom.</p>
<p>12. U slučaju pojave simptoma kao što su utrnuće, te gubitak osjeta, uz izrazito blijedu, a pri zatopljenju crvenu kožu na završecima udova, potrebno je potražiti pomoć svog liječnika opće medicine.</p>
<p>13. U vrijeme hladnih mjeseci nužno je učestalije kontaktirati stariju osobu koja mora uvijek uza sebe imati svoje osobne podatke - ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona osobe kojoj se može javiti o toj starijoj osobi.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Troje mrtvih na zagrebačkim cestama</p>
<p>U prometnoj nesreći u Gornjem Psarjevu poginuli su 19-godišnji Goran Kušić i 20-godišnji Danijel Belošić, a na Jankomirskoj zaobilaznici, 33-godišnji H.G., vozač »fiat punta« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U noći sa srijede na četvrtak, troje mladih izgubilo je živote u prometnim nesrećama, kojima je zajednički uzrok brza vožnja i nepažnja. </p>
<p>Prebrza vožnja, nepažnja i vozačko neiskustvo uzrokovali su prometnu nesreću s tragičnim epilogom. Prometna nesreća u kojoj su život izgubili 19-godišnji Goran Kušič i 20-godišnji Danijel Belošić, dogodila se u srijedu, oko 22.30 sati, na području Sv. Ivana Zeline, točnije u mjestu Gornje Psarjevo kod kućnog broj 1b.</p>
<p> Kako smo vidjeli na mjestu događaja, Goran je nad svojim plavim »VW golfom«, zagrebačkih registracijskih oznaka, izgubio kontrolu ulaskom u blagi lijevi zavoj, radi čega je prešao na suprotnu prometnu traku. Vjerojatno u pokušaju vraćanja vozila u na desnu stranu kolnika, došlo je do zanošenja i slijetanja automobila u jarak pored ceste. »Golf« je nastavio s nekontroliranim kretanjem i bočnom desnom stranom udario i pokosio betonski stup dvorišne ograde, a zaustavio se tek u dvorištu tik do kuće 68-godišnjeg Josipa Kramarića. Smrt nesretnih mladića potvrdio je liječnik hitne medicinske ekipe »Sv. Ivan Zelina«, a vatrogasci DVD-a »Sv. Ivan Zelina« morali su pneumatskim škarama osloboditi Danijelovo tijelo iz smrskanog automobila. Radi očevida promet je bio u prekidu na županijskoj cesti od 23 do skoro 2 sata iza ponoći.</p>
<p>Mještani Gornjeg Psarjeva kažu da je dio županijske ceste na kojem se dogodila ta prometna nesreća, poznat po sudarima i prevrtanjima, koji nerijetko završavaju teškim ozljeđivanjima ili smrću, a materijalna šteta, u pravilu , je bila uvijek velika. Iako postoje prometni znakovi koji ograničavaju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> vožnje, rijetko tko ih se pridržavaju »noćni vozači«, kada prometa na lokalnim cestama gotovo i nema. Doznali smo da je Goran automobil nabavio prije nepunih dva tjedna, a jedan od dvojica mladića ovih je dana trebao otići na odsluženje vojnog roka.</p>
<p>Na Jankomirskoj zaobilaznici, odnosno na cesti Zagreb-Krapina, u četvrtak, oko 6.40 sati, dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao 33-godišnji H.G., vozač srebrnog »fiat punta«. Ozlijeđeni su pak, 26-godišnji vozač i 30-godišnji suvozač iz crnog »renault megana« kolima Hitne pomoći prevezeni u KB Sestre Milosrdnice, odnosno OB Sveti Duh, i trenutno su izvan životne opasnosti. Na mjestu događaja istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda, Vinko Mioć, rekao je da je nesreću skrivio 26-godišnji vozač »renault megana«, varaždinskih registracijskih oznaka, kada je, iz zasad neutvrđenih razloga, prešao na lijevu stranu kolnika, u smjeru Zagreb-Krapina, i sudario se s »fiatom«.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ugostitelju miniran automobil</p>
<p>U snažnoj detonaciji uništen je BMW, a oštećena su i dva automobila parkirana u neposrednoj blizini</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - U četvrtak rano ujutro eksplodirala je bomba podmetnuta pod BMW 740i švicarskih oznaka, parkiran ispred disko bara »Zurich« u selu Otok nedaleko od Vinkovaca.</p>
<p>Prema prvim informacijama, koje je potvrdila policija u snažnoj eksploziji nitko nije ozlijeđen. Eksplozivna naprava manje razorne snage navodno je bila postavljena ispod motora BMW-a u vlasništvu 49-godišnjeg J.R. te privezana užetom dugim 15-tak metara. U snažnoj detonaciji uništen je BMW, a oštećena su i dva automobila parkirana u neposrednoj blizini, Ford Escort i Mercedes. </p>
<p>Na okolnim kućama popucala su stakla, kao i na izlogu ugostiteljskog kafića »Zurich«. </p>
<p>Ekipa PU vukovarsko-srijemske očevid je, zbog mraka, počela u četvrtak u jutarnjim satima, pa zasad nisu poznate sve okolnosti događaja. Nisu poznati niti motivi podmetanja eksplozivne naprave pod BMW vlasnika tamošnjeg disko bara »Zurich«, a u policiji još ne mogu govoriti ni o počinitelju. Prema onome što se jutros moglo doznati u Otoku, J.R. je automobil prethodne večeri ostavio na parkiralištu ispred svog ugostiteljskog objekta u Jelačićevoj ulici 91 koji je radio do ponoći. Stanari prvih kuća čuli su eksploziju, no nitko od njih ništa nije vidio jer nisu izlazili van. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Manolićev unuk se pojavio u policiji</p>
<p>Ivan Kolja Gembačev, u pratnji svog branitelja, u policijskoj postaji Črnomerec pojavio se u četvrtak u 8 sati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Unuk bivšega šefa tajnih službi, Josipa Manolića, Ivan Kolja Gembačev, za kojim je zbog navodnog sudjelovanja u pucnjavi u noćnom klubu »Ludnica« tragala policija, došao je u četvrtak ujutro, u pratnji svojega odvjetnika, u prostorije 2. policijske postaje na Černomercu. Njegova uloga u pucnjavi ostaje još uvijek pod velikim upitnikom, budući su svi do sada prijavljeni protagonisti događaja, a riječ je o vlasniku »Ludnice« Goranu Obradoviću Pišti, redarima Mladenu Vračeviću Bosancu i Borislavu Čakiću, te gostu Hamdiji Kahriću Hampiju, istražnoj sutkinji porekli da je Gembačev sudjelovao u pucnjavi.</p>
<p> Štoviše, svi su složno ustvrdili da se on te večeri nije ni nalazio u »Ludnici«. </p>
<p>Ipak, policija ima prilično jake indicije da je upravo Gembačev počeo sukob u noćnom klubu, no pitanje je može li te sumnje ičim potkrijepiti. [M.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Osam godina zatvora za bijes zbog razvoda </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku, Osječanin Nebojša Popović (35) proglašen je krivim za pokušaj dvostrukog ubojstva te mu je određena kazna zatvora u trajanju od osam godina. </p>
<p>Prema optužnici, 18. svibnja prošle godine hicima iz pištolja u osječkom Centru za socijalnu skrb Popović je teško ranio svoju suprugu Marijanu Popović (35) i njezinog prijatelja Milivoja Todorovića (27) iz Bilja. </p>
<p>Popović je, tada, u predvorju Centra za socijalnu skrb izvukao pištolj i zapucao na suprugu i njezinog pratitelja. Nakon toga pokušao je pobjeći, ali su ga policajci uspjeli savladati. Todorović je ranjen u lijevo rame, i prsa, a život mu je spašen samo hitnom liječničkom intervencijom, dok je Marijana ranjena u lijevo rame.</p>
<p>Tijekom sudskoga postupka, optuženi Popović je kazao kako se većine događaja ne sjeća. No, istaknuo je da mu je oštećeni Todorović u nekoliko navrata prijetio smrću. </p>
<p>»Kada sam došao u Centar ugledao sam Marijanu i njezinog prijatelja kod porte. Uplašio sam se čim sam ga vidio. Kada je rukom krenuo prema torbici, izvadio sam pištolj i u njegovom pravcu ispalio nekoliko hitaca«, kazao je Popović. </p>
<p>Vještak psihijatar u svom je nalazu ocijenio da se radilo o afektivno-impulzivnoj radnji, te da kod optuženog nije uočio niti osjećaj krivnje niti dublju psihopatologiju.</p>
<p> Po njegovim riječima optuženi ima disocijalni poremećaj ličnosti ali kod njega nema ni dublje ni trajne duševne poremećenosti zbog čega nema potrebe za liječenjem. </p>
<p>Nakon što je čuo presudu, optuženi Popović obratio se sucu riječima: »Smatram da je kazna od osam godina zatvora previsoka i da je sud trebao u obzir uzeti činjenicu da sam on otac dvoje male djece za koje trebam skrbiti«. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nađena mrtva u moru</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon dojave građana u četvrtak ujutro u splitskoj gradskoj luci iz mora je izvučeno tijelo mlađe ženske osobe. Nakon obavljene obdukcije utvrđeno je kako na tijelu nema tragova nasilja, a naloženi su i histološki te toksikološki pregledi tkiva. Imajući u vidu da je tijelo, prema mišljenju patologa, provelo u moru između dva i tri tjedna, pronađene rane nastale su postmortem, dakle kada je osoba već bila mrtva. Neslužbeno doznajemo kako je riječ o Aniti Malenici (27), djevojka čiji je nestanak prijavljen 10. siječnja ove godine, a i prije je bila sklona duljim izbivanjima iz obiteljskog stana bez pojašnjenja. [Z.P. ]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Za zaštitu okoliša 3,2 milijarde eura</p>
<p>Do travnja treba izraditi planove gospodarenja otpadom s lokacijama centara za gospodarenje otpadom i novih odlagališta</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Hrvatska će u zaštitu okoliša morati uložiti 3,2 milijarde eura. Tako velika ulaganja uz ekološke moraju donijeti i gospodarske koristi kroz pokretanje investicija i proizvodnje te otvaranje novih radnih mjesta. Istaknuo je to u četvrtak Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, otvarajući simpozij o gospodarenju otpadom na otocima. Simpozij su organizirali tvrtka APO -Usluge zaštite okoliša i zadarska Čistoća pod pokroviteljstvom više ministarstava, a okupio je više stotina domaćih i stranih stručnjaka.</p>
<p>Sabor je krajem 2005. donio novu strategiju gospodarenja otpadom, a do travnja treba izraditi državni te županijske, gradske i općinske planove gospodarenja otpadom s lokacijama centara za gospodarenje otpadom i novih odlagališta. Paralelno će se donositi pravilnici o gospodarenju raznim vrstama otpada.</p>
<p>Za ambalažni je već donesen, a slijede za automobilske gume, elektronski i druge vrste otpada. Strategija se temelji na smanjivanju količina otpada izdvajanjem korisnih dijelova. Time i primjenom novih tehnologija količina otpada će se smanjiti na samo 20 do 30 posto sadašnjih.</p>
<p>Više neće biti lokalnih odlagališta pa će se postojeća sanirati i zatvoriti. Postojat će najviše jedno odlagalište u svakoj županiji, a neke županije se već dogovaraju o gradnji zajedničkog. Strategija predviđa i zatvaranje svih odlagališta na otocima. Tamo će se otpad samo skupljati i razvrstavati a onda odvoziti u županijske centre na kopnu.</p>
<p>Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo istaknuo je da su gospodarenja otpadom na otocima već bespovratno pomogli sa 21 milijun kuna a zaključili su ugovore za još 175 milijuna kuna. Fond više pomaže takve projekte na otocima jer za njih osigurava 60 posto, a za one na kopnu 40 posto novca.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Raspetljavanje u roku od šest mjeseci</p>
<p>T-HT namjerava dostaviti prvi prijedlog ugovora svim operatorima početkom idućeg tjedna</p>
<p>Zahtjev telefonskog operatera H1 za sankcijama T-HT-u zbog onemogućavanja pristupa tzv. izdvojenoj lokalnoj petlji u telefonskim centralama stavljen je redovitu proceduru stručnih službi Hrvatske agencije za telekomunikacije, rečeno je u četvrtak Vjesniku u HAT-u.</p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo u HAT-u, raspetljavanje lokalne petlje moglo bi biti okončano najkasnije za šest mjeseci.</p>
<p>U T-Hrvatskom telekomu napominju da je pristup izdvojenoj lokalnoj petlji proces koji u Hrvatskoj traje tek nekoliko mjeseci, a na drugim, liberaliziranim telekomunikacijskim tržištima, u zemljama zapadne Europe, trajao je i po nekoliko godina.</p>
<p>S druge strane, u Mađarskoj i Slovačkoj, koje su otišle dalje u postupku liberalizacije telekomunikacijskog tržišta od Hrvatske, ova je usluga još uvijek u početnoj fazi, kažu u T-HT-u.</p>
<p>Osim toga, raspetljavanje lokalne petlje za nove operatere je proces kojim se svaka pretplatnička parica s lokacije T-HT-a mora spojiti na infrastrukturu novog operatera. Riječ je o tehnološki iznimno zahtjevnom procesu na više od 2000 potencijalnih lokacija, na kojima bi moglo doći do izdvajanja, pojašnjavaju u T-HT-u.</p>
<p>Radi se o najsloženijoj usluzi u procesu liberalizacije za koju je potrebno predvidjeti tehnološki, pravni i komercijalni okvir. Naime, raspetljavanje lokalne petlje proces je povezan i s uslugom prijenosa broja, no i s dodatnim uslugama izvan telekomunikacijskog spektra.</p>
<p>Za sada je pet novih operatera T-HT-u uputilo zahtjev za najam izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. T-HT je od Portusa (H1) primio zahtjev za početak pregovora o pružanju usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji 5. prosinca 2005.</p>
<p>U H1 tvrde da T-HT namjerno koči liberalizaciju tržišta, oglušujući se na pozive za sastanak pravdajući se zauzetošću, čak i manjkom kadrova.</p>
<p>T-HT namjerava dostaviti prvi prijedlog ugovora svim operatorima početkom idućeg tjedna. T-HT obvezan je u roku od trideset dana od davanja zahtjeva operatora sklopiti ugovor o najmu izdvojene lokalne petlje. Dakle, T-HT u svojim obvezama prema H1 kasni dvadeset dana, ali drži da ovo kašnjenje neće utjecati na proces liberalizacije. Stoga pozive na sankcioniranje T-HT-a smatraju »posve neopravdanima«, osobito što se tiče zahtjeva Portusa da se T-HT-u onemogući pružanje ADSL usluga.</p>
<p>Ovaj zahtjev držimo u potpunosti neosnovanim i štetnim, pogotovo u odnosu na krajnje korisnike, tim više što je preko T-HT-a već dulje vrijeme omogućeno drugim operaterima da krajnjim korisnicima pružaju pristup Internetu putem ADSL-a, zaključuju u T-HT-u.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>HPB vodi račune grada Makarske</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska poštanska banka i grad Makarska u četvrtak su potpisali sporazum o poslovnoj suradnji, kojim je HPB preuzeo vođenje računa grada Makarske. Sporazum su potpisali predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega i gradonačelnik Makarske Siniša Srzić, a tim se ugovorom HPB obvezao preuzeti brigu o financijama Makarske, a pružat će i savjete članovima Gradskog poglavarstva pri upravljanju gradskim proračunom.</p>
<p>Osim uobičajenih bankarskih proizvoda, HPB će Gradskom poglavarstvu ponuditi savjete i usluge svojih financijskih stručnjaka pri planiranju i izradi strategije upravljanja sredstvima na računu, koja u tom gradu iznose oko dva milijuna kuna na dan. Stručnjaci HPB-a također će pomoći u organizaciji poslovanja gradske riznice, a savjetovat će Grad i u pogledu financiranja kapitalnih investicija.</p>
<p>»Želja nam je da znanjem i iskustvom naših bankarskih stručnjaka pružimo podršku Makarskoj, ali i ostalim lokalnim samoupravama, s kojima smo u pregovorima. Uključit ćemo se u financijski život Makarske, kao što je nedavno napravila i Zagrebačka banka u primjeru Varaždinske županije«, rekao je Josip Protega.</p>
<p>Gradonačelnik Makarske Siniša Srzić rekao je kako je poglavarstvo Makarske prepoznalo kvalitetu i bolje uvjete suradnje s nacionalnom bankom, a očekuju dobru edukaciju i obuku kadra, koji se je dosad pokazao kao vrlo trom, posebice u pogledu vođenja financija u Makarskoj. Dodao je kako je HPB među nekoliko ponuda izabran zbog svoje kvalitete, ali i s obzirom na činjenicu da je riječ o hrvatskoj nacionalnoj banci. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Porezna uprava očekuje 900.000 poreznih prijava</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Poreznoj upravi Ministarstva financija do 28. veljače očekuju oko 900.000 poreznih prijava građana na dohodak, što bi bilo približno jednako prošlogodišnjem broju podnesenih prijava. Očekuje se kako će se građanima isplatiti oko 1,3 milijarde kuna povrata poreza.</p>
<p>Tako u Poreznoj upravi podsjećaju kako su za 2005. izmijenjena pravila oporezivanja, a ukupno olakšice koje se priznaju za zdravstvene potrebe, premije dopunskog i zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, životnog osiguranja sa karakteristikom štednje ukupno mogu iznositi najviše 12.000 kuna. Dosad je taj iznos bio veći, te je za svaku od tih olakšica pojedinačno maksimalno iznos bio 12.000 kuna.</p>
<p>U Ministarstvu financija napominju kako se na internetskim stranicama Porezne uprave od 1. siječnja ove godine može besplatno preuzeti brošura u kojoj su navedeni primjeri popunjavanja prijave. Kažu kako su u veljači prošle godine zabilježili od 2500 do 3000 poziva dnevno koje zaprima njihov Kontakt-centar, a više od 90 posto upita vezano je uz ispunjavanje porezne prijave. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hrvat u prosjeku ima 1,6 kartica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na kraju rujna prošle godine u Hrvatskoj je bilo gotovo sedam milijuna debitnih i kreditnih kartica, što znači da je svaki stanovnik naše zemlje u prosjeku imao 1,6 kartica, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore, koje je predstavljeno u četvrtak, na obilježavanju 12. obljetnice osnutka Društva za međubankarske usluge - MUB.</p>
<p>Od tog broja, gotovo 5,6 milijuna ili 80 posto su debitne kartice, nešto manje od 575.000 ili 8,2 posto, odnosi se na kreditne kartice banaka, dok na kreditne kartice kartičarskih kuća otpada oko 827.000 svih kartica ili 11,8 posto.</p>
<p> U prvih devet mjeseci prošle godine ukupna vrijednost transakcija obavljenih tim karticama dosegla je 47,8 milijardi kuna, pri čemu se 36,6 milijardi kuna odnosi na podizanje gotovine, a preostalih 11,2 milijarde na plaćanja. Najveći dio transakcija obavljen je u Hrvatskoj, budući da na inozemstvo otpada samo dva posto svih kartičnih plaćanja i jedan posto podizanja gotovine. </p>
<p>Istodobno, u prvih devet mjeseci prošle godine ostvareno je ukupno 123,5 milijuna kartičnih transakcija, od čega se 63,9 milijuna odnosi na plaćanja, a 59,6 milijuna na podizanje gotovine. Gledano po mjestu nastanka, samo tri posto svih transakcija odnosi se na podizanje gotovine i plaćanja u inozemstvu, pokazuje istraživanje kartičnog tržišta, koje je proveo Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK. [A. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Do 2010. godine završetak autoceste Budimpešta-Ploče </p>
<p>Hrvatska i Mađarska nemaju otvorenih pitanja, njihova suradnja može biti primjer za zemlje jugoistočne Europe, istaknuo je premijer Sanader</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Do 2010. godine namjerava se završiti autocesta Budimpešta-Ploče, najavio je u četvrtak, nakon prve zajedničke sjednice hrvatske i mađarske vlade u Budimpešti, mađarski premijer Ferenc Gyurcsany.</p>
<p>Na sjednici dviju vlada potvrđena je spremnost za daljnje unaprjeđenje odnosa Hrvatske i Mađarske, važnost svestrane suradnje te doprinos učvršćenju europske vizije u srednjoj i jugoistočnoj Europi.</p>
<p>Vlade su na zajedničkoj sjednici potvrdile i potporu zajedničkoj organizaciji Europskog nogometnog prvenstva 2012. godine te najavile osnivanje zajedničke radne skupine. </p>
<p>»Danas sudjelujemo u još jednom povijesnom projektu, izgradnji nove, ujedinjene Europe. Dijelimo taj cilj, jer dijelimo i tragična iskustva podijeljene europske povijesti. Srednja Europa sa svojom poviješću, koju su obilježile upravo podjele i sukobi, danas ima nezamjenjiv motiv i možda odlučujuće mjesto u projektu proširenja Europske unije«, rekao je nakon sjednice hrvatski premijer Ivo Sanader.</p>
<p>Premijer je kazao i da Hrvatska i Mađarska nemaju otvorenih pitanja te da je suradnja dviju zemalja poticajan primjer za zemlje jugoistočne Europe.</p>
<p>Mađarski premijer Gyurcsany rekao je da su nekad zajedničke sjednice dviju vlada služile liječenju rana, a danas nikakvih rana više nema.</p>
<p>»Vežu nas suradnja i prijateljstvo«, kazao je Gyurcsany, naglasivši da su sve dogovore dvije vlade postigle lako. Ustvrdio je da Mađarska u Hrvatskoj vidi europsku državu i učinit će sve kako bi joj pomogla da što prije uđe u EU.</p>
<p>Premijeri su potpisali zajedničku izjavu o suradnji dviju vlada u ujedinjenoj Europi.</p>
<p>Dvojica su premijera potpisali Deklaraciju o energetici kojom se najavljuje suradnja u prijenosa energenata i povezivanja naftovodnih sustava te realizacija projekta produljenja magistralnog plinovoda do Donjeg Miholjca. »Zainteresirani smo za gradnju drugog dobavnog pravca za plin preko Mađarske«, rekao je premijer Sanader. »Ni mi u Hrvatskoj ni Mađarska ne želimo biti ovisni o rusko-ukrajinskim problemima i učinit ćemo sve da opskrba plinom bude neupitna«, rekao je premijer Sanader.</p>
<p>Hrvatski i mađarski ministri potpisali su međudržavne dokumente koji se tiču suradnje na području zdravstva i medicine, znanosti i obrazovanja, policije, ostvarivanja regionalnih programa, informatizacije pograničnih područja, zaštite okoliša i manjina.</p>
<p>Razgovaralo se i o pripremama za zajedničku kandidaturu dviju zemalja za EP u nogometu 2012 godine. </p>
<p>Osim autoceste Budimpešta-Ploče, u planu je i brza željeznica, a bit će potrebno otvoriti i nove granične prijelaze. Do 2007. sagradit će se most na Muri, najavio je mađarski premijer. </p>
<p>Hrvatski je premijer kazao kako će se, dobije li se kandidatura, Hrvatska pobrinuti za rekonstrukciju svojih stadiona, dodavši da bi organizacija EP-a mogla zaposliti oko 40.000 ljudi.</p>
<p>Sanader se sastao i s mađarskim predsjednikom Laszlom Solyom.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sadržaj isti, forma drukčija</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - »Sadržaj sporazuma o naknadi imovine folksdojčerima ostat će isti, a promijenit će se samo pravna forma«, kazao je u četvrtak premijer Ivo Sanader za boravka u Budimpešti. </p>
<p>»Nema izmjena što se tiče obeštećenja folksdojčerima i svima ostalima jer tako kaže hrvatski zakon i Ustavni sud, ali ima izmjena pravne forme«, objasnio je premijer novinarima medijska nagađanja o Vladinu odustajanju od obeštećenja folksdojčerima.</p>
<p>Rekao je da će se izmijeniti ono što je donijela bivša vlada da se obeštećenja stranim državljanima rješavaju bilateralnim sporazumima, te je najavio da će se ići na pravno nižu formu.</p>
<p>»Vjerojatno će biti riječi o nekakvom protokolu o suradnji na razini ministarstava pravosuđa«, kazao je premijer i dodao da je suradnja sa zemljama u kojima se nalaze bivši hrvatski, a sada strani državljani iznimno važna. Premijer je potvrdio da je razgovarao s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesselom, te da je predsjednik Mesić razgovarao sa svojim austrijskim kolegom Fisherom. </p>
<p>Sanader je kazao da su se obojica austrijskih kolega složila s ovakvim prijedlogom, te je zaključio da sadržaj sporazuma ostaje isti kakav je ranije dogovoren. »Izmjenama zakona«, najavio je Sanader, »bit će obuhvaćeni svi, odnosno strani državljani će biti stavljeni u isti status kao i hrvatski građani. Nakon zakonskih izmjena, svi će imati rok od šest mjeseci da zatraže oduzetu imovinu«. [Branka Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Vidimo se u finalu!</p>
<p>BUDIMPEŠTA</p>
<p> - Hrvatski i mađarski premijer, Ivo Sanader i Ferenz Gyurcsany, posjetili su u četvrtak novootvoreni ured hrvatsko-mađarske kandidature za Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine. </p>
<p>»Znate li zašto bi bilo dobro da dobijemo ovo domaćinstvo«, upitao je hrvatski premijer Sanader i nastavio: »Obje reprezentacije tada bi se direktno plasirale na Europsko prvenstvo, ne bi više morale jedna protiv druge razigravati u kvalifikacijskoj skupini. Ja bih još nešto i dodao, ako dobijemo domaćinstvo, neka igramo u finalu«. Simboličnim razmjenjivanjem dresova, Ured je otvoren, a na pitanje zašto na hrvatskom dresu koji je dodijeljen mađarskom premijeru piše broj 21 uz Sanaderovo prezime, naš je premijer kratko odgovorio: » Zato što smo sada u 21. stoljeću!« Potom su hrvatskom i mađarskom premijeru darovana dva tek okoćena mađarska ovčara, koji će »za šest godina biti odrasli ovčari«, aludirajući pritom na početak EP-a čija bi se premijerna utakmica trebala odigrati u Zagrebu, a finalna u Budimpešti. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska upućuje prosvjednu notu</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvojica zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Beogradu napadnuta su u srijedu kasno navečer u Beogradu. Branimira Lončara, drugog čovjeka Veleposlanstva, i Borisa Hercega, prvog tajnika u političkom odjelu, napala su tri nepoznata napadača oko 23 sata u Ulici Sanje Živanović, u rezidencijalnoj četvrti Senjak. Napadači su razbili staklo na automobilu s diplomatskim tablicama i pritom lakše ozlijedili Hercega koji je sjedio na suvozačkom mjestu.</p>
<p> Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u Prištini da je na vlastima Srbije da otkriju počinitelje i naredbodavce.</p>
<p>»Od srbijanskih vlasti zatražit ćemo da cijeli slučaj istraži, a njegove počinitelje sankcionira«, komentirao je incident premijer Ivo Sanader u Budimpešti. Ogradivši se kako još nema dovoljno podataka o napadu, najavio je da će Hrvatska SCG-u uputiti prosvjednu notu. Sanader je dodao kako se nada da ovaj događaj neće utjecati na međusobne odnose dviju država. </p>
<p>Pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Damir Kušen u četvrtak je veleposlaniku SCG Radivoju Cvetićaninu predao notu u kojoj se, između ostalog, izražava oštar prosvjed zbog napada i zahtijeva cjelovita informacija o poduzetom. U priopćenju MVPEI-a se ističe kako hrvatska strana u prosvjednoj noti »očekuje da počinitelji napada budu što prije otkriveni i kažnjeni, te traži puno jamstvo za sigurnost djelatnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori«. </p>
<p> Ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković u poruci hrvatskoj ministrici Kolindi Grabar-Kitarović osudio je taj čin i istaknuo da policija intenzivno traga za počiniteljima. </p>
<p>Policija, koju je pozvao jedan od dvojice hrvatskih diplomata, stigla je na mjesto incidenta za nekoliko minuta. Prema izvoru iz hrvatskoga veleposlanstva u Beogradu, napadnuti diplomati osjećaju se dobro. [B.P.B./B.V.]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>O EU argumentima, ne emocijama</p>
<p>Informacije o Uniji moraju biti precizne i točne i ne trebaju se svoditi na uljepšavanje stvarnosti, upozorava oporba</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iako se svi slažu s potrebom informiranja hrvatske javnosti o Europskoj uniji i procesu približavanja, saborski klubovi imaju različita mišljenja o metodama kojima bi se informiranje trebalo obavljati. </p>
<p>U četvrtak, u nastavku rasprave o Komunikacijskoj strategiji za informiranje hrvatske javnosti o EU i pripremama za članstvo, upozoreno je da informacije o Uniji moraju biti precizne i točne, a ne se svoditi na uljepšavanje stvarnosti.</p>
<p>Tonči Tadić (HSP) je tako upozorio da su građani nerijetko dobivali krive i nedovoljno precizne informacije o pregovorima i europskoj regulativi ili ih se uvjeravalo u potpuno drukčije europske propise od važećih. »Komunikacijska strategija ne smije biti obična propaganda koja će prikrivati mračne strane EU-a. Građani će odluku o članstvu donijeti na referendumu temeljem pune informacije, treba im, primjerice, reći da će Hrvatska dobivati deset puta manje novca nego što je dobivala Irska«, dodao je .</p>
<p> Oporba je upozorila da informativna kampanja prema građanima, osjetljivima na promjene, mora biti više usmjerena na djela, a ne riječi, te je predloženo i da dio strategije budu hrvatske kulturne, gospodarske, prirodne, nacionalne i druge vrijednosti kako bi građani bili spremni prihvatiti europske vrijednosti. Svi se slažu u ocjeni da o EU-u treba govoriti jezikom argumenata, a ne emocija, a Luka Bebić (HDZ) smatra da upravo argumentirane konfrontacije mogu zainteresirati građane za Uniju.</p>
<p>»Od nas se ne očekuje da navijamo nego da polemiziramo i onda će vjerojatno i oni koji su pretežito optimisti shvatiti probleme ili argumente suprotne strane, a oni koji su pesimisti shvatit će ove druge argumente koji su optimističniji«, dodao je Bebić.</p>
<p> Zastupnici su raspravili ugovor o jamstvu između Hrvatske i Europske investicijske banke za gradnju splitske zaobilaznice. Riječ je o zajmu od 60 milijuna eura. Iako su naglasili da se ne protive boljoj cestovnoj povezanosti Dalmacije, zastupnici IDS-a i Kluba nezavisnih na čelu s Branimirom Glavašem ocijenili su da je zajam »dokaz da je Hrvatska nekome majka, a nekome maćeha«. Raspravljen je ugovor između Hrvatske i BiH, kojim se naša zemlja obvezuje zbrinuti do kraja godine 850 obitelji poginulih pripadnika HVO-a, a u iduće dvije godine oko 4000 ratnih invalida HVO-a kojima još nije riješen status. </p>
<p>Ivka BačićMarijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zubović: Želi se spriječiti trgovina mandatima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Inicijativa premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera prema kojoj bi se stranački čelnici obvezali da neće prihvaćati vijećnike-prebjege, izazvala je u Saboru podijeljene reakcije.</p>
<p>HSP, sudeći prema riječima potpredsjednice te stranke Ruže Tomašić, podržava prijedlog premijera Sanadera.</p>
<p>Vijećnik koji napusti stranku izigrava svoje birače, smatra Vjesnikova sugovornica. </p>
<p>Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan tvrdi da bi njegova stranka potpisala takav sporazum ako bi se druge stranke tako dogovorile. No ističe da, što se HSU-a tiče, takav dogovor nije potreban. »Naš je stav da ne primamo ničije prebjege. Štoviše, kad smo sastavljali liste za lokalne izbore, mnogi su nam se nudili, no odbili smo ih kad smo saznali da su već bili vijećnici drugih stranaka«, dodaje Jordan.</p>
<p>»SDP-u ne treba takav sporazum jer poštuje Ustav i zakone«, kaže potpredsjednica SDP-a Ingrid Antičević-Marinović, koja pita zašto se ne procesuira one koji se bave političkom korupcijom. </p>
<p>Predsjednica HNS-a Vesna Pusić smatra da takav sporazum ne bi značio ništa jer mandat pripada vijećniku. On može napustiti svoju stranku i ostati nezavisan. </p>
<p>HSS-ovac Željko Pecek ističe da HSS-u ne treba nikakav pismeni sporazum jer nikad ne prima tuđe prebjege. </p>
<p>Politički tajnik HDZ-a Mario Zubović odbacuje oporbene optužbe da HDZ trguje vijećničkim mandatima. </p>
<p>»Sanader kao predsjednik Vlade upravo želi spriječiti trgovinu mandatima, stoga je i jasno rekao da mandat pripada vijećniku, a ne stranci. To, uostalom, jasno kaže i Ustav, tako da bi eventualni sporazum predsjednika stranaka bio samo džentlmenski dogovor«, kaže Zubović. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zrakoplov prizemljen zbog dugova</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Već nekoliko dana putnički avion Air Adriatica iz Rijeke sudskom zabranom dubrovačkog trgovačkog suda blokiran je u Zračnoj luci u Dubrovniku i ne dopušta mu se polijetanje sve dok Air Adriatic ne namiri dug prema ovom aerodromu. Budući da su prije nekoliko dana Zračna luka Dubrovnik i Air Adriatic održali sastanak, Tonči Peović, direktor aerodroma, tvrdi da bi do sredine sljedećeg tjedna uprava Air Adriatica trebala donijeti prijedlog o osiguranju plaćanja duga. Do tada, zrakoplov će i dalje biti parkiran na dubrovačkom aerodromu. </p>
<p>Valja napomenuti da zrakoplov nije zaustavljen u tijeku operacije nego je više od dva mjeseca parkiran u zračnoj luci. </p>
<p>»Upozoravali smo kompaniju da kasni s plaćanjem, i to džentlmenski', u više navrata. Išli smo im čak na ruku da bi smanjili neke stavke, ali konkretnog dogovora nije bilo«, tvrdi Peović. </p>
<p>Ono što je iznenadilo Zračnu luku Dubrovnik bila je neobično brza reakcija Trgovačkog suda. »Iskreno, nisam očekivao ovako promptnu reakciju nego poveće čekanje da se predmet tek razmotri«, kazao je Peović.</p>
<p>Budući da je Air Adriatic, iza Croatia Airlinesa, po količini letova drugi korisnik Zračne luke Dubrovnik, Peović zbog daljnjeg poslovanja s njima nije želio govoriti o visini duga. Pritom je istaknuo da dug »pliva«, naime, da se svako malo podmiruje jedan njegov dio. </p>
<p>»Ovo je svakako jedna od nepopularnih mjera. Mislim da kod nas još nikad nije provedena, ali je u svijetu normalna pojava«, rekao je Peović.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060127].
|
