NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060926].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 125475 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>26.09.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stan od 60 četvornih metara za 150 kuna mjesečno</p>
<p>Pokretanje institucionaliziranog najma stanova bio bi veliki pomak u odnosu na sadašnje nesređeno stanje. Cilj te odluke poticanje je dolaska kvalificiranih kadrova u općine i gradove koji godinama ne uspijevaju riješiti manjak kvalificirane radne snage</p>
<p>Iako hrvatsko tržište najma stanova funkcionira trenutačno gotovo potpuno »na crno«, u dogledno bi se vrijeme i na tom području moglo uvesti više reda. Država je, naime, nedavno najavila gradnju stanova za najam koji bi se na područjima posebne državne skrbi dodjeljivali državnim službenicima i namještenicima. </p>
<p>Cilj te odluke poticanje je dolaska kvalificiranih kadrova u općine i gradove koji godinama ne uspijevaju riješiti manjak kvalificirane radne snage. No, o ozbiljnoj namjeri države da primjereno uredi područje stanovanja svjedoči i najava koja je prije nekoliko mjeseci došla iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Riječ je o tome da bi država do kraja godine trebala pripremiti model gradnje stanova za najam. Cijena četvornog metra najma bila bi 7,34 eura, s tim da bi najmoprimac plaćao 0,34 eura, a ostatak bi subvencionirala država.</p>
<p>Uređenje najamnih odnosa, odnosno pokretanje institucionaliziranog najma stanova, bio bi veliki pomak u odnosu na sadašnju, potpuno nesređenu situaciju. Stanari bi dobili stambenu sigurnost temeljenu na ugovoru o najmu, država bi ubrala porez i suzbila crno tržište, a investitori u najamne stanove imali bi osiguran povrat kapitala. Uza to, bio bi to prvi korak u rušenju nerealno visokih cijena stanova. U Hrvatskoj pak gradnje stanova za najam dosad uopće nije bilo, a stručnjaci upozoravaju da će teško i zaživjeti dok se u cijelu priču ozbiljno ne uključe država i lokalna samouprava. Privatni investitori trenutačno nemaju nikakav interes graditi stanove za najam jer su cijene stanova toliko visoke da im se znatno više isplati prodaja.</p>
<p>Prema riječima člana uprave Grawe nekretnina Irhada Meheljića, investitori sve što sagrade mogu dobro prodati, što govori o tome da su cijene stanova prilično prenapuhane. U europskim je zemljama, upozorava, odnos prodaje i najma gotovo uravnotežen.</p>
<p>U Hrvatskoj su najveći problem preskupa zemljišta, tako da se u Zagrebu primjerice ne može naći zemljište na investitorima zanimljivoj lokaciji koje košta manje od 500 eura po četvornom metru. Meheljić je naveo i konkretan primjer investicije vrijedne devet milijuna eura. Povrat kapitala kod najma je 6,24 posto, a 12 do 15 posto kod prodaje, odnosno neto dobit od prodaje je 2,1 milijun eura.</p>
<p>Ivana Knežević</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Radnici zakinuti za 3,7 milijuna sati</p>
<p>Kad bi se višak radnih sati pretvorio u radna mjesta, godišnje bi se u Hrvtaskoj moglo zaposliti još 90.000 ljudi. Čak 94 posto zaposlenih u poduzećima radi u prosjeku od 40 do 60 sati tjedno, što je previše</p>
<p>Hrvatski radnici godišnje odrade čak 3,7 milijuna, uglavnom neplaćenih, prekovremenih sati, kazao je Vjesniku glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata (SSSH) Mario Švigir. Kad bi se taj »višak« radnih sati pretvorio u prekovremeni rad, pretpostavlja se da bi se u Hrvatskoj moglo otvoriti više od 90.000 novih radnih mjesta. Do tog je izračuna došao, prema podacima iz ankete o radnoj snazi koja se po metodologiji Međunarodne organizacije rada kod nas provodi za službene potrebe Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p>Anketa obuhvaća nekoliko desetaka tisuća ispitanika, a procjenjuje radno vrijeme za oko 1,5 milijuna zaposlenih u statusu poljoprivrednika, privatnih poduzetnika, zaposlenih u poduzećima te drugih tzv. fleksibilnijih radnih odnosa kao što su ugovorni rad, pomoć u kućanstvu i slično.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da čak 94 posto zaposlenih u poduzećima radi u prosjeku od 40 do 60 sati tjedno. To znači da uz redovito osmosatno radno vrijeme dnevno odrade oko dva sata prekovremeno. Ista je situacija i sa 81 posto poduzetnika i 39 posto poljoprivrednika. Kad se ti podaci analiziraju u odnosu na sektor, dolazi se do spoznaje da čak 95,3 posto zaposlenih u državnim poduzećima dva sata dnevno radi prekovremeno. U privatnim tvrtkama tek je nešto niži postotak (93,6), a 97,2 posto zaposlenih u tvrtkama u postupku privatizacije na poslu ostaje dva sata duže.</p>
<p> Međutim, ima i onih koji rade i više od toga. Oko 3,2 posto zaposlenih u privatnim poduzećima rade između 60 i 90 sati tjedno. Tu radnu satnicu ima 1,2 posto zaposlenih u državnom sektoru. »Normalan« radni tjedan, dakle 40-satno radno vrijeme, u prosjeku najviše imaju zaposleni u državnim poduzećima - njih 70,3 posto. Slijede zaposleni u tvrtkama koje u procesu privatizacije (64,8 posto) te zaposleni kod privatnika(55,4 posto).</p>
<p>Ipak, dio zaposlenih radi i manje od tog zakonski određenog prosjeka. Po 0,5 posto zaposlenih u državnim poduzećima i privatnim tvrtkama radi manje od 20 sati tjedno.</p>
<p>Glavni ekonomist SSSH, Mario Švigir rekao je Vjesniku da je problem prekovremenog, mahom neplaćenog rada vrlo ozbiljan. On pojašnjava da prekovremeni rad izravno blokira zapošljavanje. Jer, dok poslodavci postojećom radnom snagom mogu »pokriti« cijeli posao i po mogućnosti da za to nemaju nikakve dodatne troškove, nema izgleda da zaposle nove ljude.</p>
<p>Drugi je problem, navodi Švigir, to što u Zakonu o radu nema odredbi kojima se moglo točno utvrditi koliko radnika radi prekovremeno. </p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Oporuka na sudu 500 kuna, kod notara 1000!?</p>
<p>Stranke se najviše žale da je kod javnih bilježnika sve skuplje nego na sudu, kaže sutkinja Marijana Čižmek-Gabler</p>
<p>Svi oni koji se žele osigurati da imovina nakon njihove smrti dospije u »prave ruke«, suočit će se s različitim cijenama koje moraju platiti za oporuku, ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i ostale ugovore.</p>
<p>Sutkinja Marijana Gabler-Čižmek, zamjenica predsjednika Izvanparničnog odjela zagrebačkog Općinskog suda, kaže da upravo to izaziva nezadovoljstvo stranaka, koje se žale da je kod javnih bilježnika sve skuplje negoli na sudu. </p>
<p>Sudovi, osim kada je forma tzv. sudske oporuke obavezna (npr. za gluhe, slijepe ili nepismene osobe) ne sastavljaju oporuke, nego besplatno daju savjete strankama kako da sami naprave vlastoručnu oporuku ili pismenu oporuku s dva svjedoka, čime izbjegavaju troškove sastava oporuke. No, sastavljanje oporuke na sudu stoji 500 kuna, neovisno o vrijednosti oporučene imovine. Javni bilježnici pak sastavljanje oporuke naplaćuju prema vrijednosti imovine koja se oporučno ostavlja nasljednicima, pa tu cijene jako variraju. Tako cijena sastavljanja oporuke kod bilježnika iznosi obično između 400 i 1000 kuna, ali na to se još naplaćuje 22 posto PDV-a, te bilježnički troškovi.</p>
<p>Cijene su još više, odluči li se netko imovinu ostaviti ugovorom o doživotnom uzdržavanju, gdje se vlasništvo prenosi nakon smrti primatelja uzdržavanja, odnosno ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, u kojem slučaju imovina odmah prelazi u vlasništvo davatelja uzdržavanja. Sudovi takve ugovore ne sastavljaju, nego samo ovjeravaju.</p>
<p>Fiksna pristojba za ovjeru takvih ugovora na sudu je 100 kuna na prijedlog za ovjeru, plus 400 kuna ako dođe do ovjere. </p>
<p>Ako sastavljanje ugovora obavlja javni bilježnik, cijena sastavljanja i ovjere odnosno solemnizacije ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ovisit će o vrijednosti imovine. To je obično oko 1500 kuna, uključujući i ovjeru.</p>
<p>Odvjetničke tarife upućuju na to da se sastavljanje ugovora o doživotnom uzdržavanju naplaćuje 2000 kuna, ako u njima nije naznačena vrijednost imovine, ali je sve skuplje ako stranke u ugovoru naznače veću vrijednost imovine. Odvjetnik tako može naplatiti i 5000 kuna, a primjenom različitih tarifnih obračuna i višestruko više. Tome treba dodati i cijenu ovjere ugovora na sudu. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prijestolnica barokne glazbe</p>
<p>BRANKA DŽEBIĆ</p>
<p>Trebalo je načiniti samo domišljat i domišljen korak, pa da jedan grad baroknih orgulja, trgova i veduta, palača i crkvenih pročelja postane i gradom barokne glazbe. To se dogodilo Varaždinu, i to u Varaždinu traje već trideset i šestu jesen.</p>
<p>Vremenski najdulji stil u europskoj umjetnosti, barok, nije manifestacijom Varaždinskih baroknih večeri nečijim megalomanskim ili skorojevićevskim egoizmom (ekshibicionizmom) umjetno nakalemljen gradu, nego su te Večeri spontano izišle iz duge samozatajne izvornosti njegove baroknosti i udomaćile se u urbanoj suvremenosti.</p>
<p>Te su večeri strogo profilirane umjetnošću glazbenoga i glazbeno-scenskoga baroka, a potom i neobaroka kao suvremenoga skladateljskoga i interpretativnoga čitanja baroka i barokista, osigurale ovome gradu i njegovim umjetnošću privilegiranim stanovnicima takvu međunarodnu važnost koju bi možda bio imao da je ostao glavnim gradom kraljevstva Hrvata. Živeći u skladnoj simbiozi barokne arhitekture i bogate glazbene baštine, njegujući podjednako i svoje suvremene izričaje i tradiciju, Varaždin je dospio među najpoželjnija odredišta kamo hrle posjetitelji ne samo iz Hrvatske nego iz svijeta. Zahvaljujući pomno biranom programu, prestižnim glazbenicima koji su ovdje nastupili, njegovanju i istraživanju hrvatskoga baroknog stvaralaštva, otvarajući se sve više temama koje nisu samo povezane uz glazbu nego uz grad i njegove žitelje, te šireći se na sve veći prostor svoga izvođačkoga djelovanja - Varaždinske barokne večeri postale su elitnim festivalom svjetskoga značenja. Ali ne samo to - one su dijelom grada i njegove okolice, kulturološka priredba koja je u sebi povezala prave duhovne poznavatelje glazbe, ali i njegov najširi puk koji s ovim festivalom živi i, za razliku od velikih gradskih metropola, dijeli s njim njegove ushite i padove. Grad je izrastao u veliku glazbenu pozornicu, a njegove graditeljski raskošne crkve širom otvorene koncertne dvorane. Na mnogo je raznolikih načina festival ostavljao traga - uz koncerte za pamćenje i praizvedbe, održavane su tu i brojne izložbe, predstavljene knjige i umjetnici od pera, kušana raritetna gastronomska barokna umijeća. Riječju, festivalski je krvotok odražavao živost i značenje ovoga grada glazbe, gdje i Vjesnik, kao medijski pokrovitelj, dodjeljuje nagradu Kantor za najbolju interpretaciju djela J.S. Bacha, pridonoseći duhovnom jedinstvu svih koji su na festivalu sudjelovali.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Život na rate</p>
<p>RELJA DUŠEK</p>
<p>Prosječni zaposleni Hrvat duguje banci čak 13 prosječnih plaća, što dovoljno govori o tome da živimo iznad svojih mogućnosti. Gotovo da nema Hrvata koji nije kreditno zadužen, no nije isto podići potrošački kredit od nekoliko tisuća kuna ili se odreći pola plaće u sljedećih trideset godina. Za tako nešto ipak je potrebno imati stalne i sigurne prihode, a sudeći po broju stambenih kredita građani su prilično sigurni u svoja primanja. Naime, upravo stambeni krediti, oni s najvećim obrokom otplate, bilježe najbrži rast, pa su neke banke u ovoj godini izdale čak 200 posto više takvih kredita nego lani.</p>
<p>Rješenje stambenog pitanja jedna je od važnijih stvari u životu. Zato treba shvatiti one koji kucaju na vrata banaka, pogotovo zato jer kreditna rata često ispadne slična stanarini. A živjeti i urediti vlastiti stan mnogo je primamljivije nego ulagati u nešto tuđe. Banke, sa sve nižim kamatnim stopama i interesima, izlaze u susret, no opreza nikad dosta. Dati pola plaće ponekad može biti preveliki zalogaj.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>TV Sabor</p>
<p>Hrvatska uvođenjem saborske tv prihvaća medijske obrasce koji funkcioniraju u Europi</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Hrvatska će uskoro dobiti prvi specijalizirani politički televizijski kanal. Nakon nastanka više-manje uspješnih nacionalnih i lokalnih komercijalnih tv-postaja, poslovnog tv-kanala i uvođenja interaktivne internetske televizije, i hrvatska politika bit će vidljiva na specijaliziranom tv-programu. Riječ je o ostvarenju dugonajavljivane saborske televizije, koja će prenositi sjednice Sabora i njegovih tijela, odnosno snimati i prezentirati značajne posjete i susrete koji se zbivaju u najvišem tijelu vlasti. Početak rada parlamentarnog tv-kanala očekuje se početkom 2007., što pokazuje da se tom poslu, za koji su sredstva osigurana tek polovicom ove godine, pristupa ozbiljno. Saborska televizija svoj će početak doživjeti na Internetu, dok će se kasnije vjerojatno razviti u pravi, klasični tv-kanal. Predviđeno je da se snimaju i prenose sve saborske sjednice, sastanci odbora i drugih tijela, kao i važni susreti predsjednika i potpredsjednika Sabora. Prvi internetski prijenosi s Markova trga planirani su za siječanj, a do tada treba na javnom natječaju izabrati tvrtku koja će instalirati tehniku i softver koji će korisnicima omogućiti gledanje saborske televizije. Predviđeni trošak za ovu godinu je 1,4 milijuna kuna, s time da će se u sljedeće dvije godine potrošiti jednak novac za unaprjeđenje i širenje TV Sabora.</p>
<p>Važan zadatak parlamentarne televizije je i arhiviranje sjednica i drugih događaja, koji će se potom moći pregledavati putem Interneta. Gledanje saborske tv bit će besplatno, uz naravno potrebu da se video stream gleda na širokopojasnoj mreži. Proteklih godina, u raspravama o potrebi uvođenja saborske televizije, pojavile su se ideje o tome da se ona, uz Internet, emitira i putem satelita odnosno zemaljskih odašiljača. To bi povećalo njezinu dostupnost među širokim krugom potencijalnih gledatelja, ali bi znatno poskupjelo troškove. Satelitsko emitiranje, ali na komercijalnoj bazi, ima HTV, no na njihovu transponderu teško bi se našlo mjesta za nekomercijalan i relativno slabo gledan parlamentarni tv kanal. Na klasičnim, zemaljskim odašiljačima ne postoje slobodne frekvencije za emitiranje saborske tv, dok je digitalna zemaljska tv, koja je jeftinija, još u eksperimentalnoj fazi.</p>
<p>Ipak, može se očekivati da saborska tv, uz Internet, nađe svoj put do gledatelja preko kabelskih mreža. Domaći kabelski operateri u stalnoj su oskudici s domaćim programima, pa bi parlamentarni kanal bio zgodan dodatak. Isto se može reći za novopokrenute širokopojasne internetske tv-pakete koje nude neki domaći telekomunikacijski provideri. U njihovim »paketima« od šezdesetak kanala, TV Sabor bi mogao naći svoje mjesto.</p>
<p>Parlamentarni kanal imaju gotovo sve zemlje EU-a. U Sloveniji su počeli s interentskim tv i radio kanalom, da bi Kanal Državnog zbora Slovenija sad išao i preko satelita Hot Bird. Na satelitu se mogu besplatno gledati i specijalizirani kanali britanskog, njemačkog, grčkog, talijanskog, francuskog... parlamenata europskih zemalja.</p>
<p>Hrvatska uvođenjem saborske tv prihvaća medijske obrasce koji funkcioniraju u Europi. Prijenosi omogućuju demokratski nadzor javnosti nad zastupničkim radom te trošenjem proračunskih sredstava. Stoga se parlamentarni kanal ne može gledati komercijalnim očima, nego poglavito kao informativni doprinos demokratskim društvenim stečevinama. A to je važnije od Big Brother anticivilizacijske avanture.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Mijenjati predrasude o zanatima</p>
<p>Mladim ljudima omogućiti izbor zanimanja koja će biti izvorište njihove motivacije</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Gospodarski i ravnomjerniji razvoj Hrvatske utemeljen na razvoju znanja primarni je hrvatski interes. Nepobitna je činjenica da u gospodarskom razvoju Lijepe naše postoje značajni pomaci, o čemu postoje pouzdani podaci, međutim, ono na čemu treba dalje raditi jeste konstantno ulaganje u znanje i permanentno cjeloživotno učenje bez kojeg nema garancije za dalje privredne pomake i stasanje Hrvatske. </p>
<p>To je značajno tim prije što živimo u vremenu brzog umnožavanja znanja. Osim toga, neophodno je preispitati mnoga zanimanja za koja se mladi ljudi školuju da bi završili na burzi. Zanimanja više nisu okamenjena za cijeli život, jer se danas često događa da pojedinac tijekom svoga radnog vijeka mora promijeniti dva, a ponekad i tri zanimanja, što nikako ne treba shvaćati tragično, jer to može biti i svojevrsni osobni preporod s prepoznatljivim pomacima na planu permanentne stimulacije i životnog optimizma. </p>
<p>Zbog toga suvremeni studiji moraju biti tako programirani da se omogućava takozvana profesionalna adaptivnost prema potrebama tržišta. Isto tako, zaposleni ljudi moraju biti spremni i na pokretljivost prema mjestima i regijama gdje se traže neka zanimanja. U tom smislu neophodan je primjereniji dijalog između stvarnih tržišnih potreba za nekim zanimanjima i studija koja bi pratila navedene potrebe.</p>
<p>Kod nas još uvijek postoji čitav niz uvriježenih i nepotrebnih predrasuda o zanatima kao zanimanju koje je manje vrijedno i kao takvo nepoželjno za mnoge mlade ljude. </p>
<p>Roditelji su svojevremeno prijetili djeci: »Ako ne budeš učio, poslat ću te na zanat«. </p>
<p>Danas kad je u ljudskom radu prisutna informatika i elektronika znatno su umanjene razlike između umnoga i fizičkog rada. Napokon, nismo li mi svi zanatlije svoga poziva bez obzira kojim se zanimanjem bavimo. U tom smislu neophodno je kroz odgoj i valjano informiranje popularizirati i valorizirati čitav niz zanimanja. </p>
<p>Mladim ljudima treba omogućiti izbor zanimanja koja će biti izvorište njihove motivacije, koja će stimulirati njihovu profesionalnu i radnu pokretljivost i zapošljavanje prema zahtjevima tržišta rada.</p>
<p>Autor je profesor filozofije i povijesti u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Tko se boji radničkog dioničarstva</p>
<p>Cijela Europa kreće se u smjeru radničkog dioničarstva, koje potiče država poreznim i drugim olakšicama, što je za menadžment tvrtki ili poduzeća mješovite vlasničke strukture poseban izazov i olakšavajuća okolnost u radu i kreativnosti</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Radničko dioničarstvo, ESOP (employee stock ownership plan) jedan je od najzanimljivijih fenomena korporacijskog upravljanja posljednjih trideset godina. Formalno je ustanovljen u SAD 1974., kao plan po kojem interesno utjecajne skupine utječu na upravljanje poduzeća. Izvorni koncept bio je plan s poreznim olakšicama u korist zaposlenika, radi prikupljanja sredstava koja se koriste za otkup dionica poduzeća u kojem ti zaposlenici nisu mogli dobiti kredit za kupnju dionica jer nisu imali imovinu kojom bi jamčili otplatu zajma. </p>
<p>Članovi ESOP-a mogu biti samo zaposlenici tvrtke.</p>
<p>Danas ESOP programima zovemo sve programe u kojima se prikupljena sredstva koriste isključivo za otkup dionica tvrtke. Ciljevi ESOP-a vezani su uz povećanje vlasništva zaposlenih, porast primanja, motivacije za rad i povećanje socijalne sigurnosti. Primjenom instituta radničkog dioničarstva poslodavci uključuju radnike kao partnere u proces stvaranja vrijednosti i podjelu rizika i koristi poslovanja javnog poduzeća. Mnoga istraživanja provedena posljednjih 20 godina potvrdila su da je uvođenjem radničkog dioničarstva znatno poboljšano poslovanje tvrtke, povećana konkurentnost i kvaliteta radnog života i zapošljivosti radne snage.</p>
<p>Vratimo se našoj stvarnosti - radničkom dioničarstvu, ESOP-u, u Hrvatskoj. Sindikati su inicirali izmjenu Zakona o privatizaciji 2003., kako bi se prvi put regulirao institut radničkog dioničarstva, no do danas ta inicijativa nije usvojena. Institut radničkog dioničarstva koji u zemljama EU-a bilježi velike uspjehe, u Hrvatskoj nije reguliran ni jednim zakonom. Iako bez zakonske regulative, taj institut provodi se u praksi od 1990. Radnici su kao sitni dioničari u pretvorbi i privatizaciji kupovali dionice svog poduzeća i faktički dovedeni u situaciju da ih nakon nekog vremena prodaju znatno ispod nominalne vrijednosti. Dosadašnji modeli radničkog dioničarstva u Hrvatskoj bili su neuspješni, rezultirali su velikim brojem nezaposlenih, sve većim razlikama u plaćama unutar poduzeća, velikim brojem stečaja i sanacija poduzeća. U većini poduzeća koja su uvela ESOP programe radnici imaju male ili neznatne udjele.</p>
<p>U Hrvatskoj je već običaj da se kasni sa svim što u Europi i svijetu proizvodi pozitivne ekonomske i socijalne učinke. Dio politike tek sada, uoči izbora, uočava radnike u Hrvatskoj, dok drugi dio napokon shvaća da su radnici najveće žrtve privatizacijskog tsunamija u kojem je nestalo 400.000 radnih mjesta. Tako se u lipnju ove godine prvi put pojavljuje »Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja« koji omogućuje prodaju dionica pod posebno povoljnim uvjetima za organizirano radničko dioničarstvo (ORD). Može li se tim zakonom ispraviti dosadašnji model privatizacije koja se provodila na štetu radnika, kao i gospodarstva u cjelini? Posljedice su prevelike i posljednjih desetak godina dovele su do ozbiljnih socijalnih problema. Ako se žele ublažiti posljedice krivih poteza u prošlosti - nemoralne i većim dijelom nelegalne privatizacije, tada predloženi tekst zakona mora biti prihvatljiviji većini zaposlenih.</p>
<p>Na ne tako davno održanoj poslovnoj večeri o kojoj su neki novinari zlonamjerno piskarali, obrazložio sam stav URSH-a i GLAS HR-a, vezano uz predloženi zakon. Nitko u ovoj državi ne treba se plašiti radnika kao vlasnika ili suvlasnika poduzeća, ako to mogu biti radnici u Americi, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj..., uskoro i u ostalim zemljama istočne Europe. Cijela Europa kreće se u smjeru radničkog dioničarstva, koje potiče država poreznim i drugim olakšicama, što je za menadžment tvrtki ili poduzeća mješovite vlasničke strukture poseban izazov i olakšavajuća okolnost u radu i kreativnosti. </p>
<p>Zato prijedlog sadašnjeg ograničenja otkupa dionica po ORD-u do 25 posto temeljnog kapitala društva treba razlikovati: zaposlenike koji rade dulje od 15 godina u istom društvu - poduzeću, koji su radom, stažem i vjernosti poduzeću zaslužili da mogu kupiti dionice bez ograničenja i zaposlenike koji su mlađi, koji rade do 15 godina u istom poduzeću, i omogućit im otkup dionica po ORD-u do 25 posto.</p>
<p>Kako radnici u Hrvatskoj teško preživljavaju od svoje plaće, pitanje plaćanja dionica je bitno. Predložili smo da kupnja dionica bude obročna na rok otplate do 20 godina. Uz to predložio sam da Vlada s jednom od banaka ugovori za radnike mogućnost beneficiranog kredita koji ne bi bio opterećen zelenaškom kamatom. Također, da se u zakon ugradi socijalna klauzula kojom će se izrijekom utvrditi zaštita radnika minimalno na godinu dana od dana prodaje dionica, tj. poslovnih udjela društva u kojima rade.</p>
<p>Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja manjkav je utoliko što ne obuhvaća radničko dioničarstvo (ESOP) - program i kod privatnih poduzeća na čemu se ustvari i temelje ESOP programi u Europi i svijetu.</p>
<p>Prigodom sastanka s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom predložio sam da Vlada utvrdi koja su to poduzeća od osobite strateške, gospodarske, nacionalne važnosti, te s Hrvatskim saborom odredi koje je to hrvatsko zlato ili srebro koje se neće prodavati. Zamislite da nekom padne na pamet da proda »Hrvatske šume«, kao što se priprema prodaja HŽ-a ili su prodane telekomunikacije i Ina.</p>
<p>Nema opravdanja pred budućim generacijama da sva bogatstva i vrijednosti države rasprodamo samo zato što netko u tome vidi uske interese. Zagovornici rasprodaje svega što je u državnom vlasništvu pozivaju se na dohodovnost i podvaljuju teoriju da je država najlošiji vlasnik. </p>
<p>Zaboravlja se da za poslovanje poduzeća nije presudan vlasnik, nego dobar, sposoban i stručan menadžment, koji ne smije biti opterećen političkim kadroviranjem, pripadnošću stranačkoj ili političkoj struji, nego je odgovoran za poslovni uspjeh.</p>
<p>Zato, naši parlamentarci, razmislite do kraja godine imamo li mi u Hrvatskoj poduzeća, društva ili nešto slično što je od nacionalnog interesa? Da ne prodamo!</p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske i GLAS HR-a</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nose smeće pred tuđu kuću</p>
<p>Premda je model naplate odvoza smeća prema stvarnim količinama otpada pravedniji, i dalje se ova usluga uporno naplaćuje prema »kvadraturi« stambenoga prostora. No, ono što me muči jest naplata sakupljanja i odvoza kućnoga otpada »ispred kućnoga praga« u ulicama u kojima kamioni »Čistoće« niti ne prolaze. Radi se o dobrom dijelu ulice Brežovanka u zagrebačkoj gradskoj četvrti Podsljeme, tj. u Markuševcu. Ovdje se naplaćuje usluga koja se stvarno ne pruža. Stanovnici dijela spomenute ulice prisiljeni su svoj otpad odlagati u ulicu kojom kamioni »Čistoće« prolaze čime im se stvaraju određene neugodnosti (naime otpad se stavlja pred tuđu kuću), a i moraju uložiti veći napor od ostalih kojima kamion prođe ispred kuće. Vjerujte mi, ljepše je svoj otpad staviti pred svoja vrata i eventualno sadržaj rastrgane vrećice pokupiti no čistiti pred tuđom kućom. </p>
<p>GORDANA BARIĆ, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="10">
<p>Zagrepčani uspjeli oboriti Guinnessov rekord</p>
<p>U nesvakidašnjem podvigu, mladi Zagrepčani su prevalili 81 kilometar gurajući 24 sata automobil težak tonu</p>
<p>Dvojica hrabrih Zagrepčana, Krunoslav Budiselić i Mario Mlinarić, u ponedjeljak su na jarunskom Otoku hrvatske mladeži oborili Guinnessov rekord gurajući automobil puna 24 sata! Automobil, težak tonu, gurali su točno 81 kilometar i tako se, popravivši stari rekord dvojice Kanađana za 10 kilometara, upisali u poznatu knjigu svjetskih rekorda.</p>
<p>Za nesvakidašnji podvig ugostitelj Krunoslav i maneken i glumac Mario pripremali su se godinu dana. »Gurali smo automobil dan i noć. To je bio izazov za naše fizičke i mentalne mogućnosti! Svladali smo ga i sada smo presretni!«, rekao je Krunoslav Budiselić, koji je već vlasnik dvaju Guinnessovih rekorda zbog najviše sklekova u minuti (140) i hodanja unazad, tzv. moonlight tehnikom, kojom je u sat vremena prešao 5255 metara. </p>
<p>Dok su momci gurali automobil, volanom »citroena AX« upravljale su njihove djevojke i četiri prijateljice u smjenama po četiri sata, među kojima su bile manekenka Iva Dragović i karatistica Dvina Meler.</p>
<p>Gurajući automobil cijelu noć i dan, do krajnjih su granica iscrpli svoje snage. Slijedeći pomno osmišljen plan obaranja rekorda, pridržavali su se rasporeda guranja i odmaranja, a krize su prebrodili zahvaljujući prijateljima. Iznimno hladna noć, a ni magla nisu ih uspjele obeshrabriti, već su spremno uzeli lampe u ruke i rasvjetljavali si put. »Ma, nećemo sada odustati! Imamo rekord u šakama!«, ohrabrivali su se odvažni momci iz Španskog i bili u pravu. Zadani 71 kilometar dečki su prošli već oko 14,30 sati.</p>
<p> Uz gromoglasno bodrenje odlučili su nastaviti svoj podvig te još više postaviti »letvicu« novog rekorda, koji će, pokazalo se, sada iznositi 81 kilometar!</p>
<p>Kako bi podvig dvojice mladića tekao pravim tokom uspostavljen je veliki logistički stožer na čijem je čelu Krunoslavov brat Krešimir Budiselić, koji tokom cijelog pothvata nije ni na trenutak oka sklopio, već brižno pratio unaprijed isplaniran raspored guranja i odmora svog brata i prijatelja.</p>
<p>Zaglušujuće trubljenje iz automobila i graja navijača obilježili su završni, 60. krug, kojim je dosegnut 81. kilometar. Iako vidno umorni i iscrpljeni, s osmijehom na licu pohitali su u zagrljaj svojim najmilijima. </p>
<p>Primivši u čvrsti zagrljaj svoje nećake, vjerne navijače, Mario im je obećao već sutradan voditi ih u Zoološki vrt. »Ma već kad pojedem dva bifteka, bit ću kao nov«, ustvrdio je razdragani Mario.</p>
<p>Psihička priprema, dodaje Mario, bila je najvažnija za ovaj pothvat pri kojem mu je već iskusni rekorder Krunoslav bio poput oca. Krunoslav je tako u ponedjeljak, svega dva tjedna nakon postavljenog rekorda u hodanju unazad postavio i novi te je pitanje da li u svijetu postoji još jedna osoba koja je u tako kratkom periodu postavila dva rekorda. »To je bio moj posljednji izazov za ovu godinu. Iduće godine pokušat ću oboriti još dva rekorda«, rekao je. Krunoslav i pohitao u zagrljaj svojoj djevojci Jasmini Pusić, koja će s Marijevom djevojkom Majom Stefanović momcima pripremiti nezaboravnu zabavu, kad se odmore.</p>
<p>Potvrda rekorda pred Božić</p>
<p>Službena Guinnessova potvrda o obaranju rekorda stići će pred Božić, najavio je Krešimir Budiselić, voditelj logističkog tima. U narednih dva tjedna prikupljat će se brojni pisani dokumenti i video zapisi o razvoju obaranja rekorda, koji će biti odaslani u Guinnessovu centralu. Kao svjedoci, u verifikaciji rekorda sudjelovat će i medijski izvjestitelji za svojim izvještajima. No, za Guinnessovu službu najvažniji će zasigurno biti izvještaj »njihovog« javnog bilježnika, koji je nenajavljivano u četiri navrata kontrolirao stanje na Jarunu. Kako je i on svaki put svjedočio naporima mladića iz Španskog, nitko ne dvoji o službenoj potvrdi rekorda. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Milijuni kuna bačeni u vjetar</p>
<p>Kada strojevi odu, iza sebe ostavljaju cestu koja više sliči stratištu iz Prvog svjetskog rata, nego gradskoj prometnici </p>
<p>Mnogo puta su Zagrepčani svjedočili činjenici da se ceste u njihovom susjedstvu u samo nekoliko mjeseci kopaju zbog uvođenja, primjerice cijevi za vodu, zatim prekopavaju zbog kanalizacije, onda još jednom zbog plina ili struje ili kablovske televizije. Svaki put, kada strojevi odu, ceste više sliče stratištu iz Prvog svjetskog rata, nego gradskim prometnicama. </p>
<p>Zagrepčani su u međuvremenu postali pravi majstori u izbjegavanju rupa na cesti. Unatoč reformi gradske uprave i osnivanju Holdinga, čini se da u gradskim poduzećima još uvijek rade po starom sistemu drži vodu dok majstori odu i pritom troše milijune kuna. Branko Bastajić iz Lovćenske ulice ljuti se na gradska poduzeća koja su u samo nekoliko mjeseci razrovala cestu, položila cijevi za kanalizaciju, asfaltirala je, a zatim ponovo prekopala da bi zamijenila zastarjele cijevi za vodu.</p>
<p>»Naša ulica sada ne sliči ničemu. Tvrtka, koja je asfaltirala ulicu prije šest mjeseci, napravila je tako dobar posao da bi se mogli posramiti i Hrvatske autoceste. Međutim, Vodoopskrba je samo dva mjeseca kasnije priredila 'rusvaj' prekopavši cijelu jednu stranu ceste. To mi nikako nije jasno!«, kaže Bastajić. </p>
<p>Čak ni elitne ulice Zagreba nisu pošteđene lošeg planiranja. Takav primjer je i Pantovčak, koji je toliko uništen kopanjima za kućne priključke da po njemu i predsjedničke limuzine poskakuju »kao zečevi«. </p>
<p>Negoduju i stanari Nehajske. Njihova je ulica, kako kažu, potpuno uređena prije otprilike dvije godine i čudno im je zašto se prošlih tjedana u njoj opet kopalo, zbog čega je bila zatvorena za promet. »Postavljali su plinovod, ali mi se čini da je pomalo blesavo da se ulica svako malo raskapa. Zašto se sve ne učini odjednom? Ovako smo ponovo osuđeni na strojeve i prašinu«, ljuti se umirovljenica Barbara, koja stanuje u blizini. </p>
<p>U ulici Kustošijanski venac Vodoopskrba je po sredini ceste položila cijevi za vodu. Nakon šest mjeseci, u ulicu treba doći i kanalizacija. No, sada smetaju vodovodne cijevi pa ih, kažu, moraju premjestiti. Ulica stoji raskopana, a u Vodoopskrbi tvrde da nemaju novca za daljnje radove. </p>
<p>Glasnogovornik Zagrebačkih cesta Milan Golubić rekao je da će građani morati još neko vrijeme pričekati do konačnog uređenja ceste. Asfaltirati se, naime, ne može dok se ne završe ispitivanja plinovoda nakon radova. »Kada Zagrebačke ceste dobiju nalog za svoj dio posla, sve ćemo završiti kroz dan-dva«, dodao je Golubić.</p>
<p>Hrvoje DorešićIgor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zbog garaže se neće ponovo kopati pločnik</p>
<p>Popločenje će završiti za tjedan dana, a autobusni terminal do 8. listopada</p>
<p>Posljednjih dana, Zagrepčani nisu mogli ne primijetiti radove, vrijedne sedam milijuna kuna, na autobusnom terminalu Glavnog kolodvora, koji je potpuno prekopan, kao ni tri milijuna kuna vrijednu obnovu i popločenje nogostupa ispred zgrade Poglavarstva do Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.</p>
<p>Nogostupi i kolnici na oba, povezana gradilišta sada dobivaju čvršću, armiranu podlogu. Dok će popločenje nogostupa završiti za tjedan dana, autobusni terminal obnavljat će se do 8. listopada. No, građani su Vjesniku postavili nekoliko pitanja o nužnosti svih tih radova. Jedan se čitatelj pita zašto se uvijek radi i kopa za vrijeme Zagrebačkog velesajma i tako dodatno opterećuje promet. </p>
<p>Prvi čovjek gradilišta, pročelnik Ureda za izgradnju Grada i promet Davor Jelavić odgovorio je da je obnova autobusnog terminala morala početi prije zime. Budući da su svi radnici i strojevi ljeti bili razmješteni po drugim velikim gradilištima, sada je vrijeme kada su ti radovi mogu obaviti. »Vrijeme tako nalaže i nema druge! Terminal je bio toliko devastiran da bi, za kiše ili snijega, autobusi prskali putnike i prolaznike. Ispucali kolnik postao je opasan i moralo smo hitno intervenirati«, objasnio je Jelavić. On smatra da radovi, uz privremenu regulaciju, ne otežavaju promet za vrijeme Velesajma.</p>
<p>Postavilo se i pitanje obnove nogostupa i postavljanja pločica na Trgu Stjepana Radića, gdje se idućih godina namjerava izgraditi javna garaža. Čitatelj se pita zašto se sada troši novac kada će se zbog garaže trg morati ponovno prekopati. »Garaža ima svoj prostor, na kojem će se graditi, koji mi ne diramo, a radove koordinira Ured za strateško planiranje. Tvrdimo da će se garaža graditi mimo popločenih nogostupa«, rekao je za Vjesnik Davor Jelavić.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Besplatno mikročipiranje tisuću pasa</p>
<p>Akcija besplatnog mikročipiranja životinja, u prvom redu pasa, počela je u ponedjeljak u 11 zagrebačkih veterinarskih ambulanti i stanica, a trajat će do 8. listopada. Tvrtka Bayer Pharma je Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo poklonila tisuću mikročipova. »Pozivaju se građani, koje i zakon na to obavezuje, da u Maksimiru mikročipiraju svoje kućne ljubimce«, kazao je Darko Vuletić, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. </p>
<p>U posljednje dvije i pol godine, kada je donesen zakon, mikročipirano je 80 tisuća pasa od 330 tisuća registriranih. »Nismo baš zadovoljni odazivom na mikročipiranje u Zagrebu. Manje sredine su se bolje iskazale po tom pitanju«, istakao je Andrej Dejan, predstavnik tvrtke Bayer Pharma. Mikročip, koji stoji 80 kuna, jedinstveno je sredstvo identifikacije životinja. On sadrži podatke o vlasnicima, unesene u bazu podataka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kojima se lako može ući u trag.</p>
<p>Da se mikročipiranje izvodi brzo i bezbolno, građani će se uvjeriti u Parku Maksimir 1. listopada, gdje će se obilježiti Međunarodni dan zaštite životinja. Predstavit će se službeni psi MUP-a i MORH-a, psi vodiči, kao i hrvatske autohtone pasmine. »Građani će u Maksimiru od stručnjaka moći saznati sve što ih zanima o životinjama«, rekao je pročelnik Vuletić, koji je i sam nedavno postao ponosnim vlasnikom psića Flokija. Najavio je i skoro proširenje Veterinarsko-higijenskog servisa, koji će dobiti mjesto za još desetak pasa. </p>
<p>Međunarodni dan zaštite životinja će se 4. listopada obilježiti i na Trgu bana Jelačića, gdje će svoj rad predstaviti različite udruge za zaštitu životinja. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>KUD Petar Zrinski gostovao na Braču</p>
<p>VRBOVEC</p>
<p> - Tijesan je bio dječji vrtić u Postirama na Braču, u subotu, za sve posjetitelje, koji su došli na koncert vrbovečkog Mješovitog zbora i Tamburaškog orkestra Petar Zrinski. Na kraju je publika ovacijama nagradila Vrbovčane za jednosatni koncert.</p>
<p>Zbor se predstavio a cappella programom (Matz, Marković, Fio, Cossetto, Bach, Mendelssohn, Archadelt, Bortnjanski…), a potom je tamburaški orkestar izazvao veliko oduševljenje izvedbom »Travanjskog kola«, a potom, za tamburice priređenom, Bizetovom »Carmen«. Publiku su oduševile tri skladbe zbora i orkestra »Ave Maria no moro«, sa solistom Tomicom Benedikom, te »Naj domaja spi« (solo Tomislava Starčevića), a večer je kulminirala izvedbom »Ladarki« Emila Cossetta, u kojoj je, uz raspoložene pjevače i svirače, kao gost na klarinetu nastupio Ivan Kluković. Ansamblom je ravnao Franjo Simić.</p>
<p>»Predivno! To je bio istinski doživljaj za sve nas!«, rekla je Irena Mikačić, predsjednica Pjevačkog društva Postirski sklad, koje je ovoga vikenda ugostilo Vrbovčane. Naime, Postirani su u Vrbovcu gostovali uoči lanjskoga Božića, kada je i uspostavljena veza između dva društva. </p>
<p>Postirani su se doista potrudili da bi svojim gostima dva dana učinili nezaboravnima. Mnogi od kontinentalaca nisu dosad vidjeli taj prekrasan otok pa su obišli Klesarsku školu u Pučišću, Zlatni rat, Vidovu goru i prekrasne krajolike kamena i zelenila, ali i škrte zemlje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>U Ekvadoru u autobusnoj nesreći poginulo 17 djece</p>
<p>QUITO</p>
<p> - Najmanje 47 ljudi, uključujući 17-ero djece, poginulo je u nedjelju u nesreći kada je njihov autobus izletio s planinske ceste u blizini Papallacte, oko 60 km od glavnog grada Quitoa. Prema riječima policijskog glasnogovornika, do nesreće je došlo zbog prebrze vožnje, zbog koje je vozač izgubio kontrolu nad vozilom i ono se prevrnulo. Svi su putnici pripadali jednoj široj obitelji koja je iznajmila autobus radi izleta, navode službeni izvori. Svi su poginuli, osim petero djece koja su preživjela nesreću. Troje je ljudi izgubilo život na putu za bolnicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Desetak mrtvih u lančanom sudaru</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> - Na autocesti nedaleko malezijskog glavnog grada u ponedjeljak ujutro dogodio se lančani sudar kojom prilikom je poginulo desetak ljudi. Na mjesto prometne nesreće odmah su poslani vatrogasci i hitna pomoć. Inače, u prosjeku na maleziskim prometnicama dnevno gine 17 ljudi. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U Odronu tla poginulo desetak Meksikanaca</p>
<p>MEXICO CITY</p>
<p> - U odronu tla u gradu Toluca, nedaleko meksičkog glavnog grada, poginulo je desetak stanovnika, a za isto toliko je potraga u tijeku. Na mjesto događaja poslani su odmah vatrogasci, hitna ponmoć, policija i vojska. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon oluje vratilo se 1.300 ribara</p>
<p>BARGUNA</p>
<p> - Najmanje se 1.300 bangladeških ribara, od ukupno 1.800 koliko ih se smatralo nestalima nakon oluje koja je u srijedu zahvatila Bengalski zaljev, vratilo živo i zdravo svojim obiteljima. Vlada u Dacci je u nedjelju objavila da je najmanje 1.788 ribara otišlo na 391 brodici i da se nije javilo nakon oluje. U oluji koja je u srijedu zahvatila Bengalski zaljev poginule su 54 osobe. Prema riječima Kazi Obaidura Rahmana koji je zadužen za obalno područje Bargune, broj nestalih ribara smanjen je na oko 400 osoba. »Vrijeme je mirno i omogućuje ribarima da se vrate s otoka i mangrova Sunderbansa gdje su se sklonili za vrijeme oluje«, kazao je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Obični sapun prejak je za osjetljivu kožu</p>
<p>HAMBURG</p>
<p> - Standardni sapun presnažan je za osjetljivu kožu, ali trećina ga žena i dalje upotrebljava, piše u njemačkom časopisu za zdravlje i ljepotu. Obični sapun izaziva oticanje rožnatoga sloja koji je u osjetljivoj koži triput tanji nego u normalnoj. Upotrebom običnog sapuna ispere se previše masnoće i vlage. Takav sapun oštećuje i hidrolipidni film na koži koji štiti od prodora bakterija. Kreme za čišćenje, mlijeka i gelovi manje su agresivni, piše Vital, časopis za zdravlje i ljepotu i preporučuje pranje mlakom vodom kako se kožne pore ne bi previše raširile i izgubile previše zaštitnoga sebuma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vegetarijanska dijeta dovodi do manjka željeza i cinka</p>
<p>KIEL</p>
<p> - Ljudi koji ne jedu meso trebaju kontrolirati unos željeza i cinka, jer se samo vrlo mala količina ovih metala nalazi u drugoj vrsti hrane, tvrdi profesorica Elisabeth Wisker, nutricionistička stručnjakinja s njemačkog sveučilišta u Kielu. Iako cjelovite žitarice sadrže visoki udjel željeza, malo ga iz njih uđe u krv, ističe profesorica Wisker. No, prema njezinim riječima, dodaci prehrani, primjerice u obliku tableta, mogli bi osigurati potreban cink i željezo, tako da, kaže, »nije bitan unos mesa«. No ipak meso je najbolji izvor željeza, navodi ova znanstvenica. Djeca i žene, posebice one u drugom stanju, najviše trebaju željezo koje se nalazi u mesu, dok se proteini iz mesa mogu naći drugdje: »Žitarice, mahunarke i mliječni proizvodi odgovarajući su izvori«, navodi znanstvenica. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Petomjesečno dijete ubila dva rotvajlera</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Petomjesečna djevojčica koju su u subotu poslijepodne izgrizla dva psa u Leicesteru umrla je u bolnici od zadobivenih ozljeda. Kako tvrde stanovnici četvrti New Parks, roditelji djevojčice vlasnici su puba i usput su se brinuli za dva rotvajlera dok su njihovi vlasnici bili na odmoru. U trenutku nepažnje, kako javlja BBC, psi su zgrabili djevojčicu i izgrizli je do smrti. Policija je zaplijenila pse i trenutačno vodi istragu o okolnostima nesreće. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Schwarzenegger štiti životinje od vrućine </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger proglasio je zakon kojim se kažnjavaju osobe koje izlažu opasnosti život svojih životinja kad ih ostave u autu. »Guverner je potpisao zakon kojim će se kažnjavati vlasnici životinja koji ih ostave u vozilima u opasnim okolnostima, poput npr. visoke temperature«, prema službenom priopćenju. »Svake godine puno pasa ugiba u automobilima u kojima ih ostavljaju vlasnici dok rade, kupuju ili se šeću,« rekao je Schwarzenegger. Svi koji se ogriješe o taj zakon dobiti će globu do 100 dolara, a u ponovljenim slučajevima do pet puta više i šest mjeseci zatvora. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Više od stotinu kandidata za stipendiju </p>
<p>Ove će se godine dodijeliti pedeset stipendija, što je dvostruko više nego lani. Povećanje stipendija je dobro primljeno </p>
<p>Ministarstvo kulture nedavno je iznenadilo odlukom o povećanom sufinanciranju domaće filmske produkcije, a sada to ponovno čini i za književnost. Ove će godine prema odluci ministra Bože Biškupića biti dodijeljeno pedeset književnih stipendija, što je dvostruko više nego lani.</p>
<p> Dok se odluka o povećanju sufinanciranja filmova različito prihvaća i tumači, najava povećanja potpora za poticanje književnoga stvaralaštva i više je nego pozitivno pozdravljena.</p>
<p>Svota od 7000 kuna mjesečne potpore po autoru raspodijelit će se na tri mjeseca (za 30 književnika), pola godine (za 12 književnika) te jednu godinu (za osam književnika).</p>
<p>Natječaj sadrži kategorije – za djela suvremene hrvatske književnosti i publicistike, za prijevode na hrvatski jezik djela koja čine opća kulturna dostignuća i za pripremu sabranih, odabranih i kritičkih izdanja djela hrvatskih autora.</p>
<p> Stipendije trenutno iščekuje, kako saznajemo u Ministarstvu kulture, više od stotinjak kandidata koji su se prijavili na natječaj zaključen 15. rujna. Odluke o tome komu će prispjeti potpore donijet će idućih mjeseci povjerenstvo koje čine Stjepan Čuić, Tonko Maroević, Sanja Pilić, Krešimir Nemec i Ante Stamać. </p>
<p> Nesumnjivo je da stipendije potiču književnike na stvaranje, one su im svojevrsna priznanja i poticaj. Za prijavu je bio dovoljan predložak djela u zametku, a stipendije obvezuju da se dovrše djela i zahtijevaju konzultacije s dvoje recenzenata.</p>
<p>Kada bismo u grubo načinili statistički zbir rezultata prošlogodišnjih dodjela potpora, uočili bismo kako je otprilike 40 posto sredstava dodijeljeno za financiranje prijevoda, što je pohvalno, budući da su književnom stvaralaštvu prijevodi kao i izdavaštvu nezaobilazne sastavnice. </p>
<p>Što se pak izdavaštva tiče, svi stipendisti morat će se za izdavanje svojih djela pobrinuti sami, a njihov odabir od strane povjerenstva Ministarstva označava nepisano jamstvo o kvaliteti radova. I dok Robert Perišić, dobitnik jedne od prošlogodišnjih potpora za godinu dana, kaže kako nema savršenog žirija, pa ni za dodjelu književnih nagrada, i postavlja pitanje mogu li se uistinu odabrati prava djela, složit ćemo se s njime u jednome: sve dok se pomaže umjetnost koja nije tržišno isplativa – dobro je. </p>
<p>Tanja Novak</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Iznevjerena očekivanja </p>
<p>Nastup nije opravdao ugled ovoga dječačkog zbora duge i slavne tradicije, barem ne u onome tzv. ozbiljnijem repertoaru</p>
<p>Jedan od najstarijih dječačkih zborova u svijetu, Bečki dječaci, nastupili su u nedjelju u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb u dobro posjećenoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga. Još od davne 1498. godine, kada je car Maksimilijan I. na svoj dvor pozvao prvih 12 dječaka da se pridruže novom zbornom sastavu, Bečki dječaci postali su i ostali trajnim simbolom i atrakcijom Austrije. </p>
<p>Brojni slavni glazbenici odgojeni su u toj uglednoj ustanovi, dok su veliki skladatelji i učitelji održavali visoku glazbenu kvalitetu zbora. Današnji predsjednik i ravnatelj Zbora je dr. Eugen Jasser, a umjetnički ravnatelj Gerard Wirth. Zbor ima stotinjak članova u dobi od 10 do 14 godina, podijeljenih u četiri skupine koje ukupno održavaju oko 300 koncerata godišnje. Posebno su poznati po višeglasnim interpretacijama Bacha, Mozarta i Straussa. </p>
<p>Na ovo gostovanje u Zagrebu (i dan prije u osječkoj Katedrali) stigla je skupina od 25 dječaka i pod ravnanjem Raoula Gehringera izvela stilski raznolik program. </p>
<p>Osim klasičnih djela iz opusa Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Jakoba Gallusa, Heinricha Schütza, Maxa Regera, Felixa Mandelssohna-Bartholdyja, Johannesa Brahmsa, Roberta Schumanna i Franza Schuberta izvedeni su i jedan igrokaz naslovljen »Mozart? Mozart!« te popularne melodije od Straussa do Abbe i Beatlesa. </p>
<p>Njihov nastup iznevjerio je, međutim, očekivanja. Nije, na žalost, opravdao ugled ovoga dječačkog zbora duge i slavne tradicije. Barem ne u onome tzv. ozbiljnijem repertoaru, gdje je nedostajalo dobre impostacije, naročito u dubljim glasovima, a ni intonacija nije uvijek bila besprijekorna. </p>
<p>Odgovornost za tu nedovoljnu pripremljenost dječaka, inače obdarenih lijepim zvonkim glasovima, ide svakako na dušu dirigentu, koji je prema tradiciji dio programa pratio uz glasovir, ali to je bilo najčešće preglasno i neprecizno. </p>
<p>Završivši program u vedrom tonu s manje navedenih slabosti, Bečki dječaci su dodali još nekoliko popularnih pjesama, koje je publika ispratila burnim pljeskom i ovacijama. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Autoironija pravovjernika </p>
<p>Rock glazba je u osamdesetim godinama postala (i) veliki posao, a upravo su U2 dobar primjer manekena nove strategije sklone pomodnom šmajhlanju sa svakakvim trendovima</p>
<p>Od svih novih rock imena stasalih osamdesetih godina prošlog stoljeća, u okružju marketinške vladavine MTV-ja, jedino su irski U2 postali adekvatna konkurencija sirupastim planetarnim pop megazvijezdama poput Michaela Jacksona ili Madonne. </p>
<p>To su ostali sve do danas, sastav na rubu kreativnih pomaka i masovne prihvaćenosti, koji je pažljivo planirao karijeru i na vrijeme shvatio smjer kojim se poslovni potezi, medijska prisutnost i humanitarni angažman dopunjuju s kreativnim potencijalom.</p>
<p> Drugim riječima, rock glazba je u osamdesetim godinama postala (i) veliki posao, a upravo su U2 dobar primjer manekena takve nove strategije sklone pomodnom šmajhlanju sa svakakvim trendovima. Sadašnja stanka u radu iskorištena je za podsjećanje na ne tako davnu, ali bitnu prošlost, objavljivanjem snimke mega-koncerta s turneje »Zoo TV« iz 1993. na DVD-u »Zoo TV Live From Sydney« (Island/Aquarius).</p>
<p>Upravo je putovanje »Zoo TV« iz 1992./1993. donijelo prvi veliki face-lifting u ideološkoj matrici U2 kojim su »postali« scenska jedinica kakva su i danas. Podsjetimo, nakon golemog uspjeha albuma »The Joshua Tree« (1987.) i amerikanizacije zvuka na popratnoj turneji i koncertnom filmu »Rattle And Hum« (1989.), kojima su krenuli u potragu za korijenima i odali počast bluesu, gospelu, soulu i srodnim američkim idiomima, U2 su se našli u slijepoj ulici.</p>
<p> Na platformi pravovjerne »moralne vertikale« rock glazbe kojom su osvojili masovnu publiku više nisu imali kamo stići, kao ni s »propovjedničkom« metodom koju su prakticirali na Live Aidu 1985. ili turneji Amnesty international iduće godine. </p>
<p>Iskoristivši »teoriju klatna« po kojoj prošlu, dovršenu kreativnu fazu smjenjuje radikalan otklon u idućoj, 1990. su stigli do Berlina s tek srušenim zidom, i tamo prema davnim naputcima Davida Bowieja i Nicka Cavea krenuli u drugačijem smjeru. Album »Achtung Baby« u produkciji Briana Enoa, prijašnjega Bowijeva suradnika, bio je njihova »berlinska faza«, iskričav manifest novopronađene samosvijesti, ironije i žanrovske slobode koju si prije nisu dopuštali. </p>
<p>Ako se »Achtung Baby« formalno potpuno razlikovao od prijašnjih, turneja »Zoo TV« bila je vizualna pratnja ekstravagantnom umjetničkom impulsu u tonskom studiju. Zamijenivši minimalističku bijelu rasvjetu i isposnički ton prijašnjih koncertnih uprizorenja, nova multimedijska epizoda bila je bogato dekorirani scenski kič, s visećim Trabantima, hrpom televizora i golemim video ekranima koji su pratili satelitsku eru pop kulture, citirajući uzore poput The Tubes i druga imena s ruba alternative, čije su smjernice iskoristili u uvećanom mjerilu.</p>
<p> Golem uspjeh turneje prvi put je Bona i društvo istaknuo kao satiričare pop glazbe sklone autoironiji kojom su se nadovezali na prijašnje razdoblje i poziciju pravovjernih »mesija« rock-glazbe. </p>
<p>Nakon još jednog albuma »Zooropa« iz 1993., snimljenoga u novoj kreativnoj groznici, turneja »Zoo TV« produžena je skroz do kraja te godine i završena satelitski prenošenim koncertom u Sydneyu. Inzistiranje na novim materijalima s albuma »Achtung Baby« i »Zooropa« kao i nekada nezamisliv plesni poticaj u nekim skladbama, prouzročen probojem techna i clubbing kulture, potvrđuje da se radilo o vrlo tvrdoglavoj namjeri okretanja leđa prošlosti.</p>
<p> Bono kao Elvis, Bono kao Mefisto, itd., neki su scenski likovi kojima je, pomalo mehanički, slijedio Bowiejeve karakterizacije iz sedamdesetih. »Imamo software, imamo hardware, imamo manswear« – duhovite su Bonove riječi s pozornice, koje najbolje svjedoče o promijenjenom duhu i želji da se U2 uhvate u koštac sa svime što im padne na pamet, pa i modnim detaljima par godina prije nepovezivim s dugokosim momcima s »gitarama, tri akorda i istinom«. </p>
<p>Putem su i pretjerali, a upravo će nezaustavljivost i glad za medijskim uspjehom pod svaku cijenu ostati bitan čimbenik u budućnosti, kao i pompoznost bez granica kojoj je prvi temelj udaren upravo turnejom »Zoo TV«. Gotovo da zvuče ironično riječi rock kritičara koji je koncem 1990., ponukan prvim masovnim uspjesima Metallice i R.E.M., najavio smjenu generacija i prognozirao kraj vladavine U2 na mjestu najvećega srednjostrujaškog rock benda.</p>
<p> Toga su se očito bojali i U2; pažljivim osluškivanjem trendova, jakim albumima i dobrim menadžerskim potezima Paula McGuinnesa U2 su do danas ostali ključno planetarno ime visokotiražnog rocka. Odličan koncert iz Sydneya i masa dodataka na popratnom DVD-u dokaz su prve dionice nove faze u karijeri, promjena koje su uveli na silu, ali s blagotvornim posljedicama na buduću karijeru. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dolazi i »Babilon« </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Jedanaesto izdanje međunarodnog Splitskoga filmskog festivala, koji se u trima splitskim kino dvoranama održava od 25. rujna do 1. listopada, svečano je otvoreno u kinu Central projekcijom igranog filma »Zrno u uhu« korejskoga redatelja Lu Zanga.</p>
<p> Ovogodišnje izdanje te najstarije međunarodne filmske godišnje manifestacije u Hrvatskoj na programu ima više od 50 dugometražnih i kratkometražnih filmova koji se natječu za Grand prix. </p>
<p>U programima Fokus, Forum, Slika i Posebni programi uvrštena su još 43 ostvarenja više ili manje poznatih svjetskih autora. Festival promiče umjetnost pokretne slike prikazujući nova radikalna ostvarenja svih dužina i žanrova. </p>
<p> Ravnatelj Festivala Branko Karabatić potvrdio je kako će se u konkurenciji od 11 dugometražnih filmova ipak prikazati »Babilon« meksičkog redatelja Alejandra Gonzalesa Inarritua, ostvarenje koje je na prošlom Cannesu osvojilo Zlatnu palmu za režiju i montažu te Nagradu ekumenskog žirija. U »Babilonu« glavne uloge tumače Brad Pitt, Cate Blanchett i Gael Garcia Bernal.</p>
<p>Organizatori festivala nadaju se da će Gonzales posjetiti Split, no sigurno je da će Dioklecijanov grad posjetiti mađarski redatelj Bela Tarr, kojemu će biti dodijeljena posebna nagrada za izniman prinos razvoju umjetnosti pokretnih slika, a po autorovoj želji prikazat će se njegov klasik iz 1998. godine »Damnation«. </p>
<p>Festival i ove godine ima bogat program Novih medija, koji će se odvijati u budućem akvariju na Bačvicama te na otvorenim gradskim prostorima. Ove godine u tom se programu nude maštovite umjetničke artikulacije tehnoloških dostignuća 21. stoljeća. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>HRT na natjecanju »Prix Italia«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Nekoliko filmova snimljenih u produkciji Hrvatske televizije sudjeluje na 58. međunarodnom natjecanju za radio, televiziju i web »Prix Italia«, od 24. do 30. rujna u Veneciji. Hrvatska radiotelevizija prijavila je dokumentarne filmove »Lika, tu pored nas« Ane Jelinić i »Cellissimo« Miljenka Bolanče te dramu »Mrtvi kutovi« Alda Tarozzija. U kategoriji radio radova sudjeluju dokumentarci »Specijalci« Mirne Kastratović i »Tajna uspjeha« Nikice Klobučara te glazbeni zapis »Misterij istarskog zvukolika« Ive Lovrec Štefanović i Hrvoja Hanzeca. Za nagradu Granarolo, koja će biti dodijeljena radovima koji se bave socijalnom problematikom, Hrvatsku predstavljaju Santrićev dokumentarac »Vrt plavih ruža« i Matanićev »Volim te«. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Optimizam s pokrićem </p>
<p>Iako su dojmovi Uefinih inspektora o hrvatsko-mađarskoj kandidaturi za EP 2012. profesionalno suzdržani, odišu jasnom porukom da valja biti uporan do posljednjeg trenutka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Sudimo li prema riječima Harryja Beena, dopredsjednika Uefine komisije za nacionalne reprezentacije, Hrvatska s Mađarskom ima mnogo razloga da se nastavi zalagati za dobivanje organizacije nogometnog EP-a 2012. godine. Uvaženi Nizozemac, inače član Uefine inspekcije sa zadaćom upoznavanja s organizacijskim i drugim sposobnostima Hrvatske i Mađarske, svoju je preporuku izrekao iz osobnog iskustva: </p>
<p>»Prije desetak godina bio sam u sličnoj situaciji kao vi sada«, govorio je Been na konferenciji za novinare u zagrebačkom hotelu Sheraton, neposredno nakon zajedničke prezentacije Hrvatske i Mađarske, nastavivši: </p>
<p>»Nizozemska i Belgija tada su istaknule svoju kandidaturu za EP 2000. i mnogi su s omalovažavanjem gledali na to. </p>
<p>No, nismo se predavali, a trud se naposljetku isplatio. Stoga moj savjet glasi - nastavite se truditi najbolje što možete.« </p>
<p>Hrvatsko i mađarsko nogometno izaslanstvo predvodili su čelni ljudi svojih saveza, s mađarske strane István Kisteleki, a s hrvatske Vlatko Marković. </p>
<p>Uvaženi Uefini izaslanici, koji su nakon zagrebačkog prijama u Vladi RH i potom u Hrvatskom saboru, otišli u Split, nisu se dali nagovoriti da barem jednom riječju usporede svoje dojmove iz Hrvatske s onima koje su ponijeli iz inspekcijskog posjeta Italiji, a potom i Poljskoj i Ukrajini. Samo smo mogli čuti da hrvatsko-mađarska kandidatura ima realne, vrlo velike izglede za pobjedu. </p>
<p>»EP je globalan događaj sa znatno više primjese svega drugoga osim nogometa. Zato u svojoj inspekciji, osim stadionima i ostaloj infrastrukturi, više pažnje posvećujemo svekolikom ugođaju te zajedništvu države kao glavnog jamca i naroda. Impresioniralo nas je ono što smo ovdje dosad osjetili i doživjeli i što nam je na razne načine prezentirano«, rekao je Talijan Giorgio Marchettri, direktor Uefina odbora za profesionalni nogomet. </p>
<p>Na Uefine su dojmove svojim optimizmom nesumnjivo utjecali ne samo Vlatko Marković i Istvan Kisteleki, nego još više Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. </p>
<p>Pogotovo ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac u ime Vlade RH: </p>
<p>»Uvjeren sam da će Uefa, uz golemo iskustvo i vizionarstvo, dati potporu hrvatsko-mađarskoj kandidaturi. Učini li to, Uefa će godinama biti ponosna na svoj odabir«, dodao je Dragan Primorac. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Dinamova duša, Hajdukovo srce </p>
<p>»Budući da je igračima jedina obaveza u životu trenirati i igrati, na terenu moraju 'izgorjeti' za što bolji rezultat«, smatra zagrebački gradonačelnik </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Iako ga se uz posljednje priče o Dinamu veže kao glavnog dobrotvora maksimirskoga kluba, time valjda i žestokog navijača, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u četvrtak zbog zauzetosti neće biti uz svoj najmiliji klub u Auxerreu. No, pritom nije zaboravio obećati da će biti nazočan na idućoj Dinamovoj europskoj utakmici. Jedino je upitno kada i gdje, možda već ove godine, a možda u nekoj od idućih. </p>
<p>Dinamov počasni predsjednik misli da i bez njegove nazočnosti u Auxerreu »modri« imaju dovoljno poticaja da »izginu« na travnjaku, sve zbog što boljeg dojma i pozitivnog rezultata, koji je, u trenucima sve žešćih kritika na račun prvaka, imperativ za Dinamo. No, nije to glavni imperativ, jer Bandić više od svega u zagrebačkom klubu do kraja godine želi ustroj i hijerarhiju na temelju kojih će se inače sasvim udomaćena improvizacija svesti na što manju moguću mjeru. Zbog nemale pomoći koju Dinamu kao svojevrsnoj gradskoj instituciji svakodnevno namjenjuje, izlažući pritom svoj autoritet i ugled, Bandić se osjeća pozvanim da na tome i inzistira. </p>
<p>Prvi čovjek Zagreba uzgred zna recept kojim bi se Dinamo mogao vinuti među, za prvu ruku, srednju klasu europskog nogometa. </p>
<p>»Maksimirskom klubu treba Hajdukovo srce i Dinamova duša. To je optimalna simbioza«, govori Bandić, uvjeren da će te riječi doći do igrača prije nego što krenu u Auxerre. </p>
<p>»Dižem se rano ujutro i prije nego što krenem na posao otrčim do Sljemena i nazad. To radim svaki dan, pa nije mi teško izdržati. A budući da je igračima jedina obaveza u životu trenirati i igrati, na terenu moraju 'gorjeti' za što bolji rezultat. Budu li takvi u Auxerreu, ali i na razini igre većine uzvratne utakmice s Arsenalom u Londonu, onda nije bez temelja nadanje u prolaz u idući krug Kupa Uefe«, zaključuje Bandić, koji se vrlo indikativno izgrlio s trenerom Milivojem Bračunom u predvorju hotela Sheraton, u povodu sastanka HNS-ove delegacije s predstavnicima Uefe. [Z. Abramović]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Didulica napušta reprezentaciju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Na vijest da je vratar Joey Didulica odlučio prekinuti reprezentativnu karijeru Slaven Bilić nije se previše uzbudio. Didulica je, naime, rekao kako je to bila teška odluka, no također je odlučio da mu je AZ Alkmaar prioritet. </p>
<p>»Imamo vrlo gust klupski program u sljedećih nekoliko mjeseci. Siguran sam kako će hrvatski navijači shvatiti moju odluku i poštovati je. Boli me, jer sam ih razočarao«, kazao je Didulica za službenu internetsku stranicu kluba iz Alkmaara. </p>
<p>Odmah je stigla reakcija izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Slavena Bilića.</p>
<p>»Ako je to istina, onda moram reći da mi je žao što je tako odlučio, ali tu odluku moram poštovati. S Didulicom sam često i dugo razgovarao, shvatio sam njegovu situaciju u klubu. Uz to, dugo je bio ozlijeđen i njegov ga je trener Van Gaal želio stalno u klubu. Mi, inače, nismo deficitarni po pitanju vratara, a da je ostao Didulica bi konkurirao za mjesto Pletikosine pričuve«, rekao je Bilić. [A. K. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ljubičić potvrđuje vizu za Šangaj </p>
<p>Mario Ančić pobjedom u Bombayu može osvojiti 32 boda </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Tenisači u konkurenciji za završni Masters u Šangaju ovog tjedna igraju u Bangkoku ili Bombayu. Budući da su to turniri s predznakom međunarodne serije, postignuti rezultat može se pribrojati u kategoriju »ostalih pet najboljih rezultata«, koji se uz uspjehe na četiri Grand Slama i devet turnira iz master serije broje za Masters. Podsjetimo, Ivan Ljubičić je prvi nositelj u Bangkoku, a Mario Ančić drugi nositelj u Bombayu. </p>
<p>Prvi hrvatski »reket« trenutačno je četvrti tenisač svijeta na ljestvici utrke za prvaka sa 420 bodova, od Roddicka ga na trećem mjestu dijeli 14 bodova. Najbolji peti rezultat Ivana Ljubičića nosi mu osam bodova, što znači da će morati stići najmanje do polufinala želi li barem malo popraviti bodovni konto. Ako Ljubičić osvoji naslov, prestići će Roddicka i praktički osigurati nastup u Šangaju. Naime, za pobjedu na Tajland Openu zaslužit će 35 bodova, od čega će mu oduzeti osam bodova, koliko trenutačno iznosi najbolji peti rezultat. Dakle, ukupno će osvojiti 27 bodova, pa će imati 13 bodova više od Roddicka koji ovog tjedna odmara. U Bankgoku su još Marcos Baghdatis i James Blake, koji će »zaraditi« dodatne bodove ako stignu do četvrtfinala i dalje. </p>
<p>»Solidan ždrijeb na početku, ne bi trebalo biti problema. No, Benjamin Becker u drugom kolu mogao bi biti vrlo neugodan suparnik«, kaže Ljubičić. </p>
<p>Prvi nositelj Bombaya i šesti tenisač svijeta Tommy Robredo te Mario Ančić u rubrici najboljega petog rezultata imaju upisana tri boda. Dakle, treba im najmanje četvrtfinale, koje nosi osam bodova, da bi profitirali nastupom u indijskoj prijestolnici. Ako netko od njih dvoje osvoji naslov, dobit će 32 boda .</p>
<p>»Tereni su više ili manje slični, no ovdje je mnogo toplije nego u Pekingu. Ipak, naviknuo sam, dolazim iz toploga grada«, rekao je Ančić. Nakon što su Ančić i Bhupathi osvojili turnir parova u Pekingu, suradnja se nastavlja. Štoviše, Super Mario je priznao kako igranje u parovima pomaže njegovoj igri, kao i u oporavka od ozljede koljena. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ančić uvjerljivo do osmine finala</p>
<p>BOMBAY</p>
<p> – Mario Ančić nije imao težak posao na startu 380.000 američkih dolara vrijednog turnira u indijskom Bombayu. Rus Igor Kunjicin, 122. tenisač svijeta, ni izbliza nije ravan Super Mariju. Za nešto više od sat vremena Ančić je slavio sa 6-3, 6-2. U drugom kolu ga očekuje Talijan Stefano Galvani, koji je u prvom kolu pobijedio Ceha Robina Vika sa 5-7, 6-4, 6-4. Slijedećeg suparnika Ančić je pobijedio prije dva tjedna u Pekingu. Talijan Stefano Galvani, 108. tenisač svijeta, tada je bio ravnopravan suparnik tek u drugom setu, no sve je okončano 6-3, 7-5 pobjedom Super Marija. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kolumbijka Castano bolja od Ančić </p>
<p>SEOUL</p>
<p> – Nakon Portoroža, Sanja Ančić ni u Seoulu nije dugo trajala. Naime, 18-godišnja Splićanka upisala je i drugi uzastopni poraz na WTA razini. Prošlog je tjedna slavila Pironkova, dok je ovog tjedna u prvom kolu 145.000 američkih dolara vrijednog Hansol Korea Opena Kolumbijka Catalina Casano, 45. tenisačica svijeta, pobijedila Ančić sa 6-3, 6-2. No, mlađa sestra Marija Ančića ne treba očajavati, iza nje je sjajna sezona na Challenger Touru, dok na WTA turnirima još uvijek skuplja iskustvo. Ove je sezone osvojila tri challengera i uvidjela kako može ravnopravno igrati sa svakim. Rezultati, 1. kolo: Castano – ANČIĆ 6-3, 6-2, Nakamura – Diaz-Oliva 7-6 (3), 6-3, Laine – So-Jung 6-3, 6-2, Daniilidou – Jackson 7-5, 6-4, Brémond – Tu 6-4, 6-7 (5), 6-1. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prva pobjeda Šibenčanki </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Odbojkašice Šibenika odlično su startale u srednjoeuropskoj MEVZA ligi. U 1. su kolu na svom parketu nakon uzbuđenja i obrata pobijedile ATSC Klagenfurt s 3-1 (26-28, 25-23, 25-16, 25-22). U prvom su setu gošće vodile s 20-15, domaće su uspjele doći u vodstvo s 24-22, ali su pogriješile i izgubile set. U drugom su gošće vodile s 19-9, ali su borbene Šibenčanke uspjele preokrenuti rezultat i osvojiti set. Nakon toga gošće su posustale pa su Šibenčanke bodrene svojom vjernom publikom osvojile prve bodove. [J. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Medveščak sanja naslov prvaka Interlige </p>
<p>U petak ćemo vidjeti kako teče preobrazba kluba koji godinama tavori na dnu Interlige </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – I dok je kombinirana momčad Medveščaka, sastavljena mahom od juniora i ponekog seniora koji tek treba izboriti mjesto u prvom sastavu, osvojila treće mjesto na prvom krugu Continental kupa u Beogradu, prva je momčad u Zagrebu ostala trenirati. Naime, regionalna Interliga u hokeju na ledu započinje u petak, a put u Beograd i nastup na kontinetalnom natjecanju klupsko je vodstvo ocijenilo sporednim natjecanjem. </p>
<p>Pod vodstvom Danijela Kolomba, mladi su »medvjedi« na ledu Pionira svladali samo turski Polisi Akademi s 15-3, dok su boljim od njih bili Partizan (9-2) i Crvena zvezda (5-3). U drugi je krug očekivano prošao Partizan. </p>
<p>Danijel Kolombo, inače trener juniorske momčadi, treće je mjesto opisao kao realno i očekivano. </p>
<p>Sportski direktor kluba Dragutin Ljubić bio je oštriji od trenera: </p>
<p>»Igrači koji su trebali pokazati da se na njih može računati u seniorskom sastavu nisu se iskazali. Jedino bih mogao istaknuti češkog vratara Lukaša Jankua.« </p>
<p>Mladim igračima ostaju nove prilike za dokazivanje, a uprava kluba posegnula je za pravim pojačanjem. Prije nekoliko dana Ljubić je najavljivao da su klubu potrebna dva napadača, a prvi je već u ponedjeljak trenirao s novim klubom. </p>
<p>Iz ljubljanske Olimpije stigao je 24-godišnji slovenski reprezentativac Egon Murič i povećao slovensku koloniju »medvjeda«. Murič, peti Slovenac u Medveščaku, može se pohvaliti postignutim pogotkom reprezentaciji Češke na ovogodišnjem svjetskom prvenstvu. </p>
<p>Kao drugo pojačanje spominje se ubojiti strijelac Kanađanin Francis Walker, s kojim su »medvjedi« navodno daleko odmakli u pregovorima. Uz odlične rezultate na pripremama, pojačani hrvatski prvak mogao bi figurirati kao kandidat za osvajanje regionalnog natjecanja slovenskih, mađarskih klubova te hrvatskog. </p>
<p>»Doveli smo dobra pojačanja. Ako nas zaobiđu ozljede, možemo u borbu za naslov prvaka Interlige«, rekao je sportski direktor hrvatskog prvaka. </p>
<p>Kako će teći preobrazba Medveščaka od kluba koji godinama tabori na dnu Interlige do borbe za naslov, vidjet ćemo već u petak, kad »medvjedi« gostuju kod ljubljanske Slavije. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mišura peti, Kljaković osmi </p>
<p>PALAMOS</p>
<p> – Nakon dva plova na Europskom prvenstvu klase Finn u konkurenciji 69 natjecatelja Marin Mišura (Labud Split) je peti, a Ivan Kljaković Gašpić (Zenta Split) osmi. U vodstvu je Danac Jonas Hoegh Christensen. Mišura je u ponedjeljak bio dva puta osmi, dok je Kljaković Gašpić zabilježio 14. i sedmo mjesto. Klasa Finn je olimpijska klasa u kojoj Hrvatska ima tradiciju nastupanja na Olimpijskim igrama. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Benedikt XVI. pozvao muslimane na dijalog</p>
<p>Papa je opetovano naglašavao potrebu za dijalogom među vjerama i kulturama </p>
<p>Kršćani i muslimani moraju se naučiti živjeti zajedno i suprotstaviti se svim manifestacijama nasilja, istaknuo je u ponedjeljak papa Benedikt XVI. na susretu s veleposlanicima 22 islamske zemlje i 16 predstavnika muslimanske zajednice u Italiji. </p>
<p>Audijencija koju je Papa održao u svojoj ljetnoj rezidenciji Castelgandolfu još je jedna u nizu inicijativa kojima Vatikan i sam Papa pokušavaju ublažiti negativne reakcije muslimanskog svijeta na predavanje što ga je održao u Regensburgu početkom rujna. </p>
<p>Nakon govora uslijedili su prosvjedi u većinski muslimanskim zemljama i zahtjevi za isprikom, a u pitanje je doveden i predstojeći posjet Pape Turskoj. </p>
<p>Benedikt XVI. se nije ispričao ali je tijekom protekla tjedna tri puta izrazio žaljenje zbog reakcija izazvanih njegovim izlaganjem u Regensburgu i objasnio da je njegova namjera bila istaknuti da vjera ide ruku pod ruku s razumom, a ne nasiljem. Iako nije izrijekom spominjao polemike izazvane njegovim govorom u Regensburgu, Papa je istaknuo da su »poznate okolnosti koje su dovele do ovog okupljanja«. Istaknuo je da je ovaj susret potvrda »poštovanja koje Sveta Stolica ima prema muslimanskom svijetu«. Na susretu s predstavnicima svih muslimanskih zemalja akreditiranih pri Svetoj Stolici, osim Sudana, Papa je opetovano naglašavao potrebu za dijalogom među vjerama i kulturama. </p>
<p>Dijalog između kršćana i muslimana je »vitalna potreba o kojoj ovisi veliki dio naše budućnosti. Imamo potrebu za autentičnim dijalogom između religija i kultura, dijalogom koji nam može pomoći u prevladavanju napetosti«, rekao je Papa, podsjećajući pritom na djelo svoga prethodnika, pape Ivana Pavla II. i na odnos povjerenja između kršćana i muslimana koji je izgrađen posljednjih godina. Navodeći riječi Ivana Pavla II. Papa je naglasio da »međusobno poštivanje zahtijeva i reciprocitet, prije svega kada se odnosi na religijsku slobodu«. Papa je održao govor na francuskom jeziku, a veleposlanicima se obraćao s »dragi prijatelji«. Prijevod govora na arapskom jeziku, koji je odmah osiguran, prenijela je izravno i arapska televizija Al Jazeera. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Svijetu prijeti novi val terorizma </p>
<p>Radi se o procjenama obavještajaca u dokumenta Nacionalne obavještajne procjene </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ukupno 16 najznačajnijih američkih obavještajnih agencija uz puni konsenzus su zaključile kako je produžetak rata u Iraku potpomogao inspiriranju i rađanju nove generacije islamskih radikala. O tome se početkom ovog tjedna piše na naslovnim stranicama mnogih američkih novina. Navode se citati iz New York Timesa koji je valjanost tih zaključaka provjerio u obavještajnim krugovima.</p>
<p>Radi se o procjenama koje su obavještajne službe formulirale u tzv. dokumentu Nacionalne obavještajne procjene (NIE), u kome se kaže kako je invazija i okupacija Iraka ključna za stvaranje ekstremne islamističke mreže terorističkih ćelija ujedinjenih nečim »malo višim, od antizapadnog dnevnog reda«. </p>
<p>U izvješću se još kaže da rastući radikalni islamski pokret jest inspiriran Al Qaidom, ali nema veze sa ovom organizacijom. NYT navodi da je šef CIA-e Michael Hayden već upotrijebio ovo izvješće prošlog travnja kako bi upozorio da, ako se ovaj trend nastavi, prijetnje Sjedinjenim Državama postat će raznolike i vodit će prema povećanju broja (terorističkih) napada diljem svijeta. Izvješće navodi da se militanti koji se trenutno bore u Iraku mogu vratiti svojim kućama, da tamo »dodaju ulje na vatru« u domaćim konfliktima. Izvješće zaključuje i da je internet pomogao širenju radikalne ideologije, postajući »sklonište terorističkim operativcima« koji više nemaju utočište u zemljama kao što je Afganistan. </p>
<p> Objavljivanje tajnog NIE dokumenta u Americi poklopilo se sa špekulacijama o mogućoj prirodnoj smrti Osame bin Ladena. No, ono je došlo i u jeku rasprave u kojoj je bivši američki predsjednik Bill Clinton priznao da je propustio šansu da potpuno eliminira vođu Al Qaide. Prema njegovim riječima, Bin Ladena nisu imali na dnevnom redu niti devet mjeseci nakon što je on napustio Washington. Kritičarima rata u Iraku pridružio se i prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith koji je objavio knjigu »Kraj Iraka«. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bruxelles osniva zajedničke snage za nadzor granica</p>
<p>Pokretanje zajedničkih europskih snaga za nadzor vanjskih granica EU-a jedini je način da se spriječi ilegalno useljavanje u EU, istaknuli su dužnosnici Europske komisije prilikom nedavnog sastanka 25 ministara pravosuđa i unutarnjih poslova. </p>
<p>Uz ilegalne, mahom ekonomske imigrante koji hrle u Europu »trbuhom za kruhom«, ima i potencijalnih terorista. U svjetlu terorističkih napada u Britaniji i Španjolskoj, te najnovijih terorističkih prijetnji prema češkoj, odnosno Pragu, Bruxelles s pravom potiče dvadesetpetoricu da udruže protuterorističke snage i djeluju zajednički osobito na vanjskim granicama Unije. </p>
<p>Da ovlasti granične kontrole treba konačno s nacionalne razine prenijeti na razinu Europske unije, europska vlada ponavlja već barem tri godine, preciznije nakon proširenja Unije prema istoku Europe. Problem ilegalnih prelazaka granice osobito je pojačan nakon petoga vala proširenja u svibnju 2004. godine.</p>
<p>Do ljeta ove godine u Španjolsku je pristiglo više od 23.000 ilegalnih imigranta iz Afrike. Španjolski šef policije Juan Fernando Lopez Aguilar pozvao je stoga prošloga tjedna Bruxelles da pomogne Madridu novčano, tehnički i ljudstvom; napose, da ostali članovi Unije pomognu nadzirati obale Sredozemnoga mora, odnosno afričku obalu Atlantika. Razumijevanje za španjolski granični problem pokazale su Malta, Grčka i Italija, jer su i same suočene s tim problemom.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Albanskim radnicima prijeti izgon iz Švicarske</p>
<p>Hoće li albanska etnička zajednica u Švicarskoj biti najveća žrtva Zakona o azilu i zapošljavanju stranaca što su ga Švicarci usvojili na nedjeljnom referendumu? Prema tvrdnjama članova nekoliko udruženja kosovskih Albanaca koji žive u Švicarskoj, novi će zakon dovesti do pravog egzodusa Albanaca iz Švicarske. </p>
<p>Te iste tvrdnje u ponedjeljak su iznijeli i mediji u Albaniji, upozoravajući da iz Švicarske mora otići oko 200.000 Albanaca sa Kosova, iz Makedonije, Crne Gore i Albanije. To će, po tvrdnjama medija ali i nekih nevladinih udruga u Albaniji i na Kosovu, prouzročiti goleme socijalne i ekonomske probleme u sredinama iz kojih su ti Albanci otišli u Švicarsku. Novac zarađen u Švicarskoj bio je obiteljima Albanaca koje su ostale živjeti u matičnim državama najvažniji, često jedini izvor prihoda. Sada će se sve to gotovo preko noći promijeniti, upozoravaju neke nevladine udruge u Švicarskoj.</p>
<p>Prema dosadašnjem zakonu o strancima, oko 20.0000 Albanaca u Švicarskoj steklo je švicarsko državljanstvo, no golema većina Albanaca koji žive u Švicarskoj nema reguliran taj status, a mnogi čekaju i godinama da se riješi njihov zahtjev za azilom, državljanstvom ili legalnim zapošljavanjem. U Švicarskoj pak pristaše novog zakona upozoravaju da će primjena tog dokumenta unijeti više reda na tržištu radne snage, te pogodovati onima kojima doista treba dati azil. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Izrael odbio razmjenu za vojnika Shalita</p>
<p>Tel Aviv ne prihvaća zahtjev za oslobađanje zatočenih čelnika Marwana Barghoutija i Ahmeda Saadata </p>
<p>JERUAZLEM/KAIRO</p>
<p> - Izrael je odbacio u ponedjeljak zahtjev palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa za oslobođenje dvojice palestinskih vođa, Marwana Barghoutija i Ahmeda Saadata, zatočenih u Izraelu u sklopu razmjene za izraelskog vojnika kojeg su uhitili Palestinci. »Mahmud Abbas pogriješio bi kad bi postavljao uvjete za oslobađanje Gilada Shalita«, rekao je zamjenik izraelskog premijera Shimona Peresa na državnom radiju. </p>
<p>Shalita su 25. lipnja uhitile tri palestinske skupine, među kojima i oružani ogranak Hamas, koji vodi palestinsku vladu. Abbas je u nedjelju na egipatskoj televiziji Mehouar izjavio da će tražiti oslobođenje Marwana Barghoutija i Ahmeda Saadata. Izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je u petak da je spreman pregovarati s Abbasom o puštanju palestinskih zatvorenika u zamjenu za oslobođenje vojnika Shalita. Barghouti, vođa Abbasova Fataha, kojega se smatra glavnim pokretačem Intifade, uhićen je u travnju 2002., a izraelski ga je sud 2004. osudio na pet doživotnih kazni zatvora. Ahmeda Saadata, zastupnika u palestinskom parlamentu, izraelska je vojska zarobila u napadu na zatvor u Jerihonu, na Zapadnoj obali, gdje je bio zatvoren. Trenutačno je optužen po 19 točaka za ugrožavanje izraelske sigurnosti. [Reuters/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Penelope dobila konkurenciju</p>
<p>Balerina, glumica i manekenka Mónica Cruz je zasad najpoznatija kao Penelopina sestra koja traga za uspjehom</p>
<p>Balerina i glumica Mónica Cruz manje je poznata sestra planetarno popularne Penélope Cruz, koja se želi na svoj način probiti u svijet uspješnih. Glumila je u nekoliko španjolskih i talijanskih filmova, te u »Asterixu i olimpijskim igrama«, a uskoro će početi sa snimanjem još jednog nastavka o pustolovinama toga slavnoga galskog junaka. Nedavno se okušala i kao model predstavivši kolekciju pret-a porter Christiana Diora za jesen i zimu.</p>
<p>»Obožavam modu i sve što je s njom povezano. Pratim trendove, ali ih uvijek prilagođavam sebi. Nešto može biti iznimno atraktivno, ali ako mi ne stoji, ja to ne nosim. Nema gluplje stvari nego biti rob mode«, kaže Mónica u intervjuu tjedniku »Hola«. </p>
<p>Španjolski mediji opisuju je kao »rasnu ljepoticu« i premda dosad baš nije zasjala kao glumica, novinari su joj dosta skloni. Hvale njezine baletne izvedbe, a simpatično im je što se ne šlepa uz Penélope Cruz nego gradi svoju karijeru polagano i uporno.</p>
<p>Kaže da je vrlo ponosna na sestru, koju od milja zove Pe, priča kako su njih dvije od ranog djetinjstva voljele razmjenjivati odjeću, te da i danas imaju sličan ukus. Nedavno su zajedno izbacile kolekciju torbica i nakita, a imaju još modnih ideja i planova, možda i za odjeću. No ne želi ništa raditi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, želi dobro promisliti i okupiti dobru ekipu, objašnjava. Obožava modu pedesetih godina prošlog stoljeća i provodi sate u prodavaonicama »vintage« odjeće. </p>
<p>Smijući se priznaje kako nije baš moderna. »Ponekad kažem da sam kako kakva baka. Obožavam biti kod kuće sa svojim psima, priređivati večere za prijatelje i obitelj. Ne idem u diskoteke i ne volim noćne izlaske. Živim u okolici Madrida i u središte grada dolazim samo na posao ili na satove baleta«, priča otvoreno o svom životnom stilu ta 29-godišnjakinja. I dalje redovno ide na probe i nada se da će plesati i kad bude imala 50 godina, jer je »plesanje za nju poput terapije«.</p>
<p>Tvrdi da je u najboljem razdoblju svoga života, da je vrlo sretna jer joj se »vratila vjera u ljubav, onakvu kakvu misliš da se događa samo na filmu«. Ne želi otkriti ime svog izabranika, ali ne skriva da je zaljubljena i ovaj put misli da je to »ono pravo«. </p>
<p>Kaže da bi htjela imati mnogo djece i što prije postati majkom, ali zasad samo ima pet pasa. Želi složnu obitelj, jer je u takvoj odrasla. Dobro se zabavlja i slaže sa sestrom i bratom Eduardom, koji je nedavno snimio ploču. Oduvijek su se međusobno podržavali i povjeravali jedni drugima, i to joj mnogo znači.</p>
<p>Razgovor se vraća na Penélope i njezine dečke. »Pe je sasvim dobro nakon prekida s Matthewom McConaughyjem, jer je to bio prijateljski raskid«, tvrdi Mónica. A za Toma Cruisea kaže da je »jedna od najboljih osoba koje poznaje«. Premda s njim nije u kontaktu tako često kao prije, kaže da »on zna kako je cijela obitelj tu ako mu nešto zatreba«. </p>
<p>Veseli se radu sa slavnim glumcima Gerardom Depardieuom i Alainom Delonom u trećem nastavku Asterixa i Obelixa, a na pitanje je li joj cilj Hollywood, odgovara kako joj je cilj raditi stvari koje je motiviraju i u kojima uživa, a to ne mora biti u Hollywoodu. [G. Tintor]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Kemija ljubavne boli</p>
<p>Znanost je još nemoćna u dešifriranju sentimentalnih razočaranja, ali možda će istraživanje koje je pokrenuto u Italiji otkriti tajnu ljubavnih opsesija</p>
<p>Tko nije iskusio nesanicu, nemir, nalete tugaljivih razmišljanja i raspoloženja razarajuće moći, a sve zbog ljubavi koja nije prihvaćena ili je odbačena? Većina ljudi, a osobito žena, iskusila je tu mračnu stranu najljepšeg osjećaja, a mnogi su čak postali i žrtvama pravih opsesija. Kao što se to dogodilo i Umi Thurman u najnovijem filmu »Moja super bivša djevojka« (My Super Ex-Girlfriend), u kojem glumi Jenny, djevojku koju je ostavio zaručnik (glumi ga Luke Wilson). Ljubavna razočaranja i odbačenost stoljećima su bili teme pjesama i romana, poslije filmova i televizijskih serija, a još nije otkriveno znanstveno objašnjenje što se događa u mozgu odbačena zaljubljenika. Poznato je samo da ljubavna bol može prerasti u psihičku, pa i fizičku bolest, te je stoga zanimljiva i sa znanstvenoga stajališta.</p>
<p>Tome u prilog ide i veliko neuroendokrinološko istraživanje koje skupina stručnjaka okupljenih oko Fondazione Mondino provodi u talijanskom gradu Paviji. Na oglas objavljen u mjesnim novinama s pozivom – »Jeste li zaljubljene? Vaša je ljubav ostala bez odgovora? Imate između 18 i 30 godina? Javite nam se«, javilo se mnogo mladih žena, a dvadeset ih je odmah uključeno u istraživački program. Svima njima je zabijen trn u srce i sve pate zbog odbacivanja najmanje tri mjeseca a najviše godinu i pol. </p>
<p>Projekt je dobio engleski naziv »Intensive Romantic Love« i usmjeren je samo na žene, jer znanstvenici smatraju da od njih mogu dobiti bolje podatke, a i da muškarci češće zapadaju u ljubavnu bol zbog seksualne frustracije nego zbog ranjena srca. Ili drukčije rečeno, žene su sklonije ljubavnu bol premetnuti u opsesiju i dopustiti si da im se samopoštvanje, pa i životna volja, svedu na minimum.</p>
<p>Glavno istraživačko sredstvo bit će funkcionalna magnetska rezonancija s pomoću koje se fotografira mozak i evidentiraju njegova najaktivnija područja u različitim ljubavnim situacijama. Znanstvenici žele otkriti postoji li i kakva je povezanost između ljubavnog razočaranja i osjećaja agresije, uzbuđenja, bijesa. Svaka seansa traje po pola sata, a zatim znanstvenici proučavaju fotografije mozgova nesretnih žena.</p>
<p>Što se zapravo događa u glavi osobe nesretne u ljubavi? Jedno prijašnje istraživanje otkrilo je da se razina proteina prozvanog NGF, uz pomoć kojeg ljudski organizam obnavlja oštećene živce, dvostruko povećava kod ljubavnih nesretnika u usporedbi sa zadovoljnim samcima ili sretnim parovima. Tako je ustanovljena veza između razine tog proteina u krvi i emotivnih stanja, ali je još ostalo neistraženo povećava li im se razina zbog toga što smo se zaljubili ili se zaljubljujemo stoga što ih je više u našem organizmu. </p>
<p>Američki znanstvenici, predvođeni profesorom Arthurom Aronom s državnog sveučilišta u New Yorku, otkrili su (također magnetskom rezonancijom), da neuzvraćena ljubav u mozgu aktivira ista središta kao i osjeti gladi i žeđi, te potrebe za cigaretom ili drogom. Zanimljivo je da su područja mozga koja aktivira seksualni nagon na drugom mjestu. Američki su znanstvenici otkrili i da je ljubav povezana s razinama dopanima i serotonina u tijelu, dviju tvari koje prenose različite signale do mozga. </p>
<p>Sljedeći korak je istražiti kako nastaje ljubavna opsesija. Pretpostavlja se da joj uzroci nisu samo biokemijski, nego i društveni, a kako se opsesije razlikuju od osobe do osobe, trebat će tragati i za individualnim dijagnozama i za istim takvim lijekovima. A kad se otkriju, past će posljednji znanstveni tabu i postati kristalno jasnim zašto se ozbiljna znanost bavi tobože efemernim ljubavnim temama. </p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Šibenčanin u švercu 2,4 tone kokaina</p>
<p>MUP je putem Interpola od španjolske policije zatražio službenu informaciju o cijelom događaju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija te ministarstvo unutarnjih poslova potvrdili su kako je na španjolskom otoku Ibiza uhićen 28-godišnji N.S. zbog krijumčarenja 2,4 tone kokaina vrijednog čak 200 milijuna eura.</p>
<p>Kako se doznaje u MVPEI španjolska je policija u subotu na katamaranu »Tatibat« koji je plovio pod britanskom zastavom kroz balearsko otočje otkrila, a potom i zaplijenila veliku količinu kokaina, te uhitila tri osobe, među kojima i Hrvata N. S. (28), s područja Šibenika. Naime, obalnoj je ophodnji katamaran bio sumnjiv zbog čega ga je pretražila i pronašla drogu, a osobe na njemu uhitila. O svemu je španjolska policija obavijestila hrvatsko veleposlanstvo u Madridu, te obitelj uhićenog hrvatskog državljanina, koja je pak službenim putem zamolila od hrvatskog veleposlanstva da se ne objavljuje identitet uhićenog mladića.</p>
<p> Također smo u Uredu glasnogovornice MVPEI Ivane Crnić doznali kako protiv N.S. u Španjolskoj slijedi istražni i sudski postupak, te mu je sukladno »bečkoj konvenciji« dodijeljen prevoditelj te određen branitelj po službenoj dužnosti.</p>
<p>Zamjenica glasnogovornika hrvatske policije Emina Lišić potvrdila je »da je riječ o N.S. (28) s područja Šibenika«, no, kako se točan identitet utvrđuje. MUP je putem Interpola nakon saznanja o uhićenju od Španjolske zatražio službenu informaciju o cijelom događaju.</p>
<p>Druga dvojica uhićenika, kako neslužbeno doznajemo su iz Bugarske i Češke, A.H. (31) i I.H. (36) koje se također sumnjiči za krijumčarenje droge te pripadnost većem međunarodnom lancu krijumčara droge. </p>
<p>Kako je izvijestila njemačka agencija dpa, droga koja je zaplijenjena na drugom po veličini balearskom otoku, a čija je ulična vrijednost oko 200 milijuna eura, najveća je na tom područja, te jedna od većih u Španjolskoj. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Pljačka 1,7 mijuna kuna ostala neriješena</p>
<p>Jedini trag, vlas kose s mjesta pljačke, bio je neupotrebljiv za DNK vještačenje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nikola Vlahusin, koji je već posljednjih pet godina glavni okrivljenik za krađu 1,7 milijuna kuna »Tiskova« novca u samom središtu Zagreba u travnju 2001., pravomoćno je oslobođen optužbe za milijunsku krađu, a oštećeno trgovačko društvo »Tisak«, upućeno je da može pokrenuti parnicu radi naknade štete.</p>
<p>To je odluka zagrebačkog Županijskog suda, kojom je potvrđena oslobađajuća presuda suca zagrebačkog Općinskog skog suda Mladena Žeravice. Brojne kontroverze tijekom sudskog postupka, nedostatak dokaza, činjenica da ukradeni novac nikada nije pronađen, kao i »mršavi« iskazi vozača i dvoje zaštitara iz vozila sa »Tiskovim« novcem od samog su početka dali naslutiti »rasplet«. Osim toga, jedini trag, vlas kose s mjesta pljačke, bila je neupotrebljiva za DNK vještačenje. Matko D., jedini svjedok koji je Vlahusina spornog dana na križanju Miramarske i Vukovarske navodno vidio, svoj je iskaz na sudu promijenio. Između pet osoba u policiji je Vlahusina prepoznao kao osobu koja je iz prtljažnika »opel corse« otela novac, no na sudu je tvrdio da ima previše i svojih problema te da se ne sjeća ni slučaja ni osobe više. Iskaz policajaca pak, bio je još zanimljiviji. Prvoosumnjičeni za pljačku, kako su rekli, najprije je bio muškarac po imenu Zoran Savić, koji je nedugo nakon pljačke na zagrebačkom aerodromu uhićen sa 100 tisuća krivotvorenih maraka. Sam Vlahusim, prema iskazima policajaca, uhićen je tek pet dana nakon događaja, ali nitko od onih koji su ga privodili, ne sjeća se kako je istraga »dovela« baš do njega. </p>
<p>Nadalje, na dan pljačke, svjedok je, tvrdi jedan od policajaca, prepoznao potpuno drugu osobu, a Vlahusina tek nakon što je priveden i nakon što mu je pokazana slika okrivljenog dubrovčanina. </p>
<p>Još čudnije, vozač »corse« u kojoj se nalazio novac, automobil sa milijunskim iznosom nije zaključao kad je krenuo iz zgrade Vjesnika, a zaštitar Damir J., kada je primjetio da pljačkaš otvara prtljažnik, službeni je pištolj »odložio« na sjedalo pored sebe. </p>
<p>Trojac koji se nalazio u »corsi« nadalje, bili su, svaki od njih, na metar udaljenosti od počinitelja te su tvdili »nismo u vidjeli lice«, dok ga je svjedok iz susjednog auta navodno i prepoznao. »Apsurd« čitavog postupka sažet je u obrazloženju presude u kojoj navodi »Odložiti pištolj pored sebe dok vam netko iz prtljažnika krade gotovo 2 milijuna kuna, ne zaslužuje nikakav komentar«. </p>
<p>Novac odvezao motociklist</p>
<p>Pljačka »Tiskovih« 1, 7 milijuna kuna podsjetimo, dogodila se u travnju 2001. na križanju Miramarske i Vukovarske. Usred »bijela« dana oko 15 sati, dok je »opel corsa« kojom se novac prevozio od Vjesnikove zgrade, »stajala« na semaforu, počinitelj je iz prtljažnika uzeo crnu torbu s manjim »torbicama« u kojma je ukupno bilo 1,7 milijuna kuna. Kao krivac se navodio Vlahusin, a prema optužnom aktu, pomagao mu je i nepozanti vozač motocikla »crosser« u čiju je korpu na prednjem djelu, Vlahusin navodno ubacio crnu torbu sa deset manjih, smeđih. Oba su počinitelja pobjegla. Jednog na biciklu, zaštitar iz »corse« uspio je sustići ali mu je ponovno pobjegao. Izjavio je kasnije kako u pljačkaša nije pucao radi sigurnosti prolaznika. Novac nikada nije pronađen.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Opljačkana »Heruc Galerija«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U prodajni prostor poznatih modnih marki »Heruc Galerija«, u Novoj Cesti 99, provaljeno je tijekom subote ili nedjleje, a iz skladišta je odnesena veća količina skupe muške i ženske odjeće, trikotaže, jakni i proizvoda od kože.</p>
<p>Provala je otkrivena u ponedjeljak oko 8 sati, a pregledom skladišta prodavaonice, postalo je jasno da je odneseno više muških odjela, ženske odjeće, jakne, trikotaže, kožnih torbica i drugih modnih proizvoda. Sva odnesena roba je »čipirana«, a ovo je prva provala u ovu prodavaonicu.</p>
<p>Provalnici su obili bravu na vratima, nakon čega su otišli u skladište s robom. Prema tamo nađenim tragovima roba je uglavnom uzimana sa vješalica, a provalnici su je trpali u vreće. Zanimljivo je da blagjna nije ni taknuta kao ni izložeba roba u prodavaonici i izlozima. </p>
<p>Vjerojatno na odlasku, skinuli su i senzore alarma na ulaznim vratima.</p>
<p>»Ne znamo zašto se nije oglasio alarm. Bio je uključen, a lopovi nisu poskidali sve senzore, tako da vjerujem kako je barem jedan od njih trebao otkriti provalu. Na vratima smo zamjenili bravu, a i alarm će uskoro biti pregledan.« rekao je Milan Basta iz unapređenja prodaje »Heruca«. Zasada se ne može govoriti o visini štete, no bit će poznata nakon inventure. </p>
<p>Najviše ukradene robe bilo je marke »Estare Culto« i »Henry Cottons«. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Opsovao Hedla ali mu nije prijetio?</p>
<p>OSIJEK- Na Općinskom sudu u Osijeku u ponedjeljak je odražana glavna rasprava u kaznenom postupku protiv dvadesetogodišnjeg Davora Borasa kojeg je Drago Hedl prijavio zbog prijetnji koje mu je uputio 9. svibnja ove godine. </p>
<p>Predsjednik mladeži HDSSB-a Davor Boras kazao je sucu Marku Ljubičiću da se ne osjeća krivim te je u svojoj obrani iznjeo da je tog dana sjedio na terasi kafića "Aroma" sa prijateljima Daliborom Žižanovićem i Milanom Vuicom, kada je naišao Hedl i opsovao ga, što je i učinio pri Hedelovom povratku, ali ne u izravnom obraćanju.</p>
<p>»Ni na koji način mu nisam prijetio, ali ne isključujem mogučnost da nije čuo moje riječi«, kazao je Boras, navodeći da mu je isključivi motiv za takav postupak bio negativno pisanje Hedla o Domovinskom ratu i braniteljima, a ne zbog postupka koji se vodi protiv Branimira Glavaša.</p>
<p>Osječki novinar koji je pozvan kao svjedok cijelog događaja istaknuo je da mu je osim psovki poručio i da će ga ubiti kao psa, na što se uzrujao i uplašio te je pozvao policiju koja je nakon nemilog događaja i uhitila Borasa i Žižanovića. U svom obraćanju sucu Hedl nije tražio odštetu, nego progon ako se Boras ne isprića i kaže da mu je uputio prijetnju.</p>
<p>Nakon što je Boras još jednom izjavio da mu nije uputio takva riječi, sudac je saslušao i ostale svjedoke te je zakazao slijedeću raspravu u studenome na kojoj će biti pozvani i dvojica policajaca koji su uhitili Borasa i Žižanovića, Milana Vuicu i pribavljanje liste poziva telefona sa kojeg je Hedl pozvao policiju. [Ognjen Gvozdenović]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vlasniku »Done« prijeti pritvor</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na zagrebačkom je Općinskom sudu u ponedjeljak odgođeno suđenje vlasniku tvrtke »Dona« Andiji Klariću (36) kojeg se tereti za prijevaru »tešku« gotovo 5 milijuna kuna. Klarić je kako doznajemo na sudu, odbio preuzeti poziv za raspravu, te će sudac Zorislav Kaleb ukoliko se okrivljeni opet ne pojavi, razmotriti i prijedlog za određivanje pritvora poduzetniku. </p>
<p>Sklapanjem ugovora o dugoročnom kreditu sa direktorom poduzeća »Palco«, kako se navodi u optužnom aktu, Klarić je tu tvrtku oštetio za oko 700. 000 eura. Kao jamstvo vraćanja kredita, čellnom čovjeku te tvrtke predao je tri vlastite mjenice, dvije od 100 i jednu od 500. 000 eura. Iako je rok povrata kredita bio do srpnja 2004., Klarić ni do danas novac nije vratio. Rekao je to u ponedjeljak oštećeni Alojzije P., koji je na raspravu doputovao iz Njemačke. »Klariću mogu zahvaliti šest bajpasa i cijelu imovinu pod hipotekom«, rekao je oštećenik. [A. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Turistička sezona bolja od prošlogodišnje </p>
<p>Vjerojatno će se ostvariti planovi o jedan do dva posto boljoj sezoni, kaže Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dobra posezona mogla bi popraviti relativno loš kolovoz kada je zaustavljen rast dolazaka inozemnih gostiju, odnosno turistička bi godina ponovno mogla biti rekordna. Sljedeće godine planira se ostvariti najmanje ponavljanje ovogodišnjih rezultata s mogućnošću povećanja do dva posto, ali bi zarada trebala biti veća za tri do pet posto, rečeno je u ponedjeljak, na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ). </p>
<p>Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, rekao je da je kiša pokvarila kolovoz a da su posljedice najviše osjetili kampovi. Posebno je ukazao na manjak kampera iz najjačih europskih emitivnih tržišta - Slovenije, Italije i Nizozemske. Istaknuo je, međutim, da bi dobar rujan i najave za isto tako dobar listopad mogle popraviti kolovoški rezultat tako da će se vjerojatno ostvariti još prošle godine utvrđeni planovi o jedan do dva posto boljoj sezoni od lanjske. Rujan je, rečeno je, posebno dobar u organiziranom prometu. </p>
<p>»Uz sve dobro što se događalo proteklih mjeseci - a to je i dobar posjeti povećanje broja noćenja, ali i rast prometa na autocestama i zračnim lukama - moramo spomenuti i loše strane ovogodišnje sezone«, </p>
<p>rekao je Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam. Mičić je naveo da je »neoprostivo da su kampovi pretjerali s cijenama, neoprostiva je hiperinflacija lošeg ugostiteljstva.«. »Godinu su obilježili i verbalni sukobi ali i teži incidenti lokalnog puka s turistima u Dalmaciji, te se i o svemu tome mora povesti računa kada budemo planirali slijedeće ljeto. Smeta me, isto tako, što se ništa ne događa s vojnim objektima koje bi trebali pripremiti za turističku eksploataciju, što golf projekti također stoje na mjestu« naglasio je Mičić.</p>
<p>Dodao je kako pri formiranju cijena za narednu sezonu turistički djelatnici moraju biti jako oprezni, a da je to iznimno opasna stavka potkrijepio je primjerom Dubrovnika i Hvara koji su ove godine pretjerali s cijenama te se tako u dobrom dijelu sezone imali manjak turista. </p>
<p>I Hrvoje Urlić, član Turističkog vijeća iz Makarske rekao je da je turistička usluga na dobrom dijelu obale pojednostavljena do maksimuma, da privatnici uzimaju nekvalificiranu radnu snagu bez znanja ophođenja prema gostima. »Tim kvazi konobarima nedostaje i kulture u ophođenju, ne znaju strane jezike«, naglasio je Urlić. </p>
<p>Evidentne slabosti što su se događale protekloga ljeta, Dragan Magaš pripisao je, kako je rekao, opijenošću Dalmacije prošlogodišnjim uspjehom. </p>
<p>Inače, do kraja godine vjerojatno će se ostvariti prognoza o dva posto više broja posjetitelja i noćenja u odnosu na 2005. Zarada bi mogla biti veća do pet posto. Zabrinjava, istaknuto je , određeni zaostatak u rezultatima glavnih tržišta Njemačke, Italije i Francuske, daljnji pad Češke te neplanirani pad Mađara, što je vjerojatno posljedica negativne medijske kampanje nakon rušenja na Viru.</p>
<p>Značajno su, s druge strane, porasla tržišta Španjolske, SAD, Austrije, Poljske Slovačke i Rusije.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nijemci dali ponudu za Valjaonicu cijevi Sisak</p>
<p>Rohrwerk Maxhuette, tvrtka kćer kompanije Max Aicher, nudi 405,06 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Njemačka tvrtka Rohrwerk Maxhuette uputila je Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) ponudu za kupnju Valjaonice cijevi Sisak (VCS), dok za šibensku Tvornicu lakih metala (TLM) nije pristigla nijedna ponuda.</p>
<p> Rohrwerk Maxhuette, tvrtka kćer kompanije Max Aicher, nudi za sisačku Valjaonicu 405,06 milijuna kuna, kolika je i bila početna cijena istaknuta u natječaju, a ostale bitne pojedinosti ponude spremna je dati nakon detaljnog uvida u poslovanje i stanje VCS-a, odnosno nakon obavljenog due dilligencea, izvijestio je na današnjem otvaranju ponuda potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac.</p>
<p> Rohrwerk Maxhuette takav stav obrazlaže prekratkim vremenom između objave poziva za prikupljanje javnih ponuda i rokom za dostavu ponuda.</p>
<p> Pristigla ponuda bit će razmotrena u HFP-u, dok konačnu odluku donosi Vlada.Uz Rohrwerk Maxhuette, ponudbenu dokumentaciju za VCS otkupile su i tvrtke C.I.O.S. iz Zagreba i Železiarne Podbrezova iz Slovačke, ali one nisu dale svoje ponude.</p>
<p> Za TLM, ponudbenu dokumentaciju otkupila je rumunjska tvrtka S.C.ALRO S.A., ali nije dostavila svoju ponudu. HFP je javne pozive za prikupljanje ponuda za kupnju 100 postotnog vlasničkog udjela u Valjaonici cijevi Sisak te 80,2 posto dionica TKM-a objavio 8. rujna ove godine.</p>
<p> Riječ je o tzv. nultim natječajima na kojima se dionice VCS-a i TLM-a nude po nominalnoj cijeni, pa tako početna cijena za VCS iznosi 405,06 milijuna kuna, a za 1.475.802 dionice TLM-a iz porfelja HFP-a, DAB-a i HZMO-a, 442,74 milijuna kuna.</p>
<p>Od ponuđača se, uz uobičajene uvjete, uz ostalo, očekuje da zadrže osnovnu djelatnost društava, prilože poslovne planove i planove investiranja te da istaknu spremnost za poštivanje kolektivnih ugovora. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Čović kupio 13 tisuća redovnih dionica Plive</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Uprave Plive Željko Čović je krajem prošlog tjedna, iskorištenjem opcije kupnje Plivinih dionica za 2002., kupio 13.000 redovnih dionica Plive, po unaprijed utvrđenoj zajamčenoj cijeni od 404,29 kuna po dionici, obavijest je Plive koju je prenijela Zagrebačka burza. Navedenih 13.000 dionica, koje čine 0,0699 posto ukupnog temeljnog kapitala Plive, Čović je isti dan, a transakcije su izvršene 22. rujna, darovao članovima svoje obitelji. </p>
<p> O svim je transakcijama Pliva informirana istog dana, navodi se u obavijesti u kojoj se također napominje da je Čović dionice Plive stekao iskorištenjem opcije kupnje Plivinih dionica za 2002., a na što je ostvario pravo temeljem ugovora sklopljenog s Društvom. </p>
<p> Nakon navedenih transakcija, Željko Čović u svom vlasništvu ima ukupno 9.484 dionice Plive, koje čine 0,051 posto ukupnog temeljnog kapitala te farmaceutske tvrtke, navodi se u formalnoj obavijesti o trgovanju dionicama Plive koju prenosi Zagrebačka burza.</p>
<p> Inače, prošli petak, 22. rujna Plivinim dionicama na Zagrebačkoj se burzi trgovalo po cijeni od 804 kune. Američki Barr u poboljšanoj javnoj ponudi za preuzimanje Plive ponudio je cijenu od 820 kuna po dionici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Za sanaciju brodogradilišta 4,2 milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja krajem prošlog tjedna odobrilo je, na zahtjev Ministarstva gospodarstva, državne potpore za sanaciju četiriju brodogradilišta u ukupnom iznosu 4,2 milijarde kuna, priopćeno je u ponedjeljak iz Agencije. Od toga je iznosa Brodosplit Brodogradilištu namijenjeno 1,687 milijardi kuna, Brodotrogiru 624,86 milijuna kuna, 3. maju 1,67 milijardi kuna, te Brodogradilištu Kraljevica 220,78 milijuna kuna.</p>
<p>Zahtjev za odobrenje potpora Agenciji je podnijelo kao davatelj potpore Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 28. kolovoza, a Vijeće je potpore odobrilo na 68. sjednici, održanoj 21. rujna. Nakon što su komercijalne banke odbile dati kredite temeljem državnih jamstava koja prethodno nije odobrila Agencija, došlo je do krize likvidnosti u većini hrvatskih brodogradilišta. Vijeće je odobrilo potpore pod uvjetima da se jamstvo i kredit daju pod tržišnim uvjetima, da kredit bude vraćen u roku 12 mjeseci od isplate posljednjeg obroka, da je potpora dodijeljena zbog ozbiljnih socijalnih problema, da je ograničena na nužan iznos koji omogućuje poslovanje poduzetnika, da se odobrava za razdoblje potrebno za izradu plana restrukturiranja, a najviše na šest mjeseci, te da se dodjeljuje samo jednom.</p>
<p>Spomenuti uvjeti temelje se na Zakonu o državnim potporama, Uredbi o državnim potporama te obvezama koje je Hrvatska preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a, navodi se u priopćenju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Povećan promet u distributivnoj trgovini</p>
<p>U drugom je tromjesečju ostvareno ukupno 62,9 milijardi kuna prometa </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poslovni subjekti, odnosno pravne osobe i obrtnici u Hrvatskoj su u drugom tromjesečju ove godine u distributivnoj trgovini ostvarili ukupno 62,9 milijardi kuna prometa, što je za 7,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom su pravne osobe ostvarile 59,38 milijardi kuna prometa ili 94,3 posto, a obrtnici 3,56 milijardi kuna ili 5,7 posto.</p>
<p>U prvoj polovici ove godine pak ukupni je promet ostvaren u distributivnoj trgovini iznosio 114,53 milijarde kuna i bio je za 7,5 posto veći nego u prvih šest mjeseci prošle godine.</p>
<p>Najveći dio prometa u distributivnoj trgovini ostvarenog u drugom tromjesečju, odnosno 55,86 milijardi kuna, realiziran je u trgovačkim djelatnostima, dok je promet u netrgovinskim djelatnostima iznosio 7,08 milijardi kuna.</p>
<p>Najveći je promet pritom ostvaren u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, i to veći od 28,6 milijardi kuna.</p>
<p>Slijede trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, popravku predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, gdje je ostvareno više od 18,2 milijarde kuna prometa, te ostala trgovina na veliko, s 13,44 milijarde kuna prometa.</p>
<p>Na kraju drugog tromjesečja pravne osobe imale su 22.676 prodavaonica, odnosno servisa, a obrtnici 21.379.</p>
<p>Istodobno je ukupan broj zaposlenih koji rade u distributivnoj trgovini u Hrvatskoj iznosio 216.732, od čega je njih 171.331 bilo zaposleno u pravnim osobama, a 45.401 u obrtu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="54">
<p>Šeks je pogriješio</p>
<p>Komentirajući izjavu predsjednika Sabora Vladimira Šeksa da bi on premijeru bio savjetovao da je u lipnju, umjesto u Veronu, otišao u Vukovar, Sanader je kazao da svatko može pogriješiti, pa i Šeks</p>
<p>Odmah po dolasku iz New Yorka u Zagreb, premijer Ivo Sanader novinare je izvijestio o boravku u Americi. Rekao je da je delegacija prije svega htjela učvrstiti međunarodni položaj Hrvatske, kao i šanse da Hrvatska postane nestalna članica Vijeća sigurnosti u razdoblju 2008.-2009. Boravak u New Yorku ocijenio je vrlo korisnim i uspješnim. </p>
<p>Ponovio je da je praksa, dogovorena na početku mandata ove vlade, da se svake godine pred Skupštinom UN-a izmjenjuju predsjednik države i predsjednik Vlade. Posebno je istaknuo i susret s predstavnicima udruga hrvatskih iseljenika, te kazao da će Vlada učiniti sve da se stvore šanse za njihov povratak. »Nećemo im slati prazne pozive«, rekao je premijer, »nego stvoriti uvjete za povratak mladih ljudi, za kojima će doći i njihovi roditelji. Ti uvjeti moraju biti onakvi kakve su imali u zemljama u koje su odlazili«, kazao je premijer.</p>
<p>Na pitanje je li između njega i predsjednika države tijekom boravka u New Yorku došlo do nesporazuma i je li se predsjednik Stjepan Mesić žalio na veleposlanika Nevena Juricu, Sanader je kazao da je bilo nekih nesporazuma, ali su on i Predsjednik u izravnom razgovoru sve razriješili. </p>
<p>Ponovio je kako je on dobio poziv za sudjelovanje na okruglom stolu, a predsjednik Mesić za večeru s američkim predsjednikom Bushem. »Kao što je kazao i Predsjednik, ubuduće takvih nesporazuma više neće biti«, odgovorio je Sanader, ocijenivši Mesićev odlazak na skup nesvrstanih veoma korisnim za promociju Hrvatske. Na pitanje o budućem položaju veleposlanika Jurice, Sanader je kazao kako njegov položaj nije upitan.</p>
<p>Prigodom svečanog postrojavanja 204. brigade u Vukovaru, Sanader je čestitao Vukovarcima, članovima 204. brigade, ali i svima onima koji su branili Vukovar, u kojem se, kazao je, nije branio samo taj grad, nego cijela Hrvatska. </p>
<p>Istaknuo je da se već dvije godine redovito sastaje Državni odbor na kojem se odlučuje o načinu obilježavanja svih blagdana i obljetnica. Na posljednjem sastanku odlučeno je, kazao je, da će 25. rujna u Vukovaru biti snažno Vladino izaslanstvo, predsjednik države i Sabora, a da će 18. studenoga Vukovaru biti »sva trojica«. »Želim eliminirati sve nedoumice oko toga gdje je tko kada trebao biti«, dodao je Sanader.</p>
<p>Upitan da komentira nedavnu izjavu predsjednika Sabora Vladimira Šeksa koji je rekao da bi on premijeru bio savjetovao da je u lipnju, umjesto u Veronu, otišao u Vukovar, Sanader je kazao da svatko može pogriješiti, pa i Šeks. </p>
<p>»Točno se znalo da je središnja proslava Dana državnosti 25. lipnja u Zagrebu, a u Vukovaru je bilo samo postrojavanje završenih časnika i dočasnika«, rekao je Sanader, dodavši da mu Šeks nije trebao ništa savjetovati jer su se o tome, kazao je, gdje će tko kada biti, zajedno dogovorili na sastanku Državnog odbora, ali mu to, rekao je, ne uzima za zlo jer »svatko može zaboraviti«. Na pitanje smatra li da je Šeks pogriješio, Sanader je rekao da jest, ali da svatko može pogriješiti.</p>
<p>»Ja se u Vukovar ne idem slikati kao neki drugi, a u Vukovaru sam bio nebrojeno puta«, odgovorio je premijer na pitanje pribojava li se da bi mu netko mogao zamjeriti što u ponedjeljak nije bio u Vukovaru na postrojavanju 204. brigade. »Državni odbor je odlučio i o tome kako će se obilježiti i današnji dan i 25. lipnja«, kazao je Sanader.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja vezano uz splitsko brodogradilište, i eventualnu odgovornost ministra Branka Vukelića, Sanader je rekao da treba sačekati rezultate istrage. »Mislim da se u Hrvatskoj moramo zauzimati za vladavinu prava, i 'maknuti' politiku i iz Brodosplita, Požeško-slavonske županije i bilo čega drugoga. Neka to riješi vladavina prava. Očekujemo brzu istragu i privođenje onih koji su krivi, ako ih ima. Prije toga govoriti o nečijoj odgovornosti nema nikakva smisla«, rekao je Sanader. Dodao je i da je brodogradnja iznimno značajna industrija, te kako je Vladi u interesu puna istina u slučaju Brodosplita, i svih drugih škverova, ali bez prepucavanja i političkih pritisaka. </p>
<p>Na pitanje zbog čega je smijenjen član Nadzornog odbora Brodosplita - Siniša Poljak, Sanader je rekao da je Poljak smijenjen davno prije jer nije bio sposoban obnašati tu dužnost. </p>
<p>Dobivanje EP-a donijelo bi 30.000 do 40.000 radnih mjesta</p>
<p>Prije konferencije za novinare premijer se, zajedno s četvoricom ministara, sastao s predstavnicima Uefe, koji obilaze zemlje kandidatkinje za EP u nogometu 2012.</p>
<p>Na konferenciji za tisak Sanader je izrazio i zadovoljstvo sastankom s predstavnicima Uefe, vezano uz hrvatsku kandidaturu za domaćina (zajedno s Mađarskom), za Europsko prvenstvo 2012. Rekao je kako bi pozitivan odgovor Uefe u prosincu za Hrvatsku značilo između 30 i 40 tisuća novih radnih mjesta, infrastrukturne projekte, unaprjeđenje turizma, ali i rekonstrukciju četiriju hrvatskih nogometnih stadiona u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Ta bi rekonstrukcija, odgovorio je premijer, Hrvatsku koštala 280 milijuna eura, a troškove bi zajednički trebali snositi država i lokalna samouprava.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vukelić: Poduzetnicima ćemo još povećati poticaje </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Malo i srednje poduzetništvo predstavlja 99 posto registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, zapošljava 55 posto ukupno zaposlenih, te čini 44 posto ukupnog BDP-a i 60 posto hrvatskog izvoza, i Vlada će nastaviti s poticanjem ovog važnog segmenta gospodarstva, rekao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, predstavljajući rezultate projekata i mjera Ministarstva u poticanju malog i srednjeg poduzetništva. </p>
<p>Kao glavne smjernice razvoja, ministar je istaknuo jačanje poduzetničkih zona, povoljnije kreditne linije za poduzetnike, te nastavak povećanja poticaja. »Od konkretnih mjera predvidjeli smo 25 posto više sredstava za mjere poticanja, uvođenje cenzusa minimalno triju zaposlenih, osim poduzetnika početnika, veća sredstva po korisniku potpora, veće značenje edukacije u poduzetništvu, jamstvene instrumente na regionalnoj razini, sustav komercijalizacije inovacija, te osnivanje središta izvrsnosti«, rekao je Vukelić. </p>
<p>Nakon prezentacije, Vukelić se osvrnuo na aktualna zbivanja u Brodosplitu, naglasivši još jednom kako će istraga pokazati moguće nepravilnosti u korištenju ugovora. Istaknuo je da »Nadzorni odbor ne vodi poslovanje, nego ocjenjuje ugovore o povoljnosti gradnje pojedinog broda, a predlaže ih Uprava, i tu je sve bilo nesporno«, rekao je. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Vukovarski su branitelji omogućili obranu Hrvatske</p>
<p>Hrvatska nema pravo na siromaštvo jer to je pitanje cijene slobode koju smo izborili, kazao je predsjednik Mesić</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Pripadnici legendarne 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske 15. godišnjicu njezina osnutka proslavili su u ponedjeljak svečanim postrojavanjem na Gradskom stadionu u Vukovaru. Tom prigodom 20 pripadnika brigade primilo je od predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa Spomen plaketu Vukovar 1991., koja je ustanovljena u srpnju odlukom Sabora. Na svečanosti su bili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri obrane i unutarnjih poslova Berislav Rončević i Ivica Kirin. </p>
<p>Nakon uručenja plaketa, Mesić je 204. brigadi i njezinu prvom zapovjedniku, stožernom brigadiru Mili Dedakoviću Jastrebu, uručio Red Nikole Šubića Zrinskog i Red kneza Domagoja s ogrlicom. U govoru je istaknuo da su vukovarski branitelji zaustavili srpskog agresora u ključnim trenucima i time omogućili obranu cijele Hrvatske.</p>
<p>»Bitka za Vukovar pokazala je da se narod u borbi za slobodu ne može pobijediti. U Vukovar ste se vratili mirno, ali kao pobjednici, i pobjednici poručuju - 'Nikad više Ovčara'«, kazao je Mesić. Na pitanje kako komentira to što Dedaković do danas nije promaknut u čin generala, Mesić je odgovorio da mu je »osobno žao što Dedaković nije general, ali kako tu nepravdu on ne može ispraviti«. Predsjednik je podsjetio da je za postrojavanje pripadnika 204. vukovarske brigade trebalo puno vremena, ali i političke volje </p>
<p>Predsjednik je kazao kako u prvi plan danas dolaze gospodarska i socijalna pitanja, suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije. »Hrvatska nema pravo na siromaštvo, jer to je pitanje cijene slobode koju smo izborili«, zaključio je Mesić. </p>
<p>Važnost 204. brigade i obrane Vukovara istaknuo je i Vladimir Šeks, kazavši da ustanovljenjem spomen-plakete Sabor želi izraziti poštovanje, ponos, čast i dostojanstvo svim hrvatskim braniteljima.</p>
<p>»Vukovar nije pao, Vukovar je pobijedio, a Srbija i JNA su poraženi. To je veličajna epopeja hrvatskog naroda koja je pridonijela da Hrvatska napokon opstane kao neovisna i suverena država. Bez toga, Hrvatska bi teško našla predah da se organizira za obranu i ništa ne bi bilo od međunarodnog priznanja«, rekao je Šeks.</p>
<p>Jadranka Kosor je podsjetila na žrtve Vukovara u kojem se, kako je kazala, dogodio genocid, ekocid i kulturocid. Dodala je kako se to nikada ne smije zaboraviti.</p>
<p>Izaslanstva su položili vijence na mjestu masovne grobnice na Ovčari i Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, a za poginule je u središtu Vukovara služena je misa zadušnica koju je predvodio biskup Marin Srakić.</p>
<p>Bush će doći u Hrvatsku</p>
<p>Predsjednik SAD-a George Bush obećao je da će doći u Hrvatsku, rekao je predsjednik Mesić novinarima u ponedjeljak u Vukovaru, iznijevši detalje svog susreta s Bushem na nedavnoj večeri u New Yorku. »Sa suprugom je dočekivao goste i kad me vidio da dolazim ostavio je ženu malo po strani, došao k meni, rukovao se, obgrlio me i dva puta poljubio. Rekao sam mu da me je iznevjerio jer je bio obećao da će u Hrvatskoj proslaviti izbornu pobjedu. Na to je rekao da priznaje, i dodao da su mu svi prijatelji rekli da je Hrvatska najljepša zemlja na svijetu. Okrenuo se supruzi i rekao: 'Laura, znaš, idemo u Hrvatsku'«, kazao je Mesić, istaknuvši da taj detalj demantira tvrdnje da su u Hrvatskoj u SAD-u zatvorena vrata.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nema nesporazuma s premijerom </p>
<p>Mesić neće smijeniti savjetnika Budimira Lončara, kao ni hrvatskog veleposlanika u SAD-u Nevena Juricu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Oba moja posljednja putovanja, i u SAD i na Kubu za Hrvatsku su korisna. Naši ciljevi jesu EU i NATO, ali da bi naša privreda opstala nije dovoljno samo tržište Europe«, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić gostujući u ponedjeljak na Hrvatskom radiju.</p>
<p>Istaknuo je da uvijek lobira za hrvatsko gospodarstvo na svojim inozemnim putovanjima i kako je zahvaljujući i tome Hrvatska dobila milijunski vrijedne poslove u Kazahstanu, Kataru, Libiji, a smiješe joj se i poslovi u Alžiru. Primjerice, u Kataru je splitski »Konstruktor« dobio posao vrijedan 220 milijuna dolara, na čemu je predsjednik Mesić osobno zahvalio katarskom emiru. Posjet Kubi iskoristio je upravo za lobiranja za hrvatsku privredu i otvaranja novih tržišta.</p>
<p>Savjetnika Budimira Lončara predsjednik Mesić neće smijeniti, unatoč medijskim napadima kojima je izložen ovih dana. »Nije to napad na Lončara, to je napad na mene od onih ustašoida kojima smeta moj antifašizam i ne mogu prežaliti raspad endehazije«, poručio je Predsjednik. Na novinarski upit odgovorio je kako takvih »ustašoida« ima i u novinama koje su se obrušile na njegova savjetnika Budimira Lončara. Za njega je predsjednik Mesić pun hvale jer ga »dobro savjetuje, ima dobra poznanstva i pomagao je Hrvatskoj u pripremama za osamostaljenje od prvog dana«. Zahvaljujući Lončaru, rekao je Predsjednik, ušlo se u trag iznosu od dvije milijarde dolara koje je bivša Jugoslavija pospremila na tajne račune, a koji su kasnije raspoređeni bivšim republikama.</p>
<p>Predsjednik neće smijeniti ni hrvatskog veleposlanika u SAD-u Nevena Juricu zbog propusta u organizaciji njegova i premijerova susreta s Georgeom Bushem. »To nije razlog za smjenu, ali upozorenje je dovoljno«, smatra Predsjednik. Ujedno je dodao: »Premijer i ja smo dogovorili tko zemlju gdje, kako i kada vani predstavlja. Neka svatko radi svoj posao i neće biti nikakva sukoba«. </p>
<p>Predsjednik je otkrio i da je na večeri s američkim predsjednikom dobio njegovo obećanje da će posjetiti Hrvatsku.</p>
<p>Predsjednik smatra da će se bez problema ući u trag svim akterima u aferi »Brodosplit«, a najavio je da će se uskoro znati i tko je nalogodavac za ubojstvo osječkog šefa policije Reihla-Kira. [Miroslava Rožanković]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Očita je umiješanost SDP-a u lobiranje za Actavis</p>
<p>Činjenica da ista agencija radi i za Actavis i za SDP, dovoljan je dokaz o umiješanosti SDP-a u lobiranje za prodaju Plive Actavisu, rekao je glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »U nedostatku vlastitih programa i argumenata SDP je izvrijeđao HDZ, predsjednika HDZ-a i premijera naše vlade. Odustajanjem Actavisa od kupnje Plive očito im je izmakao novac za predizbornu kampanju«. Tim je riječima u ponedjeljak na konferenciji za novinare Ivan Jarnjak, glavni tajnik HDZ-a, odgovorio na SDP-ove učestale napade na HDZ posljednjih dana. HDZ čestita »hrabrim SDP-ovcima što su se osokolili to javno iznijeti« i poziva ih da do kraja javno iznesu sve detalje s brifinga o povezanosti Actavisa i SDP-a. Činjenicu da ista agencija radi i za Actavis i za SDP, dovoljan je dokaz o njihovoj umiješanosti u lobiranje za prodaju Plive Actavisu, čime bi se trebalo baviti i Državno odvjetništvo, poručio je Jarnjak. Ujedno dodaje da bi se zbog toga trebao crveniti ne samo crveni medo koji im je simbol nego i svi u SDP-u koji ih neargumentirano napadaju.</p>
<p>Andrija Hebrang, član Predsjedništva HDZ-a, tvrdi da se SDP samo još aferama smišljenim protiv HDZ-a može nametnuti javnosti. »Umjesto da se zajedno s nama uhvate u borbu protiv korupcije, oni pokušavaju borbu protiv korupcije pretvoriti u borbu protiv političkih protivnika. To je najveća zloupotreba korupcije«, poručuje Hebrang.</p>
<p>Upozorio je da je afera Pliva počela još 2002., kad je tiho, bez znanja javnosti, odluke Vlade i Sabora protuzakonito prodano osam posto Plivinih dionica.</p>
<p>»Oni su odlukom Vlade dionice prebacili iz Mirovinskog fonda u HZZO da bi HZZO kroz državne dionice sanirao dugove, što je protivno Zakonu o privatizaciji«, pojasnio je Hebrang. Dionice su prodali po dvostruko nižoj cijeni od današnje, omogućili su rasprodaju Plive a državi smanjili kontrolni paket dionica. Država je time izgubila četiri milijarde kuna, tvrdi Hebrang, napominjući da se tim novcem mogao vratiti dio duga umirovljenicima. </p>
<p>Iako SDP želi srušiti Vladinu ideju da se dionicama Plive vrati dug umirovljenicima, Hebrang poručuje da se privatizacija Plive time neće zaustaviti. »Premijer je izrijekom obećao da će dug umirovljenicima biti vraćen prodajom Plive«. HDZ je, napominje, to namjeravao učiniti prodajom dionica HT-a, što sad ne može učiniti zbog uvjeta pod kojim je »Račanova vlada HT prodala Deutsche Telekomu«, pa se ne zna kome je u toj prodaji pripala vrlo vrijedna infrastruktura. Problem će se, najavio je Hebrang, možda rješavati i međunarodnom arbitražom. SDP-ov agresivni, neprijateljski stav nije ogledalo razine političke kulture, a HDZ će to i dokazati i neće se spuštati ispod civilizirane razine komunikacije ni u najžešćoj predizbornoj kampanji, poručio je Hebrang. Dodao je da se SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić u obrani vlastite stranke, svjestan da nije u pravu, obrušava govorom mržnje na medije i političke protivnike. </p>
<p>Na upit o sukobu predsjednika Mesića i premijera Sanadera glede predstavljanja državnog izaslanstva za posjeta New Yorku, Goran Jandroković je odgovorio da su obojica zajednički odradili velik posao u interesu Hrvatske. Najavu predsjednika Mesića da je veleposlaniku u SAD-u Nevenu Jurici udijelio žuti karton, Jandroković je prokomentirao riječima: »Diplomatska praksa ne poznaje žute kartone, a odnosi premijera i Predsjednika su bolji nego u vrijeme Račanove vlade«.</p>
<p>Miroslva Rožankković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Štiteći liječnike, zaštititi i pacijente</p>
<p>Hrvatska liječnička komora sklopila ugovore s dva odvjetnička ureda radi pravne zaštite svojih članova </p>
<p>»Hrvatska liječnička komora sklopila je ugovore s dva odvjetnička ureda radi pravne zaštite svojih članova u krivičnim i imovinskim sporovima, te u slučaju novinskih napisa koji ih neargumentirano vrijeđaju, osobno i(li) kao struku«, rekao nam je u ponedjeljak Hrvoje Minigo, predsjednik Komore, uoči blagdana svetaca Kuzme i Damjana, zaštitnika liječnika i farmaceuta, koji se obilježava u utorak. </p>
<p>On smatra da će Komora, pravno štiteći liječnike, zaštititi i pacijente, jer treba vratiti povjerenje u struku i omogućiti joj smiren rad. </p>
<p> Komora, dodaje Minigo, priznaje da među liječnicima ima pogrešaka, mita i korupcija, ali ništa više nego u drugim dijelovima društva. </p>
<p>To je, tvrdi, naslijeđe prošlosti kada su se stvari učestalo rješavale vezama i »kuvertama«. No, za taj problem postoje policija, odvjetništvo i sud, dok Komora protiv dokazano korumpiranih liječnika donosi svoj sud koji može završiti i oduzimanjem dozvole za rad. Učestalo medijsko izdvajanje nepravilnosti baš u liječništvu, Minigo tumači doživljajem važnosti te struke u životu građana, ali u pitanju je i položaj zdravstva u sustavu. Ne, radi se samo o plaćama, već i o godinama učenja, uvjetima rada, u odnosu na druge struke, zbog čega biti doktor više nije »in«. </p>
<p>Dokaz tome su i ove godine prazna studijska mjesta u Splitu i Rijeci iako na burzama nema nezaposlenih liječnika. Mladi misle da će karijeru puno lakše ostvariti u nekim drugim strukama pri čemu neće biti u strahu od greške ili komplikacije te posljedica koje mogu izazvati, smatra Minigo. </p>
<p>Biserka Lovrić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Od utorka derivati jeftiniji od 0,6 do 2,1 posto </p>
<p>U postotku će najviše pojeftiniti lož ulje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska naftna kompanija INA i početkom ovog tjedna u akciji »Zašto plaćati skuplje?« snizit će maloprodajne cijene naftnih derivata i to od 0,6 posto koliko će pojeftiniti eurosuper 95 i super plus 98 do 2,1 posto koliko će pojeftiniti lož ulje, a jedino se neće mijenjati cijena plavog dizela, izvijestili su iz Ine. </p>
<p> Od utorka, 26. rujna, na Ininim benzinskim postajama maloprodajne cijene motornih benzina bit će niže za pet lipa po litiri, pa će se super 95 prodavat po cijeni od 7,40 kuna po litri, što je smanjenje za 0,7 posto u odnosu na dosadašnjih 7,45 kuna. Maloprodajna cijene eurosupera 95 i supera plus 98 od utorka će biti niže za 0,6 posto, pa će se eurosuper 95 prodavati po cijeni od 7,70 kuna po litri (do sada 7,75 kuna), a super plus 98 po 7,80 kuna (do sada 7,85 kuna). </p>
<p> Cijene dizelskih goriva bit će snižene za 1,4 posto, odnosno bit će niže za 10 lipa po litri i nova je cijena eurodizela 7,15 kuna po litri (do sada 7,25 kuna), a dizela 7,05 kuna (do sada 7,15 kuna). U postotku najviše, za 2,1 posto, pojeftinit će loživo ulje - ekstra lako i njegova je nova cijena 4,60 kuna (do sada 4,70 kuna po litri). Nepromijenjena će i nadalje ostati cijena plavog dizela od 4,10 kuna po litri. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatsko izaslanstvo u State Departmentu </p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Izaslanstvo Hrvatskoga sabora i MORH-a koje boravi u jednotjednom posjetu SAD-u razgovaralo je u ponedjeljak s visokim dužnosnicima State Departmenta o provedbi obrambenih reformi u Hrvatskoj, sudjelovanju HV-a u mirovnoj misiji NATO-a u Afganistanu i očekivanjima Zagreba da summit NATO-a u Rigi konkretno potvrdi ostvarene rezultate i doprinos Hrvatske, kazao je nakon sastanka voditelj Izaslanstva Krešimir Ćosić.</p>
<p>Izaslanstvo je u State Departmentu razgovaralo s podtajnicima za politička i vojna pitanja za jugoistočnu Europu Michaelom Couterom i Christopherom Hohom. »Američka strana zahvalila se na konkretnoj pomoći koju Hrvatska pruža sudjelujući u mirovnoj operaciji NATO-a u Afganistanu«, kazao je novinarima Ćosić, dodajući kako se radi o »jasnoj i snažnoj poruci prepoznavanja punog hrvatskog doprinosa jednoj važnoj, osjetljivoj i teškoj operaciji«. Kazao je kako je Izaslanstvo jasno naglasilo kako Hrvatska očekuje da sve ono što čini na planu obrambenih reformi i u Afganistanu bude prepoznato u »jasnoj formulaciji sa sastanka u Rigi, kao i sastanka Parlamentarne skupštine NATO-a u Quebecu«, u studenome. </p>
<p>Na sastanku je bilo riječi i o povećanju hrvatskog kontigenta u Afganistanu sa 150 na najviše 300 vojnika o čemu, kako je rekao Ćosić, predstoji usuglašavanje i izglasavanje takve odluke tijekom ove i 2007. godine.</p>
<p>U razgovoru je naglašena i potreba da se obnovi program vojne izobrazbe hrvatskih časnika u SAD-u, rekao je Ćosić. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060926].
|
