NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060925].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 140126 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.09.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Stambeni krediti i nezaposlenima</p>
<p>Banke u ovoj godini udvostručile broj stambenih kredita u odnosu na isto razdoblje lani</p>
<p>Stambeni krediti s odgođenim plaćanjem dijela glavnice, krediti bez jamaca i depozita, te moratorij za rodilje i njihove supružnike samo su neke od pogodnosti kojima se banke bore za klijente. Vrtoglavi rast cijena »kvadrata« i sve niže kamatne stope potaknuli su građane da što prije riješe stambeno pitanje. Tome u prilog ide i istraživanje GfK, centra za istraživanje tržišta, prema kojemu pet posto stanovništva starijeg od 15 godina, njih 170.000, iskazuje namjeru da u ovoj godini riješi svoj stambeni problem. Zato i ne čudi da su neke banke u ovoj godini udvostručile broj stambenih kredita u odnosu na lani.</p>
<p>Najveći porast zabilježila je Privredna banka Zagreb, koja je u prvih šest mjeseci izdala 1,7 milijardi kuna stambenih kredita. To je, u odnosu na lani, porast od čak 200 posto. Zagrebačka banka odobrila je u prvih osam mjeseci 2,6 milijardi kuna novih stambenih kredita, odnosno 55 posto više u odnosu na prošlu godinu. </p>
<p>»Danas građani uvjetno rečeno imaju na raspolaganju više novaca, jer je snažna konkurencija utjecala na značajno sniženje kamatnih stopa, a time i otplatnih rata«, objašnjavaju u Zagrebačkoj banci. Uz to ukazuju na činjenicu da je građevinska branša u procvatu, jer je godinama potražnja za novosagrađenim nekretninama bila značajno veća od ponude, pa se danas građanima nudi sve veći broj atraktivnih nekretnina.</p>
<p>Gotovo sve banke odobravaju kredite s valutnom klauzulom vezanom uz euro ili švicarski franak. Kamatne stope u francima kreću se od 3,95 do 5,25 posto godišnje. U eurima je kamatna stopa nešto viša, od 4,95 do 6,9 posto. Banke nude i stambene kredite za mlade, odnosno one do 40 godina, koji imaju nižu kamatnu stopu. U tim paketima klijenti otplaćuju umanjenu glavnicu kredita do 50 posto, te je moguće otplaćivati znatno niže mjesečne anuitete u prvih pet godina otplate. </p>
<p>Danas banke prihvaćaju različite instrumente osiguranja tako da građani više ne moraju vući za rukav poznanike tražeći ih da im budu jamci. Kredit se može podići bez jamca, tj. samo uz hipoteku ili pak novčane instrumente osiguranja poput investicijskih fondova i životnih osiguranja. </p>
<p>U Zagrebačkoj banci kažu da za razliku od prijašnjeg razdoblja, kada je 75 posto kredita uključivalo jamca, danas se njihov broj spustio na samo devet posto. Kod više od 65 posto novih stambenih kredita koje je odobrila Zagrebačka banka, jedini instrument osiguranja je zalog na nekretninu. Osim jamca, niti stalni radni odnos više nije uvjet za dobivanje kredita. U nekim bankama potrebna su samo redovita primanja. </p>
<p>Relja Dušek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rekla sam Friščiću da mene nitko neće »preusmjeravati« </p>
<p>Znam s kojim sam motivom ušla u politiku: da pridonesem općem dobru. A kad podvučem crtu ispod tih 16 godina, kad na jednu stranu vage stavim trud i želju da pomognem ljudima, a na drugu stvarno postignuto, osjećam se razočaranom</p>
<p>Saborska zastupnica HSS-a Ljubica Lalić nakon 16 godina ozbiljno razmišlja o povlačenju iz profesionalne politike. Otvoreno priznaje, što i nije uobičajeno za političare, da je razočarana, da joj se čini da je mnogo htjela a malo učinila. Tvrdi da moguće »zbogom« politici nema veze s promjenama u vrhu HSS-a, ali otkriva u intervjuu Vjesniku dosad nepoznate detalje »razgovora ugodnog« što ga je vodila s novim HSS-ovim čelnikom Josipom Friščićem.</p>
<p>• Je li točno da se povlačite iz politike?</p>
<p>- Točno je da sam nedavno rekla da se, kad bih vrijeme mogla vratiti unatrag, nijedne sekunde ne bih bavila politikom. Znam s kojim sam motivom ušla u politiku - da pridonesem općem dobru. A kad podvučem crtu ispod tih 16 godina, kad na jednu stranu vage stavim trud i želju da pomognem ljudima, a na drugu stvarno postignuto, osjećam se razočaranom. U politici se, za razliku od odvjetništva čime sam se prije bavila, možete trošiti do iznemoglosti, a ipak se rezultati jedva vide. Zbog toga vas obuzme malodušnost. Da i ne govorim o tome da se na sve političare gleda kao na kvarne, sebične i lakome. A nismo svi isti i ne pristajem na to da se i meni lijepe takve etikete. </p>
<p>• Malo će koji političar priznati da mu je 16 godina u politici uzaludno potrošen dio života. </p>
<p>- Uvijek sam analizirala, gotovo secirala svoj rad i bila prema sebi jako stroga. Kad danas važem pozitivno i negativno, ne mogu tvrditi da baš ništa nisam postigla. Ali, zna li se koliko sam sebe davala i koliko sam energije uložila, prevladavajući je dojam da je to skroz izgubljeno vrijeme. </p>
<p>• Ima li razočaranost veze s novim vodstvom na čelu s Friščićem? </p>
<p>- Moja malodušnost nije izazvana kadrovskim promjenama u HSS-u. Uostalom, takvih je promjena bilo od 1990., otkad sam u HSS-u. Uvijek sam prihvaćala odluke stranačkih tijela, tako i odluku iz prosinca 2005. kad je Friščić izabran za predsjednika. O tome u HSS-u nema podjela, niti će ih biti.</p>
<p>• U kakvim ste odnosima s Friščićem? Zna se da ste bili bliska suradnica njegova prethodnika Tomčića. </p>
<p>- Josip Friščić je predsjednik HSS-a, a instituciju predsjednika uvijek sam poštivala i priznavala, bilo da je riječ o prvom predsjedniku u obnovljenom HSS-u Ivanu Zvonimiru Čičku, pa Dragi Stipcu, Zlatku Tomčiću... Odnosi s Friščićem sasvim su korektni. Više smo puta razgovarali i nisam primijetila da imamo tako različita mišljenja o stranačkim i drugim stvarima. </p>
<p>• Jeste li razgovarali s njim o mogućem povlačenju iz politike? </p>
<p>- Nismo izravno o tome razgovarali. </p>
<p>• Zašto, kad kažete da su odnosi korektni? </p>
<p>- Nisam bila u poziciji. Predsjednik me nije pitao, a ja ga nisam htjela opterećivati. Mislim da posao zastupnice i dalje obavljam odgovorno i da se ni po čemu ne može primijetiti moja razočaranost. Uvijek se dovoljno »nabrijem« kad branim HSS-ove stavove u Saboru. </p>
<p>• Većina je HSS-ovih zastupnika, izuzev vas i Luke Roića, podupirala Friščića u nadmetanju s Tomčićem. Osjeća li se to u radu Kluba?</p>
<p>- Nisam primijetila drukčiji odnos prema nama nakon promjene na čelu HSS-a. Luka i ja nastavili smo normalno raditi kao zastupnici i nakon Friščićeva izbora. </p>
<p>• Osjećate li se pomalo zapostavljenom? Jeste li o tome razgovarali s Friščićem?</p>
<p>- Ne osjećam se zapostavljenom, niti bih to dopustila. Točno je da sam nakon izborne skupštine zatražila razgovor s predsjednikom Friščićem. Rekla sam mu da ne želim ičim ugroziti svoju vjerodostojnost, nego želim ostati zastupnica kakva sam bila dotad. Pod tim uvjetom, rekla sam mu, ostat ću u Saboru. U protivnom, pokuša li me se »preusmjeriti«, vratit ću mandat.</p>
<p>• Došlo je čak dotle da nudite ostavku? </p>
<p>- Nije došlo »čak« dotle, nego sam to shvatila kao svoju moralnu obvezu. Na izbornoj je HSS-ovoj skupštini najavljena neka drukčija politika, drukčiji odnosi u stranci. Ako je tome tako, rekla sam, ako se bitno mijenja HSS-ova politika, ne želim se mijenjati, želim ostati dosljedna sebi. Ne zbog sebe, nego zbog svojih birača. Bude li se i od mene zahtijevalo da se promijenim, vraćam mandat! Jer, neću biti krivotvorina, nego original. Želim ostati ona ista zastupnica kakvu moji Slavonci poznaju i kojoj su dvaput dali povjerenje.</p>
<p>• Sve ste to rekli Friščiću? Kako je na to reagirao? </p>
<p>- Jednostavno mi je rekao da od mene ništa drugo i ne očekuje nego da ostanem zastupnica kakva sam bila prije. </p>
<p>• Zastupnica ste u drugom mandatu. Hoće li vam biti i posljednji?</p>
<p>- O tome uopće ne razmišljam. A koliko znam, ni u HSS-u se još nije raspravljalo o listama za izbore.</p>
<p>• Želite li se uopće ponovo kandidirati?</p>
<p>- Prerano je govoriti o tome. Uostalom, nije važna samo moja želja, nego raspoloženje i volja HSS-ova članstva, posebno mojih Slavonaca. </p>
<p>Nikad neću prestati biti HSS-ovka</p>
<p>• Povučete li se iz profesionalne politike, hoće li to biti i odlazak iz HSS-a?</p>
<p>- Nikada u duši neću prestati biti HSS-ovka. To se ne može izbrisati. Ostat će mi uvijek temeljni ogranak, gdje sam i počela političku karijeru. S tamošnjim se HSS-ovim članovima i simpatizerima jako dobro razumijem, pa kad bih i htjela potpuno se povući i izolirati, vjerujem da mi oni to ne bi dopustili. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska je pokazala da je dio UN-a</p>
<p>Reakcija vlasti na događaje u Biljanima Donjim bila je brza i ispravna. Kad smo podnosili izvješće o tom događaju, istaknuli smo brzinu i korektnost policijske intervencije</p>
<p>Jean Claude Concolato, predstavnik Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice u Hrvatskoj, povratak trećine osoba koje su tijekom rata otišle iz Hrvatske ne smatra lošim rezultatom. U intervjuu Vjesniku ukazuje na probleme s kojima se povratnici stalno susreću, govori o suradnji s Vladom, te najavljuje dalje planove UNHCR-a.</p>
<p>• Nedavno objavljeno izvješće Human Rights Watcha veoma je kritično prema situaciji s povratnicima. Je li situacija i po mišljenju UNHCR-a jednako tako dramatična?</p>
<p>- Human Rights Watch nevladina je humanitarna organizacija i ima svoju misiju i u tom su smislu je korisna. UHNCR je međudržavna institucija i ne funkcioniramo sukladno istim pravilima. Naravno, to ne znači da radimo u opoziciji toj udruzi, ali je riječ o drukčijem stilu. Ako govorimo o biti njihova izvješća ne možemo reći da se ne slažemo s njim, jer još postoje problemi koje treba riješiti. Ipak, UNHCR inzistira na balansiranijoj viziji i slika koju imamo je znatno složenija jer smo mi institucija koja u Hrvatskoj radi od 1991. i koja ima i povijesnu percepciju događaja. Ako gledamo na stvari tako, vidimo da se u Hrvatsku između 1997. i 2006. vratilo oko 126.000 Srba povratnika. To nije nezadovoljavajuće jer je riječ o trećini onih koji su otišli i ne želim ulaziti u raspravu o tome je li to dovoljno ili nije. Međutim, želimo se usredotočiti na one koji su se vratili i vidjeti imaju li oni sve mogućnosti za integraciju kao »normalni« građani. Moramo priznati da odgovor nije uvijek potvrdan, jer još postoje ljudske drame i trebaju se riješiti.</p>
<p>• Kakvi su zaključci nedavnog sastanka voditelja misije OESS-a, EK i UNHCR-a Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore i kojim tempom očekujete daljnju implementaciju Sarajevske deklaracije o izbjeglicama?</p>
<p>- Idući tjedan ćemo se sastati s ministrom Božidarom Kalmetom i prenijet ćemo mu zaključke našeg sastanka, primjerice vezane uz sigurnost povratka izbjeglica, jer je činjenica da postoje izvjesne tenzije, posebice u krajevima gdje je bilo velikih stradanja. Međutim, moramo učiniti sve da te napetosti smanjimo i spriječiti mogućnost da se napetosti upotrijebe u političke svrhe. Također, razgovarat ćemo i o posljednjoj odluci Vlade da se sagrade, odnosno kupe stambeni objekti za povratnike. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni najavom Vlade o gradnji 3600 i kupnji 400 stanova za povratnike izvan područja posebne državne skrbi?</p>
<p>- Stvari nisu crno-bijele. Zadovoljni smo činjenicom da postoji takva jasna namjera, da postoji proračun, da postoji i zadani rok do 2011. Što se tiče roka, voljeli bismo da je kraći. Ipak, dobro je što je određena vremenska granica, a ako bismo napravili grubu računicu to bi značilo da će se svake godine otprilike sagraditi oko 800 objekata. Naravno, međunarodna zajednica će to moći nadgledati i vidjeti jesu li objekti sagrađeni. Dakle, to je u osnovi dobar korak, a od vlasti ćemo tražiti pojašnjenja vezana uz bivše nositelje stanarskih prava koji žele kupiti stanove.</p>
<p>• Jeste li zadovoljni reakcijama vlasti na napetosti i napade na povratnike, posebice u zadarskom kraju?</p>
<p>- Reakcija vlasti na događaje u Biljanima Donjim je bila brza i ispravna. Kad smo podnosili izvješće o tom događaju, istaknuli smo <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i korektnost policijske intervencije. Primijetili smo i da u novom Kaznenom zakonu sada postoji i kazneno djelo zločina iz mržnje, što prije nije bilo. Problem je, međutim, negdje drugdje, i on je mnogo složeniji od jednog incidenta, jer je riječ o incidentima u onim zonama gdje su zločini tijekom rata bili osobito brutalni, primjerice u Škabrnji koja je simbol stradanja. Rane su još svježe i najbolje što možemo učiniti je razgovarati o tome i reći ljudima da razumijemo njihovu patnju. Na obljetnicu stradanja u Škabrnji namjeravamo doći s cvijećem, da pokažemo da poštujemo patnju i bol.</p>
<p>• U kojoj je fazi donošenje zakona o azilu i sudjelujete li u izradi?</p>
<p>- Hrvatska je pokazala da je dio Ujedinjenih naroda. Kao i svugdje drugdje postoje dileme s tražiteljima azila, ali moram reći da je UNHCR dobio na uvid nacrt zakonskog prijedloga o azilu, da smo ga proučili, dali na njega svoje prijedloge i primjedbe. Zakon još nije gotov i o njemu ćemo nastaviti razgovarati, postoje još neke neusklađenosti, no o takvim se stvarima još razgovara i u mnogim europskim zemljama.</p>
<p>• Primjerice?</p>
<p>- Na primjer, UNHCR traži ukidanje ubrzanog postupka za traženje azila, odnosno da se uvede obveza da se svaki tražitelj azila prije no što se njegov zahtjev odobri ili odbije, sasluša. Također, tražimo i postojanje neovisnog tijela koje bi odlučivalo tijekom žalbenih postupaka.</p>
<p>»Turandot« u Vukovaru</p>
<p>Na Svjetski dan izbjeglica, 20 lipnja iduće godine, odlučili ste, u suradnji sa zagrebačkim HNK-om, u Vukovaru uprizoriti Puccinijevu operu »Turandot«. Zašto ta opera i zašto Vukovar?</p>
<p>- Činjenica je da je »Turandot«, osim što je jedna od najljepših Puccinijevih opera, jedna od rijetkih opera koja se bavi temom prognanih. Tri glavna lica opere su izbjeglice. Drugi razlog, koji je jednako važan, jest to da je to drama o osveti, samouništenju i uništenju drugih, koje se na kraju mijenjaju u ljubav. Možemo reći da je u tome malo europske povijesti, malo povijesti ove regije, povijesti Hrvatske i strašna povijest Vukovara. Ako postoji mjesto gdje bi se ova opera trebala prikazati, onda je to sigurno Vukovar.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Ježevi« za motoriste na krčkom mostu?</p>
<p>Određeni broj vozila već na samoj autocesti policija vraća na naplatne kućice kako bi platili cestarinu</p>
<p>Bijeg« motorista kroz naplatne kućice na hrvatskim autocestama i objektima s naplatom, primjerice na Krčkom mostu, česta je pojava s kojom se Hrvatske autoceste (HAC) svakodnevno susreću. No, kako nam je objasnila glasnogovornica HAC-a Alenka Dučić, zahvaljujući suradnji policije i suda koji temeljem njihove tužbe donosi rješenje o naplati cestarine za »bjegunca«, taj je broj uvelike smanjen.</p>
<p>»Prije dvije godine zabilježili smo 13.585 takvih slučajeva, dok se sadašnji broj bjegova smanjio na 1500, pa je i financijska šteta za Hrvatske autoceste znatno smanjena. Međutim, činimo i dalje sve da se taj broj smanji na najmanji mogući«, istaknula je Dučić.</p>
<p>C Nadodala je kako se većina bjegova odigrava na Krčkom mostu, njih čak 95 posto, i u odnosu na to broj bjegova na ostalim naplatnim postajama je zanemariv. Tako je u kolovozu ove godine zabilježeno 290 vozila koji su izbjegli platiti vožnju Krčkim mostom, a od toga su 93 motora. U istom mjesecu 2004. taj broj je iznosio 1648 vozila. Nakon ljeta broj onih koji izbjegavaju platiti cestarinu smanjio se na oko 100 vozila mjesečno.</p>
<p>Sam scenarij »bijega« je da se primjerice motoristi »zalijepe« za vozilo ispred sebe, te prođu dok se rampa spušta. Kako pri prolasku spuste glavu, mnogi su zaključili da je riječ o skrivanju od videonadzora. </p>
<p>Međutim, Dučić nam je objasnila kako nije riječ o skrivanju, nego »spašavanju glave« kako ih rampa ne bi »poklopila« u silaznoj putanji. U prilog tome ide i njezina izjava da videokamere nisu postavljene da bi snimale osobe, nego vozilo s registarskim oznakama.</p>
<p>Također je napomenula kako rampe na naplatnim postajama nisu u funkciji sprječavanja bijega, jer tome ne služe nigdje u civiliziranom svijetu, nego služe kao »signal« za zaustavljanje vozila kako bi vozači platili cestarinu, te nastavili put. </p>
<p>Stoga je i istaknula da nije riječ o prekratkim ili predugim rampama, kroz koje bi se mogli provući motoristi, jer su one standardne dužine.</p>
<p>U slučaju kada vozilo - a nerijetko je riječ i o automobilima, s obzirom na to da se rampa spušta sa zadrškom pa se mogu i oni »provući« - pobjegne, blagajnik na naplatnoj postaji sukladno internom Pravilniku o radu blagajnika sastavlja zapisnik o bijegu vozila te obavještava nadležnu Policijsku upravu koja potom HAC-u dostavlja podatke o vozilu i vozaču. HAC pokreće tužbu kako bi se takvi vozači te se naplatila cestarina koju je, ističu u HAC-u, dužan platiti svaki korisnik autoceste ili objekta s naplatom, osim iznimki i osoba s povlasticom.</p>
<p>Dučić je istaknula i da određeni broj vozila već na samoj autocesti policija vraća na naplatu kako bi platili cestarinu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Granični nesporazumi</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Kada bi se teritorij neke zemlje proširivao sukladno teritorijalnim zahtjevima, memorandumima ili izjavama političara, onda bi Slovenija bila bitno veća nego u vrijeme osamostaljenja. Međutim, Slovenija je ostala u istim granicama kakve je predložila 1991. Razgraničenje po tom slovenskom prijedlogu, išlo je sredinom Piranskog zaljeva, kanalom Sv. Odorika te približno kilometar sjeverno od Mure. Slovenija je tada priznavala i da je Sveta Gera u Hrvatskoj. </p>
<p>Tu činjenicu treba ponavljati kad god iz Slovenije stižu zahtjevi za promjenu granica, kao što je slučaj sada uoči tamošnjih lokalnih izbora. Treba podsjećati i da je hrvatsko-slovenska komisija za granice potkraj devedesetih utvrdila čak 663 od 670 kilometara kopnene granice. Sloveniji je tada bilo sporno samo sedam kilometara uz Dragonju, ali samo stoga kako bi ishodila nešto povoljnije razgraničenje u Savudrijskoj vali. S hrvatske strane tada im je sugerirano da bi mogli dobiti »nešto veći« dio tog zaljeva. I to je sve. O tzv. koridoru s hrvatske strane nitko nije ni htio razgovarati. Problemi su se pojavili kasnije, a dobrim dijelom uzrokovao ih je, kako ga u Sloveniji nazivaju, sporazum Račan - Drnovšek. Iako on nema pravnu važnost, takav dogovor u Sloveniji shvaćaju ne samo kao ispunjenje svojih želja u vezi s granicom s Hrvatskom, nego i kao mogućnost da će, iako je on odbačen, političkim pritiscima na službeni Zagreb »tijekom hrvatskog pristupa EU« jednom moći za sebe ishoditi takvo razgraničenje. </p>
<p>Takav dogovor, koji usput nije bio ni potpisan, a čak ni valjano parafiran u cjelini Slovencima zapravo daje nadu da će Hrvatsku ucjenom ako nikako drukčije ne bude išlo, prisiliti na prihvaćanje takva sporazuma. Međutim, hrvatsko je stajalište u vezi s tim već više godina jasno i nepromijenjeno. Novih pregovora nema, a granična pitanja se mogu riješiti pred, primjerice, Međunarodnim sudom u Haagu. Kada je pak riječ o incidentima uz granicu, hrvatska je nakana, kako je pokazao i posljednji dogovor hrvatskog i slovenskog premijera, Sanadera i Janše, kada je riječ o području s druge strane Mure, spustiti tenzije te pokušati provesti tehničke sporazume kojima se kroz gradnju nasipa ili cesta olakšava život ljudi s obje strane granice. Granice do pravorijeka nekog međunarodnog tijela ili nekog drugog pravno važećeg sporazuma, ostaju onakve kako je to Slovenija predložila u prvom prijedlogu o razgraničenju s Hrvatskom u listopadu 1991. ¸</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Izvozna ofenziva</p>
<p>RELJA DUŠEK</p>
<p>Povećanje ukupnog broja izvoznika, jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te uspostavljanje vanjskotrgovinske ravnoteže, dio su hrvatske izvozne ofenzive koju je početkom mjeseca predstavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Kako bi trgovinski deficit do kraja godine mogao premašiti devet milijardi eura, čini se da je uhvaćen posljednji vlak. </p>
<p>U njoj bi, prema svemu sudeći, glavnu riječ trebala voditi Hrvatska banka za obnovu i razvoj. Ona je u prvih šest mjeseci odobrila milijardu kuna kredita te osigurala izvoz u iznosu od 900 milijuna kuna. To je čak 125 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ohrabruje činjenica da se u posljednje vrijeme mijenja struktura izvoznika tako da je sve veći broj malih i srednjih poduzetnika koji izravno izvoze. </p>
<p>Izvoznici tako mogu računati na potrebne garancije HBOR-a ili pak osiguranje od 80 posto potraživanja ako ne mogu naplatiti svoj posao od kupaca. Prvi rezultati takve politike već se vide: porast izvoza u Europsku uniju za skoro 30 posto.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bojna polja</p>
<p>Mogu li muzeji uvjerljivijom učiniti povijest kao učiteljicu života?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Ima li dana u našoj suvremenosti da do nas ne stižu vijesti o nekom aktualnom ratu, o novim bojišnicama, ratnim stradavanjima i onda teškim ratnim posljedicama. Tek što je jedan okončao, drugi se razbuktava. Pojam o povijesti kao učiteljici života rasplinjava se poput svake velike iluzije. Pobjede i porazi obilježavaju se, na trajno sjećanje, monumentalnim spomenicima, raznim memorijalnim obilježjima ili spomen-pločama. Svi su oni heroji svoga vremena, ali povijesno tek anoniman nepregledni niz ratnika na tisućljetnoj lenti vremena. </p>
<p>»Njegovanje« ratnih pobjeda ili poraza u obliku raznih muzejskih postava, a sve s iluzornim ciljem: ne ponovilo se (!), povijest-učiteljica, svakim novim ratom »proglašava« nesvrsishodnim, jer svaki takav muzej veličanjem pobjednika ili žrtve otvara nove rane i sukobe, ostavljajući ratne posljedice trajnima. Može li se o ratnim pohodima i muzejski progovoriti drukčije, ne pothranjujući neprestano tenzije povijesno napetih odnosa dviju suprotstavljenih strana? Može! O tome govore dva primjera muzeja predstavljenih u Dubrovniku na međunarodnom baštinskom skupu »The best in Heritage« (»Najbolje u baštini«), na kojem se već petu godinu zaredom prezentiraju najbolji muzejski i baštinski projekti, okrunjeni prestižnim nacionalnim, europskim i svjetskim nagradama. Lokaliteti tih europskih muzeja, iako uglavnom nepoznati, trebali bi biti znani svima koji žele da povijest uistinu postane učiteljicom života. Jedan je smješten u Trondheimu (središnja Norveška), a drugi u Kalkrieseu u sjeverozapadnom dijelu Njemačke. Norveški muzej tematski je vezan za relativno bliski (početak 20. st.) ratni okršaj Norveške i Švedske (s trajno mogućim tenzijama zbog povijesnih reminiscencija), a njemački (podignut na arheološkom nalazištu) za davni osvajački pohod Rimljana (prije 2000. godina). </p>
<p>Potonji, okružen arheološkim parkom, predstavlja zapravo bojno polje (arheološki definirano), kojim posjetitelj može kročiti, a onda ući u suvremeno muzejsko zdanje u kojem se ne veliča ni pobjednička niti poražena strana, nego se nizom pitanja u obliku raznih vizualnih i zvučnih efekata, koji odaju ozračje svakog ratnog kaosa i straha, propituje smisao toga i svih drugih ratova. Taj je tek prototip za sve kasnije umnožene do naših dana. Tu nema modela, slika ili filmova o ratnim strahotama, nema vizualizacije sukoba. Tu su preostale samo posljedice, arheološki evidentirane, pokoji predmet, fragment ili krhotina, nekoć živih pa mrtvih sudionika bitke. Je li bitno kako se danas interpretira ili reinterpretira? Svatko (pa i posjetitelj) može stvarati svoju priču. I povijesno se ona mijenja. No, svaka je rezultat političkih odluka koje se odražavaju povijesnim posljedicama. </p>
<p>Taj muzej potiče na razmišljanje, pogotovo političara, uvijek spremnih prinijeti žrtve tom ratnom žrtveniku! A kraj njega ostaju i oni koji poslije trebaju suživjeti, primjerice Norvežani i Švedi (i ini), što je tema prvoga muzeja koji »igra« na kazališnu sliku situacija. Pitanje nacija i njihova miješanja ili razdvajanja, što se odrazilo na brojnim obiteljima i njihovim sudbinama, pokušava se i najmlađima predočiti kao pitanje izdizanja dobrog nad zlim, kao pitanje ljubavi koja ima snagu premostiti i najdublje jazove i krenuti prema pomirljivoj budućnosti lišenoj bojišnica. Mogu li ti muzeji, i oni koji će slijediti njihov trag uvjerljivijom učiniti povijest kao učiteljicu života?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Mijenjati predrasude o zanatima</p>
<p>Mladim ljudima omogućiti izbor zanimanja koja će biti izvorište njihove motivacije</p>
<p>TOMISLAV RAVLIĆ</p>
<p>Gospodarski i ravnomjerniji razvoj Hrvatske utemeljen na razvoju znanja primarni je hrvatski interes. Nepobitna je činjenica da u gospodarskom razvoju Lijepe naše postoje značajni pomaci, o čemu postoje pouzdani podaci, međutim, ono na čemu treba dalje raditi jeste konstantno ulaganje u znanje i permanentno cjeloživotno učenje bez kojeg nema garancije za dalje privredne pomake i stasanje Hrvatske. </p>
<p>To je značajno tim prije što živimo u vremenu brzog umnožavanja znanja. Osim toga, neophodno je preispitati mnoga zanimanja za koja se mladi ljudi školuju da bi završili na burzi. Zanimanja više nisu okamenjena za cijeli život, jer se danas često događa da pojedinac tijekom svoga radnog vijeka mora promijeniti dva, a ponekad i tri zanimanja, što nikako ne treba shvaćati tragično, jer to može biti i svojevrsni osobni preporod s prepoznatljivim pomacima na planu permanentne stimulacije i životnog optimizma. </p>
<p>Zbog toga suvremeni studiji moraju biti tako programirani da se omogućava takozvana profesionalna adaptivnost prema potrebama tržišta. Isto tako, zaposleni ljudi moraju biti spremni i na pokretljivost prema mjestima i regijama gdje se traže neka zanimanja. U tom smislu neophodan je primjereniji dijalog između stvarnih tržišnih potreba za nekim zanimanjima i studija koja bi pratila navedene potrebe.</p>
<p>Kod nas još uvijek postoji čitav niz uvriježenih i nepotrebnih predrasuda o zanatima kao zanimanju koje je manje vrijedno i kao takvo nepoželjno za mnoge mlade ljude. </p>
<p>Roditelji su svojevremeno prijetili djeci: »Ako ne budeš učio, poslat ću te na zanat«. </p>
<p>Danas kad je u ljudskom radu prisutna informatika i elektronika znatno su umanjene razlike između umnoga i fizičkog rada. Napokon, nismo li mi svi zanatlije svoga poziva bez obzira kojim se zanimanjem bavimo. U tom smislu neophodno je kroz odgoj i valjano informiranje popularizirati i valorizirati čitav niz zanimanja. </p>
<p>Mladim ljudima treba omogućiti izbor zanimanja koja će biti izvorište njihove motivacije, koja će stimulirati njihovu profesionalnu i radnu pokretljivost i zapošljavanje prema zahtjevima tržišta rada.</p>
<p>Autor je profesor filozofije i povijesti u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tko se boji radničkog dioničarstva</p>
<p>Cijela Europa kreće se u smjeru radničkog dioničarstva, koje potiče država poreznim i drugim olakšicama, što je za menadžment tvrtki ili poduzeća mješovite vlasničke strukture poseban izazov i olakšavajuća okolnost u radu i kreativnosti</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Radničko dioničarstvo, ESOP (employee stock ownership plan) jedan je od najzanimljivijih fenomena korporacijskog upravljanja posljednjih trideset godina. Formalno je ustanovljen u SAD 1974., kao plan po kojem interesno utjecajne skupine utječu na upravljanje poduzeća. Izvorni koncept bio je plan s poreznim olakšicama u korist zaposlenika, radi prikupljanja sredstava koja se koriste za otkup dionica poduzeća u kojem ti zaposlenici nisu mogli dobiti kredit za kupnju dionica jer nisu imali imovinu kojom bi jamčili otplatu zajma. </p>
<p>Članovi ESOP-a mogu biti samo zaposlenici tvrtke.</p>
<p>Danas ESOP programima zovemo sve programe u kojima se prikupljena sredstva koriste isključivo za otkup dionica tvrtke. Ciljevi ESOP-a vezani su uz povećanje vlasništva zaposlenih, porast primanja, motivacije za rad i povećanje socijalne sigurnosti. Primjenom instituta radničkog dioničarstva poslodavci uključuju radnike kao partnere u proces stvaranja vrijednosti i podjelu rizika i koristi poslovanja javnog poduzeća. Mnoga istraživanja provedena posljednjih 20 godina potvrdila su da je uvođenjem radničkog dioničarstva znatno poboljšano poslovanje tvrtke, povećana konkurentnost i kvaliteta radnog života i zapošljivosti radne snage.</p>
<p>Vratimo se našoj stvarnosti - radničkom dioničarstvu, ESOP-u, u Hrvatskoj. Sindikati su inicirali izmjenu Zakona o privatizaciji 2003., kako bi se prvi put regulirao institut radničkog dioničarstva, no do danas ta inicijativa nije usvojena. Institut radničkog dioničarstva koji u zemljama EU-a bilježi velike uspjehe, u Hrvatskoj nije reguliran ni jednim zakonom. Iako bez zakonske regulative, taj institut provodi se u praksi od 1990. Radnici su kao sitni dioničari u pretvorbi i privatizaciji kupovali dionice svog poduzeća i faktički dovedeni u situaciju da ih nakon nekog vremena prodaju znatno ispod nominalne vrijednosti. Dosadašnji modeli radničkog dioničarstva u Hrvatskoj bili su neuspješni, rezultirali su velikim brojem nezaposlenih, sve većim razlikama u plaćama unutar poduzeća, velikim brojem stečaja i sanacija poduzeća. U većini poduzeća koja su uvela ESOP programe radnici imaju male ili neznatne udjele.</p>
<p>U Hrvatskoj je već običaj da se kasni sa svim što u Europi i svijetu proizvodi pozitivne ekonomske i socijalne učinke. Dio politike tek sada, uoči izbora, uočava radnike u Hrvatskoj, dok drugi dio napokon shvaća da su radnici najveće žrtve privatizacijskog tsunamija u kojem je nestalo 400.000 radnih mjesta. Tako se u lipnju ove godine prvi put pojavljuje »Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja« koji omogućuje prodaju dionica pod posebno povoljnim uvjetima za organizirano radničko dioničarstvo (ORD). Može li se tim zakonom ispraviti dosadašnji model privatizacije koja se provodila na štetu radnika, kao i gospodarstva u cjelini? Posljedice su prevelike i posljednjih desetak godina dovele su do ozbiljnih socijalnih problema. Ako se žele ublažiti posljedice krivih poteza u prošlosti - nemoralne i većim dijelom nelegalne privatizacije, tada predloženi tekst zakona mora biti prihvatljiviji većini zaposlenih.</p>
<p>Na ne tako davno održanoj poslovnoj večeri o kojoj su neki novinari zlonamjerno piskarali, obrazložio sam stav URSH-a i GLAS HR-a, vezano uz predloženi zakon. Nitko u ovoj državi ne treba se plašiti radnika kao vlasnika ili suvlasnika poduzeća, ako to mogu biti radnici u Americi, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj..., uskoro i u ostalim zemljama istočne Europe. Cijela Europa kreće se u smjeru radničkog dioničarstva, koje potiče država poreznim i drugim olakšicama, što je za menadžment tvrtki ili poduzeća mješovite vlasničke strukture poseban izazov i olakšavajuća okolnost u radu i kreativnosti. </p>
<p>Zato prijedlog sadašnjeg ograničenja otkupa dionica po ORD-u do 25 posto temeljnog kapitala društva treba razlikovati: zaposlenike koji rade dulje od 15 godina u istom društvu - poduzeću, koji su radom, stažem i vjernosti poduzeću zaslužili da mogu kupiti dionice bez ograničenja i zaposlenike koji su mlađi, koji rade do 15 godina u istom poduzeću, i omogućit im otkup dionica po ORD-u do 25 posto.</p>
<p>Kako radnici u Hrvatskoj teško preživljavaju od svoje plaće, pitanje plaćanja dionica je bitno. Predložili smo da kupnja dionica bude obročna na rok otplate do 20 godina. Uz to predložio sam da Vlada s jednom od banaka ugovori za radnike mogućnost beneficiranog kredita koji ne bi bio opterećen zelenaškom kamatom. Također, da se u zakon ugradi socijalna klauzula kojom će se izrijekom utvrditi zaštita radnika minimalno na godinu dana od dana prodaje dionica, tj. poslovnih udjela društva u kojima rade.</p>
<p>Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja manjkav je utoliko što ne obuhvaća radničko dioničarstvo (ESOP) - program i kod privatnih poduzeća na čemu se ustvari i temelje ESOP programi u Europi i svijetu.</p>
<p>Prigodom sastanka s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom predložio sam da Vlada utvrdi koja su to poduzeća od osobite strateške, gospodarske, nacionalne važnosti, te s Hrvatskim saborom odredi koje je to hrvatsko zlato ili srebro koje se neće prodavati. Zamislite da nekom padne na pamet da proda »Hrvatske šume«, kao što se priprema prodaja HŽ-a ili su prodane telekomunikacije i Ina.</p>
<p>Nema opravdanja pred budućim generacijama da sva bogatstva i vrijednosti države rasprodamo samo zato što netko u tome vidi uske interese. Zagovornici rasprodaje svega što je u državnom vlasništvu pozivaju se na dohodovnost i podvaljuju teoriju da je država najlošiji vlasnik. </p>
<p>Zaboravlja se da za poslovanje poduzeća nije presudan vlasnik, nego dobar, sposoban i stručan menadžment, koji ne smije biti opterećen političkim kadroviranjem, pripadnošću stranačkoj ili političkoj struji, nego je odgovoran za poslovni uspjeh.</p>
<p>Zato, naši parlamentarci, razmislite do kraja godine imamo li mi u Hrvatskoj poduzeća, društva ili nešto slično što je od nacionalnog interesa? Da ne prodamo!</p>
<p>Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske i GLAS HR-a</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nose smeće pred tuđu kuću</p>
<p>Premda je model naplate odvoza smeća prema stvarnim količinama otpada pravedniji, i dalje se ova usluga uporno naplaćuje prema »kvadraturi« stambenoga prostora. No, ono što me muči jest naplata sakupljanja i odvoza kućnoga otpada »ispred kućnoga praga« u ulicama u kojima kamioni »Čistoće« niti ne prolaze. Radi se o dobrom dijelu ulice Brežovanka u zagrebačkoj gradskoj četvrti Podsljeme, tj. u Markuševcu. Ovdje se naplaćuje usluga koja se stvarno ne pruža. Stanovnici dijela spomenute ulice prisiljeni su svoj otpad odlagati u ulicu kojom kamioni »Čistoće« prolaze čime im se stvaraju određene neugodnosti (naime otpad se stavlja pred tuđu kuću), a i moraju uložiti veći napor od ostalih kojima kamion prođe ispred kuće. Vjerujte mi, ljepše je svoj otpad staviti pred svoja vrata i eventualno sadržaj rastrgane vrećice pokupiti no čistiti pred tuđom kućom. </p>
<p>GORDANA BARIĆ, ZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Dnevno i do 40 poziva </p>
<p>U gradskoj upravi zaposlena su 82 komunalna redara, a do 1. rujna naplaćeno je 5330 globa</p>
<p>Što rade komunalni redari? Iako mnogi Zagrepčani nisu upoznati s radom te gradske službe, neki su imali bliski susret s njima i bili pomalo šokirani kada su im naplatili kaznu zbog odbačene gume za žvakanje, opuška ili nepropisno nalijepljenih reklama. Komunalno redarstvo nadzire komunalni red u Zagrebu, a ovlasti su propisane Odlukom o komunalnom redu i drugim gradskim odlukama. </p>
<p>Njihovo djelovanje ograničeno je na održavanje javnih površina i vanjskih dijelova zgrade, parkiranje na zelenim površinama i nogostupima, za što su tek nedavno dobili ovlasti od policije. Komunalni redari brinu o postavljanju i održavanju reklama, natpisa, reklamnih konstrukcija i plakata. »U gradskoj upravi zaposlena su 82 komunalna redara. Do 1. rujna naplaćeno je 5330 globa, izdano 4096 prekršajnih naloga i predloženo pokretanje 1125 prekršajnih postupaka«, rekao je Davor Jelavić, pročelnik gradskog Ureda za komunalne poslove. Od 11. rujna komunalno redarstvo uvelo je jedinstveni dežurni broj telefona za informacije, podnošenje prijava i vezu s dežurnim komunalnim redarima na terenu. Broj telefona 61 015 66 građani mogu zvati radnim danom od 8 do 21 sat.</p>
<p>Građani su, čini se, jedva dočekali da mogu upozoriti na probleme u svome susjedstvu. »Zasad na dežurnom telefonu zaprimamo dnevno 40 raznoraznih prijava, pitanja i prijedloga građana. Često su problemi vezani uz nadležnosti drugih inspekcijskih službi, kojima također upućujemo građane«, kaže Jelavić. </p>
<p>Sve više prijava odnosi se na nepropisno parkirane automobile, a osobito na mjestima za invalide. Jedan od poslova komunalnih redara je opominjati nesavjesne vlasnike kućnih ljubimaca bez uzica koji šeću na zabranjenim površinama. Uočivši komunalne redare, vlasnici pasa brzo počinju svojim ljubimcima vezati uzice u strahu od kazne. </p>
<p>Budući da se komunalno redarstvo suočava s problemom identifikacije građana, zatečenih u takvim prekršajima, jer prekršitelji odbijaju dati osobne podatke, njihovo uredovanje se često svodi na upozorenja. Kazne koje komunalci mogu naplatiti nesavjesnim građanima iznose od 700 do 1000 kuna. </p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Socijalne kartice zaustavit će prijevare</p>
<p>Grad Zagreb teško može kvalitetno izvesti socijalnih kartica bez povezivanja s bazom podataka korisnika državnog proračuna</p>
<p>Obitelji, koje dobivaju uputnice za prehranu u pučkoj kuhinji ili za druge vrste pomoći, teško mogu prevariti Centar za socijalnu skrb i iskoristiti pravo na pomoć koja im ne pripada, tvrde odgovorni. No, ipak je »moguće da netko prikrije podatke o prihodima i neopravdano iskoristi pomoć. Socijalni radnici radije, naime, odobravaju pomoć onome kome ne treba, nego je uskraćuju onome tko ju treba</p>
<p>»Takvi su slučajevi rijetki i čim nas djelatnici iz pučke kuhinje ili gradskog Ureda za socijalnu skrb upozore na njih, korisnici gube pravo na pomoć«, kaže Marija Pavić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, središnje službe zagrebačkih centara za socijalnu skrb komentirajući nedavnu primjedbu pročelnika gradskog Ureda za socijalnu skrb Zvonimira Šostara o tome da čak pojedinci u skupim automobilima dolaze u pučku kuhinju.</p>
<p>Ravnateljica zagrebačkih centara za socijalnu skrb smatra odličnom suradnju sa spomenutim gradskim uredom, pogotovo u kontekstu ostvarivanju prava korisnika, i vjeruje da će najavljeni nastavak decentralizacije sustava socijalne skrbi, u sklopu koje bi centri trebali potpasti pod nadležnost lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Zagreba, mogla označiti korak naprijed u području socijale.</p>
<p>»To bi moglo doći do izražaja u sklopu projekta izrade baze podataka o korisnicima raznih oblika pomoći, na temelju kojih će se izdavati gradska socijalna iskaznica. Naime, Grad Zagreb teško može kvalitetno izvesti taj projekt bez povezivanja s bazom podataka o korisnicima pomoći iz državnog proračuna da se davanja ne bi udvostručila, nego pomoć zaista uputila onima kojima je najpotrebnije«, kaže Marija Pavić.</p>
<p>U sklopu decentralizacije, uz centre za socijalnu skrb, u čijoj će nadležnosti ostati ostvarivanje prava na pomoć, Grad bi trebao osnovati i obiteljski centar, kao središte preventivnog i savjetodavnog rada s građanima.</p>
<p>Razgovori o njegovom osnivanju već su započeli, a očekuje se da će upravo najveći dio središnje službe, odnosno Centra za socijalnu skrb Zagreb, postati osnivanjem novog obiteljskog centra. »Na našoj lokaciji i sada imamo najveći broj savjetnika i primamo najviše stranaka«, pojašnjava naša sugovornica te dodaje da se trenutno za obiteljski centar traži odgovarajuća lokacija. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Što manje otpadnih repova - boca i limenki </p>
<p>Svjetski Dan čistih planina ujedinio je planinare u čišćenju Medvednice od otpada</p>
<p>Stotinjak planinara okupilo se na tradiocionalnoj akciji čišćenja otpada </p>
<p>Pinklec na rame, put pod noge... Ove subote pinklec su bile plastične vreće, a put je vodio od podnožja Medvednice, Lagvića i Tunela, do samog vrha, odnosno Sljemena. I dok se obično na skupnim organiziranim penjanjima nađe i poneki zabušant, ovaj put ih nije bilo među stotinjak planinara (i onih koji će to postati) što su se s jednim ciljem okupili na tradicionalnoj akciji čišćenja otpada uz planinarske staze i vode Parka prirode Medvednica: počistiti smeće! »Moram priznati, spasili su nas novopečeni skupljači plastičnih boca! Njihova je zarada nama donijela još veću nagradu«, reče zadovoljan Miljenko Haberla, predstojnik Eko-patrola Hrvatske. </p>
<p>Naime, na Puntijarki su se već oko podneva, uz tradicionalno dobar grah planinara Mladena Rogošića iz Susedgrada, okupili zadovoljni aktivisti 13. akcije Hrvatskog planinarskog saveza, koji u povodu svjetskog Dana čistih planina (26. rujna) svojim djelom i riječima skreću pozornost na činjenicu, u kojoj mnogi uživaju, a mnogo je rjeđe poštuju, da Medvednica nije smetlište!</p>
<p>Prije tri godine, primjerice, uz stazu od Mikulića do Risnjaka, odvezeno je 280 tona tehničkog otpada. Samo u jednoj akciji »Neka blista šuma čista« 200 ljudi je očistilo 300 kubičnih metara smeća. Kako je za ljude sa samo dvije ruke i mnogo dobre volje, to ipak previše otpada, i ove je godine aktiviste podržala i uprava Parka prirode Medvednica, koji osigurava odvoz smeća na deponij, ali golemih količina ovaj put nije bilo. Puntijarka je u podne postala stjecište dugogodišnjih prijatelja Medvednice, koji su po markiranim sljemenskim stazama skupljali nerazgradivi otpad. Njima su se pridružila dva razreda Osnovne škole Augusta Cesarca s Ferenčice, koje je profesorica biologije Olga Vojnović potakla na plemenitu akciju, ponajprije zbog važnosti čiste vode, danas najugroženijeg dijela ekosustava.</p>
<p>Akcija čišćenja obuhvaća i u posljednje vrijeme omiljena odlagališta starih štednjaka i strojeva za pranje rublja, odnosno, izvore i vodotoke medvedničkih potoka, važnih jer ispod zaštićenog Parka prirode Medvednica izvire većina tekućica nužnih Zagrebu. »Iskreno se nadam da će i ubuduće za neodgovornim planinarima ostajati sve manje repova«, rekao je Miljenko Haberle zaključujući uspjeh akcije. Dakle, do Sljemena sa što manje limenki, boca i njihovih čepova! </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Guranjem do slave</p>
<p>U nesvakidašnjem podvigu dvojica Zagrepčana 24 sata gurat će automobil težak jednu tonu</p>
<p>U nedjelju, točno u 18 sati, dvojica hrabrih Zagrepčana, Krunoslav Budiselić i Mario Mlinarić, na jarunskom su Otoku hrvatske mladeži započeli obaranje Guinessovog rekorda u guranju automobila puna 24 sata. U poznatu knjigu rekorda dvojica mladića upisat će se ukoliko automobil težak gotovo jednu tonu uspiju progurati dulje od 71 kilometar.</p>
<p>Taj nesvakidašnji događaj i odvažni podvig privukao je pozornost brojnih posjetitelja Jaruna, koji su tako pružili svesrdnu podršku dvojici mladića.</p>
<p>»Gurat ćemo automobil dan i noć. Velik je to izazov za naše fizičke i mentalne mogućnosti. Bit će teško, no očekujemo najbolje«, samouvjereno je rekao Krunoslav Budiselić, koji je već vlasnik dvaju Guinnessovih rekorda. Jedan od njih drži u disciplini najviše sklekova u jednoj minuti (napravio ih je 140), a drugi drži u disciplini hodanja unazad, tzv. »moonlight« tehnikom, kojom je u sat vremena prehodao 5255 metara.</p>
<p>Ugostitelj Krunoslav te maneken i glumac Mario za rušenje tog rekorda pripremali su se punih godinu dana. Posljednji veliki ispit nedavno su uspješno položili na maksimirskom stadionu kada su u 20 sati automobil uspjeli gurati 64 kilometra.</p>
<p>Dok će momci gurati automobil, volanom »citroena AX« upravljat će njihove djevojke i četiri prijateljice u smjenama od po četiri sata.</p>
<p> Za upravljač prva je sjela manekenka Iva Dragović, a čast upravljanja vozilom u posljednjoj smjeni pripala je karatistici Dvini Meler.</p>
<p>U gluho doba noći, od 2 do 6 sati za volanom će sjediti prijateljica Anita Šimunec. »To će mi biti vrhunski doživljaj i pristala sam istog trena«, priča Anita koja je uvjerena u obaranje rekorda, jer je svjedočila napornim pripremama. Kako bi podvig dvojice mladića tekao bez problema uspostavljen je veliki logistički stožer na čijem je čelu Krunoslavov brat Krešimir Budiselić.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Djeca i profesori uređivali školu</p>
<p>Udružene snage učenika i njihovih mentora očistile su dvorište, napravili kamenjar i obojali blagovaonicu u vesele boje</p>
<p>Osnovna škola Dobriše Cesarića u subotu je uređivala školsko igralište i blagovaonicu zahvaljujući tvrtki Katapult d.o.o., koja je sponzorirala boju i namještaj. »Prema kodeksu tvrtke Katapult, djelatnici su dužni jedan dan u godini besplatno raditi u nekoj javnoj ustanovi. Budući da je njihova direktorica Mirjana Ljubić majka djeteta koje pohađa našu školu, odlučili su nam pomoći«, rekla je Gordana Fileš, ravnateljica OŠ Dobriše Cesarića dodajući da je takav način rada trend u svijetu.</p>
<p>U subotu su učenici od prvog do osmog razreda, njihovi roditelji i profesori, zajedno s djelatnicima Katapulta, uređivali školu ne bi li postala ugodnije mjesto za rad i učenje. Prema riječima ravnateljice, okupilo se dvadesetak djece, isto toliko roditelja i 15-ero djelatnika tvrtke. »Prošli tjedan smo pozvali sve koji žele da nam pomognu, ali nije im bila obaveza doći«, rekla je Gordana Fileš dodajući da se ipak okupilo dosta djece. Najprije su obojali blagovaonicu u vesele boje, potom su joj dodali nove stolce, za koje su u Katapultu izdvojili 12 tisuća kuna, i postavili nove stolnjake. </p>
<p>Zatim su očistili dvorište i zasadili nove sadnice, koje je također poklonila tvrtka. »Napravili smo kamenjar, gdje će djeca tijekom godine imati nastavu u prirodi, saditi puzavce i čuvar kuće. No, najprije moramo pričekati da se slegne zemlja«, rekla je ravnateljica dodajući da su na kraju naporne radne subote naručili pizzu i zajedno jeli. </p>
<p>»To je bilo zgodno jer su se djeca radila i družila s profesorima. Svake godine organiziramo jednu subotnju akciju, u kojoj uljepšavamo školu«, dodala je. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Lijepa riječ može uljepšati dan</p>
<p>Profesor hrvatske književnosti Marijan Malešnić kaže kako su lijepe riječi gotovo izumrle iz svakidašnje komunikacije</p>
<p>Da bi cijelom našem današnjem kaotičnom društvu dobro došao dan kad bismo se služili samo lijepim riječima, pokazali su u nedjelju na Bundeku članovi Kršćanske adventističke crkve u Zagrebu. Oni su odlučili da bi svima bio potreban »Dan lijepe riječi«, dan na koji bi se ljudi sjetili da postoje mnoge lijepe riječi koje smo svi pomalo zaboravili. »Danas je takvo vrijeme, cijeli dan jurimo i trčimo pa nam ponekad iz usta izleti koja ružna riječ ili nepristojna gesta rukom«, kazao je Zoran Pleško iz Adventističke crkve. </p>
<p>Uz prigodan glazbeni i zabavni program, i naravno, prekrasan dan, u kojem su mogli uživati svi posjetitelji Bundeka, adventisti su ugostili prijatelje koji su izgovorili mnogo lijepih riječi o lijepim riječima. Marijan Malešnić, profesor hrvatske i ruske književnosti kazao je kako su lijepe riječi gotovo izumrle iz svakidašnje komunikacije. »Lijepe riječi su se profesionalizirale, možemo ih vidjeti u knjigama i u medijima, ali sve ih je manje u našim međusobnim razgovorima«, rekao je. Posebno je istaknuo problem s kojim se suočavaju učiteljice u osnovnim školama. »Rječnik djece postao je vrlo škrt i siromašan, zbog računala i igrica njihova komunikacija je postala jednosmjerna«, kazao je profesor i poručio roditeljima da djecu od malih nogu uče vrijednosti knjiga i pisane riječi. </p>
<p>Tom je prigodom na Bundeku ponovno predstavljen projekt »Bookcrossing« odnosno projekt oslobodimo knjige. Knjige s naljepnicama »Pročitaj me!« ili »Ponesi me kući« nemaju vlasnika nego prelaze iz ruke u ruku, a najsretnije su dok putuju i dok su čitane. Svi građani čije knjige usamljeno stoje na policama kao ukrasi mogu se uključiti u ovu akciju i udahnuti im život. Uz duhovnu glazbu bilo je tu nagradnih igara za velike i male, a uz poeziju i priču »pala« je i pokoja šala.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Katastrofalni požari u Kaliforniji i Australiji</p>
<p>LOS ANGELES/SYDNEY</p>
<p> - U američkoj saveznoj državi Kaliforniji još uvijek traju katastrofalni požari koji su vrhunac dosegli u noći na nedjelju u području Lockwooda. Tamo je izgorjelo 50.000 hekatar šuma i niskog raslinja. Istovremeno požari širih razmjera zahvatili su i Australiju kod grada Pictona, nedaleko Sydneya, gdje se vatrogasci danonoćno bore sa stihijom. [reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Poštanska marka od 10 centi prodana za 74 tisuće dolara</p>
<p>WILMINGTON</p>
<p> - Američka poštanska marka iz 20-ih godina prošlog stoljeća sa stiliziranim likom tadašnjeg predsjednika Jamesa Monroea, koja ima iznimno rijetku tiskarsku pogrešku, prodana je na dražbi za 74 tisuće dolara (430 tisuća kuna), ali vlasnik Stamp Centera, koji je vodio dražbu, Keith Marsh nije želio otkriti ni identitet niti mjesto stanovanja kupca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Više televizora nego ljudi u kućanstvu</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Broj televizora nadmašio je broj osoba u američkom kućanstvu, rezultati su Instituta za istraživanje medija Nielsen. »Danas prosječno američko domaćinstvo broji 2,73 televizora na 2,55 osoba«, izjavio je glasnogovornik instituta Gary Holmes. Kako on ocjenjuje, takvu tendenciju uzrokovale su niske cijene televizora i mnoštvo programa koji se nude. »S porastom televizijskih kanala i programa, svatko u kući želi svoj televizor«, pojasnio je. Polovica američkih kućanstva posjeduje najmanje tri televizora, a samo 19 posto ih ima samo jedan. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Alternativna medicina za rješavanje nesanice</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Svaki šesti Amerikanac učestalo ima poteškoća sa spavanjem, a 4,5 posto ili 1,6 milijuna ih koristi neku vrstu alternativne medicine da riješe svoje probleme s nesanicom, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja. »Većina sudionika istraživanja izjavila je da su koristili terapiju travama ili tehnike opuštanja te su im te terapije pomogle u rješavanju poteškoća poput nesanice«, izjavila je Nancy Pearson koja je vodila istraživanje u Nacionalnom centru za komplementarnu i alternativnu medicinu u Bethsedu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Dražen Flajs pobjednik ultramaratona</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Peti Memorijalni ultramaraton od Zagreba do Vukovara nazvan »Putevima dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata«, završen je u subotu dolaskom natjecatelja na cilj kod spomen-obilježja Ovčara. Ta utrka u dužini od 362 kilometara bila je podijeljena na pet dionica, a posljednju 50 kilometara dugu dionicu od Osijeka do Vukovara najbrže je istrčao Tome Krajinović. Ipak, pobjednik cjelokupnoga ultramaratona je Dražen Flajs, kojemu je to treća pobjeda na memorijalnom ultramaratonu. Cijelo natjecanje završilo je devet atletičara, a nagrade najboljima uručili su gradonačelnik Vukovara Tomislav Šota i predsjednik SUDHOS-a Boro Barišić. [G. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uzgajala marihuanu za svoj živčanu kravu</p>
<p>VARŠAVA</p>
<p> - Poljakinja koja je sadila marihuanu kako bi smirila živce svojoj kravi optužena je pred sudom u gradu Lobezu za uzgajanje narkotika, objavila je policija. Krava je bila »prilično divlja«, jednom je čovjeku čak slomila ruku, sve dok mi netko nije predložio da joj u hranu dodam malo kanabisa, ispričala je žena policiji. »Krava se od tada pretvorila u janje«, dodala je. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Posmrtni ostaci ruske carice ispraćeni u St. Peterburg</p>
<p>ROSKILDE</p>
<p> - Posmrtni ostaci ruske carice Marije Fjodorovne (1847-1928) u subotu su iz katedrale u danskom gradu Roskildeu ispraćeni na pokop u Sankt Peterburg. Naime, ruska carina Marija Fjodorovna, supruga ruskog cara Aleksandra III., rođena je kao danska princeza Dagmar, a u svoju se domovinu vratila nakon ruske Oktobarske revolucije, gdje je 1928. umrla i pokopana. Potomci ruske obitelji Romanova, uz potporu predsjednika Vladimira Putina, zatražili su da se posmrtni ostaci jedne od najomiljenijih ruskih carica premjeste u Sankt Peterburg i pokopaju u grobnicu Romanovih, uz tijelo Aleksandra III. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Žena globljena jer je naredila pranje prozora na 18. katu</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Singapurka Cui Baorong morat će platiti nemalu novčanu globu zato što je Filipinki, koja joj sprema u kući, naredila da opere izvana prozore stana na 18. katu, stojeći na 36 centimetara širokoj prozorskoj klupici, pišu u subotu singapurski mediji. Sud je Cui Baorong odredio kaznu od 3500 singapurskih dolara (13 tisuća kuna) zato što nije omogućila sigurne radne uvjete svojoj spremačici Mercy Liberato Cudiamat, a uz to, ubuduće više ne smije zapošljavati spremačice, objavljeno je u dnevniku Straits Times. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Uspjela posveta obitelji Bach </p>
<p>Ugledni gosti ovim nastupom zaokružili su projekt posvećen istraživanju brojne glazbene obitelji Bach</p>
<p>Prvi koncert 36. varaždinskih baroknih večeri nakon svečanog otvorenja u petak u Starome gradu održan je iduće večeri (subota) u dobro posjećenoj Katedrali. Nastupili su već dobro znani i česti gosti VBV iz susjedne nam zemlje Slovenski komorni zbor na čelu sa svojim utemeljiteljem i dirigentom dr. Mirkom Cudermanom, uz sudjelovanje Slovenskoga komornog orkestra i solista ljubljanske Opere.</p>
<p> Izvedbom djela Johanna Sebastiana Bacha zaokružen je njihov projekt posvećen istraživanju brojne glazbene obitelji Bach. Nakon dva zanimljiva koncerta ostvarena prošlih godina s djelima Bachovih predaka i potomaka, ove je godine taj rijetki i osebujni ciklus završen skladbama samoga Johanna Sebastiana. </p>
<p>Čuli smo duhovna djela nastala u vrijeme službovanja u crkvi sv. Tome u Leipzigu, u jeku njegova zreloga stvaralačkog razdoblja. </p>
<p>Od četiri kratke mise (BWV 233-236) tzv. »luteranske«, koje je Bach napisao za bogoslužje uz veće blagdane crkvene godine, izvedene su dvije (u F-duru i g-molu) i još Kantata za sopran, tenor, bas, zbor i orkestar BWV 140 (Wachet auf, ruft uns die Stimme), jedna od najljepših u njegovom velikom opusu koji broji više od 200 sačuvanih crkvenih kantata.</p>
<p> Zanimljivo je da su te mise zacijelo adaptacije crkvenih kantata i da u okvirima ordinarija latinske mise sadrže i protestantske koralne melodije kao »vrijedan pokušaj da se objedine različiti liturgijski elementi u jedinstvenu umjetničku tvorevinu«. </p>
<p>Iako izvedbe pod ravnanjem Mirka Cudermana u pojedinim dijelovima toga zahtjevnog programa nisu bile do kraja usklađene, čuli smo ipak nekoliko vrlo lijepih i dojmljivih stavaka, naročito u Kantati s, primjerice, dobro poznatim koralom »Zion hört die Wähter singen« u izvedbi tenora Matjaža Stopinšeka uz pratnju kompaktnih gudača.</p>
<p> Impresivan je bio i prelijepi završni koral (gloria) sa svim sudionicima uključujući i sopranisticu Mateju Arnež-Volčanšek, basa Janka Volčanšeka, altisticu Elenu Dobravec i, dakako, izvrsni Slovenski komorni zbor, koji je i ovom prigodom potvrdio svoju visoku izvedbenu razinu. Unutar solidna Slovenskoga komornog orkestra, sastavljenoga od pretežito članova Slovenske filharmonije, isticali su se vodeći solistički instrumenti oboa, fagot, violina, violončelo i kontrabas.</p>
<p> Tom prigodom prvi put je zazvučao i novi vrijedni instrument – pozitiv, koji su Varaždinske barokne večeri ove godine kupile od graditelja orgulja Wolfganga Brauna uz novčanu pomoć grada Varaždina. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Primadona kao slikarski izazov </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> – Svečano otvorenje ovogodišnjih Varaždinskih baroknih večeri upotpunile su dvije vrijedne izložbe. U Galeriji starih i novih majstora Gradskoga muzeja u Varaždinu otvorena je izložba »Kolaži« poznate umjetnice Jagode Buić Wuttke, a u Gotičkoj kuli Staroga grada otvorena je izložba portreta proslavljene primadone Ruže Pospiš-Baldani.</p>
<p> »Od crteža i skice Jagoda Buić Wuttke najprije je išla prema materijalizaciji u specifičnim tehnikama izvođenja, a zatim se uputila prema osvajanju visine i dubine, prema svladavanju treće dimenzije i uvlačenja gledatelja u tijelo i ambijent izvedenog objekta.</p>
<p> Umjesto pasivnog visenja na zidu i mamljenja naklonog mu pogleda, izložak Jagode Buić Wuttke sve se više kretao u susret korisniku«, opisuje svoj pogled na umjetničine kolaže u katalogu izložbe Tonko Maroević. </p>
<p> Na otvorenju, kojemu je bila nazočna i umjetnica, govorili su likovna kritičarka Marina Baričević, ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Vladimir Kranjčević i viša kustosica Galerije starih i novih majstora Mirjana Dučakijević. </p>
<p> Izložba portreta proslavljene hrvatske operne umjetnice Ruže Pospiš-Baldani u Gotičkoj kuli Staroga grada otvorena je u povodu 45. obljetnice njena umjetničkog rada. </p>
<p> Na spomenutoj izložbi govorili su Mirjana Dučakijević, Vladimir Kranjčević te ravnateljica varaždinskog HNK Jasna Jakovljević (izložbu organizira HNK).</p>
<p>Izložba donosi 24 portreta u tehnikama olovke i tuša na papiru, ulja, tempere, pastela i kombiniranim tehnikama. To su slike, crteži i dva kostima Ike Škomrlj, koji prikazuju proslavljenu mezzosopranisticu na način kako su ju doživjeli naši umjetnici – Dubravka Babić, Branko Bahunek, Mersad Berber, Dragica Cvek-Jordan, Ivo Dulčić, Zlatko Kauzlarić-Atač, Rudi Labaš, Dimitrije Popović, Ante Strinić,Fadil Vejzović, Berislav Šerbetić i Vatroslav Bogdanović. </p>
<p> Svojom umjetnosti, prirodom i fizionomijom Ruža Pospiš-Baldani pravi je slikarski izazov jer umjetnicima daje bezbroj mogućnosti interpretiranja vlastite osobnosti, rečeno je na otvaranju. [Karmen Gumbas]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Raskošni Wagner i nemirni Bruckner</p>
<p>Sabrani dirigent Kent Nagano elegantnim je pokretima bez ičega suvišnoga dao oduška orkestru </p>
<p>Nasljednik Zubina Mehte na mjestu bavarskoga glazbenog ravnatelja, jedan od najvećih dirigenata današnjice, Amerikanac japanskih korijena Kent Nagano, u subotu se prvi put predstavio zagrebačkoj publici. Tom je prigodom pred sobom imao Bavarski državni orkestar, najstariji njemački orkestar koji svoju dugu i slavnu povijest vuče od početka 16. stoljeća i vremena kada ga je vodio renesansni majstor Orlando di Lasso.</p>
<p> U početku Münchenski Kantorei, potom Münchenski dvorski orkestar, ansambl je šezdesetih godina 19. stoljeća odigrao ključnu ulogu u stvaranju Wagnerovih opera. Upravo je taj orkestar praizveo skladateljeve »Tristana i Izoldu«, »Majstore pjevače« te »Rajnino zlato« i »Walküru«.</p>
<p> Nagano, nekoć i sam student kompozicije, koji se u najranijoj mladosti u rodnoj Kaliforniji za njemačku glazbenu tradiciju zainteresirao kroz rad s minhenskim učiteljem iz klavira, brojnim se nastupima i albumima u svijetu glazbe afirmirao kao stručnjak za njemački romantizam.</p>
<p>Učenik vodećih svjetskih dirigentskih imena, među kojima su Leonard Bernstein i Claudio Abbado, vrhunsko umijeće u radu s ansamblom, kakav je inače orkestar Bavarske državne opere, iskazao je na primjerima koji odražavaju ujedno i povijest orkestra i njegov osobni umjetnički afinitet.</p>
<p> Prvi dio programa, koji je bez solista usmjeravao pozornost slušatelja na orkestar, bio je rezerviran za melankolične orkestralne ulomke iz Wagnerovih opera, a drugi za prvu verziju Brucknerove 4. simfonije u Es-duru nadimka Romantična. Prozračna ujednačenost gudača i vrlo suptilni nenametljivi puhači vodili su nas kroz raskošnu predigru 1. činu opere »Lohengrin« sve do lepršave pastoralnosti idile Siegfried.</p>
<p> Sabrani je maestro elegantnim pokretima bez ičega suvišnoga punom orkestru dao oduška u nemirnoj Brucknerovoj simfoniji, vodeći ga od najnižih do najviših dinamičkih rasplamsaja u kojima se ni u reskim prodorima blezera nikada ne bi gubile svjetlucave violine.</p>
<p> Tim je vrhunskim umjetničkim doživljajem na prvi dan jeseni sezona »Lisinski subotom« otvorila svoj koncertni niz u kojemu će i ove godine biti otvoreno natjecanje za najbolju novu skladbu hrvatskoga autora za 2006. godinu, koja će u veljači biti uvrštena u program gostovanja Islandskoga simfonijskog orkestra.</p>
<p> Na kraju uobičajenog »razgovora s umjetnicima«, zanimljiva dijaloga između voditeljice Gordane Krpan i maestra Nagana, hrvatski dirigent Vladimir Benić javno ga je u ime zaklade »Lovro Matačić« pozvao da bude član umjetničkog vijeća na idućem natjecanju mladih dirigenata »Lovro von Matačić«, koje će se 2007. održati u Zagrebu.</p>
<p>Jana Haluza Lučić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nagrade »Status« i zlatne plakete glazbenicima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U sklopu Sajma glazbe na Zagrebačkome velesajmu Hrvatska glazbena unija (HGU) dodijelila je ovih dana nagrade »Status« najboljim instrumentalistima u protekloj godini.</p>
<p> Za zabavnu, pop-rock i urbanu glazbu nagrade »Status« dobili su gitaristi Marijan Brkić i Nebojša Buhin, Robert Vrbančić (bas gitara), Gojko Tomljanović (klavijature), Dalibor Marinković (bubnjevi), Davor Križić (truba/krilnica) i Neven Mijač (usna harmonika).</p>
<p> Za narodnu glazbu nagrađeni su Mario Zbiljski iz tamburaškog sastava »Slavonske lole« i Krešo Oreški, svirač djembea (tradicijsko afričko glazbalo). Za jazz glazbu dobitnici su Saša Nestorović u kategorijama za alt saksofon i tenor/sopran, Davor Križić (truba/krilnica), Luka Udjbinac (električna gitara), Matija Dedić (klavir), Mladen Baraković (kontrabas), Goran Delač (bas gitara), Dalibor Marinković (bubnjevi) i Hrvoje Rupčić (udaraljke).</p>
<p> Posebnu nagradu »Status« za najperspektivnijega mladoga glazbenika osvojila je Sanja Šiljković iz grupe »Headswitch«.</p>
<p> Uz te nagrade dodijeljene su i zlatne plakete zaslužnim pojedincima. Maestro Nello Milotti dobio je posebnu spomen-plaketu za 60 godina umjetničkog djelovanja, maestro Dražen Boić i pjevač Miro Ungar za 50 godina umjetničkog rada te radijska novinarka Maja Sabolić za 40 godina rada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vrijednost različitosti </p>
<p>Glavne nagrade dobili su filmovi »Projektor obscura« Petera Millera, »Ja (ni)sam Van Gogh« Davida Russoa te »Imaš deset godina« Paula Leytona </p>
<p>Proglašenjem pobjednika u subotu na večer u kinu SC u Zagrebu završio je drugi po redu međunarodni festival eksperimentalnog filma i videa 25FPS. Trima jednakovrijednim glavnim novčanim nagradama nagrađeni su filmovi »Projektor obscura« Petera Millera iz SAD-a, »Ja (ni)sam Van Gogh« Davida Russoa, također iz SAD-a, te koprodukcija Njemačke i Velike Britanije »Imaš deset godina« Paula Leytona. </p>
<p>U eksperimentalnom filmu, više nego u ostalim filmskim vrstama, do izražaja dolazi osobni ukus, što se tijekom četiri festivalska dana moglo iščitati iz reakcija publike za vrijeme, ali i nakon projekcija. Na kraju i odlukama žirija.</p>
<p> Organizator, »Udruga 25FPS«, dobro je postavio sistem nagrađivanja i na taj način olakšao posao žirija te postigao da se nesuglasice u zahtjevnom sudačkom poslu u potpunosti izbjegnu. </p>
<p>Žiri su ove godine činili Takahiko Iimura iz Japana, Peter Tscherkassky iz Austrije i Diana Nenadić iz Hrvatske, a osim glavnih nagrada u iznosu od 500 eura izdvojili su i pohvalili filmove: »čovjek.put.rijeka« Brazilca Marcellvsa L., »Napušteni greben 1. dio: prolog« Gerarda Holthuisa iz Nizozemske, »Mehanika zrcala« Siegfrieda A. Fruhaufa iz Austrije, »Mak« Sophie Boord iz Australije te »Mijene« Rosie Pedlow i Joea Kinga iz Velike Britanije.</p>
<p>Organizator je dodijelio i svoju nagradu procijenivši kako ju je zaslužio Finac Mika Taanila s filmom »Optički zvuk«, dok je najviše glasova publike dobio Chris Shepherd za film »Šutnja je zlato«. Osim odličnog glavnoga, ali i sjajno popraćenog popratnog programa, osobitost ovog festivala je sjajno ozračje, koje je ove godine još jače zahvatilo Studentski centar pa se o filmovima raspravljalo i više nego na ostalim festivalima.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="30">
<p>Isti sastav po svih šest bodova </p>
<p>Reprezentacije poput Andore sastavljene su od gotovo potpunih amatera, koji u svakim kvalifikacijama naprave senzaciju i nekom favoritu oduzmu veliko natjecanje. Zato je utakmica protiv Andore u ovom trenutku najbitnija/ Izbornik Bilić namjerava i »autsajderu« i favoritu suprotstaviti najbolju postavu...</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Odradio« je tek dvije utakmice, prema tome nije ni mogao doći do ujednačenog sastava, a opet Slaven Bilić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, razmišlja na način kako mu samo ujednačenost može donijeti rezultat. </p>
<p>Naravno, radi se o iduće dvije utakmice hrvatske reprezentacije u sklopu kvalifikacija za EP 2008. u Austriji i Švicarskoj. U Zagreb prvo dolazi Andora (6. listopada), a potom Engleska (10. listopada). Dakle, prvo se Hrvati trebaju obračunati s potpunim autsajderom, a zatim s prvim favoritom skupine. Neki to gledaju ovako, pobjeda protiv Andore je sigurna, a krah protiv Engleza izvjestan. Izbornik Bilić se ne slaže s takvim zaključcima. </p>
<p>»Niti Andoru moramo pobijediti, niti je nemoguće da nadmašimo Engleze. Bitne su obje utakmice, jer svaka utakmica nosi ono važno - tri boda. Kako danas više nema reprezentacija koju možete lakoćom pobijediti, tako Andoru moramo shvatiti kao da je Engleska, a ne samo kao uigravanje za utakmicu protiv 'Gordog Albiona'«, kaže Bilić. </p>
<p>Prisjećamo se utakmice hrvatske reprezentacije na Malti u prošlim kvalifikacijama za SP u Njemačkoj. Unatoč deklarativno ozbiljnom pristupu, bilo je 1-1. Srećom, taj »kiks« nije bio koban, ali upozorava prije novog sraza s potpunim nogometnim amaterima. Slučajan posrtaj protiv Andore u ovim kvalifikacijama mogao bi biti koban. Činjenica je da su reprezentacije poput Andore, Cipra, Malte i Lihtenštajna sastavljene od gotovo potpunih amatera koji u svakim kvalifikacijama naprave senzaciju i tom favoritu oduzmu veliko natjecanje. I u našoj je kvalifikacijskoj skupini slična situacija. Europsko će prvenstvo »promašiti« onaj tko padne protiv autsajdera. </p>
<p>Sve to očito dobro zna i izbornik. Kad ga se upita hoće li protiv Andore i Engleske nastupiti dvije različite Hrvatske, u smislu različitih priprema i različito postavljene momčadi, Bilić kategorički odgovara: </p>
<p>»Ne, to će biti dvije iste Hrvatske, po mentalitetu, raspoloženju, ambicijama i postavi. Naravno, možda će biti nekih promjena zbog spleta okolnosti, ozljeda ili sličnog... Naš je cilj jasan - pobijediti u obje utakmice. Kao što je i konačan cilj jasan - biti među prve dvije reprezentacije u ovim kvalifikacijama, a do toga se može doći samo pobjedama na domaćem terenu. Veća je opasnost Andora nego Engleska, prvo trebamo pobijediti Andoru da bismo se usredotočili na Englesku. Ne možemo se protiv Engleske 'vaditi' ako ne uspijemo protiv Andore.« </p>
<p>Izbornik Bilić, glede momčadi, sada je u mnogo boljoj situaciji nego prije Moskve, kad nije mogao računati na praktički pola momčadi. Osim što su mu nedostajali Šimić i Šimunić zbog žutih kartona i Tudor zbog ozljede, najneodgovorniji postupak s odlaskom u narodnjački klub oduzeo mu je Srnu, Balabana i Olića. Bilić ih je morao kazniti, sada ih je vratio u konkurenciju pa se njihov radni i motivacijski doprinos očekuje više nego ikad. Bogata konkurencija, dovoljno dana za pripremu i zasad povoljan medicinski karton većine reprezentativaca daje izborniku pravo na optimizam. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Nema vremena za kukanje</p>
<p>Samouvjerenost u nepobjedivost se istopila, ali je sigurno da »bijeli« neće ostati bez snažne podrške navijača u borbi protiv Dinama</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Ante Vitaić, bivši prvotimac Hajduka, razornim je udarcem u posljednjoj sekundi utakmice svladao vratara »bijelih« Balića, a svom je Osijeku donio tri važna boda. Ujedno, dotukao je hajdukovce i sada će priprema za derbi s Dinamom u subotu biti mnogo kompliciranija.</p>
<p> Samouvjerenost u nepobjedivost se istopila, ali je sigurno da »bijeli« neće ostati bez snažne podrške navijača u borbi protiv ljutog suparnika. </p>
<p>Naime, momčad trenera Zorana Vulića izgarala je na travnjaku i bila bolji suparnik, ali je nedostajao završni udarac. </p>
<p>»Šteta što smo izgubili. Mislim da po igri to nismo zaslužili, ali mojim je igračima nedostajalo malo pronicljivosti, konkretnosti u napadačkim akcijama. Bartolović je trebao zabiti pogodak, a kad je ušao Jelavić morali smo više nabacivati. O suđenju ne bih govorio, nije to moj dio posla«, rekao je trener Hajduka Zoran Vulić. </p>
<p>Oštrica splitskog napada je otupila, jer je Osijek na vratima imao raspoloženog Marina Skendera, inspiriranog pozivom u reprezentaciju. Prilikom jedne svoje izvanredne obrane, nakon Carevićeva nabačaja Jelavić je glavom loptu proslijedio iza crte vratiju, Skender je izbacio loptu gotovo iz mreže. No, nakon njegove obrane lopta je udarila u Dinjarovu ruku, što sudac Bruno Marić nije primijetio.</p>
<p>Ni Osječani nisu bez pritužbi na suđenje, jer je poništen pogodak Mostarlića zbog zaleđa, kojeg nije bilo. Rekli bismo 1-1, iako su obje pogreške djelo pomoćnog suca Kolića. Navodno je nakon utakmice rekao kako je danima bio izložen pritisku.</p>
<p> No, nema vremena za kukanje u Hajdukovu taboru. Bodovi su izgubljeni i sada treba okrenuti novu stranicu te se pripremiti za derbi. </p>
<p>»Moramo dignuti glavu. Nisam nezadovoljan igrom svoje momčadi. Zbog jednog poraza ili pobjede nećemo odstupiti od našeg projekta. Ovih sedam pobjeda izvanredan su pothvat i kažu mi da imamo dobru i karakternu momčad. Važno je da smo pobjegli konkurenciji, a uvjeren sam da ova momčad s dva-tri pojačanja može istrčati u Europu da se ne osramoti«, kaže Vulić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Nogomet na rubu regularnosti </p>
<p>Osijek je za dobivanje radne dozvole za Lopeza posegnuo za zanimljivom »kemijom«. Registrirao ga je za Dinamo i uzeo na posudbu </p>
<p>Nogometni klub Osijek je uložio prigovor na nastup Hajdukovih igrača Darija Damjanovića i Pabla Munhoza, jer nemaju radnu dozvolu. No, budući da imaju čiste registracije i licence i nema razloga da ne nastupaju za »bijele«, pogotovo kad se zna da u hrvatskom nogometu borave već više od dvije godine. </p>
<p>Hajduk je dao zahtjev za izdavanje radnih dozvola, ali je klupski račun blokiran pa je dobivanje radnih dozvola nemoguća misija. Stoga bi sada državni organi mogli ukinuti vize za boravak ovom tandemu Hajdukovih stranaca i poslati ih kući. No, i Pablo Munhoz i Dario Damjanović su u procesu dobivanja radnih dozvola, samo je problem što je taj proces traje već godinama?! </p>
<p>Hajduk je u začaranom krugu, baš kao i mnogi prvoligaši, među kojima je i Osijek, jer živi s blokiranim računom i ne udovoljava radnim propisima. Evo, Osijek je za dobivanje radne dozvole za Lopeza posegnuo za zanimljivom »kemijom«. Registrirao ga je za Dinamo i uzeo na posudbu. Josip Brezni, povjerenik za natjecanje Prve lige, je o prigovoru Osijeka kazao: </p>
<p>»Njihove registracije bile su uredne i nema razloga da ne nastupaju. Radne dozvole stvar su državnih organa, dok je registriranje igrača stvar Komisije za registriranje. Čini mi se nepotrebnim da mi u nogometu režemo granu na kojoj sjedimo. I napuci Uefe, krovne ogranizacije europskog nogometa, su da se igrače pušta da igraju.« </p>
<p>Uglavnom, sada vidimo koliko je važno da zaživi Zakon o športu, pa da klubovi napokon mogu poslovati legalno i u skladu s propisima. Ovako, s blokiranim računima i milijunskim dugom državi za porez i prirez, žive na rubu regularnosti i stalno produciraju nove aferice. Možda je i ovaj postupak Osijeka osveta Hajduka za događanja otprije nekoliko godina, kad su čelnici bijelih službeno prigovarali »bijelo-plavima«, jer tadašnji igrač Osijeka Almir Turković nije imao radnu dozvolu. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bolje igrati u Puli nego grijati klupu</p>
<p>Igra koju su Puljani pokazali protiv bezvoljnih nogometaša iz Velike teško će biti dovoljna za uspjeh i protiv »nabrušenijih« i kvalitetnijih momčad </p>
<p>Osmo kolo hrvatskoga nogometnog prvenstva očito je bilo rezervirano za izrazito raspoloženje igrača koji su zbog različitih razloga morali napustiti redove Hajduka. U Osijeku se proslavio Ante Vitaić, a na drugom kraju Hrvatske, u Puli, Nikola Kalinić, mlađahni napadač za kojeg je Poljud trenutačno pretijesan. </p>
<p>Upravo je on u dosadnoj i uspavljujućoj utakmici protiv onemoćaloga Kamena Ingrada imao najvažniju ulogu. S dva pogotka u prvom poluvremenu odlučio je pobjednika i time opravdao povjerenje trenera Krunoslava Jurčića. U biti, teško je reći tko je kome više pomogao. Jer, Jurčić može zahvaliti mladome Splićaninu što je vrlo brzo sa stadiona Verude otpuhnuo možebitni gnjev navijača koji datira još od srijede i ispadanja iz Kupa od kluba iz četvrte lige. </p>
<p>Ovako je sve sjelo na svoje mjesto, Pula se primakla sredini ljestvice, a i osiguran je (makar privremeno) mir u ionako vrlo turbulentnom početku sezone. Mladi je Kalinić i u prošloj utakmici u Puli izmamio pljesak gledatelja, no sada je sve okrunio golovima. Nije skrivao oduševljenje nakon utakmice. </p>
<p>»U Puli mi je odlično, drago mi je što sam s dva pogotka pogurnuo klub u sredinu ljestvice. Ozračje u gradu i klubu je izvanredno, a trener Jurčić odličan. Ne mislim se vratiti u Hajduk u siječnju bez jamstva da ću igrati. Mnogo mi je bolje igrati u Puli nego kod kuće gledati Hajdukove utakmice.« </p>
<p>No, bez dodatnog napretka i inovacija u igri, teško će biti izbjeći novi »potres«. Naime, igra koju su Puljani pokazali protiv bezvoljnih nogometaša iz Velike teško će biti dovoljna za uspjeh protiv »nabrušenijih« i kvalitetnijih momčadi. Sljedeći će trenerski ispit mladog stručnjaka Krunoslava Jurčića biti rješavanje praznog hoda u igri koji je bio prilično vidljiv protiv Kamena. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bljesak Piškora za bijeg od dna</p>
<p>Napadač Međimurja Davor Piškor bio je »motor« momčadi, jednom je pogodio mrežu, a dvaput asistirao za gol </p>
<p>Na dan obilježavanja dana Fifa fair play Međimurje je u »ljepotici« kola pobijedilo Cibaliju te zabilježilo treću pobjedu u prvenstvu, čime se odmaknulo od dna ljestvice, a igrači su vjerojatno sačuvali »glavu« svom treneru Mršiću. Nakon burnog tjedna, u ranim subotnjim jutarnjim satima prometnu je nesreću imao sportski direktor Međimurja Miljenko Dovečer, što je dodatno zakompliciralo situaciju u Međimurju. </p>
<p>S izuzetkom prvih 20-ak minuta, utakmica je odigrana u bundesligaškom tempu, kojeg se ne bi postidjeli ni najveći europski klubovi, a da je rezultat na kraju bio 7-3 bilo bi realno prema promašenim šansama. Međimurje je nakon vodstva Cibalije preko vrlo dobrog Bagarića izjednačilo izvrsnim pogotkom Piškora, koji je pretrčao gotovo 60 metara i nakon solo prodora izjednačio rezultat. U drugom su poluvremenu domaći preuzeli potpunu inicijativu, koja je rezultirala drugim golom, Štefančić je svladao nesigurnog Marića nakon asistencije Piškora. Konačan rezultat postavio je Kresinger nakon druge asistencije izvrsnog Piškora, koji je najzaslužniji za to što je Međimurje osvojilo tri vrijedna boda. </p>
<p>Trećom pobjedom u prvenstvu Međimurje je ostvarilo važnu pobjedu protiv izravnog konkurenta u borbi za ostanak te bar malo odmaklo s dna ljestvice, pa će trener Mršić dobiti mir uoči gostovanja kod Kamena Ingrada, još jednoga konkurenta u borbi za ostanak, gdje bi Međimurje konačno moglo prekinuti niz poraza u gostima. </p>
<p>Cibalia se pokazala kolektivom koji prima previše golova i tu trenera Matkovića čeka najviše posla žele li Vinkovčani i sljedeće godine igrati u prvoligaškom društvu. Žalosno je da je ovu izvanrednu utakmicu po idealnom vremenu gledalo samo tisuću gledatelja na čakovečkom stadionu, a upravo takve utakmice vraćaju bar malo vjere u ovaj naš tmurni prvoligaški nogomet. </p>
<p>Zoran Novosel</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Budimirovo iskupljenje za promašaje </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – S pravom su se Šibenčani pribojavali »pjesnika« iz Zagreba, tim više jer su nastupili bez dva najbolja igrača, ozlijeđenih Bulata i Govića. Opasnost Zagrepčana potvrdio je Krunoslav Lovrek već u 20. sekundi utakmice, uzdrmavši gredu. To je unijelo nervozu u igru domaćina, koji nikako nije mogao povezati redove svoje momčadi. Upute trenera Ivana Pudara u tom dijelu utakmice nisu nailazile na razumijevanje kod igrača. No, srećom za domaćina, nogometaši Miroslava Blaževića nisu iskoristili brojne prilike. </p>
<p>U takvom odnosu snaga Šibenčanima je preostalo tek brzim protuudarima pokušati učiniti nešto glede ugrožavanja Dragana Stojkića. No, osim što je Stojkić bio iznimno raspoložen, Šibenčani su bili dekoncentrirani u ključnim trenucima. Očekivalo se da će utakmica završiti bez pobjednika, no tada se za sve promašaje iskupio Budimir, koji je, nakon dodavanja Rukavine, topovskim udarcem pogodio mrežu za tri značajna boda. [J. D.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mladen Petrić najjači Baselov motor </p>
<p>Gležanj Darija Srne uopće nije u lošem stanju. Hrvatski reprezentativac odigrao je cijelu utakmicu Dnjipro - Šahtar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mladen Petrić svakog vikenda potvrđuje status ponajboljeg napadača u švicarskoj ligi. Iako je Basel u zaostatku za Zürichom, Grasshoppersom ili Sionom, hrvatski reprezentativac najjači je motor Basela. Protiv Aaraua je postigao dva pogotka pri rezultatu 1-1 i time donio pobjedu svom klubu. </p>
<p>Petrić je bio jedini strijelac tijekom subote od hrvatskih nogometaša, a sasvim blizu istoga bio je Dado Pršo, koji je igrao najžešći derbi na svijetu - Celtic protiv Rangersa. Katolici su ponovno bili bolji, pobijedili su s 2-0, a Dado Pršo je u 77. minuti svladao Celticova vratara, no na gol-crti je »uskrsnuo« Naylor i ispriječio se neizvjesnoj završnici. Celticova prednost je sada sedam bodova. </p>
<p>Derbi je igran i u ruskom prvenstvu. Ivica Olić odigrao je cijelu utakmicu CSKA – Lokomotiv (1-2), ali nije bilo konkretnosti u njegovu manevriranju suparničkim šesnaestercem. Balabanov Club Brugge drugi se puta uzastopno spašava u 90. minuti. Prošlog je vikenda upravo Balaban donio pobjedu, a sada su u zadnjim sekundama pobijedili Germinal. Istim je rezultatom Standard (Rapaić igrao do 89. minute) svladao Cercle Brugge. </p>
<p>Darijo Srna brzo se oporavio od ozljede skočnog zgloba i igrao je cijelu utakmicu Dnjipro - Šahtar (1-1). Ivan Klasnić je, pa, sve češće viđen na Werderovoj klupi (odigrao je samo dvadeset minuta u utakmici Hamburg - Werder 1-1). </p>
<p>Lyon nevjerojatnom lakoćom nastavlja dominirati u francuskom Le Championatu. Ove su godine u potjeri za šestim uzastopnim naslovom, a ove su subote pobijedili jednog od izravnih »suparnika« (postoje li takvi) Lille sa 4-1. U Engleskoj su favoriti poput Chelseaja, Liverpoola i Arsenala pobijedili, a kiks je učinio Manchester Utd. kod Readina (1-1). Novo Bayernovo pojačanje Van Bommel strijelac je u drugoj uzastopnoj utakmici, ovoga puta pobjedonosnog pogotka protiv Mainza (2-1). Vrijednu je pobjedu ostvario Real kod Betisa. Njihovo novo pojačanje Mahamadou Diarra bio je strijelac jedinog pogotka. [S. K]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Roberto Carlos ubilježio 500. nastup za Real Madrid </p>
<p>MADRID</p>
<p> – Brazilski branič Roberto Carlos (33) u subotu je odigrao 500. službenu utakmicu za Real Madrid. Njegova momčad u 4. je kolu španjolskog prvenstva u gostima pobijedila Betis s 1-0. </p>
<p>Roberto Carlos je u Real stigao 1996. godine. Tada je trener madridskoga kluba, baš kao i danas, bio Fabio Capello. Uoči početka nove sezone Carlos je najavljivao odlazak u Chelsea, no baš je Capello inzistirao na njegovu ostanku u Realu. Carlos je s Realom osvojio po tri španjolska prvenstva i naslova europskog prvaka. S Brazilom je bio svjetski prvak 2002., a ove je godine, nakon SP-a u Njemačkoj, objavio da više neće igrati za brazilsku reprezentaciju. </p>
<p>Nastup na SP-u u Njemačkoj ostat će mu u lošem pamćenju. Proglašen je glavnim krivcem za četvrtfinalni poraz od Francuske (0-1), jer je ostavio potpuno samog strijelca odlučujućeg pogotka Thierryja Henryja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Argentina i Rusija u finalu </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> – Ruski izbornik Šamil Tarpišev jedan je od većih kockara u svijetu sporta. Ali ne zbog listića »koji mu ispadaju iz džepa«, već delikatnih i riskantnih odluka koje čini vodeći Davis kup i Fed kup reprezentaciju Rusije. </p>
<p>Rusija je u nedjelju ušla s vodstvom 2-1, a umjesto Južnjija na terenu se protiv Andyja Roddicka pojavio - Dmitrij Tursunov. Nevjerojatna drama trajala je u nedjelju tijekom meča Tursunova i Roddicka, u kojem je Rus poveo s 2-0, a Amerikanac izjednačio na 2-2. Kulminacija se zbila u petom setu, gdje je više prilika propuštao Tursunov. Kod rezultata 12-11 imao je prve meč lopte, ali je sve prolongirano do 16-15, kad je »slomio« Roddicka i odveo Ruse u finale. Izbornik Tarpišev se ponovno riskantno kockao, ali je ponovno pogodio. Nakon skoro pet sati sjajnog meča. </p>
<p>Još ranije, u subotu, Argentina je rezervirala svoje mjesto u finalu. Australija je bila bez šanse. U igri parova Calleri i Nalbandian lako su svladali Arthursa i Hanley sa 6-4, 6-4, 7-5, čime su Argentini donijeli ključni treći bod. Nedjelja će biti dan formalnosti, a najviše se zabavljao Diego Armando Maradona na tribinama. »Ludovao« je u nastavku meča Acasusa i Hewitta, a kasnije se potpuno prepustio igri parova, nakon kojih smo saznali ime prvog finalista. Argentina i Rusija? Spektakularno finale, sa sjajnim pojedincima: Nalbandian, Safin, Davidenko, Acasuso i kockar Tarpišev. </p>
<p>• Rezultati: Argentina – Australija 3-0 (Nalbandian/Calleri – Arthurs/Hanley 6-4, 6-4, 7-5); Rusija – SAD 3-1 (Tursunov – Roddick 6-3, 6-4, 5-7, 3-6, 17-15</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Medvjedi« napokon do lovine </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Četiri su kola bila potrebna rukometašima Agrama Medveščaka da u ovosezonskom prvenstvu Hrvatske ubilježe prvu pobjedu. Nakon poraza od Zameta, Perutnine i Moslavine, pobjeda je došla na domaćem parketu u dvoboju protiv Dubrave rezultatom 37-31 (15-15). </p>
<p>Ostali rezultati, 4. kolo, skupina B: Nexe - Đakovo 34-20, Metković - Moslavina 34-29, Zamet - Perutnina PIPO IPC 29-30; redoslijed: P. PIPO IPC 8 bodova, Metković 6...</p>
<p>skupine A: Osijek - Gorica 47-30, Karlovac - Poreč 26-26, Crikvenica - Varteks di Caprio 32-30; redoslijed: Zagreb 7 bodova, Poreč 6, Crikvenica 6... [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Stjepan Božić pao u drugoj rundi </p>
<p>WETZLAR</p>
<p> – Hrvatski boksač Stjepan Božić pretrpio je treći poraz, ali prvi nokautom, u profesionalnoj karijeri. U meču supersrednje kategorije Ukrajinac Vitalij Cipko pokazao se prejakim suparnikom, Božić je još u prvoj rundi pokušavao uzvratiti, no u drugoj je rundi doživio klasični nokaut na nogama. Ovaj poraz, Božiću drugi zaredom u samo nekoliko mjeseci, naštetio je našem boksaču, jer mu je promotor Wilfried Sauerland nudio dugoročni i lukrativni ugovor. Bila je to velika prilika i Božiću je taj poraz i propuštena prilika vjerojatno najveći udarac u šestogodišnoj profesionalnoj karijeri.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Hrvatske odbojkašice protiv Rusije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Hrvatske su odbojkašice saznale protivnice s kojima će odmjeriti snage na Europskom prvenstvu u Belgiji i Luksemburgu sljedeće godine (od 20. do 27. rujna). Izabranice Nenada Komadine ždrijeb je smjestio u skupinu C, u kojoj će u belgijskom Charleroiju igrati protiv Ruskinja, Francuskinja i Turkinja. Jasno je da je Rusija, čija je pomoćna trenerica Irina Kirilova, priča za sebe, a s preostala dva suparnika naše će se djevojke boriti za izbjegavanje posljednjeg mjesta koje vodi kući nakon prvoga kruga. </p>
<p>Tri najbolje ekipe stvorit će s tri prvoplasirane iz skupine A (Azerbajdžan, Bjelorusija, Njemačka, Italija) novu skupinu, iz koje dva mjesta vode u polufinale. Izbornik Komadina kao cilj je istaknuo plasman među prvih sedam reprezentacija koje će moći igrati kvalifikacije za Grand Prix, žensku inačicu Svjetske lige. [V. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="42">
<p>Raste pritisak na Gyurcsanyja </p>
<p>Organizatori najavljuju mirne prosvjede sve dok mađarski premijer ne podnese ostavku</p>
<p>Dan nakon održavanja dosad najvećeg protuvladinog prosvjeda na kojem se u subotu u Budimpešti-prema procjenama izvjestitelja-okupilo oko 40.000 ljudi, pritisak na socijaldemokratskog premijera Ferenca Gyurcsanyja ne jenjava. Organizatori subotnjih demonstracija najavili su da će s mirnim prosvjedima nastaviti sve dok Gyurcsany ne odstupi, ne isključujući mogućnost da to potraje i nakon lokalnih izbora idućeg vikenda.</p>
<p> Nemiri u Mađarskoj izbili su proteklog tjedna kada je objavljena tonska vrpca na kojoj premijer otkriva da je njegova socijalistička stranka (MSZP) svjesno lagala biračima tijekom predizborne kampanje i od njih skrivala prave razmjere gospodarske krize. Iako su se sigurnosne službe pribojavale da bi na masovnom okupljanju moglo doći do izgreda koji su obilježili prvu noć prosvjeda početkom prošlog tjedna, na subotnjem skupu nije bilo potrebe za policijskim intervencijama. Prosvjed je protekao mirno, a sudionici su noseći bijele vrpce demonstrirali svoje odricanje od nasilja i zahtjev za istinom. </p>
<p>Do izgreda je, međutim, došlo u Koszegu na zapadu zemlje gdje je prema izvještaju državne agencije MTI u noći na nedjelju zapaljeno sjedište socijalista.</p>
<p>Unatoč pritiscima, Gyurcsany ističe da neće podnijeti ostavku, što je ponovio i zadnjim medijskim istupima. </p>
<p>U intervjuu jednom mađarskom listu u nedjelju najavio je i kandidaturu za predsjednika MSZP-a kojem je sada na čelu Istvan Hiller, jedan od ministara u njegovoj vladi. </p>
<p>Najveća oporbena stranka Fidesz Viktora Orbana iznova se izjasnila za formiranje tehničke vlade. Glasnogovornik stranke ustvrdio je da Fidesz ne vidi rješenje u raspisivanju izvanrednih izbora niti u preuzimanju vlasti. »Prijelazna vlada« bi, prema Orbanovim riječima, trebala imati vremenski i sadržajno ograničen mandat, što bi značilo da smije donositi samo mjere za rješavanje aktualne krize. Po isteku toga mandata, naglasio je Orban, trebalo bi pronaći »drugo političko rješenje«. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Bin Ladenova smrt neće zaustaviti Al Qaidu</p>
<p>Al Zawahiri, formalno čovjek broj dva u Al Qaidi, vjerojatni je Bin Ladenov nasljednik</p>
<p>Osama Bin Laden, vođa terorističke skupine Al Qaida i najtraženiji svjetski terorist umro je 23. kolovoza, a njegovu je smrt prouzročio trbušni tifus. Tu informaciju objavio je u subotu, 23. rujna francuski regionalni list L'Est Republicain, pozivajući se na informaciju što ju je 21. rujna izradila francuska obavještajna služba. Informacija je dostavljena i francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu, a obavještajci se pozivaju na izvore bliske saudijskim obavještajnim krugovima koji tvrde da je Bin Laden umro. </p>
<p>Vijest je izazvala svjetsku senzaciju. Među prvima je reagirao predsjednik Chirac potvrdivši da je dobio informaciju obavještajne službe te da je naredio istragu o tome kako je povjerljivi dokument dospio u provincijske novine.</p>
<p> Chirac je pritom dodao da službena Francuska nema potvrde istinitosti vijesti o Bin Ladenovoj smrti. </p>
<p>Na isti način reagirali su i Saudijci. U priopćenju saudijske vlade kaže se da nema službenih potvrda ni informacija o Bin Ladenovoj smrti niti o mjestu gdje bi se on mogao nalaziti, ako je živ. Analitičari diljem svijeta potražili su potvrdu informacije o smrti najtraženijeg terorista i u američkim institucijama. Međutim, ni Bijela kuća, ni državno tajništvo pa ni središnja obavještajna agencija (CIA) nisu potvrdili mogućnost istinitosti vijesti koju je objavio francuski regionalni list.</p>
<p>Naravno, može se nagađati zašto je ta informacija napravljena, jer o francuskom dokumentu nema dvojbe, i kako je ona dospjela u novine. S druge, pak, strane ako je informacija istinita i ako se njena vjerodostojnost dokaže kroz izvjesno vrijeme, pitanje je što će biti s Al Qaidom koju je osmislio, organizirao i financirao Osama Bin Laden. </p>
<p>Vjerojatno će u tom slučaju čelno mjesto preuzeti Ayman Al Zawahiri koji je formalno i do sada bio čovjek broj dva u Al Qaidi. Isto tako, može se pretpostaviti da će, ako je Bin Laden mrtav, Al Qaida nastojati to sakriti od javnosti i Al Qaidinih pristaša dok se situacija u samom vrhu organizacije ne konsolidira. </p>
<p>Može se stoga očekivati da će u najskorije vrijeme biti izdano neko priopćenje iza kojeg će stajati Osama Bin Laden i na taj način pokušati demantirati vijest o njegovoj smrti. U svakom slučaju, analitičari predviđaju da eventualni odlazak Bin Ladena neće smanjiti aktivnosti Al Qaide i njenih pristaša. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Britanski birači žele prijevremene izbore </p>
<p>Ovih je dana »Guardian« objavio anketu koja otkriva da 35 posto Britanaca kao novog premijera želi Davida Camerona</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair nastupa u utorak zadnji put u liderskoj ulozi na godišnjem skupu svoje stranke. Na skupu u nedjelju pozvao je svoju Laburističku stranku da prekine unutarnju borbu za vlast i da se umjesto toga okrene temama kao što su useljavanje i terorizam.</p>
<p> Vladajući laburisti od nedjelje zasjedaju u Manchesteru. Prije dva tjedna premijer je, naime, nakon unutarnjih previranja u vladajućoj stranci, najavio da odlazi unutar 12 mjeseci. Njegovim prirodnim nasljednikom smatra se ministar financija Gordon Brown. </p>
<p>Novi laburistički vođa, a time i šef britanske vlade, potvrdit će se u unutrašnjim stranačkim izborima u vrijeme Blairova odlaska. Anketa britanske Nezavisne televizije ITN objavljena u nedjelju pokazuje kako 56 posto birača žele mogućnost da i oni kažu svoje o novom premijeru, na prijevremenim izborima. No, ako Brown naslijedi Blaira usred mandata, kako to mnogi očekuju, on takve izbore nije dužan raspisati. Morat će se, međutim, boriti za naklonost Britanaca. Jedna od glavnih opasnosti za njega je David Cameron - novi, mladi i poletni vođa oporbenih konzervativaca. Ovih dana Guardian je objavio anketu koja otkriva da 35 posto Britanaca kao novog premijera želi Camerona. Brown je prošao slabije, sa 32 posto. U istoj anketi, laburisti zaostaju za konzervativcima, sa 32 naspram 36 posto glasova, dok je ostatak biračkog tijela neodlučan ili podržava neku od manjih stranaka. </p>
<p> Neki unutar Laburističke stranke postavljaju pitanje hoće li se sposobni, ali introvertni Gordon Brown moći nositi s dinamičnim Davidom Cameronom. Camerona britanski birači smatraju svojevrsnim osvježenjem, premda je njegov program zapravo još velika nepoznanica. </p>
<p>Blair, koji će u Manchesteru govoriti u utorak, u svom će zadnjem liderskom nastupu apelirati na laburiste da biračima daju to što oni žele, umjesto da se upuštaju u unutarnje obračune. Promatrači međutim ne očekuju da će Tony Blair javno podržati Gordona Browna kao svoga nasljednika. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Švicarci oštrije prema azilantima </p>
<p>Novim zakonom ograničit će se ulazak u Švicarsku osobama koje nisu iz Europe te pooštriti uvjeti za dobivanje azila</p>
<p>ŽENEVA</p>
<p> - Neutralna Švicarska, u kojoj su sjedišta brojnih humanitarnih agencija i Međunarodnog odbora Crvenog križa, u nedjelju je velikom većinom na referendumu izglasala teže uvjete za dobivanje azila i useljavanja, pokazali su prvi djelomični rezultati referenduma.</p>
<p> Prvi rezultati iz 11 od ukupno 26 kantona pokazali su da je velika većina građana, oko 72 posto, glasovala za prijedloge zakona koji ograničavaju ulazak u Švicarsku i traženje posla osobama koje nisu iz Europe te pooštrenje uvjeta za dobivanje azila, kojima taj dio zakonodavstva postaje jedan od najrestriktivnijih u zapadnom svijetu.</p>
<p> Novi prijedlozi zakona već su potvrđeni u parlamentu i na vladi, ali su protivnici prikupili dovoljno potpisa na peticiji da se mora održati referendum. Predsjednik Demokratskog saveza centra (UDC, desnica) Ueli Maurer izrazio je zadovoljstvo masovnom potporom pooštrenim zakonima o azilu i useljavanju. »To pokazuje da su ljudi probleme s imigrantima shvatili ozbiljno«, rekao je Maurer, koji se vrlo žestoko zalagao za pooštravanje tih zakona.</p>
<p> Novi švicarski zakon o pravu na azil predviđa automatsko odbijanje zahtjeva svih osoba koje nemaju osobne dokumente, zahtijeva da se prikaže putovnica, iako je dosad bila dovoljna i vozačka dozvola, a također i ukida socijalnu pomoć koju su dosad dobivali oni kojima je azil bio odbijen, zamjenjujući je »hitnom pomoći« u iznosu od 960 švicarskih franaka mjesečno, što relevantne organizacije smatraju donjom granicom minimalnih sredstava za preživljavanje. </p>
<p> »Revizija zakona o azilu nastoji očuvati humanitarnu tradiciju Švicarske i istodobno spriječiti zloporabe«, ustvrdio je tijekom kampanje uoči referenduma ministar pravosuđa Christoph Blocher, također snažni zagovornik promjena zakona.</p>
<p> Zakon o useljavanju ubuduće će braniti ulazak u Švicarsku svim neeuropskim državljanima koji nisu pozvani na točno određeno radno mjesto. Svi će potencijalni imigranti morati dokazati da posjeduju posebne profesionalne sposobnosti i da za radno mjesto u pitanju nije pronađen nijedan kandidat iz Švicarske ili Europe. [Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Veleposlanici islamskih zemalja kod Pape </p>
<p>RIM</p>
<p> - Gotovo svi veleposlanici iz islamskih zemalja akreditirani pri Svetoj Stolici prihvatili su poziv Benedikta XVI. na susret u ponedjeljak u papinskom ljetnikovcu u Castelgandolfu pokraj Rima na koji su pozvani kako bi im Papa objasnio svoje misli o islamu i proroku Muhamedu. </p>
<p>Svoj dolazak na sastanak s Papom potvrdili su veleposlanici iz 18 islamskih zemalja, objavio je u nedjelju kardinal Paul Poupard, pročelnik Papinskog vijeća za kulturu i međuvjerske dijaloge. Sudjelovanje su među ostalima potvrdili su veleposlanici Irana i Turske, koju će Papa posjetiti koncem studenoga. Čeka se još potvrda veleposlanika Sirije, Katara i Sudana, koji inače nisu u Rimu, već imaju sjedište u Parizu. Na sastanak su pozvani i predstavnici islamskih organizacija u Italiji. Očekuje se da će Papa iznijeti svoje poglede na odnose između kršćanstva i islama. </p>
<p>Počast ubijenoj redovnici u Somaliji</p>
<p>Papa Benedikt XVI. rekao je u nedjelju tijekom angelusa u papinskom ljetnikovcu u Castelgandolfu pokraj Rima, osvrćući se na smrt talijanske redovnice Leonelle Sgorbati u Somaliji, kako njezino djelovanje u toj afričkoj zemlji, te njezin oprost ubojicama, predstavljaju pobjedu ljubavi nad mržnjom. Benedikt XVI. je kazao kako je prije nekoliko dana talijanska redovnica Leonella Sgorbati, koja je ubijena u Mogadishuu, glavnom gradu Somalije, svoje svjedočenje dala u krvi. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Tražili ste, gledajte</p>
<p>Pošast zvana reality show ide dalje, a sljedeća generacija emisija mogla bi biti još ekstremnija</p>
<p>Definicija reality showa glasila bi: posebna vrsta televizijskih emisija u kojima se prati život običnih ljudi. Reality show obično je natjecateljskog karaktera, a cilj je natjecanja steći naklonost gledatelja, te u konačnici zahvaljujući tome osvojiti nagradu.</p>
<p>Reality show programi postali su suvremena pošast. Kada je počelo njihovo emitiranje (nastali su originalno u nizozemskoj producentskoj kući Endemol koja je zaslužna za »Big Brother«), većina ih je dočekala sa zgražanjem, ali ostvarili su vrlo veliku gledanost. Balansiranje showa na granici dobrog ukusa i ciljanje na najniže ljudske emocije bili su dobitna kombinacija. Nekima se takav koncept jednostavno svidio, dok drugi nisu mogli vjerovati na kakvo su sve javno blamiranje spremni kandidati.</p>
<p>I upravo je ta posljednja stavka ono što zabrinjava. Ljudi su danas spremni na sve kako bi došli do svojeg komadića slave, a televizijski su producenti itekako toga svjesni. Tako smo nakon »Big Brothera«, »American Idola« i Trumpova »Pripravnika« dobili i »Kućni pritvor«, u kojem Christopher Columbo, sin zloglasnog mafijaškog kuma Joea Columba, čeka suđenje zbog reketarenja. Nakon što su ga uz jamčevinu pustili u strogi kućni pritvor, mafijaš je pozvao kamere HBO-a i sve pretvorio u televizijski show. Televizijska mreža UPN priprema reality o Amišima tinejdžerima, a u posljednji je trenutak otkazan ABC – jev »Dobrodošli u susjedstvo« u kojem tri bjelačke obitelji moraju izabrati nove susjede, a na raspolaganju imaju crnu i azijatsku obitelj, dvoje homoseksualaca koji su posvojili crnog dječaka, par prekriven tetovažama i piercinzima, te bjelačku obitelj u kojoj je majka striptizeta. Nakon brojnih protesta ABC je ipak odlučio otkazati prikazivanje.</p>
<p>Pa ako ste pomislili što je sljedeće, evo posljednje ludosti iz Amerike, koju jedni smatraju degutantnom, dok drugi smatraju kako je riječ o budućnosti u industriji zabave. Sarah DiMuro je 29-godišnja Newyorčanka koja najintimniji događaj u svom životu namjerava pretvoriti u javni spektakl. DiMuro, naime, tvrdi da je djevica, te je organizirala internetsku potragu za muškarcem koji će joj pomoći da izgubi nevinost prije svoga tridesetog rođendana 7. studenoga. </p>
<p>Iako DiMuro još nije dobila svoj reality show, o njezinoj potrazi već je izvijestilo nekoliko televizijskih postaja, a podržava je i vodeći američki ženski časopis »Jane«. On potiče svoje čitatelje da glasuju za potencijalne kandidate koji će zatim osvojiti izlazak s DiMuro. Feministkinje i konzervativniji čitatelji optužili su uredništvo magazina da se ponašaju poput svodnika, dok ostali kritičari smatraju DiMuro samo još jednom od mnogih u potrazi za slavom, a sumnjaju i u njezinu nevinost. To je naljutilo Sarah pa je spremna i na medicinske testove kako bi, doslovno, dokazala svoju nevinost. </p>
<p>Najbolje od cijele prašine koja se digla zbog »djevice« DiMuro jest činjenica da su mnogi osudili i ostale realityje koji se svakodnevno serviraju. CBS-ov »Opstanak« doživio je kritike zbog izrazite rasne segregacije koju provodi u novoj sezoni – crni protiv bijelih, Latinoamerikanci protiv Azijaca i slično. Kritike je doživio i MTV zbog serije »Dnevnici djevaca« u kojem su tinejdžerima dali kamere u ruke kako bi raspravljali o seksu.</p>
<p>U Hrvatskoj, doduše, još nema takvih ekstremnih emisija, ali dovoljno je strašno vidjeti i zgražanje naših kandidata u RTL-ovu »Big Brotheru« na osobe koje studiraju (»kako ti se to da«, bio je komentar jedne kandidatkinje), dok su posebna priča »Bar«, »Žena iz snova« i ostale umotvorine. Opravdanje televizijskih producenata vjerojatno će glasiti kako su reality showovi najgledaniji i da publika to traži, ali što je previše je previše.</p>
<p>Marijan Brala</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kišne kapi za opuštanje</p>
<p>Raindrop masaža eteričnim uljima pomaže pri tegobama s išijasom, skoliozom, pa čak i multipla sklerozom</p>
<p>Neki ljudi pribjegavaju tehnikama disanja, drugi se ponovno rađaju uz omiljenu glazbu, vježbe ili masažu. Jedna od tehnika koje blagotvorno djeluju na umoran organizam je i tzv. »kišna kap«, masaža eteričnim uljima. </p>
<p>Prema riječima Borisa Pecigoša, voditelja centra Cedrus Raindrop (kišne kapi), to je specifična tehnika nanošenja većih količina čistih eteričnih ulja uz kralježnicu s ciljem opuštanja organizma i rješavanja tegoba poput skolioze, išijasa, bolova u kralježnici i mišiću, bolnim ukočenostima leđa, pa i multiple skleroze. Određeni problemi s kralježnicom, prema raindropu, nastaju zbog virusa i bakterija koje u njenu tkivu izazivaju upale zbog čega se mišići i okolno tkivo počinju grčiti. Potonja tehnika potpomaže tijelu da se »dovede u strukturalni i energetski balans«, kažu u Cedrusu. Da bi se to postiglo koriste se antibakterijska i antivirusna ulja koja pomažu saniranju upale i ostalih problema s kralježnicom. </p>
<p>Tehnika naziv duguje načinu na koji se eterična ulja nanose na leđa - poput kišnih kapi koje se na tijelo kapaju sa 20 centimetara visine i potom se utrljavaju duž kralježnice i leđnih mišića. U središtu provode modificirani oblik terapije bliskiji, kažu, medicinskim i farmakološkim tretmanima. Prilagođena je upotrebi eteričnih ulja s našeg podneblja poput primorskog vriska ili timijana, kemotipa, timola. Iz uporabe su u Cedrusu izostavili eterična ulja popularna u Americi poput origana, breze i zimzelena zbog njihove toksičnosti, jer mogu izazvati mučninu i slabost. Tom su tehnikom svojedobno rješavali i probleme osobe koja je imala HIV i kojoj se nakon takvih tretmana krvna slika uvelike poboljšala. Ipak, ističu u Cedrusu, tehnika »kišnim kapima« nije apsolutno svemoguća pa će nekim ljudima uvelike poboljšati zdravstveno stanje, a drugima će samo biti malo bolje, posebno onima koji pate od kroničnih bolesti. Proces počinje balansiranjem lijeve i desne strane stopala. Nakon što se namaže bazno ulje po njima, pričeka se da se terapeutu i klijentu »izjednače osjećaji topline na obje strane tijela«. Potom se masiraju leđa na koja se najprije nakapaju antibakterijska ulja timola ili primorskog vriska koja se tzv. zahvatom metlice raspršuju uzduž kralježnice. Zatim slijedi kapanje antivirusnih ulja, kao što je ravensara ili bušin koji je dobar kod problema s išijasom. Leđa se nakon antivirusnih ulja masiraju uzdužno, a onda se kapaju ona koja opuštaju zgrčeno tkivo – spazmolitična. To su prije svega bosiljak, kemotip, metilkavikola, mažuran, tzv. petit grain gorke naranče i drugi. Na kraju tretmana »kišnim kapima« uvode se analgetična eterična ulja protiv boli u koje spada lovor. Za cirkulaciju pak koriste se ružmarin, kemotip, cineol koji je dobar za arterijsku, a čempres za vensku cirkulaciju. Balansirajućom lavandom vetiverom završava se tretman kralježnice koja se pokrije toplim ručnikom radi boljeg prodiranja ulja u tkivo. Pecigoš kaže da im na te tretmane dolaze ljudi svih dobi i različitih zdravstvenih problema. Tretman traje do sat vremena i stoji tristo kuna. Takva tehnika zahtijeva mjere opreza u onih s visokim i povišenim tlakom, trudnica i djece koju se tretira sa samo pola doze eteričnih ulja. Trudnice pak ne smiju koristiti eterična ulja čempresa, bosiljka, origana, breze... </p>
<p>»Terapija kišnim kapima«, kaže Pecigoš, »završava masažom stopala s naglaskom na refleksu kralježnice«. Naime, blagim ili jačim trljanjem masira se i istodobno stimulira unutarnji brid stopala koji odgovara tzv. refleksu kralježnice. Zahvatom »izvlačenja« nogu i glave zaključuje se cjelokupan tretman raindropa, kaže Pecigoš. Njemu se mogu poučiti svi koje zanima takva tehnika, ali već znaju o eteričnim uljima, aromaterapiji, masaži i drugim sličnim tehnikama. </p>
<p>Katerina Zrinski Petrović (31), laborantica, završila je tamo tečaj aromamasaže na koji je, kaže, krenula iz znatiželje i namjere da o tome više nauči. Posebice, ističe, zbog današnje stresne svakodnevice i želje da kćeri Jani i svojim ukućanima mirisima eteričnih ulja stambeni prostor učini ugodnijim. Krenut će, kaže Katerina, i na druge radionice poput one za njegu kože i u školu fitoaromaterapije jer se želi okrenuti prirodnom načinu življenja i njege.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>U Češkoj oslobođen, u Zagrebu tvrdi da je švercao </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Petr Pernička (46), međunarodni trgovac oružjem, kojega je američki State department 2000. godine, kao direktora tvrtke Agroplast, stavio na »crnu listu« nakon optužbi da je švercao vojne mlažnjake u Sjevernu Koreju, i protiv kojega se, u odsutnosti, u češkom gradu Liberecu vodi kazneni postupak zbog više slučajeva međunarodnog šverca sofisticirane vojne tehnologije, u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu saslušan kao svjedok u sporu u kojemu Zvonko Zubak od države potražuje 200 milijuna USD kao kompenzaciju za raketni sustav S-300. </p>
<p>Pernička je, kao i njegov zamjenik u Agroplastu, Zbynek Svejnoha, prije nešto više od mjesec dana u Liberecu nepravomoćno oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza o umiješanosti u nedozvoljenu trgovinu oružjem, a tužiteljstvo je najavilo žalbu. Perničkino pojavljivanje na zagrebačkom Sudu prvo je njegovo pojavljivanje u javnosti otkada je 2000. u Liberecu iniciran postupak protiv njega, a jedina komunikacija sa češkim sudom bila su pisma koja je sa Britanskih djevičanskih otoka preko svojega odvjetnika uputio sucu Petru Neumannu i u kojima je porekao navode iz optužnice, a nedolazak na sud opravdao strahom za vlastitih život. Pernička, inače češki državljanin, u četvrtak je na ročište u Zagrebu, pak došao sa kanadskom putovnicom, a na pitanje zamjenika Glavnog državnog odvjetnika, Jadranka Juga, da li se protiv njega u Češkoj vodi postupak, Pernička nije želio odgovoriti. Njegov iskaz, u kojemu je potvrdio navode iz Zubakove tužbe, ustvrdivši kako je upravo on dogovorio nabavku sustava s MORH-om, te da je također bio i dobavljač borbenih helikoptera i zrakoplova za Hrvatsku, zanimljiv je i stoga što direktno pobija sve navode iz oslobađajuće presude u Liberecu, te pred češkim sudom izravno tereti Perničku. Pravno gledano, njegov iskaz koji je u četvrtak u Zagrebu dao sucu Andreju Abramoviću, može se upotrijebiti kao »priznanje« protiv njega u postupku u Češkoj. </p>
<p>Pernička je u Zagrebu kao svjedok saslušan jer mu se ime spominje u dokumentima koje je Zubak priložio kao dokaz da je off-shore tvrtka Winsley Finance Limited (čiji je direktor bio Pernička) isporučitelj spornog sustava te da bi nju trebalo i obeštetiti. Ime se spominje i u »Ugovoru o budućem ugovoru«, koji je, prema tužiteljima, potpisao ministar obrane, a čiju vjerodostojnost odvjetništvo osporava. Kako je moguće da indentična osoba na sudovima u dvije različite zemlje dokazuje dvije »dijametralno suprotne stvari«. Odgovor je u »lošoj informiranosti«. Mr. Jan Jakovec, Okružni državni odvjetnik u Liberecu na naš je upit ostao zatečen. »Nisam znao za taj spor koji se vodi u Hrvatskoj, no to nam je jako interesantno«, rekao je, zatraživši da mu ukoliko je moguće dostavimo dokumntaciju. Demantirao je pak kako se »slučaj Winsleya« bilo gdje spominjao u spisu u Liberecu.</p>
<p>Winsley također ima ured u Liberecu</p>
<p>Iz memoranduma koje je krajem devedesetih tvrtka Winsley Finance Limited, čiji je direktor bio Pernička, slala tvrtki RH Alan, vidljivo je da se jedna od četiri filijale te off-shore tvrtke nalazi upravo u češkome gradu Liberecu. No, na memorandumima Winsleya se ne nalazi adresa već samo broj poštanskog sandučića. U istome gradu, na luksuznoj lokaciji u Husovoj ulici, nalazi se i sjedište tvrtke Agroplast, protiv koje se zbog šverca oružja vodi postupak, a čiji je direktor također Pernička. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kobno pretrčavanje i prebrza vožnja </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U blizini zagrebačkog jezera Bundek u nedjelju oko 16.40 sati dogodila se stravična prometna nesreća u kojoj je život izgubila Nađa Čavala, 20-godišnja studentica.</p>
<p>Prema riječima Olivera Mitermajera, dežurnog istražnog sudca zagrebačkoga Županijskog suda, do nesreće je došlo kad je Nađa Čavala neoprezno i na upaljeno crveno svjetlo za pješake pretrčavala preko obilježenog pješačkog prijelaza Aveniju Većeslava Holjevca. </p>
<p>Pri pretrčavanju, inače vrlo prometne ceste, na nju je naletio A.V. (22) iz Zadra, prednjim desnim krajem »audija 80«, kojim se vozio iz smjera Centra prema Novom Zagrebu. Ograničenje brzine na tom dijelu ceste je 70 kilometara na sat, no tragovi kočenja »audija« ukazuju da je A. V. vozio većom brzinom od dopuštene. </p>
<p>Nakon udara, nesretna djevojka odbačena je preko 15 metara, a o brzini kojim je vozilo naletjelo na pješakinju svjedoči gotovo potpuno razbijen prednji dio »audia«, kao i razbijeno prednje vjetrobransko staklo. </p>
<p>Doznali smo da je Nađu izdalo strpljenje - više nije htjela čekati zeleno svjetlo za pješake, već se odlučila na kobno pretrčavanje. </p>
<p>Policija će, zbog utvrđivanja svih okolnosti nesreće, obaviti niz vještačenja, a slijedi i kriminalistička obrada. [Z. Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Na radnika pala željezna armatura </p>
<p>Pri padu dio armature je zahvatio radnika po lijevoj stani leđa, a dvije su mu se šipke zabile u leđa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Na gradilištu stambenih zgrada u Babonićevoj ulici, koje su vlasništvo poduzeća »VMD Promet« iz Zagreba, u subotu, oko 8.50 sati, dogodila se nesreća, u kojoj je teško ozlijeđen 33-godišnji radnik, Vladimir Lj.</p>
<p>U vrijeme nesreće, na prvom katu zgrade broj 7 radila su tri radnika na postavljanju hidroizolacije, dok su istovremeno radnici čakovečke građevinske tvrtke »TEAM« pripremali prostor za betoniranje između zgrada broj 7 i 8. Dizaličar Z.P. (40), nakon što je spustio željeznu armaturu između zgrada i kada mu je javljeno da je armatura odspojena sa dizalice, počeo je podizati kuku i okretati kran. U tom trenutku, za jedan od lanaca koji su visjeli sa kuke, zakvačila se prethodno spuštena metalna armatura, koja je se na kraju sama otkvačila i pala na prvi kat zgrade broj 7. U padu, dio armature zahvatio je Vladmira Lj. po lijevoj stani leđa, a dvije šipke zabile su mu se u lumbalni dio leđa.</p>
<p>Unesrećeni radnik brzo je prevezen kolima hitne medicinske pomoći u Kliniku za traumatologiju, gdje su utvrđene teško ozlijede (prijelom potkoljenične kosti s pomakom, iščašenje gornjeg nožnog zgloba desne noge, dvije ubodne rane duboke 3 centimetra na lumbalnom dijelu leđa, te oguljotine desne strane leđa i nadlaktice). </p>
<p>Na mjesto događaja, osim policije, došle su i sve ostale mjerodavne službe.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Izgorjeli autodijelovi vrijedni 100.000 kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U nedjelju, oko 8.50 sati, stanare u ulici Slavka Kolara, na broju 6., probudile su vatrogasne i policijske sirene.</p>
<p>Kako su nam ispričali stanari, u prvi čas nije bilo jasno odakle se u ventilacijskom sustavu odjednom stvorila velika količina dima, no brzo je postalo jasno da je u podrumu zgrade izbio požar. Na mjesto događaja ubrzo su stigli vatrogasci JVP grada Zagreba, postaje Žitnjak, sa tri vatrogasna vozila. Gašenje požara trajalo dvadesetak minuta, a iz zgarišta su izvukli napola izgorenu i punu plinsku bocu, iz koje je još i dva sata nakon požara polako istjecao plin. Očevid na mjestu događaju obavili su policijski službenici PU zagrebačke, a kako doznajemo uzrok požar još je nepoznat. </p>
<p>»Ne znam zašto je izbio požar. Ne vjerujem da je to netko namjerno napravio, možda slučajno, ali opet ne znam tko bi to mogao biti. Tamo nije bilo ništa što se lako moglo zapaliti«, rekao nam je Darko Petrović (33), vlasnik šupe u kojoj je izbio u požar. »Tu sam držao automobilske dijelove, inače sam autoelektričar i automehaničar. Mislim da je šteta veća od sto tisuća kuna, sve je uništeno«, dodao je Petrović. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Student prava preprodavao drogu </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u tijeku suđenje Tomislavu Novačiću, Zoranu Gavriloviću, Miroslavu Predojeviću i Danijelu Petriću, optuženima za zlouporabu opojnih droga, napad na službenu osobu i prijetnju. </p>
<p>Novačić je, prema optužnici, od 2003. godine do 8. travnja 2006. godine, kad je uhićen, od svojih poznatih dobavljača, među kojima su bili i Gavrilović i Predojević, nabavljao marihuanu, heroin, kokain i speed. Manju je količinu sam konzumirao, dok je većinu droge preprodavao, zaradivši tako najmanje 70.000 kuna. </p>
<p>Prvooptuženi je, na dan kad je uhićen, od Gavrilovića u Velikoj Gorici kupio 207,4 grama heroina za 5000 eura, koji je namjeravao dalje preprodati. Drogu je prevozio u automobilu, a kad su ga zaustavili policajci na izlazu s autoceste u Knegincu Donjem, Novačić je drogu bacio na cestu, dok mu je u autu ostalo još 4,8 grama marihuane i 0,5 grama kokaina. Tom je prilikom i pokušao pobjeći policajcima, pa je, kako bi se vratio na autocestu, namjerno udario u policijsko vozilo koje mu je prepriječilo put. Nakon toga su ga policajci ipak uhitili, a pri uhićenju je pružao otpor, pa je jedan policajac lakše ozlijeđen. U postaji je policajcima psovao i prijetio da će ih, »ako dobije više od tri godine zatvora, sve dići u zrak«. Novačić je drogu skrivao i u unajmljenom stanu u Varaždinu, gdje su pronađene veće količine marihuane, tri bombice heroina i 124 grama speeda. </p>
<p>Gavriloviću se na teret stavlja da je Novačiću kontinuirano prodavao heroin, a u njegovom unajmljenom stanu u Velikoj Gorici pronađeni su marihuana, hašiš te mješavina kokaina i laktoze. Predojević je, prema optužnici, Novačiću preprodavao marihuanu i to kilogram za 3800 kuna, dok je Petrić, nakon što je od Novačića kupio marihuanu ili heroin, drogu prodavao na varaždinskom narko - tržištu. Novačić, koji je inače student prava, u istrazi je priznao djelo, iznoseći pritom nezavidnu materijalnu situaciju koja je utjecala na njegovu odluku da se počne baviti preprodajom droge. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Propucao goste pa pobjegao </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Tridesetčetverogodišnji I.K. iz Viškova pobjegao je u Sloveniju nakon pucnjave koja se dogodila u petak u ranim jutarnjim satima nakon zatvaranja u ugostiteljskom objektu »Bačvica« u Jušićima. I.K. je nakon svađe s dvojicom muškaraca izašao iz lokala te se ubrzo vratio s pištoljem. Ispalio je nekoliko hitaca i pritom teže ozlijedio A.K. (26) iz Klane, a lakše S.Ć. (38) iz Rijeke. Dojava o pucnjavi kasnila je 45 minuta što je »revolverašu« bilo dovoljno da skokne do obližnje državne granice te zasad izbjegne privođenje. </p>
<p>Bržem rješavanja slučaja nije pomogla činjenica da je dojava o ustrijeljenim muškarcima s KBC-a Rijeka, gdje su prebačeni kolima Hitne pomoći, stigla tek sat i pol nakon samoga događaja. </p>
<p>Počinitelj kao ni oružje nisu pronađeni. Pronađene su tek čahure streljiva kalibra 7,65 milimetara. [T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Do kraja godine euro između 7,40 i 7,50 kuna</p>
<p>Bankari očekuju daljnje pritiske na slabljenje kune: mjere HNB-a, nove obveznice, turističke devize, privatizaciju Plive, dokapitalizaciju banaka, korporativnu potražnju za devizama</p>
<p>Nakon što je od siječnja 2004. Hrvatska narodna banka čak 26 puta intervenirala sprečavajući jačanje kune prema euru, prošlog je tjedna prvi put nakon nakon više od dvije i pol godine intervenirala sprečavajući slabljenje hrvatske valute, jer su kupci u posljednja dva tjedna euro plaćali čak i do 7,44 kuna, a obični građani to su povišenje tečaja odmah osjetili na visini rata kredita s valutnom klauzulom. Nakon navale banaka na eure, HNB je bankama prodala 125,5 milijuna eura po 7,411 kune a utjecaj te prodaje, očekuju neki analitičari, trebao bi na tečajnicama biti vidljiv najkasnije početkom sljedećeg tjedna. </p>
<p>No u bankama ne vjeruju da će euro do kraja godine značajnije oslabljeti. </p>
<p>Za naglo jačanje eura neslužbeno su optužene dvije najveće hrvatske banke - Zagrebačka i Privredna. No, one to poriču i lopticu odgovornosti prebacuju na HNB i njegovu posljednju mjeru usmjerenu na obuzdavanje trenda povećanja kredita.</p>
<p> »Zbog nove mjere HNB-a poslovne banke moraju pojačano kupovati devize kako bi udovoljile dopunjenom propisu o obveznoj 32-postotnoj pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim deviznim potraživanjem«, tvrde u Zagrebačkoj banci u kojoj procjenjuju da će u tijeku šestomjesečnog roka danog bankama za prilagođavanje tom propisu »poslovne banke morati povećati aktivu za još barem sedam milijardi kuna«. </p>
<p>I u Privrednoj banci ne očekuju povratak odnosa kune i eura na razinu prije nove mjere HNB-a, štoviše do kraja godine očekuju »nastavak nervoze na deviznom tržištu i tečaj u rasponu 7,40 do 7,50 kuna«. U Zagrebačkoj baci, pak, očekuju da bi gornja granica eura do kraja godine mogla biti nešto niža, oko 7,45 kuna.</p>
<p>Moguće je, smatraju analitičari Zabe i kratkoročno spuštanje eura i ispod 7,40 kuna ako dođe do koincidencije aprecijacijskih faktora za kunu, ali vjeruju da ćemo Novu godinu dočekati s oko 7,40 kuna za euro.</p>
<p>Najveći utjecaj na kolebljivost tečaja, smatraju analitičari dviju najvećih banaka, mogao bi imati HNB, kroz instrumente upravljanja likvidnošću tržišta i deviznim intervencijama, a u obzir treba uzimati i prodaju Plive, nove državne obveznice, dokapitalizaciju banaka, devize od turizma, nastavak izravnih stranih ulaganja, korporativnu potražnju za devizama. Nervozu na devizom tržištu mogla bi, vjeruju bankari, povećati i činjenica da se ne zna kada bi se koji od predviđenih događaja mogao dogoditi a neizvjesnost u predviđanjima razine tečaja pojačava i to što bankari ne očekuju jasni dugoročni trend </p>
<p>već pojačanu kolebljivost tečaja.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Američki dolar gubi snagu</p>
<p>LONDON</p>
<p> - Američki dolar ubrzano je gubio na vrijednosti protekloga tjedna na svjetskim tržištima prema najvažnijim međunarodnim valutama obzirom na sve očitije usporavanje gospodarskog rasta u SAD-u i odluku američkih monetarnih zakonodavaca da ne podižu kamatne stope. </p>
<p> Tečaj zelene valute potonuo je za 0,9 posto prema euru i jenu, te 1,6 posto u odnosu na švicarski franak. Tako se eurom krajem tjedna trgovalo po 1,2782 dolara. Zelena valuta koštala je i 116,6 jena te 1,2356 švicarskih franaka, što je njezin najniži tečaj u protekla dva tjedna. </p>
<p> Fed je očekivano, sredinom prošlog tjedna, zadržao kamatne stope na razini od 5,25 posto, ističući u službenom priopćenju da nekoliko razloga upućuje na zaključak da će inflatorni pritisci s vremenom oslabiti. No, to je prognoza a ne stvarnost pa je moguće i podizanje kamatnih stopa ukaže li se takva potreba, naglasila je središnja američka banka. »Ako pokušavate odrediti mogući trend Fed-ove politike suzbijanja inflatornih rizika i procijeniti kakve su šanse za smanjenje kamatnih stopa ili bar njihovo zadržavanje na važećoj razini, pretpostavljam da možete crpiti određenu utjehu iz opetovane izjave o slabljenju inflatornih pritisaka«, zaključio je Ian Gunner iz Mellon Bank. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Jesenski sajam postao poveznica u regiji</p>
<p>Procjenjuje se da je priredba privukla 92.000 posjetitelja, organizatori su vrlo zadovoljni </p>
<p>Kao i prošle godine, Jesenski međunarodni zagrebački velesajam još jednom se potvrdio kao središnji gospodarski događaj u zemlji i jugoistočnoj Europi. Rekao je to Davorin Spevec, direktor Zagrebačkog velesajma, u nedjelju, posljednjeg dana sajma. Iako je odaziv posjetitelja ove godine bio nešto slabiji nego 2005. godine, procjenjuje se da je bilo 92.000 posjetitelja, organizatori su vrlo zadovoljni proteklim tjednom.</p>
<p> Od ukupnog broja posjetitelja 28 posto je bilo poslovnih od kojih 10 posto inozemnih. Najviše poslovnih posjetitelja iz inozemstva došlo je iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Italije i Srbije.</p>
<p>»Ne znamo točno koliko je poslova sklopljeno, no iz razgovora smo saznali da su svi zadovoljni što je nama posebno drago«, rekao je Spevec. Dodao je da je Jesenski međunarodni zagrebački velesajam danas postao regionalni lider, te da više ne spaja istok i zapad, što je nekad činio, već je postao poveznica u regiji. </p>
<p>Na sajmu su hrvatski gospodarski potencijali predstavljeni kroz glavne tematske cjeline: energetiku, promet i logistiku, graditeljstvo, strojarsku i metalnu industriju, prehranu i poljoprivredu... </p>
<p>Novina ovogodišnje priredbe bio je projekt pod nazivom »Hrvatska-društvo znanja«, u okviru kojega su predstavljeni državni programi, gospodarska udruženja, a prezentirani su i tehnološki projekti te testirani tehnološki proizvodi. Dio tog projekta bila je i 4. po redu međunarodna izložba inovacija, novih ideja, tehnologija i proizvoda ARCA, na kojoj je predstavljeno više od 320 inovacija iz 17 država Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Na izložbi su predstavljena dostignuća u inovacijskim, tehnologijskim i znanstvenim projektima namijenjenim gospodarstvu, malom i srednjem poduzetništvu te obrtništvu.</p>
<p> »Nadam se da predstavljeni izlošci neće ostati u arci nego će postati Noina arka, odnosno da će spasiti hrvatsko gospodarstvo«, rekao je Ivan Bračić, zamjenik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva. Dodao je da Hrvatska može ponuditi inovativnost i kreativnost, te da je gospodarstvo temeljeno na znanju dugoročni projekt. Kvalitetnom se potvrdila i izložba Eko-etno Hrvatska na kojoj se predstavilo 15 hrvatskih županija. Prema riječima Davorina Speveca ona se potvrdila kao snažan brand Jesenskog sajma. [R. Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Premija osiguravatelja povećana 10,7 posto</p>
<p>Hrvatski su osiguravatelji krajem kolovoza imali 5,65 milijardi kuna ukupno zaračunate bruto premije</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupna zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravatelja iznosila je na kraju kolovoza ove godine 5,65 milijardi kuna i bila je za 547,7 milijuna kuna ili 10,7 posto veća u odnosu na stanje s kraja srpnja ove godine, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). </p>
<p>Od ukupnog iznosa bruto premija iz prvih osam mjeseci ove godine na neživotna osiguranja odnosi se 4,32 milijarde kuna, a na životna 1,32 milijarde kuna.</p>
<p>Najveći udio u ukupnom iznosu zaračunate bruto premije, i to 38,75 posto ili 2,19 milijardi kuna, na kraju kolovoza imalo je Croatia osiguranje. Slijede Euroherc, s ukupnom premijom od 632,2 milijuna kuna (i to samo u neživotnom osiguranju), što čini tržišni udio od 11,18 posto te Allianz, koji je s premijom u iznosu od 564,9 milijuna kuna u prvih osam mjeseci zauzeo 9,99 posto hrvatskog osiguravateljnog tržišta.</p>
<p>U životnom osiguranju pak prvo mjesto na kraju kolovoza zauzimao Allianz, s premijom od 197 milijuna kuna i udjelom od 14,83-posto. Croatia osiguranje je, s premijom u iznosu od 179,9 milijuna kuna i 13,54-postotnim udjelom, zauzelo drugo mjesto, a na trećem je Grawe osiguranje, koje bilježi 156,36 milijuna kuna zaračunate bruto premije te udio na tržištu životnih osiguranja od 11,77 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Zagreb je isplatio 850.000 eura za dom »Duga«, a ne za AŽKZ</p>
<p>Na zagrebačkom Jarunu nije riječ o skloništu za žene žrtve nasilja nego o domu za odrasle »Duga«</p>
<p>Netko iz gradskih vlasti obmanuo je javnost, koristeći se imenom Autonomne ženske kuće (AŽKZ), odnosno našeg skloništa, ekskluzivno je Vjesniku u nedjelju rekla Neva Tölle, koordinatorica AŽKZ-a. Naime, danima se po dijelu medija povlači priča po kojoj je Grad u prostorije na zagrebačkom Jarunu, gdje bi navodno trebale biti smještene žene žrtve nasilja, za sam prostor isplatio 850.000 eura (u što ne ulaze troškovi prenamjene, ali su se stanovnici zgrade pobunili i gotovo zaustavili projekt). Međutim, u tom slučaju uopće nije riječ o skloništu Autonomne ženske kuće nego o domu za odrasle »Duga«, koji kao gradski projekt postoji već dvije godine, ali ga je Grad odlučio aktivirati baš sada.</p>
<p>U isto vrijeme dok Grad Zagreb ulaže golem novac u »Dugu«, koja, kao javna ustanova, i ne može biti na tajnoj adresi, sklonište za žene, koje je besprijekorno funkcioniralo punih 16 godina, i dalje »živi« u privatnom, unajmljenom stanu. Grad je, za sklonište uplatio 110.000 kuna, dvostruko manje od iznosa koji je za najam i ostale troškova financirala Vlada, ali tu je priča s »gradskim« angažmanom manje-više završena.</p>
<p>Od prije ljeta, kada su namještenici gradskog Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb na webu objavili 16 godina tajnu adresu skloništa AŽKZ-a, Grad za to sklonište dosad nije ponudio odgovarajući prostor. Nudile su se uglavnom prostorije u prizemljima, bez prozora ili na neodgovarajućoj poziciji, a posljednji je prostor ponuđen je krajem kolovoza, na odgovarajućoj poziciji i u odgovarajućem stanju, ali, prema riječima Neve Tölle, bez mogućnosti uvida u spis. </p>
<p>Naime, iz AŽKZ-a tražili su, s obzirom na to da je bila riječ o prostoru u otkupu, da vide o čemu je riječ i hoće li u prostoru moći ostati dulje vrijeme, ali im je uvid u spis, kaže Tölle, Grad zabranio. Posebno je zanimljivo da u isto vrijeme, dok se situacija sa skloništem AŽKZ-a uopće ne mijenja, Grad odlučuje intenzivirati drugo sklonište, koje kao javna ustanova može raditi samo na javnoj adresi. Tölle tvrdi da se u medijima stvorila lažna slika kako se Grad pobrinuo za tajno žensko sklonište, iako to uopće nije učinjeno. »Duga« - ustanova koja će raditi pod nazivom »dom za odrasle osobe«, može ali i ne mora biti sklonište za žene žrtve nasilja, no mora raditi na javnoj adresi.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>62-godišnjem kirurgu pritvor od mjesec dana</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Istražni sudac Županijskoga suda u Osijeku donio je odluku o službenom otvaranju istrage protiv liječnika osumnjičenog za primanje mita, te mu je odredio pritvor od mjesec dana, izvijestio je zamjenik predsjednika Županijskoga suda u Osijeku Miroslav Rožac.</p>
<p>Županijski sud u Osijeku zaprimio je u subotu istražni zahtjev Državnog odvjetništva - osječkog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala protiv liječnika Kliničke bolnice Osijek zbog kažnjivog djela primanja mita. U nazočnosti branitelja osumnjičenog je liječnika ispitao istražni sudac, nakon čega je donio odluku o otvaranju službene istrage i odredio mu pritvor od mjesec dana zbog opasnosti da bi mogao utjecati na svjedoke, ističe u priopćenju za javnost Miroslav Rožac.</p>
<p>Osumnjičeni 62-godišnji osječki kirurg uhićen je u srijedu navečer, nakon što je kriminalističkom obradom, koju su proveli djelatnici osječko-baranjske Policijske uprave i osječki Ured Uskoka, utvrđena osnovana sumnja da je zatražio i primio mito od 1800 kuna za dva manja medicinska zahvata. Liječnika je 8. rujna prijavila osoba iz Osijeka nakon što mu je dala prvi dio mita. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Predsjednik Mesić posjetio Istru </p>
<p>Hrvatska je sigurna, rekao je Mesić u povodu terorističkih prijetnji Pragu i Vatikanu </p>
<p>UČKA/PULA</p>
<p> - Predsjednik Mesić u nedjelju je boravio u Istri. Posjetio gradilište magistralnog plinovoda Pula-Karlovac koji će, kako je najavio predsjednik Uprave Plinacroa Branko Radošević, biti pušten u funkciju sredinom listopada. Obišao je i gradilište Istarskog ipsilona, te prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine Istarske županije u povodu Dana županije i obljetnice priključenja Istre Hrvatskoj. </p>
<p>»Hrvatski antifašizam, posebno razvijen u Istri, dao je veliki doprinos ne samo pobjedi antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu nego i građenju demokratske RH«, istaknuo je Mesić dodajući kako je u pobjedi naroda Istre bilo i prekoračenja ratnih pravila i običaja - što je osudio.</p>
<p>»Ja sam to figurativno rekao, to znači da nije dobio crveni karton«, izjavio je predsjednik Mesić tijekom posjeta Istri, komentirajući novinarsko pitanje o »žutom kartonu« Nevenu Jurici, veleposlaniku RH u SAD-u. Na pitanje znači li to da postoji spor u državnom vrhu o odlasku na okrugli stol o demokraciji u svijetu kod američkog predsjednika Georgea W. Busha, Mesić je odgovorio: »Pa sigurno da je nesporazuma je bilo. Dogovor između premijera i mene je bio da on govori na ovoj Generalnoj skupštini UN-a i mislim da u tome nema nesporazuma. Međutim, bilo je i krivih informacija da je premijer taj koji vodi našu delegaciju, a Ustav regulira da državu zastupa predsjednik Republike, Vladu premijer, a Sabor predsjednik Sabora. Prema tome, tu ne bi smjelo više biti nesporazuma« - dodajući kako još jedan razgovor mora obaviti s američkim veleposlanikom. Osvrćući se na posjet summitu nesvrstanih i Općoj skupštini UN-a, Mesić je ustvrdio kako se pretjerano govori o lobiranju. »Jasno da je ulazak u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica jedan od naših ciljeva, ali naš cilj je i daleko veći - otvoriti tržište za našu privredu, vratiti se na tržišta gdje smo bili prisutni.« </p>
<p>Podizanje optužbe protiv direktora Brodosplita, a ne i protiv ministra gospodarstva komentirao je izjavom kako policija i Državno odvjetništvo moraju pokrenuti postupak protiv odgovornih, a sud daje pravorijek. </p>
<p> »Sigurno je da je Hrvatska sigurna«, kazao je Mesić odgovarajući na pitanje koliko je naša zemlja sigurna od terorističkih napada u svjetlu događaja u Pragu i prijetnji upućenih Rimu i Vatikanu. »Ne trebamo se plašiti za sigurnost, ali moramo tražiti više i isključiti svaku selektivnost u primjeni zakona«, dodao je. »Nitko nema pravo lagati kada radi svoj posao; kao što to ne može liječnik, ili profesor tako to ne smije niti političar«, komentirao je predsjednik novinarsko pitanje može li se Hrvatska naći u situaciji sličnoj onoj u Mađarskoj. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Prijete lažni lijekovi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je prošle godine kampanju protiv lažnih lijekova, upozoravajući da je svaki deseti lijek na svjetskom tržištu lažan, a iako je postavila jasne zakonske okvire, Hrvatska još nije prepoznala pravu opasnost koja prijeti od lažnih lijekova.</p>
<p>Istraživanje tržišta lijekova koje je od 2002. do 2004. proveo SZO pokazalo je da je u zemljama u razvoju čak 50 posto lijekova lažno.</p>
<p>Ministarstvo zdravstva putem Agencije za lijekove kontrolira sve lijekove koji ulaze u našu zemlju, no nadzor lijekova na policama privatnih ljekarni ne postoji, ističe dr. Ksenija Makar-Aušperger iz Zavoda za kliničku farmakologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb.</p>
<p>I dodaje, kao što se netko dosjetio brzoj zaradi na švercu cigareta, pitanje je dana kada će pronaći način da to isto učini i s lažnim lijekovima na hrvatskom tržištu. Najveći broj proizvođača lažnih lijekova je u Indiji i Kini, gdje je 2001. od posljedica uzimanja takvih lijekova umrlo 200.000 ljudi, a industrija lažnih lijekova toliko je sofisticirana da kopije mogu do neprepoznatljivosti biti vizualno identične originalu. No, osim što su neučinkovite, kopije lijekova mogu sadržavati i supstance pogubne za život pacijenta.</p>
<p>Zasigurno najkopiraniji lijek na svjetskom tržištu je Viagra, i to zato što je većinu pacijenata sramota otići liječniku po recept, pa je kupuju putem internetskih ljekarni. Upravo internetske ljekarne, kojih u Hrvatskoj nema, ali postoje na tržištima drugih zemalja, mogu biti pogubne za naše pacijente. Dr. Makar-Aušperger upozorava da je, neovisno o njegovoj cijeni, još sigurnije lijek kupiti u hrvatskim ljekarnama, nego u inozemstvu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Odzvonilo odbjeglim zločincima</p>
<p>Uskoro sporazum između Hrvatske i Srbije</p>
<p>SUPETAR</p>
<p> - Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić potvrdio je u Supetru na Braču da je uputio zahtjev Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku da se svi slučajevi ubojstva civila na području toga grada, koja su se dogodila 1991, prekvalificiraju u ratne zločine zbog otklanjanja zastare. </p>
<p>Govoreći na okruglom stolu o ratnim zločinima u sklopu Ljetne škole demokracije u Supetru, Bajić je istaknuo da ako u tim predmetima postoje obilježja kaznenog djela ratnog zločina, onda se ne može govoriti o zastari. </p>
<p>Glavni državni odvjetnik najavio je i potpisivanje sporazuma između Hrvatske i Srbije kojim se podrazumijeva razmjena svih dokaza i dokumenta o počinjenju ratnih zločina te preuzimanje predmeta od hrvatskog pravosuđa. Prema odredbama tog sporazuma, srbijansko će pravosuđe ubuduće preuzimati suđenja optuženicima, koje se tereti za počinjenje ratnog zločina na hrvatskom teritoriju, a koji se sada nalaze u Srbiji i imaju državljanstvo te zemlje. »Zločinci ili oni koje se sumnjiči da su počinili ratni zločin pronašli su utočište u Srbiji ili Crnoj Gori, slobodno žive u tim zemljama i trenutačno im se ništa ne može budući da u Hrvatskoj više nema suđenja u odsutnosti. No, tome će se sada stati na kraj. Crnogorsko tužiteljstvo, s kojim smo već potpisali sporazum o preuzimanju predmeta, obvezalo se da će suditi svojim državljanima optuženima za ratne zločine na području Dubrovnika i Konavala«, rekao je glavni državni odvjetnik. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Još jedan značajan uspjeh vanjske politike</p>
<p>U New Yorku je počela »predizborna« trka za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikovih izvjestitelja)</p>
<p> - Susreti s tridesetak svjetskih lidera, najava hrvatske kandidature za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, sudjelovanje na okruglom stolu koji je organizirao predsjednik George Bush, sudjelovanje na brojnim konferencijama i predavanja na dva najznačajnija sveučilišta, dio su aktivnosti predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera u Americi prošlog tjedna. </p>
<p>Također, iako se još ne zna datum, u završnoj fazi su dogovori dviju administracija o prvom službenom posjetu hrvatskog premijera Bijeloj kući. Trebao bi biti vrlo skoro, prije odlaska Georgea Busha na summit NATO-a u Rigu. Pohvale hrvatskoj dijaspori, njezin interes za današnju Hrvatsku, Dubrovnik kao poželjna lokacija najutjecajnijih američkih političara, samo je dodatak svemu što su Mesić i Sanader čuli u New Yorku. I nagrada za Predsjednika kao dokaz koliko se Mesića cijeni, kao i njegov efektan govor na Harvardu, u društvu Borisa Tadića, kao dokaz da se tenzije na Balkanu uvelike smiruju.</p>
<p>U New Yorku je počela »predizborna« trka za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a. Kandidata ima dosta, ali su i šanse Hrvatske velike. </p>
<p>Mesićev i Sanaderov boravak u New Yorku potvrdio je i da dvojac koji vodi državu besprijekorno funkcionira.</p>
<p> Najvažnije je to da su i Mesić i Sanader na istom zadatku, s istim ciljevima i bez obzira na medijske spekulacije o »sukobima«, Predsjednik i premijer rade upravo ono što su im birači i dali u zadatak, jačanju Hrvatske u svijetu. Rade to odlično, sinkronizirano i apsolutno jednako korisno. Bez »poena prednosti« na bilo kojoj strani! Tri važna događaja 2008. trebala bi definitivno otvoriti vrata Hrvatskoj u svijetu. To su završetak pregovora s EU-om, pozivnica za ulazak u NATO, nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a. Ako je suditi po boravku Mesića i Sanadera u New Yorku, šanse imamo da ostvarimo sva tri cilja. Mnoge zemlje svijeta pružaju nam podršku za članstvo u Vijeću sigurnosti, a sljedećih mjeseci bit će daljnjih konzultacija, ali i lobiranja. Krug nesvrstanih nam također daje podršku, čine to i zemlje iz regije, među kojima i Srbija. Šanse su velike, a već krajem ove godine moći će se realnije ocijeniti hoćemo li »proći«. U očekivanju 2008. može se kazati da će presudno odigrati ono što budemo učiniti u zemlji. Hoćemo li do kraja provesti reforme, hoćemo li imati snage ukloniti negativnosti koje se uočavaju. </p>
<p>U očekivanju poziva hrvatskom premijeru za posjet Bijeloj kući, slobodno se može reći da su euroatlantske integracije hrvatski prioritet. Odnosi s Amerikom su u uzlaznoj fazi, za Washington Zagreb sve više postaje partner u regiji. Washington prati sve što se događa na jugoistoku Europe i uviđa lidersku ulogu Hrvatske. Zato treba očekivati intenzivnu suradnju na svim područjima, od politike do gospodarstva. Premijer Sanader je od guvernera Patakija u New Yorku čuo komplimente za američke Hrvate, kao radišne i sposobne ljude koji grade Ameriku. Sigurno je da će to biti i tema o kojoj će govoriti Bush i Sanader. Dosad niti jedan visoki hrvatski politički dužnosnik nije bio u službenom posjetu Bijeloj kući. Bilo je susreta i s predsjednikom Clintonom i s predsjednikom Bushem, ali niti jedan na službenoj razini.</p>
<p>Protekli tjedan dokaz je zrelosti hrvatske vanjske politike. </p>
<p>Jurica KörblerErol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ministar Ljubičić »plesao s Rijekom«</p>
<p>U Rijeci je provedena akcija posvećena prevenciji kardiovaskularnih bolesti pod nazivom »Rijeka pleše«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - U povodu obilježvanja Svjetskog dana srca u nedjelju je na riječkom Korzu od 10 do 12 sati provedena akcija posvećena prevenciji kardiovaskularnih bolesti pod nazivom »Rijeka pleše«. Tim povodom s Riječanima je zaplesao i ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, u prošloj je godini svaka druga osoba na području Primorsko- goranske županije umrla od kardiovaskularnih bolesti, a samo u Rijeci to je uzrok smrti kod 494 osobe. Stoga je Nastavni zavod za javno zdravstvo izradio program prevencije, čiji je cilj u petogodišnjem razdoblju smanjiti broj kardiovaskularnih oboljenja za 20%. Prema anketi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi preovedenoj prije tri godine, u kojoj je Primorsko- goranska županija obrađivana zajedno s Ličko- senjskom i Istarskom kao zapadna regija, PGŽ se nalazi na neslavnom prvom mjestu po broju muškaraca s povišenim sistoličkim tlakom, zatim po broju žena s prekomjernom težinom, te najvećem udjelu žena koje puše. Provest će se i edukacije stanovništva o rizičnim faktorima koji vode kardiovaskularnim bolestima, a to su nepravilna prehrana, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina i pušenja. U akciji na Korzu sudjelovali su plesači »Dansela«, »Salsera«, i »Flamea«, a osim udruga i građana na središnjoj žili kucavici toga grada plesali su i riječki kardiolozi.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>HDZ je ostvario obećanja</p>
<p>HDZ će iguće godine predstaviti predizborni program</p>
<p>Mladež HDZ-a Grada Zagreba u nedjelju je, u kazalištu Mala scena, svečano proslavila 16. godinu svog stranačkog djelovanja. Mlade političke aktiviste posjetila je i potpredsjednica Vlade, Jadranka Kosor, koja je i predsjednica Gradskog odbora HDZ-a Grada Zagreba. Ustvrdila je da je HDZ godinu dana prije kraja mandata u nekim segmentima ostvarila gotovo sve što je 2003. zacrtano u predizbornom programu. Mladim zagrebačkim HDZ-ovcima poručila je da se parlamentarni izbori neće održati prije redovnog roka.</p>
<p> Stoga će HDZ tek sljedeće godine predstaviti svoj predizborni program, a u kampanju krenuti kada za to dođe vrijeme, kazala je Kosor. Kao glavni predizborni adut HDZ-ovih političkih protivnika navela je akciju za ukidanje zakona o »nula promila«, s čime su, kako kaže, neke stranke već krenule u predizbornu kampanju. Ustvrdila je i da će ova generacija HDZ-ovih političara odgovoriti na »ozbiljna demografska pitanja« te podsjetila na nekoliko dosadašnjih akcija pomoći obiteljima s osmero i više djece. »Današnju svečanost iskoristili smo kako bi prezentirali svojih sedamnaest akcija za interese djece i mladih«, rekla je Martina Banić, predsjednica MHDZ-a Grada Zagreba. Mladež aktivno podupire škole, ustanove i domove za mlade, a izuzetno su ponosni na akcije akcije Domu za djecu »Alojzije Stepinac« u Brezovici te Udruzi mladih s invaliditetom »Zamisli«. Mladež HDZ-a danas je najbrojnija organizacija mladih u Hrvatskoj i punopravna je članica europske i svjetske demokratske unije. [P.K.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060925].
|
