NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060725].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 138945 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>25.07.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>1,2 milijuna kuna kazni za telefoniranje u vožnji</p>
<p>U dva mjeseca uhvaćeno je 7286 pijanih vozača te 2259 onih s mobitelom u ruci</p>
<p>Od početka turističke sezone i češćih policijskih patrola na hrvatskim cestama u srpnju kažnjeno je 3204 vozača zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, što je za oko 1000 manje nego u lipnju, kad ih je zaustavljeno 4082. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, policija je manje kazni naplatila i za sigurnosni pojas, vožnju s mobitelom, ali i za nepropisnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>.</p>
<p>No, smanjen broj prekršaja može se pripisati i činjenici da su Hrvatsku preplavile kolone turista, a poznato je da u kilometarskoj koloni mnogo teže biti uhvaćen u prebrzoj vožnji. </p>
<p>Podaci govore i da hrvatska policija i nije ni toliko stroga prema turistima, bez obzira na propis o nula promila alkohola u krvi vozača. </p>
<p>Unatoč kazni od 500 kuna za telefoniranje u vožnji, u samo dva mjeseca broj kažnjenih vozača bio je 2259, što znači da su neoprezni vozači napunili proračun s 1,2 milijuna kuna. </p>
<p>Iako u statistikama nisu utvrđene točne brojke o nesrećama kojima je uzrok telefoniranje u vožnji, opasnost je u tome što ono odvraća pozornost vozaču. Istraživanja govore da je vjerojatnost prometne nesreće vozača koji koriste mobitel u vožnji četiri puta veća od onih koji to ne čine. </p>
<p>Zakon pak dopušta korištenje hands free sustava (telefoniranje uz korištenje slušalica), iako stručnjaci naglašavaju da problem nije samo mehaničke naravi. </p>
<p>Telefonski razgovori bitno narušavaju koncentraciju vozača i odvraćaju pozornost od ceste. </p>
<p>U tome su najviše ugroženi pješaci koji smatraju da je postojeći zakon u redu, ali bi kazne mogle biti i strože. </p>
<p>Od svih prekršitelja ipak su najopasniji alkoholizirani vozači koji skrive čak četvrtinu nesreća, u kojima ne ugrožavaju samo sebe, nego i druge sudionike u prometu. Takvih je u dva mjeseca uhvaćeno 7286, a kazne za njih ovise, naravno, o broju promila u krvi. I u tom su slučaju najranjiviji pješaci. </p>
<p>Još je veći broj onih koji, na vlastitu štetu, ne koriste pojas koji u trenutku nesreće postaje »pojas za spašavanje«. Za vožnju bez pojasa, koja se naplaćuje 500 kuna, kažnjeno je 13. 909 vozača. [H. Dorešić/ P. Kostanjšak/ M. Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Prodavači rade za 1800 do 3000 kuna</p>
<p>U Hrvatskoj ima previše trgovina, pa se konkurencija vodi neplaćanjem prekovremenih sati. Štedi se na radnicima, a oni su, u strahu od otkaza, prisiljeni pristati na sve, kaže Ana Knežević</p>
<p>Mizerne plaće prodavača od 1800 do 3000 kuna, neplaćanje prekovremenih sati i rad najčešće na određeno vrijeme sumorna su slika surovog tržišta rada u djelatnosti trgovine. »U Hrvatskoj ima previše trgovina, pa se konkurencija vodi neplaćanjem prekovremenog, rada nedjeljom i blagdanom. Svi štede na radnicima, a oni su, u strahu od otkaza, prisiljeni pristati na sve uvjete«, kaže Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske i odnedavno v.d. predsjednica SSSH.</p>
<p>Koliki je razmjer neplaćenog raubanja ljudi, ali i raširenog rada na crno, pokazuje podatak da je u 45.000 prodavaonica zaposleno samo 70.000 radnika. Problem je što se ne vodi evidencija odrađenih sati, nego poslodavci 40-satni tjedan podijele na šest dana, odnosno šest sati i 45 minuta dnevno. »Jedan je radnik u Pevecu za 340 sati rada u mjesecu dobio golih - 3000 kuna!«, priča Knežević.</p>
<p>»Ako državi nije stalo do radnika, onda bi joj trebalo biti bar do prihoda, jer se na svaki prekovremeni sat trebaju platiti porezi i doprinosi«, ističe Knežević. Prema obećanju glavnog inspektora, priprema se zakon o evidenciji radnih sati po uzoru na austrijski model. Obvezu evidencije imali bi i poslodavac i radnik, a u slučaju neusklađenosti sud bi priznao radnikovu.</p>
<p>HSLS-ov prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) da se rad nedjeljom i blagdanom regulira kolektivnim ugovorima Sindikat trgovine smatra neprihvatljivim. »Ne može zakon naređivati sklapanje kolektivnih ugovora. Prijedlog je u koliziji i sa ZOR-om u kojemu je nedjelja dan odmora, te s prijedlogom Zakona o trgovini po kojemu bi nedjelje i blagdani u pravilu bili neradni uz definirane iznimke«, ističe Knežević.</p>
<p>»ZOR će se morati izmijeniti kako bi se uskladio s EU-ovim standardima. No, neozbiljno je da se mijenja kako se koji zastupnik ujutro probudi pa mu nešto padne na pamet, a on kao pojedinac ima pravo predlagati izmjene. I tako dva po dva člana i promijenit će se cijeli ZOR a da sindikate nitko ništa ne pita. Ako mi ne znamo koji su problemi, onda sigurno Đurđa Adlešić ne zna bolje od nas«, kaže Knežević. Zato SSSH traži od Sabora da svi zakoni koji se moraju uskladiti ne mogu u proceduru dok se ne postigne suglasje socijalnih partnera.</p>
<p>»Što se tiče plaća i prekovremenih isplata, najbolji poslodavci su u Metrou, Mercatoru, Billi i Bauhausu. U Mercatoru i Billi plaće su od 2500 do 3000 kuna, u Metrou svi prodavači imaju više od 3000 kuna, a u Bauhausu i do 4000 kune. Najslabije su plaće u Unionu - 1800 kuna«, kaže Knežević. U većini stranih lanaca radnici su sindikalno organizirani, dok u Getrou, Pevecu i Kerumu Sindikat trgovine ima tajne članove.</p>
<p>Za razliku od Konzuma, koji uz plaćene prekovremene radnicima daje uskrsnicu, božićnicu i uplaćuje privatno zdravstveno osiguranje, ili Getroa koji radnicima plaća prekovremene, rad nedjeljom i noću, Pevec ne plaća ništa, osim oko 3000 kuna plaće.</p>
<p>»Kerum je ono što mu je ostalo od jahte podijelio radnicima i nedavno im povećao plaće za 500 kuna, pa su sada od 2000 do 2500 kuna. Kerum je jedinstven jer tamo nema nesreće na radu. Kad se radnica posiječe na mesoreznici, ide kući i mora reći da se porezala dok je kuhala ručak«, tvrdi Knežević.</p>
<p>U trgovini je velik problem i rad na određeno vrijeme. Malo koji poslodavac, poput Konzuma ili Bille, sklapa trajne ugovore. Već se 85 posto novih radnika prima na određeno, koji po ZOR-u može trajati tri godine.</p>
<p>»Taj institut nije potaknuo novo zapošljavanje, nego ga poslodavci zloupotrebljavaju. Imamo radnicu koja je dobila otkaz nakon čak 6,5 godina rada na određeno. Zato ćemo u sklopu izmjena ZOR-a tražiti da se rad na određeno opet ograniči na najviše godinu dana«, najavljuje Knežević.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Redukcija vode na Visu i Pagu</p>
<p>Zabranjeno je natapanje poljoprivrednih površina, vrtova, okućnica i parkova te pranje automobila i jahti</p>
<p>Visoke temperature i velik broj turista glavni su razlog zašto se manja mjesta i otoci i ovog ljeta suočavaju s nestašicom pitke vode. Trenutačno je situacija najteža na otocima Pagu i Visu, gdje su od ponedjeljka uvedene redukcije vode, a problema s opskrbom rubnih dijelova ima i otok Čiovo.</p>
<p>Na Pagu raspoložive količine vode koje podmorskim cjevovodom stižu iz ličkog vodocrpilišta i paškog jezera Vele Blato nisu dostatne zbog velikog broja turista. </p>
<p>Tako će naselje Novalja i grad Pag od 13 do 16 sati ostati bez vode, dok će se voda u međuvremenu preusmjeravati prema naseljima Kolan, Šimuni, Mandre, a dio prema apartmanskom naselju Gajac.</p>
<p>»Nismo sigurni koliko će redukcije imati utjecaja jer je situacija posebno teška. Potrošnja vode uvelike premašuje raspoloživu količinu, pa ćemo po potrebi vrijeme redukcija i mijenjati, o čemu će stanovnici biti redovno informirani«, objasnio je Ante Fabijanić, direktor komunalnog poduzeća u Pagu, uz napomenu da redukcije neće puno pomoći zato što brzi razvoj i gradnja otoka ne prati gradnja infrastrukture.</p>
<p>»Trenutačno kroz cijevi stiže 120 kubičnih metara u sekundi, a potrebno nam je puno više«, tvrdi Fabijanić.</p>
<p>Muke stanovnika Paga mogle bi biti manje iduće godine za kada se planira završetak radova na dogradnji ličkog vodovoda Hrmotine preko kojeg Pag već dobiva najveći dio potrebne vode.</p>
<p>U budućnosti Pažani rješenje vide i u dovršenju vodospreme u Ražancu, što bi Pagu omogućilo dopremu vode i s druge strane - s rijeke Zrmanje. Tu investiciju olakšat će činjenica da je prilikom rekonstrukcije Paškog mosta u njegove temelje ugrađena priprema za vodovodne cijevi. </p>
<p>Podjednako je teška situacija na Visu gdje su uvedena ograničenja potrošnje vode za područje cijelog otoka jer se dnevno crpi manje vode od potrebnih količina za normalnu opskrbu.</p>
<p>Zato će potrošači u gradu Visu i Komiži, među kojima su i mnogobrojni turisti, od ponoći do šest sati ostajati bez vode, odnosno, kako kažu u gradskoj upravi vode će biti, no dotok vode bit će smanjen. Kao i u ostalim gradovima s problemom opskrbe vodom, uvest će se i strože kontrole potrošnje vode, a zabranjeno je natapanje poljoprivrednih površina, okućnica i parkova te pranje automobila i jahti. </p>
<p>Najkritičnije je na jugoistočnom dijelu otoka gdje je najviše novosagrađenih objekata, što je preveliko opterećenje za vodoopskrbni sustav. </p>
<p>Na području Splitsko-dalmatinske županije problem s opskrbom vodom imaju i na otoku Čiovu, a vodoopskrbi sustav grada Trogira također je preopterećen.</p>
<p>Na Čiovu najviše imaju problema s naseljima koja se nalaze na višoj nadmorskoj visini poput Okruga Gornjeg te udaljenijim naseljima Dograde i Podorljak.</p>
<p>Kako je istaknuo Milan Radeljak, voditelj sektora vodoopskrbe u Trogiru, vode ima dovoljno, no riječ je o područjima do kojih voda zbog udaljenosti ili visine teško dolazi.</p>
<p>»Po potrebi se u ta područja voda cisternama prevozi kućanstvima u vodospreme, a do sada je intervencija zatražena samo u naselju Podorljak«, objasnio je Radeljak.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Sezona rekordna po svemu</p>
<p>Protekli je vikend na autocesti Zagreb-Split zabilježeno 161.090 vozila i 10 milijuna kuna naplaćene cestarine</p>
<p>ZAGREB/ DUBROVNIK/ SPLIT</p>
<p> - Protekli vikend, jedan od tri najfrekventnija prema broju turista koji dolaze na Jadran, srušio je sve rekorde: i na autocestama, i u zrakoplovnim lukama i po broju putnika.</p>
<p>Protekli je vikend HAC na autocesti Zagreb-Split zabilježio rekordan broj vozila. Riječ je o 161.090 vozila koja su platila oko 10 milijuna kuna cestarine.</p>
<p>Ukupno je na svim autocestama kojima gospodari HAC ostvaren promet od 482.175 vozila, od čega je naplaćeno skoro 20 milijuna kuna cestarina, ne uključujući PDV. </p>
<p>Na autocesti Zagreb-Split naplaćeno je oko osam posto više cestarine u odnosu na isti vikend 2005. godine, a ukupno na svim autocestama oko devet posto u odnosu na isti vikend lani.</p>
<p>U splitsku zračnu luku u Resniku proteklog je vikenda sletjelo čak 127 putnička zrakoplova, a kroz aerodromsku je zgradu prošlo više od 27.000 putnika u oba smjera, izvijestio je Hrvoje Andrijašević iz Sektora prometa i tehnike Zračne luke. </p>
<p>Tijekom subote u splitsku zračnu luku sletjela su 89 zrakoplova s 19.500 putnika, čime je splitska zračna luka srušila lanjski kolovoški rekord. Splitski aerodrom, inače, već nekoliko vikenda za redom bilježi rekordne rezultate kojima je nadmašen prošlogodišnji promet u kolovozu. </p>
<p>Promet putnika od početka godine povećan je za 12,5 posto, odnosno opsluženo je gotovo 350.000 putnika. Već prve dvije subote lipnja promet je dosegao lanjski kolovoški, no iz Zračne luke poručuju da su takve rezultate očekivali jer je još u travnju promet bio povećan za 33 posto, dok je u svibnju zabilježeno 13 posto više putnika. Cijelu prošlu godinu kroz zračnu je luku u Resniku prošlo više od 934.000 putnika u oba smjera, pa se procjenjuje kako će do kraja ove godine proći više od milijun putnika. </p>
<p>Svi čimbenici pokazuju da će ova sezona biti rekordna po svemu. </p>
<p>U Dubrovniku najviše zrakoplova</p>
<p>Zračna luka »Dubrovnik« ovih dana ruši sve rekorde u zračnom prometu. Proteklog vikenda zabilježila je promet od 23.350 putnika te slijetanje141 zrakoplova. Samo u nedjelju je na pistu dubrovačkog aerodroma sletjelo 58 zrakoplova, a evidentiran je promet od 10.000 putnika. U ponedjeljak do 14 sati u dubrovačku zračnu luku sletjelo je 16 zrakoplova s 1600 putnika. [I. Dragičević/ A. Hauswitschka/ T. Tadić]</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U Caritasu utvrđene financijske nepravilnosti </p>
<p>Državno odvjetništvo nije željelo komentirati tvrdnje tiska da su inspektori Porezne uprave utvrdili kako je iz Caritasa nestalo 11,5 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državno odvjetništvo potvrdilo je u ponedjeljak da su utvrđene nepravilnosti u poslovanju Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, no nije željelo komentirati tvrdnje tiska da su inspektori Porezne uprave utvrdili kako je iz Caritasa nestalo 11,5 milijuna kuna i da je od 2001. do 2004. utajeno gotovo pet milijuna kuna poreza i doprinosa.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izvijestilo je da je lani u srpnju od policije i Porezne uprave zatražilo provjeru utemeljenosti medijskih napisa o navodnom nezakonitom stjecanju imovine tadašnje ravnateljice Caritasa Jelene Brajše te da su krajem lipnja ove godine zaprimili izvješće Porezne uprave.</p>
<p>»Budući da su provedenim nadzorom utvrđene nepravilnosti kod poreznih obveznika, nadležno je državno odvjetništvo 14. srpnja 2006. zatražilo daljnje postupanje policijskih službenika Odjela gospodarskoga kriminaliteta PU zagrebačke, te je od Porezne uprave zatražilo i dodatni nadzor«, stoji u priopćenju zagrebačkog županijskog državnog odvjetništva u kojemu kažu da će nakon što završe izvid, izvijestit javnost o tome ima li u radnjama odgovornih osoba obilježja kaznenih djela.</p>
<p>U ožujku ove godine Kaptol je objavio da je vizitacija u Caritasu, koju je osam mjeseci ranije naložio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, utvrdila propuste u kadrovskom i financijskom poslovanju, ali ne i zlostavljanja u Caritasovim domovima. </p>
<p>»Caritas u cjelini, a također i domovi, nije vođen sukladno svim postojećim normama, a financije i knjigovodstvo nisu vođeni po suvremenim standardima«, rekao je tada vizitator Pozaić.</p>
<p>Na pitanje novinara znače li »financijske nepravilnosti« u poslovanju Caritasa i utaje, član Povjerenstva za vizitaciju Anđelko Jureško je odgovorio da nikakve pronevjere nisu utvrđene, ali je zbog zastarjelog vođenja računovodstva, mimo modernih standarda i bez visoko kvalificiranog osoblja, bilo teško izraditi pojedina financijska izvješća i sve novčane tijekove. Dodao je da za pitanje eventualnih utaja postoje nadležne službe.</p>
<p>U razdoblju u kojemu je navodno utajen porez na čelu zagrebačkoga Caritasa bila je Jelena Brajša koju je kardinal Bozanić lani u kolovozu, u jeku afere seksualnog zlostavljanja u Caritasovu domu u Brezovici, razriješio te dužnosti zbog, kako je tada rečeno, zdravstvenih razloga. </p>
<p>Bez komentara</p>
<p>U Caritasu Zagrebačke nadbiskupije i samoj nadbiskupiji nije se mogao pronaći sugovornik koji bi komentirao navodno nezakonito financijsko poslovanje Caritasa. Hini je rečeno da je glasnogovorničko mjesto trenutno prazno, a ravnatelj Caritasa Krešimir Miletić i pomoćni biskup zagrebački Valentin Pozaić, koji je bio na čelu Povjerenstva za vizitaciju Caritasa, da su na putu i nedostupni.[Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ova je godina bila izuzetno pozitivna</p>
<p>Što se tiče suradnje s Vladom, ova godina je bila izimno pozitivna jer smo izborili ono što dosad nije priznala ni jedna vlada</p>
<p>»Hrvatsko društvo je razjedinjeno materijalno, što se odražava kroz velike razlike u primanjima, ali i duhovno, što možemo vidjeti i u djelovanju političkih stranaka. Naš je cilj pokazati da Hrvatska može bolje i pod tim ćemo motom najesen početi s održavanjem javnih tribina. Želimo otvoriti raspravu o razvoju demokracije u kontekstu globalizacije i kapitalizma, o izgradnji prepoznatljive Hrvatske u međunarodnoj zajednici te o očekivanjima vezanim uz članstvo Hrvatske u EU, kako bismo pridonijeli postizanju konsenzusa svih društvenih čimbenika o važnim pitanjima za razvoj države«, kaže Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU). </p>
<p>Iako se sve češće spominje mogućnost predizbornog koaliranja HSU-a s HSLS-om, pogotovo nakon nekoliko razgovora čelnika stranaka o kojima su obaviješteni i mediji, Jordan kaže da tim razgovorima nije dovedena u pitanje odluka Skupštine HSU-a o tome da će predstavnici umirovljenika na parlamentarne izbore izaći sami.</p>
<p>• Koji je povod i koji su rezultati razgovora s HSLS-om?</p>
<p>- Riječ je o suradnji koju su još prošle godine u Saboru inicirali klubovi zastupnika naših stranaka, potpisavši sporazum o suradnji, s ciljem da surađuju u Saboru oko nekih područja za koja se pokaže da postoji zajednički interes. Lani je ta suradnja malo zamrla, no od dolaska gospođe Đurđe Adlešić na čelo HSLS-a obnovili smo je. Tako smo nedavno o suradnji naših stručnjaka razgovarali gospođa Adlešić i ja, a u međuvremenu su za stol sjeli i zastupnici, razgovarajući o točkama programa naših stranaka oko kojih bismo mogli surađivati.</p>
<p>• Mediji to tumače kao svrstavanje HSU-a na stranu bloka koji će na parlamentarnim izborima podržati HDZ.</p>
<p>- Preuranjeno je govoriti o tome. Naime, suradnja o kojoj govorimo ponajprije se odnosi na ostvarenje programa na lokalnoj razini, a to je nešto što činimo i sa svim drugim političkim strankama tamo gdje sudjelujemo u vlasti. Pritom ne pravimo nikakvu razliku među strankama, tako da surađujemo i s HDZ-om, ali i sa SDP-om, kao i drugima, jer nam je cilj da se na lokalnoj razini ostvare programi koji će biti u interesu umirovljenika. Uostalom, i HSLS je donio odluku da na izbore izlazi samostalno, jednako kao i mi, tako da su naši razgovori sada doista usmjereni samo na suradnju u ostvarivanju programa koje obje stranke smatraju važnima.</p>
<p>• Kako biste rezimirali suradnju s Vladom nakon što je isplaćena prva rata obeštećenja?</p>
<p>- Što se tiče te suradnje, ova godina je bila izuzetno pozitivna jer smo izborili ono što dosad nije priznala ni jedna vlada: da dug prema umirovljenicima treba individualizirati i da svatko treba dobiti izračun razlike između mirovina koje je primio i one koja mu pripada. Postigli smo, dakle, da se ispuni jedna od najvažnijih točaka iz postizbornog sporazuma s HDZ-om. Uspjeli smo i u još nekim točkama. </p>
<p>• Kojim?</p>
<p>- Tako je, na primjer, ozakonjeno da se vozačka dozvola može produljiti do 80 godina, dodatak od 100 kuna i šest posto uključen je u mirovine u prvih sto dana ove vlade, povećan je iznos mirovine do koje se ne plaća participacija u zdravstvu, a jedno vrijeme na snazi je bila i odluka o usklađivanju mirovina s plaćama. Istodobno, mogu reći da nekim stvarima nisam zadovoljan. Prije svega time što je Vlada tu formulu promijenila bez našeg znanja, iako je bilo dogovoreno da ćemo surađivati u donošenju zakona koji se tiču umirovljenika. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="7">
<p>Požari bez prav(n)e kazne</p>
<p>MILE FRANIČEVIĆ</p>
<p>Dok ovih dana plamte požari, strašno je čuti da je najviša novčana kazna za namjerno izazvan požar na priobalju ili otocima - 10.000 kuna!? Nevjerojatno, ali istinito, no može se čak dogoditi da osoba koja izazove vatrenu stihiju plati i mnogo manju kaznu od maksimalne. Nema veze što je zbog njegove nepažnje vatra poharala hektare, nema veze što je plamen iza sebe ostavio zgarište čija će sanacija trajati godinama... Zakon o zaštiti jednostavno za to predviđa novčanu kaznu od tri(!) do deset tisuća kuna. </p>
<p>Netko će reći: Pa zar može manje!? Može, naravno. Ako uspije dokazati da su mu, primjerice, opušak ili šibica slučajno pali u suhe iglice taj će »zločin« biti tretiran kao prekršaj iz nehata, a samim tim i novčana kazna bit će još manja. Samo tisuću do pet tisuća kuna. </p>
<p>Nameće se, naravno, pitanje ima li uopće primjerenog iznosa za kažnjavanje nekoga tko je svojim postupkom, iz nehata ili ne, osiromašio hrvatsku obalu za nekoliko hektara borovih šuma i drugog raslinja? Ako je 10.000 kuna malo, bi li dovoljna kazna bila 50.000 ili možda 100.000 kuna?</p>
<p>Ako se ona »važe« s materijalnom štetom, jasno je da primjerene novčane kazne jednostavno - nema. Čak ni najradikalnije kažnjavanje ne bi prošlo. Koliko god bilo simpatično, ni ono koje je - kad se doznalo da je požar bio podmetnut - svojedobno zagovarao jedan hrvatski gasitelj. Valjda još u žaru borbe s vatrenom stihijom povikao je, naime, u televizijske kamere: »Dovedite piromane gasiteljima pa ćete vidjeti što je primjerena kazna za podmetanje požara«.</p>
<p>S druge strane, koliko god se nekome ogorčenje gasitelja nekome činilo čudno, treba i to razumjeti. Nije se lako suzdržati kada znate da vatra guta dio onoga na što je čitava Hrvatska najviše ponosna. U takvom stanju, pa čak i kad se »glave ohlade«, prihvatiti podatak o novčanoj kazni od samo nekoliko tisuća kuna za izazivanje požara - jednostavno ne ide. Baš kao što je neshvatljivo i ono na što upozorava glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin. Čak i s takvim kaznama mnogi slučajevi završavaju u zastari, pa je i to loša poruka.</p>
<p>Na kraju treba reći da su kazne - koje za koje danas smatramo da su nedovoljne - zapravo uvedene tek od prošle godine. Pitate se pa kakve su onda prije bile? Nikakve! Tek 2005., dopunom Zakona o zaštiti od požara, utvrđena je prekršajna odgovornost osobe koja izazove požar. To, vjerovali ili ne, prije nije bio slučaj!</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dvjesto na sat</p>
<p>TOMISLAV GRDIĆ</p>
<p>Život u četrdesetak »kvadrata« u gradu na užarenom asfaltu zamijeniti onim u okolnim gradovima, poput Sunje i Siska, i imati normalan život u kući s vrtom, praktično u prirodi, a nesmetano raditi i školovati svoju djecu u Zagrebu - vizija je odgovornih u Hrvatskim željeznicama.</p>
<p>HŽ, naime, obnovom kolodvorske zgrade u Sunji naznačio je ulazak u velike projekte razvoja gradsko-prigradskog prometa, a planira se gradnja i obnova kolodvora u Gospiću, Lovincu i Vukovaru, a otvorit će se kolodvor u Lipiku. Potpuno će se obnoviti i pruga od Siska do Zagreba, a nakon remonta pruge do Zagreba uvest će se i nove elektromotorne garniture, čime bi se sadašnji put od Sunje do Zagreba trebao smanjiti s 80 na 50 minuta.</p>
<p>Inače, pruga Zagreb - Sunja - Novska je u svim planovima Europske unije uvedena kao paneuropski koridor i veza prema Turskoj te je u planu da se na tom koridoru do 2020. godine osigura brzina od 200 kilometara na sat na ravnim dionicama.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Izazov Račanu</p>
<p>»Račanu i Fidelu Castru vrijeme je da siđu sa scene«, poručuje Davor Štern</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Davor Štern vraća se na hrvatsku političku scenu. Ovih će dana, kako kaže u recentnom intervjuu, pristupiti HSLS-u, gdje će se baviti gospodarskim temama, ne bježeći od vodećih pozicija i političkih kandidatura. Doista, hrabra i otvorena najava, dostojna iskusnog političara i poduzetnika kakav je Štern. Način na koji se vraća na nacionalnu scenu - odlučno, javno i bez okolišanja - privući će dio javnosti kojemu je dosta političarskog prenemaganja i zapomaganja. Štern kaže kako je dovoljno bogat, star i iskusan da se sada, za opće dobro, može baviti javnim poslovima a da ga se unaprijed ne osumnjiči za džeparenje proračuna i uživanje u plodovima tuđeg rada.</p>
<p>Dosadašnja politička i poslovna karijera Davora Šterna prilično je besprijekorna. Bio je ministar i direktor, vodio je utjecajne tvrtke u Rusiji i obogatio se na trgovini naftom. U vladama hrvatskih premijera Nikice Valentića i Zlatka Mateše vodio je resor gospodarstva, nakon čega je, krajem devedesetih, postao glavni direktor Ine. Ina je tada bila najznačajnija državna tvrtka, a Štern njezin možda i najvažniji direktor. U njegovo doba kupljeno je naftno polje Bijele noći koje je ekipa nakon njega prodala po navodno preniskoj cijeni. Štern je poslovanje u Rusiji poznavao kao malo koji drugi hrvatski naftaš, te nije neobično što ga Tomislav Dragičević nije na tom terenu znao naslijediti.</p>
<p>Ipak, Šternova politička zvijezda zasijala je davno prije nego što je zasjeo u Inu. Dr. Franjo Tuđman - za kojeg danas kaže kako je slušao krive savjete o gospodarstvu - postavio ga je za ministra gospodarstva u vrlo teškim vremenima poratne obnove ekonomskih tokova. Štern se na tom poslu nije kompromitirao, bio je dio liberalnog tima u tadašnjim vladama, te danas ima pravo tvrditi kako su najbolje vlade bile upravo one što su ih vodili Mateša i Valentić.</p>
<p>Najgorom pak smatra Račanovu koalicijsku ekipu, u kojoj je važna sastavnica bila njegova nova stranka. »Račanu i Fidelu Castru vrijeme je da siđu sa scene«, poručuje danas Štern, ironizirajući dugovječnost pojedinih političara. Štern kaže da je Račan bio na političkoj sceni još dok je on, kao omladinac, svirao gitaru, te mu je neprilično da je još na istom mjestu. Iz Šterna govori iskustvo, ali i političko suparništvo. Naime, na sljedećim parlamentarnim izborima konkurirat će se u istoj zagrebačkoj izbornoj jedinici u kojoj Štern, prema istraživanjima, već dobiva sedam posto glasova. </p>
<p>Najveća pogreška koju bi kao novopečeni liberal Štern mogao učiniti je uplitanje u složene unutarliberalne odnose. Jasno je da su Štern i njegov gospodarski program zamjena za potrošene »mlade lavove« HSLS-a, Hrvoja Vojkovića i Darinka Kosora, ali bi ostao loš dojam da zauzme njihove pozicije. Vojkovića ruše uz pomoć nategnute afere s Hvara, no Štern je mudro postupio odbivši prvu fotelju Croatia osiguranja. Ekonomski program koji nudi - stvaranje brodogradilišnog holdinga, te produljenje turističke sezone - zvuči moderno i suvislo. Širu javnost zaintrigirat će njegov prijedlog zdravstvene reforme, po kojima se ne bi gubila stečena prava, ali bi se plaćala vlastita zdravstvena nebriga. Riječ je svakako o raspravi na skliskom terenu.</p>
<p>HSLS je sa Šternom u svojim redovima dobio na ugledu i rejtingu. Štern je, učlanjenjem u HSLS, dobio stranačku podlogu i podršku za svoje gospodarske i političke ideje. Riječ je o braku iz računa, kakvi najčešće donesu i neku dobit.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="10">
<p>Stečajevi će biti pravedniji i kraći</p>
<p>Dosad su stečajni upravitelji mogli voditi i na desetke stečajeva, neovisno o vrijednosti imovine tvrtki u stečaju, a prema novom zakonu moći će voditi samo tri, ukupne vrijednosti do šest milijuna kuna</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>Prije nego su javno objavljene novele sadašnjega »Stečajnog zakona«, čitav postupak provedbe stečaja ili likvidacije tvrtki za javnost nije bio dovoljno transparentan. Stečajni upravitelji uz blagonaklonost trgovačkih sudova mogli su voditi i na desetke stečajnih postupaka neovisno o visini odnosno vrijednosti imovine tvrtke. Javnost nije znala kakvo je imovinsko stanje stečajnog upravitelja prije preuzimanja stečajnog postupka, a osobito poslije završetka stečaja ili likvidacije tvrtke. Najmanje se znalo kolika je »mjesečna plaća« stečajnog upravitelja i koliko je dugo vodio stečajni postupak. </p>
<p>Tisak je izvješćivao javnost da su neki stečajni suci pojedinom stečajnom upravitelju dodjeljivali na desetke stečajnih postupaka, zbog čega se javljala sumnja u korumpiranost. Često su se čula i negodovanja zbog toga što su se tvrtke u stečaju prodavale daleko ispod tržišne cijene. </p>
<p>Sukladno novom zakonu, stečajni upravitelj moći će istovremeno voditi najviše tri stečajna postupka ukupne vrijednosti do šest milijuna kuna. Jedan stečajni postupak, dakle, ne smije imati imovinu veću od dva milijuna kuna. </p>
<p>Ipak, stečajnih postupaka u kojima nema imovine stečajni će upravitelj moći voditi daleko više od tri.</p>
<p>Sukladno novom zakonu, stečajevi će trajati kraće, pošto se prethodni postupak može voditi najviše tri mjeseca. Dakako, duljina stečajnog postupka neće ovisiti samo od stečajnog upravitelja, jer će se u tijeku stečajnog postupka voditi sudski postupci i parnice koje moraju biti pravomoćne da bi se mogla utjerati neplaćena potraživanja ili možda osim toga riješiti i drugi sporovi. </p>
<p>Ipak, u svemu tome je važna transparentnost stečajnog postupka, u čemu će stečajni upravitelj morati sastaviti popis svih nekretnina koje će se prodavati, a i popis pokretnina većih vrijednosti od 50.000 kuna. Ti se popisi tada dostavljaju Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja će ih objaviti u očevidniku u kojem ona objavljuje odgovarajuće podatke imovine koja se prodaje u stečajnom postupku. </p>
<p>Značajna je novost da će se plaće i druga potraživanja radnika staviti u prvi isplatni red. Dosad su prioritet imale samo plaće. A popis stečajnih upravitelja sada sastavlja Ministarstvo pravosuđa kao svoj upravni akt. Na popisu će biti samo oni koji su položili ispit za stečajnog upravitelja. Odvjetnici koji će biti uključeni u stečajni postupak također moraju imati takav položen ispit.</p>
<p>Da bi se zbog sudskih postupaka i parničenja ubrzali takvi postupci, trebalo bi u »stečajni zakon« staviti odredbu o prioritetu sudskih postupaka. Na kraju treba naglasiti da se aktualni stečajni upravitelji ne trebaju unaprijed stavljati »na stup srama«, već samo oni kojima se pravovaljano dokaže da su korumpirani, odnosno da su namjerno nezakonito poslovali.</p>
<p>Autor je diplomirani ekonomist u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odlučila je jedna lopta </p>
<p>Je li važnije utvrditi kojim putem dalje u razvoju nogometa ili inzistirati na analizi izjava o minulim događajima?</p>
<p>VLADO FRANČIĆ</p>
<p>Da se sad mogu vratiti u to vrijeme, opet ne bih ništa mijenjao! Stojim iza toga programa. Čvrstog sam uvjerenja da nam je nedostajalo samo sreće. Napravili smo izvanredan rezultat plasmanom na SP, a ondje se Hrvatska nije osramotila. (...) Sreća nam je okrenula leđa, odlučila je tek jedna lopta, jedno nedosuđeno zaleđe...« Tako je govorio nogometni izbornik Zlatko Kranjčar. </p>
<p>Ljudska dvojba proizlazi iz čovjekove sposobnosti da sebe doživljava istovremeno i kao subjekt i kao objekt. Ali ta tvrdnja da je netko istovremeno i objekt i subjekt ne odgovara stvarnosti. </p>
<p>Čisti subjekt podrazumijeva ponašanje nesputane neograničene slobode, čisti objekt odluka je determiniranoga, upravljanoga i manipuliranog upravljanja bez vlastitih osjećaja. </p>
<p>Dijalektički proces između ta dva pola temelji razvoj, produbljuje i proširuje ljudsku svijest. U rasponu između dviju mogućnosti koje pruža dvojba, čovjek stvara simbole, umjetnost, igru, jezik i znanost koje neprestano širi vlastitim pretpostavkama i stvaralaštvom.</p>
<p>Slušajući, gledajući i čitajući izbornikove riječi, ne bismo ih smjeli smatrati nerazumljivim ili besmislenom, već bismo morali tražiti skriveno značenje njegovih simbola. U njegovom stavu i tvrdnji izgovorenog ne smijemo se pitati na kakvu psihozu te tvrdnje upućuju, već mogu li otkriti kakvo značenje ima ta tvrdnja. </p>
<p>Tražiti odgovore koji ne mogu biti dani ovog trenutka nije mudro, važno je to proživjeti i postepeno doći do odgovora. </p>
<p>Je li sada važnije utvrditi kojim putem dalje u razvoju nogometne igre ili inzistirati na analizi izgovorenih tvrdnji u vezi s sada već minulim događanjima?</p>
<p>Ovogodišnja nogometna smotra nogoloptačko shvaćanje prikazuje i doživljava većinom kao spoj integrativnog promišljanja zamišljene igre. Očevici smo opredjeljenja za momčadi i pojedince, bez obzira na nacionalnu pripadnost, a to je pobjeda nogometne igre istomišljenika.</p>
<p>Pitanje je jasno, je li naša vatrena vrsta prezentirala opisane tokove napredovanja nogometne igre i na kakvoj kvalitativno-kvantitativnoj razini slijedila shvaćanje integrativnog promišljanja igre i kako će to u perspektivi činiti.</p>
<p>Autor je nogometni trener</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Od ovjere potpisa 14 kuna</p>
<p>U vašem cijenjenom listu 10. srpnja 2006. objavljen je članak »Najviša tarifa je 40.000 kuna« u kome, uz ostalo, stoji da plaća pripravnika sa završenim pravnim fakultetom u nekim javnobilježničkim uredima »dosiže i 15.000 kuna« te da »svaka ovjera potpisa stoji oko 60 kuna«. </p>
<p>Javnobilježnički vježbenici diplomirani su pravnici na čiji se pravni položaj, prema Zakonu o javnom bilježništvu, na odgovarajući način primjenjuju pravila o sudačkim vježbenicima. Stoga su u prosjeku plaće javnobilježničkih vježbenika oko 3.800,00 kuna. </p>
<p>Kod ovjere potpisa na četiri primjerka isprave (uobičajen slučaj) stranke plaćaju 46,60 kuna. Od toga je nagrada javnog bilježnika 30,00 kuna, dok je 10,00 kuna javnobilježnička pristojba i 6,6 kuna PDV. Javnobilježnička pristojba i PDV su prihod državnog proračuna. Od 30 kuna nagrade javni bilježnik plaća još i porez na dohodak odnosno dobit, te sve troškove poslovanja tako da je iznos koji na kraju ostaje kao čisti prihod oko 14,00 kuna po jednoj ovjeri potpisa. </p>
<p>ANTE ILIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE, ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>HAC-ov ispravak </p>
<p>Nakon teksta objavljenog u Vjesniku u utorak, 11. srpnja 2006., o novom rekordnom vikendu na hrvatskim autocestama pod naslovom »Do Splita 40 posto više prometa nego lani«, Hrvatske autoceste (HAC) ispričavaju se zbog iznošenja netočnih podataka. </p>
<p>Naime, zbog administrativne pogreške u HAC-u napravljen je krivi izračun podataka povećanja prometa na autocesti Zagreb-Splitu. Umjesto povećanja od, kako je pisalo, 40,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji vikend, ispravan podatak je povećanje od 0,51 posto (za vikend od 7. do 9. srpnja ove godine prošlo je 134.356 vozila, a lani od 8. do 10. srpnja 133.668 vozila).</p>
<p>»Ispričavamo se čitateljima zbog nenamjerne pogreške«, poručili su iz HAC-a.</p>
<p>B. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="14">
<p>»Stanari su samo gledali kako krvarim!«</p>
<p>Posjet groblju Mirogoj za Zagrepčanku Jadranku Belančić pretvorio se u borbu za goli život</p>
<p>Miran nedjeljni posjet groblju Mirogoj Zagrepčanki Jadranki Belančić se pretvorio u borbu za goli život kada su je u Mirogojskoj ulici kod kućnog broja 4, oko 11.30 sati, napala četiri psa lutalice. Najagresivniji je zario svoje zube u Jadrankinu lijevu potkoljenicu. Krv joj je liptala iz noge dok je nazivala hitnu pomoć, koja je stigla za deset minuta. Nitko stranara ni prolaznika nije Jadranki priskočio u pomoć unatoč tome što je vidno krvarila. Vjesnikovi reporteri u ponedjeljak su posjetili hrabru sugrađanku u njenom stanu u Trnskom. </p>
<p>»Sva sam natekla od antitetanusa. Cijepili su me i protiv bjesnoće. Sreća je da me psi nisu teže ozlijedili jer, tko zna da li bih ostala živa?«, priča šokirana Jadranka Belančić pokazujući zamotanu i bolnu potkoljenicu. »Čekala sam hitnu pomoć, zapomagala i krvarila, ali nitko mi nije pomogao«. </p>
<p>No, zapomaganje gospođe Belančić počelo je ranije, odmah kada što su je okružili psi lutalice iz obližnje šume iz smjera Zvijezde. »Hodala sam lijevom stranom Mirogojske. U jednom trenutku, ispred mene stvorili su se psi. Nisam ih izazivala, nego pokušala izbjeći i prešla na drugu stranu ceste. Pratili su me, a onda sam začula zlokoban lavež«, s nelagodom se prisjećala Jadranka. </p>
<p>»Okrenula sam im leđa i bježala prema kućama. Uspaničila sam se i uhvatila za ogradu. Vikala sam da mi netko otvori vrata, ali to se nije dogodilo. Kada sam osjetila ugriz, mislila sam da sam gotova. Tada sam povikala iz petnjih žila, psi su se uplašili i pobjegli«, prisjeća se svoje drame Zagrepčanka koja radi u bolnici Rebro, gdje joj je i pružena pomoć. </p>
<p>Prije nego su stigle policija i hitna pomoć, kaže, vidjela je stanare gdje vire ispod roleta. »Jedan čovjek mi je grubo dobacio da što bih ja htjela kad je nedjeljom sve zaključano i pozvao me u svoje dvorište. Taj sam nevoljki poziv odbila«, tvrdi Jadranka, koja zahvaljuje hitnoj i policiji na brzoj intervenciji.</p>
<p>U PUZ-u kažu da su policajci na mjestu događaja najprije potražili pse, koji su ponovo istrčali iz šume, a najagresivniji se zatrčao prema policajcima. Jedan od njih ga je ustrijelio nakon što se uvjerio da u blizini nema građana. Pas je ostao ležati mrtav. Do zaključenja ovoga broja, Vjesnik nije uspio od Zavoda za javno zdravstvo doznati je li pas bio zaražen bjesnoćom. </p>
<p>Mirogojem lutaju čopori pasa</p>
<p>Jedan Vjesnikov novinar, koji živi blizu groblja Mirogoj i često trči Mirogojskom cestom, kaže da stalno susreće čopore pasa lutalica. On smatra da ih privlači odlagalište otpada preko puta Krematorija, kamo građani bacaju sve i svašta, pa i organski otpad koji privlači životinje. Inače, ljeti se bilježi porast broja napuštenih kućnih ljubimaca, koje na ulicu otjeraju neodgovorni građani prije odlaska na ljetovanje. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zagreb skriva »raj na zemlji«</p>
<p>Od nedavno ribičima pomaže gradska uprava, a na roštilj je svratio i predsjednik Stipe Mesić</p>
<p>Rijetki Zagrepčani znaju za još jednu prirodnu oazu, zeleniju i čišću od Jaruna ili Bundeka, samo četiri kilometra udaljenu od centra grada. Za 12 jezera u naselju Savica-Šanci znaju samo rijetki ribiči, ptičari i rekreativci, gdje u netaknutoj prirodi leti 150 vrsta ptica, plivaju vidre i šarani od stotinjak kilograma.</p>
<p>»Ovo je raj na zemlji! Ljudi nalaze svoj mirni kutak, u tišini pecaju, rade roštilj, vesele se...«, rekao je Antun Ferenčić iz Športsko-ribolovnog društva Peščenica. Ono se u trideset godina postojanja, brinulo za jezera i park pored Toplane, na površini od 49 hektara, »skriven« uz savski nasip.</p>
<p>»Dvaput tjedno naši članovi čiste okoliš i jezera, koja i poribljavamo triput godišnje«, rekao je gospodin Ferenčić. On i sam svaki dan zabaci udicu ne bi li uhvatio kakvog »kapitalca«. No, sadašnje su temperature vode previsoke, a riba se povlači u dubinu.</p>
<p>Ribolovno društvo ima 700 članova, od 1976. kada je osnovano, osim pasa ptičara je isključivi čuvar te oaze. Članovi su sagradili mostove između jezera, uredili staze i prilaze kako bi omogućili dolazak i invalidima Domovinskog rata. Ni obližnja Toplana ne kvari pejzaž, nego je od pomoći. Ona je, naime, »žila kucavica« za jezera, koja opskrbljuje sa 60 posto vode. Ona se inače ne bi zadržala jer su jezera na većoj nadmorskoj visini od Save.</p>
<p>»Od nedavno nam pomaže i Grad jer su troškovi veliki«, ispričao je Mladen Vuk, također aktivni član društva. Dodao je da su do lani bili smješteni u dva kontejnera, a sada imaju kuću s društvenim prostorijama, gdje se članovi okupljaju, razmjenjuju iskustva i organiziraju mnoge akcije. Najveći je problem nedostatak struje, ali se nadaju dogodine dobiti i taj priključak.</p>
<p>Zahvalni su gradonačelniku, koji je iduće godine obećao veliko uređenje jezera. Mnogo su im pomogli i Ivan Šikić, Stipo Ćorić i članovi Vijeća Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, a lani su roštiljem počastili i predsjednika Stipi Mesića. Sadašnji predsjednik društva Slavo Mijatović organizira mnoga natjecanja. </p>
<p>»Ovo je predivno! Prava uživancija! Kad god 'uhvatim' vremena, dođem se potpuno opustiti, kaže Adem Husić priređujući dvije udice za pecanje. Iako toga dana ništa nije ulovio, lice mu je zadovoljno jer su mir i predivna priroda važniji i od dobrog ulova.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Rade li uistinu non-stop?</p>
<p>Desetak građana, među kojima i nekoliko turista, oko ponoći je, u subotu na Ininoj benzinskoj crpki na Langovom trgu, moralo čekati čak pola sata da radnici obave primopredaju kako bi tek tada natočili gorivo. </p>
<p>Ogorčeni su zbog toga što ih djelatnici benzinske čak nisu niti upozorili da je u tijeku primopredaja, nego su samo odmahivali rukom. </p>
<p>»Ako na vratima benzinske piše da rade non-stop, onda mi nije jasno zašto moramo čekati čak pola sata. Bilo i turista koji nisu znali što se događa«, smatra Marko Rakić i kaže da je u sitnim noćnim satima malo crpki koje rade i, ako je nečiji auto na rezervi, ne može se tako lako naći druga. </p>
<p>Rakić kaže da bi, barem zbog turista, trebao stajati natpis na vratima i na stranim jezicima o primopredaji od, primjerice 23.30 do ponoći, umjesto da piše: »Radimo non-stop«. Glasnogovornik Ine Bojan Vinek kaže da su primopredaje neizbježne, ali ne bi smjele trajati duže od 15 minuta, što ne smatra predugim vremenom. </p>
<p>»Ako se u konkretnom slučaju, zbog ljudskog faktora, i dogodilo duže čekanje, INA se ispričava kupcima koji su morali čekati, a automobil im je bio na rezervi«, kaže Vinek. </p>
<p>Hrvoje Dorešić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Turisti više ne traže samo hotele</p>
<p>Zagreb je u prvih šest mjeseci zabilježio šest posto više gostiju nego lani</p>
<p>Hrvatska i Zagreb doživljavaju turistički procvat, rekla je direktorica ureda TZ grada Zagreba Amelija Tomašević, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, organiziranoj zbog uvođenja turističkih informatora.</p>
<p>Tomašević je istakla da tima turistička zajednica nastoji oplemeniti ponudu grada. Njihov glavni zadatak je pružiti informacije turistima koje susreću na zagrebačkim ulicama i pokazati da Zagreb svoje goste dočekuje otvorenog srca.</p>
<p>»Zagreb u prvih šest mjeseci ove godine bilježi dolazak 278 tisuća gostiju, šest posto više lani«, rekla je Tomašević i dodala da nitko u Zagrebu više ne traži samo hotel, gdje će prespavati. Informatori će turistima približiti bogatu ponudu grada, a bit će raspoređeni u četiri rute gradskim središtem. Informacije i promotivne materijale s rasporedom priredaba za srpanj i kolovoz dijelit će svakog radnog dana od 9 do 17 i nedjeljom od 10 do 18 sati.</p>
<p>Informatori će gostima biti na raspolaganju do kraja rujna, a sljedeće će godine, najvjerojatnije, početi raditi već u svibnju.</p>
<p>Anita Končar</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Park Maksimir dobiva četvrto jezero</p>
<p>U održavanje zagrebačkog, 486 četvornih kilometara velikog slivnog područja, uloženo je 15 milijuna kuna</p>
<p>Na 486 četvornih kilometara velikom slivnom području grada Zagreba i njegova prstena, djelatnici Hrvatskih voda redovito održavaju vodotok i vodne građevine. U tijeku je, 15 milijuna kuna vrijedno, uređenje korita potoka, a izvode se i pripreme za skoru obnovu četvrtog maksimirskog jezera.</p>
<p>»Maksimiru ćemo vratiti jezero, koje je godinama bilo zapuštano«, rekao je Mladen Vrbanić, voditelj Sektora centar Vodnog gospodarstva Zagreb. U 19. stoljeću Maksimir je ukrašavalo pet jezera, a u koordinaciji Šumarskog fakulteta, Parka Maksimir i Ministarstva zaštite spomenika kulture, jezero će biti uređeno kao nekada. »Zagreb ima neprocjenjivo blago u svojim vodotocima, koje je potrebno urediti zbog biološkog, krajobraznog i hidrauličkog aspekta«, napominje Vrbanić.</p>
<p>Uz Siječanjsku ulicu u Vrbanima uređuje se otvoreno korito potoka Vrapčak, od Horvaćanske do Rudeške ceste. Donja trećina potoka oblaže se lomljenim kamenom u betonu, a obala će krajobraznim uređenjem biti prilagođena građanima.</p>
<p>»Uređenje korita omogućit će potoku kontinuirano protjecanje i tako će se izbjeći taloženje i stvaranje vode stajačice, idealnog staništa komaraca«, kaže Vrbanić. Nakon kultiviranja obale i geometrijskog oblikovanja korita, uredit će se šetnica za rekreaciju, sa zelenilom i klupama. </p>
<p>Dionica od Horvaćanske do Rudeške, koja se planira dovršiti za dva mjeseca - treća je faza uređenja korita potoka Vrapčaka od Jaruna do stare Samoborske ceste. Zbog nedostatka sredstava taj dio radova prebacit će se u sljedeću godinu. Uređuje se i 660 metara dugačka dionica potoka Dubravica uz željezničku prugu, od ulice Dubravica do Samoborske ceste. </p>
<p>»Uz nastavak dosadašnjih radova pripremamo i velike radove u sektoru Istok, na području Sesveta i Dubrave«, najavljuje Vrbanić. »Nepoznati počinitelji devastiraju infrastrukturu, koju radnici Vodoprivrede postavljaju uz potok. Uništavaju se klupe i koševi te bacaju u potok, ali taj trend je ipak u padu«, kaže Vrbanić. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dalmatinska palma cvate i u Zagorju!</p>
<p>Zaprešićanin iz Hruševca uzgaja 80 vrsta biljaka iz svih dijelova svijeta, a njihova vrijednost doseže nekoliko tisuća kuna</p>
<p>Zaprešićanin Stjepan Hlupić je ispred svoje kuće u Hruševcu Kupljenskom uredio pravi botanički vrt! U svom parku ima više od 80 biljnih vrsta, čija vrijednost doseže nekoliko tisuća kuna.</p>
<p>Iako mu je 80 godina, taj vitalni umirovljenik, svakodnevno se brine o biljkama, koje je na svoj brijeg, na granici Zaprešića i Pušće, dopremio sa svih strana svijeta, a u poslu mu pomaže supruga. Tim hobijem zarazio je i sina, koji sada i sam kupuje sadnice. »Silber sam imal' prvi u Hrvatskoj kad je bil' jako skup i kad ga se tu nije moglo nabavit', tak da ga je televizija došla snimat«, kaže Hlupić pokazujući bogatu kolekciju zimzelenog drveća. </p>
<p>Biljke, priča, sadi otkako je bio školarac, a mali dvorišni vrt prerastao je u pravi park. Njime se danas šire neodoljivi mirisi, a Hlupićevi su posebno ponosni na kolekciju engleskih ruža i veliku dalmatinsku palmu, koja inače ne uspijeva na kontinentu. Tajna je u brdu, otkriva nam Hlupić: </p>
<p>»U nizini bi palma uginula, al' mi smo na brdu, pa nam zato sve raste!« Pokazuje i dva divovska čempresa, koji imaju gotovo 10 metara pa ih naziva »njujorškim blizancima«, a tu su i brojni javori crvenog lišća, japanska trešnja, božikovina, jasmini, različite šljive, borovi, magnolije i ljekoviti ginko. Iza kuće je mali rasadnik u kojem uzgaja svoje sadnice. </p>
<p>Tijekom života, osim svoje okućnice uredio je i mnoge zagrebačke vrtove i parkove na moru, a zovu ga i da uređuje groblja po Zagorju dok vikendaši od njega traže sadnice. Bračni par Hlupić, inače, živi od malih penzija, ali ovaj mjesec je malo lakše jer je upravo stigla prva rata povrata duga. »Dal sam im polovicu, vidim da i njim teško ide«, kaže vitalni umirovljenik koji uživa u gotovo netaknutoj prirodi i miru maloga Hruševca. S njegovog brijega pruža se prekrasan pogled na Zagorje i sjeverne obronke Medvednice. Ima samo dva susjeda, od kojih je jedan vikendaš, i životinje iz obližnje šume. </p>
<p>»Mi tu nemamo niš', ni asfalta, ni rasvjete! Imamo samo svoje cvijeće i jedni druge«, kaže nam na odlasku Hlupić.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatski tenor u Mozartovom Salzburgu</p>
<p>SALZBURG</p>
<p> - Naš proslavljeni operni pjevač, tenor Krešimir Špicer snimljen je tijekom kostimiranog pokusa izvedbe opere »Il re pastore«, nenadmašnog Wolfganga Amadeusa Mozarta u njegovom rodnom Salzburgu. Špiceru će partnerica biti njemačka operna diva Annette Dasch. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Plitvička jezera: za vikend 20.000 gostiju</p>
<p>PLITVICE</p>
<p> - Nacionalni park Plitvička jezera u tri dana proteklog vikenda posjetilo je 19.230 gostiju. Kako je izjavila glasnogovornica Plitvica Vladka Ružić, četiri plitvička hotela i autokamp »Korana« dobro su posjećeni i ostvarili su 6000 noćenja. Dobar posjet bilježi i privatni smještaj u turističkim naseljima smještenim u rubnim zonama Plitvičkih jezera. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Od udara groma ozlijeđene tri osobe </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Tri osobe, muškarac, žena i djevojčica koji su u ponedjeljak oko 17 sati ozlijeđeni pri udaru groma u gradsku plažu u Novom Vinodolskom, primljeni su u riječku bolnicu na Sušaku i svo troje su izvan životne opasnosti. </p>
<p> Za sada njihove ozljede nije moguće konačno odrediti, jer još traje liječnička obrada. </p>
<p> Ozlijeđena žena bit će smještena u šok sobu Jedinice intenzivnog liječenja na Sušaku, djevojčica će biti prevezena u Dječju bolnicu Kantrida, a muškarac će biti zadržan na promatranju.</p>
<p>Po izjavi očevidaca, grom je pogodio bor pod kojim su bili kupači. Plaža je bila prepuna jer je bilo sunčano i nije se ni stiglo naoblačiti kad je naišlo nevrijeme s jakim udarom groma. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>U Kongu od bolesti i gladi umire 1200 ljudi dnevno </p>
<p>LONDON</p>
<p> - U Demokratskoj Republici Kongo svaki dan od bolesti i gladi umre oko 1200 ljudi, od kojih su polovica djeca, objavio je danas UNICEF u izvješću objavljenu u Londonu. Najveći broj djece umre prije pete godine života. Po tim podacima, Kongo je postao jedno od najopasnijih mjesta na svijetu za djecu. UNICEF također navodi da je Kongo zemlja s najviše djece vojnika, i njih se oko 30.000 bori u raznim oružanim skupinama. U Kongu je u zadnjem desetljeću, u građanskom ratu i drugim sukobima poginulo četiri milijuna ljudi, no »neki stručnjaci smatraju da ih je mnogo više«, objavio je UNICEF. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>U Indiji uz kišu s neba padaju ribe</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> - Stanovnici sela Manna u Kerali na jugozapadu Indije nemalo su se iznenadili kada su iz oblaka uz kišu po njima počele padati ribe, objavile su u ponedjeljak novine. Seljani su rekli da su vidjeli male žive ribe, tanke kao olovka, kako padaju s neba. »U početku to nitko nije primijetio. Ali onda smo vidjeli da je nešto na tlu i da se miče«, rekao je Abubaker, vlasnik lokalnog dućana. »Sakupio sam 30 ledeno hladnih riba od kojih su mnoge uginule«, kazao je drugi stanovnik sela Manna. Znanstvenici tvrde da su za mnoge nesvakidašnje padaline, uključujući žabe i rajčicu, krivi vjetrovi poput tornada, koji je prepoznatljiv po vrtlogu. Vrtlog se iz niskih oblaka spušta do zemlje i usisava sve pred sobom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kina sprema poljoprivredne pokuse u svemiru</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina će provesti poljoprivredne pokuse u svemiru, u rujnu, kako bi pokušala proizvesti bolju raznolikost voća i povrća, objavio je u ponedjeljak China Daily. Satelit Shijian-8 lansirat će se u dvotjednu misiju tijekom koje će približno 2000 sjemenki biti izloženo mikrogravitaciji i kozmičkoj radijaciji, objasnio je službeni dnevnik na engleskom jeziku, citirajući dužnosnika svemirske uprave. »U takvom okolišu, neko će sjemenje mutirati i moglo bi dati bolju berbu u smislu prinosa i kvalitete«, priopćio je isti izvor. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tropska oluja srušila most</p>
<p>PEKING</p>
<p> - O snazi tropske oluje Bilis koja je prošlog tjedna zahvatila Aziju svjedoči i snimka razrušenog mosta na rijci Wu u središnjoj Kini. Most je, inače, star oko 800 godina, a s vremenom je nadograđivan i moderniziran upravo zbog stalnih monsunskih oluja. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sabljarka probola ribolovca</p>
<p>HAMILTON</p>
<p> - Sabljarka teška preko 350 kilograma probola je ribolovca i srušila ga u more, ali je on ipak uspio preživjeti incident, objavljeno je iz bolnice na Bermudima. Ian Card (32) sudjelovao je u natjecanju u ribolovu na otvorenom moru zajedno sa svojim ocem Alanom. Sin je uspio uloviti ribu na udicu a kad ju je privukao brodu i spremao se za izvlačenje na palubu, sabljarka je iskočila iz mora i probola ga ispod ključne kosti. Ian je pao u more ali se nekako uspio osloboditi »sablje«, pa ga je otac izvukao na palubu i što je brže mogao dopremio na kopno, gdje je hitno prebačen u bolnicu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Manijak baca škare na prolaznike</p>
<p>HONG KONG</p>
<p> - Policija u Hong Kongu traga za nepoznatim napadačem koji je dosad ozlijedio dvije osobe bacajući škare na prolaznike. Jedna je 78-godišnje žena teško ozlijeđena kad su se škare zabile u njenu glavu dok je kupovala povrće na štandu. Prebačena je u bolnicu gdje je operirana i trenutno je u stabilnom, ali ipak po život opasnom stanju. Bacanje predmeta sa visokih zgrada na prolaznike relativno je čest prekršaj u Hong Kongu a kažnjava se sa maksimalno šest mjeseci zatvora ili globom od oko 13.000 američkih dolara. Tijekom 2005. godine zabilježeno je više od 1.000 slučajeva pada predmeta sa visokih zgrada, ali srećom ozlijeđeno je samo 14 osoba. [HINA]¸</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Voodoo fest otpočeo ritualnim kupanjem</p>
<p>PORT-AU-PRINCE - U glavnom gradu Haitija u ponedjeljak je otpočeo jednotjedni voodoo festival. Festival je, kao i svake godine, započeo ritualim kupanjem štovatelja voodoo religije koja potječe s tog karipskog otoka. [Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vatrena stihija nadomak San Diega</p>
<p>SAN DIEGO</p>
<p> - Kalifornijski vatrogasci već se danima bore protiv tradicionalnih ljetnih požara. Vatrena stihija već je doprijela do predgrađa San Diega, tako da su mobilizirane sve dostupne vatrogasne snage. [Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="31">
<p>Mi zaboravljamo, prostor pamti</p>
<p>U Zagrebu su osvanule zidne novine u nekadašnjim oglasnim ormarićima Kinoteke, kojima se podsjeća na aktivističke događaje u javnom gradskom prostoru od 1954. godine do danas</p>
<p>Iako je zagrebačka Kinoteka, na žalost, postala dio povijesti, ulični ormarići u kojima su se najavljivali filmovi koji su se u njoj prikazivali nisu zamrli. Naprotiv, postali su »okvir« za jednu gotovo izumrlu pojavu - zidne novine. </p>
<p>Naime, ako prolazite gradskim ulicama (na sedam su lokacija oglasni ormarići) i pri tom obraćate pažnju na ono što vam protječe pred očima, zapazit ćete da ti oglasni ormarići nude neku priču, a ona je proizišla iz projekta »Bilježenje grada - bilježenje vremena«.</p>
<p> Projekt su pokrenuli Bacači sjenki i BLOK (Lokalna baza za osvježavanje kulture), a prva njegova faza bilo je prikupljanje dokumentacije o umjetničkim akcijama, raznim događanjima, političkim okupljanjima i demonstracijama u Zagrebu od 1945. do danas. </p>
<p>Sami su građani donosili svoje priloge i od njih je stvoren arhiv, svojevrsna memorija grada. Nakon što su Bacači sjenki i BLOK dobili od »Zagreb filma« pravo korištenja oglasnih ormarića na godinu dana, dio tog materijala pretočit će u zidne novine - svaki mjesec po jedan broj. Tema prvog broja koji je »postavljen« jest protest »Dosta je ratova« iz 2003. godine (protiv rata u Iraku), a sadržaj svakog ormarića je različit, s tim da se vezuje uz dio grada u kojemu se nalazi. Na primjer, ako se nešto dogodilo u blizini Frankopanske ulice, onda će biti dio tamošnjih novina. </p>
<p>Događaj iz 2003. još je relativno svjež u memoriji grada, ali mnoge starije, o kojima je skupljena građa, pamte možda još samo njihovi sudionici. Iako se devedesetih vrlo često govorilo o prisilnom kolektivnom zaboravu svega onog što je bilo »prije«, u čemu zasigurno ima istine, ljudi vrlo često zaboravljaju iz vrlo prozaičnog razloga: zbog nagomilavanja. Ne zbog proizvodnje odsutnosti, rekao bi Umberto Eco, već zbog umnožavanja prisutnosti. A prošlost treba biti artikulirana - kao što se čini ovakvim podsjetnicima - da bi postala sjećanjem. </p>
<p>Tko se još sjeća, na primjer, studentskog protesta iz 1958. godine kojeg je izazvalo trovanje studenata hranom u studentskom centru, a koji bi mogao biti predmetom jednog broja zidnih novina. </p>
<p>Voditelj projekta Boris Bakal kaže da se zidnim novinama pokušava oživjeti nekadašnja komunikacija između građana i takvih »oglašivačkih« mjesta pa se tako napisom u svakom ormariću pozivaju građani da sudjeluju u »bilježenju grada« tako što će ponuditi materijal koji čuvaju. Nisu građani jedini koji su pozvani da sudjeluju u projektu, već je dogovorena suradnja i s Državnim arhivom u Zagrebu, s Muzejom suvremene umjetnosti i s Muzejom grada Zagreba, a pozvat će se i policija da pokaže dio svog arhiva. </p>
<p>»Na osnovi onoga što ćemo ostaviti građani, arhitekti, urbanisti pa i političari mogu razmišljati o tome što je grad, koju vrstu sjećanja ima prostor, oblikuje li se prostor događajem i je li događaj izazvan prostorom«, smatra Bakal, koji se odnosom građana i prostora bavi raznim projektima. Dakle, cilj nije samo stvaranje arhiva, i to arhiva kao topografije našeg pamćenja, već i drugačiji način promišljanja urbaniteta i urbanizma. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Okrutno kazalište naslućivanja</p>
<p>Fabrea zanima »tijelo prepuno kontradikcije, sukoba i zamki«, odnosno »nagoni skriveni pod debelim slojem civiliziranosti« </p>
<p>Predstava »Quando l!uomo principale e una dona« ( Kad je glavni muški lik žena) Jana Fabrea, svjetski priznatoga belgijskog redatelja i koreografa prikazana 23. srpnja na Dubrovačkim ljetnim igrama izazvala je nemali interes publike, koja je snažnim pljeskom pozdravila nastup plesačice Sung-im Her. Predstava je premijerno izvedena u travnju 2004. godine, a odvija se na plavoj sceni poviše koje vise: staklenka maslina i 23 boce maslinova ulja iz kojih ulje otpočetka kapa sve dok na kraju plesačica ne izlije ostatak u kojem kupajući se pleše i tako razotkriva svoje nagone, između ostaloga i ženski nagon za muškim testisima.</p>
<p> »Maslinovo ulje znači mnogo u socijalnom, političkom, ekonomskom smislu. Predstava je hommage ženi, matrijarhatu, a inspirirana je radom francuskog grafičara Yvesa Kleina«, navode se u katalogu predstave Fabreove riječi o toj predstavi. </p>
<p>Oni koji su očekivali tradicionalnu predstavu nisu je dočekali. Naime, Fabre je umjetnik koji se bavi drugom vrstom kazališta. Njega ponajprije zanima, kako sam kaže u knjizi »Corpus Jan Fabre«, »tijelo prepuno kontradikcije, sukoba i zamki«, odnosno »nagoni skriveni pod debelim slojem civiliziranosti«. </p>
<p>Čovjeka, po mišljenju Fabrea, otjelovljuju »dva kulta, kult kretanja i kult nepomičnosti«. Kult kretanja su tetive, mišići, masno tkivo, dakle meso koje »ima poriv da djeluje i samo sebe uništava«. Kostur je »kult nepomičnosti, smrti i pogleda okrenutog prema prošlosti«. Ali i oblik drame. »Sukob između mesa i kostura je ono što želim pokazati«. </p>
<p>Tijelo mu je dakle srž teatra, u njemu se sve događa a preko njega uspostavlja komunikaciju i »slobodu otkrivanja vlastite okrutnosti«. Dijeli ga na četiri idealna tipa: fizičko, erotsko, noćno i spiritualno ili tijelo budućnosti. Tijelo budućnosti mu je »prazno tijelo, bez organa, bez krvi, ovojnica praznine, ništavila«, ali »s vidljivim kosturom«. Uporišta toga tijela su mu »duhovi, mumije, anđeli i strašila«. Sva četiri idealna tipa tijela »mogu se u funkciji predstave pretopiti jedno u drugo«, kaže Fabre. </p>
<p>Po svim elementima odnosa prema tijelu Fabre je baštinik Antonina Artauda. Razlika je samo u tome što je Artaud u svoje vrijeme bio odbačen, smatran nenormalnim, a Fabreu se današnji suvremeni teatar i svijet klanjaju. S razlogom. Jer, Fabre suvremenu osjećajnost vraća arhetipskomu, vraća porivima koje je odavno prekrio talog civilizacije svojim normama i navikama. Njemu je kao i Artaudu kazalište vrijedno zbog svoje magijske veze sa stvarnošću i opasnošću. Ono mu je izražavanje u prostoru, oslobođeno od robovanja tekstu. </p>
<p>Fabreov teatar je teatar naslućivanja. Oslanjajući se na glazbu, ples, pantomimu ili mimiku, on se na nov način koristi pokretima, harmonijom, ritmovima. Njemu je jezik zvuk, krik, svjetlo, kretnja, odnos s predmetima i svime što nas okružuje ili je u nama, a što on organizira u jedinstvene simbole. Tako dolazi do svojih odgovora na pitanja koja se dotiču Stvaranja, Postojanja, Kaosa, Čovjeka i njegove veze s Društvom, Prirodom i Predmetima… Fabreovi plesači i glumci luđački gaze ritmove, razdiru zvukove i tako iz pokreta izvlače i ono što je riječima teško i nemoguće iskazati. </p>
<p>Prekidajući robovanje jeziku, on otkriva smisao nove i dublje intelektualnosti, koja se vraća magijskim ritualima. Na taj način on »dovodi u pitanje ne samo sve oblike vanjskog, objektivnog i deskriptivnog svijeta, već unutarnjeg svijeta, tj. Čovjeka, shvaćenog metafizički«. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Malodobna trudnica i stari mudrac </p>
<p>Film »Petnaesti rođendan« redateljskog dvojca Richarda Glatzera i Washa Westmorelenda obrađuje nekoliko tema koje imaju predznak tabua </p>
<p>MOTOVUN</p>
<p> - Prvi festivalski termin u ponedjeljak ujutro bio je namijenjen pravomu motovunskom filmu, »Petnaestom rođendanu«, pobjedniku Filmskog festivala u Sundanceu prema odluci žirija u kategoriji drame, te dobitniku nagrade publike na istom festivalu i u istoj kategoriji. »Petnaesti rođendan« redateljskog dvojca Richarda Glatzera i Washa Westmorelenda obrađuje nekoliko suvremenih, ali i »vječnih« tema, koje imaju predznak tabua. Autori su uspjeli stvoriti pitki, a mjestimice i vrlo emotivan film.</p>
<p> Magdalena se sprema proslaviti 15. rođendan, odnosno Quinceaneru, sazrijevanje iz djevojčice u ženu, što meksičko-američke obitelji, u ovom slučaju u Los Angelesu, osobito i kičeno proslavljaju. Problem nastupa kad Magdalena, odnosno njezina okolina shvati da je trudna, što glava obitelji, propovjednik u crkvi, a k tomu i policajac, zbog mogućnosti osude zajednice ne može podnijeti.</p>
<p>Djevojčica odlazi od kuće i seli k staromu dobroćudnom ujaku Thomasu koji je već udomio Magdalenina bratića devijantnog ponašanja. Osim što puši travu, Carlos voli i muškarce, a i muškarci vole njega. Redatelji su si prikazujući odnos Carlosa i bijelačkog homoseksualnog para koji se doseljava u susjedstvo, dali malo oduška stvarajući i ljubavni trokut, pritom ne prežući pred prikazom muških nježnosti. Ipak, u tome ne pretjeruju. Wash Westmorelend trenutačno u Los Angelesu radi u porno industriji, a snimio je i dva dokumentarna filma o homoseksualcima »Totalni gay!« i »Gay republikanci« te mu tema nije nimalo strana.</p>
<p>S druge strane, redatelji koji su zajedno potpisali i scenarij, dodiruju temu o bezgrješnom začeću. To su su učinili na duhovit i nimalo uvredljiv način.</p>
<p>U filmu ujak Thomas je ključna figura - čovjek koji je spreman pružiti ljubav i utočište onima koje je »čisto«, »svjesno« i društvo »puno ljubavi za bližnje« izbacilo iz svojih domova. On figurira kao stari mudrac - sveti čovjek, koji je i bijes i mržnju izbacio u dječačkoj dobi kada si je pokušao oduzeti život, no nakon toga se »ponovno rodio«. Redatelji su dotaknuli neka opća mjesta na kojim su se se mnogi dosad zaustavljali, no načinom na koji su ispripovijedali priču udahnuli su joj dušu i likove učinili vrlo plastičnima.</p>
<p>Kao drugi film u podnevnom terminu prikazan je »Sin čovječji« Marka Dornforda-Maya iz Južnoafričke Republike, koji je za svoj prvi film »U-Carmen e-Khayelitsha« što ga je snimio tek s 49 godina, prikazanom i na prošlogodišnjemu »Motovunu«, dobio Zlatnog medvjeda u Berlinu. Film je premijeru doživio na Sundanceu, a u domovini je prikazivanje započeo u crkvama po cijelom Cape Townu.</p>
<p> Redatelj u tom vizualno raskošnom filmu donosi priču o Isusu, očigledno prilagođenu Crnom kontinentu i njegovim stanovnicima. Kao i u prvom filmu, i u ovom je sudjelovala kazališna družina Dimpho Di Kopane, što ostvarenju dodatno daje na neobičnosti. [Božidar Trkulja]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Galerija Klovićevi dvori priprema veliku izložbu »Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti (800.-1300.)« koja se otvara 19. rujna. </p>
<p>Kako je najavljeno iz te galerije, bit će izloženo 70 originalnih remek-djela slikarstva, kiparstva i primijenjene umjetnosti, koja, kako ističu stručnjaci, skreću pozornost na komparativne vrijednosti s vrhunskim djelima umjetničke baštine katoličkoga svijeta.</p>
<p> Među vrijednim izlošcima su karolinški relikvijar iz Nina, moćnici iz zadarske zlatarske radionice iz Zbirke crkvene umjetnosti u Zadru, zlatni nakit iz nekropola u dalmatinskom zaleđu, jedinstveni kiparski reljefi iz sv. Nediljice u Zadru i reljef kralja Petra Krešimira IV. iz splitske katedrale. </p>
<p>Posjetitelji će moći vidjeti i iluminirane pergamene evenđelistara iz zagrebačke Metropolitane, antifonar zadarskih franjevaca, Veliku Bibliju dubrovačkih dominikanaca i umjetnine od bjelokosti iz Riznice zagrebačke katedrale i Strossmayerove galerije.</p>
<p> Izložba će obuhvatiti i istarska slikana raspela, osobito štovane slike splitske Gospe Sustipanske ili Gospe od zvonika i druge dragocjene umjetnine.</p>
<p> Izlošci istaknute vrsnoće, njihovi majstori, radionice i naručitelji otvaraju put ispravnoj prosudbi o udjelu Hrvatske u srednjovjekovnim europskim kulturnim i umjetničkim razvojnim procesima, ističu organizatori izložbe.</p>
<p> Izložba »Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti« otkrit će umjetnine koje ispisuju nove granice zapadnoeuropskoga kulturnog kruga od 800. do 1300. i svjedoči jedinstven hrvatski prinos ranosrednjovjekovnoj umjetničkoj europskoj baštini, napominje se u promotivnom materijalu o izložbi. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Despot i »Nabucco«</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dva koncerta, jedna monodrama i operna izvedba održat će se u utorak na 52. splitskome ljetu. Monodramom »Na rubu pameti« nastalu prema motivima djela Miroslava Krleže predstavit će se zagrebački glumac Dragan Despot. Krležino djelo govori o pobuni intelektualaca protiv moralne hipokrizije građanskog društva.</p>
<p> Despot se odlučio za formu monodrame, a osim glume potpisuje i režiju te dramatizaciju predstave. Predstavu prati autorska glazbu Arsena Dedića. Taj kazališni komad nastao je u produkciji zagrebačkog HNK i Scene Tito Strozzi.</p>
<p>Glazbeni dio festivalskog programa obogatit će dvadeset jednogodišnji umjetnik Petrit Ceku gitarističkim koncertom u kaštelanskom dvorcu Vitturi. Jedan od vodećih glazbenika na povijesnim instrumentima Malcolm Bilson predstavit će se u Meštrovićevu kašteletu, izvodeći djela Cramera, Restija, Haydna, Dušika i Mozarta na hammerklavieru.</p>
<p> Operni program obilježit će reprizna izvedba Verdijeve opere »Nabucco« na Peristilu u režiji Georgija Para i pod dirigentskom palicom Gergelyja Kesselyaka. Naslovnu ulogu tumači Kiril Manolov Todorović, a uz njega nastupaju Vinko Maroević, Ivica Šarić, Gabriella Morigi, Žana Marendić-Bučević i drugi. [Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="36">
<p>Ivanković, Vlak ili Bilić</p>
<p>Tko će biti izbornik hrvatskih nogometaša odlučit će Izvršni odbor HNS-a u utorak oko podneva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Branko Ivanković, Marijan Vlak ili Slaven Bilić! Novi izbornih hrvatske nogometne reprezentacije bit će jedan od ove trojice kandidata, a konačan ćemo odgovor doznati u utorak nešto iza podneva. Glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza, Zorislav Srebrić upravo je ovim redoslijedom nizao imena trojice posljednjih kandidata za izbornika, a konačni će pravorijek donijeti Izvršni odbor HNS-a na zasjedanju koje će u utorak početi oko 11 sati.</p>
<p>U ponedjeljak je održana sjednica povjerenstva zaduženog za utvrđivanje prijedloga kandidata za izbornika, trenera reprezentacije te trenera vratara. Zadatak komisije je bio »skresati« broj zainteresiranih sa osam na tri. Rez je komisija trebala napraviti još u petak, no članovi komisije tada su procijenili da je potrebna i dopunska komunikacija s kandidatima, pa su cijeli proces odgodili za ponedjeljak. Sada su, napokon, i odredili trojicu čija će imena u utorak osvanuti pred članovima IO-a. Komisija je na tom, posljednjem filtru prekrižila imena petorice kandidata, koji su i bili u »bubnju« - Ivana Katalinića, Josipa Skoblara te trojicu inozemnih stručnjaka čija imena u HNS-u nisu otkrili javnosti. Komisija se, dakle, na kraju jednoglasno odlučila za Ivankovića, Vlaka i Bilića. </p>
<p>»Još jednom smo analizirali kriterije i zaključak je jasan. Kriterije moramo poštivati i kandidati moraju ispunjavati označene uvjete. Naglasak posebno stavljamo na visoko obrazovanje«, istaknuo je glavni tajnik Srebrić. </p>
<p>Ovaj »detaljčić« ide dijelom u prilog kandidatu Slavenu Biliću, s obzirom da on ne ispunjava kriterij koji nalaže najmanje pet godina iskustva u trenerskoj struci. Ali, Bilić zato ima fakultetsko obrazovanje.</p>
<p>»Kod kriterija moramo voditi računa ne samo o formalnoj strani, nego i o stvarnoj. Predmnijevam da će u uvodu IO zauzeti odgovarajući stav prema tom dijelu kriterija«, dodao je Srebrić.</p>
<p>Na upit jesu li inozemni kandidati ispali iz utrke zbog eventualnih visokih financijskih potraživanja, glavni tajnik je uzvratio:</p>
<p>»Nismo dijelili kandidate na domaće i inozemne. Jednostavno, kada smo ih sve uzeli u obzir, došli smo do zaključka da IO-u predložimo spomenutu trojicu kandidata. Istina je da postoje razlike u financijskom aspektu.«</p>
<p>Nakon što Izvršni odbor u utorak imenuje izbornika, uslijedit će i razgovori o njegovim suradnicima. Njih će prvo predložiti sam izbornik, a potom slijede i konzultacije s članovima IO-a. </p>
<p>Komisija je ujedno razmatrala i mogućnost angažiranja bivšeg proslavljenog hrvatskog reprezentativca Roberta Jarnija u rad s mlađim selekcijama. </p>
<p>»Jarni je izrazio svojevrsno zanimanje za takav angažman i to smo primili sa simpatijom. U dodatnim ćemo razgovorima s njim razmotriti sve aspekte i mogućnosti njegovog uključivanja u rad s mlađim kategorijama«, zaključio je Srebrić. </p>
<p>Odlučuje 19 članova IO-a</p>
<p>Na sjednici komisije za utvrđivanje prijedloga izborničkih kandidata sudjelovali su predsjednik HNS-a Vlatko Marković, glavni tajnik Zorislav Srebrić, Miroslav Uljan, Božo Galić te Pero Vićan, koji je na sastanku sudjelovao telefonskim putem. Izvršni odbor, pak, čini 19 članova, no u utorak će ih se okupiti 16. Opravdano će izostati Damir Vrbanović, Pero Šarić i Robert Ježić. O novom izborniku će odlučivati: Vlatko Marković, Vlado Zec, Šime Zirdum, Davor Daraboš, Dragutin Katalenić, Božo Galić, Stjepan Djedović, Ante Vučemilović, Gianni Rossanda, Josip Friščić, Miroslav Uljan, Pero Vićan, Nevenko Herjavec, Branko Grgić, Fredi Fiorentini te Ivan Brleković. Da bi odluka postala pravovaljana, za nju se mora izjasniti polovica plus još jedan član. Ova računica podrazumijeva broj prisutnih, a ne broj ukupnih članova IO-a. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Ivanković: Novi će izbornik biti Bilić</p>
<p>ROGOZNICA</p>
<p> – U utorak će Izvršni odbor HNS-a izabrati novog izbornika A selekcije, a uvertira izbornoj sjednici odigrala se u marini Frapa na seminaru trenera. Prije početka seminara, susrela su se i srdačno porazgovarala dva izbornička kandidata, Slaven Bilić i Branko Ivanković. Jedan su o drugom govorili biranim riječima i to bez kurtoazije. Treba istaknuti da je Branko Ivanković održao upečatljivo predavanje o pripremi reprezentacije Irana za SP. Prezentiravši pripremu za susret protiv Portugala, pokazao je kako se koristi računalo u analizi suparnika, kao i pripremi svoje momčadi. Na predanom predavanju mu je čestitao Bilić, koji nam je i rekao:</p>
<p>»Ivanković je moj veliki prijatelj. Znamo se deset godina i respektiram njegov rad i njegovu osobnost. O njemu mislim sve najbolje, a i ovo predavanje mu je bilo izvanredno.« </p>
<p>Ivanković je, pak, uzvratio:</p>
<p>»Slaven je moj prijatelj, konkurent i kolega. Imponira mi što sam kandidat HNS-a, znači da su ljudi prepoznali moj rad. No, čini mi se da su čelnici Saveza već odlučili i da će Slavena promovirati u novog izbornika. [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dinamov prvi europski korak</p>
<p>Od posljednjeg Dinamovog nastupa na europskoj sceni prošla je godina, sedam mjeseci i deset dana</p>
<p>Pompozno najavljivani europski pohod novog, osvježenog i »friziranog« Dinama na prvoj će pravoj kušnji biti već u utorak u litvanskom gradiću Panevežysu. U prvoj utakmici drugog pretkola Lige prvaka »plavi« će se, ako je suditi po riječima njihova trenera Josipa Kužea, namjeriti na jednako kvalitetnog suparnika - litvanskog prvaka Ekranas. </p>
<p>Dvoboj počinje u 17 sati po hrvatskom vremenu i od tog trenutka, dakle, više neće biti važne oratorske sposobnosti maksimirskih čelnika niti bombastične medijske najave. U fokusu će, uz same igrače dakako, biti trener Kuže.</p>
<p> Nakon nešto više od godine dana njegov a drugog i zasad uspješnog mandata u Maksimiru, prvi će put momčad izvesti na europsku scenu. Pritom, naravno, ne računamo pripremne dvoboje na švicarskim proplancima.</p>
<p>Posljednji nastup u europskom natjecanju Dinamo je upisao još 15. prosinca 2004. godine na Gottlieb Daimler stadionu u Stuttgartu, gdje su Nijemci, u utakmici posljednjeg kola skupine Lige Uefe, pobijedili sa 2-1. Od 13 igrača, koji su te večeri istrčali u Stuttgartu, u Dinamu su ostali tek Buljat, Eduardo i Tomić. S klupe su tada ušli Šarić i Zahora, koji su sada na posudbi.</p>
<p>Godinu dana, sedam mjeseci i 10 dana nakon posljednjeg europskog izazova protiv Stuttgarta, Dinamove nogometaše čeka litvanski Ekranas. Momčad iz Panevežysa se u ovome trenutku, na polovici prvenstvene sezone, nalazi na drugom mjestu sa čak 22 (!) boda zaostatka za vodećim Kaunasom. Ako nekome možda Ekranas ne zvuči »dovoljno europski« i nogometno atraktivno, demantirat će ga sam Kuže. Iako maksimirski trener ne voli unaprijed tražiti alibije, dan uoči utakmice je pred okupljenim novinarima ipak »primijetio«:</p>
<p>»Litvanci nisu loši, na našoj su razini!«</p>
<p> Kuže je uživo promatrao oba Ekranasova nastupa u prvom pretkolu. Litvanci su tada izbacili albanskog prvaka Elbasani, koji je u prvom dvoboju na svom terenu pobijedio sa 1-0. Ekranas je, međutim, u uzvratu »torpedirao« Albance sa 3-0.</p>
<p> »Najbolji igrač im je vezist Savenas. Vrlo je dobar i stoper Klimavičius, pa prodorno lijevo krilo Mihalčuks. Jak je i centarfor Lukšys«, kratko je referirao Kuže.</p>
<p> Dinamo će po svemu sudeći zaigrati u istom sastavu kao i u srijedu protiv Rijeke u Superkupu kada su »plavi« pobijedili s uvjerljivih 4-1.</p>
<p>»Ne odustajemo od plana kojeg smo si postavili, a to znači nastojati sve riješiti već u prvoj utakmici. Možda to ne mora biti pobjeda, ali mora biti rezultat koji će nas zadovoljiti. Vjerojatno nećemo odmah 'jurnuti' kao protiv Rijeke, bit će početnog ispitivanja snaga. S druge strane, mislim da Litvanci teško mogu organizirano napasti. Štoviše, mislim da su Albanci igrački jači. Ali, Ekranas ima dobre pucače, vrlo dobro centriraju i krasi ih skok igra«, zaključio je Kuže.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pletikosa nadomak Standarda</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Čini se da je Stipe Pletikosa, vratar hrvatske nogometne reprezentacije, riješio svoj status. Saznajemo da je na pragu dogovora posudbe iz Šahtara u belgijski Standard Liege. Pletikosa je na transferu u Liege radio posljednjih 10-ak dana, a vlasnik ukrajinskog kluba Rinat Ahmetov je zahtijevao od Pletikose da produži vjernost sadašnjoj momčadi za godinu dana više od dosad važećeg ugovora. Prijelazom u Standard Pletikosa bi povećao »koloniju« Hrvata u tom belgijskom klubu (Rapajić, Vulin i Ivić). [R. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Duff u Newcastleu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Iako su Real i Barcelona prvi »osakatili« posrnuli Juventus i po znatno nižoj cijeni od tržišne vrijednosti odveli »Staroj dami« ključne igrače, najbolji posao ljeta zasad je napravio Newcastle. </p>
<p>Za »samo« pet milijuna funti doveo je iz Chelseaja krilnog igrača Damiena Duffa (27). Cijena je »prava sitnica« ako se zna da je Duff prije tri sezone stigao na Stamford Bridge iz Blackburna za 17 milijuna funti, a njegova vrijednost se procjenjivala na više 10 milijuna.</p>
<p>Ljetos je Chelsea još osnažio svoj »dream team«, doveo zvijezde poput Andrija Ševčenka i Michaela Ballacka i teško bi bilo za povjerovati da je ruski tajkun Roman Abramovič odlučio »zatvoriti pipu« i smanjiti ulaganja u omiljenu igračku, ali očito situacija nije idealna kada je dosad standardni igrač pušten upola cijene. </p>
<p>Duff, koji je s Chelseajem osvojio dva naslova prvaka, za klub je odigrao 125 utakmica i postigao 19 golova,a dres svoje domovine Republike Irske je oblačio 58 puta. </p>
<p>»Ne mogu vam opisati svoje zadovoljstvo što je tako kvalitetan igrač došao u Newcastle«, rekao je menadžer kluba Glenn Roeder.</p>
<p>Newcastle je daleko od vrha engleskog nogometa, u prošloj je sezoni izborio nastup u Intertoto kupu preko kojeg se želi plasirati u Ligu Uefe. Klupske želje neće se zaustaviti na Duffu, na St. James park vodstvo kluba želi dovesti i »zlatnu kopačku« s nedavnog SP-a Miroslava Klosea. »Miroslav Klose je naša velika želja. Ukoliko odlazi iz Werdera, željet će prijeći u klub koji igra Ligu prvaka. Iznimno ga cijenim kao igrača i učinit ćemo sve da ga dovodemo u naš klub«, završio je Roeder. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Čilić »preokrenuo« Koroljeva</p>
<p>Čilić je na središnjem terenu Stella Maris centra marljivo gradio put prema pobjedi, a nisu ga zasmetale ni propuštene prilike</p>
<p>UMAG</p>
<p> - Sve do polovice drugog seta činilo se kako će Marin Čilić kratko boraviti u Umagu. Ipak, 17-godišnji Međugorac se u posljednje vrijeme očito specijalizirao za povratak iz ponora. Nakon dva sata i 45 minuta Čilić je izborio drugo kolo Studena Croatia Opena 6-7 (5), 6-4, 6-3 pobjedom protiv Rusa Jevgenija Koroljeva. Kao i u Gstaadu, gdje je stigao do polufinala, Čilić je na središnjem terenu Stella Maris centra marljivo gradio put prema pobjedi, ne osvrčući se na propuštene prilike.</p>
<p>»Uvjeti su bili nemogući. Velika vlaga, sparina, teške lopte. Zato smo morali raditi veće stanke između poena. Užasno sam iscrpljen, no istovremeno i sretan jer sam se uspio izvući«, rekao je Čilić i dodao:</p>
<p>»Nije bilo pritiska. Ove godine sam iskusio igranje na ATP turnirima, igrao sam s velikim igračima, tako da mi je ovo potpuno normalno.«</p>
<p>Iako je kod 6-5 vodstva Čilić servirao za prvi set, ruka se malo skratila, napravio je dvije dvostruke pogreške i sve je otišlo u »tie-break«. A tamo su »bombe« 18-godišnjeg Koroljeva pogodile pravo mjesto, pa je ispustio samo dva poena. U nastavku je Čilić pokušao skratiti poene, no to mu se obilo o glavu, Koroljev je dva puta imao »break« zaostatka. U osmom gemu je imao dvije lopte za 5-3 vodstvo. Kad je odustao od prvotne taktike forsiranja suparnikovog bekhenda, Čilić se počeo vraćati u igru. Pomogao je i Koroljev s nekoliko besplatnih poena. Kad je Koroljev shvatio što je propustio, bilo je prekasno, Čilić je već priveo dvoboj kraju…</p>
<p>»Nisam očekivao ovakvog Koroljeva. Mislio sam nametnuti svoj ritam igre, no nije išlo, pa sam prihvatio njegov način potezanja bez puno razmišljanja. U trećem setu sam neke poene morao taktički odigrati, jer su me noge polako počele izdavati. Publika je također pomogla«, rekao je Čilić. </p>
<p>Nastavak turnira nosi pobjednika dvoboja Švicarca Stanislasa Wawrinke i Španjolca Alberta Martina.</p>
<p>»Radije bih igrao s Wawrinkom, jer Martin je tipični zemljaš, dok sa Wawrinkom mogu igrati ofenzivno«, rekao je Čilić, koji je u Umagu predstavio novog-starog trenera Borisa Bulića, s kojim je radio na početku karijere.</p>
<p>Rezultati, 1. kolo: Vanek - Ventura 7-5, 6-4, Dlouhy - Benneteau 2-6, 6-3, 6-2, Volandri - Gicquel 6-1, predaja, ČILIĆ - Koroljev 6-7 (5), 6-4, 6-3.</p>
<p>Ferrer otkazao</p>
<p>Na početku turnira stigla je loša vijest za organizatore, Španjolac David Ferrer otkazao je nastup u Umagu. Pobjeda na prošlotjednom ATP turnira u Stuttgartu odnijela je previše snage anjolskom tenisaču, njegova zamjena u Umagu bit će Talijan Stefano Galvani. [I. Mi.]</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pucelj i Kotur putuju u Göteborg</p>
<p>Edis Elkasević neće u Švedsku, a slaba forma mogla bi izbaciti i Vanju Perišić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Atletsko Prvenstvo Hrvatske, održano prošli vikend u Varaždinu, riješilo je izborniku Siniši Ergotiću određene nedoumice oko putnika na Europsko prvenstvo, ali i ponudilo neke nove upitnike. Sada je sasvim jasno da u Göteborgu neće biti Edisa Elkasevića (kugla) koji se nije uspio dovoljno oporaviti nakon operacije i rezultati mu nisu na zadovoljavajućoj razini. Slična je situacija s Juricom Grabušićem (110 prepone), koji se također oporavlja od operacije, a jedini popust dobio je Milan Kotur (400 prepone), koji ove godine nije potvrdio lanjsku normu, ali ipak će biti na popisu za Švedsku.</p>
<p>»Kotur je u nedjelju trčao pred oluju s jakim vjetrom, pa nije ni mogao do boljeg rezultata. Ali, na sastanku Stručne komisije smo mu odlučili dati kredit, jer se radi o europskom juniorskom prvaku. Uz to, bilo bi ga glupo kažnjavati, budući da trenira u katastrofalnim uvjetima u Jasenovcu. Elkasević neće u Göteborg, ali ostaje zalog za budućnost«, kazao je Ergotić, osvrnuvši se i na ostale rezultate iz Varaždina:</p>
<p>»Danijela Grgić je bila dobra na 200 m, s osobnim rekordom, što ohrabruje uoči EP-a i juniorskog SP-a. Andras Haklits je u kladivu također u pravo vrijeme došao do rezultata sezone, a i Ivana Brkljačić je još jednom pokazala da je njezina suradnja s novim trenerom dobro pogođena. Ono što zabrinjava je slab rezultat Josipa Šopreka na 200 m, ali i on je zimus bio na operaciji, tako da je uspjeh i što se vratio na granicu 21 sekunde.«</p>
<p>Novo ime na popisu »Šveđana« je Ivan Pucelj (dalj) koji nema ispunjenu normu. No, pravila dozvoljavaju i nastup jednog atletičara u disciplini u kojoj određena država nema normu, tako da mu je Stručna komisija upalila »zeleno svjetlo«.</p>
<p>»Pucelj ima razinu rezultata s kojom se na posljednja dva EP-a ulazilo u finale, a jak su mu argument i kvalitetni nastupi na velikim natjecanjima. Siguran sam da može ispuniti cilj, a to je ulazak u finale«, kaže Ergotić.</p>
<p>U avion za Švedsku, međutim, možda neće Vanja Perišić, koja je u Varaždinu 800 metara istrčala tek za 2:05.77 minuta.</p>
<p>»Vanja u srijedu trči u Helsinkiju i ako tamo bude na razini svojih najboljih ovogodišnjih rezultata, ide u Göteborg. Ako se, pak, pokaže da u Varaždinu nisu bili problem samo vremenski uvjeti, morat ćemo opet sjesti i razmisliti treba li putovati«, zaključio je izbornik.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Armstrongov »pomoćnik« dočekao svojih pet minuta</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Francuski novinari teško su podnosili sedmogodišnju dominaciju Lancea Armstronga na »Tour de Franceu«. Rat s Teksašaninom je došao do te mjere da se svako malo u francuskim novinama pojavljuju nove sumnje u Armstrongovu »čistoću«. I taman kad su mislili da su se napokon riješili američke vlasti na Touru, pojavio se Floyd Landis. Dugogodišnji Armstrongov »pomoćnik« napokon je dočekao i svojih pet minuta slave. Njegovu pobjedničku vožnju Elizejskim poljanama Armstrong je promatrao iz obližnjeg hotela, ne propustivši još jednom baciti sol na ranu Francuzima.</p>
<p>»Ponosan sam što je pobjednik Toura opet Amerikanac«, kazao je sedmerostruki osvajač najveće svjetske biciklističke utrke.</p>
<p>Landis se prometnuo u junaka u jednom od najzanimljivijih izdanja tradicionalne utrke. Prije početka Toura bili su suspendirani glavni favoriti, tako da je malo tko mogao predvidjeti rasplet, za razliku od prijašnjih godina. Na kraju je na tron zasjeo Landis, iako se nakon 16. etape takva prognoza činila suludom. Landis je zaostao više od deset minuta, prozvavši to najsramotnijim događajem u životu. No, čudesno odvožena iduća etapa vratila ga je u život, pokazavši se na kraju presudnom za pobjedu, koja još više dobiva na značenju kad se uzme u obzir da je Landis vozio s teško ozlijeđenim desnim kukom, koji će uskoro zamijeniti plastičnim. </p>
<p>»Moj život ne bi bio loš da nisam osvojio Tour, ali ovako mogu biti puno opušteniji«, zaključio je presretni 30-godišnjak iz Pennsylvanije. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Indijcu Bindri zlato u zračnoj pušci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Indijac Abhinav Bindra osvojio je naslov svjetskog prvaka u disciplini zračna puška 10 metara u Zagrebu s ukupno pogođenih 699.1 krugova. Od Hrvata je najbolji bio Ivica Vrkić na 80. mjestu sa 583 kruga, Goran Adamović je bio 88. sa 581, a Marin Šebalj 97. sa 579. Momčadski, zlato je pripalo Kinezima sa 1783 kruga, Hrvatska je 23. (1743). U ženskoj konkurenciji zlato je osvojili Kineskinja Li Du s pogođenih 502.1 krugova. Od Hrvatica najbolja je bila Snježana Pejčić na 41. mjestu, Suzana Cimbal-Špirelja je bila 63., a Sanja Koacs 65. Ekipno zlato osvojile su Njemice sa 1192 kruga. Hrvatska je 14. (1175).</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prpić je malo premiran</p>
<p>Prpić? Izbornik je trebao biti Goran, ali kako on nije htio, iz tko zna kojih razloga, onda je Prpić vjerojatno najbolje rješenje. Vidjet ćemo hoće li moći pomaknuti neke stvari, kaže Pilić</p>
<p>UMAG</p>
<p> – Nikad kraće se neće zadržati u Umagu, tek tri dana, a nije propustio nijedno izdanje. No, manjak ljudi na Akademiji tjera Nikolu Pilića kući. Ipak, bivši izbornik reprezentacije Davisova kupa našao je vremena za novinare. »Nitko se nije nadao ovakvim rezultatima naših tenisača. Svaka čast Ljubičiću i Ančiću, obojica imaju velike šanse za Masters. No, sljedeća dva mjeseca su važna za plasman u Šangaj«, rekao je Pilić. </p>
<p>Osvajanje Davisova kupa kao hod po vodi</p>
<p>»Naslov u Davisovu kupu im je dao smjernice i saznanje da uz dobru igru mogu pobijediti svakoga. Osim, naravno Federera na travi i Nadala za zemlji. A ostale su ionako pobjeđivali.«</p>
<p>Iako je u karijeri osvojio četiri Davisova kupa, ipak je naslov »s domaćim dečkima« ispred svih. Bez obzira što se izbornička trakavica neslavno završila, Piliću su u sjećanju ostali lijepi trenuci.</p>
<p>»Osjećaj je neopisiv. Morao bih biti Dostojevski da to opišem. No, to je otprilike osjećaj kao da mogu hodati po vodi. No, tu je misija završena«, rekao je Pilić i dodao: »Ostavka nije isforsirana, takav se dojam stekao preko medija. Ako sam s dečkima dogovorio da Goran bude izbornik i ako samo to njemu rekao 28. prosinca prošle godine, onda ništa nije isforsirano.«</p>
<p>Nakon Pilića privremeno je uskočio Ivan Ljubičić, a prošlog vikenda je dužnost preuzeo Goran Prpić. Kao što previše ne odobrava funkciju »igrača-kapetana«, što je bio Ljubičić, Pilić nije previše oduševljen ni dvostrukom Prpićevom ulogom…</p>
<p>»Prpić? Izbornik je trebao biti Goran, ali kako on nije htio, iz tko zna kojih razloga, onda je Prpić vjerojatno najbolje rješenje. Možda je malo premiran, no dobro. Vidjet ćemo hoće li moći neke stvari pomaknuti lijevo, odnosno desno.«</p>
<p>Iako je u 67. godini života, Pilić ne može bez tenisa. »Prvi put u 30 godina nisam igrao šest dana«, objašnjava Pilić zašto nije zadovoljan sa svojim životnim ritmom u posljednje vrijeme. »Vuk dlaku ne mijenja, ali ćud nikada. Moja želja za pobjedom još uvijek se može mjeriti u tonama, ne kilogramima. Poludim kad vidim mog tenisača kako vodi 4-1 u trećem setu, pa se poslije smije kad izgubi«, priča Pilić.</p>
<p>Pilić do »Top 100« odveo 40 tenisača</p>
<p>Trenutno radi s 18-godišnjim Litvancem Ernestom Gulbisom. »Sve sam ga naučio«, kaže Pilić za trenutno 230. tenisača svijeta. Pilić putuje s njim na 14 turnira godišnje, a cilj mu je dovesti ga do »top 100« kluba. Tada će zaokružiti jedinstvenu brojku u trenerskom svijetu. Naime, bit će to 40. tenisač koji je zaslugom Nikole Pilića stigao do prvih 100. Njegovu Akademiju su prošli mnogi poznati tenisači…</p>
<p>»Novak Đoković je na mojoj Akademiji proveo četiri godine. Kad je imao 12,5 godina vidio sam da je ozbiljan dečko. Definitivno može biti oko desetog mjesta.«, kaže Pilić. </p>
<p>Kroz njegove ruke je prošao i Marin Čilić. </p>
<p>»S obzirom na svoje godine, Marin ima prilično međunarodnog iskustva. Ipak ga je Hrvatski teniski savez 'gurao' pozivnicama za Futurese, Challengere, pa i ATP turnire. Njegovo tijelo će jačati, može ići samo prema naprijed. Čilić je pravi profesionalac, smirenog je temperamenta, ima odličnu psihu. On će naslijediti Ivana Ljubičića i Marija Ančića«, zaključio je Pilić. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ančić ozlijedio koljeno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mario Ančić nesretno je okončao zabavu s prijateljima u ponedjeljak. Naime, osmi tenisač svijeta je ozlijedio desno koljeno zbog čega je morao odgoditi put u SAD na kanadsko-američku turneju, a pod upitan je i nastup na US Openu. </p>
<p>»Mario je nakon jutarnjeg treninga otišao sa prijateljima na jahtu prema Hvaru, do Podstine. Nakon ručka su se krenuli okupati, a onda i voziti skuterom. Desna noga je zapela kad je pokušao skočiti sa skutera. Pukli su ligamenti, rekao je Stipe Ančić, otac hrvatskog tenisača. Magnetska rezonanca u Splitu je pokazala napuknuće ligamenata, no Ančić je odmah krenuo prema Zagrebu, gdje će u utorak na dodatni pregled kod doktora Miroslava Hašpla na Šalati. Tek tada će se znati detalji o težini ozljede, odnosno dužini stanke… [I. Mi.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="47">
<p>Izrael napreduje i zauzima jug Libanona</p>
<p>Sve je jasnija izraelska nakana da potisne Hesbollah duboko na sjever preko rijeke Litani</p>
<p>Trinaesti dan sukoba izraelske vojske i gerilaca Hesbollaha u Libanonu protekao je u napadima na jug Libanona. Izraelske snage polako napreduju od granice s Libanonom prema sjeveru. </p>
<p>U noći na ponedjeljak u bombardiranju izraelskog zrakoplovstva, u okolici Tira uništeno je devet lansirnih rampi za rakete pomoću kojih su gerilci Hesbollaha gađali ciljeve na sjeveru Izraela. U borbama na tlu zarobljena su i dvojica gerilaca Hesbollaha. Izraelci nastavljaju gađati ciljeve u Tiru i okolici. </p>
<p>Sve je jasnije da je izraelska nakana potisnuti Hesbollah duboko na sjever preko rijeke Litani koja utječe u more nešto sjevernije od Tira. Zbog toga se narednih dana mogu očekivati jači izraelski napadi na liniji Tir-Nabatiya gdje su snažna uporišta Hesbollaha.</p>
<p>Najcrnja bilanca ovog sukoba, izgubljeni ljudski životi, raste iz dana u dan.</p>
<p> Prema podacima Crvenog križa i zdravstvenih ustanova, u Libanonu je poginulo 369 ljudi, uglavnom civila, a u Izraelu 37 građana gradova na sjeveru zemlje. </p>
<p>U ponedjeljak je neočekivano u Bejrut doputovala američka državna tajnica Condoleezza Rice i sastala se s premijerom Fuadom Siniorom i predsjednikom parlamenta Nabihom Berijem koji bi trebao voditi pregovore u ime šijitskog Hesbollaha, iako on nije član tog pokreta. Bilo je predviđeno da će Condoleezee Rice najprije posjetiti Izrael, no plan je promijenjen u posljednjem trenutku.</p>
<p> Prije dolaska na Srednji istok, američka državna tajnica se zauzela za hitan prestanak sukoba, naglasivši da on ne može biti trajan dok se ne riješe njegovi uzroci: onemoguće napadi Hesbollaha na sjever Izraela i prestane potpora koju gerilci dobivaju od Sirije i Irana.Izbjeglička kriza se nastavlja. </p>
<p>Prema podacima Visokog povjerenstva UN za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodnog odbora Crvenog križa, više od 500.000 izbjeglica u Libanonu moralo je napustiti svoje domove i traže smještaj, hranu, vodu i lijekove. Dio pomoći za izbjeglice koji su stigli u Siriju uputili su Međunarodni crveni križ i Crveni polumjesec iz Jordana. </p>
<p>Za više od 30.000 izbjeglica koji su se smjestili u Siriji poslano je nekoliko stotina šatora te tisuće madraca i pokrivača. </p>
<p>Jan Egeland, koordinator UN za izvanredna stanja i humanitarnu pomoć optužio je Izrael za kršenje međunarodnog humanog prava. Egeland je ovo izjavio nakon što se na licu mjesta upoznao sa razmjerima razaranja Bejruta u zračnim napadima izraelskog zrakoplovstva. </p>
<p>U sklopu diplomatskih napora za prestanak sukoba na Srednjem istoku, u Rimu će se u srijedu održati međunarodna konferencija na kojoj će sudjelovati ministri vanjskih poslova dvadesetak zemalja a supredsjedatelji tog skupa će biti talijanski ministar vanjskih poslova Massimo D'Alema i američka državna tajnica Condoleezza Rice. </p>
<p>Izrael dobiva bombe za bunkere</p>
<p>Sjedinjene Države uskoro će Izraelu isporučiti oko 100 bombi za napade na bunkere, objavio je u ponedjeljak dnevnik »Asharq al-Awsat«, pozivajući se na neimenovane izvore u Washingtonu i Tel Avivu. List navodi da će bombe Izraelcima biti isporučene iz američke zrakoplovne baze u Kataru. Izrael je 2004. Zatražio od SAD-a isporuku bombi GBU-28 za napade na bunkere i Pentagon je odobrio prodaju ali je zbog smanjenja vojnog proračuna u Tel Avivu sporazum otkazan. Izraelske zračne snage u dva navrata napala su bunkere Hezbollaha ali su čelnici te skupine preživjeli bombardiranja. Bombe GBU-28 navodno mogu probiti betonski sloj od sedam metara. </p>
<p>Aleksandar MiloševićReuters/Hina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Izravni pregovori o Kosovu bez dogovora</p>
<p>Kontaktna skupina pozvala obje strane na veću fleksibilnost i spremnost na kompromis</p>
<p>Prvi izravni pregovori na visokoj razini o budućnosti Kosova pokazali su dijametralno </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Izravni pregovori Beograda i Prištine o budućnosti Kosova na kojima su prvi put sudjelovali predsjednici i premijeri Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica te Kosova Fatmir Sejdiu i Agim Qeku završeni su u Beču bez dogovora.</p>
<p> Na pitanje novinara o napretku pregovora posebni izaslanik UN-a za Kosovo Martti Ahtisaari rekao je kako je »to bio prvi sastanak ove vrste i bilo bi posve pogrešno da sam očekivao napredak«. Prvi izravni pregovori na visokoj razini o budućnosti Kosova pokazali su »dijametralno suprotna stajališta dviju strana«, rekao je Ahtisaari.</p>
<p> »Bila je to prigoda da se objasne stajališta i imam dojam da je napredak moguć, ali za to je potreban dogovor obiju strana«, kazao je Ahtisaari zaključujući da su pregovori protekli u dobrom ozračju.</p>
<p> Ahtisaari je najavio je da će se raditi cijelo ljeto te da će se već početkom kolovoza održati sastanak na tehničkoj razini.</p>
<p> Srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je da su razgovori bili dobri te da su izražena različita viđenja budućnosti Kosova. »Nisam ni očekivao da će razlike biti manje, ali ono što sam čuo je osnova da se krene u pregovore do kompromisa«, rekao je Tadić.</p>
<p> Srbijanska strana predložila je, prema riječima premijera Vojislava Koštunice, »suštinsku autonomiju za Kosovo, koja je otvoreno rješenje i može se mijenjati što ne vrijedi za neovisnost koju zahtijevaju kosovski Albanci. Srbija ne želi vladati Kosovom, ali se protivi neovisnosti«, rekao je Koštunica.</p>
<p> Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu kazao je da je da je kosovska strana iznijela svoje »poglede o budućnosti Kosova, a to je potpuna neovisnost što je želja većinskog stanovništva na Kosovu. Time ćemo pridonijeti sigurnosti Kosova i cijele regije«.</p>
<p> Sejdiu je dodao da su srbijanski prijedlozi za kosovsku stranu neprihvatljivi. »Oni žele određivati pravila, a naše je stajalište da sami određujemo pravila na temelju prava, zakona, europskih vrijednosti i međunarodnog prava«, rekao je Sejdiu. </p>
<p> Kosovski premijer Agim Qeku ocijenio je pregovore nužnim kako bi se »što prije došlo do rješenja... a to je neovisnost«.</p>
<p> »Argumenti su na našoj strani. U prvom redu to su žrtve i stradanja našeg naroda kroz stoljeća. Autonomija koju smo imali u bivšoj Jugoslaviji silom je oduzeta. Oslobodili smo Kosovo i to međunarodna zajednica zna«, rekao je Qeku dodajući kako im je »obveza jamčiti sva prava i sigurnost srpske manjine na Kosovu«.</p>
<p> Kontaktna skupina u izjavi je pozvala obje strane na veću fleksibilnost i spremnost na kompromis. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Status Kosova i RS ne mogu se povezivati</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Početak izravnih pregovora o budućnosti Kosova u Beču s posebnim zanimanjem se prati i u Bosni i Hercegovini, upravo zbog čestih izjava i špekulacija o povezivanju budućeg statusa Kosova sa situacijom u BiH, odnosno Republikom Srpskom (RS).</p>
<p>Naravno, brojni međunarodni i domaći dužnosnici u proteklom su razdoblju tvrdili da se ni na koji način ne može povezivati status Kosova s BiH. Ocjenjuje se da kako zapravo nema niti jednog pravnog akta kojim je Republika Srpska bila konstitutivni element bilo BiH, bilo Jugoslavije, dok je Kosovo bilo konstitutivni element i Jugoslavije i Srbije, pa tako Kosovo i RS nemaju nikakve veze jedno s drugim. Ipak, posebno iz srpskih krugova često su dolazile drukčije izjave, što se može tumačiti i oblikom pritiska usmjerenog na rezultat pregovora o Kosovu. </p>
<p>Među ostalim, i srbijanski je predsjednik Boris Tadić prije dva tjedna povezao status Kosova s eventualnim osamostaljenjem na drugim područjima. To je u Sarajevu nedvosmisleno prepoznato kao izjava koja se prije svega odnosi na Srbe u BiH, odnosno RS. S obzirom na nedavnu prošlost, Sarajevu ne manjka razloga za oprez, a jednako vrijedi kada su u pitanju i neki aktualni politički događaji poput priča o raspisivanju referenduma za odcjepljenje RS koje je lansirao premijer RS Milorad Dodik. Stajalište službenoga Sarajeva, koje je predočio predsjedatelj Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, je želja za pronalaženjem mirnog rješenja dogovorom Beograda i Prištine.</p>
<p>Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling je nedavno kazao da je pitanje Kosova potpuno odvojeno od razvoja političke situacije u BiH, no da nagovještaje o referendumu u RS, Beograd možda više vidi kao oruđe za rješavanje nekih unutarnjih problema. Inače, nitko od vodećih političara u RS ne spominje mogućnost izravnog povezivanja statusa Kosova i BiH. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Antiamerička« turneja Huga Chaveza</p>
<p>Predsjednik Venezuele nakon Bjelorusije posjetit će Rusiju, Iran i Vijetnam </p>
<p>Venezuelanski predsjednik Hugo Chavez počeo je posjetom Bjelorusiji dvotjednu svjetsku turneju koja je zbog popisa odredišta već nazvana »antiameričkom«.</p>
<p> Nije ni čudo jer osim Bjelorusije čijega predsjednika Aleksandra Lukašenka i Amerikanci i Europljani doživljavaju kao opasnog diktatora i uskraćuju ulaznu vizu, Chavez namjerava posjetiti Rusiju, Katar, Iran, Vijetnam i Mali.</p>
<p>Kontroverzni ljevičar, poznat po svojim protuameričkim izjavama namjeravao je posjetiti i Sjevernu Koreju, no za to nije dobio suglasnost venezuelanske Nacionalne skupštine. Službeni cilj Chavezove turneje je prikupiti potporu venezuelanskoj kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, ali i učvrstiti političke i gospodarske veze s odredišnim zemljama. No, američki analitičari vide i druge razloge. »Chavez snubi zemlje koje američka administracija smatra autsajderima. Cilj mu je sklapanje poslova oko nafte, osiguravanje potpore za mjesto u VS-u i stvaranje zajedničkne antiameričke ideološke fronte«, rekao je za BBC Larry Birns, direktor američkog think-tanka COHA. Washington će stoga posebno pozorno pratiti Chavezov posjet Moskvi i Teheranu. Od Rusije Chavez želi kupiti borbene zrakoplove i helikoptere u vrijednosti od jedne milijarde dolara, ali i dogovoriti proizvodnju »kalašnjikova« i streljiva u Venezueli.</p>
<p>U Teheranu je Chavez zbog svoje potpore iranskom nuklearnom programu dobrodošao gost, a SAD strahuje da bi srdačni bilateralni odnosi mogli prerasti u suradnju na području nuklearne tehnologije, osobito s obzirom na bogata venezuelanska nalazišta urana. </p>
<p>U kakvom će tonu teći Chavezova turneja dao je naslutiti i njegov susret s Lukašenkom u ponedjeljak. Bjeloruskog kolegu, kojega Zapad optužuje za kršenje temeljnih ljudskih i građanskih prava, nazvao je »prijateljem« i pozvao ga zajedno po uzoru na nogomet formiraju vlastiti »borbeni tim« koji će boriti protiv »demonskog kapitalizma«. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Juščenko pred odlukama</p>
<p>Ukrajinski predsjednik mora odlučiti o načinu razrješenja političke krize koja destabilizira podijeljenu zemlju</p>
<p>Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko ovih dana mora donijeti tešku odluku kako bi okončao višemjesečnu političku krizu u zemlji. S obzirom da istječu ustavni rokovi, morat će ili prihvatiti kandidaturu Viktora Janukoviča, predstavnika većinske proruske koalicije u parlamentu za premijera ili raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore. Zadnji izbori održali su se prije četiri mjeseca, međutim, do danas nije postignut dogovor o formiranju vlade. </p>
<p>Najprije je u parlamentu bila formirana prozapadna koalicija koji su uz Juščenkovu Novu Ukrajinu te blok stranaka njegove nekada bliske suradnice iz razdoblja Narančaste revolucije Julije Timošenko činili i predstavnici Socijalističke stranke. </p>
<p>U prvo vrijeme Juščenko nikako nije htio prihvatiti Juliju Timošenko za premijerku, a kad je nakon tri mjeseca ipak popustio, iz koalicije je istupila većina zastupnika Socijalističke stranke. </p>
<p>Njihov predsjednik Aleksandar Moroz, nezadovoljan što je kandidat za predsjednika ukrajinskog parlamenta predstavnik Nove Ukrajine, pridružio se proruskom bloku koji ga je izabrao na tu dužnost. Tu koaliciju, u kojoj su još i komunisti, predvodi Stranka regija bivšeg ukrajinskog premijera Viktora Janukovića, a zajedno imaju 240 od 450 mjesta u parlamentu. Juščenko je, međutim, prije tjedan dana odbio prihvatiti Janukovičevu kandidaturu za premijera najavljujući da će raspustiti parlament i raspisati nove izbore. </p>
<p>S obzirom na tu nestabilnu političku situaciju, mnogi političari iz EU stanje u Ukrajini ocjenjuju teškim pa čak i »jadnim«. Kako bi pronašao izlaz iz situacije, Juščenko se prije nekoliko dana sastao s Janukovičem, ali javnosti nisu priopćeni rezultati tog razgovora. No, odluka se više ne može odgađati. Juščenko će, morati ili prihvatiti Janukoviča za premijera, što bi, prema nekim analitičarima, moglo stabilizirati u ovom trenutku podijeljenu zemlju, ili će raspisati nove izbore na kojima se predviđa uspjeh njegovoj formalnoj saveznici, a zapravo velikoj protivnici Juliji Timošenko.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Pobjednica pala u nesvijest</p>
<p>Zuleyka Rivera Mendoza želi postati glumicom i sigurna je u svoj uspjeh nove misice</p>
<p>Zuleyka Rivera Mendoza, 18-godišnjakinja iz Portorika koja bi jednoga dana željela postati filmskom zvijezdom, u nedjelju je proglašena Miss Universe 2006. Dok se nervozno grlila sa suparnicom Kurarom Chibanom iz Japana, u iščekivanju koja će od njih biti proglašena prvom pratiljom a koja misicom, Zuleyka se zaljuljala da bi se, čim su joj izgovorili ime, spotaknula i naslonila se na voditelja svečanosti održane u losangeleskom Shrine Auditoriumu. Tu nije bio kraj njezinim problemima – kada joj je njezina prethodnica, Natalie Glebova iz Kanade, na glavu stavila krunu, nova se Miss Universe onesvijestila. Došla je k sebi čim su joj dali tekućine.</p>
<p>Rivera je, naime, bila odjevena u haljinu napravljenu od metalnih obruča, a kako je cijelo vrijeme stala pod vrućom rasvjetom, počelo joj se vrtjeti i gubila je kontrolu. Srećom, ljepotica nije pala na tlo, netko ju je pridržao. </p>
<p>»Oduvijek sam vjerovala u sebe, ali doista ni u jednom trenutku nisam mislila da ću pobijediti«, rekla je Rivera s pozornice u trenutku kada su je proglasili pobjednicom. </p>
<p>Nova Miss Universe dolazi iz obalnog gradića Salinas, a želja joj je nastaviti misiju koju su imale i njezine prethodnice: širiti svijetom svijest o aidsu i HIV-u. »Želim ljudima objasniti da uvijek u životu ima problema, ali i da postoje i mogućnosti za poboljšanje života«.</p>
<p>Uz Zuleyku i Kuraru, među prvih pet bile su Lauriane Gillieron iz Švicarske, Paragvajka Lourdes Arevalos te Amerikanka Tara Conner. U svojoj je biografiji novopečena misica napisala po čemu se razlikuje od drugih: »Fizički, rekli su mi u modnim agencijama, predstavljam savršeni latinolook. Moje lice odražava naše naslijeđe, našu glazbu i prekrasne mješavine rasa koje postoje u mome narodu«.</p>
<p>Rivera nije prva Portorikanka pobjednica tog natjecanja koje postoji 55 godina – godine 2001. titulu najljepše ponijela je njezina sunarodnjakinja Denise Quinones. Kao nova Miss Universe, Rivera će godinu dana putovati svijetom na račun sponzora tog natjecanja. Lanjska joj je misica predala krunu obloženu dijamantima i biserima, vrijednu 250 tisuća dolara.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Opasnost iz morskih dubina </p>
<p>Na ubod meduze koža reagira žarenjem i crvenim osipom, a u težim slučajevima i oteklinama </p>
<p>Kada napokon, na dugo očekivanom odmoru, zaplivate morskim plavetnilom valja biti na oprezu, jer i iz mora vrebaju opasnosti.</p>
<p> Ponajprije su to želatinozna stvorenja s ticalima, odnosno žarnjači poznatiji kao meduze. One su raširene po svim morima, a mogu biti velike od nekoliko centimetara pa do poznate divovske meduze od 30 metara. U Jadranskom moru obitava tzv. meduza Pelagija nocctiluca koja se pojavljuje u intervalima. Spomenutoj je vrsti klobuk promjera 12 centimetara, u pravilu je blijedo žute do ružičaste boje i teško je uočljiva. Plivači su stoga često njene žrtve. Kada vas meduza opeče, trenutačno se javi jaka bol na mjestu kontakta, kaže dr. Marinko Artuković s Odjela za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Opće bolnice Sveti Duh, koža reagira crvenim osipom i žarenjem pa zato valja odmah sanirati mjesto koje je meduza opekla. </p>
<p>Najbolje je, kaže dr. Artuković, koristiti antialergijske kreme kao lokalnu terapiju, odnosno Synopen i Fenistil gel koji dobro podnose i mala djeca. Većina kontakata s meduzama događa se kada ona svojim krakovima dohvati »plijen«, a njeni žalci koji sadrže otrovne žlijezde s malim i oštrim cijevima tada počnu otpuštati otrov. Dr. Artuković kaže da »ako osjećate jako žarenje, a stvori se i oteklina valja uzeti kortikosteroidne preparate koji djeluju protuupalno«. Beloderm krema, napominje, dobar je odabir u takvim slučajevima. Posebice ako bi se na mjestu (o)žarenja pojavila i oteklina. Ubodi meduze u području očiju često dovode do upale, crvenila, oteklina, suzenja očiju, a teži ubodi mogu uzrokovati i trajnija oštećenja vida. </p>
<p>U rijetkim slučajevima ubod meduze može uzrokovati slabost, glavobolju, povraćanje, grčenje mišića, teškoće u disanju, pa i stanje šoka! Tada treba što brže potražiti liječničku pomoć. Opeklina od meduze nerijetko je vidljiva nekoliko dana, pa i više tjedana. U težim slučajevima može doći do guljenja kože, stoga se ozljeda mora pravodobno sanirati. Kod klasičnih dodira meduze (na rukama i nogama) najbolje je upotrijebiti acetilnu kiselinu ili izopropilni alkohol. Kreme, u slučaju »bliskog susreta« sa žarnjacima uvijek treba imati u priručnoj ljekarni, kaže dr. Artuković. </p>
<p> Kada vam se već dogodi takva nezgoda, mjesto uboda valja isprati morskom vodom, a ne slatkom, jer će ona pojačati osjećaj boli. Također nije uputno stavljati led iz frižidera na mjesto uboda. Ticala valja ukloniti pincetom, a ako nemate odgovarajuće kreme možete na ozlijeđeno mjesto nanijeti malo paste za zube sa sodom bikarbonom, ili čak kremom za brijanje. Takva će kombinacija spriječiti da ticala koja se nisu aktivirala ispuste svoj otrov. Za ubode oko očiju treba isprati oči pitkom vodom, a ako se ubod dogodi u području usta ona se mogu sanirati razrijeđenim octom. U tom slučaju treba biti oprezan da se otopina ne proguta. Ubodi meduza na području genitalija zahtijevaju liječničku obradu. </p>
<p>Ovise o morskim strujama</p>
<p>Meduze, tvrde stručnjaci, uglavnom nemaju kontrolu nad vlastitim kretanjem nego plutaju oviseći o morskim strujama. S pomoću osjetila za svjetlost mogu pobjeći u dubinu, a površini se približavaju kada sunce oslabi. Različite vrste meduza podnose i različite slanosti mora i njegove temperature. Osjetila za dodir su im na kracima i oko usta, a ona za miris i okus imaju po cijelom tijelu, kao i osjetila za svjetlost.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>U srpnju više poginulih nego lani</p>
<p>Svaka četvrta nesreća, u prvih pet mjeseci završavala je s poginulima ili ozlijeđenima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od nedjelje ujutro na hrvatskim je prometnicama poginulo pet osoba čime se broj smrtno stradalih u mjesecu srpnju popeo na 46 dok je lani u razdoblju od 1. do 24. srpnja iznosio 28. </p>
<p>Time se polako kvari statistika po kojoj je i ove godine smanjuje broj poginulih na cestama. </p>
<p>Do 1. lipnja je bilo povoljnije nego lani</p>
<p>Naime do 1. lipnja u prometu je život izgubilo 205 osoba što je za 6,8 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je broj ozlijeđenih porastao za 5,3 posto, pokazala je MUP-ova analiza stanja sigurnosti cestovnog prometa.</p>
<p>Najopasniji mladi vozači </p>
<p> Gotovo svaka četvrta prometna nesreća, u prvih pet mjeseci ove godine završavala je s poginulima ili ozlijeđenim osobama. Tako je od 21.327 prometnih nesreća zabilježeno 5756 nesreća sa stradalima.</p>
<p>Zabrinjavajući su podaci vezani uz stradavanje mladih na cestama, koji pokazuju porast broja poginulih za 4,1 posto, kao i porast ozlijeđenih za 12 posto. Mladim vozačima smatra se one mlađe od 25 godina.</p>
<p> Analiza je pokazala da su u ovogodišnjem petomjesečnom razdoblju mladi vozači skrivili 4168 nesreća u kojima je poginula 51 osoba i ozlijeđene 2084 osobe. [D.G.]¸</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Tko je ubio mladog zaštitara?</p>
<p>Policijska uprava osječko-baranjska moli sve građane, koji imaju bilo kakva saznanja o tom događaju, da se jave na telefon 92, ili da osobno dođu u najbližu policijsku postaju</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Obavljenom identifikacijom mladića čiji je tijelo pronađeno u nedjelju u poslijepodnevnim satima na 12. kilometru rijeke Drave, na desnoj obali kod kolektora u Nemetinu, potvrđeno je, kako se i pretpostavljalo, da je riječ o Kosti Trniniću (28) iz Creta Bizovačkog. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, na glavi mladića, kod kojeg nisu pronađeni nikakvi osobni dokumenti, pronađena je rana nastala hicem iz vatrenog oružja. To je potvrdila i obdukcija, a sve indicije upućuju na to da je mladić ubijen, pa bačen u rijeku. </p>
<p>Prema dosad raspoloživim informacijama, Kosta Trninić je u četvrtak oko tri sata iza ponoći otišao iz kuće, u kojoj je živio s roditeljima. S obzirom da se sljedećeg dana nije pojavio na poslu, a radio je kao zaštitar u 'Sokol Mariću', njegovi su roditelji u petak prijavili njegov nestanak. </p>
<p>Automobil kojim se odvezao od kuće, pronađen je na parkiralištu u samom središtu Osijeka, u Blok centru, a u njemu su nađeni i svi njegovi osobni dokumenti.</p>
<p>Kriminalistička obrada će se utvrditi radi li se doista o ubojstvu, ili, pak, o samoubojstvu. </p>
<p>U cilju rasvjetljavanja ovog događaja, Policijska uprava osječko-baranjska moli sve građane, koji imaju bilo kakva saznanja o tom događaju, da se jave na broj telefona 92, ili da osobno dođu u najbližu policijsku postaju. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zaplijenjeno dva kg marihuane</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Nakon dovršene kriminalističke obrade policijski službenici Policijske uprave sisačko-moslavačke u subotu, 22. srpnja, uz kaznenu su prijavu, istražnom sucu Županijskog suda u Sisku priveli 25-godišnjeg mladića s područja Petrinje, osumnjičenog za počinjenje kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. </p>
<p>Naime, u petak, 21. srpnja temeljem naloga Županijskog suda u Sisku policijski službenici Odsjeka kriminaliteta droga i policijski službenici PP Petrinja pretražili su kuću u Petrinji u kojoj osumnjičeni 25-godišnjak boravi neprijavljen, a pretražen je i njegov automobil. U tim pretragama pronađeno je i oduzeto 929 grama neosušene marihuane, 749 grama suhe marihuane i 21 gram sjemenki indijske konoplje, nakon čega je 25-godišnjak priveden u policiju. </p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade policija je saznala da mladić u šumi iznad mjesta Moštanica posjeduje zasađenu indijsku konoplju te su odlaskom na spomenutu lokaciju policijski službenici pronašli tri nasada indijske konoplje koje su bile visine između 0,5 i 1,7 m. Ukupno su pronađene 132 stabljike. Također je naknadno u kući u kojoj je boravio pronađeno sakriveno još pet PVC vrećica u kojima se nalazilo 188 grama marihuane. </p>
<p> Tijekom kriminalističke obrade utvrđeno da je osumnjičeni 17. srpnja u dogovoru sa dvojicom mladića u dobi od 20 i 21 godine koji su s područja Petrinje, na području Zagreba kupio 1 kg marihuane, a otkrivena je i jedna osoba koja je od osumnjičenog kupila marihuanu. [Danijel Prerad]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U automobilu pronađeno dvoje mrtvih </p>
<p>ČAKOVEC</p>
<p> - Operativno komunikacijski centar PU Međimurske izvjestio je u ponedjeljak navečer da je u šumarku između naselja Orehovica i Kuršanec, kod Hidroelektrane »Čakovec«, u automobilu pronađeno dvoje mrtvih. Po prvim službenim saznanjima, radi se o muškarcu zrelije životne dobi i mlađoj djevojci. Na mjesto događaja tijekom večeri izašao je dežurni istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu Mladen Oštrek koji je zajedno s policijskim službenicima obavio očevid.</p>
<p> U policiji zasad nisu željeli komentirati radi li se o nasilnoj smrti, odnosno kažnjivom djelu, ili samoubojstvu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ugovor o radu prekinula mirovina </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odluka zagrebačkog Doma zdravlja kojom je dr. Ljubici Rajković Šimundić u svibnju 2005. otkazan Ugovor o radu, nije bio nedopušten i nezakonit kako je nekadašnja pedijatrica Doma zdravlja u Sigetu tvrdila. Utvrđeno je to nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog suda, čime je odbijen i tužbeni zahtjev pedijatrice za naknadom 96.000 kuna štete od njezina bivšeg poslodavca.</p>
<p> Pedijatrica kojoj je Ugovor o radu »prestao« pet mjeseci prije no što je trebala »napuniti« 40 godina radnog staža, kako je tvrdila u tužbi, u trenutačnu je mirovinu poslana pod prijetnjom otkaza u roku od tjedan dana, iako je njezin ugovor o radu istjecao tek 1. siječnja sljedeće godine. »Pozivala« se nadalje na Ugovor kojeg je ravnatelj Doma dr. Danijel Drugović potpisao sa HZZO-om, a prema kojem je njezina ordinacija trebala raditi do kraja prosinca 2005., Sud je međutim, kako je navedeno u obrazloženju presude, utvrdio kako je pedijatrici ugovor o radu »prestao«, a nije otkazan kako je tvrdila. Sud nadalje, navela je sutkinja Dubravka Penić Lukač, nije »našao« mjesta diskriminaciji u ovom radnom sporu. Poslodavac naime, stoji u obrazloženju presude, zakonski ovlašten da u situaciji kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu donese odluku o prestanku radnog odnosa, odnosno da sam procijeni postoji li potreba za produženjem radnog odnosa. Prvotnom tužbom, od lipnja 2005. liječnica je tražila i povratak na radno mjesto, no kako je krajem godine, kada je već napunila 40 godina staža, takav zahtjev postao bespredmetan izmijenila je svoj tužbeni zahtjev. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bivšoj tajnici varaždinskog HSLS-a 2,9 godina zatvora</p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Jasna Špičko, bivša tajnica varaždinskog HSLS-a osuđena je na dvije godine i devet mjeseci zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja isprava. Presuda je donesena tijekom provođenja istrage, jer se Špičko nagodila s tužiteljstvom, a istražni se sudac suglasio s predloženom kaznom. </p>
<p> Špičko se teretilo da je, kao voditeljica Wüstenrot stambene štedionice, s ciljem da se nepripadno domogne novca, ispunila obrasce zahtjeva za otkaz ugovora o stambenoj štednji i isplatu stambene ušteđevine za nekoliko štediša i potpisala ih njihovim imenima, iako oni uopće nisu namjeravali otkazati ugovore o štednji. Zbog isplate njihove ušteđevine, upisala je broj svojeg računa u banci, tako da je novac sjeo na njezin račun, a štediše su oštećeni za 161.950 kuna. To je učinila za još dvije osobe te ih oštetila za oko 80. 000 kuna, a isto je namjeravala s još jednom obitelji, od koje je na svoj račun željela prebaciti 170.000 kuna, no do isplate novca ipak nije došlo. </p>
<p> Optužena je inače prisvojeni novac upotrijebila za plaćanje imovinskopravnog zahtjeva proisteklog iz počinjenja kaznenih djela za koja ju je varaždinski Županijski sud pravomoćno osudio na dvije godine uvjetnog zatvora, uz rok kušnje na pet godina. Tada ju se teretilo da je oštetila Zračnu luku Varaždin, gdje je bila tajnica, a pritom je krivotvorila potpise varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka, koji je bio direktor Zračne luke.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Carine na proizvode iz Hrvatske </p>
<p>Naše tržište je potpuno otvoreno za sve proizvode, dok tržišta drugih zemalja, konkretno Srbije i Hrvatske, nisu, kazao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - BiH će uvesti carine na poljoprivredne proizvode iz Hrvatske i Srbije pristupanjem Cefti, potvrdio je Adnan Terzić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, prenijele su u ponedjeljak banjolučke Nezavisne novine.</p>
<p>»Naš zahtjev tijekom pregovora o potpisivanju multilateralnog sporazuma o zoni slobode trgovine, odnosno proširenju Cefte, jest uvođenje carine za određene poljoprivredne proizvode iz Srbije i Hrvatske. Naše tržište je potpuno otvoreno za sve proizvode, dok tržišta drugih zemalja, konkretno Srbije i Hrvatske, nisu. Stoga želimo uvesti carine koje će postupno, do 2010. godine biti ukinute. Na ovaj način došli bismo u istu poziciju kao i ostale zemlje«, kazao je Terzić, naglasivši kako postojeći bilateralni ugovori između Srbije i Hrvatske uopće ne obuhvaćaju poljoprivrednu proizvodnju, dok BiH s ovim državama ima bescarinske ugovore.</p>
<p>»Sadašnji ugovori o slobodnoj trgovini koje BiH ima sa Srbijom, odnosno Hrvatskom omogućuju tim zemljama razne izvancarinske barijere za naše proizvode. Zato smo pokrenuli proceduru potpisivanje aneksa ugovora kojima ćemo zaštititi naše proizvođače. To je naše pravo i naša obveza«, tvrdi Terzić.</p>
<p>Podsjetimo, i prošloga je tjedna Terzić, prilikom razgovora sa specijalnim koordinatorom Pakta za stabilnost Erhardom Busekom, kazao kako BiH podržava Ceftu i da želi pružiti aktivan doprinos u predstojećim pregovorima, tim prije što je u provedbi bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini bilo jako puno problema, odnosno da postoji diskriminatorski </p>
<p>odnos zemalja u regiji prema robama iz Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Jednostrana odluka BiH za unutarnjopolitičke svrhe</p>
<p>U hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je riječ o jednostranoj odluci BiH za njihove unutarnjopolitičke svrhe, jer BiH u Hrvatsku može izvoziti sve poljoprivredne proizvode, osim žive stoke, na kojoj nema nadzora sukladno direktivama Europske unije.</p>
<p>Podsjetimo, BiH je prije godinu i pol dana opet jednostrano suspendirala Ugovor o slobodnoj trgovini s Hrvatskom, te uvela 40-postotne carine na najznačajnije poljoprivredne proizvode, kao što su meso i mlijeko.</p>
<p>Inače, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Hrvatske znatno je povećan u prvih šest mjeseci ove godine, i to za 68 posto, u prvom redu u zemlje EU-a, dok je primjerice izvoz u BiH povećan za 14 posto. </p>
<p>Alenko Zornija / M. P</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Barrova ponuda za Plivu do kraja tjedna</p>
<p>Zatražena odobrenja nekoliko drugih zemalja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Barr Pharmaceuticals objavio je u ponedjeljak da je spreman ispuniti sve zahtjeve američke Savezne trgovinske komisije (FTC) vezano uz ponudu za kupnju 100 posto dionica Plive. Spomenuti uvjet, odobrenje FTC-a, Barr neće uključiti u formalnu ponudu koju ovaj tjedan namjerava podnijeti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Osim od FTC-a, Barr je zatražio potrebna regulatorna odobrenja i u nekoliko drugih zemalja, vezano za preklapanje određenih proizvodnih linija između Plive i Barra. »Kao što smo i očekivali, broj spornih točaka za FTC u ovoj transakciji bio je minimalan, jer su preklapanja u našim proizvodnim linijama, tržištima i poslovnim operacijama minimalna«, izjavio je Bruce L. Downey, predsjednik i glavni izvršni direktor Barra. »Slijedom naših razgovora s predstavnicima FTC-a te razgovora s trećim stranama o izdvajanjima, namjeravamo što je prije moguće službeno podnijeti našu ponudu u skladu s hrvatskim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava te uputama Hanfe.«</p>
<p>Iz Barra su još jednom naglasili da imaju financijska jamstva nužna za transakciju, te da je Barrova ponuda najbolji poslovni aranžman za Plivu, s obzirom na mala ili nikakva preklapanja u kapacitetima, postrojenjima, tržištima i proizvodima. U priopćenju se navodi da ova objava nije ponuda za prodaju niti poziv za kupnju. [Luka Capar]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Podravka prva hrvatska članica Svjetskog poslovnog foruma</p>
<p>Razgovaralo se o mogućnosti da princ Charles, predsjednik IBLF-a, posjeti Hrvatsku gdje bi održao predavanje hrvatskim gospodarstvenicima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prehrambena kompanija Podravka početkom srpnja postala je prvom hrvatskom tvrtkom članicom Svjetskog poslovnog foruma - IBLF (International Business Leaders Forum), objavili su iz Podravke.</p>
<p>U priopćenju navode i kako je Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke izabran u Vijeće IBLF-a, u kojem je 55 predsjednika ili članova uprava vodećih svjetskih tvrtki. Osnovan 1990., IBLF je svoje djelovanje usmjerio na rješavanje socijalnih problema globalizacije, razvijanje partnerstva kao najučinkovitije metode uključivanja tvrtki u razvoj te pomaganje kompanijama u više od 60 zemalja svijeta u pronalaženju najboljih poslovnih modela održivog razvoja.</p>
<p>Britanski prijestolonasljednik princ Charles, predsjednik tog međunarodnog vodećeg poslovnog udruženja, u razgovoru s Darkom Marincem zanimao se za razvitak gospodarstva u Hrvatskoj i uključivanje u međunarodne integracije. Razgovaralo se i o mogućnosti da princ Charles posjeti Hrvatsku gdje bi održao predavanje hrvatskim gospodarstvenicima.</p>
<p>Marinac je na skupu istaknuo da Podravka aktivno promovira principe društveno odgovornog i održivog razvoja.</p>
<p>»Hrvatska ima produktivne ljude, strateški zemljopisni položaj i vjerojatna je članica EU 2007. godine. Ako želimo učiniti naš ekonomski razvoj održivim, moramo podijeliti naša znanja i sredstva u svim segmentima društva te razvijati međusobna partnerstva temeljena na jednakosti, transparentnosti i obostranoj dobrobiti«, izjavio je Marinac. [Ž.B./Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Za nelegalni softver 170.000 kuna kazne</p>
<p>Čak 57 posto softvera instaliranog na osobna računala u Hrvatskoj u 2005. bilo je nelegalno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Državni je inspektorat u proteklih šest mjeseci proveo nadzor nad korištenjem softvera u devet tvrtki. U razdoblju od ožujka do lipnja ove godine, hrvatske tvrtke su platile odštetu u iznosu većem od 170.000 kuna.</p>
<p>Čak 57 posto softvera instaliranog na osobna računala u Hrvatskoj u 2005. je bilo nelegalno. Šteta uzrokovana nelegalnim kopiranjem za milijun dolara je veća od štete zabilježene 2004. godine, što se pripisuje porastu potražnje za softverom, stoji u izvještaju Bussines Softwer Allianza, jedne od najistaknutijih organizacija posvećenih unapređenju sigurnog i zakonitog digitalnog svijeta.</p>
<p>U odnosu na prosječnu stopu piratstva u zemljama regije srednje i istočne Europe (69 posto), Hrvatska je na šestom mjestu od 18 zemalja. U užoj regiji, Hrvatska je na trećem mjestu, nakon Mađarske (42 posto) i Slovenije (50 posto). Slijede Bosna i Hercegovina (69 posto), Makedonija (70 posto), Bugarska (71 posto), Rumunjska (72 posto), Albanija (76 posto) te Srbija i Crna Gora (81 posto).</p>
<p>Prošlogodišnja studija o gospodarskim benefitima smanjenja piratstva pokazala je kako bi se smanjenjem stope softverskog piratstva u Hrvatskoj u sljedeće četiri godine za samo deset posto otvorilo 1100 dodatnih radnih mjesta godišnje te ostvarilo 43 milijuna dolara dodatnih poreznih prihoda godišnje, ističe se u izvještaju. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Rast ulaganja investicijskih fondova u srednju Europu</p>
<p>Od zemalja srednje Europe očekuje se da će pokazati bolje rezultate od starih članica EU</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Najnovija studija konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte pokazuje daljnji rast ulaganja investicijskih fondova u zemlje srednje Europe. Od zemalja srednje Europe očekuje se da će pokazati bolje rezultate od starih članica Europske unije, što potvrđuje povećana profitabilnost ulaganja i snažniji gospodarski rezultati nego u zapadnoj Europi.</p>
<p>»Studija je identificirala značajno zanimanje za srednjoeuropske fondove. To se može pripisati povećanim izlazima investitora iz postojećih fondova, povećanom zanimanju za ove investicijske fondove zbog atraktivnih prinosa ili pak želji investitora za ulaganjem u nove regije kako bi diverzificirali svoj portfelj. U Hrvatskoj su zbog kasnijeg ulaska ovih fondova na hrvatsko tržište, ovi trendovi tek na početku«, kaže Vladimir Milošević, direktor za financijsko savjetovanje u Deloitteu. Studija također pokazuje kako stručnjaci ovih fondova očekuju povećanje sveukupnih aktivnosti na tržištu, a i povećanje veličine transakcija. Milošević dodaje da se očekuje i povećano korištenje financijske poluge i više preuzimanja tvrtki korištenjem mogućnosti otkupa u srednjoj Europi. </p>
<p>Uz to se očekuje i jačanje inicijalnih javnih ponuda dionica i kupnji na sekundarnim tržištima kao izlaznih strategija. [R. D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Potpisan Sporazum o naplati klirinškog duga</p>
<p>Potpisivanjem Sporazuma Hrvatska je, kao prva od zemalja sljednica bivše SFRJ, riješila pitanje podmirivanja duga u iznosu od 185,7 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sporazum o reguliranju klirinškog duga između Republike Hrvatske i Ruske Federacije potpisali su u ponedjeljak ministar financija Ivan Šuker i Sergej Storčak, zamjenik ministra financija Ruske Federacije. </p>
<p>Potpisivanjem Sporazuma, koji je rezultat dugotrajnih pregovora, Hrvatska je, kao prva od zemalja sljednica bivše SFRJ, riješila pitanje podmirivanja duga u iznosu od 185,7 milijuna dolara, isporukom roba i usluga. </p>
<p>Ugovor je potpisan na pet godina s godišnjim iznosom od 37,1 milijun dolara.</p>
<p>U priopćenju Vlade stoji da se Hrvatska odlučila za naplatu isporukom roba i opreme, jer to pruža mogućnost realizacije potraživanja kroz pet godina, te putem proizvoda visoke tehnologije koji su Hrvatskoj potrebni. Riječ je o opremi za TE Sisak, višenamjenskim helikopterima i sredstvima za pripremu plinovoda iz Mađarske do Donjeg Miholjca. </p>
<p>Nakon potpisivanja Sporazuma hrvatsko izaslanstvo primio je Aleksej Kudrin, ministar financija Ruske Federacije, te je tom prigodom potvrđen obostran interes za jačanjem gospodarske suradnje između dviju zemalja, osobito u području energetike. Ministar Šuker potvrdio je interes hrvatske vlade za proširenje investicijske suradnje u području energetske infrastrukture.</p>
<p>Uz Ivana Šukera, potpisivanju Sporazuma su nazočili Hido Biščević, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Hrvoje Radovanić, pomoćnik ministra financija, Ivo Bačić, pomoćnik ministra obrane i Božo Kovačević, hrvatski veleposlanik u Moskvi. </p>
<p>Ruski helikopteri za HV</p>
<p>Početkom ovog mjeseca MORH-u je zaključen ugovor temeljem kojega će ruska tvrtka »Rosoboronexport« u Hrvatsku isporučiti deset helikoptera tipa Mi-171 Sh. Riječ je o moderniziranim «nasljednicima» helikoptera Mi-8 MTV koji su već godinama u uporabi u OSRH. Vrijednost helikoptera s pripadajućom zemaljskom i ispitnom opremom, alatima i setom pričuvnih dijelova je oko 65 milijuna američkih dolara, a iznos će biti namiren od jednog dijela klirinškog duga koji Ruska federacija ima prema RH. Ugovor u potpunosti stupa na snagu nakon što su ovlaštena međudržavna tijela potpisala Sporazum o riješavanju izvršenja naplate sveukupnog klirinškog duga između dviju država. [R. Dušek]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Policajcima isplaćeno 222 milijuna kuna </p>
<p>U MUP-u je i dalje na snazi racionalizacija, ali ne na štetu efikasnosti i kvalitete, tvrdi glasnogovornik hrvatske policije Zlatko Mehun</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Od kraja 2003. i početka mandata ove vlade, pa do kraja prve polovice ove godine s računa Ministarstva unutarnjih poslova zbog pravomoćno završenih ovršnih postupaka djelatnicima MUP-a isplaćeno je više od 222 milijuna kuna«, izjavio je glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun.</p>
<p>Ovršni su postupci pokrenuti nakon što su policajci na sudu zatražili neisplaćene prekovremene sate, božićnice i naknade za rad blagdanima.</p>
<p>»Stav je vodstva Ministarstva da se sve u vezi takvih isplata poštuje, te smo mi to i dosad činili, a činit ćemo i dalje«, dodao je Mehun i objasnio da se MUP sa svim djelatnicima koji su sudski zatražili zaštitu pokušava izvansudski dogovoriti. »Time se izbjegavaju sudski troškovi i velike naknade u kojima uglavnom profitiraju odvjetnici«, istaknuo je.</p>
<p>Mehun nije htio komentirati djelovanje bivše vlade, a time i bivšeg ministra Šime Lučina, kao ni napise o golemom dugu policajcima zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora. No, napomenuo je da postojeći kolektivni ugovor, koji je potpisala bivša vlada i obvezuje isplatu i prekovremenih sati te rad blagdanom, predstavlja golemu teškoću u obavljanju svakodnevnih zadaća i obveza u organizacijskom smislu, pa se današnje vodstvo zalaže za redefiniranje kolektivnog ugovora.</p>
<p>»U MUP- u je i dalje na snazi racionalizacija, ali ne na štetu efikasnosti i kvaliteti rada«, tvrdi Mehun. Pri kraju je opremanje policajaca iz sredstava Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006 - 2010., koji osim opremanja i kupnje vozila, informatizacije i tehničke opremljenosti, uključuje i opremanje policajaca. U tijeku je isporuka novih odora, zaštitnih prsluka i oružja. [M. Bokulić]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Glavaš ne ide u pritvor</p>
<p>Žalba je odbijena jer nema opasnosti da bi Branimir Glavaš mogao ometati istragu utjecajem na svjedoke, izjavio je Krešimir Devčić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Branimir Glavaš neće biti pritvoren jer je Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak odbilo žalbu Državnog odvjetništva kojim se tražilo njegovo pritvaranje zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. </p>
<p>»Žalba je odbijena jer nema opasnosti da bi Branimir Glavaš mogao ometati istragu utjecajem na svjedoke«, izjavio je Krešimir Devčić, sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu. Devčić je objasnio da Nikola Vasić i Željko Čagalj, koje Državno odvjetništvo spominje kao osobe na koje bi Glavaš mogao utjecati, uopće nisu predloženi za svjedoke u istrazi, te je stoga njihovo spominjanje u tom kontekstu - neutemeljeno. Ostale mogućnosti utjecaja na svjedoke Državno odvjetništvo navodi samo paušalno, bez konkretizacije, pa je pozivanje na te okolnosti također neutemeljeno, rekao je Devčić. </p>
<p>Odluka Izvanraspravnog vijeća je pravomoćna te Državno odvjetništvo nema pravo žalbe. </p>
<p>Inače, Državno odvjetništvo može ponovo tražiti Glavaševo pritvaranje, ali uz pozivanje na nove razloge za pritvor. Pritvaranje može tražiti i sud po službenoj dužnosti. Ne bude li novih elemenata, novo istražno ročište za Glavaša i Krunoslava Fehira održat će se 5. rujna na Županijskom sudu u Zagrebu. Glavaš i Fehir terete se za ratne zločine nad civilima u Osijeku 1991. U istrazi Državno odvjetništvo predložilo je 45 svjedoka, a Glavaševa obrana svoje svjedoke predložit će naknadno. Državno odvjetništvo zatražilo je Glavaševo pritvaranje jer je on na svojim web-stranicima objavio iskaze dvojice svjedoka u istrazi. U petak je istražni sudac Zdenko Posavec odbio pritvaranje Glavaša. [Biljana Bašić]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Splitskom institutu novi istraživački brod</p>
<p>Vlada će za gradnju broda izdvojiti 12 milijuna kuna, a 25 posto sredstava osigurat će splitski Institut. Po istom modelu financirat će se brod za dubrovački Institut</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - »Vlada će osigurati sredstva za nabavu dva nova istraživačka broda, koja će biti na raspolaganju Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu te Institutu za more i priobalje sveučilišta u Dubrovniku, a investicijski ciklus, vrijedan oko 18 milijuna kuna, trebao bi završiti do 2008.«, najavio je u ponedjeljak u Splitu ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac.</p>
<p>Splitski će institut dobiti novi istraživački brod, opremljen najsofisticiranijom tehnologijom i suvremenim laboratorijem, što je prvo financijsko ulaganje u oceanografiju nakon više od pola stoljeća. Vlada će za gradnju broda izdvojiti 12 milijuna kuna, odnosno po četiri milijuna u tri godine, a 25 posto novca za opremanje osigurat će Institut. Po istom modelu financirat će se i gradnja te opremanje istraživačkog broda za dubrovački institut, s tim što će Vlada osigurati šest milijuna kuna u tri godine, pri čemu i Dubrovčani sudjeluju u sufinanciranju s 25 posto.</p>
<p>»Bez istraživačkog broda, opremljena najsuvremenijom tehnologijom, Hrvatska ne može konkurirati na međunarodnom tržištu, kao što ni bez primjerenih uvjeta za rad naši znanstvenici ne mogu odgovoriti zadaćama koje se pred njih postavljaju. Nabavom dva nova broda taj će problem biti uklonjen, a Hrvatska će postati lider u regiji jer će, podacima prikupljenima na temelju znanstvenog istraživanja, servisirati i druge zemlje, uključujući i Crnu Goru«, istaknuo je ministar Primorac, izrazivši nadu da će na natječaju za dobivanje poslova gradnje dvaju brodova pobijediti hrvatski brodograditelji. </p>
<p>Istraživački brod Bios, sagrađen još 1953., izgubio je stabilitet tijekom polustoljetnog postojanja, a kako više ne može prihvatiti nove tehnologije, Vlada je prihvatila preporuku Primorčeva ministarstva odlučivši investirati 18 milijuna kuna u gradnju dvaju novih istraživačkih brodova. »Nabavom dvaju istraživačkih brodova sačuvat ćemo more, ali i postati konkurentni na međunarodnom tržištu«, ustvrdio je Primorac. [Dobrila Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Opatiji kontrolni paket dionica LRH-a</p>
<p>Grad Opatija te općine Lovran, Mošćenička Draga i Matulji prihvaćaju ponudu da dobiju 25 posto plus jednu dionicu vlasničkog udjela u ovom hotelskom poduzeću</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - »Grad Opatija te općine Lovran, Mošćenička Draga i Matulji prihvaćaju Vladinu ponudu da dobiju 25 posto plus jednu dionicu vlasničkog udjela u hotelskom poduzeću Liburnia Rivijera Hoteli, s tim da bi kontrolni paket imao Grad Opatija preko novoosnovanog trgovačkog društva, i to uza suglasnost spomenutih općina«, rekao je opatijski gradonačelnik Amir Muzur u ponedjeljak na konferenciji za novinare kojoj su nazočili primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te načelnici Lovrana Emil Gržin i Matulja Bruno Frlan.</p>
<p>Prijedlog je iznio potpredsjednik Vlade Damir Polančec na sastanku VladinA povjerenstva za privatizaciju održanom na Rabu 14. srpnja. </p>
<p>Polančec je tada naglasio kako se sve to čini radi razvoja Liburnije, grada Opatije i cijele regije.</p>
<p>Opatijski gradonačelnik još je dodao kako Grad Opatija želi sačuvati kontrolni paket dionica LRH-a sve dok ne vidi da je privatizacija toga hotelskog lanca, od životne važnosti za cijeli liburnijski kraj, krenula u željenom pravcu. </p>
<p>Komadina je izrazio zadovoljstvo razvojem rješavanja problema s LRH-om i rapskim Imperialom, ali ne i crikveničkim Jadranom u kojem, prema njegovu sudu, stvari predugo stoje na mjestu.</p>
<p>Načelnik Lovrana Emil Gržin je upozorio da u njegovoj općini ima desetak zapuštenih objekata LRH-a koji već predstavljaju i ekološku opasnost, te da bi ih trebalo što prije staviti u funkciju, što bi značilo oporavak lovranskog turizma. [Damir Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nikakvog drugog Dana grada Knina neće biti</p>
<p>SDSS-ovac Đuro Rusić predložio je da se uz Dan grada Knina za blagdan Sv. Ante, uvede i dan grada za pravoslavni blagdan slave Pokrova presvete Bogorodice</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Nakon što je protekli vikend na brzinski sazvanoj sjednici izabran treći dogradonačelnik Knina, Dragan Jerković iz redova SDSS-a, kninska gradonačelnica Josipa Rimac, kazala je Vjesniku da je stanje u Kninu redovito i da se ništa nepredviđeno nije dogodilo. Objasnila je, naime, da je još prije pola godina usklađen Statut kako bi se uveo mandat trećega dogradonačelnika, koji je, eto, i izabran, i to jednoglasnom odlukom svih gradskih vijećnika, odnosno HDZ-a, HSP-a te neovisnih vijećnika koji su ranije bili u HB-u.</p>
<p>Gradonačelnicu smo zamolili i za komentar prijedloga SDSS-ovca Đure Rusića, vijećnika u gradskom vijeću, o tome da se uz Dan grada Knina za blagdan Sv. Ante uvede još jedan dan grada za pravoslavni blagdan slave Pokrova presvete Bogorodice.</p>
<p>»Knin ima i imat će samo jedan Dan grada i jednog zaštitnika, svetog Antu. Tako je zapisano u Statutu grada Knina, a tako će i ostati«, kategorična je prva žena Knina. »Nakon Rusićeva istupa, nekih posebnih reakcija i nije bilo, jer su svi svjesni da se takvo što ne može realizirati«, kazala je gradonačelnica, te je na Vjesnikov upit je li možda riječ o provokaciji, odgovorila kako ona o tome ne može suditi. </p>
<p>Rusić je, dodala je, predložio i da kninski srednjoškolski centar ima proslavu posvećenu Nikoli Tesli. »Središnja proslava je već održana i nema potrebe ponavljati je u Kninu«, zaključila je Josipa Rimac. [Jadranka Klisović]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nastavljeno eutaniziranje svinja</p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> – Zbog sprečavanja širenja virusa svinjske kuge, u ponedjeljak je nastavljeno eutanaziranje svinja u 11 obiteljskih gospodarstava u vukovarskom prigradskom naselju Lipovača, te u Borovu i Trpinji, odnosno u krugu od tri kilometra od Borova, žarišta zaraze. </p>
<p>Do sada je, od četvrtka do nedjelje, usmrćeno 250 svinja, a u ponedjeljak je započelo usmrćivanje još 264 zaražene svinje. Samo u jednom domaćinstvu u Borovu u ponedjeljak je eutanazirano 160 svinja.</p>
<p>Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva još je jednom uputio apel svim vlasnicima svinja da se striktno pridržavaju svih propisanih mjera, pogotovo kada su u pitanju dezinfekcijske barijere i prijavljivanje svih sumnjivih slučajeva. </p>
<p>Protekloga vikenda dovršen je popis svinja u krugu od tri kilometra gdje je u 1.001 domaćinstvu ukupno pobrojano 15.500 svinja, čija je krv poslana na analizu. Dosad je putem analize krvi utvrđeno da je od ukupnog broja popisanih, zaraženo više od 500 svinja. [M.S.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060725].
|
