NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060124].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 153050 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>24.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kazne za odugovlačenje s prostornim planovima </p>
<p>»Od 550 jedinica lokalne samouprave možemo reći da su sve u ponekoj fazi izrade prostornih planova«, naglašava ministrica Matulović-Dropulić</p>
<p>U Hrvatskoj će uskoro biti više reda u prostoru. Graditelji neće divljati i preko noći graditi stambene objekte i objekte za odmor bez dokumentacije i kontrole.</p>
<p>Ministarstvo graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja prošlo je ljeto krenulo u oštar obračun s divljom gradnjom. Takav odlučan stav Ministarstva, koje se striktno drži slova zakona po kojem jedinice lokalne samouprave moraju donijeti prostorne planove, natjeralo je gradove i općine da požure s tim poslom. </p>
<p>Prema Zakonu o prostornom uređenju iz 2004., zadnji dan prošle godine bio je krajnji rok za sve jedinice lokalne samouprave da donesu prostorne planove. </p>
<p>Do tada je, prema riječima ministrice Marine Matulović-Dropulić, oko 60 posto jedinica lokalne samouprave donijelo prostorne planove, a još 20 posto prošlo je javnu raspravu.</p>
<p>Premda je nedavno dnevni tisak objavio informaciju da su vlasti u 109 mjesta pred raspuštanjem zbog izrade i nedonošenja prostornih planova, ministrica Matulović-Dropulić za Vjesnik tvrdi suprotno:</p>
<p>»To je bila potpuna dezinformacija. Vjerojatno su novinari nešto vidjeli na našim web stranicama i na temelju nepotpunih informacija iskonstruirali priču. Nama ni u kom slučaju nije ni želja ni volja da bilo koga raspuštamo. Uostalom, to i ne možemo jer mi kao Ministarstvo samo možemo dati prijedlog, a o tome odlučuje Vlada«, kaže ministrica. </p>
<p>Ministrica tvrdi i da su u Đakovu, Požegi, Gospiću, Vukovaru te Vodicama, Puli, Rovinju i Pakoštanima prostorni planovi u izradi. </p>
<p>»Istina je, imali smo četiri male jedinice lokalne samouprave koje do kraja prošle godine nisu bile ni počele s izradom plan. To su Cerna u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Cetingrad i Kamane u Karlovačkoj županiji te Podbablje u Splitsko-dalmatinskoj županiji«, kazala je Matulović-Dropulić dodajući da su navedena mjesta potaknuta iz Zagreba da počnu rješavati taj problem.</p>
<p>»Danas je stanje sasvim drukčije. Od 550 jedinica lokalne samouprave možemo reći da su sve u ponekoj fazi izrade prostornih planova«, tvrdi ministrica. </p>
<p>Ima i neodgovornih koji rade usporeno i s njima će Ministarstvo još porazgovarati i vidjeti kako im može pomoći da ubrzaju posao. »Gradovima i općinama smo u ovih godinu i pol dana osigurali 8,5 milijuna kuna za pomoć u izradi prostornih planova. Normalno je da sada kad smo im pomogli savjetima i financijski, očekujem da te planove i dovrše«, kaže ministrica i dodaje: »Postoji još i velik problem - nedostatak stručnih ljudi koji mogu izraditi planove. Jednostavno, stručnjaci koji se u Hrvatskoj bave urbanizmom definitivno su zapostavljeni. Jasno nam je da su se mnogi požurili donijeti potrebne prostorne planove, ali isto tako i oni koji kasne mogu očekivati zakonom predviđene sankcije«, zaključila je ministrica Marina Matulović-Dropulić.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zaštitit ćemo male otoke</p>
<p>Želimo odrediti pravo prvokupa, što ne znači da vlasnicima tih otoka onemogućavamo prodaju, rekao je ministar</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Izmjene Zakona o otocima te Zakona o prijevozu u linijskom i povremeno obalnom prometu bile su glavne teme treće sjednice Otočnog vijeća, koja je, pod predsjedanjem ministra Božidara Kalmete, u ponedjeljak održana u zadarskom hotelu »Kolovare«.</p>
<p>Ministar je nakon sastanka izjavio da se razgovaralo o mogućnostima zaštite malih i nenaseljenih otoka čija je površina manja od 1,5 milijuna četvornih metara. »Želimo odrediti pravo prvokupa, što ne znači da vlasnicima tih otoka onemogućavamo prodaju«, rekao je Kalmeta.</p>
<p>U slučaju prodaje zemljišta, vlasnik bi prema novom zakonu svoj teren najprije ponudio državi, odnosno županiji, gradu ili općini. Tek nakon te procedure prodaja bi se mogla oglasiti na otvorenom tržištu. </p>
<p>Kalmeta je objasnio da prijedlog još nije bio na sjednici Vlade, no najavio je da će Ministarstvo u izradi zakonskog prijedloga uzeti u obzir mišljenje Otočnog vijeća. »Država će u roku godine dana napraviti program za otočiće«, najavio je Kalmeta dodajući kako će se pokazati koji su otočići važni za državni interes i zbog čega. Ministar je podsjetio da su slično napravile i europske zemlje poput Francuske, Grčke i Finske, čime su zaštitile svoje nacionalne interese. </p>
<p>»Prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu već je u drugom saborskom čitanju te bi se uskoro moglo raspravljati o njemu«, najavio je Kalmeta. »Riječ je o zakonskom nacrtu koji je nepotrebno izazvao mnoge polemike i rasprave te se ispolitizirao. Kada ovaj zakon bude konačno usvojen, on će prije svega štititi hrvatske nacionalne interese, počevši od Jadrolinije do privatnih prijevoznika. Zato je važno čuti mišljenje Otočnog vijeća«, rekao je ministar. Sudionici sastanka očitovali su se i o prijedlogu Državnog programa postupanja s otočnim krutim otpadom te o programu zaštite prirode.</p>
<p>Župan zadarski Ivo Grbić napomenuo je da je upravo Zadarska županija prva pomorska županija koja je počela proces katastarske izmjere obalnog pojasa, a nove zemljišne knjige trebale bi biti gotove do lipnja. </p>
<p>667 otočića</p>
<p>Državni tajnik za more Branko Bačić rekao je da Ministarstvo raspolaže s podatkom prema kojem na hrvatskom dijelu Jadrana ima čak 667 otoka manjih od 1,5 milijuna četvornih metara, ukupne površine 25 milijuna »kvadrata«. »Ovi otoci također ulaze u državni program, no morat ćemo ponovo utvrditi točan broj otočića, a potom ćemo odlučiti koji će od njih biti okarakterizirani kao dijelovi od nacionalnog interesa«, rekao je Bačić.</p>
<p>Mia Veršić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Investicijski fondovi i stambena štednja najisplativiji! </p>
<p>Na domaćem tržištu još uvijek postoji mogućnost neuobičajeno visokih dobitaka. Mudro je ulagati u proizvode koji donose državna poticajna sredstva.</p>
<p>Činjenica da je trend ulaganja novca u investicijske fondove, dionice i stambene štedionice u Hrvatskoj u porastu, nameće pitanje kako najisplativije uložiti novac.</p>
<p>Financijski stručnjaci savjetuju - prije samog ulaganja novac treba razdijeliti i uložiti u više segmenata (stambenu štednju, oročenu štednju, dionice, fondove). Na taj način izbjegava se mogućnost financijskog sloma, jer nisu sva ulaganja jednako rizična, neka će donijeti više prihoda u kraćem vremenu, dok će korist kod nekih ulaganja biti osjetna tek na dulji rok.</p>
<p> Nenad Grubor, voditelj Asset menadžmenta u Hypo Alpe-Adria banci napominje kako u pogledu ulaganja, vrijedi pravilo da se sva jaja ne drže u istoj košari, odnosno da bi trebalo novac ulagati u životna osiguranja, dio u stambenu štednju ili treći stup mirovinskog osiguranja.</p>
<p> Višak novca trebalo bi uložiti na tržište kapitala, odnosno u obveznice i dionice, gdje su očekivani relativno visoki prinosi, no to je i nešto rizičnija investicija. </p>
<p>Ako klijent nema iskustva s ulaganjem na tržištu, kaže Grubor, najbolje bi bilo da uloži u investicijske fondove.</p>
<p>»U posljednjih godinu dana značajno se povećala zainteresiranost građana za ulaganje u investicijske fondove«, kaže Iztok Likar, urednik financijskog internetskog portala www.hrportfolio.com. </p>
<p>Likar podsjeća da investitori mogu birati između novčanih, obvezničkih, mješovitih i dioničkih fondova. »Novčani fondovi investiraju u najsigurnije papire s fiksnim prinosima, pa su zato i najsigurniji fondovi. Na njima se godišnje može zaraditi između četiri i pet posto«, objašnjava.</p>
<p>Obveznički fondovi, kaže, pretežno ulažu u obveznice koje također imaju fiksni iznos koji se zna unaprijed. Zato oni stvaraju prihod između pet i sedam posto. »Kod mješovitih i dioničkih fondova ne može se jamčiti prinos jer se ne može predvidjeti rast neke dionice. Ipak, mješoviti fondovi prosječno stvaraju prihod između osam i 15 posto, a dionički između deset i 20 posto«, govori Likar.</p>
<p> Ulaganje u obveznički fond preporučuje se na godinu do dvije, a investiranje dulje od dvije godine u dioničke i mješovite fondove.</p>
<p>Kako kaže Likar, hrvatsko je tržište još u razvoju tako da postoji mogućnost neuobičajeno visokih dobitaka. Direktorica za platno prometne proizvode za građane u Zagrebačkoj banci Borka Borović, govoreći o ulaganju, za primjer uzima klijenta koji želi ostvariti viši prinos uz manji rizik, a uz to želi umjerenu likvidnost svojih sredstava i ima naglašenu zaštitu financijski ovisnih osoba. </p>
<p> Takvoj osobi Borović savjetuje da oko 45 posto sredstava uloži u proizvode s potencijalno nižim prinosima (oročena štednja, stambena štednja), oko 25 posto u investicijske fondove koji potencijalno mogu donijeti više prinosa, ali i veće rizike, oko 10 posto u novčane fondove koji osiguravaju trenutnu likvidnost i oko 20 posto u osiguranja života. Mudro je, dodaje ona, uložiti dio novca u proizvode koji donose državna poticajna sredstva (stambene štedionice) i porezne olakšice kod osiguranja života.</p>
<p>Dio novca, dodaje, ipak je dobro uložiti i u klasičnu štednju. </p>
<p>Relja DušekIvan Smirčić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="4">
<p>Prvo račun, a onda skijanje </p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
<p>Znamenitim olimpijskim načelom brže, više, jače mogle bi se opisati i nakane zakonodavca u donošenju izmjena Ovršnog zakona. U punom opsegu, Ovršni zakon počinje se primjenjivati početkom sljedećeg tjedna, kada u ovrhe ulaze javni bilježnici. Kad notari preuzmu ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, a to su uglavnom neplaćeni računi za komunalije, skora praksa pokazat će je li se smanjio broj dugova za pričuvu, televizijsku pretplatu, struju, vodu. Jer, pretpostavlja se kako će sama činjenica da će se ovrhe kod notara rješavati za mjesec ili dva, a ne odugovlačiti godinama na sudovima, građane natjerati da plate račune u »u razumnom roku«. </p>
<p>Prepuštanjem novih ovrha javnim bilježnicima sudovi će dobiti dovoljno vremena da se posvete rješavanju zaostataka. Ukupno, neriješeno je više od 500.000 ovrha, samo u Zagrebu iznad 200.000, a procjena je da se oko 70 posto tih slučajeva odnosi na neplaćene komunalije. Svi se uglavnom slažu da se računi moraju plaćati i da je financijska disciplina nužna svuda, no kad se to pretoči u svakodnevicu, onda se od toga zazire. </p>
<p>Sudačka praksa pokazuje da se znatan broj dužnika može ubrojiti u srednjostojeći sloj koji će se radije odlučiti za skijanje na austrijskim ili talijanskim padinama nego da plate račun, na primjer za televizijsku pretplatu. Jedan notar priča da njegov dobrostojeći poznanik, vlasnik privatnog poduzeća, godinama ne želi plaćati pričuvu, revoltiran time što su mu odbili besplatno popraviti bojler! </p>
<p>Ubuduće, odgovornost bi trebala zamijeniti obijest, a to se može postići i stiskanjem bahatih dužnika. Ovršni zakon napisan je tako da pogoduje vjerovnicima koji često godinama ne mogu namiriti svoja potraživanja, a dužnici bi morali pažljivije upravljati svojim prihodima.</p>
<p>Sigurno će se pokazati da ima i siromašnih građana koji ne bi mogli platiti svoje račune ni da se odreknu jednog obroka. Tu bi trebala uskočiti lokalna samouprava te raznim socijalnim programima pomoći siromašnim građanima koji doista ne mogu ispunjavati svoje obveze. Takva, uspješna praksa već postoji u nekim gradovima, ali najviše će se morati iskazati veliki centri u kojima je siromašnih najviše, ponajprije Zagreb. Ujedno, bit će to i test za gradske uprave koje će trebati na djelu pokazati da se brinu za siromašne sugrađane.</p>
<p> Jer, iluzorno je vjerovati da će vjerovnici samoinicijativno opraštati dugove, a takvu socijalnu osjetljivost neće pokazati ni notari u čije će se džepove, samo u Zagrebu, procjena je, sliti oko 12 milijuna kuna za provedene ovrhe.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nemamo se vremena ni žaliti</p>
<p>BOJAN TERGLAV</p>
<p>Varanje na vagi, roba s greškom što se prodaje kao ispravna, cijena proizvoda koja se od police do blagajne promijeni naviše, blokiranje dva artikla umjesto jednog, astronomski računi (prije svega telefonski) koje je napravio netko drugi... samo su neki primjeri kako nas varaju. Daleko od toga da mi to ne vidimo, ali većini se ne da žaliti, jer neće svijet propasti zbog nekoliko kuna.</p>
<p>Svi dakle znamo, ali malo što poduzimamo. Ili nam se ne da, ili očekujemo da će netko to učiniti umjesto nas. Kako to nitko ne čini, kako nitko neće umjesto nas otići po jamstveni list, ustrajati na hrvatskim uputama za korištenje nekog aparata i slično, sve se vrti u krug. Trgovačke se prijevare ponavljaju iz dana u dan, a mi ih samo prepričavamo među sobom.</p>
<p>Baš na to dio trgovaca i računa. Kad bi se više kupaca pokrenulo i diglo glas protiv prevaranata, možda bi ih bilo manje. Samo, treba se pokrenuti.</p>
<p>A što mi činimo? Subote i nedjelje provodimo u šoping-centrima. Treba se opskrbiti za cijeli tjedan, pa kupujemo više hrane. Među ostalim, na primjer, i veću količinu narezaka. Vratimo se kući i shvatimo da neki naresci imaju vrlo neobičan miris, više kao pljesnivi sir nego meso. Što činimo? Ništa. Neki će možda opsovati i vikati, neki možda i nazovu trgovinu i izderu se na osobu s druge strane. No većina će nareske baciti i iz hladnjaka uzeti nešto drugo. I to je to.</p>
<p>Jer, objektivno, tko će sad ići na drugi kraj grad zbog narezaka? Potrošeni će benzin koštati više nego što vrijedi kupljena namirnica, o izgubljenom vremenu da i ne govorimo. Za što, za malo moralne satisfakcije i nove nareske? Neka se žale oni koji imaju vremena. Na sreću dijela trgovaca, takvih je premalo.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Račanove teze iz prošlosti</p>
<p>Bez obzira na okus prošlih vremena, Račanovih 36 teza u potpunosti korespondira sa sadašnjim stanjem u SDP-u. U njima nije teško očitati kritiku političke prakse zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ali i nekih drugih lokalnih lidera SDP-a. Osim toga, Račan u tezama priznaje da su sukobi u SDP-u počeli štetiti stranci, iako su, kaže, »malobrojni«</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ</p>
<p>Zbivanja u Socijaldemokratskoj partiji ne prestaju izazivati pozornost javnosti i analitičara hrvatske političke scene. Nakon »sređivanja stanja« u brojnim stranačkim organizacijama širom zemlje, od Dubrovnika do Bjelovara, te upletenosti u recentne skandale oko zadržavanja lokalne vlasti u nekim gradovima, vrh SDP-a nastavio je akciju jačanja stranke na pomalo neobičan način. Naime, sam je Ivica Račan, predsjednik SDP-a, napisao pismo članstvu, u kojem u 36 teza razlaže svoja razmišljanja o stranci i njezinim članovima. U tim tezama Račan pokušava odgovoriti na pitanje kakav bi SDP trebao biti, koje bi karakteristike trebao imati svaki član stranke i kako bi izgledali idealni unutarstranački odnosi. </p>
<p>Račan je 36 teza napisao na polovici svog posljednjeg mandata na čelu SDP-a, što se može shvatiti kao njegova politička oporuka. U razgovoru za jedne novine ustvrdio je da je »to najbolji tekst koji je napisao«, ali da ga ne smatra testamentom, jer ima još dosta reći na političkoj sceni. Račanov mandat na čelu SDP-a istječe 2008., a borba za nasljednika započela je jesenas, kad je Željka Antunović najavila kandidaturu za predsjedničko mjesto. </p>
<p> Račanovo pismo naslovljeno »Za SDP«, koje je dobilo 25 tisuća članova SDP-a, raspravljat će se u svim stranačkim organizacija u zemlji, te će o njemu na kraju stajalište zauzeti stranački Glavni odbor. Ta unutarstranačka praksa, potrebno je reći, neodoljivo podsjeća na prošla vremena, kad su se na isti način u SKH prorađivali partijski dokumenti i direktive proslijeđeni iz vrha stranke, na kojem je također bio Račan.</p>
<p>Bez obzira na okus prošlih vremena, valja istaknuti da Račanovih 36 teza u potpunosti korespondira sa sadašnjim stanjem u SDP-u. U njima nije teško očitati kritiku političke prakse Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika, ali i nekih drugih lokalnih lidera SDP-a. Osim toga, Račan u tezama priznaje da su sukobi u SDP-u počeli štetiti stranci, iako su, kaže, »malobrojni«.</p>
<p>Račan piše da u SDP-u ima »deformacija«, da se »umjetnim sukobima« i »pojedinim istupima osporava politička linija stranke« te »forsiraju umjetni sukobi«. Predsjednik SDP-a posebno je neraspoložen prema »autokratskim vođama« u vlastitim redovima. »Pojedinci u našim redovima osjetili su privlačnu moć vlasti. Oni, kao i mnogi izvan naše stranke, shvatili su da putem stranke mogu doći do te moći te ostvariti neke svoje interese na račun stranke. Odatle većina deformacija u SDP-u. Krizi nekih organizacija prethode poremećeni odnosi između pojedinaca i nesposobnost organizacije da ih prevlada«, navodi Račan.</p>
<p>Čini se razvidnim da Račan u »nekim pojedincima« cilja na Bandića, posebice ako se tome doda sljedeće teza: »SDP-u su potrebni jaki demokratični ljudi koji vode i predstavljaju stranku, oni koji 'svoju' organizaciju ne tretiraju kao pukog izvršitelja vlastitih naloga.</p>
<p>Ne može funkcionirati spoj demokratske stranke i autoritarnog samovoljnog vođe«. Još se jedna, lakonski izrečena Račanova teza, odnosi na izbor stranačkih lidera – »podupiremo demokratske vođe, ne autokrate« - pa se čini da je predsjednik i očito glavni ideolog SDP-a zabrinut zbog izbora svog nasljednika, a ne samo zbog posljednjih skandala »mangupa u vlastitim redovima«.</p>
<p>Račanova »pitanja demokracije«, kao i stoljeće starija Lenjinova »Pitanja revolucije«, nude i odgovore na praktična pitanja političke borbe. On smatra da deformacije koje su se pojavile u radu stranke treba rješavati »kritička masa u samim organizacijama SDP-a«, a ne čelništvo. Drugim riječima, samovoljnih se lidera, onih koji su podlegli »privlačnoj moći vlasti« da bi se njome okoristili, treba osloboditi i sa scene ukloniti terenska organizacija na mjestu događaja.</p>
<p>Stoga je, iznosi Račan, SDP-u neprihvatljiva praksa da stranački čelnici ili (u stranci) izabrani dužnosnici u izvršnoj vlasti stvaraju krug »svojih ljudi«. To je, kaže, najbrži put u razbijanje jedinstva organizacije i povjerenja među članovima, te stvaranje podloge za podzemne političke obračune unutar organizacije.</p>
<p>Doista, Račan je kao iskusni »tehnolog« demokratskih i pred-demokratskih političkih procesa sjajno detektirao probleme koje na leđima vuče njegova stranka i opisao ih u prilično arhaično napisanom dokumentu. Prilikom njegova »prorađivanja« u stranačkoj bazi njegovi će bliski suradnici, sigurno, imati originalnih dopuna tog vizionarskog SDP-ova dokumenta.</p>
<p>Političke praktičare ipak više zanima hoće li on potaknuti novi sukob Račana i Bandića, ili možda Račana i ljutitog Ivana Ninića. Kako se predsjednik SDP-a ne izjašnjava o sve opasnijim aferama u kojima je zagrebački gradonačelnik, koji ga usporedno predlaže za gotovo pa doživotnog predsjednika stranke, može se pretpostaviti da otvorenog rata biti neće. Bandić je mudro otklonio mogućnost da se kandidira na predsjedničku poziciju, znajući da bi ga to u ovom trenutku ugrozilo u vrhovima stranke, dok Račan nema razloga javno pokazivati svoju nemoć prema Bandićevim postupcima.</p>
<p>Rasprava o autokratskim i demokratskim vođama u SDP-u je, čini se, samo teoretske naravi. Raspodjela stranačke moći ne otvara mogućnosti da bi neka važnija organizacija »iznutra« svrgla svog čelnika, kako glasi Račanova 11. teza o Bandiću, ali same su teze prikladne za prorađivanje. Njima je, napokon, Račan pokazao da je unutar stranke »predsjednik inicijative i poticaja«, što znači da nisu točne tvrdnje njegovih kritičara da se prestao baviti unutarstranačkim radom. Priznao to ili ne, čini se jasnim da je svojim pismom članovima SDP-a Račan otvorio izbor za svog nasljednika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="7">
<p>Zbližavati različite kršćanske crkve </p>
<p>Ekumenski pokret ne smije biti uzrok podjela među različitim kršćanskim zajednicama</p>
<p>JASMIN MILIĆ</p>
<p>Od 18. do 25. siječnja u svijetu se obilježava molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Vrijeme je to kad se kršćani različitih tradicija nalaze zajedno zbog uzvišenog cilja - molitve za jedinstvo kršćana. Pokret koji se angažira oko pronalaženja jedinstva među kršćanima poznat je kao ekumenski pokret. Predvodnica ekumenskog pokreta u Hrvatskoj je većinska, Rimokatolička crkva. No, ekumenizam kao pokret pronalaženja jedinstva među podijeljenim kršćanima počeo je među protestantima još u 19. stoljeću.</p>
<p>Godine 1846. u Engleskoj je osnovan Evangelički savez, koji je okupljao protestantske crkve poput Anglikanske, Reformirane, Prezbiterijanske, Luteranske, Metodističke i sl. Na osnivačkoj konferenciji toga saveza, održanoj u Londonu, prezbiterijanski američki svećenik Samuel H. Cox upotrijebio je izraz ekumenski zalažući se za osnivanje svjetske organizacije koja bi se zalagala za jedinstvo među kršćanima. Godine 1867. pod vodstvom Philipa Shaffa slična je alijansa osnovana i u SAD-u. </p>
<p> Godine 1921. osnovano je Međunarodno misijsko vijeće, čiji je cilj bio da se različite protestantske crkve ujedine u zajedničkoj misijskoj zadaći. Značajan događaj zbio se 1919. godine u Ženevi kad je osnovan privremeni odbor pod nazivom »Život i rad«, čiji je pokrovitelj bio Nathan Sodelbrom (1866.-1931.), evangelički nadbiskup. Na ovome su sastanku bili nazočni i pravoslavci, a papa Pio XI. u ime Rimokatoličke crkve odbio je poziv nadbiskupa Sodelbroma. Godine 1925. u Stockholmu je održana sveopća kršćanska konferencija pod nazivom »Život i rad«. Ni na tome značajnom skupu Rimokatolička crkva nije sudjelovala. Rimokatolička crkva ekumenski pokret prihvaća tek 1960. godine uoči Drugoga vatikanskoga koncila kad je osnovana Kongregacija za promicanje jedinstva među kršćanima. Pravoslavni i protestantski predstavnici bili su promatrači na Drugom vatikanskom koncilu (1962.-'65.) te kod donošenja Dekreta o Ekumenizmu (1966.).</p>
<p> Nakon Drugoga vatikanskoga koncila rimokatolici se sve više otvaraju za ekumenska nastojanja. No, Rimokatolička crkva još uvijek nije članica Svjetskog saveza crkava, nasljednice »Života i rada«.</p>
<p>Svaka kršćanska tradicija ima svoje viđenje ekumenizma. »Rimski ekumenizam«, obrazložen i u dokumentu Dominus Iesus, teži za vidljivim jedinstvom Crkve, okupljenom oko Petrovog nasljednika - pape. Preduvjet za to vidljivo jedinstvo jest zajednička euharistija. Sakrament euharistije valjan je samo u onim crkvama koje imaju valjano zaređeno svećenstvo, odnosno apostolsko nasljeđe, a to je po shvaćanju rimokatolika samo Pravoslavna crkva. Stoga su i ekumenska nastojanja uglavnom usmjerena na Pravoslavnu crkvu, dok je dijalog s protestantima, koji su opet sami među sobom razdijeljeni, kompleksan.</p>
<p> Pravoslavne crkve, koje su autokefalne unutar svojih nacija, nemaju jedinstven stav u vezi ekumenskog pokreta. Pravoslavni ekumenizam uglavnom je usmjeren na jedinstvo pravoslavnih crkava međusobno te pronalaženje jedinstva između onih pravoslavnih crkava koje su u raskolu s ostalim pravoslavnim crkvama. Odnos prema rimokatolicima nije uvijek najjasniji, dok je prema protestantima, posebice Crkvama reformacijske baštine, nerijetko isključiv. Protestantizam je opterećen različitim podjelama. Tradicionalne protestantske crkve, Luteranske, Reformirane i sl. te tzv. Crkve reformacijske baštine, poput Baptističke, Evanđeoske i sl. podijeljene su na desetke i desetke različitih denominacija. Među njima nema jedinstvenog stava o ekumenskom pokretu. Jedni se protive svakoj ideji ekumenizma, dok drugi shvaćaju da kršćani moraju naći putove zajedništva. No, sigurno je da se njihov pogled razlikuje od rimokatoličkoga i pravoslavnoga pogleda na ekumenizam. Gledajući iz protestantske perspektive, kršćani bi trebali naći zajedništvo u vezi zajedničkoga cilja, a on je naviještanje Kristovog evanđelja. To je posebice važno u ovome vremenu kad se kršćanske vrijednosti u Hrvatskoj sve više relativiziraju i to u jednoj zemlji (što je apsurdno) u kojoj se oko 90 posto stanovništva izjašnjava kršćanima.</p>
<p> I ono što je posebice važno naglasiti, ekumenski pokret ne bi smio upasti u zamku da postane zajedništvo samo nekih kršćanskih zajednica koje će s nepovjerenjem gledati na neke druge kršćanske zajednice, koje možda imaju drugačije stavove o ekumenizmu. A onima pak, koje su otvorene za ekumenska nastojanja, ekumenski pokret ne bi smio zatvarati vrata. Ako se to dogodi, tada ekumenizam nema smisla niti ostvaruje svoj cilj. Ekumenski pokret ne smije biti uzrok bilo kakvih podjela među različitim kršćanskim zajednicama već, naprotiv, treba zbližavati različite kršćanske crkve. </p>
<p>Autor je doktor znanosti, senior Protestantske reformirane kršćanske crkve</p>
<p> u Hrvatskoj</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Snaga mirotvornih metoda </p>
<p>Ibrahim Rugova je pripadao onoj maloj grupi nas koji smo vjerovali da se treba što više osloniti na metode nenasilja</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>Ibrahim Rugova mi je bio prijatelj. Upoznali smo se 1989., među pripadnicima različitih nacionalnosti, vjera i političkih uvjerenja; političari, akademici, liječnici, novinari, filozofi, ekonomisti..., iz svih dijelova tadašnje Jugoslavije, kojima je bila zajednička želja da se zaustavi rast i širenje mržnje, zaštite ljudska prava, prekinu nacionalni i politički progoni i ako je ikako moguće spriječi rat, koji se već spremao, prvi u Europi nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>U toku je bilo organizirano i snažno širenje mržnje i osjećaja ugroženosti. Koristile su se zastrašujuće metode i upućivalo na nemogućnost mira i zajedničkog života. U tom su sudjelovali i književnici i intelektualci, a prošireno je i na vjersku zajednicu. </p>
<p>Kad je početkom 1989. godine jedne noći u siječnju i JNA prešla granicu prema Kosovu, znali smo da će ona postati ključna snaga organiziranoga, nasilnog razbijanja Jugoslavije i da će se pretvoriti u vojsku mržnje, agresije i rata.</p>
<p>Ibrahim Rugova je pripadao onoj maloj grupi nas koji smo vjerovali da se treba što više osloniti na metode nenasilja. Za to smo napustiti kod nas vladajuće stavove o nasilju kao jedinom mogućem obliku obrane. Užas Drugoga svjetskog rata ostavio je Europu, pa tako i nas, u pogrešnom stavu, da se nasilje ne može izbjeći, a može se tek odabrati »pravilno« nasilje. Odbacili smo te stavove i kao uzore prihvatili mirotvorna iskustva i misli, Lava Tolstoja, Mahatme Gandhija, Martina Bubera i Martina Luthera Kinga. Divili smo se »pravednicima među narodima« koji su jedini, riskirajući vlastite života, uspješno spašavali Židove za vrijeme holokausta. U vlastitim narodima studirali smo nauk Majke Tereze i braće Radić. </p>
<p>Osjećali smo se i europski odgovorni, nastojeći da pokažemo snagu mirotvornih metoda i ljudskih prava. Obilazili smo sve dijelove ondašnje Jugoslavije, držali tribine, skupove, štrajkali građu i upozoravali Europu i svijet. </p>
<p>Događaji potkraj devedesete i početkom devedeset prve prisilili su nas da se razdvojimo i svaki u svom narodu nastavimo djelovati protiv mržnje i nasilja. To smo činili i za vrijeme najtežih godina rata sve do 1999. godine, kad je međunarodnom intervencijom zaustavljen i rat na Kosovu. </p>
<p>Ibrahim Rugova je postao predsjednik Kosova, ali se nikada nije ponašao kao pobjednik, slavio poraz Srbije ili tražio osvetu. </p>
<p>Mirotvorni i humanitarni rad iz tog vremena još je nedovoljno poznat i našoj i međunarodnoj javnosti. U budućnosti ga treba prikazati, jer je to pravo i naših naroda i istinska potreba Europe u 21. stoljeću. Antifašizmom jeste pobijeđeno zlo, ali nije pobijedilo dobro. Značajno je što je fašizam poražen, ali takve »pobjede« više ne možemo slaviti. Ako bi nam to ostao putokaz u 21. stoljeću, sada bismo imali 500 milijuna žrtava. Umjesto pobjeda i ratova, treba nam mir i dobro.</p>
<p>Ratovi u Evropi dvadesetog stoljeća su započinjali sramotno, provođeni neljudski i razorno, a završavali tragično. Bilo je to stoljeće rata. To su bila naša uvjerenja kad smo se i sami susreli s opasnošću, dolaskom i trajanjem rata. U to smo uvjereni i danas.</p>
<p>Ugledni povjesničari upozorili su na odgovornost u prikazivanju povijesti. Zato treba postaviti potrebna pitanja i hipoteze, provesti razgovore i prikupiti podatke prije nego što ključni svjedoci umru ili podaci nestanu. Pitam zašto nisu nosioci vlasti u bivšoj Jugoslaviji 1989. godine, pozvali Europu, kao npr. 1941. godine na ustanak? Da su to učinili, početkom devedesetih, umjesto rata, mržnje, ubijanja i razaranja, cijelo ovo područje, moglo je i trebalo, kao samostalne države (poput raspada Čehoslovačke) biti prvo u proširenju Europske unije nakon pada Berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke. Spoznaja ovog propusta važna je i danas za budući razvoj, mir i suradnju.</p>
<p> Ovdje prvi put iznosim neka sjećanja i razmišljanja u znak poštovanja i zahvalnosti prema čovjeku, svjedoku i sudioniku, Europljaninu i Albancu, gospodinu Ibrahimu Rugovi.</p>
<p>Autor je liječnik i branitelj,</p>
<p> predsjednik Glavnog odbora DC-a</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Monografija o Ivanu Novaku naš je dug</p>
<p>Uza svu opširnost novinskih tekstova u čakovečkom tisku o značenju spomen-dana 9. siječnja kad je 1919., na narodnom zboru u Čakovcu, jednoglasno odlučeno da se prekinu sve veze s Mađarskom i da se Međimurje priključi Hrvatskoj, smatram propustom što se nije opširnije pisalo i o životnom putu vođe i organizatora pokreta za oslobođenje Međimurja dr. Ivana Novaka, premda o toj temi, uz objavljene povijesne izvore (R. Horvat, Kalšan, Kapun), postoje i studije koje vrednuju njegov prosvjetiteljski rad i aktivnost da bi se o pitanju Međimurja obavijestila hrvatska i šira javnost (Bartolić i dr.). </p>
<p>Poseban uvid u Novakovo političko djelovanje od ranih dana njegova školovanja u Varaždinu, Zagrebu i Budimpešti te o njegovim književnim nastojanjima dala je 1998. mr. Ljubica Dujić Jovanović u dokumentarnoj ediciji koju je izdala Knjižnica i čitaonica u Čakovcu: »Dr. Ivan Novak – put k slobodi i pravdi«.</p>
<p>U toj spomen-knjižici, punoj podataka, ponovno je objavljena i već zaboravljena Novakova pjesma »Šutnja« iz ciklusa »U međimurskim vinogradima«, inače prvi put objavljena 1920. u »Almanahu Književnog Juga«. </p>
<p>Što izražavaju ti stihovi? – zapitao sam se pročitavši je. Zar oslobođenjem Međimurja nisu bili ispunjeni Novakovi ideali od najmlađih dana do zrele dobi? </p>
<p>Međimurje je oslobođeno i što dalje? – vjerojatno se pitao i Novak zauzet državnim poslovima koji su mu povjereni. To razdoblje sve do njegove smrti 1934. još nije istraženo. Njegovi su vidici bili zacijelo širi od rodnoga kraja. Kao intelektualac europskih obzora koji je bio djelatan i u Pragu među protjeranim hrvatskim studentima i u Parizu na kongresu slavenskih studenata, položivši dva doktorata (u Zagrebu i Pešti) kao malo tko od hrvatskih inteligenata toga doba u Austro-Ugarskoj, osjetio se zacijelo sputan u maloj sredini, na položaju kakav nije zamišljao ni želio, u društvenom poretku i monarhističkoj državi suprotnoj socijalnim idealima njegove mladosti. Mala sredina zahtijeva mukotrpan rad koji on zdušno obavlja i potiče druge, ali snovi ga vuku dalje – k zvjezdanim daljinama. Je li se u takvom raspoloženju samoće rodila u njemu pjesma »Šutnja«?</p>
<p>Tako sam pisao i pitao se u zapisu objavljenom 1999. u književnom zborniku »Reči rieč«, i tada citirao ocjenu Ljubice Dujić: »Ta pjesma progovara iz dubine razočarane duše. To govori ratnik koji nakon pobjede spoznaje da se bitka nastavlja, a on je na bojištu sve više sam...«</p>
<p>U sličnom raspoloženju samoće Krleža je dvadesetih godina pisao: »O, kako je jadno i tužno u malome gradu živjeti, u sivome tiho sivjeti...«. A drugom prilikom ovako: »Kroz ovo blato nosimo godine jalove, a sanjamo o nebu, gledamo ptice, ždralove«. Slično bi se našlo i u Kranjčevića, Matoša i drugih u prvoj polovici dvadesetog stoljeća sudbonosnog za našu sredinu i hrvatsku inteligenciju. </p>
<p>Cjelovitu monografiju o životnom putu Ivana Novaka još nemamo. Hoće li je tko uskoro napisati? Prilika je to za mlade školovane Međimurce, za nečiji magisterij ili doktorat. Trebalo bi otputovati u Peštu i pregledati brojne njegove tekstove u tadašnjim listovima lijeve orijentacije da se objelodani za što se sve zalagao, kakvim se idealima nadahnjivao, što je rezultiralo i sviješću da socijalne pravde ne može biti bez nacionalne slobode. </p>
<p>Takva monografija naš je dug prema nacionalnom osloboditelju Međimurja dr. Ivanu Novaku. Trebalo bi za to raspisati javni natječaj i osigurati novac. Hoće li to učiniti Međimurska županija?</p>
<p>IVAN HORVATZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Novca ima, samo se krivo knjiži </p>
<p>Hrvatsko zdravstvo oduvijek je bilo na vrlo visokoj i zavidnoj svjetskoj razini. Svi pokušaji dosadašnjih zdravstvenih reformi išli su putem smanjivanja teškom mukom izborenoga zdravstvenog standarda, što je protuproduktivno, nehumano i time neprihvatljivo.</p>
<p>Razlog koji se uporno navodi kao izgovor za tobožnju nužnost »reforme« jest da tobože nema novca. Novca ima i to na pretek, samo se krivo knjiži. Svi prihodi od trošarina na duhan, alkohol, kavu i sl. robe su po logici stvari upravo izravni prihod zdravstva, jer je zdravstvo ono koje po svojoj definiciji mora zbrinjavati posljedice konzumacije navedenih roba, pa je logično da svatko tko naruši svoje zdravlje njihovom konzumacijom upravo kroz trošarine i porez plati svoje liječenje. Ti se nameti knjiže kao prihod proračuna, umjesto da se ispravno knjiže kao prihod zdravstva!</p>
<p> Riječ je o tolikim iznosima da bi uz pravilno knjiženje bilo upitno je li uopće potrebno plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje u današnjem smislu. </p>
<p>Pri tome se i iz istih razloga oštećuju zdravstveni djelatnici, koji imaju višestruko i neopravdano manje plaće nego u Europi, a pri tome više rade.</p>
<p>IVAN ŠOŠTARIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Potres uznemirio Zagrepčane </p>
<p>Jak potres snage 3,5 po Richteru zatresao Samoborsko gorje</p>
<p>U ponedjeljak navečer u 22.29 sati u Zagrebu se osjetio snažan potres, a prema prvim podacima Seizmološke službe, radilo se o potresu jačine od oko 3,5 stupnja po Richterovoj ljestvici s epicentrom 25 kilometara jugozapadno od Zagreba.</p>
<p>Potres se osjetio na području Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, a epicentar potresa bio je u Samoborskom gorju kod mjesta Rude, izvjestio je Krešimir Kuk iz Seizmološke službe.</p>
<p>Intenzitet potresa u epicentru iznosio je 4-5 stupnja MCS. U zapadnom dijelu Zagreba iznosio je četiri stupnja MCS, a u istočnom dijelu bio je nešto slabiji.</p>
<p>Podrhtavanje tla trajalo je nekoliko sekundi, a prema prvim podacima Državne službe 112 nisu zaprimljene nikakve dojave o štetama. </p>
<p>»Čitao sam djetetu priču kad mi se naglo pomaknula stolica. Činilo mi se kao da je u hodniku pao ormar. Supruga je istrčala iz kupaonice blijeda kao krpa. Tada smo shvatili da je potres. «</p>
<p>Ispričao je to Vjesniku jedan čitatelj s Vrbana, možda koju minutu nakon potresa. A onda su počeli zvoniti telefoni... </p>
<p>Karlo Keglević, statist u Hrvatskom narodnom kazalištu i Zrinka Petrušanec inspicijentica, za vrijeme potresa nastupali su u operi u HNK-u tako da nisu osjetili potres, međutim vidjeli su da neki ljudi za vrijeme predstave odlaze. »Oni koji su sjedili u ložama osjetili su potres tako da je većina njih izašla van dok je još trajala predstava«, rekla je Zrinka. Njezin kolega Karlo rekao je pak, da se nakon predstave telefonski čuo sa prijateljicom u Zaprešiću kod koje su za vrijeme potresa padale čaše. Potres je dosta osjetio i Ante Parać, prodavač na kiosku na Trgu bana Jelačića. »Prvo sam mislio da se kiosk zatresao zbog tramvaja, no onda sam čuo na radiju da je bio potres«, rekao je Ante Parać.</p>
<p> Potres je građane većinom zatekao u krevetu, a mnoge je natjerao da istrče iz stanova i kuća. Kod obitelji Jelenić, koja živi u blizini Filozofskog fakulteta, mirnu večer uz televizor prekinulo je tutnjanje i trešnja namještaja i posuđa pa su izišli iz kuće u papučama i kratkih rukava. »U prvom trenutku pomislili smo da se nešto ruši, a tek kad je sve bilo gotovo shvatili smo da je riječ o potresu. Činilo se kako je potres prilično jak«, kažu Jelenići. Kako elektronski mediji u tom trenutku nisu bili od neke koristi, građani su sjeli na svoje telefone pa je u jednom trenutku i telekomunikacijska mreža bila preopterećena. »Osjetili smo potres, ali nismo uspjeli ništa saznati o njemu«, rekli su nam studenti FER-a koji su bili vidno uzbuđeni zbog potresa. </p>
<p>U Folnegovićevu naselju potres je također podignuo brojne građane na noge. Luka Gavranović kaže da je gledao televiziju i upravo se spremao na spavanje, kada je osjetio lagano podrhtavanje. Odmah je pomislio na potres te je iskočio iz kreveta zabrinut za svoju obitelj. »Hvala Bogu što je brzo prestalo«, rekao je Gavranović te dodao kako ga je potres dobro razbudio pa je ostao uz televiziju, ne bi li saznao više o podrhtavanju tla. I Davor Kujek iz Ulice Milke Trnine ostao je iznenađen potresom. Sjedio je pred kompjutorom kad je osjetio da se sve trese. »Presjeklo me«, rekao je Kujek.</p>
<p>[T. Grdić, P. Kostanjšak, M. Pauček, I. Weidlich, Z. Herljević]</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Neka se Bandić izjasni o poskupljenju!« </p>
<p>Zagrepčani strahuju od lavine cijena koju bi moglo pokrenuti poskupljenja vode i odvoza smeća </p>
<p>Bitka Poglavarstva i gradske oporbe zbog cijena vode i odvoza otpada, u četvrtak bi se mogla preseliti i u skupštinske klupe. Oporbenjaci najavljuju da će na aktualnom satu tražiti od gradonačelnika Milana Bandića da se izjasni o najavama povećanja životnih troškova Zagrepčana, što bi moglo izazvati burnu raspravu.</p>
<p>Prva odluka novog holdinga bila je da od 1. veljače poskupe voda (16,7 posto) za domaćinstva i čistoća (27,8 posto) uz mjesečnu naknadu od 12 kuna za odvoz glomaznog otpada. </p>
<p>Zagrepčani strahuju i od rasta cijena javnog gradskog prijevoza što bi, prema oporbenim političarima, moglo izazvati val novih poskupljenja.</p>
<p>»Bandić se još nije izjasnio o novim većim cijenama zato što je ta odluka suprotna njegovim predizbornim obećanjima«, kaže prva dama zagrebačkog HDZ-a Katarina Fuček. Hadezeovci će gradonačelniku uručiti peticiju protiv poskupljenja, s potpisima tisuća građana. Budući da je, rekla je Katarina Fuček, Poglavarstvo i 2003. odustalo od poskupljenja vode, pita se zašto se to ne bi učinilo i sada, kada su s novom organizacijom rada gradska poduzeća najavljivala uštede od 300 milijuna kuna. »Suprotno obećanjima o boljem životu, Bandić je poskupljenjima udario na standard građana«, kaže gradski zastupnik HSP-a Pero Kovačević. On navješćuje da će predsjednici Skupštine Grada Tatjani Holjevac uputiti prijedlog o tome da zastupnici u veljači, na sjednici Skupštine, glasaju o škakljivoj odluci Poglavarstva s ciljem da je opozovu. Predsjednica Kluba zastupnika HNS-a Morana Paliković Gruden tvrdi da u Poglavarstvu lažu o tome kako se cijena vode nije mijenjala četiri godine »jer je voda posljednji put poskupjela zbog gradnje pročišćivača«. Dodaje da će se, zbog amortizacije aktualnih poskupljenja, boriti za smanjenje prireza s 18 na deset posto, ali boji se da je to samo početak novih poskupljenja.</p>
<p> »Tražit ćemo da se o poskupljenjima očituje i Gospodarsko-socijalno vijeće, koje čine gradonačelnik, predstavnici Poglavarstva, udruge poslodavaca i sindikata, i da se ukine sporna odluka zbog koje će građani i dalje osiromašivati«, kaže pak predsjednik Nezavisnog sindikata Mario Iveković.</p>
<p>Na pitanje novinara Vjesnika hoće li se to vijeće sazvati da bi raspravilo o povećanju životnih troškova Zagrepčana, predsjednik Uprave holdinga Slobodan Ljubičić odgovorio je protupitanjem »da li će sutra padati sjekire, ja ne znam« te potvrdio da je odluka o poskupljenju »donesena« i »ad acta«. »Račun za vodu ima sedam stavaka, među kojima se stavka cijene prostornog metra vode nije mijenjala pet godina«, objasnio je Ljubičić. A prošlih godina račun za vodu povećao se zbog gradnje novog pročišćivača, što je sasvim druga stavka od cijene vode, ustvrdio je. </p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Beskućnici na minus 12 spavaju u kartonskoj kutiji </p>
<p>»Odavde nas nitko ne tjera, navečer se znamo pokriti kartonskim kutijama i obično više nas sjedi na jednoj klupi, kako bi nam bilo toplije«, kažu beskućnici </p>
<p>Niske temperature i u Zagrebu najviše su pogodile beskućnike, koji se pred hladnoćom od minus 12 skrivaju u grijanim hodnicima i peronima Glavnog kolodvora. Vjesnikovi reporteri zatekli su ih kako se griju toplim zrakom iz ventilatora u čekaonici za međunarodne poslovne vlakove.</p>
<p>»S Kolodvora nas nitko ne tjera, navečer se znamo pokrivati kartonskim kutijama i obično više nas sjedi na jednoj klupi, poslagani smo kao sardine, kako bi nam bilo toplije«, rekao nam je beskućnik koji je želio ostati anoniman. </p>
<p>Dodao je da u garažnim vagonima više ne mogu prenoćiti jer ih od tamo tjera čuvarska služba zadužena za čuvanje imovine na Glavnom kolodvoru. Čuvarska služba ima 24-satnu ophodnju po vagonima i unutar kolodvorske zgrade. </p>
<p>»Oni nas povremeno znaju tjerati iz kolodvorskih hodnika, ali već znamo kako izgledaju pa ih se klonimo, ima ih šest djelatnika u smjeni, po četiri obilaze vagone, a dvojica su u ophodnji po kolodvorskoj zgradi«, rekao nam je jedan od beskućnika. Tijekom dana beskućnici se često zadržavaju u pučkim kuhinjama, ali navečer ili rano ujutro, makar temperatura padne i na minus 12 stupnjeva, jedini su im spas grijani hodnici na kolodvorima ili javni gradski prijevoz. Inače, kažu, prenoćišta su pretrpana.</p>
<p>»Osim toga, mnogi od nas nisu u stanju gurati se s drugima u jednom krevetu u javnom prenoćištu, pa nam je draža klupa na Gradskom kolodvoru«, kažu beskućnici. Osim beskućnika, na Glavnom kolodvoru zadržavaju se i Romi bez stalnog boravišta, rekao nam je Josip Majetić, čistač Hrvatskih željeznica. </p>
<p>»Uvijek se isti beskućnici zadržavaju u prostorijama Glavnog kolodvora, jer navodno već do pet sati ujutro moraju napustiti prenoćište Crvenog križa pa ih je u to vrijeme i najviše po kolodvorskim čekaonicama i grijanim peronima«, kaže Majetić. Kontrolor karata, Ivan Puškarić rekao je da se beskućnici zadržavaju u praznim vagonima. U zimskim mjesecima to im je jedina prilika da se za večernjih sati ugriju i ne smrznu na niskim vanjskim temperaturama. Prenoćište Crvenog križa, u Ulici Grgura Ninskog, nedaleko Glavnog kolodvora, popunjeno je. Miroslav Pavlija, voditelj prenoćišta, kaže kako tu noći i do 70 beskućnika. Cijena – 35 kuna po osobi – nije mijenjana od 1998., a noćenje s doručkom ne plaćaju beskućnici osobno, već Ministarstvo socijalne skrbi. »Ljudi u prenoćištu ostaju sve duže i duže, makar je objekt predviđen samo za jednokratno noćenje. Nedostaje prostora pa su ležajevi postavljeni jedan pored drugog, tako da se zna dogoditi da se u neke od njih ljudi ne mogu ni uvući«, kaže Miroslav Pavlija.</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Gospođa Dragica ne zna kako dalje </p>
<p>»Trebalo bi u svaki stan ugraditi vodomjer, tako bi svatko platio koliko potroši«, kaže Asim Dervić</p>
<p>Poskupljenje zagrebačke vode neugodno je iznenadilo i stanare Jagićeve 5. Zgrada stara više od 70 godina s osam stanova ima svako malo probleme s vodom zbog dotrajalosti cijevi, tako da su stanari već navikli na česte radove u njihovoj zgradi. Ipak, vijesti o skupljoj vodi primili su kao hladan tuš.</p>
<p>»Hvalimo se da imamo kvalitetnu vodu, ali to ne opravdava ovako visoke cijene. Uskoro ćemo vodu plaćati više od struje«, pesimističan je predstavnik suvlasnika zgrade Asim Dervić.</p>
<p>Zbog pucanja cijevi u zgradi i ispred nje istječe dosta vode, koju netko mora platiti. U zgradi žive uglavnom umirovljenici, koji ionako jedva preživljavaju, a sad ih je još dočekalo i poskupljenje vode. </p>
<p>»Trebalo bi u svaki stan ugraditi vodomjer, s tim se slažu svi stanari. Tako bi svatko platio onoliko koliko potroši«, kaže Dervić. Tvrdi da naplata prema broju članova kućanstva nije poštena. »Jedan stanar te zgrade živi sam, a stalno pušta vodu pa tako potroši i više od neke četveročlane obitelji«, tvrdi Dervić.</p>
<p>Dervić ipak kaže da je većina stanara poštena i prijavljuje točan broj članova kućanstva. To se zahtijeva i od podstanara, kojih je uvijek bilo u njegovoj zgradi. Svjestan je da se u mnogim drugim zgradama podstanarima dosele i njihovi prijatelji pa se nikada točno ne zna koliko ih u stanu živi i troši vodu, a tu vodu plaćaju ostali stanari zgrade.</p>
<p> No, Dervić smatra da samo jedan vodomjer u zgradi ili stubištu previše komplicira obračun potrošnje i da nikako ne može biti pošten, što će građani s poskupljenjem i osjetiti.</p>
<p>Nepošteno je i to, kaže Dervić, da građani Zagreba vodu plaćaju više, kako bi pokrili troškove onih koji se bespravno spajaju na vodovod i »kradu« vodu. »Mislim da se protiv ovakvih odluka treba buniti«, dodaje. Dervić je osobno zadovoljan vodom koju može piti, ali zna da u nekim dijelovima grada iz pipe teče i prljava voda, makar se radi o istom gradskom vodovodu. Sedamdesetosmogodišnja Zagrepčanka i stanarka Jagićeve 5, Dragica Ternovec, nije štedjela teške riječi za gradske vlasti. »To je svinjarija i lopovluk!«, kaže ona i dodaje kako se ne sjeća da je ikad bilo ovako teško preživljavati. S malom mirovinom, sama u hladnome stanu, nakon vijesti o poskupljenju vode gospođa Dragica je rekla: »Ne znam kako dalje, ali koga je još briga za nas obične građane!«</p>
<p>Plaćamo za »kradljivce«</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uporni pilari iz Heinzelove </p>
<p>Prodavači drva i pilari iz Heinzelove ulice i u ponedjeljak su radili svoju uobičajenu smjenu od 7 do 18 sati. Dok je na gradskim ulicama bilo vidljivo manje ljudi nego obično, grupica pilara i prodavača drva u Heinzelovoj, ispod nadvožnjaka, grijala se oko vatre. Pilar Hamdija Široki objašnjava: »U subotu smo ovdje, dok je bilo ljepše vrijeme, prodali oko 40 'metara' drva, a danas samo oko četiri. Ljudima je prehladno da izlaze iz kuće«. Požalio se kako u ponedjeljak još nitko nije zatrebao pilarske usluge i dodao: »Svi koji ovdje rade, od ovog posla žive i prehranjuju obitelji. Nemamo izbora, moramo raditi, bez obzira na temperaturu«. Prema Hamdijinim riječima, potražnja za drvima je sve veća, no cijene padaju: »Sve je više prodavača koji rade na crno, pa registriranim obrtnicima kradu posao«. Njegovi se kolege žale i na velike trgovačke lance gdje se, kako kažu, pod »metar« prodaje paleta duga 80 centimetara, po cijeni od 399 kuna. U Heinzelovoj ulici »metar« bukve ili graba može se kupiti za 250 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zaprešićka staza »posrnulih« dvoraca</p>
<p>Potencijalni izvori velikog profita od turizma danas su rupe bez dna i ostaci ostataka nekadašnjih velebnih građevina</p>
<p>Iako se u turističkim brošurama reklamiraju kao zaprešićka staza dvoraca, šest dvoraca zaprešićkog kraja imaju malo od turizma. Umjesto da poput onih u svijetu ostvaruju velik profit, oni su rupe bez dna, ostaci ostataka nekadašnjih impresivnih građevina, a turistički obilasci svode se uglavnom na razgledanje fasada. </p>
<p>Zaprešićani su nekako najosjetljiviji na Nove dvore, desetljećima izložene vandalizmu i propadanju. Iako su jedini cjelovit gospodarsko-vlastelinski kompleks očuvan u Hrvatskoj, o očuvanosti se zapravo ne može govoriti. Novi dvori su, naime, na popisu World Monuments Funda od 100 najugroženijih spomenika u svijetu. U Gradu Zaprešiću računaju upravo na pomoć te američke organizacije jer dva milijuna kuna, koliko ove godine planiraju uložiti za obnovu, neće biti dovoljno. </p>
<p>Nekoliko kilometara dalje još je jedan dvorac u iznimno lošem stanju. Općinske vlasti Jakovlja upravo su ovih dana upozorile javnost da bi se, ako se uskoro nešto ne poduzme, jedno krilo Dvorca Jakovlje moglo srušiti. Taj dvorac poznat je i po svom perivoju u kojem se nalazi impresivni park skulptura. Premda se radi o djelima uglednih hrvatskih i stranih kipara, pa tako i jedinstvenoj turističkoj ponudi za čitavu zemlju, informacija teško dopire čak i do stanovnika zaprešićkog kraja. </p>
<p>U boljem su stanju ostali dvorci, no daleko su od turizma i zahtijevaju stalnu pomoć društva. Barokni Dvorac Oršić u Bistri već je godinama specijalna bolnica za djecu koja boluju od kroničnih bolesti, a kratko nakon nacionalizacije bio je i dom za »posrnule« djevojke. U zaprešićkom naselju Šibice u baroknom Dvorcu Lužnica smješten je samostan. No on se trenutačno ne može obilaziti, budući da je pretvoren u gradilište – uz njega se gradi moderni duhovni centar.</p>
<p>Malo dalje, u susjednoj općini Brdovec, nalaze se Dvorac Laduč i Dvorac Januševec. U Laduču koji je sagrađen krajem 19. stoljeća, poznatom i po ostacima jedinstvenog francuskog perivoja, dom je za nezbrinutu djecu. Dvorac Januševec, kao najviši domet klasicističke arhitekture u Hrvatskoj, danas služi kao skladište arhivske građe. Iako to ne spominju turističke brošure, umjesto perivoja, pred vratima dvorca zatekli smo plastenike za uzgoj cvijeća i nekoliko kaveza sa zečevima. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Vlak u provaliji, najmanje 39 mrtvih </p>
<p>Prema podacima crnogorske vlade, ozlijeđeno je 135 osoba, od čega 35 djece </p>
<p>PODGORICA, BEOGRAD</p>
<p> – Teška željeznička nesreća dogodila se u ponedeljak navečer u mjestu Bioče desetak metara udaljenom od Podgorice. Putnički vlak na liniji Bijelo Polje – Bar sletio je oko 16 sati s tračnica i survao se u kanjon rijeke Morače. Prema priopćenju crnogorske vlade danom nakon izvanredne sjednice u petak navečer, u najtežoj nesreći u povijesti crnogorskih željeznica poginulo je 39 putnika, a ozlijeđeno 135, od čega 75 djece. Potpredsjednik vlade Miroslav Ivanišević rekao je na konferenciji za novinare da to nisu konačni podaci. </p>
<p>Istražni organi i spasilačke jedinice koje su brzo reagirale naišle su na zastrašujući prizor. Četiri vagona pala su u 50 metara duboku provaliju, neposredno prije tunela. U polumraku, spasioci su izvlačili tijela putnika na snijeg. Iz kanjona Morače čulo se samo zapomaganje, a krvi je bilo na sve strane.</p>
<p>Crnogorski vicepremijer Miroslav Ivanišević izjavio je da je, prema neslužbenim informacijama, u vlaku bilo gotovo 200 putnika, među kojima veliki broj djece koja su se vlaćala sa skijanja. Uzrok nesreće je kvar kočnica. U akciji spašavanja sudjelovalo je preko 300 pripadnika MUP-a i kompletna hitna pomoć. Sve podgoričke bolnice bile su dežurne sinoć. No, izvlačenje putnika predstavljalo je nadčovječanski napor zbog nepristupačnog terena, dubokog snijega i jakog vjetra koji je duvao.</p>
<p>Predsjednik Filip Vujanović i premijer Milo Đukanović posjetili su mjesto nesreće. Vlada je u kasnim večernjim satima održala izvanrednu sjednicu posvećenu zbrinjavanju ozlijeđenih. Državna televizija prekinula je redovan program u 17.30 da bi izvještavala o nesreći, a uslijedili su pozivi porodicama pokretnih bolesnika koji su se liječili u Kliničkom centru u Podgorici da dođu i odvedu ih kući, kako bi se stvorili kapaciteti za prijem ozlijrijeđenih.</p>
<p> Vlada je proglasila trodnevnu žalost u Crnoj Gori. Ministar prometa i pomorstva Andrija Lompar podnio je neopozivu ostavku. </p>
<p> Službeni Beograd odmah je ponudio pomoć upućivanjem interventnih timove, dok je ministar obrane SCG Zoran Stanković otputovao je na mjesto nesreće. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sućut Mesića i Sanadera </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i hrvatski premijer Ivo Sanader uputili su u utorak navečer izraze sućuti u povodu teške željezničke nesreće koja se u ponedjeljak dogodila pokraj Podgorice.</p>
<p> Predsjednik Mesić uputio je poruke s izrazima sućuti predsjedniku državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozaru Maroviću te predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću. </p>
<p> Premijer Sanader uputio je brzojav sućuti crnogorskom premijeru Mili Đukanoviću. »S nevjericom sam primio vijest o teškoj željezničkoj nesreći kod Podgorice. Dopustite mi da Vama, crnogorskoj Vladi i obiteljima stradalih u ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno, izrazim duboku i iskrenu sućut«, stoji u brzojavu sućuti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Pronađen kip egipatske kraljice </p>
<p>KAIRO</p>
<p> - Američki arheolozi pronašli su u egipatskom Luksoru kip staroegipatske kraljice Tiy, majke faraona Ehnatona, objavilo je u ponedjeljak egipatsko vijeće za povijesne spomenike. Arheolozi sa sveučilišta Johns Hopkins pronašli su kip u Luksoru, nedaleko od statue njezina muža, faraona iz 18. dinastije Amenofisa III. Kip od crnoga granita visok 140 cm u dobrom je stanju, a na njemu je uklesano ime Tiyina muža koji je vladao Egiptom od 1391. do 1353. godin prije Krista. Smatra se da je Tiy bila prva kraljica Egipta koja je, uz svog supruga, imala važnu ulogu u upravljanju zemljom. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Pronađen 3200 godina star kostur</p>
<p>HANOJ</p>
<p> - Arheolozi su u sjevernom Vijetnamu nedavno otkrili odlično očuvan kostur mlade žene zakopan ondje, prema njihovoj procjeni, prije 3200 i 3700 godina. Riječ je o jednom od najstarijih očuvanih ljudskih kostura koji svjedoči o postojanju vijetnamske civilizacije tijekom brončanog doba u delti Crvene rijeke. Kostur žene stare između 20 i 30 godina otkriven je u nedjelju u grobnici u pokrajini Phu Tho, oko 80 kilometara zapadno od Hanoja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Topla odjeća za pse </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Građani Barnaula, glavnoga grada ruske republike Altaj, gdje se temperatura u ponedjeljak ujutro spustila na 37 stupnjeva ispod ništice, pripremili su za velike hladnoće i kućne ljubimce, kupivši im toplu odjeću. Najtraženiji su bili kombinezoni s krznom za pse, u kojima ostaju nepokrivenima samo glava i rep psa. Topla odjeća ne kupuje se samo za male pse, nego i za dobermane i rotvajlere. Ove sezone pseća moda predlaže jednobojne kombinezone, osobito u plavoj i crnoj boji, s džepovima sa strane. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićenje u Tokiju</p>
<p>TOKIO</p>
<p> - Internetska tvrtka »Livedoor co« je zatvorena, a njen osnivač Takafumi Horie uhićen u ponedjeljak u Tokiju zbog kršenja sigurnosnih zakona. Velika medijska pompa pratila je uhićenje Horie, koji je poznat zbog svog rastrošnog života. Sjedište donedavno uspješne tvrtke je u centru Tokija, u zgradi Roppongi Hills.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Za Washingtonov portret 21,3 milijuna dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Portret Charlesa Willsona Pealea, koji prikazuje Georgea Washingtona u prirodnoj veličini na bojnom polju tijekom američkog revolucionarnog rata, dosegao je cijenu od 21,3 milijuna dolara na aukciji održanoj u subotu u Christiesu. Riječ je o rekordnoj cijeni postignutoj za neki američki portret, »George Washington u Princetonu« jedan je od osam portreta koje je od 1779. do 1781. godine naslikao Peale i jedini koji je bio u privatnom posjedu. Kuća Christie’s nije otkrila ime kupca. [AP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Skijanje izmislili Kinezi? </p>
<p>PEKING</p>
<p> - Crteži lovaca na stijenama u pokrajini na sjeverozapadu Kine mogle bi biti dokaz da su Kinezi skijali još u starijem kamenom dobu. Crteži u planinama Altaj u autonomnoj pokrajini Xinjiang (sjeverno od Tibeta) »prikazuju ljude koji love dok skijaju i prema tome arheolozi dokazuju da je područje Altaja bilo mjesto na kojem se skijalo prije 100 do 200 stoljeća«. Kinezi si pripisuju zasluge za brojne invencije, uključujući barut, papir, golf, nogomet, tjesteninu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Revolucija za mrtve zečeve</p>
<p>I danas teoretičari umjetnosti pokušavaju proći kroz labirinte Beuysova stvaralaštva </p>
<p>Prilikom jednog nadlijetanja ratišta 1943. godine, Beuysov je zrakoplov pogodilo rusko topništvo. Uspio je dovesti svoj zrakoplov iza njemačkih linija, ali mu se zbog iznenadne snježne oluje pokvario visinomjer, te je zrakoplov pao. Tatari otkrivaju Beuysa, u potpunoj divljini u uskom grlu Krima, njeguju ga dok je u nesvijesti, otprilike nekih osam dana, sve dok ga jedan njemački komandos nije uspio prebaciti do vojne bolnice.</p>
<p>Tako glasi »mit o postanku« jednoga od najznačajnijih umjetničkih fenomena 20. stoljeća - mit o njemačkome umjetniku Josephu Beuysu. I 20 godina nakon njegove smrti, brojni kritičari i teoretičari umjetnosti pokušavaju proći kroz labirinte njegova stvaralaštva budući da je riječ o umjetniku koji je svojim djelovanjem proširio granice onoga što smatramo umjetničkim djelom. Svojim je akcijama, performansima, instalacijama i objektima neprestano ukazivao na besmislenosti granica između života i umjetnosti jer je za njega život bio umjetnost, a umjetnost život. Tako jedna od njegovih najpoznatijih rečenica »Svaki je čovjek umjetnik« i dan-danas izaziva brojne nesporazume i pogrešna tumačenja.</p>
<p> Osim kao umjetnik, Beuys je bio iznimno popularan i kao predavač. Naime, u ljetnome semestru 1971., prije no što su uslijedili sudski sporovi oko njegova otkaza na Akademiji, 300 studenata izabralo je Beuysov kolegij iako nisu »prošli« prijamni ispit, a normalan broj upisanih studenata bio je između deset i dvadeset. Tada je Beuys zabilježio: »Moje najzanimljivije studente nećete naći u redovima onih studenata koji su predali sjajne prijamne mape, nego prije među onima koji su bili odbijeni.« </p>
<p>Još jedan u nizu recentnih pokušaja boljeg razumijevanja Beuysova stvaralaštva je i izložba koja se ovih dana održava u bonskom Kunstmuseumu pod nazivom »Znakovi iz smeđeg prostora«, a na kojoj se mogu razgledati brojni Beuysovi objekti i grafičke serije. Jedan od zaštitinih znakova Beuysova autorstva na svakoj ozbiljnijoj izložbi toga umjetnika, pa tako i na ovoj, svakako su saonice na kojima je pusteni pokrivač, svjetiljka i komad slanine. Naime, kako bilježe brojne Beuysove biografije, umjetnik se nejasno sjeća da su ga nakon pada njegova izvidničkog aviona Tatari njegovali, prekrili tijelo mašću i zamotali u pust kao izolator zadržavanja topline. No, »mit o podrijetlu« upotrebe pusta, slanine, guste smeđe boje, voska i masti samo je jedan u nizu složenih sustava za kojem posežu tumači Beuysova opusa. </p>
<p>Svakako jedan od najznačajnijih Beuysovih »projekata« na koji se nastavljaju mnogi umjetnici i teoretičari jest projekt »socijalne skulpture« do čije je artikulacije umjetnik došao kroz brojne umjetničke radove, životno iskustvo, ali i proučavanja. Tako je na razvoj Beuysove misli utjecao pokret Fluxusa (između 1962. i 1965. Beuys je bio usko uključen u međunarodni pokret i sudjelovao na fluxusovskim događajima) i teorija antropozofa Rudolpha Steinera o duhovnoj evoluciji čovječanstva. Uz to, Beuysa je oblikovala misao nove ljevice njemačkog neoanarhizma iz 60-ih godina kao i ideje alternativnih i ekoloških pokreta zelenih. </p>
<p>No, još ranije, tijekom studija kiparstva pri Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu 1948.godine, Beuys proučava »Uliksa« i »Finneganovo bdijenje« Jamesa Joycea te radove Leonarda i Paracelsusa. Između završetka školovanja i početka akademske karijere kao predavača na düsseldorfskoj Akademiji, Beuys se povlači na deset godina u rodno Donje Porajnje, gdje živi poput pustinjaka u društvu lisica i zečeva. Tako i zec, uz kasniji simbol Sjeverne Amerike - kojota, postaje presudan amblem života u njegovu djelu. Ideja »socijalne skulpture« uključuje tada inovativnu ideju kako je umjetnost most čovjeka prema široj zajednici, makrokozmosu. Umjetnost u Beuysovu tumačenju jest dio globalnog procesa koje ne isključuje ni jedno živo biće. Odatle 1963. ideja o osnivanju političke stranke za životinje, u kojoj umjetnik postaje »poglavica« životinja odnosno performans u kojem Beuys provodi osam sati zamotan u pust s dva mrtva zeca. Dvije godine poslije, Beuys »ulazi« u povijest umjetnosti performansom u kojem je proveo tri sata objašnjavajući svoju umjetnost mrtvomu zecu. Düsseldorfska galerija, poprište događaja, bila je zatvorena za javnost i izvedba se mogla vidjeti samo kroz ulične prozore. Beuysova glava bila je prekrivena medom i pozlatom, a za noge privezani željezni i pusteni potplati. Slika »pozlaćena« umjetnika koji tiho govori nijemoj životinji ono što ne može reći svojim bližnjima, ljudskim bićima, postala je jedna od najsnažnijih slika umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. U hrvatskome stvaralaštvu Beuysova izvedba najsnažnije je odjeknula u slikama Lovre Artukovića iz ciklusa nastaloga 1999.</p>
<p>Od 1967. godine Beuysove umjetničke akcije neraskidivo su povezane s ideološkim i društvenim akcijama. Tada umjetnik bilježi: »Sloboda jednako samoodređenje jednako kreativnost jednako umjetnost jednako čovjek. To je opravdanje jednadžbe 'umjetnost je čovjek, čovjek je umjetnost'. To je formula na koju se pozivam kada kažem da je svako ljudsko biće umjetnik.« Krajnji cilj jest ostvarivanje »socijalne skulpture« koja će se dogoditi kada i posljednji čovjek koji živi na Zemlji postane umjetnik. Upravo iz tih ideja razvijaju se projekti poput osnivanja Slobodnog sveučilišta, otvaranje informacijskog ureda »Organizacije za izravnu demokraciju javnim referendumom« na 5. smotri Documente, gdje je Beuys razgovarao o umjetnosti s posjetiteljima, akcija »čišćenja« crvenom metlom ulica Istočnog Berlina ili sađenja 3500 hrasova za Documentu iz 1984. </p>
<p>Beuys je odbijao biti svrstan među proroke umjetnosti, već je vidio sebe ponajprije kao pedagoga. U tome svjetlu valja sagledati i radove hrvatskih umjetnika koji se referiraju na Beuysa: od izravne suradnje Brace Dimitrijevića na jednoj od smotra Documente,preko fotomontaže Željka Badurine ili pokušaja ugošćivanja Josepha Beuysa u zagrebačkoj Galeriji SC 1974. (pokušaj voditelja Galerije Vladimira Gudca je propao, Beuys je otišao u Beograd, no Gudac je napravio s njim razgovor koji je na CD objavljen prošle godine u izdanju Goetheova instituta). </p>
<p>No, najbolji hommage Beuysovoj aktivnosti je akcija koju su 2004. godine izveli umjetnik Gordan Karabogdan i povjesničar umjetnosti Nikica Klobučar kada su posudili video dokumentaciju Beuysovih izvedaba s izložbe »Enigma objekta - zbirka Centra Pompidou«. Slobodna distribucija dokumentacije Beuysovih performansa, koju je omogućio taj dvojac, u izravnoj je vezi s umjetnikovom misli o nesputanu protoku kreativne energije odnosno onemogućavanju pretvaranja umjetničkog objekta u fetiš za »izabrane«. </p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Knjige koje su mijenjale povijest</p>
<p>Homerovi epovi bili su uzor Aleksandru Makedonskomu, na razvoj europske civilizacije utjecali su grčki mitovi, Vergilijeva »Eneida« bila je stožer latinske Europe, Tolstojev »Rat i mir« razvija misao o neumoljivom žrvnju povijesti, a mnoge druge knjige sve do danas označuju promjene svjetonazora </p>
<p>Kako bi izgledala zapadna civilizacija da Aleksandar Makedonski nije rastao uz Homerovu »Ilijadu« i sanjao o herojskoj sudbini »dičnoga« Ahileja što ga je na posljetku odvelo u osvajanje Istoka sve do Himalaje i Inda? Njegova je kulturna politika bila ujediniti filozofsko i političko svjetlo Zapada s duhovnom mudrosti Istoka, čime je pokrenuo jednu od najblistavijih kulturnih epoha u povijesti poznatu kao helenizam. </p>
<p>Ništa manje na razvoj mediteranskih civilizacija nije utjecala Homerova »Odiseja«. Ponukani pomorskim pustolovinama kralja Itake, drevni su se pomorci s heladskih, maloazijskih i sjevernoafričkih obala otiskivali u istraživanje Sredozemlja.</p>
<p> Osim Homerovih besmrtnih epova još su više na razvoj europske kulture, umjetnosti, književnosti i filozofije (a na poseban način moderne psihoanalize) utjecali drevni grčki mitovi u kojima su mnogi genijalni umovi poput Friedricha Nietzschea i Sigmunda Freuda vidjeli ključeve za razumijevanje skrivenih znanja o makro i mikrokozmosu. </p>
<p>U rimskome književnom panteonu možemo izdvojiti Lukrecijev spjev »O prirodi«, koji pjesnički razrađuje Epikurovu filozofiju, što je stoljećima, sve do novovijekog racionalizma, činila jedno od najčvršćih uporišta znanstvenoga materijalizma. </p>
<p>I svakako Vergilijevu »Eneidu«, koja je latinski jezik i kulturu učinila kulturnim stožerom Europe sve do početaka rađanja nacionalnih kultura.</p>
<p> Nakon antičke književnosti i filozofije sve do razvijenog srednjeg vijeka i pojave kršćanskoga genija poput Dantea Alighierija i njegove »Božanstvene komedije«, ne nalazimo pisca i djela koje bi s takvom snagom utjecalo na tokove europske kulture i povijesti. Na sasvim drugačiji način, ali jednakom snagom, utjecalo je na europsku kulturu drugo srednjovjekovno remek-djelo Boccacciov »Decameron«. </p>
<p>Sadržajem i stilom to pionirsko novelističko djelo, koje ismijava licemjerje i izopačene vrijednosti (kvazi)religioznog dogmatizma, svojom je realističnosti i plastičnosti narodnog jezičnog izraza bilo uzorom idućim naraštajima pripovjedača. </p>
<p>Renesansa pak donosi obilje primjera koji potvrđuju kako se slobodarski duh građanske civilizacije počeo izdizati iz okova vjerskog dogmatizma i vraćati čovjeka-pojedinca u središte traganja, otkrića i stvaranja ovoga svijeta.</p>
<p> Čovjek istraživač, umjetnik, društveni reformator i »borac protiv vjetrenjača« junak je renesansnih remek-djela poput Rabelaisova »Gargantue i Pantagruela«, Cervantesova »Don Quijotea« koji se ruga trubadurskim viteškim idealima ili Erazmove »Pohvale ludosti« koja s dubokim humanizmom razobličuje ludilo vjerskih sukoba te upućuje na toleranciju i suživot različitih uvjerenja i svjetonazora. </p>
<p> Taj plodonosni utjecaj literature na korjenite društvene promjene nastavio se snažno širiti i u razdoblju romantizma, koje je obilježilo buđenje nacionalne svijesti europskih naroda, a samim tim i uspostava nacionalnih granica, književnosti, kultura...</p>
<p>Byron, Goethe, Hugo, Puškin i Ljermontov ustoličuju svojim djelima prototip novog čovjeka, beskompromisnog individualca, nonkonformističkog buntovnika koji eskapistički bježi od restriktivnih društvenih normi (»Childe Harold«, »Jevgenij Onjegin«, Pečorin iz »Junaka našeg doba«), romantičnog emotivca koji živi srcem i nije u stanju praviti kompromise između svojih osjećanja i društvenih standarda (»Patnje mladog Werthera«), »otpadnika« kojeg je sustav žigosao, ali koji nalazi svoje iskupljenje boreći se do zadnjega za obespravljene (Jean Valjean u »Jadnicima«). </p>
<p>Realizam i naturalizam samo produbljuju tu intimnu odiseju pobunjenog pojedinca razgolićujući društvenu farsu do kosti. Tako Balzac u čitavom nizu romana koji tvore njegov pripovjedni ciklus »Ljudska komedija« slika likove koji su ili naivne žrtve iskvarenog sustava vrijednosti (»Otac Goriot«, »Izgubljene iluzije«, »Sjaj i bijeda kurtizana«) ili su pak deziluzionirani borci protiv istoga poput Vautrina, koji svojom ličnosti povezuje niz Balzacovih romana.</p>
<p> Lav Tolstoj homerovskim zamahom u »Ratu i miru« razvija složeno viđenje neumoljivog žrvnja povijesti koji melje čitave narode i ljudske sudbine da bi jedne uzdigao do besmrtne slave, a druge survao u anonimne rake bešćutnih ratnih klaonica. Gustave Flaubert, manje epski, ali psihološki suptilno, u »Gospođi Bovary« raskrinkava lažnu idilu malograđanske pastorale.</p>
<p> A sličnim postupkom i David Herbert Lawrence u »Ljubavniku lady Chaterly« razgolićuje dvolični moral viktorijanskog društva. Emile Zola u »Germinalu« daje nepoštednu kritiku surovog kapitalističkog izrabljivanja radnika i najavljuje procvat socijalno angažirane književnosti 20. stoljeća.</p>
<p>Fjodor Mihajlovič Dostojevski u introspektivnim, autoopservacijskim »Zapisima iz podzemlja« anticipira moderni psihološki roman koji će na svoju filološku i psihološku odiseju »u potrazi za izgubljenim jezikom« zaploviti u Joyceovu »Uliksu« i Millerovoj »Rakovoj obratnici«.</p>
<p> Oba romana su godinama bili proskribirani na engleskome, odnosno američkom izdavačkom području kao moralno nepoćudni. Međutim, njihov prinos modernoj književnosti i kulturi je nezaobilazan upravo stoga što su unijeli jezik i psihologiju ulice, slamova i bordela pokazujući da život, a samim time i umjetnost koja slika autentični život, nije rezerviran(a) samo za uzvišena mjesta, okolnosti i teme. </p>
<p>Od početaka moderne pa do naših dana moglo bi se nabrojiti još niz autora i naslova koji su poticali promjene u svjetonazoru i kulturi te značajno pridonijeli emancipaciji pojedinca, međutim razvoj masovnih medija nakon moderne osjetno je smanjio društveno-kulturni utjecaj književnosti. </p>
<p>Unatoč tomu, knjige koje su mijenjale povijest (čak i ako se više ne pišu), još se čitaju i još nadahnjuju, jer zahvaljujući svojoj genijalnosti nose univerzalnu poruku iz koje svaki naraštaj može ponovno iščitavati skriveno naličje svojega vremena. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Velemajstor zabave</p>
<p>Iskreno, Spielberga više volim kad režira uzbudljive žanrovske filmove nego kad se silno trudi biti umjetnik </p>
<p>Malo je koji američki redatelj obilježio suvremeni žanrovski film kao Steven Spielberg, </p>
<p>Od svoga prvog kratkog filma 1959. snimio je gotovo pedeset filmova, ali će ga se najviše pamtiti po pustolovnoj trilogiji »Indiana Jones« i filmu »E.T.«, dok je nedavnim »Specijalnim izvještajem«i »Ratom svjetova« pokazao je da je još u formi za znanstveno-fantastične spektakle. </p>
<p>Spielbergovi filmovi, od pustolovnih do horora, nametali su standarde tim žanrovima i bili polazištem za brojne manje uspjele imitacije. Primjerice, kultni horor-triler »Ralje« unatoč razvoju tehnologije specijalnih efekata do danas ostaje nenadmašen kad je tema morskih pasa u pitanju.</p>
<p> Spielberg je u njemu briljantno gradio napetost, a da uopće ne prikaže morskog psa do druge polovine filma, koristeći se kamerom iz grabljivčeve perspektive ili Williamsovom glazbom da dočara njegovo kretanje – sjetimo se samo scene u kojoj veliki bijeli u predvečerje razara drveni mol.</p>
<p> Uz crnohumorne detalje, sjajan kontekst s gradonačelnikom koji će napraviti sve da spasi turizam i raspletom koji ledi krv u žilama, Spielberg je snimio žanrovski klasik. Tada je taj film bio promatran samo kao blockbuster, no kvalitetni žanrovski filmovi iz toga vremena s vremenom sve više dobivaju na cijeni i zaslužuju svoje mjesto u antologijama i enciklopedijama, kao i njihovi već etablirani prethodnici iz prve polovice 20. stoljeća. </p>
<p>Iskreno, Spielberga više volim kad režira uzbudljive žanrovske filmove nego kad se silno trudi biti umjetnik. Njegovi doprinosi pustolovnom filmu, hororu ili znanstveno-fantastičnom filmu su neosporni, no u njegovim dramama uvijek ima nečega previše, u scenografiji, glazbi, bojama ili osjećajima likova.</p>
<p>Kao dijete željno ljubavi (što je doista bio) Spielberg ponekad ne zna zauzdati svoju emocionalnost, što je najrecentnije dokazao filmom »Umjetna inteligencija«. Treba mu se priznati da uspijeva napraviti i drame privlačne široj publici i uvažavati njegovu dosljednost klasičnom fabuliranju, ali hrabrost, autentičnost i nepatvorenost koji imaju brojni američki nezavisni filmovi jednostavno ne stanuju u njegovu svijetu. </p>
<p>S bogatstvom danas procijenjenim na dvije milijarde dolara, Spielberg je jedan od rijetkih redatelja koji je imao potpunu produkcijsku kontrolu nad svojim filmovima (prvo putem vlastite produkcijske kuće Amblin, a od 1995. i Dreamworksa koji su Geffen i Katzenberg prošlog mjeseca ipak prodali Paramountu).</p>
<p> No, njegovo ime je danas toliki trademark da sam njegov potpis jamči filmu pristojnu zaradu, čak i kad riječ o filmovima inače nekomercijalne tematike, pa ne treba očekivati da će bilo tko usmjeravati njegov rad, neovisno o vlasništvu produkcijskih kompanija.</p>
<p>U hrvatska kina upravo kreće u distribuciju njegov film »Munich«, koji je kontroverzna priča o osveti – nakon tragičnih događaja na olimpijadi u Münchenu 1972. agent Mossada sa svojim timom po naredbi premijerke Golde Meir kreće u potragu za palestinskim teroristima koji su ubili izraelske sportaše.</p>
<p> Njegovi idući filmovi su biografski film o Abrahamu Lincolnu i dugo očekivani i odgađani četvrti nastavak pustolovnog serijala o Indiani Jonesu, koji priprema zajedno s suautorom toga projekta Georgeom Lucasom, sada slobodnim nakon što je definitivno okončao svoju znanstveno-fantastičnu sagu. </p>
<p>Skepsu donosi činjenica da je Harrison Ford, koji će po najavama opet igrati glavnu ulogu smjelog arheologa, već ušao u šezdeset i četvrtu godinu života. Nastupi Seana Conneryja u akcijskim ulogama u »Hridi« i »Klopci« pokazuju da je sve moguće, no uspjeh filma ovisit će prvenstveno o Spielbergovoj kreativnoj energiji.</p>
<p> Taj najmoćniji redatelj današnjice, šezdesetogodišnjak s duhom dječaka, još je gospodar američkog žanrovskog filma, kojeg brojni sljedbenici poput Ronalda Emmericha, Wolfganga Petersena ili Stephena Sommersa još nisu uspjeli skinuti s trona.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Zlatni dečki</p>
<p>Dok su Wilco razorili pravila alt-countryja, Ryan Adams objeručke je prigrlio mogućnosti srednjostrujaške karijere </p>
<p>Kao pjevač i glavni autor grupe Whiskeytown, prvoboraca alternativnog countryja devedesetih, Ryan Adams nametnuo se kao možda najperspektivniji autor svoje generacije. Nakon tri albuma i prestanka rada Whiskeytowna samostalna karijera bila je izgledna opcija koju je Adams obilatio iskoristio, priređujući svakih par godina ekstremna diskografska izdanja. </p>
<p>S prva dva odlična solo albuma upisao se na ne pretjerano dugu listu izvođača koji u jednoj kalendarskoj godini imaju dovoljno snage i inspiracije za dva dvostruka (po vinilnim mjerilima) albuma. </p>
<p>»Haertbreaker« i »Gold« bile su ploče kojima je artikulirano oživotvorio fascinaciju rock korijenima i imenima poput Grama Parsonsa, Neila Younga, Rolling Stonesa, Brucea Springsteena ili Vana Morrisona, te se pokazao kao reformator vitalnih karakteristika rock glazbe i nastavljač rock tradicije koja je s njim dobila legitimnog nasljednika. </p>
<p>Onda su počeli problemi. Netko je u povodu predzadnjeg albuma postave Wilco pametno primijetio kako su rodonačelnici alternativnog countryja devedesetih hrabro razorili pravila žanra i odrekli se lakog puta, dok je Adams s »Goldom« prigrlio sve mogućnosti srednjostrujaške karijere.</p>
<p> Idući album »Demolition«, popunjen restlovima s par studijskih snimanja, pokazao je pad samokontrole, a s dva iduća, istodobno objavljena studijska albuma, prije tri godine napravio je polovičan posao. </p>
<p>Vijesti su bile dobre i loše: koliko je »Rock N Roll« bio razočaravajući »brzi« album posvećen britanskoj pop-glazbi osamdesetih, baladni »Love Is Hell« (objavljen na dva CD-a) bio je zanimljiviji, ali svejedno patetičan i manirističan spram nedostignutog remek-djela kakav je ostao »Heartbreaker«.</p>
<p>Stroga je prošla godina s najavom čak triju novih, istodobno snimljenih Adamsovih albuma, zvučala kao moguća prijetnja i blagoslov istodobno. Nakon što smo prvo čuli dvostruki CD »Cold Roses«, zatim »Jacksonville City Lights« i sada »29« (Lost Higway/Aquarius), jasno je da se radi o prijelomnom vremenu za Adamsa, koji se fizički, nakon dizajniranih ekscesa, uspješno spustio na zemlju, ali autorski vinuo do rubova dosegnutih s »Heartbreaker« i »Gold«. </p>
<p>»29« funkcionira kao »isposnička« ploča s brojnim referencama na odrastanje autora koji je, ušavši u tridesete godine, iza sebe ostavio ranu mladost, ali, znajući za propulzivnost i sklonost brojnim stilskim pravcima, pred sobom ima otvorene brojne putove. </p>
<p>Snimljena kao kantautorska ploča sa solističkom Adamsovom pratnjom, »29« prednost ima i u povratku starog suradnika, producenta Ethana Johnsa – sina Glyna Johnsa, renomiranog snimatelja Stonesa, The Who, Led Zeppelin i drugih početkom sedamdesetih – što ga i zvukom približava minimalizmu »Heartbreakera«. </p>
<p>Postava Wilco u devedesetima je presudno pomogla proboju alternativnog countryja u zonu kreativne hiperprodukcije.Briljantni »Yankee Hotel Foxtrot« depresiji je dao vidljiv manevarski prostor hermetičnim eksperimentom u pjesmama s cut & paste tekstovima i kompleksnijim melodijskim strukturama. </p>
<p>Zadnji album »A Ghost Is Born« predstavljen je turnejom čiji su nastupi, snimljeni u Chicagu, objavljeni na Wilcovu prvom koncertnom albumu »Kicking Television – Live In Chicago« (Nonesuch/Dancing Bear).</p>
<p> Koncepcijski ambiciozna i zvukom uzbudljiva dvostruka zbirka kreće se od klasičnoga gitarističkog zvuka do nekonvencionalnih ambijenata. Posložen kao inspirativno neuredan kolaž distroziranih gitara, puhača, nježnih melodija, kakofoničnih elektronskih minijatura i čudnih balada, »Kicking Television« pruža dojmljivu sliku više nego dojmljive američke postave. S par inventivnih trenutaka Wilco uporno grade i razgrađuju pravila, mješavinom minimalističke ambijentalnosti i komforne rock svirke, kao sretnom spoju dvaju zanimljivih krajnosti.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Javna prodaja ulaznica mogla je biti tragedija</p>
<p>Zamislite da smo ulaznice stavili u slobodnu prodaju, bio bi red od Rusanove do Trga bana Jelačića. Prisjetite se samo 1999. i pretprodaje ulaznica za utakmicu Hrvatska - Jugoslavija, kaže Marković </p>
<p>Nakon slavlja jutra su najčešće mamurna. Tako ipak nije s predsjednikom Hrvatskoga nogometnog saveza Vlatkom Markovićem, koji je ovih dana imao što slaviti. Orden viteza nacionalnog reda, koji mu je dodijelio francuski predsjednik Jacques Chirac, a uručio predsjednik Francuskoga nogometnog saveza Michel Platini, resio je Markovićev sako na prigodnoj proslavi u Sheratonu, uz brojne uzvanike koji su uživali u zvucima tamburaša i Markovićeva ljubimca Zvonka Bogdana. </p>
<p>Iako je druženje potrajalo do kasno u noć, Marković je očito u dane nakon fešte još svježiji nego uoči proslave. Razumljivo, takvo priznanje koje se u Francuskoj dodjeljuje nakon pomnih analiza, sve kako se ne bi potkrala koja slučajna pogreška, Markovića je napunilo energijom, pojačavajući spoznaju kako njegov rad u nogometu nije ostao nezapažen, kakav već osjećaj ima u zemlji čiji je predsjednik nogometnog saveza. </p>
<p>Nije tajna da je Marković u nas nerijetko označavan problematičnim likom našeg nogometa, osporavajući mu zasluge u vođenju Saveza, a da o prijašnjim omalovažavanjima zasluga da i ne govorimo. Stoga se nekad ne čudimo osornim Markovićem odgovorima poput onih kako mu nitko ništa ne može... Danas Marković ne mora biti osoran, priznanje iz Francuske zacijelo mu je došlo kao pravi lijek na optužbe koje je morao trpjeti. </p>
<p>I doista, nakon priznanja uručenog u francuskom veleposlanstvu i proslave, Marković se doima poput opuštenog čovjeka, bez ikakve potrebe da nekome tko je spomenuo njegovo ime u negativnom kontekstu uopće odgovara: </p>
<p>»Bili su to divni dani za mene. Imao sam malu tremu u veleposlanstvu kad sam dobivao priznanje, a proslavom sam oduševljen, jer je sve ispalo, kako mi je rekao Michel Platini, spontano i veselo. U takvim proslavama postoji mogućnost da se mnogi uzvanici osjećaju pomalo sputano, a Platini se ponašao tako opušteno, što je i meni pomoglo da budem ležerniji. Naravno da mi je francusko priznanje dalo veliku radost, no ne želim biti kurtoazan i reći da je to priznanje samo meni. Volio bih da se to shvati kao priznanje Hrvatskoj. Uživam u tome da je priznanje došlo iz države koja poznata po kulturi, sportu i civilizacijskoj razini...« </p>
<p>Kako danas stoji hrvatsko-mađarska kandidatura za organizaciju EP-a 2012. godine, pogotovo nakon što je vaš prijatelj Imre Boszoky smijenjen s dužnosti predsjednika Mađarskoga nogometnog saveza? </p>
<p>»Imre Boszoky bio je i ostat će moj prijatelj. Nažalost, to što mu se dogodilo potvrđuje pravilo da u tranzicijskim zemljama pravila nema. On je smijenjen, unatoč izvrsnom radu. Čim se digneš i u nečemu uspiješ, odmah te se poklopi. To što se dogodilo Boszokyju od početka smo shvatili kao problem, no pretjerali smo. Mađari i dalje žele organizaciju, a u cilju toga je Boszoky i ostao u Odboru za organizaciju. Eto, 26. siječnja u Budimpešti hrvatska će vlada imati sjednicu s mađarskom vladom, bi ćemo i mi tu, članovi HNS-a i naši gosti iz mađarskog nogometa. Sastanak i podrška dvije vlade i nama će dati sigurnost, jer bez potpore države i njezinih jamstava do takvoga velikog natjecanja ne možemo doći. A ja sam još uvijek uvjeren da ćemo dobiti organizaciju europske nogometne smotre.« </p>
<p>• Priznajete da se naš nogometni savez, kao i većina ostalih saveza, susreće s velikim teškoćama oko distribucije ulaznica za SP u Njemačkoj. </p>
<p>»Vjerujte mi, to je strašno. Srećom da smo mi u HNS-u napravili distribuciju preko interneta, kao i još neki jači savezi. Jer, svaki drugi način prodaje mogao bi uzrokovati čak i tragediju. Zamislite da smo ulaznice stavili u slobodnu prodaju, bio bi red od Rusanove do Trga bana Jelačića. Prisjetite se samo 1999. i pretprodaje ulaznica za utakmicu Hrvatska - Jugoslavija. Policija je tada jedva spriječila tragediju zbog silne gužve. Nemoguće je zadovoljiti sve koji žele na naše utakmice. No, pitam sve ostale da zamisle kako se ulaznice teško raspodjeljuju u Engleskoj, gdje živi 60 milijuna ljudi, ili u Japanu među 140 milijuna stanovnika, ili kod Brazilaca kojih je 160 milijuna... </p>
<p>Dio ulaznica prodali smo putem web stranice, a Fifa je odredila dobitnike ždrijebom. To je bio jedini pravedan način. Glavni tajnik Zorislav Srebrić i čovjek iz marketinga Nikša Martinac ustaju i liježu s mislima na ulaznice. Njima je najteže. Svima kažem, ja s ulaznicama nemam dodira i ne mogu nikome pomoći. Javljaju mi da su ulaznice preko nekih agencija za utakmicu Hrvatske i Brazila prodaju čak za 1500 eura. To vam je dovoljan pokazatelj«, zaključio je Vlatko Marković </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Malo svjetsko prvenstvo</p>
<p>U Zagrebu će igrati 15 od 20 najboljih svjetskih stolnotenisača i 10 od 20 stolnotenisačica, uključujući i prve tri </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »U Zagrebu se održava malo svjetsko prvenstvo«, ponosno je najavio Davorin Tepeš, predsjednik Organizacijskog odbora Otvorenog prvenstva Hrvatske u stolnom tenisu. </p>
<p>Možda će Tepešove riječi nekome zazvučati pretjerano, no doista nije tako. Od utorka do subote u Domu sportova igrat će 15 od 20 najboljih svjetskih stolnotenisača (Boll, Samsonov, Ryu Seung Min...) te 10 od 20 stolnotenisačica, uključujući i prve tri - Zhang Yining, Guo Yue i Li Jia Wei. Ukupno će u pet dana zagrebačkom dvoranom prodefilirati čak 450 igrača iz 46 zemalja. Bit će im to idealna prilika za upoznavanje uvjeta kakvi će ih dogodine na istom mjestu čekati na Svjetskom prvenstvu. No, unatoč i više nego impresivnim brojkama, predsjednik Hrvatskoga stolnoteniskog saveza Ivo Goran Munivrana nije potpuno zadovoljan. </p>
<p>»Ovo je, ne računajući svjetska prvenstva, najjača stolnoteniska priredba ikad održana. Nažalost, unatoč tome, nema prostor u medijima kakav zaslužuje. Možda je problem što se ovo natjecanje zove Pro Tour, a ne Svjetski kup. Osim toga, nema razlike između nastupa Janice Kostelić na nekoj utrci Svjetskoga kupa ili Tamare Boroš na Pro Tour turniru«, pojasnio je Munivrana. </p>
<p>Mali problem organizatorima predstavlja i blizina ATP turnira, koji na istom mjestu počinje idući ponedjeljak. S obzirom na to da će pripreme za taj događaj početi još za trajanja stolnoteniskog Zagreb Opena, u Domu sportova mogla bi vladati prilična gužva. No, Tepeša i Munivranu to ne brine previše, uvjereni su da će generalnu probu za SP odraditi bez pogreške. Priželjkuju samo punu dvoranu, a za dolazak u popularnu »dvojku« ima pregršt razloga, među ostalim, i domaće uzdanice. U glavnom će turniru igrati Tamara Boroš i Cornelia Vaida te Zoran Primorac i Tan Ruiwu, a ostali će morati u kvalifikacije. </p>
<p>»Forma mi je dobra, pun sam samopouzdanja nakon klupskih i reprezentativnih pobjeda«, najavio je Primorac, koji na zagrebačkom turniru nije imao previše uspjeha posljednjih godina. </p>
<p>Kvalifikacije se igraju u utorak i srijedu, glavni turnir počinje u četvrtak u 11 sati. Ulaznice se prodaju po 20 kuna - za stolnoteniski Wimbledon, kako ga je nazvao legendarni Dragutin Šurbek, uistinu simbolično. </p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ostaje još samo slalomska pobjeda </p>
<p>Ostalo je ono što je nekad osvajala zatvorenih očiju, iako je, primjerice, imala mnogo prilika ove sezone</p>
<p>Prije nekoliko je dana CNN objavio priču o Janici Kostelić kao najboljoj skijašici današnjice, ponajboljoj svih vremena. No, u priči su čak u drugi plan bili zabačeni svi rezultati, svi rekordi, sve medalje hrvatske skijašice. Autor je bio opčinjen veseljem, konstantnom radošću koju Janica iskazuje. Iako je, u principu, osvojila mnogo, mnogo toga. </p>
<p>Njezina želja za »igranjem« i uživanjem u svemu, gdje granice ne postoje, guraju Janicu naprijed. I zato će se događati scene da »hendikepirana«, bez štapa i rukavica, bude virtuozna na stazi. Da pobjeđuje u bilo kakvoj situaciji, u bilo kojoj disciplini. </p>
<p>»Nakon ove kombinacije ostao je još samo slalom. Ne opterećujem se ničime, pa tako ni time. Ako bude - super, ako ne - nema mjesta tragediji«, govorila je Janica. </p>
<p>Hrvatska skijašica i najbolja u Svjetskom kupu ove je sezone ostvarila četiri pobjede u četiri različite discipline (veleslalom, superveleslalom, spust i kombinacija). Ostalo je ono što je nekad osvajala zatvorenih očiju, iako je, primjerice, imala mnogo prilika ove sezone. Kao u SAD-u, kad je imala i sedamdeset stotinki prednosti uoči druge vožnje. </p>
<p>»Ovu smo pobjedu u kombinaciji ukalkulirali, mnogo ranije«, reći će Ante Kostelić. Janica je dobila šest posljednjih kombinacija voženih u svjetskom skijanju. Serija je krenula od ZOI u Salt Lake Cityju, dvaput je bila svjetska prvakinja (St. Moritz i Bormio) te triput najbolja u Svjetskom kupu. Besmisleno je dalje govoriti o dominaciji kakvu Janica prezentira u kombinaciji tehničkih i brzih vožnji, u čemu je najbolja na svijetu. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gal potpisao, Radeljić »nigdje«</p>
<p>Zavrzlama oko transfera Ivana Radeljića i dalje se nastavlja, a slučaj je završio na Arbitraži </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk se, potpisavši dvogodišnji ugovor s dosadašnjim stoperom Slavena Belupa Igorom Galom, »hladi« od Ivana Radeljića. Zavrzlama s papirima i neraščišćeni financijski odnosi s Interom onemogućili su potpis ugovora s Hajdukom i sada Radeljić nije ni na nebu ni na zemlji. Naime, u Interu je imao ugovor do lipnja s klauzulom da može ići u siječnju. No, nije na vrijeme službeno zahtijevao raskid i sad ga Inter tereti za 68 tisuća kuna. Hajduk, pak, nije spreman oprostiti dug Zaprešićanima baš za Radeljića od 68 tisuća kuna, niti se želi prebijati, već želi svoj novac. Odnosno, Zaprešićani žele iskoristiti trenutak i riješiti se svog duga Hajduku. </p>
<p>»Problem je u proceduri, jer Radeljić nije na vrijeme tražio papire od Intera. Interu ne možemo oprostiti dug, to bi bilo 'kazneno djelo', a Radeljić je sada Inter tužio Arbitraži. Bit će sve dobro«, kaže direktor Fredi Fiorentini. S druge strane, Hajduk za Gala ne treba platiti ni lipe Slavenu Belupu, a obzirom na njegovu reputaciju bivšega mladog reprezentativca na Poljudu zadovoljno trljaju ruke. </p>
<p>»Zadovoljan sam i ja, kako ne bih bio, Hajduk je veliki klub. S ovim potezom sam napravio korak više u karijeri. Prerastao sredinu poput Slavena«, kazao je Gal.</p>
<p>Igrači su nakon povratka s Brača dobili dva dana odmora, a iza njih je teži dio priprema. Slijede utakmice, prva je u četvrtak protiv Omiša (15 sati), potom u nedjelju slijedi Sarajevo, zatim u utorak igraju u Zadru, pa u srijedu kod kuće protiv Marsonije. Od petka do nedjelje »bijeli« su na mini turneji, i to u petak u Dubrovniku, u subotu u Konavlima, a u nedjelju kod Širokog u Širokom Brijegu. Inače, još uvijek se spominje mogućnost odlaska Nike Kranjčara u Lyon. Treba znati da je ovaj prijelazni rok, nazvan dodatnim, završava 31. siječnja u ponoć.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Ljubičiću i Ančiću bit će teže nego meni«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dok će na terenu Doma sportova glavna zvijezda Zagreb Indoorsa biti Ivan Ljubičić, izvan terena to je svakako kodirektor turnira Goran Ivanišević. U ponedjeljak je na 17. katu Westina okupljenim novinarima, sportskim djelatnicima i predstavnicima sponzora »otvorio dušu«. Naravno, kad je turnir u pitanju... </p>
<p>»Drago mi je da smo se uspjeli pokriti sponzorima, nije bilo lako, imali smo malo vremena«, rekao je Ivanišević, posebno zahvalivši Gradu Zagrebu, odnosno Milanu Bandiću.</p>
<p>Budući da Zagreb Indoors praktički nastavlja tradiciju Croatian Indoorsa, kojeg je Ivanišević tri puta osvojio, nesuđeni izbornik hrvatske teniske reprezentacije nada se da će pobjednik ponovno biti hrvatski tenisač. </p>
<p>»Nadam se da će se nastaviti tradicija hrvatskih pobjednika. Ljubičiću i Ančiću bit će teško, ali još uvijek lakše nego meni. Naime, ja sam imao dvostruku ulogu na turniru, bio sam vlasnik i igrač. Onda bi mi otac dan prije početka turnira rekao: 'Do nedjelje igraš za turnir da možemo sve platiti, a onda u nedjelju možeš igrati za sebe'«, rekao je Ivanišević i dodao: »Podlogu smo naručivali za njih, neće baš biti puno izmjena s osnovne crte. Nadam se da će to upaliti i da će netko od njih osvojiti turnir.« </p>
<p>Direktor Branimir Horvat još je jednom ponovio kako pozivnice odlaze Čiliću i Gasquetu, dok će treću pozivnicu vjerojatno dobiti Britanac Andrew Murray. No, definitivna odluka bit će donesena za nekoliko dana.</p>
<p>Ivanišević: Završilo je tužno </p>
<p>Otkako je počela izbornička trakavica, Goran Ivanišević u ponedjeljak je prvi put bio dostupan širem krugu novinara. Stoga je neizbježno bilo pitanje oko preuzimanja izborničke dužnosti. </p>
<p>»Sve je skupa završilo tužno i ružno. Definitivno neću biti izbornik i jako mi je žao što je tako ispalo. Rekao sam to već sto puta, ne znam koliko puta još moram ponoviti«, rekao je Ivanišević. </p>
<p>Što ćete raditi za vrijeme dvoboja protiv Austrije? </p>
<p>»U Grazu sigurno neću biti. Tko zna što ću raditi, možda i pogledam neki meč na televiziji«. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Haas »okrznuo« Federera </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – Ivan Ljubičić bio je prvi, a ostao je i jedini četvrtfinalist Australian Opena bez izgubljenog seta. Jedino su ga mogli pratiti Paul-Henri Mathieu i Roger Federer. No, u francuskom je dvoboju Mathieu stisnuo ruku Grosjeanu, dok je Haas odvukao Federera u peti set. No, Ljubičić nije ostao jedini četvrtfinalist prvoga Grand Slama sezone koji će igrati na Zagreb Indoorsu, isto je uspjelo i Nicolasu Kieferu, koji je zaustavio impresivan niz Juana Ignacija Chele. </p>
<p>Svakako je najveći preokret u osmini finala »režirao« peti nositelj Nikolaj Davidenko. Prvi se ruski reket vratio nakon zaostatka 0-2 u setovima, zahvaljujući puno hladnijim uvjetima nego prošlih dana. S druge je strane bio Hrbaty, iza kojeg su već bila dva meča u pet setova. Očito je ostao »bez benzina« nakon što je poveo sa 6-4, 6-4 protiv Davidenka. </p>
<p>Najviše uzdaha bilo je u meču Federera i Haasa. Nijemac je pokazao kako pobjeda protiv švicarskoga genijalca na nedavnoj ekshibiciji u Kooyongu nije bila slučajna. Istina, Federer se malo opustio kada je poveo sa 2-0, no Haas se nakon dugog izbivanja s terena ponovno vratio u formu koja ga je dovela do drugog mjesta na ATP ljestvici prije tri godine. No, FedExpress je ubacio u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kad je trebalo i riješio peti set u svoju korist sa 6-2. </p>
<p>Martina Hingis izbacila je posljednju domaću predstavnicu Samathu Stosur iz turnira i osigurala četvrtfinale protiv Kim Clijsters. Svakom pobjedom više Swiss Miss dobiva sve više obožavatelja, a teniski se stručnjaci ne mogu načuditi u kakvoj je formi nakon dvogodišnje stanke. Iznenađujuće je lako »pala« 16-godišnja Nicole Vaidisova, za manje od sat vremena uhvatila je tek dva gema protiv Mauresmo. Francuskinja sada očekuje Schnyder, koja se također lako obračunala protiv Miskine. </p>
<p>• Rezultati, osmina finala, tenisači: Davydenko (5) – Hrbaty (12) 4-6, 4-6, 6-4, 6-2, 6-3, Federer (1) – Haas 6-4, 6-0, 3-6, 4-6, 6-2, Kiefer (21) – Chela 7-6 (4), 6-3, 6-3, Grosjean (25) – Mathieu 7-5, 6-2, 6-2;</p>
<p>• tenisačice: Mauresmo (3) – Vaidisova 6-1, 6-1, Hingis – Stosur 6-1, 7-6 (8), Clijsters (2) – Schiavone 7-6 (5), 6-4, Schnyder (7) – Miskina 6-2, 6-1.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Červar u utorak otpisuje dvojicu </p>
<p>KARLOVAC</p>
<p> – Dva dana uoči odlaska na Europsko prvenstvo u Švicarskoj hrvatski su rukometaši odradili trening, a Mirza Džomba, Petar Metličić, Blaženko Lacković i Slavko Goluža dodatno su još napravili koju rundu. Prva su dvojica ozlijeđena, drugi je rekonvalescent, a posljednji se priključio reprezentaciji nakon deset dana stanke. </p>
<p>»Umoran sam kao pas, teško mi je dići se sa stolca, a kamoli nešto više«, rekao je Lacković, pijući čaj s Igorom Vorijem, dodavši da je natkoljenični mišić sve bolje: </p>
<p>»Ma, ide odlično, samo me malo muči skok šut. Ali, kad krenem«. </p>
<p>No, unatoč općem dobrom raspoloženju, ipak se primjećuje da i stručni stožer i igrače brine Džombina ozljeda. </p>
<p>»Danas sam optimističniji nego prije dan-dva. Imam dvije do tri terapije dnevno, radim u teretani, sad bih trebao dobiti novu koljenicu, pa ću u utorak pokušati trčati. U svakom slučaju, trudim se što prije osposobiti nogu, a onda probiti i psihološku barijeru, što je važno kad se radi o ozljedi koljena. Kako mi se sada čini, možda bih mogao odigrati već prvu utakmicu protiv Portugala u četvrtak«, govorio je Džomba novinarima, pokazujući tako koliko mu je važno da što prije bude na terenu. </p>
<p>Očekivalo se da će izbornik Lino Červar u ponedjeljak objaviti kojih će 17 igrača voditi na europsku smotru, no Džombina mu je ozljeda omela planove. </p>
<p>»Ostala su nam još dva treninga za odraditi i pričekao bih s time do kraja. Putnike u Švicarsku obznanit ću u utorak poslijepodne, s time da će dvojica ostati kod kuće. To je teška odluka, jer znam koliko svakom igraču znači nastup na velikom natjecanju«, govorio je Červar: </p>
<p>»Bilo bi prekrasno da smo za vrijeme priprema imali sve igrače zdrave, ali nije ispalo tako. Svjesni smo da ovisimo o nekoliko igrača i da imamo velikih problema kad ih nemamo. I možemo ili pognuti glave i plakati ili te probleme pretvoriti u pozitivnu energiju.« </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Cavaco Silva na čelu Portugala</p>
<p>Od revolucije karanfila 1974., na čelu Portugala bit će prvi političar desnog centra</p>
<p>Portugalci su u nedjelju izabrali novog predsjednika. To je Anibal Cavaco Silva, prvi kandidat desnog centra koji je pobijedio na predsjedničkim izborima nakon »revolucije karanfila« 1974. i pada Salazarove diktature. </p>
<p>Kao kandidat Socijaldemokratske stranke (koja u Portugalu predstavlja umjerenu desnicu), Cavaco Silva dobio je u prvom krugu više od 50 posto glasova, ostvarivši znatnu prednost pred svojim socijalističkim protivnicima Mariom Soaresom i Manuelom Alegreom. </p>
<p>Cavaco Silva, 66-godišnji profesor ekonomije ima veliko iskustvo u politici, a bio je premijer između 1985. i 1995. Upravo je to razdoblje obilježilo procvat gospodarstva i uspješan model korištenja europskih fondova (Portugal je pristupio tadašnjoj Europskoj zajednici 1985.) </p>
<p>No, posljednjih godina portugalsko gospodarstvo stagnira (stopa rasta je oko jedan posto), a nisu iskorištene brojne mogućnosti i financijske injekcije iz Europe za modernizaciju infrastrukture i poboljšanje produktivnosti.</p>
<p>Birači su, ocjenjuju promatrači, u ovom teškom gospodarskom trenutku željeli u predsjedničkoj palači »jakog lidera« koji bi pomogao izvući zemlju iz ekonomskog zastoja. Premda je uloga predsjednika uglavnom ceremonijalna, on ima ovlasti poput raspuštanja parlamenta, raspisivanja referenduma te postavljanja premijera i mogućnost stavljanja veta na zakone. </p>
<p>Kako je na čelu vlade socijalist Jose Socrates, a Socijalistička stranka ima parlamentarnu većinu, izbor Cavaca Silve znači i novo iskustvo za tu zemlju od 10,5 milijuna stanovnika: počinje period »kohabitacije« između predsjednika desnoga centra i socijalističke vlade.</p>
<p>Novoizabrani predsjednik koji će na tom položaju naslijediti popularnog socijalista Jorgea Sampaioa svojim je pristašama nakon objave rezultata poručio: »Čeka nas dug i zahtjevan posao«, obećavši da će surađivati sa socijalističkom vladom. »Iz vlastitog iskustva znam koliko je važna suradnja između svih tijela vlasti«, naglasio je taj ekonomist koji ima image strogog, pa čak i autoritarnog političara. </p>
<p>Kaže, pak, da će podržati nastojanja sadašnje vlade da poveća stopu rasta, smanji nezaposlenost i prilagodi portugalsko gospodarstvo globalizacijskim procesima. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>James Bond »pao« u Moskvi </p>
<p>Ruska tv objavila snimke o navodnim britanskim špijunskim operacijama u Moskvi što London opovrgava</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski Foreign Office zanijekao je optužbe iznijete na ruskoj državnoj televiziji, koja je u nedjelju navečer emitirala snimke o navodnim britanskim špijunskim operacijama u Moskvi.</p>
<p>U toj su televizijskoj emisiji optužena četvorica britanskih diplomata i jedan ruski građanin za koga je rečeno da je radio za britanske tajne službe. Svi su oni koristili mala ručna računala koja stanu u dlan za unošenje ili skidanje tajnih podataka s primopredajnika kamufliranog u jedan veliki lažni kamen, rečeno je u ruskoj emisiji čiji sadržaj podsjeća na filmove o Jamesu Bondu.</p>
<p>Navedeno je da su to činili daljinskim putem, dok bi prolazili kraj umjetnog kamena, postavljenog u jednoj moskovskoj ulici. U programu je također rečeno da je kasnije uhićen ruski građanin koji je u tome sudjelovao. Prikazane su i snimke načinjene skrivenom kamerom koje prikazuju pojedince kako prilaze kamenu koji ima promjer od tridesetak centimetara. Jedan je čovjek snimljen dok nekamo odnosi tu stijenu. </p>
<p>U emisiji je izjave dalo i nekoliko osoba za koje je rečeno da pripadaju ruskoj unutarnjoj službi sigurnosti FSB. Spomenuta služba kasnije je potvrdila rusko televizijsko izvješće. </p>
<p>U emisiji su također iznijete tvrdnje da jedan od članova britanskog veleposlanstva u Moskvi odobravao redovne isplate ruskim nevladinim organizacijama. To je vjerojatno najvažnija optužba s ruske strane, jer vlasti u Moskvi u zadnje vrijeme žele uvesti jaču kontrolu nad takvim organizacijama za koje smatraju da djeluju protiv ruskih ili vladinih interesa. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je odobrio i nove zakone o tome. </p>
<p>Michael Evans, urednik lista Times za pitanja obrane izjavio je u ponedjeljak za BBC da se Rusija i dalje smatra središtem špijunaže. »Ljude će malo iznenaditi bizarna narav ove epizode. Nemam pojma je li ona istinita, no jasno je da se obavještajni podaci naveliko prikupljaju«, rekao je on. </p>
<p>Reagirajući na optužbe iz Moskve, glasnogovornik Foreign Officea je izjavio: »Zabrinuti smo i iznenađeni tim tvrdnjama. Odbijamo bilo kakve navode o nepropisnom ponašanju u našim odnosima s ruskim nevladinim organizacijama.« Glasnogovornik je dodao: »Dobro je poznato da britanska vlada novčano podupire projekte ruskih nevladinih organizacija na polju ljudskih prava i civilnog društva. Sva naša pomoć daje se otvoreno«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Izbori u znaku Hamasa </p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Palestinci u srijedu izlaze na opće izbore, na kojima bi očekivani izborni uspjeh militantne skupine Hamas, mogao označiti novo razdoblje glede mira i sigurnosti s Izraelom. Jer, stanovito jačanje islamista pod plaštom Hamasa koji se zalaže za uništenje židovske države predstavlja golemi izazov za Izraelce i za Palestince, ali i Srednji istok u cjelini. Američka administracija ne krije da se pribojava izlaska Hamasa na palestinsku političku pozornicu. Ocjenjuje se je da bi njihov uspjeh predstavljao ozbiljnu sigurnosnu prijetnju ionako nestabilnoj regiji. Iz Washingtona je poručeno da ne dolazi u obzir priznanje bilo kakve palestinske vlade s Hamasom. Takva američka retorika izborna je potpora vladajućem Fatahu koji je utemeljio Yasser Arafat.</p>
<p>Posljednje prognoze govore da bi Fatah na čelu s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom mogao osvojiti 42, a Hamas koji prvi put sudjeluje na izborima 35 zastupničkih mjesta. Takav uspon Hamasa tumači se razočaranjem velikog broja Palestinaca koji Fatahu zamjeraju korupcijske skandale i podjele. </p>
<p>Hamas bi u budućem palestinskom parlamentu mogao biti ili vrlo jaka oporba ili dio nestabilne koalicijske vlade. Na Hamasovoj strani bit će najvjerojatnije i manja stranka Neovisna Palestina dr. Mustafe Barghoutija koja bi prema anketama mogla osvojiti pet zastupničkih mjesta. Izrael je, čini se, već prihvatio novu palestinsku zbilju s Hamasom. Otuda i naredba oružanim snagama da se u vrijeme palestinskih izbora suzdrže od svih napada. Izrael će nakon objavljivanja rezultata palestinskih izbora morati odgovoriti na veliki politički izazov: prihvaća li pregovore s Hamasom ili ga potiskuje na srednjoistočnu marginu. </p>
<p>Zbog toga su u Izraelu, ali i zapadnim metropolama u tijeku grozničave analize mogućih posljedica gotovo izvjesnog izbornog uspjeha Hamasa. Neki arapski diplomatski izvori u Ankari tvrde da izraelska vlada uporno pokušava naći sugovornike unutar Hamasovog tabora. Razloge takve »popustljivosti« leže u jednostavnoj činjenici da militanti Hamasa od veljače prošle godine do danas nisu izveli niti jedan samoubilački napad protiv Izraela. </p>
<p>Marwan Barghouti, čelnik Fataha na Zapadnoj obali koji izdržava višegodišnju zatvorsku kaznu pozvao je Palestince iz izraelskog zatvora Hadarim da ustanove vladu nacionalnog spasa. U njoj bi se trebali naći predstavnici svih stranaka sudionika općih izbora. Barghouti smatra da bi se palestinska država morala ustanoviti u granicama prije izbijanja izraelsko-arapskog rata 1967. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Castro najavio antiameričke prosvjede </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U najnovijem maratonskom TV obraćanju koje je potrajalo tri sata, kubanski diktator Fidel Castro u nedjelju je iznova vrlo oštro kritizirao Ameriku. Ovaj put ju je optužio za špijunske aktivnosti koje, kako je rekao, prelaze granice diplomatske podnošljivosti. </p>
<p>Castro je rekao da Washington želi torpedirati ionako minimalne odnose dviju zemalja, jer, između ostalog, SAD ne želi udovoljiti zahtjevu za izručenjem Louisa Posade kojega je nazvao teroristom. Ovoga 77-godišnjeg Kubanca traže i Kuba i Venezuela jer je još 1976. podmetnuo bombu u kubanski putnički zrakoplov u kome je tada stradalo svih 73 putnika. Prema istim navodima, Posada je sudjelovao i u seriji bombaških napada na kubanske hotele i noćne klubove u kasnim '90-im.</p>
<p>Castro je najavio i nove antiameričke prosvjede u Havani 24. siječnja kad će se Posadin slučaj razmatrati na jednom američkom lokalnom sudu. U Americi se Posada tereti samo za ilegalni prelazak granice između Meksika i SAD-a. Castro je, prenose američke agencije, optužio Washington da već cijeli tjedan preko svoje interesne sekcije u Havani »Kubancima šalje poruke o ljudskim pravima i pozivima za demokraciju«. Te poruke, ustvrdio je, sadrže sav revolt istočnoeuropskih lidera protiv komunizma. Među čitačima poruka su navodno bivši poljski predsjednik Lech Walesa i češki nobelovac, književnik i političar Vaclav Havel. Niti jedna zemlja ne bi to mogla tolerirati, ustvrdio je Castro.</p>
<p>No, prije novih kritika na račun Washingtona, čini se da je Castro ipak poduzeo neke mjere predostrožnosti. Američki mediji navode kako su se Kubanci pobrinuli da u pitanje ne dođu kupovina oko 400 milijuna dolara robe, uglavnom hrane, kao i novčani transferi kubanskih emigranata iz Amerike. </p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Mobing udara na samopoštovanje</p>
<p>Umjesto da trpe šikaniranje zbog straha od gubitka posla, žrtve bi, smatraju stručnjaci, trebale potražiti pravnu i psihološku pomoć</p>
<p>Premda se o mobingu u Hrvatskoj prvi put progovorilo tek 2000., riječ je o modernoj temi o kojoj uglavnom svi imamo pojam, makar i maglovit. Znamo da je mobing kad te maltretiraju na poslu, ali obično ne znamo prepoznati taj isti mobing kad se događa nama ili nekome u našoj najbližoj okolini. Ako ga i prepoznamo, ne znamo kako bismo reagirali, zaštitili se, ne vjerujemo da nam se to događa, obično godinama, dok se ne razbolimo ili završimo na psihijatriji, a i onda se ustručavamo ikome obratiti za pomoć - zbog straha da ćemo izgubiti posao. </p>
<p>U tom je začaranom krugu iz kojeg je teško izići, prema istraživanju web portala Posao.hr, svaki četvrti zaposlenik u Hrvatskoj! </p>
<p>»Mobing je vrlo opasan, jer onome kome se događa ništa nije jasno: svi su oko vas, pa i onaj tko vas izravno zlostavlja (najčešće šef, a ponekad i kolega), ljubazni s vama, a rade vam iza leđa i vi to osjećate«, objašnjava psihologinja, doc. dr. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju, zagrebačkog Filozofskog fakulteta. »Mobing je posebno nezgodan jer udara na samopoštovanje«, ističe ona. »Kad vas počnu pretrpavati poslom ili vam ne daju da radite, kad vas izoliraju i prestanu pozivati na kavu, uvjereni ste da nešto s vama nije u redu i ne pomišljate da vas zapravo netko zlostavlja s namjerom da vas otjera s radnog mjesta, bilo zato što vas smatra viškom ili zato što vam je zavidan i ugrožen je vašom sposobnošću«. </p>
<p>A to je tek prva faza mobinga, iz koje se još relativno lako izvući. Ponekad je dovoljno, tvrdi diskutantica Ines na jednom od internetskih foruma, »ravno u glavu« pitati šefa što nije u redu. »Stvari se obično srede kad pokažete ljudima zube«, uvjerila se ona na osobnom primjeru. Psihologinja doc. dr. Nataša Jokić-Begić predlaže mali test uz pomoć koga možete provjeriti jeste li žrtva mobinga ili imate samo normalan problem na poslu koji trebate riješiti. </p>
<p>»Primjerice, šef vam je snizio plaću, a vi ne razumijete zašto? Pitajte ga što se događa. Ako vam kaže da ste, recimo, napravili određenu, konkretnu pogrešku u poslu i da to morate popraviti - sve je u redu. Ali ako vas počne uvjeravati da niža plaća ništa ne znači, da je bio prisiljen smanjiti je zbog reorganizacije ili sistematizacije i da je to samo privremeno, ali ne može reći koliko će potrajati, vjerojatno ste žrtva mobinga«. </p>
<p>Prva faza mobinga, kojoj je korijen obično neriješen konflikt sa šefom ili kolegama, u pravilu traje dugo. Baš kao što piše jedna djevojka na internetu: »Trebale su mi dvije godine da skontam što mi se događa... Prvo šnjofkaš sebe, pitaš se radiš li dobro, kao pravi dobro odgojeni, odgovorni štreber mislila sam da ja možda radim neku grešku, ne trudim se dovoljno, ne mogu se prilagoditi...«</p>
<p>Apsurd je da su žrtve mobinga obično zreli ljudi, fine strukture ličnosti, a njihovi zlostavljači osobe s poremećajem ličnosti koje trebaju stručnu pomoć. Na posljetku, međutim, žrtve moraju potražiti liječničku pomoć, a zlostavljači zlostavljaju dalje. </p>
<p>U drugoj fazi mobinga žrtva se počinje osjećati manje vrijednom na poslu, gubi ugled i pravo glasa. U trećoj postaje dežurni krivac za sve propuste i neuspjehe kolektiva. U četvrtoj se bori za opstanak, izgara na poslu. U petoj se razbolijeva od kroničnih bolesti, pada u depresiju, traži pomoć psihijatra, napušta posao ili se čak pokušava ubiti. </p>
<p>U bogatoj Švedskoj 10 do 20 posto samoubojstava uzrokuju problemi na poslu. Čak 25 do 30 posto žrtava mobinga oboli od posttraumatskog stresnog poremećaja, PTSP-a, koji se u nas povezuje isključivo s braniteljima, a možete ga zaraditi i na poslu. Glavobolje, nesanica, vrtoglavice, gastrointestinalne smetnje, osjećaj pritiska u grudima, nedostatak zraka, ubrzano lupanje srca, srčane tegobe, kožne promjene, agresivnost ili potpuna pasivnost, alkoholizam... neki su od simptoma žrtvi mobinga. </p>
<p>Do koje mjere mobing može razoriti osobu pokazuje primjer neuropsihijatra dr. Miljenka Jurića, koji je 18. studenoga 2005. umro na poslu u Psihijatrijskoj bolnici Kampor na Rabu od infarkta. Njegova supruga Ana Jurić posthumno je podigla tužbu za mobing protiv ravnateljice rapske bolnice, jer smatra da je njezin muž ubijen dugogodišnjim šikaniranjem na radnom mjestu. »Nije ubojstvo samo ubiti čovjeka nožem ili pištoljem, zadaviti ga ili pogaziti autom. Ubojstvo je dulje ga vrijeme šikanirati«, smatra ona. Doktoru Juriću 2001. dijagnosticiran je PTSP kao posljedica psihičkog terora na poslu. </p>
<p>Za Hrvatsku nema podataka koliko ima žrtava mobinga, ali, ako se može suditi prema golemom broju radnih sporova koji su pokrenuti u posljednjih sedam-osam godina, ima ga vjerojatno i više nego u Europi, koja također nije imuna na tu pojavu. U Finskoj je to 15 posto radnika, u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj 14 posto, u zemljama Europske unije prosječno devet posto. No, za razliku od Europe, u našoj se zemlji mobing mnogo manje prijavljuje. Prema istraživanjima, samo bi sedam posto radnika prijavilo poslodavca mjerodavnim ustanovama. </p>
<p>»Javljaju nam se, u prosjeku, četiri žrtve mobinga na dan«, kaže nam Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobinga sa sjedištem u Zagrebu. »U pravilu su to visokoobrazovani ljudi, najčešće iz državnih službi i profesori. Savjetujemo im da predaju pritužbu poslodavcu, jer pritužba ne znači i tužbu a ipak je upozorenje«, kaže predsjednica te udruge, koju je osnovala kad je i sama postala žrtvom mobinga. </p>
<p>»I danas sam nezaposlena, jer nitko ne želi radnika koji se buni protiv mobinga«, tvrdi Jadranka Apostolovski, navodeći da je u nas podignuto samo 38 tužbi koje zahtijevaju poništenje otkaza i odštetu zbog mobinga, te da još nijedna nije riješena. Ni pravnici ni radnici još ne znaju kako će se suci postaviti prema mobingu. I za najjednostavniji spor, u kojemu radnik traži isplatu plaće, našim sudovima trebaju četiri godine, a za sporove u kojima ima elemenata zlostavljanja preduga je i godina dana, jer takvi ljudi trpe i financijski i zdravstveno. </p>
<p>Nažalost, sudski spor je izvor novog stresa za te, ionako potresene, ljude pa većina šikaniranih radnika unaprijed odustaje od traženja pravne zaštite. </p>
<p>»U nas se pod zaštitom na radu još podrazumijevaju kaciga i kuta, ali što je sa socijalnom zaštitom i pravom na zdravo radno okruženje?«, upozorava saborska zastupnica Gordana Sobol, koja je lani pokrenula inicijativu za donošenje Zakona o sprečavanju mobinga, koji upravo priprema i čiji ulazak u saborsku proceduru najavljuje za lipanj. </p>
<p>»Zakon ipak nije naš glavni problem«, ističe ona. »I prema članku 30 Zakona o radu mogli bi se procesuirati slučajevi mobinga, ali se to ne događa. Nema sudske prakse, a to je nedopustivo«, smatra Sobol i upozorava da je naša zemlja posebno osjetljiva na mobing, jer je u tranziciji. </p>
<p>U nas se mobing pretežno događa u državnim službama koje karakterizira čvrsta hijerarhijska struktura, i u tvrtkama koje se reorganiziraju i koje novi poslodavci često nisu sposobni voditi. Obično je izraz slabosti i kompleksa šefa, kojim on prikriva svoje neznanje. Nažalost, najčešće vrlo uspješno, jer sa svoje moćne pozicije lako može manipulirati ljudima. </p>
<p>»Zbog toga je prava strategija protiv mobinga ulaganje u sebe i svoje znanje, tako da u bilo kojem trenutku možete spakirati kofere i otići«, predlaže psihologinja Tanja Pureta, direktorica tvrtke »Ramiro« i dodaje da je dobro i održavati mrežu poznanstava u drugim tvrtkama, tzv. net working. </p>
<p>Možda je ipak najvažnije shvatiti da je vlastito dostojanstvo važno i da nitko ne bi trebao trpjeti ni dan vrijeđanja, ponižavanja i manipuliranja na poslu, te da je upravo strah od reakcije šefa i gubitka radnog mjesta, zbog kojeg žrtve mobinga najčešće ne poduzimaju ništa, poticaj moberima da budu još gori. Ili, kao što piše već citirana djevojka s interneta: »Jednom kad shvatiš da nisi napravio ništa loše i da se nemaš zbog čega opravdavati, lako je upregnuti svoje sposobnosti i naći drugi, bolji posao... pa nakon nekoliko mjeseci što te tretiraju kao čovjeka shvatiš da ne smiješ dopustiti da te pogrešno pogleda kondukter u busu, kamoli pretpostavljeni na poslu...«</p>
<p>Otkaz zbog profesionalnosti</p>
<p>Sjećate li se događanja u republičkoj ustanovi za transfuzijsku medicinu, kad je otkriveno da je krv dobrovoljnih davatelja nepravilno testirana na sifilis? Liječnica D. P. T. (podaci poznati redakciji), specijalistica sa 20 godina radnog staža i autorica brojnih znanstvenih stručnih radova prezentiranih na domaćim i stranim medicinskim kongresima, koja je tada upozorila na nepravilnosti, potom je postala ne samo žrtvom mobinga nego joj je uručen i izvanredni otkaz s obrazloženjem da nije imala pravo obraćati se upozorenjima Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>»Moja je stručna, moralna i zakonska obveza bila upozoriti na protuzakonit propust koji je mogao ugroziti zdravlje pacijenata«, kaže danas, ističući da je nakon njezina upozorenja test trenutačno ispravljen, što je zapravo bilo priznanje propusta. Ipak, dotad je nepravilno testirano više od sto tisuća doza krvi, kojima su liječeni odrasli i djeca, a da nisu upozoreni na mogućnost zaraze. </p>
<p>»Zbog mog stava i upozorenja Ministarstvu, na koje mi je odgovoreno tek nakon deset mjeseci, postala sam metom mobinga koji traje već četiri godine. Odmah sam premještena na drugo, izolirano radno mjesto. Došlo je i do zamjene teza, ja sam optužena za nestručnost, a djelatnicu odgovornu za nepravilno testiranje pohvalilo je vodstvo za stručnost. Iako u sukobu interesa, sama je provodila istragu o svojim protuzakonitim postupcima i četiri je sata uvjeravala Stručno vijeće u svoje teze, a bivšem ravnatelju i meni zabranjena je rasprava i proglašeni smo neprijateljima ustanove. Postoje zapisnici s tih sastanaka«, tvrdi liječnica. </p>
<p>Danas je opet na svom radnom mjestu, kamo je vraćena privremenom sudskom mjerom nakon sedam mjeseci bez posla i čeka treće ročište na kojem će, nada se, pobijediti pravda. Ali neugodnostima nije kraj. Osim premještaja bez rješenja, doživljava nepravdu, ignoriranje i omalovažavanje, zabranu dežuranja i edukacije. </p>
<p>»Odbijani su moji zahtjevi za sudjelovanjem na stručnim skupovima, pa sam uzimala dane od godišnjeg i troškove najčešće snosila sama kako bih se mogla educirati ili predstaviti svoj rad odabran za usmeno izlaganje. Dežurstva su osam godina bila sastavni dio mojih radnih obveza, a onda je bez objašnjenja moje ime izostavljeno s popisa i već tri godine ne dežuram. Nakon gostovanja u tv-emisiji »Otvoreno« prijavljena sam i liječničkoj komori, ali me etičko povjerenstvo oslobodilo jer ‘nisam iznosila neistine i laži o djelatnicima svoje ustanove« - citira D.P.T. Ipak, zbog reakcije javnosti nakon televizijskog gostovanja i novinskih napisa, tadašnji ministar zdravstva pozvao je međunarodnog stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije da istraži slučaj. </p>
<p>»Međunarodnu arbitražu predlagala sam pune dvije godine, a dočekala sam je tek kad sam bila pod otkazom«, sjeća se liječnica. I izvješće SZO je došlo. I ostalo u ladici Ministarstva zdravstva otkuda ga, kako joj je poručeno, može dobiti jedino sudskim putem. Iako je službeno zatraženo, izvješće nije uručeno ni Udruzi pacijenata koja brani interese odraslih bolesnika, niti pravobraniteljici za djecu koja brani interese liječene djece. Liječnica je, među ostalim, smatrala da bi o protuzakonito testiranoj krvi i potencijalnim rizicima trebalo informirati primatelje, barem trombocita i obvezno djecu primatelje trombocita i krvi. Nije joj poznato je li sustav prihvatio njezino stručno mišljenje. </p>
<p>U svakom slučaju, mobing se nastavio i nakon njezina povratka na posao prije jedanaest mjeseci. Rukovoditeljica joj je grubim riječima zabranila ulazak na predavanje i osobno joj je odnijela računalo s radnog stola, nije pozvana na proslavu 60. obljetnice ustanove, ne šalju joj obavijesti o stručnim predavanjima i kongresima... </p>
<p>»Moje je dostojanstvo teško povrijeđeno«, kaže liječnica, »i zato sam se obratila najodgovornijim osobama zahtjevom za promjenom postupanja, nastojeći ostvariti ravnopravan status s kolegama. Ali na pritužbu za zaštitu dostojanstva nisu mi odgovorili ni ravnateljica ustanove ni predsjednik Upravnog vijeća«. </p>
<p>Kako njezina bitka protiv mobinga traje već četiri godine, a većina žrtava šikaniranja na poslu trpi i zdravstveno, zanimalo nas je kako uspijeva izdržati.</p>
<p>»Prije svega zahvaljujući velikoj podršci i pomoći najuže obitelji i prijatelja«, otkrila nam je. »Na napade sam odgovarala argumentirano i strpljivo, arhivirala sam pravodobno sve dokumente, savjetovala se s odvjetnicom, izvijestila o postupcima mjerodavna tijela i nisam koristila niti dana bolovanja. Borba je naporna, ali ako ne pružaš legalan otpor nestručnostima, neistinama i nepravdama, narušavaš vlastito profesionalno dostojanstvo i samopoštovanje. Osim toga, riječ je o zdravlju i povjerenju pacijenata«, rekla nam je D.P.T, koja se osjeća ponekad umorno, ali zdravo.</p>
<p>Nataša Vlašić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Mikrovalovi mogu koštati</p>
<p>Ubrzani način života donosi sa sobom i brže načine pripreme hrane kako bi se uštedjelo vrijeme. No je li prirodno hranu pripremiti za 15 minuta?</p>
<p>Ubrzani način života donosi sa sobom mnoge prednosti, od bržega komuniciranja među ljudima do uštede vremena u obavljanju kućanskih poslova ili pripremi hrane. Potonje je nekad gotovo bilo ritual, dok je danas sve brže, a što, tvrde liječnici, nije dobro. Ipak, mnogi ljudi to odobravaju, jer zašto nepotrebno trošiti vrijeme ako ga se može iskoristiti za neke druge aktivnosti, smatraju pobornici novih tehnologija. </p>
<p>U jednu od njih, kažu stručnjaci, ulazi i mikrovalna pećnica kao brzo pomagalo u pripremi hrane. Sigurno je malo onih koji ne koriste njene prednosti, a zagovornici »mikrovalova« ne razmišljaju previše koliko su (ne)zdrave tako pripremljene namirnice. </p>
<p>Sve što podređujemo brzini koštat će nas zdravlja, nerijetko ističu liječnici. Neprirodno je hranu pripremiti za gotovo pet minuta, jer ne prolazi pravovaljan proces obrade, koliko god nam to uštedjelo vremena. </p>
<p>Pojava takvih kućanskih aparata na svjetskom je tržištu svojedobno izazvala pravi bum, pa su njihovi protivnici ostali u manjini. Ipak, nije prošlo dugo da se zamijeti štetno zračenje tih aparata, ali i nešto izmijenjen okus pripremljene hrane. Mikrovalovi, tvrde stručnjaci, izazivaju ne samo zadržavanje topline u grijanoj hrani, nego se stvaraju novi spojevi. Stručnjaci njemačkoga Saveznog zavoda za zdravlje smatraju da mikrovalovi stvaraju neprirodna sjedinjenja u raznovrsnim namirnicama. Kažu da u hrani nastaju slobodni radikali koji mogu djelovati štetno na one koji takve namirnice konzumiraju. </p>
<p>To više jer sve čega nema u prirodnoj hrani strano je i šteti organizmu. Stoga je dvojbeno kako će on reagirati na tako nastale nove spojeve. Ako tijelo, ističu stručnjaci, u sebe primi nove, ponajprije neprirodne bjelančevine (u mnogome su slične prirodnim), one se u organizmu mogu ponašati potpuno neprirodno. Ne čudi da zbog toga mogu tijekom života izazvati poremećaje prirodnog ciklusa, a s tim u vezi i neka oboljenja. </p>
<p>Napominje se da sigurno korištenje mikrovalne pećnice neće izazvati simptome trovanja ili nekog oboljenja, ali može uvjetovati nagomilavanje štetnog djelovanja na pojedine organe, odnosno cijeli organizam. </p>
<p>Imunološke promjene</p>
<p>Mikrovalne pećnice stvaraju, kažu stručnjaci, tzv. rasipno zračenje i usprkos zamjetno visokom standardu tehničke zaštite, kaže istraživač Stephan Rohlich. Ako vrata te pećnice nisu dobro zatvorena, mogu iz nje izlaziti štetni valovi, za koje se još doduše ne zna u kolikoj mjeri mogu biti štetni po čovjeka. Iako u dopuštenim granicama mikrovalovi mogu izazvati promjene ponašanja, imunološke reakcije i promjene u razini hormona.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>U Austriji uhićen bivši direktor PIK-a Vrbovec</p>
<p>Bojana Bevca Hrvatska traži zbog pronevjere 17 milijuna kuna </p>
<p>BEČ</p>
<p> - Bivši predsjednik Uprave PIK-a Vrbovec, slovenski državljanin Bojan Bevc, uhićen je u nedjelju u Austriji na osnovi Interpolove tjeralice koju je za njime raspisala Hrvatska. Uhićenje je obavljeno na graničnom prijelazu između Austrije i Slovenije, no nije poznato je li Bevc zatečen dok je ulazio u Austriju ili je napuštao.</p>
<p> Tjeralicu za Bevcom raspisao je zagrebački Županijski sud nakon što je protiv njega pokrenuta istraga zbog miljunskih pronevjera, te nakon što se Bevc nije odazvao pozivu na saslušanje pred istražnim sucem. </p>
<p>Bevc je, podsjetimo, 2001. godine na temelju ugovora s hrvatskim fondom za privatizaciju imenovan na mjesto predjsednika Uprave PIK-a, nakon što je više godina u New Yorku bio predstavnik te tvrtke. Sredinom siječnja 2005. godine policija ga je kazneno prijavila zbog niza zloporabi teških oko 17 miljuna kuna. Prema sadržaju prijave, na osnovi koje je protiv njega zatražena istraga, Bevcu je inkriminirano da je u listopadu 2002. lažirao poslovni uspjeh PIK-a, da bi naplatio »nagradu« za uspjeh u iznosu od 3,5 miljuna kuna, na koju je imao pravo prema svojemu ugovoru. Prema drugoj točki, u prosincu iste godine je dionicama i gotovim novcem PIK Vrbovca podmirivao rate kredita za svoju tvrtku, oštetivši PIK za novih 7.851.312 kune.</p>
<p> Također je osumnjičen i da je svibnju 2002. godine zloporabio položaj i ovlasti jer je sa zakupnikom ribogojilišta kod Sinja u PIK-ovom vlasništvu potpisao ugovor o izmirenju međusobnih potraživanja, nakon čega je 48-godišnjak iskoristio pravo prvokupa te je s PIK-om sklopio kupoprodajni ugovor u iznosu od 18.500 kuna. Bevc je, pak, umanjio stvarnu cijenu kao priznanje za troškove ulaganja 48-godišnjaka, iako su ti troškovi već ranije bili priznati zaključenim ugovorom o prijeboju u svibnju 2002. godine pa je prodajom ribogojilišta Bevc oštetio PIK za dodatnih 5.448.000 kuna.</p>
<p>Nakon što je prijavljen za ova djela Bevc više nije dolazio u Hrvatsku, te je stalno boravio u Sloveniji, budući ga je od izručenja štitilo tamošnje državljanstvo. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pacijent teško ozlijedio zaposlenicu u kantini</p>
<p>Pacijent rapske Psihijatrijske bolnice izudarao je konobaricu i iz blagajne kantine uzeo 8000 kuna</p>
<p>RAB -Teške ozljede glave opasne po život zadobila je u nedjelju poslijepodne 47-godišnja Rabljanka zaposlena u ugostiteljskom objektu »Kantina« u sklopu Psihijatrijske bolnice Rab. Policiju je o tom slučaju obavijestio njezin suprug koji ju je oko 14 sati pronašao kako leži u Kantini. </p>
<p>Nesretna žena prevezena je prvo u Dom zdravlja gdje joj je pružena prva pomoć nakon čega je, zbog ozbiljnosti ozljeda, prevezena u sušačku bolnicu u Rijeci. Nakon obavljenoga policijskog očevida utvrđeno je da je Rabljanku napao i ozlijedio jedan od pacijenata rapske Psihijatrijske bolnice, 46-godišnjak iz Poreča koji je nekoliko sati kasnije uhićen te priveden na kriminalističku obradu. </p>
<p>Policija je otkrila da je Porečanin, koji se od 29. prosinca prošle godine na vlastiti zahtjev liječio od ovisnosti od alkohola, unaprijed isplanirao napad kako bi opljačkao ugostiteljski objekt. Oko 13 sati pred zatvaranje »Kantine« napao je ženu, udarivši je podesnim predmetom više puta po glavi nakon čega ju je odvukao u unutrašnjost objekta. Iz blagajne je potom otuđio oko 8000 kuna i pobjegao. Policija ga je pronašla na Odjelu bolnice i uhitila. [Tomislav Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Priveden švercer pet milijuna eura vrijednih cigareta</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Zbog šverca cigaretama »Marlboro«, s nabavnom cijenom višom od dva milijuna kuna, u Istražni centar riječkoga Županijskog suda priveden je 53-godišnji Riječanin Davor K.</p>
<p> Uhićen je nakon kriminalističke istrage koju je koordinirao Uskok. Kazneno su prijavljene još tri osobe, 50-godišnji riječki špediter, 45-godišnjak iz Sesveta čija se tvrtka pojavila kao uvoznik robe te 34-godišnji prijevoznik iz Ploča, koji je kontejner s cigaretama trebao iz Rijeke prevesti na područje Bosne i Hercegovine. Podsjetimo policija je 22. prosinca prošle godine na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj Luci pronašla dva kontejnera s cigaretama. Na kontejnerima je pisalo da se u njima prevozi posuđe, a ne cigarete. Za jedan od njih, onaj s »Marlborom«, uskoro su nađeni krivci koji su i kazneno prijavljeni, dok se slučaj drugog kontejnera sa cigaretama »Monte Carlo« još uvijek istražuje. Vrijednost pronađenih cigareta na ilegalnom tržištu procijenjena je na pet milijuna eura. Privedeni Riječanin pred istražnom sutkinjom Ksenijom Zorc negirao je krivnju nakon čega mu je određeno zadržavanje u pritvoru. </p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zubaku uvjetni zatvor za klevetu</p>
<p>Sud je utvrdio da je Zubak s izravnom namjerom oklevetao privatnog tužitelja, bivšeg pomoćnika ministra obrane, Mladena Ružmana, tvrdeći da je ovaj tražio mito</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Poznati poduzetnik Zvonko Zubak u ponedjeljak je na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora uvjetno, zbog klevete bivšeg pomoćnika ministra obrane, zaduženog za sigurnost, Mladena Ružmana. U obrazloženju presude, sudac Marijan Bertalanič rekao je da su razlozi takve presude identični onima iz presude u 2004. koju je zagrebački Županijski sud ranije ukinuo. Sud je naime, nastavio je sudac, postupio prema uputama iz ukidnog rješenja presude tog suda, te provjeravajući još jednom činjenice u ovom postupku, utvrdio da je Zubak s izravnom namjerom oklevetao privatnog tužitelja. Priču o navodnom susretu s Ružmanom u pizzeriji »Canzona«, kao i to da je Ružman od njega tražio 2, 5 milijuna dolara mita, kako je Zubak tvrdio u razgovoru s novinarom »Nacionala« 2002. godine, sud je procijenio izmišljenom. U ponovljenom postupku naime, razriješeno je li tuženi Zubak prije intervjua u »Nacionalu«, podnio kaznenu prijavu protiv Ružmana policiji ili Državnom odvjetništvu, no nije utvrđeno da je to napravio tada, već tek pet mjeseci kasnije. HSLS - ovac Ivan Škarić, Ružmanov stranački kolega, koji je svjedočio u ponedjeljak, potvrdio je da se doista sjeća, za vrijeme jednog ručka u restoranu »Sesvetska dolina«, da je Zubak došao ljutit za stol i rekao »traže me lovu za isporučenu robu«, no nije čuo, tvrdio je, da se u bilo kojem kontekstu spominje Ružmanovo ime. Sam Zubak nije se pojavio na sudskoj raspravi, niti na objavi presude. Podsjetimo, Ružman je Zubaka tužio zbog njegovih izjava u »Nacionalu«, prema kojima je Ružman od Zubaka tražio 2,5 milijuna dolara mita, kako bi mu pomogao u postupku u kojem je Zubak od RH tražio da mu plati 200 milijuna dolara, koliko mu, navodno, duguje za nabavu raketnog sutava S - 300.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Postupak protiv Hojana odlazi u zastaru</p>
<p>Davorin Hojan, inače je kum saborskog zastupnika Mirka Filipovića Cro Copa</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Postupak zbog šverca 400 litara sirovine od koje se proizvodi amfetamin, a koji se protiv poduzetnika Davorina Hojana, inače kuma Mirka Filipovića Cro Copa, vodio na zagrebačkom Županijskom sudu, »preseliti« će se na Općinski sud u Samoboru. Odlučilo je tako izvanraspravo vijeće zagrebačkog Županijskog suda, razmatrajući prijedlog predsjednika sudskoga vijeća koji je dosad vodio taj postupak. No, budući da zastara nastupa za mjesec dana, teško da će se postupak u Samoboru provesti prije tog roka. Naime, Hojana je prva verzija optužnice teretila da se udružio radi preprodaje droge, što predstavlja najtežu kvalifikaciju zloporabe droga te su za to djelo nadležni županijski sudovi. No, tijekom postupka, optužnica je 1999. godine izmijenjena, te se Hojanu sada stavljalo na teret da je prevozio tvari za koje je znao da će poslužiti za proizvodnju droge, što prema zakonu predstavlja blažu kvalifikaciju.</p>
<p>Inače, Hojan je na zagrebačkom Županijskom sudu u ovome postupku isprva bio osuđen na 3 godine i sedam mjeseci zatvora, no Vrhovni sud je presudu ukinuo smatrajući da u njezinom obrazloženju nije navedeno zbog čega bi Hojan znao da je ta kemikalija bila namijenjena za proizvodnju droge. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Spis izgubljen pa nađen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje šogoru pokojnog Vjeke Sliška, Miju Kovči zbog iznude i fizičkog zlostavljanja, odgođeno je u ponedjeljak na zagrebačkom Općinskom sudu, a razlog je bio gubitak sudskog spisa. Spis se naime, zagubio za vrijeme preuređenja sudskog kancela, kada je iz jedne prostorije premješten u drugu. Pronađen je ipak tijekom dana, no rasprava, koja se trebala održati ujutro, već je bila odgođena. Podsjetimo, Zlatko i Slavko Habazin podnijeli su privatnu tužbu protiv Mije Kovče, nakon što je Državno odvjetništvo odustalo od Kovčina kaznenog gonjenja. Slavko Habazin je, navodi se u privatnoj tužbi oca i sina Habazin, 15. listopada 1993. sklopio ugovor s Mijom Kovčom o kupnji lokala u Gotovčevoj ulici u Prečkom, gdje su prema ugovoru trebali dijeliti zaradu pola-pola. Nakon nekog vremena Kovčo je u lokal instalirao poker automate, no stanje na brojčanicima automata nije se podudaralo sa stvarnim stanjem, pa je Kovčo , prema navodima iz tužbe, samovoljno opteretio Slavka Habazina dugom od 50 tisuća DEM uz kamatu od 15 posto.Slavko Habazin se pak nije smatrao dužnim pa nije Kovči dao novac, nakon čega ga je ovaj, navodno, u više navrata fizički zlostavljao i potom prisilio da mu proda svoj dio lokala.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Najjača kartičarska kuća u regiji</p>
<p>PBZ Card je u Hrvatskoj do sada izdao oko dva milijuna MasterCard, Maestro, Visa, Visa Electron i Amex kartica</p>
<p>Kartičarska kuća PBZ American Express od početka ove godine radi pod novim imenom PBZ Card. Ta je tvrtka, osim proizvoda American Expressa, integrirala i proširila svoja poslovanje na još dva kartična globalna sustava plaćanja, MasterCard International i Visa International, koji su bili sastavnim dijelom paleta kartičarskih proizvoda Privredne banke Zagreb. Spajanjem cjelokupnog kartičarskog portfelja PBZ Grupe u jednu tvrtku nastala je najjača kartičarska institucija u regiji, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.</p>
<p>PBZ Card specijaliziran je za izdavanje i procesiranje charge, kreditnih i debitnih kartica, a prema podacima iznesenim na konferenciji, vodeća je kartičarska ustanova u Hrvatskoj s oko dva milijuna izdanih MasterCard, Maestro, Visa, Visa Electron i American Express kartica.</p>
<p>Naša je vizija biti centar izvrsnosti za pružanje kartičarskih usluga, istaknula je Nina Oberiter-Gluhak, predsjednica Uprave PBZ Carda, istaknuvši da im je cilj korisnicima pružiti najkvalitetnija usluge i kartičarske proizvode koji se temelje na inovativnosti, pri čemu su u prvom planu potrebe korisnika kartice. Izrazila je nadu da će ta integracija, osim što će korisnicima donijeti ubrzavanje i olakšavanje prometa, omogućiti godišnju uštedu od oko tri milijuna eura na troškovima poslovanja za PBZ grupu. Upitana za rezultate poslovanja u ovoj i idućoj godini, Oberiter-Gluhak kazala je kako procjenjuje da je PBZ American Express prošlu godinu završio sa 100 milijuna kuna neto dobiti, a da će PBZ Card tijekom ove godine ostvariti neto dobit od 130 milijuna kuna.</p>
<p>Prema riječima Bože Prke, predsjednika Uprave PBZ-a, osnivanje PBZ Carda pridonijet će bančinu strateškom cilju u segmentu kartičnog poslovanja, a to je da unutar Gruppo Bance Intesa, koja je većinski vlasnik PBZ-a, postane centar izvrsnosti i procesiranja kartičarskog poslovanja za sve brandove za PBZ Grupu, ali i u regiji. Kao jedan od motiva spajanja, Prka je naveo učinkovitije korištenje svih dosadašnjih potencijala, posebice znanja i iskustva zaposlenika u kartičarstvu, a što će u budućnosti omogućiti razvoj još konkurentnijih i sofisticiranijih kartičarskih proizvoda, a prije svega pružanje kvalitetnije usluge.</p>
<p>Prema njegovim riječima, prednost PBZ Carda prema drugima je u tome što PBZ Card upravlja s tri kartičarska branda, a konkurentske tvrtke s jednim ili najviše dva.</p>
<p>»Nadamo se da ćemo naše kartičarsko poslovanje, zajedno s Bancom Intesa, proširiti na tržišta Rusije, Mađarske i Italije«, istaknuo je čelnik PBZ, dodavši da već posluju u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori i Slovačkoj.</p>
<p>Zamjenik predsjednika Uprave PBZ Tomislav Lazarić iznio je, pak, podatak prema kojem u Srbiji i Crnoj Gori nakon što je Banca Intesa preuzela beogradsku Delta banku, 800 građana potpisalo zahtjev za dobivanje American Express kartice. Pripomenuo je da otvaranje financijskog tržišta Europske unije, pruža nove šanse operatorima u kartičarskom procesingu u čemu i PBZ vidi svoje mjesto jer kako je rekao »PBZ u kartičnom poslovanju radi integralno, bez outsourcinga pa može drugim bankama ponuditi cjelovitu uslugu u poslovanju s karticama«.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Izvorno hrvatska« 74 proizvoda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Znak »Hrvatska kvaliteta« nose 134 hrvatska proizvoda koji svojim značajkama zadovoljavaju visoke svjetske kriterije, a znak »Izvorno hrvatsko« kao potvrdu autohtonosti dosad su dobila 74 hrvatska proizvoda, podaci su Hrvatske gospodarske komore.</p>
<p>HGK je akciju »Kupujmo hrvatsko« pokrenuo s ciljem osnaživanja svijesti o kvaliteti hrvatskih proizvoda, povećanju njihove kupnje, proizvodnje i međusobne konkurentnosti, da bi lani akcija promjenom imena u »Proizvodimo i kupujmo kvalitetno«, ušla u svoju drugu fazu, kao rezultat približavanja Hrvatske EU.</p>
<p>HGK i Agencija za istraživanje tržišta Hendal proveli su istraživanje po kojem je 96,5 posto anketiranih tvrtki akciju ocijenilo ocjenom odličan. Više od 60 posto ispitanika izjavilo je kako sve više kupuju domaće proizvode, a njih 79 posto spremno je izdvojiti malo više novca za kupnju domaćih proizvoda ako su iste kvalitete. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Poništiti ugovor o suradnji u prijevozu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sastanak potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo Damira Polančeca s čelnicima Hrvatske udruge sindikata na temu restrukturiranja crne metalurgije i brodogradnje, te privatizacije Ine, Croatia osiguranja i Tvornice lakih metala, odgođen je za kraj tjedna.</p>
<p>»U telefonskom smo razgovoru uskladili stavove oko šibenskog TLM-a, koji je u ovom trenutku najozbiljniji problem. Naš je zajednički stav da bi se Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji na poslovima prijevoza Promala, koji je dio TLM-a, trebao poništiti, dok bi se Ugovor o prodaji imovine trebao provesti«, rekao nam je predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Istaknuo je da bi na taj način bila riješena sudbina zaposlenih u Promalu.</p>
<p>»Vjerujemo da će po raspisanom natječaju za usluge prijevoza i dalmatinski autoprijevoznici pronaći svoj interes. Blokada tvornice u ovom bi trenutku bila kontraproduktivna, jer će autoprijevoznici naići na otpor samih radnika TLM-a«, naglasio je Matijašević.</p>
<p>Upućen je i apel Vladi da se unatoč niskim temperaturama ne prekida prije nekoliko dana pokrenuta proizvodnja u kutinskoj Petrokemiji, jer bi šteta bila zaista velika. [L. C.]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Koncern Končar: Prihodi od prodaje 1,8 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga koncerna Končar u 2005. godini, prema preliminarnim podacima, iznose 1,8 milijardi kuna, što je 11 posto više od ostvarenja u 2004. godini te na razini planiranog za 2005. godinu, objavio je Končar. Za ovu godinu planiraju se poslovni prihodi od dvije milijarde kuna ili 10,5 posto više od ostvarenja u 2005., te dobit od 47,3 milijuna kuna. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Belupo vlasnik Deltis Pharma</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošloga je tjedna farmaceutska tvrtka Belupo sklopila Ugovor o prodaji i prijenosu poslovnog udjela u društvu Deltis Pharm, priopćeno je iz Belupa, a prenosi Zagrebačka burza. Temeljem tog ugovora Belupo lijekovi i kozmetika d.o.o. je stekao stopostotni udio u Deltis Pharmu, privatnoj tvrtki iz Zagreba, koja je nositelj nekoliko rješenja o registraciji lijekova. [V. A.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="53">
<p>Sanader: Državno zemljište neće se prodavati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Državno zemljište neće se prodavati nego će se davati u koncesiju«, izjavio je premijer Ivo Sanader nakon konzultacija o pristupanju Europskoj uniji koje su u ponedjeljak održane u Banskim dvorima, a kojima je nazočio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. </p>
<p>Premijer je kazao da će se zbog problematike prodaje privatnog zemljišta u Vladi formirati međuresorna radna skupina koja će izraditi daljnju strategiju i zakonska rješenja, te je predočiti Nacionalnom odboru Sabora.</p>
<p>Iz Vlade je priopćeno da se tijekom radnih konzultacija razmatrao dosadašnji tijek screeninga, s posebnim osvrtom na poglavlje o slobodi kretanja kapitala i posebice nekretnina te pravci daljnjeg djelovanja radi učinkovitog nastavka procesa pristupanja i pune zaštite državnih interesa u tom procesu. Na radnom sastanku razgovaralo se, kaže se u priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću, i o nastavku procesa pristupanja tijekom austrijskog predsjedanja Unijom te o provedbi Komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o Uniji i pripremama za članstvo u pretpristupnom razdoblju. </p>
<p>Svoje stavove premijer je ponovio i tijekom posjeta Ministarstvu poljoprivrede, gdje se sastao s članovima pregovaračkog tima prije početka screeninga o poljoprivredi. Ponovio je da se imovina u državnom vlasništvu neće prodavati, rekavši da u tom pitanju očekuje potporu javnosti. </p>
<p>»Kada je pak riječ o privatnom vlasništvu, pokušat ćemo naći rješenje kojim će država moći imati pravo prvokupa, primjerice kada je riječ o otocima. Da bi se pronašla rješenja kojima bi se domaćim zakonodavstvom zaštitili interesi države, formirat će se i posebna radna skupina«, rekao je Sanader. Naglasio je da treba uvesti načela nediskriminacije. »Ako nešto ne bude mogao kupiti stranac, onda to neće moći ni Hrvat«, objasnio je premijer i dodao da »nema rasprodaje Hrvatske«. Na konzultacijama u Banskim dvorima uz premijera te predsjednika države i parlamenta, sudjelovali su i predsjedavajući Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Ivica Račan, predsjednik saborskog odbora za europske integracije Neven Mimica, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović te glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. </p>
<p>Prema riječima Ivice Račana, na sastanku u Vladi dogovoreno je da se hrvatske pregovaračke pozicije vezane uz promet nekretninama definiraju do jeseni. »Do tada možemo štošta učiniti u zaštiti hrvatskih interesa i interesa hrvatskih građana na tom području, i to bez diskriminirajućih mjera na koje je EU osjetljiv. To će nam omogućiti i kvalitetnije polazišne pozicije u pregovorima ali, nažalost, ne mogu biti zadovoljan onime što je dosad učinjeno na tom području«, rekao je Račan. On smatra da bi Hrvatska trebala »izboriti i neka trajna ograničenja, a ne samo odgode« primjene liberalizacije tržišta te tvrdi da bi »bio jako sretan kada bi kao pregovaračka pozicija ostala barem izuzeća koja su potpisana u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju«.</p>
<p>Razgovori poput ovog održanog u ponedjeljak, organizirat će se i o drugim važnim pitanjima kao što su poljoprivreda, zaštita okoliša i tržišno natjecanje, priopćila je Vlada. [B. Lopandić/ S. Kapetanić/ B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nedjeljom kruh, novine, cvijeće i svijeće</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Nacrt zakona o radu trgovina nedjeljom je napravljen, a o njemu će se raspravljati nakon što bude usuglašen s Crkvom i sindikatima«, najavio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks u emisiji Hrvatskog radija »S Markova trga«. Prema njegovim riječima, nacrt predviđa mogućnost da trgovine rade nedjeljom od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca, a u ostalim mjesecima nedjeljom bi radile bi samo specijalizirane prodavaonice, kiosci i štandovi s kruhom, tiskom, cvijećem i svijećama, kao i prodavaonice na benzinskim postajama, granici, kolodvorima, aerodromima, u kinima te sportskim i koncertnim dvoranama. Šeks je najavio intenzivnu saborsku aktivnost u ovoj godini jer će 59 zakona trebati uskladiti s europskima te donijeti zakone s područja zdravstvene i pravosudne reforme. </p>
<p>»Osobno sam od Vlade zatražio da po hitnom postupku uputi izmjene Zakona o izboru predstavničkih tijela lokalne samouprave kojima bi se spriječilo da stranke mogu aktivirati bianco-ostavke svojih vijećnika u slučajevima kad promijene dres. Sada će vijećnik ostavku moći dati 24 sata prije sjednice skupštine ili vijeća, a povući neposredno prije njezina početka«,kazao je Šeks, dodavši da bi vijećnike koji promijene stranku zbog materijalne koristi po sadašnjem Kaznenom zakonu trebalo kazniti zatvorom jer je riječ o korupciji, a također mu oduzeti i mandat. </p>
<p>Na kritike oporbe da prijedloge za ukidanje odredbe o nula promila uporno stavlja na kraj dnevnog reda, Šeks je kazao da to čini stoga jer Vlada o njima nije dala svoje mišljenje. [M. Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Hitno u poljoprivredne reforme</p>
<p>Ove pregovore ćemo iskoristiti za rekonstrukciju poljoprivrede kako bi se mogla nositi s konkurencijom na Unijinu tržištu, rekao je Sanader </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Reforme koje je potrebno napraviti u poljoprivrednom sektoru da bi hrvatska poljoprivreda mogla uhvatiti korak u globaliziranim uvjetima, imaju punu potporu moje Vlade, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Ivo Sanader.</p>
<p>Sanader je posjetio Ministarstvo poljoprivrede i s članovima pregovaračkog tima održao sastanak nekoliko dana pred početak bilateralnog screeninga o poljoprivredi u sklopu započetih pregovora s EU-om.</p>
<p>»Ovim sastankom želimo poslati dvije poruke. Bez obzira na pregovore s Europskom unijom, hrvatska poljoprivreda mora uhvatiti korak u svim segmentima u uvjetima globalizacije, a ne treba zaboraviti da se 50 posto svih pregovora vodi o poljoprivredi«, rekao je Sanader. Dodao je i da je ovaj posjet jasna poruka javnosti da ćemo voditi računa o interesima poljoprivrednika i ribara.</p>
<p>»Ove pregovore ćemo iskoristiti za rekonstrukciju poljoprivrede kako bi se mogla nositi s konkurencijom«, rekao je Sanader. Naveo je primjer Poljske, koja je upravo u vezi s poljoprivredom bila euroskeptična, a danas je njezina poljoprivreda ojačala. </p>
<p> »To je i naš cilj«, naglasio je Sanader. </p>
<p>Podsjetio je na SAPARD program, prema kojem Hrvatska ove godine ima na raspolaganju 25 milijuna eura, a taj program će preći u IPARD. </p>
<p>Želimo biti spremni na te promjene i izvući što više sredstava iz predpristupnih fondova koji nam stoje na raspolaganju, kazao je Sanader. Čobanković je najavio da će se do kraja lipnja izraditi strategija poljoprivrednog razvoja. Zbog toga će se održati i poseban forum na kojem će biti pozvati svi, jer Vlada za taj plan želi konsenzus.</p>
<p>Poseban Vladin savjetnik za pregovore o poljoprivredi Franz Fischler izjavio je da je hrvatski poljoprivredni sektor bliži onome što se trenutačno na tom području u Europi događa nego nekih novih EU-članica. »Moj je savjet da što prije počnete reformu i promjene u poljoprivrednom sektoru da bi što prije počeo razvoj. To je važnije i od samih pregovora«, rekao je Fischler. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bez redukcije plina za stanovništvo </p>
<p>Vlada će učiniti sve da ne dođe do redukcije plina stanovništvu. To je prioritet, rekao je premijer Ivo Sanader</p>
<p>Vlada će učiniti sve da ne dođe do redukcije plina stanovništvu, poručio je u ponedjeljak premijer Ivo Sanader. »To je prioritet i Vlada će učiniti sve da do redukcije plina stanovništvu ne dođe, kazao je premijer, odgovarajući na pitanja o opskrbi prirodnim plinom. </p>
<p>Zbog velikog zahlađenja koje je u ponedjeljak zahvatilo Hrvatsku, znatno je porasla potrošnja plina. Budući da iz Rusije i dalje stižu manje količine od ugovorenih, Ina je u ponedjeljak, kako bi plinski sustav ostao stabilan, isporuke znatno smanjila Petrokemiji i HEP-u.</p>
<p>Inine isporuke tzv. širokoj potrošnji, gdje spadaju i kućanstva, u odnosu na nedjelju povećane su čak za 20 posto, rekla je Vjesniku Nataša Vujec, direktorica Sektora komercijalnih poslova Ina-Naftaplina.</p>
<p>Na primjer, u Zagrebu je u nedjelju potrošnja trošila 100.000 kubika na sat, a u ponedjeljak čak 170.000 tisuća kubika.</p>
<p>Tako je, prema riječima Nataše Vujec, ukupna potrošnja plina porasla na 615.000 prostornih metara na sat, dok je u plinski sustav uz maksimalnu proizvodnju svih domaćih polja i podzemnog skladišta Okoli ubacivano oko 500.000 »kubika« na sat. </p>
<p>Kako bi ostalo dovoljno plina za široku potrošnju, Ina je uz suglasnost Ministarstva gospodarstva znatno reducirala isporuke Petrokemiji i HEP-u, tvrtkama na koje otpada polovica ukupne potrošnje u Hrvatskoj.</p>
<p>Tako su prekinute u subotu započete pripreme za početak proizvodnje u kutinskoj tvornici mineralnih gnojiva, a isporuke HEP-u smanjene su na 25.000 »kubika« na sat. »Iz Ine su nam najavili normaliziranje isporuka čim malo zatopli«, kaže Boris Mesarić, predsjednik Uprave Petrokemije.</p>
<p>Val hladnoće je u velikom dijelu zemlje otežao svakodnevni život, a orkanska bura i ekstremno niske temperature uzrokovali su probleme u prometu i opskrbi električnom energijom. Zbog temperature koja se u Zagrebu spustila i do -11 stupnjeva Celzijevih pucale su tračnice, a hladnoća je okovala i primorje. Tako je u Senju uz minus sedam stupnjeva osjećaj hladnoće pojačavala i olujna bura koja je na trenutke puhala brzinom većom i od 160 kilometara na sat. Zbog jake bure, od ponedjeljka u 13 sati je za sav promet bila zatvorena dionica Jadranske ceste od Novog Vinodolskog do Senja, a u Gorskom kotaru dionica autoceste Rijeka - Zagreb, od Kikovice do Delnica. </p>
<p>U prekidu je bio i trajektni promet Rab - Jablanac te Brestova - Porozina (Cres).</p>
<p>U Rijeci je temperatura ujutro iznosila neuobičajenih minus četiri stupnja, u Splitu je bura puhala brzinom od 90, a u makarskom primorju, na udare i do 120 kilometara na sat. Slično je bilo i na dubrovačkom području, zbog čega je prekinut zračni promet, pa su avioni preusmjeravani na splitsku zračnu luku. Za sav promet bio je zatvoren i Most dr. Franje Tuđmana. </p>
<p>Najhladnije na Zavižanu i Sljemenu</p>
<p>U ponedjeljak je najhladnije bilo na sjevernom Velebitu kod mjerne postaje Zavižan, gdje se temperatura zraka u 15 sati spustila na minus 21 stupanj Celzijevih. Hladno je bilo i na Sljemenu, a temperatura je u osam sati iznosila minus 19 stupnjeva, dok je u Zagrebu bilo minus 11 stupnjeva. U Krapini, Varaždinu i Križevcima temperatura je pala i na vrlo hladnih minus 13 stupnjeva, a manje hladno bilo je u Osijeku, gdje je u osam sati izmjereno minus deset stupnjeva. U Gospiću je ujutro temperatura iznosila minus 13 stupnjeva, a »najtoplije« bilo je na Jadranu s jutarnjih minus jedan u Splitu. </p>
<p>Željko BukšaTomislav Grdić[Surađivali: I.D./D.H./A.Ko./M.S.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska će trebati oko 8000 graničnih policajaca</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> - Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu počela postupak screeninga, dubinske analize usklađenosti zakonodavstva, za poglavlje pravde, slobode i sigurnosti. To poglavlje, koje opsegom zauzima veliki dio europske pravne stečevine i pokriva vrlo različita područja, predstavnici Europske komisije objašnjavat će hrvatskim i turskim pregovaračima u sljedeća tri dana.</p>
<p>Prema riječima voditeljice hrvatske radne skupine za to poglavlje Snježane Bagić, EU će posebni naglasak stavljati na sposobnost provedbe pravila, a ne toliko na formalnu usklađenost s europskom pravnom stečevinom. To poglavlje obuhvaća pitanja azila, viza, migracija, pravosudne suradnje u građanskim stvarima, uključujući i suradnju u području droga, carinsku i policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnja u kaznenim stvarima, borbu protiv terorizma, te pitanja vezana uz vanjske granice koja su regulirana Schengenskim sporazumom.</p>
<p>Usklađivanje s ovim poglavljem zahtijeva i vrlo velika ulaganja. Primjerice Slovenija, koja ima daleko manju granicu, dosad je na osposobljavanje za nadzor vanjske schengenske granice utrošila oko 600 milijuna eura. Prema nekim procjenama, Hrvatska će trebati oko 8000 graničnih policajaca. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zlatko Koračević ostaje bez imuniteta? </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zastupnik HNS-a Zlatko Koračević, koji je u Sabor došao sredinom prošle godine umjesto Radimira Čačića, mogao bi ubrzo ostati bez zastupničkog imuniteta. </p>
<p>Mandatno-imunitetnom povjerenstvu stigao je, naime, zahtjev Županijskog suda u Varaždinu za skidanje imuniteta da bi se pokrenula istraga zbog sumnje da je Koračević kao direktor trgovačkog društva »Lepa« iz Lepoglave, zlorabeći položaj i ovlasti, počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju te za svoju tvrtku protupravno ostvario imovinsku korist veću od 600.000 kuna. </p>
<p>Povjerenstvo će o skidanju imuniteta odlučivati u utorak, a zna li se da se imunitet dosad u pravilu skidao kad je to zatražilo službeno tijelo, gotovo je sigurno da će i u »slučaju Koračević« postupiti na isti način.</p>
<p>Bez »saborske zaštite« mogao bi ostati i SDP-ovac Zdenko Antešić a na zahtjev Županijskog suda u Rijeci, jer se protiv njega pokreće istraga zbog sumnje da je kao gradonačelnik Raba zlorabio položaj i ovlasti, prodavši trećim osobama dva stana u vlasništvu samostana Sv. Andrija, čija je tržišna vrijednost najmanje milijun kuna. </p>
<p>Pred članovima Povjerenstva naći će se i zahtjevi za skidanje imuniteta Slavku Liniću (SDP), Ivi Lončaru (nezavisni), koje zbog klevete tuže bivši HDZ-ov zastupnik Dario Vukić odnosno partizanski general Rade Bulat. Tim zahtjevima neće biti udovoljeno jer su zastupnici Ustavom zaštićeni za izgovorenu riječ. [Ivka Bačić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060124].
|
