NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060223].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142440 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.02.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska postaje deponij strane robe</p>
<p>Sami smo dopustili deponiranje strane robe, a ne kapitala u Hrvatsku, jer strancima za otvaranje tvrtke treba oko 3700 kuna i - petnaestak dana</p>
<p>Deponiranje strane robe u Hrvatskoj, otvaranje tvrtki u stranom vlasništvu i prodaju hrvatskih nekretnina strancima, sve to omogućuje Zakon o strancima.</p>
<p>Za strane državljane koji žele raditi u Hrvatskoj izdaju se dvije vrste dozvola: radne i poslovne.</p>
<p>Godišnju kvotu radnih dozvola određuje Vlada na prijedlog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dok kvota za izdavanje poslovnih dozvola nema ograničenja. Upravo zbog toga velik broj stranaca dolazi u Hrvatsku, putem nedavno otvorenog servisa Hitro.hr otvara tvrtku, dobiva poslovnu dozvolu i time ostvaruje razne pogodnosti, primjerice kupnju nekretnine ili otvaranje tvrtke koja se bavi preprodajom hrvatskih nekretnina stranim državljanima, kockarnice... </p>
<p>Sve to, dakle, uređuje Zakon o strancima, kojim se zaobilazi princip reciprociteta pa dolazi do neselektivnog useljavanja. U Vladinom planu integracijskih aktivnosti za pristupanje EU predlaže se pak reciprocitet poticanja i pomoći povratnicima i useljenicima.</p>
<p>Primjerice, na burzi rada u Hrvatskoj ima više od 20.000 nezaposlenih trgovaca, a stranci mogu dobiti poslovne vize i baviti se u Hrvatskoj trgovinom. </p>
<p>Zanimljivo je i to da radne dozvole za strance, za koje postoji određena kvota, izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova koje se ne bavi ni demografijom niti hrvatskim tržištem rada, umjesto da ih izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje.</p>
<p>Ipak, najopasnije za hrvatsko gospodarstvo su poslovne dozvole, jer njima stranci dolaze slobodno u Hrvatsku što direktno pogoduje uvozu strane robe i izvoznom deficitu.</p>
<p>Stranci za oko 3700 kuna i za petnaestak dana u Hrvatskoj putem servisa Hitro.hr otvore što žele. Poslovna dozvola izdaje im se na dvije godine, a moguće ju je produžiti na još dvije godine, nakon čega mogu ishoditi i trajnu boravišnu dozvolu, što u slučaju radnih dozvola nije slučaj. Ako stranac ishodi radnu dozvolu, MUP mu izdaje samo privremenu boravišnu dozvolu. </p>
<p>Zakonom o strancima sami smo dopustili deponiranje strane robe, a ne kapitala u Hrvatsku, jer stranci koji otvaraju tvrtku ne moraju uopće imati velik kapital. </p>
<p>Zadnjih dvadesetak godina, otkako se Kina orijentirala tržišnoj ekonomiji i otvaranju stranim investicijama kineska roba preplavila je svijet pa tako i Hrvatsku. </p>
<p>Uzroke tome možemo tražiti u jeftinoj radnoj snazi. Pritom, činjenica je da je Kina nakon Sjedinjenih Američkih Država, po ostvarenom bruto domaćem proizvodu, najveće gospodarstvo na svijetu. Analizirajući strukturu robne razmjene Hrvatske i Narodne Republike Kine u 2005. vidljivo je da je Hrvatska čak 96 puta više robe uvezla, nego što je izvezla. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz iz NR Kine zauzima šesto mjesto u ukupnom uvozu Hrvatske s udjelom od 4,7 posto. </p>
<p>Iz Kine najviše uvozimo strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice, radio-telefonske odašiljače i televizore, dok se, primjerice kostimi, jakne i haljine nalaze tek na 11. mjestu. Hrvatska u Kinu najviše izvozi lijekove i instrumente, aparate i strojeve za mjerenje.</p>
<p>U uvoz robe iz Kine spadaju i razne zapadne modne marke odjeće i obuće proizvedene - u Kini. Riječju, robu iz Kine ne drže samo kineski trgovci kojih je sve više (primjer zagrebačkog naselja Kajzerica), nego ju se, bitno jeftiniju od domaće, može naći u skoro svim trgovinama u Hrvatskoj. Podaci o kineskim tvrtkama i proizvodima na hrvatskom tržištu nisu transparentni, jer su prema Zakonu o službenoj statistici povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu. </p>
<p>Tomislav Tadić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dobitnici nagradne igre koju nitko nije igrao</p>
<p>Marketinške agencije putovanjima »nagrađuju« jednu osobu čiji suputnik svojom nadoplatom zapravo pokriva trošak putovanja za oboje</p>
<p>Dobiti bogat besplatni ručak ili večeru u restoranu, provesti dva sata u ugodnom razgovoru i slušanju o najnovijim proizvodima za zdravlje i zatim otići na višednevno putovanje, i to posve besplatno, zvuči više nego primamljivo. No kad se dva sata pretvore u četiri sata mrcvarenja o dekama, kad vam otkriju da putovanje jest besplatno, ali samo za jednu osobu pa vaš partner mora platiti punu cijenu... Priča tako iz sfere bajke prijeđe u sferu stvarnosti. Točnije, marketinga.Riječ je o jednom od marketinških trikova kojim agencije nastoje navesti građane na kupnju skupih proizvoda, a pritom sve prikrivaju pričom da je stvarni cilj takvih večera »promocija turističke agencije koja besplatnim putovanjima nastoji privući građane«.</p>
<p>Direktorica Udruge hrvatskih turističkih agencija Maja Stanić upozorava građane da ne nasjedaju na takve pozive na besplatne večere i putovanja.</p>
<p>»Najčešće to uopće ne organiziraju putničke ili turističke agencije nego obične marketinške agencije koje vam prije svega žele prodati skupi lonac ili još skuplju deku. Ciljaju, pritom, na samce koji nemaju partnera s kojim bi prodiskutirali treba li im doista deka od merino vune po cijeni od čak desetak tisuća kuna!«, ističe Maja Stanić. Osim što se mnogi »pomame« i za te proizvode izdvoje velik dio kućnog proračuna, još se više pomame za besplatnim putovanjem koje osvoje na tomboli tijekom prezentacijske večeri.</p>
<p>Međutim, i u tome se krije prijevara, tvrdi Maja Stanić. »Putovanje je besplatno, ali samo za jednu osobu. Budući da nitko ne ide uživati sam, sa sobom vodi partnera, ali partner mora doplatiti za naoko vrlo povoljan aranžman«, kaže Vjesnikova sugovornica. </p>
<p>Primjerice, dvokrevetna soba na jednom od takvih putovanja tek je desetak posto skuplja od jednokrevetne. Partner na »nagradnom« putovanju doplaćuje svoje mjesto i time zapravo pokriva trošak putovanja za oboje. Čak i ako je riječ o samo 100 kuna za jednodnevni izlet u mađarsko lječilište, Maja Stanić uvjerava da agencija organizator nije izdvojila ništa više od toga.</p>
<p>Vjesnik je kontaktirao jednu agenciju iz Rijeke koja također organizira prezentacijske večere za antialergijske i terapeutske proizvode. Posjetitelje nagrađuje trodnevnim putovanjem diljem Hrvatske. Djelatnica agencije, za koju tvrdi da je turistička, ističe da je cilj takvih večera prije svega promocija njihovih turističkih aranžmana. »Neke tvrtke reklamiraju se u medijima ili na velikim plakatima, no naš su medij oni koji su se odvažili i prihvatili naše besplatno putovanje. Ako se dobitnici putovanja vrate zadovoljni sa svoga kratkog odmora, nema boljeg načina da se pronese dobar glas od živog čovjeka«, kažu nam u toj agenciji. Ova agencija, kako tvrde, nasumce odabire adrese na koje šalje pozivnice za prezentacijske večere. Odabiru ih po blizini restorana u kojem se cijela priča događa. Posjetiteljima pritom nude tombolu s brojnim nagradama, a putovanja se nude tako da oni s mora posjećuju kontinentalnu Hrvatsku, dok kontinentalcima nude jadransko sunce. </p>
<p>Antun Krešimir ButerinKatarina Dimitrijević Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tomčić neće više biti na HSS-ovoj listi</p>
<p>Zagovornik sam toga da na lokalnoj razini mogu koalirati svi sa svima</p>
<p>HSS-u trebaju istaknuti pojedinci, ljudi koji znaju povući, a Vido Bogdanović je jedan od takvih </p>
<p>Nakon prosinačke skupštine, na kojoj je Josip Friščić pobijedio Zlatka Tomčića u utrci za predsjednika HSS-a, uslijedile su i druge promjene. Tomčić je smijenjen s mjesta šefa saborskog kluba, a naslijedio ga je Željko Pecek koji Vjesniku, među ostalim, najavljuje povratak u HSS nekih nepravedno isključenih ljudi u Tomčićevoj eri.</p>
<p>• Kako objašnjavate znatan skok popularnosti HSS-a od početka godine?</p>
<p>- Rejting nam je počeo rasti u prosincu samom najavom pravih izbora u HSS-u. Došlo je do radikalnih promjena u radu i velikih kadrovskih osvježenja, što su građani honorirali. Danas nam je rejting oko 10 posto i po tome smo treća stranka. Ali, zaboravlja se da smo to i po broju zastupnika, jer smo gotovo poravnati s HNS-om i HSP-om, dok smo po broju župana puno jači.</p>
<p>• U posljednje se dvije godine za HSS jedva čulo, saborski je klub spavao, a onda su buknuli sukobi u vrhu.</p>
<p>- Podjela u vodstvu bilo je još od parlamentarnih izbora, a nabubrile su nakon lokalnih, na kojima nismo toliko loše prošli, koliko smo »propali« u poslijeizbornim dogovorima. Nismo razgovarali s vodstvima stranaka koje su nam trebale radi održanja vlasti u nekim sredinama. Lokalni se razgovori ne mogu dovesti do kraja bez suglasnosti središnjice, a to je u HSS-u izostalo.</p>
<p>• Je li to bilo presudno za vaš razlaz s Tomčićem?</p>
<p>- Presudilo je to što nisam htio probleme gurati pod tepih, još manje svu krivnju za loš rezultat svaliti na lokalna vodstva. Za HSS se zna da u prosjeku triput bolje prolazi na lokalnim nego na parlamentarnim izborima. To nije slučaj s HDZ-om i SDP-om, koji podjednako vrijede u državi i na terenu. Kad smo značajno pali na lokalnoj razini, trebalo je priznati da je HSS u krizi, ali i ponuditi nove ljude i drukčiji rad središnjice. Danas HSS ima ured predsjednika s jakom analitikom i odnosima s javnošću, te ured tajnika u stalnoj komunikaciji s terenom. </p>
<p>• Je li točno da se u HSS vraća bivši dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović?</p>
<p>- Stalno nam prilaze novi ljudi, ali se vraćaju i neki nepravedno isključeni. HSS-u trebaju istaknuti pojedinci, ljudi koji znaju povući, a Bogdanović je jedan od takvih. Njegovim će povratkom HSS na jugu Hrvatske znatno ojačati.</p>
<p>• Hoće li biti i novih sukoba, zna li se za netrpeljivost između njega i HSS-ova šefa na jugu Marinka Filipovića?</p>
<p>- Obojica trebaju biti dovoljno široki i voditi računa o interesima stranke, tim više što dolje slijede novi izbori. Dubrovačka županija i Bogdanović aktualni su sada, a vjerujem da će biti i nakon izbora, za koje pripremamo jaku ekipu.</p>
<p>• S kim ćete na izbore u Dubrovačkoj i Požeškoj županiji? </p>
<p>- Izravno će to ovisiti o rezultatima istraživanju u tim sredinama, za što smo angažirali agenciju. Idućeg će tjedna anketari na teren s pitanjima treba li HSS na izbore sam ili u koaliciji, tko nam je poželjan partner a tko nije.</p>
<p>• Testirat ćemo i po pet istaknutih HSS-ovaca u obje županije koji bi mogli nositi liste.</p>
<p>Vrijedi li to i za Veliku Goricu?</p>
<p>- Ne, tamo ćemo kampanju voditi pod geslom »Vladu Horinu za gradonačelnika«. Ne očekujemo da budemo prvi, ali bez nas se sigurno neće moći formirati vlast.</p>
<p>• Tko vam je u Gorici poželjan partner?</p>
<p>- Dosad smo dobre odnose imali s HSP-om i SDP-om. Zagovornik sam toga da na lokalnoj razini u pravilu mogu koalirati svi sa svima.</p>
<p>• Znači li ta otvorenost i koaliranje s HDZ-om?</p>
<p>- Znajući za loše odnose s vodećim HDZ-ovim ljudima u tim županijama i Velikoj Gorici, mislim da će to biti malo teže. </p>
<p>• Jesu li se tzv. Tomčićevi ljudi u Klubu pomirili s promjenama u vrhu?</p>
<p>- Strasti su se skroz smirile. I prije sam govorio da shvaćam Ljubicu Lalić koja je bila lojalna Tomčiću, ali koja iznad svega voli stranku. Dobro surađujem i s njom i s Lukom Roićem.</p>
<p>• Je li vas iznenadio Tomčićev zahtjev za mirovanje zastupničkog mandata?</p>
<p>- Očekivao sam takav potez. Njegov je problem što je uporno odbijao razgovor o programskim i kadrovskim promjenama. Znajući što ljudi na terenu misle, bio sam siguran da neće više proći za predsjednika. Rekao sam mu to, ali je radio po svom i - doživio težak poraz, što je teško prihvatio. Tomčić se može vratiti za šest mjeseci, ali tad će se već voditi kampanja za nacionalne izbore. Teško da će opet dobiti priliku biti na HSS-ovoj listi, pa ne očekujem da se vrati u saborske klupe. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kninski poduzetnički inkubator Senjak</p>
<p>Centar se prostire na oko 43.000 metara četvornih, od čega je 7000 u halama. Slobodno je ostalo svega oko 250 kvadrata, odnosno oko 97 posto prostora je već zauzeto</p>
<p>KNIN</p>
<p> - Kninsko gospodarstvo još je u povojima, a jedina svjetla točka poduzetnički je inkubator Senjak, koji od prije dvije godine djeluje u sklopu Centra za poduzetništvo na području bivšega vojnoga kompleksa koji se prostire uz državnu cestu Knin-Split. U nekadašnjim vojnim barakama radi dvadesetak poduzetnika, koji zapošljavaju 47 zaposlenika. Nekima posao ide jako dobro, pa već traže veće hale kako bi proširili proizvodnju i broj zaposlenih.</p>
<p>Velika prednost poduzetničkog inkubatora Senjak je što ima riješenu kompletnu infrastrukturu. Danijela Merša, direktorica Centra za poduzetništvo, kaže da je izuzetno zadovoljna dosadašnjim rezultatima rada poduzetničkog inkubatora, koji se prostire na oko 43.000 metara četvornih, od čega je 7000 u halama. Slobodno je ostalo svega oko 250 kvadrata, odnosno oko 97 posto prostora je već zauzeto.</p>
<p>- Rad s poduzetnicima početnicima nije bio nimalo lak ni brz - kaže Danijela Merša. - Dijelili smo im savjete, pružali marketinšku pomoć, pomagali u dobivanju kreditnih linija, poticajnih sredstava... Danas u zoni imamo tri velike i uspješne stolarije, zatim staklare, automehaničare, građevinski obrt, niskogradnju, pripremne radove u graditeljstvu...</p>
<p>Senjak je, inače u vlasništvu Grada Knina, a inkubatorom upravlja Centar. Kako bi u zonu privukli što više poduzetinka početnika, Grad Knin je donio odluku o olakšicama na zakupninu prostora te na komunalna davanja. U prvoj godini poslovanja poduzetnici su oslobođeni plaćanja najma i komunalnih davanja u 75-postotnom iznosu, u drugoj godini za 50 posto, a u trećoj za 25 posto. Inače, cijena najma je 10 kuna po metru četvornom za zatvoreni prostor i tri kune za otvoreni prostor.</p>
<p> U bivšim vojnim halama smješteno je i devet nevladinih udruga i štedno-kreditnih zadruga, kojima je Grad i na ovaj način izišao ususret. U sklopu Senjaka djeluje i Inovacijski centar koji je dio novoosnovanog Veleučilišta »Marko Marulić«. Nedavno su predstavnici Centra za poduzetništvo i Veleučilišta potpisali ugovor o ustupanju bivšega vojnog kluba za potrebe novog znanstvenog laboratorija u kojem se planira obavljati izolacija biljnih staničnih komponenti. Ministarstvo znanosti već je dalo »zeleno svjetlo« tom projektu, koji će biti od velikog značaja za razvoj kninskog kraja, jer će, s jedne strane, privući stručni kadar u Knin, a s druge strane bit će to solidna podloga za ostanak takvoga kadra u tom gradu.</p>
<p>Knin ima velike planove s poduzetničkom zonom Preparandia, koja raspolaže sa svom potrebnom infrastrukturom. Ovih dana će se raspisati novi natječaj za dobivanje prostora u toj zoni, koja obuhvaća zgrade bivše tvornica Kninjanka, u kojoj se nekad proizvodila odjeća, zatim Mladost, bivše grafičko poduzeće, pa Krku, tvornica namještaja u likvidaciji, Stolarsku tvornicu u likvidaciji i Krku, sabiralište otpada u likvidaciji. Ukupna površina Preparandije je oko 80.000 metara četvornih. </p>
<p>Osim nove poduzetničke zone Preparandija, čiji se početak rada očekuje vrlo skoro, Knin raspolaže i gospodarskom zonom u ulici IV. gardijske brigade. Na tom prostoru već je TVIK, čiji je vlasnik DIV iz Samobora, te poduzeće Agroprerada d.d. u stečaju, koje je kupila PZ Orlovača iz Kijeva. Zona će se, sukladno GUP-u, širiti i to prema željezničkom kolodvoru. Prednost zone je njena povezanost s cestom D1, odnosno pravcem prema Splitu, a u neposrednoj blizini je i industrijski kolosijek. Ta je zona u cijelosti kompletirana infrastrukturom. Knin ima još deset manjih poduzetničkih zona koje su već ucrtane u prostornim dokumentima, a u neposrednoj su blizini Knina i obližnjih naselja. </p>
<p>Ribnjak Krčić, u kojem se uzgajaju pastrve, još je jedan od uspješnijih manjih gospodarskih subjekata, koji se proteže na 3600 metara četvornih u blizini izvora rijeke Krke. Ribnjak se sastoji od 20 bazena za uzgoj mlađi, 15 bazena za predkonzumni i konzumni uzgoju i tri taložnice. Godišnja proizvodnja je oko 100 tona kalifornijske pastrve. U inkubatorima imaju i 20.000 jedinki mlađi potočne pastrve. </p>
<p> Među značajnija poduzeća svakako se ubraja i tvornica Knauf, koja proizvodi gipsane ploče i zapošljava oko 120 radnika, te Div d.o.o., koja je privatizirala TVIK u kojem je djelomično pokrenuta proizvodnja izrade vijaka. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zdravka Peveca oteli kako bi spriječili kupnju parcele</p>
<p>Pevec grupa u Srbiji registrirala je poduzeće i prikupila sve potrebne dokumente kako bi mogli pristupiti javnoj licitaciji </p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - Kako bi ga spriječili da se pojavi na licitaciji za parcelu koju je na javni natječaj dao Zavod za izgradnju Novog Sada u srijedu je doslovno oteli. </p>
<p>U trenutku kada je zajedno sa još desetak drugih sudionika licitacije pristigao u zgradu u kojoj će se licitacija održati, obratili su se njemu i njegovim suradnicima. </p>
<p>Pozvali su ih u jednu prostoriju jer su navodno tamo neki njihovi dokumenti. Zdravko Pevec i njegovi suradnici tome su se začudili jer su dokumente zajedno sa potvrdom o plaćenoj jamčevini od 1.200.000,00 eura predali ranije, oko 10 h. </p>
<p>- Kada sam ušao u kancelariju, bilo mi je sumnjivo što nas nude da sjednemo pa sam im rekao da je aukcija gore. </p>
<p>U jednom sam im trenutku pobjegao i otrčao uz stepenice, no sustigli su me zaštitari i prisilili da se vratim. Uslijedilo je pozivanje mobitelima na sve strane. No uzalud. Pola sata kasnije aukcija je bila gotova, a parcela za koju smo bili zainteresirani prodana je po početnoj cijeni - rekao je za Vjesnik u srijedu ogorčeni Zdravko Pevec. </p>
<p>Odmah po završenoj aukciji htjeli su ih izbaciti iz zgrade, no Zdravko Pevec i njegovi suradnici zadržali su se tamo još sat i pol. Zdravko Pevec prijavio je ovaj slučaj Veleposlanstvu RH u Subotici. </p>
<p>- Gotovo je groteskno što se upravo večeras predstavnici Ministarstva gospodarstva RH sastaju sa predstavnicima Ministarstva gospodarstva Srbije i Crne Gore kako bi razgovarali o gospodarskoj suradnji dviju država. </p>
<p>Veleposlanik me je uputio na taj skup, no radije ću se vratiti u Hrvatsku - rekao je Zdravko Pevec koji će o svemu pokušati obavijestiti premijera Ivu Sanadera. Sjednica Vlade RH, podsjećamo, održava se danas (u četvrtak) u gradu Bjelovaru gdje je sjedište Pevec grupe. </p>
<p> Natječaj za prodaju zemljišta za izgradnju proizvodnih pogona ili uslužnih djelatnosti objavljen je na internetu, te je Pevec grupa u Srbiji registrirala poduzeće i prikupila sve potrebne dokumente kako bi mogli pristupiti javnoj licitaciji. </p>
<p>Dokumente i dokaz o plaćenoj jamčevini predali su na vrijeme, pa nije bilo razloga za takve postupke prema njemu osim ako je razlog za sve bio taj da se nekom drugom omogući kupovina iste parcele bez podizanja cijene, dakle po početnoj cijeni… </p>
<p>Oteti gospodarstvenika zbog licitacije liči na način rada u nekoj »banana« republici, a ne na prostor na teritoriju Europe.</p>
<p>Senka Budimir</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Nostalgija </p>
<p>BOJAN DIVJAK</p>
<p>Stvari su potpuno izmakle kontroli. Ptice imaju gripu, krave su poludjele, neke novine ludom proglašavaju i ribu, premda je upitno je li pamet izgubila riba ili dežurni urednik. Tradicionalno, ovih se dana Slavonijom širi trihineloza. Povrće je modificirano - rajčice laju, paprike grizu.</p>
<p>Otvaranje hladnjaka u Hrvatskoj u rangu je ekstremnog sporta poput slobodnog penjanja ili rekreativnog trčanja kroz minska polja. Čovjek ima veće šanse da napusti ovaj svijet jedući, nego vozeći autocestom u pogrešnom pravcu.</p>
<p>I onda kad naivan pomisli da je nakon potrage za hranom koja mu daje određenu šansu da preživi, pronašao rješenje, otkrije da su lukavi trgovci hladno prelijepili deklaraciju novom i produžili rok trajanja za nekoliko mjeseci. Ili sakrili da piletinu uvoze iz Hong Konga, a teletinu iz Britanije. Užas.</p>
<p>Gdje su ona lijepa vremena kolesterola, šećera i tlaka, bezazlenih nuspojava obilnih i masnih obroka koji su ubijali tek nakon dugih godina suživota. Postao sam hranostalgičar.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Putovati se mora </p>
<p>DAVOR VERKOVIĆ</p>
<p>Prognoze, koje naravno podrazumijevaju normalne okolnosti, Hrvatskoj predviđaju solidnu turističku sezonu, nešto bolju od rekordne lanjske. Nažalost, moglo bi se dogoditi da svijet zatresu nenormalne okolnosti i pitanje je kako će se to reflektirati na globalni turizam.</p>
<p>Ptičje gripe nije pošteđena ni Hrvatska. Stručnjaci procjenjuju hoće li doći do epidemije i kako se nositi s opasnostima. U slučaju da se ptičja gripa proširi, turisti će reagirati na dva načina: ili će putovati bez obzira na moguće posljedice ili će turizam biti paraliziran sve dok se ne pronađe lijek za tu bolest. </p>
<p>Teško će se pronaći 'čista' destinacija jer uskoro, očito, neće biti europske države u kojoj neće biti otkriven virus ptičje gripe (samo što neke države to odmah priznaju, a neke dugo taje). Ljubitelje nogometa šokirala je vijest da njemački političari razmišljaju o odgodi Svjetskog prvenstva ako virus ptičje gripe, koji se širi sjevernom Njemačkom, prijeđe na čovjeka. </p>
<p>Kompletan receptivni turistički svijet ne zna kako će se situacija razvijati, ali se priprema kao da će sve biti u redu.</p>
<p>Hrvati također ne sjede prekriženih ruku pa se u pripremu nadolazeće sezone ulaže 800 milijuna eura. Dobivamo nekoliko novih hotela s vrhunskim sadržajima, niz objekata imat će kategoriju više od dosadašnje. Wellness, glavni začin modernog turizma, napokon hvata maha i u nas. Svi novi i preuređeni hoteli imat će spa i wellness sadržaje, gotovo svi kongresne dvorane. </p>
<p>U nove i modernizaciju postojećih hotela ove se godine ulaže 440 milijuna eura. Čak 360 milijuna eura ulaže se u uređenje gradova i mjesta, šetnica, plaža, zelenih zona, parkirališta...</p>
<p>Ptičja gripa u drugom je planu. Turizam se, istinabog, naučio živjeti s teškoćama. Usprkos prirodnim i inim katastrofama, turistički biznis probija sve granice pa je lani, nakon godine strašnog tsunamija, prvi put u povijesti zabilježeno 808 milijuna putovanja. Stoga nije nerealno očekivati da će emitivni svijet ignorirati potencijalnu opasnost. Uostalom, svi smo u istom sosu, a putovati se mora.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Braća bez dokaza</p>
<p>Srbija se suočava s istinama: prva je zaslužena sudbina Ratka Mladića, a druga status Kosova</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Srbija se polako suočava s bolnim istinama. Zemlji nema prosperiteta ako izostane puna suradnja s Haagom. Srpska vlada pritjerana je u kut i u odnosu na slučaj Ratka Mladića više nema manevarskog prostora. Čovjek koji je žario i palio po Hrvatskoj, tako uporno bombardirao i opsjedao Sarajevo sa željom da se taj grad uguši tzv. strategijom anakonde, a potom u Srebrenici naredio da se pobiju »svi Turci sposobni da nose pušku«, cijelo je desetljeće uživao punu zaštitu srpskih vlasti.</p>
<p>A sada kada je službeni Beograd ozbiljno pritisnut izvana i doslovce politički ucijenjen, naciju treba pripremiti na to da i takav »heroj« mora završiti iza rešetaka. Ono čega se boji koalicijska vlada Vojislava Koštunice je reakcija srpskih nacionalista i mogućnost nereda i prosvjeda koji se ne bi mogli nadzirati. »Turbosrbi« (to su još veći velikosrbi) jedva čekaju priliku da demonstriraju svoju snagu. Za njih je Ratko Mladić ratna ikona koja se ne smije micati iz Srbije, a da se zato ne plati politička cijena.</p>
<p>U Beogradu su izabrali pogrešnu taktiku. Umjesto stezanja obruča korak po korak oko Mladića daleko bi učinkovitija bila taktika šoka i svršenog čina: munjevita akcija i još brža »otprema« u Haag - nešto slično onome što je 2001. godine napravljeno sa Slobodanom Miloševićem na sam Vidovdan. Ovako, sve ispada kao manipulativna predstava koja će najviše naškoditi upravo Srbiji.</p>
<p>Druga istina koja je još neugodnija od (zaslužene) sudbine Ratka Mladića je pitanje statusa Kosova. Za Srbe, ta će konačnica biti još bolnija. Ove će godine stići naplata (s kamatama) činjenice da je Miloševićev režim zapravo još u ljeto 1999. godine izgubio Kosovo potpisavši s NATO-om kapitulantski sporazum u Kumanovu. Neovisnost tog nekad »svetog« dijela Srbije (u kojem živi 90 posto Albanaca, sedam posto preostalih Srba i tri posto ostalih manjina) više nije nepoželjna tema za međunarodnu zajednicu. Dapače!</p>
<p>Za Koštuničinu i sve buduće srpske vlade idealno bi bilo da pregovori s Albancima u Beču traju i 20 godina. Tako bi se za cijelu generaciju odgodilo suočavanje s neizbježnim. No, realnost je takva da će albanska strana vjerojatno samo profitirati jer ne pristaje ni na što niže od pune neovisnosti. Od Srba će zato i Amerikanci i Europska unija i NATO tražiti da »ne prave probleme« ako si ne žele naškoditi. </p>
<p>Za srpsku stranu neovisno Kosovo crvena je krpa, znak za opću uzbunu i nacionalnu mobilizaciju. Ali ništa više ne može biti prije. Miloševićeva ostavština je strašna kada je u pitanju Kosovo: Srbija, kao suverena država, nema načina reagirati, a da sebi ne naudi. </p>
<p>Beograd se ne bi smio hvatati ni za svoju zadnju nadu (slamku): rusku podršku. Današnja Putinova Rusija previše je pragmatična da bi svoje interese žrtvovala zbog Srbije. Čak je i Slobodan Milošević bio naivac kada je mislio da će Rusija vojno braniti Srbiju ili svojom vojnom nazočnošću na Kosovu spriječiti albanski san o neovisnosti. </p>
<p>Rusija će verbalno podržavati Srbiju dok je to ništa ne košta. Jednostavno, kada više nisi super-sila i kada za vojsku trošiš samo 20 milijardi dolara, a Amerikanci za vojne i obavještajne potrebe pune svoj godišnji proračun s fantastičnih 530 milijardi dolara -onda moraš biti realan. Rusija zato ne može ništa napraviti za Srbiju. Niti će joj isporučiti strateške protuzračne sustave, niti će joj poslati vojne savjetnike i instruktore.</p>
<p>Problem s Kosovom Beograd mora riješiti oči u oči s Albancima. A priča o starijem ruskom i mlađem srpskom bratu, i njihovoj krvnoj povezanosti, u 21. stoljeću je zastarjela. Rusi i Srbi braća su bez dokaza.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>»Ajmo reći« nešto o jeziku</p>
<p>Najčešće jezične pogreške kao i svaki korov trebaju biti iskorijenjene iz hrvatskog jezika</p>
<p>AUGUSTIN LUKAČEVIĆ</p>
<p>U uporabnom jeziku pojavljuju se modni trendovi koje netko izbaci u eter ili u novine, a nakon toga slijedi ponavljanje do iznemoglosti. Takav jedan izričaj je »ajmo reći«. Riječ »hajde« ili »ajde« upotrebljava se u drugom licu jednine imperativa (hajde) te u prvom i drugom licu množine također u imperativu (hajdemo, hajdete). Ova riječ ne postoji u infinitivu u hrvatskome jeziku (a ni u srpskome) te se radi o običnom turcizmu. Naime, riječ se pojavljuje tamo gdje je turski jezik svojedobno dominirao, a ostala je u narodnim pjesmama i u narodnom govoru, naročito u onim područjima koje je bilo dulje vremena pod Turcima. No, govori se i u Zagrebu, gdje se često može čuti izraz »ajte spat«, »ajte s milim Bogom« i sl.</p>
<p> Ova riječ nam je preostala iz turskog doba i upotrebljava se uz stoku, tj. kad se tjeraju konji ili stoka na pašu, upotrebljava se izraz »hajde« ili »ajde«, a štap kojim se stoka tjerala dobio je naziv »ajdamak«, koji je i danas u upotrebi u nekim hrvatskim sredinama kao izraz za oguljeni kukuruzni klip.</p>
<p> Ova riječ je preko naših naroda prešla čak u mletačko narječje u talijanskom jeziku i obliku »aida«, a također se može sresti i u rumunjskom jeziku. Čak i poznati Mažuranićev Smail-aga Čengijić poziva sluge riječima: »Ajte amo, sluge moje...«.</p>
<p>Jedna od riječi koja je u posljednje vrijeme ušla u modu je zamjenica »ono«, no koja se ne upotrebljava u kontekstu zamjenice, nego u kontekstu poštapalice, pa tako gotovo svi mladi ljudi govore »i ja, ono, ne znam što bih...« i »i ona, ono, neće da se javi...« i sl. </p>
<p>Takvo pogrešno izjašnjavanje i izražavanje je naročito opasno kad se prenosi sredstvima javnog informiranja. Točno kao u biblijskoj priči o Božjem sijaču, koji baca zrnje od kojega neka padnu na kamen pa ih pozoblju ptice nebeske, a neka ipak padnu na plodno tlo, pa iz njih niče novo bilje. Što je govornik ugledniji, to su veće mogućnosti da nađe sljedbenika koji prihvaća njegovo izražavanje. Ako, primjerice, možemo čuti »zemlje koje upražnjavaju rukomet«, sigurno će mnogi shvatiti tu poruku kao preporuku i tako se početi izražavati.</p>
<p>Nakon Domovinskog rata vjerojatno je došlo više ljudi koji su se školovali u drugim sredinama i koji sad rade u novinarstvu, zbog čega se upotrebljavaju takvi termini koji u hrvatskom tisku prije nisu bili.</p>
<p> Tako u jednim našim novinama piše »previše igrača slijedi primjer naprasnih«. Umjesto naprasan trebalo je reći ili neočekivan ili nagao ili brz ili iznenadan, no naprasan nije u duhu hrvatskoga jezika. Isto se tako glagol »pljunuti« koristi bez prijedloga »na« pa se kaže u jednom članku: »američki veteran pljunuo Jane Fondu«. Može se »na nekoga pljunuti«, ali ne jednostavno pljunuti što se sve češće upotrebljava. Poseban problem su ronioci i taoci, odnosno prelaženje glasa l u o. Ispravno je ronilac i talac, a ne ronioc i taoc.</p>
<p>Mnogo pogrešaka ima na televiziji, gdje su prijevodi stranih tekstova ispod razine više naobrazbe. Nedavno je na RTL-u »prezervativ« preveden kao »kurton«, kako tu stvarčicu imenuju neki momci i djevojke poneseni asocijacijom.</p>
<p>Posebno se udomaćio izraz »ukoliko« te gotovo u cijelosti istisnuo iz primjene pogodbene veznike. Osobito se ta riječ primjenjuje često u govorima političara, zastupnika, gospodarstvenika i gotovo bez iznimke u svim slojevima društva, što i nije toliko opasno ako se osobe s pogrešnim izričajima ne pojavljuju u sredstvima javnog informiranja, posebno na televiziji.</p>
<p>U pogodbenoj rečenici moraju se upotrebljavati i ostali pogodbeni veznici. Npr. »ako slijepac slijepca vodi, oba dva će u vodu pasti« ili »ako si prijatelj - pomozi«. Međutim, tako se više ne govori nego »ukoliko si prijatelj - pomozi«, što je smiješno. </p>
<p>Slična lutanja postoje i u službenim dokumentima hrvatskih sudova i uprave. Tako npr. u apostillama Općinskog suda u Garešnici piše »snabdjevena pečatom (žigom)«. Ako se misli na »opskrbljeno pečatom«, onda ne odgovara smislu, a ako se misli na »proviđen pečatom«, onda je tako trebalo i napisati.</p>
<p>Svjestan sam da ovakvim nastojanjima kao što je moje nećemo izmijeniti tijek povijesti i prekrajanja jezika, no ipak »ajmo reći« koje su pogreške najčešće kako bi im se barem smanjio broj. Jer jezik je svakomu narodu svetinja. Bez vlastitog jezika nestat će i nacionalna kultura, a na kraju i sam narod.</p>
<p>Autor je sudski tumač za njemački jezik.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Istodobni napad na Sveučilište, HAZU i hrvatsku znanost</p>
<p>Napad na hrvatsku znanost nije ni od danas, ni od jučer. Mijenja se prema potrebi. Sada je usredotočen na tehnologijska, dakle plodonosna istraživanja</p>
<p>IGOR ČATIĆ</p>
<p>Svatko tko je zainteresiran za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa (legalni cilj svake države) lako može zaključiti da je na djelu istodobni napad na tri nacionalne institucije: Sveučilište, HAZU i hrvatsku znanost.</p>
<p> Iza svega već niz godina stoji glasnogovornik specifične skupine hrvatskih, pretežno prirodoznanstvenika. Znanstvenik koji izjavljuje da je »Apel znanstvenika« objavljen samo na internetu, pa nije »služben« (HTV »Otvoreno«, 19. siječnja). Slijede na jednom portalu reakcije, njih 178. Od toga 32 jednog od »najistaknutijih hrvatskih znanstvenika, na njemačkoj plaći«, koji u emisiji »Nedjeljom u dva« (HTV, 19. veljače) neargumentirano tvrdi da hrvatsku znanost vode mediokriteti i njihovi poslušnici. A projekti se dobivaju samo uz poznanstvo, što je neistina.</p>
<p> Od 1978. do 2001. vodio sam znanstvene projekte, pa i najveće u Hrvatskoj ikad, s 300 istraživača. Nikada nisam saznao imena recenzenata ili povjerenstva koja su odobravala projekte.</p>
<p>Na internetu je objavljen članak o tome da se hrvatska sveučilišta po šangajskoj metodi ne ubrajaju među 500 najuspješnijih. Poslije reakcija u Vjesniku (10 siječnja) i Novom listu (15. siječnja) i javnog odricanja prve autorice, preostali autori su najavili da će promijeniti tekst za tiskanu inačicu. Sad je jasna poruka članka, hrvatska sveučilišta su loša, najbolji, studirajte drugdje.</p>
<p>Otvara se na istom portalu rasprava o izboru novog rektora Sveučilišta u Zagrebu. Prvi komentar, tablica koliko radova i citata imaju natjecatelji u podatkarama, koje su primjerene za prirodne znanosti i dio medicinskih znanosti, ali neprimjerene za podosta grana znanosti. </p>
<p>Zaslugom navedenoga glasnogovornika u Hrvatskoj se znanost pretvorila u prirodnu znanost. Akademici-humanisti koji se bave nacionalnim temama, imaju nula radova i nula citata, a najuspješniji, s dugogodišnjim boravkom u inozemstvu, ima 64 »pogotka«, od čega 50 prikaza knjiga u jednom časopisu koji je po nekom kriteriju ušao u te baze. Rektor mora biti najbolji čelnik, jer je dokazano da broj radova i citata nije dovoljan za uspješno rukovođenje Sveučilištem.</p>
<p>Napad na HAZU je zanimljiv. Pojavi se članak u dnevnom tisku, razvija se na istom portalu rasprava, HAZU troši puste milijune kuna poreznoga novca. I gle, odjednom proglas navedenoga glasnogovornika koji je uputio ostalim članovima HAZU kad se neuspješno natjecao za mjesto njenoga predsjednika. Napad na hrvatsku znanost nije ni od danas, ni od jučer. Mijenja se prema potrebi. Sada je usredotočen na tehnologijska, dakle plodonosna istraživanja i njegovog predsjednika. Usput, vrlo uspješnog inovatora koji je svoje projekte završio prije ulaska u Tehnologijsko vijeće. Želi se nametnuti zamisao da Hrvatska mora organizirati »znanstvenu NBA ligu«, bez nižih kategorija, a to se utvrđuje brojanjem radova i citata. </p>
<p>Zanimljivo je kako gledaju na to u SAD-u, o čemu svjedoči e-pismo koje su primili članovi Povjerenstva za izdavačku djelatnost MZOŠ od jednog svog člana, humanista, 9. veljače. Razgovara s jednom uglednom muzikologinjom u SAD. Evo skraćene inačice. </p>
<p>»Što vi mislite o CC-u. Što je to CC? Current Contents. A što je to Current Contents? To je podatkara. Kakva podatkara? Ona u kojoj moraš biti citiran ako želiš biti priznati znanstvenik i visokoškolski nastavnik. Aha, ona za koju je rekao naš dekan, prirodoznanstvenik, da nismo mi humanisti u njoj dovoljno zastupljeni. Sada se ohladio, jer je shvatio da bi zbog te idiotarije ostao bez najboljeg fakulteta.«</p>
<p>N azočnost u podatkarama, a to su kvantitativni pokazatelji, postala je praktički jedini kriterij izbora u viša zvanja, a time i napredovanja. To može izračunati računalo, a kvalitativni kriteriji, koje procjenjuju ljudi, postali su nebitni.</p>
<p>Što je cilj cijelog napada. Želi se stvoriti samo jednu momčad za »hrvatsku znanstvenu NBA ligu«, koja će se baviti svjetlonosnim istraživanjima, dakle onima koja će se ostvariti u dalekoj budućnosti ili označuju rekonstrukciju vrlo daleke prošlosti. Sve ostalo je nepotrebno. Zašto, to znaju jako dobro oni koji su organizirali istodobni napad na sve nacionalne institucije.</p>
<p>Autor je redoviti </p>
<p>profesor na Fakultetu </p>
<p>strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Odumiranje prave publike</p>
<p>Vjerujem da su i Vjesnikovi novinari svjedočili ponašanju dijela publike na koncertu bečkih filharmoničara kad se svom silinom pljeskalo između stavaka, fotografiralo flashom i slalo sms poruke tijekom koncerta...</p>
<p>Isto tako vjerujem da Vjesnikovi novinari svjedoče odumiranju zagrebačke publike koja zna, voli i poštuje klasičnu glazbu. A tome se ne treba čuditi kad znamo da su projekti poput Muzičke omladine, koja je odgojila generacije mladih, ukinuti i kad s bojazni očekujemo dan kada će se u Lisinskom početi izvoditi turbo folk koncerti.</p>
<p> Vaša je društvena odgovornost da progovorite o tom problemu i potaknete one koji odlučuju o kulturi u gradu i nadležnom ministarstvu da se zapitaju kako educiramo današnje naraštaje i trebamo li se zaista zadovoljiti činjenicom da nas trajne vrijednosti ne zanimaju.</p>
<p>VESNA LEDIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Otkrivanje tople vode</p>
<p>Iako je prošlo više od mjesec dana, iz objektivnih razloga nisam uspjela reagirati na tekst objavljen u Vjesniku od 13. siječnja pod naslovom »Manje sati hrvatskog, matematike i prirode«. Stoga to činim sada.</p>
<p> Svugdje u svijetu materinski jezik je na prvom mjestu i uči se svaki dan.. Matematika je, pak, bitna za razvoj misaonosti i sposobnosti, doduše program mora biti prilagođen dobi djeteta. Što se tiče prirode i društva, program je možda preopterećen, ali to se ne rješava smanjenjem satnice. </p>
<p>Da bi se sve to provelo, potrebno je: broj sati u tjednu, nastavni program reducirati na najbitnije gradivo, udžbenike napraviti po tom programu i sve početi s prvim razredom</p>
<p>Upravo u duhu onog što sada nakon devet godina govori ministar, ja sam već bila realizirala kao ministrica. Sklonost prema likovnoj umjetnosti nemaju sva djeca ni svi ljudi. Smanjila sam satnicu kako bi svi nešto naučili, a dodala dva sata dodatne za nadarenu djecu. Sve je stalo na tome – ja sam otišla, a sad netko drugi otkriva toplu vodu. Što se tiče tehničkog odgoja, napravljen je nastavni program - u petom razredu opća znanja tehničke kulture i njene povijesti, a kasnije informatika kao suvremeni »tehnički«.</p>
<p>LJILJA VOKIĆZAGREB</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Od Savskog Marofa do Dugog Sela 140 na sat?</p>
<p>Vlak mora biti četverodijelni, niskopodni i ne duži od 75 metra</p>
<p>Iako će međunarodni natječaj za nabavku 18 niskopodnih vlakova, koji bi najkasnije od 2009. trebali voziti prigradskim prugama, biti raspisan tek sredinom lipnja, među proizvođačima vlakova već sada vlada prava konkurentska borba. Tako je u utorak njemačka tvrtka Bombardier predstavila »talent«, prototip svog novog vlaka za prigradski i međugradski promet, dok je domaći konzorcij, koji čine Tvornica željezničkih vagona Gredelj i Končar Lokomotive, prije mjesec dana predstavio svoju ponudu prigradskoga vlaka. Osim njih, na natječaj će se vjerojatno javiti i ugledni proizvođači vlakova Siemens i Stadler. </p>
<p>Velika zainteresiranost inozemnih tvrtki za zagrebačku prigradsku željeznicu pripisuje se činjenici da Zagreb leži na sjecištu dvaju paneuropskih koridora (5B i X.), te je time strateški vrlo važan svima, budući da ima ogroman gospodarski potencijal i mogućnost daljnjeg razvitka. </p>
<p>Direktora proizvodnje TŽV Gredelj Antuna Fabeka pitali smo može li hrvatska željeznička industrija konkurirati svjetskoj.</p>
<p>»Sigurno može, a to smo dokazali i proizvodnjom niskopodnog tramvaja. Međutim, sigurno je da trenutno ni jedan proizvođač ne ispunjava uvjete Hrvatskih željeznica«, kaže Fabek. Uvjeti su sljedeći: vlak mora biti četverodijelni, pod vlaka mora biti izjednačen s visinom perona koja će nakon rekonstrukcije, koja je također u HŽ-ovu planu, iznositi 55 centimetra, mora biti niskopodni radi brze izmjene putnika, a zbog dužine postojećih perona vlak ne smije biti duži od 75 metara.</p>
<p>Jedan od uvjeta natječaja na kojemu će Grad posebno inzistirati, bit će što veći udio hrvatskih proizvođača u novim vlakovima. Upravo to Fabek ističe kao najveću prednost domaćeg konzorcija jer on može proizvesti vlak s najmanje 70 posto hrvatskog udjela. »A ako će se neki dio morati razvijati izvan Hrvatske, inzistirat ćemo da i naše tvrtke sudjeluju u tome«, ističe Fabek.</p>
<p>U Gredelju će, kažu, najkasnije do 23. ožujka napraviti tehnički opis vlaka koji će biti predstavljen HŽ-u. Budući da se radi o razvojnom projektu, značajnom za domaće gospodarstvo, sasvim je sigurno da će se izraditi jedan vlak a njegov završetak očekuje se za dvije godine.</p>
<p>Inače, u HŽ-u su svjesni problema koji već godinama prate prigradski željeznički promet. »HŽ ima vrlo dobru suradnju s Gradom te će tako, uz narudžbu 18 elektromotornih vlakova, u 2008. godini započeti i gradnja pruge između Podsuseda i Bregane, a na inzistiranje Grada planirana je i izgradnja drugog kolosijeka između Zagreba i Gorice«, rekao je Davorin Kobak, direktor HŽ-a, u srijedu, na međunarodnoj konferenciji Rail Investement 2006., održanoj u Zagrebu. Dodao je kako se sve to poduzima radi što boljeg povezivanja Zagreba s okolicom i smanjivanja prometnih problemi. </p>
<p>Za ovu godinu HŽ obećava povećanje broja vagona u prigradskom prometu te prilagođivanje voznih redova situaciji na terenu. »U sklopu modernizacije postojećih vlakova do sada smo rekonstruirali šest elektromotornih vlakova, smanjili smo broj mjesta za sjedenje i time smo u svakom vlaku dobili dodatnih 77 stajaćih mjesta«, rekao je za Vjesnik direktor Putničkog prijevoza HŽ-a Stjepan Juretić. </p>
<p>Do 2009. godine uredit će se i svi putnički peroni od Savskog Marofa do Dugog Sela. Kako bi bili spremni za nove vlakove koji će biti duži od sadašnjih, peroni se već preuređuju tako da budu dugi najmanje 160 metara, visoki 55 centimetara te široki najmanje tri metra.</p>
<p>»Ako nemaju čvrsti objekt, sva stajališta morat će imati nadstrešnice, displeje, klupe, kante za otpatke, stalke za bicikle, rampe za invalide i slično«, kaže Juretić. </p>
<p>Mislav NekićBojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Kumice« u šestinskim nošnjama?</p>
<p>Uskoro bi se na Dolcu mogle pojaviti »kumice« u šestinskim narodnim nošnjama koje bi u košarama donosile domaće proizvode</p>
<p>Skulptura »kumice« koja će se 4. ožujka postaviti na vrh stepenica koje vode na Dolac, samo je početak inicijative kojom se želi vratiti »kumice« na plac u narodnim nošnjama i s košarom na glavi. Novinarka Branka Šeparović koja je došla na ideju da se postavi kip, kojeg je izradio kipar Stjepan Gračan, rekla je da on ima dvostruku simboliku. »Prva je zahvala građana Zagreba »kumici« za sve što je napravila za nas, a druga je namjera da se »kumice« na tržnicu Dolac vrati u narodnoj nošnji«, objasnila je Branka Šeparović</p>
<p>Za ostvarivanje te ideje, kako je objasnila gospođa Šeparović, najvažnija je podrška gradonačelnika Milana Bandića i Petra Čobankovića, ministra poljoprivrede, koji je obećao financijsku pomoć za ostvarenje tog projekta. »Osim financijske pomoći kojom bi se stimulirale »kumice« da se tako odijevaju, važno je da Grad donese i propise prema kojima sa šestinskog kišobrana više ne bi visile banane i ananas, kao sada«, rekla je Branka Šeparović. Prema njezinim riječima sve »kumice« prodavale bi samo svoje proizvode, a ne da »razni preprodavači prodaju uvozno voće i povrće«. »Kumice« bi dobile i svoje prostorije na Dolcu gdje bi imale sanitarni čvor i mjesto za presvlačenje u narodne nošnje. </p>
<p>Miroslav Pupić Bakrač, direktor marketinga Tržnica Zagreb rekao je da su oni prihvatili ideju gospođe Šeparović za postavljanje kipa tako da su oni i financirali njegovu izradu, a ideju o povratku »kumica« u narodnim nošnjama zasad razmatraju. </p>
<p>»Kip nas je koštao 95 tisuća kuna, umjesto predviđenih 200 tisuća. Svi su se odrekli honorara, i kipar Gračan i ljevaonica Ujević i Viadukt koji će ga postaviti«, rekao je Bakrač i dodao da je Dolac jedno od najvažnijih turističkih odredšta u Zagrebu. »Kada je Margaret Tacher posjetila Dolac rekla je da svaki čovjek u ovom gradu na tom mjestu može pronaći svoj vrt«, objasnio je Bakrač. </p>
<p>»Sve turističke agencije u Zagrebu obavezno vode turiste na Dolac koji je za njih vrhunska atrakcija, a kip »kumice« također će biti jedna od njih«, kaže Amelia Tomašević, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, koja je oduševljena idejom o povratku »kumica« i vraćanju starog izgleda Dolcu. Pita se, međutim, je li to sve ostvarivo. </p>
<p>Kipar Stjepan Gračan koji je u mjesec dana izradio kip »kumice« visok 2,15 metara, kaže da se radi o tzv. uličnoj skulpturi. Glavni cilj mu je bio napraviti »kumicu« onakvu kakva je u svjesti građana, a ne kao mladu lijepu snahu u prekrasnoj narodnoj nošnji. »Prava »kumica« je žena koja je osam kilometara hodala sa košarom teškom 15 kilograma da bi nešto zaradila. Napravivši kip htjeli smo joj odati zahvalnost«, rekao je Gračan. </p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ruglo će ipak postati poslovni centar? </p>
<p>Vlasnik zgrade, tvrtka Berny Commerce, očekuje rasplet imovinsko-pravnih odnosa, zbog kojih joj banke nisu htjele dati kredit za dovršenje gradnje</p>
<p>Za tri mjeseca trebala bi se početi uređivati nedovršena zgrada Cimosa, koja je u 16 godina propadanja dobila epitet rugla na Ljubljanskoj aveniji. Vlasnik, tvrtka Berny Commerce, uskoro očekuje rasplet imovinsko-pravnih odnosa i tužbi, zbog kojih mu banke nisu htjele dati kredit od oko sedam milijuna kuna, koliko je potrebno za dovršenje zgrade.</p>
<p>»Zgrada će postati moderno poslovno zdanje, a trenutno pregovaramo s nekoliko banaka o načinu financiranja gradnje«, rekao je odvjetnik Davor Plišo, koji zastupa vlasnika zgrade, direktora Berny Commercea Matu Ćatića. Kaže da BC od 2002., kada je postao vlasnik, bezuspješno pokušava dovršiti zgradu, koja je u vrijeme dok su se vodili sudski sporovi oko prava vlasništva, postala okupljalište lokalnih ovisnika. T-com je u međuvremenu na krov »rugla« postavio repetitore za GSM, a da nije tražio dozvolu BC-a. </p>
<p>Priča o »vrbanskoj kući strave« počinje krajem osamdesetih, kada je slovenska tvrtka Cimos kupila od Grada 7,7 tisuća »kvadrata« na Vrbanima za gradnju zgrade. Cimos je sa slovenskom tvrtkom Gradis potpisao ugovor o zajedničkoj izgradnji i financiranju. Gradis, međutim, nije izgradio zgradu do kraja, pravdajući se ratom. Nakon toga Cimos je raskrstio s Gradisom, koji je ubrzo pao u stečaj i odustao od gradnje.</p>
<p>Taj nedovršeni objekt nije se mogao prodati sve dok 2001. Hrvatska i Slovenija nisu potpisale sporazum o raspolaganju nekretninama. Tada su tvrtka Berny Commerce i Cimos sklopili ugovor o kupoprodaji. BC se nakon toga uz dozvolu Državnog odvjetništva upisao u gruntovnicu i katastar kao vlasnik parcele. No Cimos je zatajio da je Gradis tijekom trajanja njihova ugovora prodao privatnicima i tvrtki Cefting iz Brežica dva lokala i dio zgrade koji nije stekao jer nije poštovao ugovor.</p>
<p>Tri su stranke 2002. tužile BC zbog prava na vlasništvo, a zbog tužbi su u gruntovnici na izvadak iz zemljišne knjige za zgradu CIMOS-a stavljene »plombe« pa banke nisu htjele BC-u odobriti kredit za završetak gradnje. »Gradis je poslovao nelegalno i prevario te ljude i Cefting pa su oni tužili BC. No oni bi svoje probleme morali riješiti u Sloveniji«, tvrdi Plišo. Najavljuje da će BC uskoro tužiti Cimos zbog tajenja važnih informacija te da će tražiti odštetu.</p>
<p>Krajem prošle godine BC se nagodio s prevarenim kupcima jer su od Gradisa kupovali u dobroj vjeri, a tvrtka Cefting, koja nije odustala od svojih potraživanja, u međuvremenu je prestala postojati. »Na Općinskom sudu podnijeli smo zahtjev za brisanje plombi u teretnici kako bi BC mogao do kredita. Pozitivnu odluku suda očekujemo za otprilike dva-tri mjeseca«, kaže Plišo i dodaje: »Sada zaista više nema razloga za plombe zbog kojih BC ne može do kredita«.</p>
<p>Kaže da će od T-coma tražiti da sa zgrade ukloni »bespravne repetitore«. Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo potvrdilo je da nije dobilo nikakav zahtjev za postavljenje repetitora na krov Cimosove zgrade. A isti odgovor Vjesnik je dobio i iz Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju Grada.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Stranci oduševljeni domaćom hranom </p>
<p>Turističke agencije premalo znaju o turističkim odredištima u Zagrebačkoj županiji, kažu u županijskoj Turističkoj zajednici</p>
<p>Obitelj Kezele iz Šumečana pored Ivanić Grada jedna je od onih koje se na području Zagrebačke županija ozbiljnije bave seoskim turizmom. Takvih je obiteljskih gospodarstva, nažalost, još uvijek premalo, a gostiju koji žele boraviti na selu sve je više. </p>
<p>»Zanimanje je veliko. Lani smo bili popunjeni gotovo svaki vikend«, rekao nam je Drago Kezele. Na njegovu obiteljskom gospodarstvu, uz ponudu domaće hrane i vina iz vlastitoga podruma, turisti mogu, među ostalim, i rekreativno jahati. »Uredili smo i etno-zbirku sa starim predmetima, rukotvorinama i povijesnim zanimljivostima moslavačkoga kraja. Turiste sve više zanima ono što nije uobičajeno i svakodnevno«, kaže Kezele. </p>
<p>Projekte seljačkih turističkih gospodarstava Zagrebačka županija planira ove godine sufinancirati s milijun kuna. U Županiji kažu da time, prije svega, žele proširiti turističku ponudu. »Poglavarstvo Županije i županijska Turistička zajednica rade zajedno na programima razvitka ruralnoga turizma. Posebno vrednujemo projekte koji su od interesa za više jedinica lokalne samouprave«, objašnjava Vlado Horina, predsjednik Turističkoga vijeća Turističke zajednice Zagrebačke županije. Ističe da su problem smještajni kapaciteti. Primjerice, na Plešivičkoj vinskoj cesti zasad se može prenoćiti u samo jednom vinotočju. </p>
<p>»Za sve treba vremena. Zanimanja ima, no kod nas ljudi još uvijek više dolaze kušati i kupiti vino, nego što ih zanima cjelodnevni boravak«, kaže vinar Stjepan Režek, dodajući da je njegova obitelj otvorila prenoćište tek lanjske godine i da se za njega još uvijek nedovoljno zna. Promotivni materijali županijskih seljačkih turističkih gospodarstava mogu se dobiti u Turističkom uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije. Taj je ured lani, u akciji Hrvatske turističke zajednice, proglašen najboljim turističko informativnim centrom kontinentalne Hrvatske. Lidija Mišćin, direktorica ureda, napominje da će županijska Turistička zajednica u ovoj godini pomoći projekte proizišle iz Studije razvoja seoskoga turizma u Zagrebačkoj županiji. </p>
<p>»Smatram da turističke agencije još uvijek premalo znaju o turističkim odredištima u Županiji. Osim izleta na vinske ceste, one zasad ne organiziraju ništa drugo, a u Županiji ima puno atraktivnih odredišta«, kaže Lidija Mišćin.</p>
<p>Obitelj Stjepana Šimanovića iz Donje Zdenčine, pored Jastrebarskoga, seoskim turizmom bavi se deset godina. Gospodin Šimanović kaže da »domaći« ljudi, za razliku od stranaca, još uvijek nedovoljno znaju što je i što sve pruža turizam na seljačkome obiteljskom gospodarstvu. »Nedavno smo u gostima imali dvije Finkinje, koje su za naše gospodarstvo doznale putem interneta. Bile su oduševljene. Kud mi, tud i one. Pratile su nas u stopu i nisu mogle nahvaliti domaću hranu«, ispričao je Šimanović. On kaže da na njegovo seljačko gospodarstvo dolazi i dosta Zagrepčana, koji »traže mir«.</p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>S unukom igra kompjutorske igre </p>
<p>Računalna radionica Gerontološkog centra Trešnjevka već godinu dana organizira početne tečajeve na računalu za osobe starije životne dobi. Besplatne radionice, koje se održavaju svake srijede, omogućavaju usvajanje osnovnih računalnih programa, uče polaznike osnovama interneta, kao i osnovnom radu na računalu.</p>
<p>»Oduševljeni smo načinom rada. Mnogi od nas susreću se s kompjutorom prvi put i treba nam polako objasniti kako sve na njemu funkcionira«, kaže sedamdesetogodišnja Marija Jendrih i dodaje da ono što nauči u radionici usavršava i kod kuće. »Gradivo ponavljam s unukom«, kaže Marija. </p>
<p>Danica Vukelić dodaje da se u računalnu radionicu uključila kako bi s unukom Goranom mogla igrati kompjutorske igrice. </p>
<p>»Odlazim ja i na druge radionice Gerontološkog centra, ali računalna radionica najdraža mi je jer me približava mladom svijetu«, kaže Danica. </p>
<p>Voditeljica programa, Zrinka Franić iz Kluba mladih tehničara Trešnjevka-Sjever, kaže kako njezini učenici s lakoćom usvajaju kompjutorske vještine te da je zanimanje za računalne radionice poraslo pa će stoga Gerontološki centar Trešnjevka sastaviti i šestu grupu polaznika. </p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Kazna jedan euro!?</p>
<p>PARIZ</p>
<p> – Francuski je sud naredio trojici fotografa koji su princezu Dianu slikali u noći pogibije, da zbog kršenja zakona o privatnosti, plate simboličnu odštetu – jedan euro! Trojac »kaznu« mora platiti egipatskome bogatašu Mohamedu al Fayedu, ocu Dianina partnera Dodija koji je s njom poginuo. Diana, Dodi i vozač Henri Paul poginuli su u Parizu 31. kolovoza 1997. kad je njihov Mercedes, bježeći pred paparazzima, udario u tunelski zid. VIše fotografa čak ih je po Parizu naganjalo i motorima. Nakon duge pravne bitke, drugostupanjski je sud odlučio da su Jacques Langevin, Christian Martinez i Fabrice Chassery te noći ipak dvaput povrijedili privatnost Diane i Dodija – najprije kod Ritza, a onda i nakon nesreće.</p>
<p>Sud je presudu donio u petak, ali je ona objavljena tek jučer. Osim simbolične kazne, fotografi moraju platiti i objavu presude u trima svjetskim novinama. Francuski Vrhovni sud oslobodio je 2002. devetoricu paparazza, uključujući i ovaj trojac, optužbe za ubojstvo. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Antibakterijska vodica za poljupce na karnevalima</p>
<p>SAO PAOLO</p>
<p> – Oni koji se na žestokim karnevalskim paradama u Brazilu vole ljubiti sa svima, slinu će ubuduće moći razmijeniti još češće, zahvaljujući vodici za usta u spreju koja ima antibakterijsko djelovanje. To je još jedan neobičan proizvod kojim tvrtke zgrću novac od razuzdanih gostiju karnevala. Slogan novoga proizvoda glasi »Ljubi puno, ljubi s ugodom, ljubi sigurno«. Sprej »Beije« (»Poljubac«) na tržište je izbacila lokalna tvrtka uoči karnevalskih svečanosti kad je ljubljenje u usta među strancima najnormalnija pojava. »Beije« se proizvodi na bazi pčelinjeg propolisa, a bočica spreja od 35 mililitara stajat će oko 15 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zbog štrajka grčki otoci bez hrane i lijekova</p>
<p>ATENA</p>
<p> – Grčka je vlada pomorcima naredila prekid štrajka, tvrdeći da ozbiljno ugrožava opstanak otočana koji su već danima odsječeni od svijeta. Svi teretni i putnički brodovi već sedam dana privezani u lukama, otočani su ostali bez hrane i lijekova, a seljacima na brodovima trunu voće i povrće. »Štrajk izravno ugrožava zdravlje otočana jer sprječava dolazak hrane, goriva...«. Najveći grčki sindikat podržao je štrajk i osudio naredbu o mobilizaciji. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Na računalni tečaj u 106. godini</p>
<p>NEW DELHI</p>
<p> – Indijka Rosakutty u svojih je 106 godina vidjela mnogo, a sad je naučila koristiti računalo, miš i tipkovnicu. U ruralnom okrugu južne Indije prijavila se na tečaj računalnog opismenjavanja koji organizira indijska vlada. Rosakutty, čija obitelj ima 56 članova, poželjela je naučiti koristiti se računalima vidjevši kako ih koriste njezini unuci, a jedan od njih i dopratio ju je u školu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Zlatni zub za psa</p>
<p>BANJA LUKA</p>
<p> – Osmomjesečni ruski terijer Atos odnedavno ima zlatni zub. Ugradio mu ga je njegov vlasnik, stomatolog iz Banje Luke Milan Vujnović, tijekom četverosatnog zahvata. Najprije je izradio otisak za izradu modela, izlijevanje i modeliranje krunice. Najteže je bilo »cementiranje« jer se za to koristi kiselina na koju je pas vrlo osjetljiv. No, Atos voli svoga gazdu pa nije bilo bojazni da će ga ujesti. Vujnović je diplomirao na zagrebačkom Stomatološkom fakultetu, do početka 90-ih radio je u Zagrebu, a potom se preselio - prvo u Herceg Novi, onda i u Banju Luku. [A. Z.]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Imitirao rockera pa pao kroz prozor</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> – Kineskog tinejdžera Li Xiao Meng (16) zaljubljenog u rock, toliko je oduševio zvuk njegove gitare da je, skačući po krevetu poput rock zvijezde, odjednom izletio kroz prozor i pao s trećeg kata. Pokojni je tinejdžer u svojoj hostelskoj sobi često imitirao rock zvijezde, no ovoga je vikenda ipak malo pretjerao, skačući po krevetu uz širom otvoren prozor koji bi, uzgred, prema pravilima morao biti zaključan. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ferrari od milijun dolara uništen u prometnoj nesreći </p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> – Ferrari vrijedan milijun dolara uništen je u prometnoj nesreći kod Los Angelesa, objavila je mjesna policija. Ferrari Enzo, najskuplji i najsofisticiraniji model slavne talijanske marke kretao se cestom uz Tihi ocean brzinom od 160 km na sat. Odjednom je vozač izgubio kontrolu pa je skupocjeno vozilo udarilo u stup i prepolovilo se. Dok je suvozač lakše ranjen, vozač je pobjegao. Od 2002. godine Ferrari Enzo proizveden je u 399 primjeraka. Ima 660 KS i izrađen je prema tehnologiji Formule 1 tako da može postići maksimalnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 360 km na sat. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Sporna je međusobna komunikacija </p>
<p>Slavko i Ivo Goldstein te Milorad Pupovac napustili su predstavljanje novog postava Memorijalnog muzeja Jasenovac </p>
<p>Neslaganje bivšeg predsjednika Savjeta »Spomen- područja Jasenovac« Slavka Godsteina, povjesničara Ive Goldsteina i predstavnika srpske zajednice Milorada Pupovca s novimenovanim vodstvom SPJ-a, rezultiralo je njihovim napuštanjem tribine »Što prezentiramo u Jasenovcu«, održane u srijedu u Muzejsko dokumentacijskom centru. </p>
<p>Pošto je predstavljeno novo multimedijsko rješenje stalnoga postava Memorijalnog muzeja Jasenovac koji bi se trebao otvoriti u proljeće ove godine, Slavko Goldstein je kazao da Savjet SPJ-a na kojem je on bio na čelu do lipnja 2005, nije odobrio tu koncepciju. Pohvalio je projekt izrade poimeničnog popisa žrtava, najvažnijeg dijela novog postava Jasenovca, ali legende uz slike ocijenio »prešturima«.</p>
<p>Novi postav je upitan i za Ivu Goldsteina koji tvrdi da ga se od 2004. nije kontaktiralo u vezi pripreme novog postava, a ne slaže se i s izvorom kojim se služilo za izradu popisa jasenovačkih žrtava. Milorad Pupovac naglasio je kako je za srpsku zajednicu važno prikazati patnju stradalnika.</p>
<p> Nezadovoljstvo nedostatkom komunikacije iznijela je i nova predsjednica Savjeta povjesničarka Zorica Stipetić. Najavila je da će sve učiniti da se sadašnja situacija razriješi, a da bi se to postiglo Stipetićeva nalaže međusobno uvažavanje Savjeta i ekipe koja priprema novi postav. Odgovor Nataše Jovičić da je dio recenzija gotov te da dio stalnog postava smatra završenim izazvao je odlazak dijela sudionika tribine. </p>
<p>Novi stalni postav uz ravnateljicu SPJ-a Natašu Jovičić, predstavili su koautorica koncepcije stalnog postava Nataša Mataušić, kustosica Jelka Smreka, povjesničar Đorđe Mianović i informatičar Davor Vinčić.</p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Megaprojekt Peristil </p>
<p>Predstoje radovi u palači Skočibušić na Peristilu u kojoj bi se trebao otvoriti muzej sakralne umjetnosti </p>
<p>Nedavnim završetkom konzervatorsko-restauratorskih radova na Peristilu u Splitu, kojim su obuhvaćena tri stupa istočne kolonade, zaokružena je prva dionica njegova uređenja.</p>
<p> Zahtjevni radovi vrijedni tri milijuna kuna trajali su pune tri godine. Lasersko čišćenje i popravak kamena financirali su Grad Split, Ministarstvo kulture i World monument fund. Poslove su obavili stručnjaci Hrvatskoga restauratorskog zavoda i Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu, uz pomoć kolega iz firentinske »Opificio delle pietre dure«.</p>
<p> Pročelnik spomenutog Konzervatorskog odjela mr. Joško Belamarić ističe da će se stručnjaci uskoro prebaciti dijagonalno na ugao Peristila, na pročelje palače Skočibušić, u kojoj će biti otvoren muzej sakralne umjetnosti.</p>
<p> Peristil bi u cijelosti mogao biti očišćen i uređen za šest godina, a pretpostavlja se da će uređenje pročelja budućega muzeja stajati oko tri milijuna kuna. Konstrukcijsko učvršćenje toga dijela Peristila moglo bi stajati i više od deset milijuna kuna, s obzirom na teško stanje građevine. </p>
<p>»Druga faza je vrlo složena i ne uključuje samo čišćenje antičkih stupova i kapitela, nego i sređivanje pročelja iznimno slojevite palače iz srednjeg vijeka s pregradnjama iz renesansnoga i baroknoga doba.</p>
<p> Ona će se preurediti u novi muzej sakralne umjetnosti u kojem će se trajno izložiti umjetnine iz Katedrale sv. Dujma, a koje su sada smještene u neprimjerenim prostorijama iznad sakristije, te umjetnine iz manjih crkava u Splitu i okolici«, rekao je Belamarić.</p>
<p> Zamisao o otvaranju muzejske ustanove za čuvanje djela sakralne umjetnosti jedan je od važnijih gradskih projekata čijim će se ostvarenjem radovi na Peristilu predstaviti kao hrvatski megaprojekt.</p>
<p> Belamarić kaže kako su sada na potezu Grad Split i Splitsko-makarska nadbiskupija, koji moraju razriješiti zadnje imovinsko pravne probleme u samom sklopu budućeg muzeja.</p>
<p> »Mi radimo na popisivanju i pripremanju umjetnina, a dobar dio već je ušao u restauratorske radionice«, kaže Belamarić, napominjući kako Ministarstvo kulture potpuno stoji iza programa, smatrajući ga prioritetnim pothvatom u iduće dvije godine.</p>
<p>Otvaranjem muzeja sakralne umjetnosti u Splitu mogla bi se javnosti podastrijeti neprocjenjiva blaga.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bageri umalo pomeli lokalitet </p>
<p>Zbog zaštite dijela lokaliteta Stancija na ulazu u Pulu i uređenja arheološkog parka čak je premješten nadvožnjak 25 metara južnije </p>
<p>Završena je prva velika faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Stanciji Peličeti, na ulasku u Pulu, koji se nalazi na trasi Istarskog Y, izvijestila je ovih dana na konferenciji za novinare Kristina Džin, voditeljica istraživanja za Arheološki muzej Istre. </p>
<p>Lokalitet je iznimno značajan zbog pronalaska antičke vile rustike sa stambenim i proizvodnim dijelom. Dosad je istraženo oko 5000 četvornih metara površine, no postoje pretpostavke da je to samo dio velikog imanja, možda čak i latifundije, doznajemo od Džin, te će se istraživanja vjerojatno i nastaviti. Istraživanja su provedena u suradnji s investitorima na Istarskom ipsilonu, Bina Istrom, koji su zbog zaštite dijela lokaliteta i uređenja arheološkog parka in situ, dakle na licu mjesta, koji bi obuhvatio oko 2000 četvornih metara lokaliteta, čak premjestili nadvožnjak za 25 metara južnije. Međutim, zbog brzine i vjerojatno nepažnje, bageri su umalo zatrli dio lokaliteta ovih dana. </p>
<p>Naime, dio lokaliteta trebao je biti uklonjen pod arheološkim nadzorom, a bageri su dva dana radili bez nadzora i umalo je došlo do katastrofe. Arheolozi su stigli u posljednji tren, uklanjanje je obavljeno uz nadzor i nije pričinjena veća šteta. Penala neće biti, jer je očito postignut kompromis oko uređenja arheološkog parka i skretanja nadvožnjaka.</p>
<p> Za posjetitelje će biti izložen stambeni dio objekta koji je i nakon antike pretvoren u naselje zbijenog tipa i živjelo je do VII. stoljeća. Očuvan je stambeni kompleks s podnim i zidnim grijanjem, crno-bijelim mozaicima te cisterna, i dan danas potpuno nepropusna s kompletnom infrastrukturom, čak i sifonom, koji je prvi put pronađen u Istri i predstavlja značajan tehnološki element rekonstrukcije životnih prilika u antici. </p>
<p> Očuvana je i preša ili tijesak za masline koja će biti izložena u muzeju, te brojne amfore, pečati, tegule, fragmenti keramike pomoću kojih se mogu rekonstruirati i trgovački putovi kao i političke prilike. Također, otkriveni su pečati s imenom senatora Setidija te se pretpostavlja da je obitelj Setidija stoljećima gospodarila ovim dijelom plodnog Valturskog polja, nadomak Nezakcija. To je još jedno značenje ovog lokaliteta koji s Nezakcijem tvori jedinstvenu cjelinu otvorenog pristupa povijesti.</p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nastavlja se Gavranova invazija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U washingtonskom kazalištu »Rockville Little Theatre« u subotu, 25. veljače, bit će održana američka premijera drame hrvatskoga književnika Mire Gavrana »Čehov je Tolstoju rekao zbogom«. </p>
<p>Dramu koja govori o susretu velikih ruskih pisaca i njihovih supruga, na engleski je prevela Ellen Elias Bursać, a redatelj je Alexander Fraser.</p>
<p>Kako nam je objasnio sâm Gavran, bit će to osma premijera njegove predstave na tlu Sjeverne Amerike. Drama koja će u Washingtonu igrati pet-šest puta mjesečno, praizvedena je 1990. u zagrebačkom »Teatru ITD«, a dosad je premijerno još igrala u Rijeci, Parizu, Krakovu i Sarajevu.</p>
<p>S obzirom na dosadašnje iskustvo, Gavran očekuje da će i ovu predstavu Amerikanci odlično prihvatiti. »Moji tekstovi imaju glavu i rep, a Amerikanci to jako vole«, ističe književnik čija je predstava »Sve o ženama« u Poljskoj odavno rasprodana, u ožujku ga očekuje i njemačka premijera predstave »Kako ubiti predsjednika«, a dvije će predstave ove godine doživjeti i svoje francuske premijere. </p>
<p>Miro Gavran trenutno je bez premca naš najuspješniji književnik – diljem svijeta, od Indije pa do SAD-a, trenutno igra čak 21 njegova predstava!</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sam svoj instrument</p>
<p>Zapaženi dokumentarci o junacima pjesama Johnnyja Štulića te o poznatome crtaču stripova Edvinu Biukoviću </p>
<p>Novi natjecateljski program ZagrebDoxa, »Sport i glazba«, koji se održava u Kinu »Europa«, pokazao se pravim potezom i dosad ponudio nekoliko vrlo zanimljivih dokumentaraca. Iako je u ukupnom poretku prema glasovima publike, barem zasad, vodeći film »Prije povratka na zemlju« Arunasa Matelisa, koji donosi toplu priču o djeci oboljeloj od leukemije, najbolje su ocijenjeni upravo glazbeni i sportski filmovi. </p>
<p> Dokumentarac o junacima pjesama »Azre«, odnosno Johnnyja Štulića, »Kad Miki kaže da se boji« redateljice Ines Pletikos drugi je na listi najbolje ocijenjenih, a slijede ga »Usijani podij« Marylin Agrelo i »Pakao na kotačima« Papea Danquarta. Iako se u tom društvu našao i film »Što se krije iza Made in China« Michaea X. Peleda, očigledno je da publika voli filmove koji za temu nemaju neki problem ili ga prikazuju na vedriji način. </p>
<p>Jedan od zabavnijih i zanimljivijih glazbenih filmova koje svakako treba pogledati svatko komu glazba u životu predstavlja nešto više od puke podloge za čavrljanje, jest »Tijelo kao glazbeni instrument« (The Human Hambone) Marka Morgana. Redatelj gledatelja upoznaje s glazbenim stilom hambone, za kojeg se pretpostavlja da vuče korijene iz Afrike. Riječ je o udaraljkaškoj formi koja se izvodi bez instrumenata, odnosno samo na tijelu koje preuzima ulogu, primjerice, seta bubnjeva.</p>
<p> Sugovornici vješti u toj tehnici zorno su pokazali što je hambone, svirajući na sebi i kombinirajući udarce dlanom o dlan, o nadlanicu, bedro, prsa, usta, obraze, čelo, stopala... Iako zvuči nevjerojatno, uvertira opere »Wilhelm Tell« može se odsvirati i samo prstima i ustima. </p>
<p>Iz hambonea se razvio i step, ali i iznimno zanimljiv i zabavan beatboxing. Za tu tehniku koju koriste umjetnici poput Radioactiva, potrebna su samo usta, odnosno dišni sustav koji može, ovisno o vještini, zamijeniti cijelu ritam sekciju - bubanj i bas. S izvođačima beatboxinga snimala su velika glazbena imena poput Bjork na albumu Medulla, a dok se samo sluša teško je odgonetnuti što sve i kako izvode. Iako prekratak upravo u tom najzanimljivijem dijelu, film je vrijedan pažnje.</p>
<p> Film »5. strana medalje« Paula Kella sniman je tri godine i upoznaje gledatelja s hip-hop kulturom pa je zanimljiv i onima kojima takva glazba i našin života nisu bliski.</p>
<p>»Ode Eddy« redatelja Alda Tardozzija bio je ugodno iznenađenje trećega dana festivala. Priča je to o prerano preminulom strip crtaču Edvinu Biukoviću, kojeg su kolege iznimno cijenili. Sjajnom montažom u kojoj kombinira stare i nove snimke, stripovskim kadriranjem te prije svega opuštenim i otvorenim sugovornicima snimanim na maštovito odabranim lokacijama, Tardozzi je potpisao vrijedno dokumentarno djelo. </p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Splitski balet u Rigi</p>
<p>Balet splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta u ožujku će gostovati na 11. međunarodnom baltičkom baletnom festivalu u Rigi, a krajem travnja u Theater der Stadt u Koblenzu u Njemačkoj. U Nacionalnoj latvijskoj operi u glavnom gradu Latvije splitska će baleta trupa 20. ožujka izvesti »Baletni triptih« sastavljen od koreografija baleta »Daissa, istočno od raja« Staše Zurovca, »Leptira« Ramija Beera i »Adeus« Gagika Ismailiana. Dva dana prije toga s istim će programom nastupiti u kazalištu u gradu Jelgavi, a u programa festivalske gala večeri 19. ožujka u Nacionalnoj operi izvest će »Leptire«. </p>
<p>Baletna trupa Nacionalne latvijske opere u Splitu će gostovati 31. srpnja u sklopu 52. splitskog ljeta s predstavom »Corsaire« A. Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa. U Koblenzu će splitski baletni ansambl nastupiti 29. travnja, a publici će se predstaviti »Baletnim triptihom«. [Mira Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pred novim izazovima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Premda je svaki dan i Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice, jer se svakodnevno objavljuju hrvatske knjige i publikacije, kako je na svečanosti obilježavanja Dana NSK, u srijedu, istaknuo njezin glavni ravnatelj dr. Josip Stipanov, upravo je 22. veljače poseban datum u hrvatskoj povijesti. Na taj je datum, naime, 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora.</p>
<p>U proteklu godinu dana Knjižnica je osmislila nove mrežne stranice, koje, među inim, nude i digitaliziranu baštinu te uslugu »pitajte knjižničara«, a najviše je ponosna na to što je u srpnju prošle godine postala punopravnom članicom Europske knjižnica. Riječ je o knjižničnoj usluzi koja omogućuje pretraživanje fondova europskih nacionalnih knjižnica s jednoga mjesta, a u ovome trenutku u projekt je uključeno 15 knjižnica.</p>
<p>Stipanov je kao važno postignuće Knjižnice u protekloj godini istaknuo i nabavu »Magdeburških centurija« Matije Vlačića Ilirika, s njegovom posvetom i vlastoručnim potpisom, potom nabavu prvoga djela iz medicine kojemu je autor Hrvat (Ivan Dragojević) te pripremu izložbe »Plava krv, crna tinta«, koja će za koji dan početi turneju po europskim gradovima. Ova će godina pak proteći u pripremama za obilježavanje 400 godina neprekinutoga djelovanja NSK, koja se slavi 2007., ali i u uređenju neopremljenoga dijela knjižnice.</p>
<p>»Izazovi su veliki i mi smo spremni na njih odgovoriti. Očekujemo punu potporu i razumijevanje hrvatske Vlade i Sabora te nadležnih ministarstava«, zaključio je Stipanov.</p>
<p>Na svečanosti u NSK dodijeljene su i nagrade »Matko Rojnić« dr. Mariji Maji Jokić i Irini Pažameta, a priznanje koje se dodjeljuje za izniman doprinos u radu i razvoju Knjižnice pripalo je akademiku Tonku Maroeviću. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Pärson do zlata, Janica bez medalje</p>
<p>Situacija sa Janicom je bila dramatična. Povraćanje, novi virusni napad, temperatura i nemoć ugrožavali su njen slalomski nastup. No, sama je odlučila »vozit ću, valjda ću preživjeti«</p>
<p>SESTRIERE</p>
<p> – Nakon šest utrka zaredom na Olimpijskim igrama Janica Kostelić je ostala bez medalje. U svojoj disciplini, u slalomu, Janica je opskurnu utrku na Agnelli stazi završila na četvrtom mjestu. </p>
<p>Suočena s novim virusom, nakon neprospavane noći, povraćanja, mučnine i temperature koja je po nekim informacijama bila i 38 stupnjeva, Janica nije mogla normalno funkcionirati na stazi. I dok se Janica borila sa nepredviđenim »suparnicima«, medalje su pokupile ostale sjajne slalomašice – zlatna je postala Anja Pärson, srebrna Nicole Hosp, brončana Marlies Schild.</p>
<p>Uoči druge vožnje, dok je magla »gutala« Agnelli stazu i stvorila apsolutno opskurni fluid oko olimpijskog slaloma, Janica je u svom apartmanu razmišljala o stavljanju točke na ovu utrku. Jer, potpuna nemoć, borba s hvatanjem daha i bez snage, gotovo da nije imalo smisla voziti.</p>
<p>»Stvarno sam razmišljala odustati, al' sam rekla idem odraditi još ovo, valjda ću preživjeti.«</p>
<p>Već prve sekunde prve vožnje zorno su pokazale kako od Janice u srijedu nemamo pravo tražiti novu medalju. Bezvoljna i beskrvna vozila je prvi dio utrke, da bi se u nastavku razbudila i donekle održala kontakt sa najboljom u prvoj vožnji Anjom Pärson. </p>
<p>Prvi olimpijski »lauf« stvarno je bio banalan, dug tek četrdesetak sekundi, nezahtjevan, ravan, s minimalnim brojem vrata i plus u stotinkama mogao se dobiti snagom. Upravo takvu situaciju fantastično je iskoristila Anja Pärson koja je stvorila debelo zaleđe iza sebe. Dosta je zaostala Janica, u leđa je gledala i cijela »austrijska vojska« (posebno je za nju bio bitan zaostatak Marlies Schild) i Šveđanka je fino trasirala, nakon dvije bronce, i jedan put prema zlatnoj medalji.</p>
<p>Uoči drugog »laufa« gomilala se magla u Sestriereu i cijela kulisa nije bila stimulirajuća. Kada smo već govorili o tolikim podudarnostima između Salt Lake Cityja i Sestrierea za Janicu, dogodila se i ta sa opskurnim vremenom. Naime, i na slalomu prije četiri godine nebo je iz sebe »topilo« samo tužne tonove, a ovaj put jedino je u svemu izostao rezultat. Slalom u Salt Lake Cityju je završio zlatom, u Sestrieru najgorom - »drvenom« medaljom.</p>
<p>Kako je Anja Pärson nametnula ritam u prvoj, to je učinila i Marlies Schild u drugoj. Objektivno uz Janicu najbolja slalomašica svijeta izvukla je iz sebe maksimum i nakon ulaska u cilj bilo je jasno – Schildovo vrijeme je bilo vrijeme vrijedno medalje. Čekala se reakcija Janice i saznanje može li pobijediti totalnu nemoć i ostaviti sebe na stazi. I ostavila je sebe, ali nije bilo dovoljno za Schild. Petnaest stotinki je ostala kratka.</p>
<p>Čekao se i ostatak djevojaka i znalo se kako vrh mogu »promiješati« samo dvije skijašice. Hosp je bila zastrašujuća u donjem dijelu, Pärson silovita i gromovita kao u prvom »laufu« i to je bilo dovoljno da se Schild i Janica spuste za dvije stepenice dolje. Dovoljno da Janici pobjegne medalja za petnaest stotinki.</p>
<p>Druge dvije skijašice reagirale su suprotno. Ana Jelušić je odradila sjajnu prvu vožnju (treća na prvom prolazu) i nešto slabiju drugu u magli, dok je Nika Fleiss izgleda potpuno indisponirana i ostala je daleko od hrabre »poruke« na kacigi – dođoh, vidjeh, pobjedih.</p>
<p>U tu izjavu ove opskurne srijede mogla se najbolje povezati Anja Pärson.</p>
<p>»Zaslužila je napokon zlato. Ona je sjajna skijašica«, poručila je Janica.</p>
<p>Janica: Tog frajera treba zadaviti</p>
<p>Janica Kostelić je jedva otvarala usta. Uostalom, nakon završene prve vožnje prvo smo primijetili Janičinu borbu sa hvatanjem daha.</p>
<p>»Jalo je loše i ne mogu više. Boli me želudac, boli me sve. Nakon treninga u utorak već je bilo katastrofalno. Navečer također, non-stop povraćanje, odlasci u toalet. Pitali su me hoću li voziti prvu vožnju, rekla sam da hoću makar sam ispred sebe vidjela osamnaest stvari. Sve mi se vrtilo.«</p>
<p>No, nije bila razočarana četvrtim mjestom. Stvarno nije tako izgledala.</p>
<p>»Zašto bi bila razočarana? U ovom trenutku, u ovakvom stanju nisam mogla bolje. No, znam, neki će reći kako sam ionako folirantica. Kako sam sve ovo izmislila. Da, zadovoljna sam. Imam dvije medalje, što će mi više.«</p>
<p>Potom se osvrnula na francuskog trenera koji je postavio prvu vožnju. Na utrku koju je Ante Kostelić nazvao »Coca-Cola« kup.</p>
<p>»Tog frajera treba zadaviti. U posljednje vrijeme i u Svjetskom kupu slalomi su bili tako lagani, nikakvi, besmisleni. No dobro, i po njima se treba voziti najbolje i najbrže. Magla? Ne, vidjelo se normalno, reflektori su bili dovoljni.«</p>
<p>Što i kako dalje? Ne za olimpijski veleslalom, nego za nastavak Svjetskog kupa.</p>
<p>»Sva sreća, još malo, pa gotovo. Stvarno mi treba odmora.«</p>
<p>• Rezultati, slalom:</p>
<p> 1. Paerson (Šve) 1:29.04, 2. Hosp (Aut) +0.29, 3. Schild (Aut) +0.75, 4. KOSTELIĆ (Hrv) +0.90, 5. Kirchgasser (Aut) +1.24..., 15. JELUŠIĆ (Hrv) +2.74..., 23. FLEISS (Hrv) +3.57; prva vožnja: 1. Paerson (Šve) 42.38, 2. Hosp (Aut) +0.45, 3. Kirchgasser (Aut) +0.59, 4. Poutiainen (Fin) +0.67, 5. KOSTELIĆ (Hrv) +0.69, 6. Schild (Aut) +0.71..., 10. JELUŠIĆ (Hrv) +1.04..., 21. FLEISS (Hrv) +1.93...</p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ivica sada može »valjati brda« </p>
<p>Na koga bih se kladio? Vjerojatno na Ligetyja, u strašnoj je formi. Ja među tri? Možda bi ipak bilo bolje - ja među jednim, prvim, govori Ivica uoči slaloma </p>
<p>Dani Ivice Kostelića nakon osvajanja kombinacijskog srebra postali su na Olimpijskim igrama jako slatki. Čini se da ga trenutačno ništa ne može oneraspoložiti i destabilizirati. Tek će poneke sekvence izbaciti apsolutno mirnog Ivicu iz takta, poput bliskih susreta s talijanskim karabinjerima na sestriereskim cestama. </p>
<p>»Sad znam kako je Janici. Začepljen mi je nos, teže dišem i odmah osjetim da se brže i lakše umaram. Mogu misliti kako je tek Janici kad to proživljava, pa sve to dići na stotu potenciju«, kaže Ivica. </p>
<p>Skoro će svako popodne hrvatski skijaš svratiti do hrvatske kuće u Sestriereu i pogledati na internetu što se piše o Olimpijskim igrama. Ipak, najviše će ga zaintrigirati ankete na raznim internetskim portalima gdje se glasuje s koliko će ukupno osvojenih medalja Hrvatska završiti nastup na Igrama u Torinu. </p>
<p>»U najviše se anketa glasa za pet medalja. Ali nigdje nema niti ponuđen broj šest, a i to je solucija«, govori Ivica i odmah nudi jednu mogućnost slalomskog raspleta u subotu, inače posljednje discipline alpskog skijanja na ZOI 2006.</p>
<p>»Ligety je strašan, u najboljoj formi. Možda je najbolji izbor za klađenje. Ja među tri? Recimo da je bolje - ja među jednim, prvim!« </p>
<p>Inače, blagi Ivičini problemi s disanjem počeli su još kad se vraćao s treninga iz Francuske. </p>
<p>Opći kaos na cesti uzrokovao je »zastoj života« u ovoj regiji, a Ivica je vatrogasnim vozilom, preko reda, pokušao do svojeg olimpijskog apartmana u Sestriereu. No, karabinjeri su ga odvukli od vatrogasaca, a hrvatski se skijaš odlučio za »sprint« prema apartmanu. Doduše, bio je to malo produženi, dvokilometarski sprint. Zbog mokre je kose Ivice tijelo reagiralo, začepljen mu je nos pa teže diše, no pregrmjet će, kaže, bilo što na tom slalomu. </p>
<p>»Ma, osjećam se dobro. Ta je medalja mnogo toga omogućila, posebno u pripremi, u samopouzdanju, zapravo u svemu«, stalno ponavlja Ivica.</p>
<p>I trener Vincencij Jovan stalno će naglašavati Ivičin golemi psihički napredak i sada je vjerojatno u njegovoj glavi postavljena filozofija o - »valjanju brda«. </p>
<p>U takvom je Ivičinom stanju na subotnjem slalomu moguće apsolutno sve od njega očekivati. Objektivno su samo Ligety i Raich ispred Ivice Kostelića. Ostatak društva u sebi nema ni bolju atmosferu, ni bolju formu, ni veći talent. Schönfelder, Rocca, Herbst, Palander, Vidal, Vogl, Pranger... Ivica može biti brži od svih njih i biti sasvim blizu postolja. Drugi put... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Rusija slavi Ovečkina i Kovaleva</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Tek mu je 20 godina, a već je novi ruski heroj. Radi se o Aleksandru Ovečkinu, najboljem mladom hokejašu na svijetu. Nakon 40 minuta dvoboja Kanade i Rusije mreže se nisu tresle, a početkom posljednjeg perioda igre Ovečkin je na asistenciju Kovaleva svladao kanadskog vratara Brodeura. U posljednjoj minuti, Kovalev je samo potvrdio veliku pobjedu. Bio je to gol koji je poslao branitelje naslova Kanadu kući, dok Rusiju u polufinalu čeka Češka. Kanađani su u Torinu razočarali, ne sjećamo se kad su Kanađani tri uzastopne utakmice ostali bez postignutog pogotka.</p>
<p>Česi za razliku od susjeda Slovaka nisu briljirali u prvoj fazi natjecanja, no kad je bilo najvažnije zbili su svoje redove i slavili sa 2-0. Rucinsky i Hejduk svladali su mladog Budaja. Tri sekunde prije kraja pobjedu je potvrdio Štraka, dok je jedini strijelac za Slovačku postigao Gaborik.</p>
<p>U polufinale su se očekivano plasirale Finska i Švedska. Finci su odlično taktički odigrali, s pregršt kontranapada, koje su vremešni američki braniči zaustavljali prekršajima. Utakmicu po dobru neće pamtiti niti vratar SAD-a Di Pietro, mogao je bolje reagirati kod dva postignuta pogotka. Finci su s vodstvom 4-2 ušli u posljednji period igre, odličan vratar Niittymakija i nepotrebne kazne zaustavile su američke napade. Bilo je i krvi na ledu, Schneider je udario palicom po ustima Selannea, a dvoboj je završio 4-3 u korist Finske.</p>
<p>Švedska nije imala težak posao protiv iznenađenja prvenstva - Švicarske. I dok su igrači iz zemlje satova i čokolade ugodno iznenadili u dvobojima s Kanadom i Češkom, njihova je forma pala u posljednje dvije utakmice u skupini, odigrali su »samo« neodlučeno s Italijom i Njemačkom. Skandinavci su lagano slavili sa 6-2, a dva je pogotka postigao legendarni kapetan Maple Leafsa, Mats Sundin.</p>
<p>Rezultati četvrtfinala: Rusija – Kanada 2-0, Češka – Slovačka 3-1, Finska – SAD 4-3, Švedska – Švicarska 6-2; parovi polufinala (petak): Češka – Rusija, Finska – Švedska. [D. J.]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Cohen ispred Sluckaje </p>
<p>Idora Hegel zauzima 17. mjesto, ne baš ono kojem se nadala, ali s dobrim izgledima za bolji plasman nego u Salt Lake Cityju </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Borba za olimpijsku čast još je teža od onih za svjetska i kontinentalna prvenstva. To mogu izdržati samo najčvršći, što znači i najbolji.</p>
<p>Upravo je to u važnom trenutku nedostajalo našoj Idori Hegel, koja je nakon izvrsno uspješna dva uvodna skoka očito popustila u koncentraciji pa je svoj inače paradni skok aksel skočen »iz mjeseca« prerotirala i nepotrebnim vrškom rotacija dopustila sucima da nekoga iz »male« klizačke zemlje ocjene slabije od onih iz velikih. </p>
<p>Idora Hegel je nakon prvog obaveznog dijela zauzela 17. mjesto, ne baš ono kojem se (neopravdano) nadala, ali sigurno s dobrim izgledima da u slobodnim sastavima bude bolje plasirana nego na prošlim Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine.</p>
<p>Preostali dio borbe bio je pitanje može li se europska prvakinja Sluckaja oduprijeti nadolazećoj snazi iz Italije Carolini Costner. </p>
<p>No, teret koji je ležao na mladoj klizačici iz Bolzana bio je pretežak pa je pala u odlučujućoj kombinaciji skokova i završila na 11. mjestu, s kojeg nema povratka na vrh. </p>
<p>To je savršeno iskoristila Amerikanka Sasha Cohen, koja je nastupajući posljednja precizno izvela zadani program pa je za tri stotinke boda preuzela vodstvo ispred Sluckaje. </p>
<p>»Vrlo sam sretna jer sam dobro klizala. Ovo je natjecanje, a ponekad stvari baš ne idu onako kako želim«, kazala je Sluckaja. </p>
<p>Senzacija je bila posve nepoznata 16-godišnja Gruzijka Elena Gedevanishvili na šestom mjestu. </p>
<p>Natjecanje klizačica završit će slobodnim programom u četvrtak. [R. I.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>»Prošla bih bolje da sam Ruskinja« </p>
<p>Vjerojatno nikad bolji kratki program nisam izvela u posljednjih nekoliko godina. Jako sam zadovoljna, kaže Idora </p>
<p>TORINO</p>
<p> – Program na Olimpijskim igrama započele su i umjetničke klizačice, pa tako i hrvatska predstavnica Idora Hegel. Kratki je program prošao zadovoljavajuće, osvojila je 17. mjesto, čime je izborila daljnje natjecanje, za finale. </p>
<p>Iskreno, još uvijek smo pod dojmom plesnih parova, Rusi Tatjana Navkova i Roman Kostomarov ostavio nas je bez daha perfektnom sinkronizacijom, spojem gimnastike i atletike na ledu. Uostalom, ruski je par do delirija doveo cijelu torinsku dvoranu, a koliko je umjetničko klizanje popularno govore i redovi pred dvoranom uoči »banalnih« treninga. Ima ih na tisuće... </p>
<p>»Vjerojatno nikad bolji kratki program nisam izvela u posljednjih nekoliko godina. Jako sam zadovoljna, iako znam da bih, da sam Ruskinja, vjerojatno zaradila koji bod više. Priznajem, pogriješila sam kod aksla, no to nije previše utjecalo na umjetnički dojam, samo sam izgubila tečnost.« </p>
<p>Idora će izravno ponuditi želje za plasman. </p>
<p>»Bila bih zadovoljna plasmanom ispod 15. mjesta, u svakom slučaju bolja nego na posljednjim Igrama u Salt Lake Cityju, na kojima sam bila 12. Nije bilo treme, a nije me smetao ni desni skočni zglob. Ovom prilikom zahvaljujem svom fizioterapeutu koji je jako pomogao, ali i HOO-u, koji je omogućio njegov dolazak u Torino.« </p>
<p>Finale je na rasporedu u četvrtak (19 sati), a kako sama kaže najvećeg navijača ima u svom psiću Godzilli. </p>
<p>»Prvi put da nije mogao ići sa mnom, ali znam da me prati iz Zagreba«, završila je Hegel. [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dvostruko kanadsko slavlje</p>
<p>TORINO</p>
<p> – Kanađanka Cindy Klassen napokon je osvojila zlatnu olimpijsku medalju u brzom klizanju, nakon srebrnih medalja na 1000 i 3000 metara, Klassen je na ZOI u Torinu osvojila zlatnu medalju na 1500 metara. Klassen, svjetska prvakinja i svjetska rekorderka na 1500 metara, je slavila s vremenom 1:55.27 minuta, srebro je osvojila njezina sunarodnjakinja Kristina Groves sa 1:56.74, dok je do bronce doklizala Nizozemka Ireen Wust, zlatna sa 1000 metara. Braniteljica naslova iz Salt Lake Cityja Njemica Anni Friesinger je bila četvrta sa 1:57.31. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Crawford zlatna u sprintu </p>
<p>PRAGELATO</p>
<p> – Kanadska nordijska skijašica, 22-godišnja Chandra Crawford osvojila je zlatnu medalju u sprintu te priredila jedno od najvećih iznenađenja na ZOI u Torinu. U natjecanjima Svjetskoga kupa Crawford je najbolji rezultat ostvarila ove sezone, početkom veljače, kad je bila treća u Davosu. Srebro je pripalo Njemici Claudiji Künzel, koja je bila četvrta na prošlim Igrama, a broncu je osvojila Ruskinja Alena Sidko. Dvije favoritkinje, Ruskinja Julija Čepalova i Norvežanka Marit Björgen, nisu uspjele ući u finale. Rezultati, sprint, finale: 1. Chandra Crawford (Kan) 2:12.3, 2. Claudia Künzel (Njem) 2:13.0, 3. Alena Sidko (Rus) 2:13.2, 4. Beckie Scott (Kan) 2:14.7. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Lindu muški sprint</p>
<p>PRAGELATO</p>
<p> – Björn Lind donio je Švedskoj i treću zlatnu medalju u skijaškom trčanju na Olimpijskim igrama u Torinu. Lind je slavio u pojedinačnom sprintu (2:26.5), došavši do cilja ispred Roddyja Darragona iz Francuske (2:27.1) i još jednog Šveđanina Thobiasa Fredrikssona (2:27.8). Šveđani su tri zlata u skijaškom trčanju na jednim igrama dosad osvojili samo dva puta - u St. Moritzu 1948. i u Sarajevu 1984.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Barcelona na pragu četvrtfinala</p>
<p>Dado Pršo je bio antijunak utakmice u Glasgowu</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Čak 16 pogodaka u četiri okršaja osmine finala Lige prvaka, ili u prosjeku - točno četiri po utakmici. A to je, pak, trostruko više nego u utakmicama odigranima dan ranije. U srijedu su sve gostujuće momčadi postigle po dva gola, a najveću je prednost uoči uzvrata izborila Barcelona pobijedivši Chelsea u Londonu sa 2-1.</p>
<p> Englezi su od 37. minute igrali bez isključenog Asiera Del Horna, koji se u punome trku silovito zaletio u Messija. Zanimljivost utakmice je što su sva tri pogotka postignuta na vrlo sličan način - skretanjem lopte nakon ubačaja iskosa s lijeve strane. U prva su dva slučaja »skretničari« bili obrambeni igrači pospremivši loptu u svoju mrežu. Prvo je Thiago Motta razveselio Engleze, a potom John Terry goste. Pobjednički je pogodak za »Barçu« postigao Eto'o.</p>
<p> Dado Pršo je bio antijunak utakmice u kojoj su Glasgow Rangers i Villarreal odigrali 2-2. Pršo je u 5. minuti igrao rukom u svome kaznenom prostoru, i to gotovo identično kao nedavno Šveđanin Mellberg na utakmici protiv Hrvatske u Maksimiru kada je upravo s Pršom bio u klinču. Riquelme je postigao pogodak s 11 metara. Villarreal je dvaput vodio, a domaći oba puta uspijevali izjednačiti. Ivan Kalasnić je efektnim proigravanjem petom inicirao akciju za vodstvo Werdera protiv Juventusa. Dvoboj je, kako to nerijetko biva u Bremenu, okončana s ukupno pet pogodaka. Juventusov branič Robert Kovač utakmicu je prosjedio na klupi.</p>
<p>Rezultati prvih utakmica osmine finala Lige prvaka; srijeda: Chelsea – Barcelona 1-2 (1-0 Motta 59' - ag, 1-1 Terry 72' - ag, 1-2 Eto'o 81') - crveni karton: Asier Del Horno (Chelsea, 37');</p>
<p>Ajax – Inter 2-2 (1-0 Huntelaar 16', 2-0 Rosales 20', 2-1 Stanković 48', 2-2 J. Cruz 83'.);</p>
<p>Werder – Juventus 3-2 (1-0 Schulz 39', 1-1 Nedved 71', 1-2 Trezeguet 82', 2-2 Borowski 88', 3-2 Micoud 92');</p>
<p>Glasgow Rangers – Villarreal 2-2 (0-1 Riquelme 8' - 11 m, 1-1 Lövenkrands 22', 1-2 Forlan 35', 2-2 Peňa 81');</p>
<p> utorak: Benfica – Liverpool 1-0, Bayern – Milan 1-1, PSV Eindhoven – Lyon 0-1, Real Madrid – Arsenal 0-1.</p>
<p>Uzvratne utakmice na rasporedu su 7. i 8. ožujka ne računajući dvoboj Intera i Ajaxa, koji je predviđen za 14. ožujka. [M. T.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="41">
<p>Lov na Mladića obavijen šutnjom srbijanskih vlasti</p>
<p>Srbijanska javnost podijeljena na one koji vjeruju i one koji ne vjeruju u Mladićevo uhićenje </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Dan nakon navodnog uhićenja najtraženijeg haaškog optuženika, generala Ratka Mladića srbijanska javnost bila je podijeljena na one koji vjeruju i one koji ne vjeruju. Na ulicama je vladao prividan mir, ali su svi grozničavo okretali stranice novina. Među susjedima se moglo čuti pitanje: »Što kažete, je li točno?« A, bilo je i pogrdnih izraza upućenih predstavnicima vlasti.</p>
<p>Policija navodno nije bila u stanju pripravnosti. Ipak, na ulicama i trgovima se mogao vidjeti veći broj ophodnji od uobičajenog. </p>
<p>Zgrade državnih institucija i stranih veleposlanstava bile su pod pojačanim nadzorom.</p>
<p>Najupadljivija je šutnja članova vlade. Premijer Vojislav Koštunica i njegovi ministri nisu se oglašavali u srijedu. Isključili su mobitele, dali glasnogovornicima slobodan dan, a tajnice u kabinetima su čitavog dana objašnjavale kako su sastanci u tijeku. Kao da je postajao nekakav dogovor. Ili zavjera.</p>
<p>Također se saznaje da je za akciju lova na Mladića vjerojatno znalo malo ljudi, najviše desetak, uključujući i premijera, ministra unutarnjih poslova Dragana Jočića i šefa »Bezbednosno-informativne agencije« (BIA) Radeta Bulatovića. Oni su, prema nepotvrđenim informacijama, radili s američkim kolegama. </p>
<p>Smatra se da je informacija procurila prerano i da je vlada pretpostavljala kako će moći sve držati u tajnosti dok se Mladić ne pristane »dragovoljno predati Haaškom tribunalu«.</p>
<p>Izvori Vjesnika u diplomatskim krugovima tvrde da nitko ništa pouzdano ne zna, te da Amerikanci, koji organiziraju sigurnosne brifinge i u daleko beznačajnijim povodima nisu kontaktirali nijedno od veleposlanstava zemalja članica Kontaktne skupine. </p>
<p>»Tko zna, možda se nešto događa dok mi pričamo«, rekao je jedan britanski diplomat. Prema novinskim izvješćima iz Srbije i Bosne i Hercegovine, Mladić je otkriven na planini Cer, stotinjak kilometara zapadno od Beograda. </p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Del Ponte: Glasine o uhićenju bez osnove</p>
<p>DEN HAAG </p>
<p> - Glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carla del Ponte u srijedu je opovrgnula glasine o uhićenju ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, ali je upozorila da je on u dosegu vlasti u Srbiji te ih pozvala da ga uhite kako ne bi ugrozili pregovore o stabilizaciji i pridruživanju između SCG i Europske unije, priopćio je ICTY. »Lažne glasine koje su se proširile iz Beograda o Mladićevu uhićenju apsolutno su bez osnove. Nema nikakvih naznaka da su u tijeku pregovori o njegovoj predaji. </p>
<p>Mladić je i dalje na slobodi«, kazala je Del Ponte u izjavi koju je pročitala pred novinarima u Haaškom sudu, napominjući kako su je vlasti u Beogradu uvjerile da su glasine neistinite. Ratko Mladić je u Srbiji i u to nema nikakve sumnje, a tamo je od 1998., kazala je Del Ponte ističući kako se cijelo to vrijeme Mladić nalazi unutar dosega srbijanskih vlasti. »On može i mora biti odmah uhićen i ja očekujem od srbijanskih vlasti da intenzivnije rade na ostvarenju tog cilja«, rekla je. </p>
<p> Europska unija idućeg tjedna treba odlučiti hoće li nastaviti pregovore s Beogradom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju ili će ih suspendirati kao kaznu zbog neizručenja Mladića. »Srbija zna da pregovori mogu biti suspendirani ili nikad završeni ako Beograd ne bude u potpunosti surađivao s ICTY-em«, upozorila je Del Ponte. Ocijenila je kako je uloga EU u ovom trenutku ključna, te pozvala Bruxelles da odredi Beogradu krajnji rok za ispunjenje postavljenih uvjeta i zaprijeti konkretnim sankcijama. »Sada mi je potrebna snažna potpora EU kako bih vrlo brzo imala Mladića u Haagu. Jasni krajnji rokovi povezani s jasnim sankcijama dat će brze rezultate«, kazala je Del Ponte. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>BiH: NATO i EUFOR u stanju pripravnosti </p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Svi bosanskohercegovački pisani i elektronički mediji, uključujući i one u Republici Srpskoj (RS) posvetili su veliku pozornost informacijama i demantijima od utorka i srijede o uhićenju Ratka Mladića u Srbiji.</p>
<p>Mediji su uglavnom prenosili informacije iz Beograda i iz Haaškoga tužiteljstva o ovom slučaju, a stječe se dojam da je javnost u BiH već pomalo umorna od »trakavice« vezane uz uhićenje dvojice najtraženijih haaških bjegunaca - bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića i nekadašnjeg političkog lidera Srba u BiH Radovana Karadžića. Brojni dosadašnji neuspjeli pokušaji uhićenja svakako izazivaju frustraciju, posebno za obitelji žrtava i sve one koji već više od deset godina čekaju da najodgovorniji za ratne zločine tijekom rata u BiH napokon budu privedeni pravdi.</p>
<p>Neki listovi u BiH tvrde ipak da ovaj put nije bila riječ o u cijelosti lažnoj uzbuni, te da su nakon Mladićevog lociranja doista počeli pregovori o njegovoj predaji, odnosno završne pripreme za njegovo uhićenje.</p>
<p>Da se nešto događa, mogle bi potvrditi informacije također objavljene u dijelu medija da su pripadnici NATO-ovog stožera i EUFOR-a u BiH podigli stupanj svoje pripravnosti. </p>
<p>Teško je reći je li tome razlog možda strah od prosvjeda bosanskih Srba, odnosno njihove reakcije u trenutku kad i ako bude objavljena vijest o Mladićevom uhićenju. Ipak, treba kazati da su reakcije u Republici Srpskoj na (dez)informacije o Mladićevom uhićenju uglavnom suzdržane ili ih uopće nema, pa se stječe dojam da su bosanski Srbi barem prividno ravnodušni spram ovoga slučaja. Neki analitičari procjenjuju da u RS u slučaju uhićenja, može očekivati samo sporadično iskazivanje nezadovoljstva.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Bush Kongresu prijeti vetom </p>
<p>Većina kongresnika spremna je suprotstaviti se Bushevoj odluci o prodaji luka arapskoj tvrtki </p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - I pored svih kritika, koje dolaze čak ponajviše od njegovih republikanaca, predsjednik Bush ne namjerava odustati od namjere da dodjeli rukovođenje svim lučkih poslovima u New Yorku, New Jerseyu, Baltimoreu, Philadelphiji, New Orleansu i Miamiju kompaniji iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) »Dubai Ports World«. </p>
<p>No, predsjednikovi kritičari dovode u sumnju mudrost ovakve odluke, jer su Emirati, prema mnogim izvješćima američkih medija, baza za teroriste. S druge strane, kritičari ovakvog razmišljanja ističu da to samo pokazuje s koliko predrasuda američki mediji nastavljaju tretirati arapske zemlje, upadajući čak i u klasičnu ksenofobiju. </p>
<p>»Želim da kritičari moje odluke naprave korak naprijed i objasne mi zašto se odjednom jedna srednjoistočna kompanija mjeri drukčijim standardima nego druga [britanska] kompanija, upitao je Bush. Dodao je i da su Emirati (UAE) bliski saveznik Amerike u borbi protiv terorizma. Bush je upozorio da sve ovo može poslati pogrešnu poruku u islamski svijet, jer se u Americi traži zabrana rada jednoj arapskoj kompaniji.</p>
<p>Ako se Busheve nakane ostvare, kompanija »Dubai Ports World« bi trebala kontrolirati sve dolaske i odlaske brodova iz navedenih luka, ali bi vlada u Washingtonu, preko agencija zaduženih za to i dalje kontrolirala sve sigurnosne aspekte na dokovima. Radi se o poslu vrijednom 6,8 milijardi dolara, koji bi naravno poželjeli mnogi.</p>
<p>Zanimljivo je da su među najžešćim Bushevim kritičarima, njegovi bliski ideološki saveznici: vođa republikanske većine u Senatu, Dr. Bill Frist i lider republikanske većine u Zastupničkom domu Kongresa Dennis Hastert. </p>
<p>Obojica su zatražila od Busha da odgodi ovu svoju odluku i ponovo ju razmotri u svjetlu sigurnosnih rizika. U inače većinskom republikanskom Kongresu, kao nikad dosad, predsjedniku najavljuju neviđeno veliku opoziciju. Barem 350 od ukupno 435 kongresnika spremno je suprotstaviti se ovoj njegovoj odluci.</p>
<p>Sudeći prema Bushevim reakcijama, on je i taj izazov spreman prihvati. »U Kongresu se moraju suočiti s činjenicama i [unaprijed] razumjeti posljedice onoga što namjeravaju učiniti«, zaprijetio je ratoborni predsjednik, najavljujući: Ako usvoje zakon [protiv lučkog »dogovora] dočekat ću ga vetom!«</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Putin otkazao susret s izaslanstvom Hamasa</p>
<p>Analitičari smatraju kako je Putinova odluka ustupak zapadnim saveznicima </p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin neće se sastati sa izaslanstvom palestinskog pokreta Hamas koje bi početkom ožujka trebalo doputovati u Moskvu upravo na Putinov poziv. Tu svoju odluku Putin je priopćio u posebnom pismu Ehudu Olmertu, privremenom izraelskom premijeru, a sadržaj pisma objavio je ugledni izraelski dnevnik Jediot Ahronot. Službeni izvori u Moskvi i Jeruzalemu nisu komentirali objavljivanje Putinovog pisma, ali nisu ni porekli njegovo postojanje. </p>
<p>U Moskvi analitičari podsjećaju da je Putin nekoliko puta izjavio kako Hamas za službenu Moskvu nije teroristička organizacija, ali i da Moskvu obvezuju potezi srednjoistočne mirovne skupine u koju su Rusija, SAD, EU i UN. Obveza sadrži suradnju s palestinskim vlastima, ističu analitičari i dodaju da je Putinovo pozivanje Hamasa u svjetlu takvih odnosa razumljivo. </p>
<p>S druge pak strane, budući da je Hamas počeo konzultacije o sastavu nove vlade pa se nagađa i o mogućoj koaliciji bez obzira što Hamas ima većinu u novom parlamentu, može se dogoditi da izaslanstvo ne doputuje u Moskvu u predviđenom terminu početkom mjeseca ožujka. Analitičari zbivanja na Srednjem istoku zaključuju kako je odluka Putina da se ne sastane sa izaslanstvom Hamasa ustupak zapadnim saveznicima, ponajprije SAD-u, ali da će u danom trenutku Moskva tražiti nekakvu političku protuuslugu, možda u obliku smanjenog pritiska Washingtona na Hamas i njegovu buduću novu vladu. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Vodene vježbe za treću dob</p>
<p>Vježbajući u vodi polaznici su prorijedili odlaske liječniku, mnogo manje koriste fizikalnu terapiju, te sve manje pate od bolova zbog osteoporoze i ukočenih leđa</p>
<p>Društvo sportske rekreacije »Sport za sve« organizira za osobe treće životne dobi programe rekreacije kao što su vježbanje i aerobika u vodi (u velikom i malom bazenu Doma športova) i dvoranska aerobika. </p>
<p>»Modificirani načini plivanja za stariju životnu dob, kao i vježbanje uz rub bazena pridonose općoj gibljivosti tijela i oporavku od operacija«, objašnjava voditeljica programa prof. Karolina Muža.</p>
<p>»U vodi se zauzimaju različiti položaji tijela. Toplija voda pogodna je za stariju životnu dob jer potiče rad srca i krvnožilnog sustava, aktivira mišiće u tijelu i razgibava sve kralješke«, rekla je prof. Muža. U stojećem položaju polaznici programa izvode različite vježbe od kruženja rukama (od zglobova do lakta), do pokreta glavom i otklona tijelom.</p>
<p>»Vježbe se provode uz rub bazena, gdje se razgibavaju svi dijelovi tijela. Izvode se vježbe rukama i nogama, različita kruženja stopalima i zglobovima, ali i ispisivanje brojki i slova stopalima po vodi što je iznimno naporno«, ističe voditeljica. Najvažniji cilj vježbanja u vodi je održavanje i poboljšanje zdravlja u starijoj životnoj dobi. Kontinuirano vježbanje jedan je od važnih faktora, a redovitost i učestalost ponekad je prednost pred samim intenzitetom vježbe. Osim toga, vježbajući u vodi polaznici su prorijedili odlaske liječniku, rjeđe koriste fizikalnu terapiju i sve manje pate od bolova zbog osteoporoze, ukočenih leđa i sl., ističe voditeljica. </p>
<p>»Pošla sam na to vježbanje zbog zdravstvenih problema, imala sam grčeve u nogama. Redovitom vježbom (dva puta na tjedan) nestalo je boli«, kaže šezdesetsedmogodišnja Marija Hećimović. Dodaje da njihovu grupu predvodi Vojin Kolarić, koji vodi i dnevnik izostanaka s »treninga«. Premda je kao muškarac u manjini, najredovitiji je polaznik.</p>
<p>»Vježbanje u bazenu pridonosi zdravlju i održavanju socijalnog kontakta, jer se ovdje družimo i organiziramo susrete i izvan bazena«, kaže Vojin.</p>
<p>Šest grupa aerobike u vodi i dvije skupine zdravstvenog vježbanja u vodi postale su premale, pa je na listi čekanja stotinjak budućih polaznika. Nažalost, u Zagrebu je premalo bazena za takav oblik rekreacije.</p>
<p>»Voljeli bismo da uz postojeće bazene na Mladosti, možemo dobiti barem glazbenu ‘podlogu’. Tako bi vježbe u bazenu bile popraćene glazbom, odnosno ritmom, nažalost, zasad nam je to neizvedivo«, kaže voditeljica rekreacije.</p>
<p>Festivali starijih i nastupi Gombačica </p>
<p>Društvo sportske rekreacije »Sport za sve« potkraj travnja organizira Festival starijih. Na festivalu sudjeluje oko tisuću natjecatelja iz različitih udruga, a svojim nastupima pridonose i Gombašice (ritmičarke društva sportske rekreacije treće životne dobi). Uz nastupe organizirana su i sportska natjecanja u stolnom tenisu i mini golfu, a održavaju se i različite nagradne igre.</p>
<p>Gombašice nastupaju i za Svjetski dan sporta (potkraj svibnja). Rovinjski Festival sportske rekreacije održava se redovito u svibnju, a u lipnju se održava Sportsko-rekreativni susret zagrebačkih seniora. Na tom se susretu zagrebački seniori natječu u malim sportovima (stolnom tenisu, pikadu, badmingtonu), društvenim igrama (šahu, beli) i biatlonu (preskakanju i rješavanju poligona).</p>
<p>Ana Grubanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tajna je u omjeru </p>
<p>Osamnaestogodišnji Zagrepčanin Mario Majcen drugi je majstor za koktele na svijetu, a na nedavnom svjetskom natjecanju na Kubi suce je osvojio koktelom »Perfect Havana«</p>
<p>Čaše, boce i sve što mu dođe pod ruku posluži osamnaestogodišnjem Zagrepčaninu Mariju Majcenu za vježbanje žongliranja. Tome se i ne treba čuditi, jer se mladić upravo vratio sa Svjetskog prvenstva Havana Club Grand Prix u pripremanju koktela koje se netom održalo na Kubi. Osim koktelom »Perfect Havana«, i to je umijeće pridonijelo osvajanju drugog mjesta u konkurenciji 25 natjecatelja iz cijelog svijeta. Tijesnu je pobjedu odnio Urugvajac, ali hrvatski viceprvak već najavljuje pohod na svjetsku titulu na natjecanju koje će se ove godine održati u Grčkoj. U Kubi, koju je grijalo više od trideset stupnjeva Celzijevih, mladić svoj nastup uvježbavao žonglirajući na plaži. Natjecatelji su u cjelovečernjom programu nastupili u klubu »Macumba« pred oko tisuću gledatelja, a imali su samo pet minuta da pokažu što znaju. Otkriva da se on odlučio za koktel od ruma, sirupa od jagode, limete, soka od jabuke i Malibua. Za zahtjevnu se točku, popraćenu latinoameričkom glazbom, u Hrvatskoj pripremao dva mjeseca. Iako je bio siguran u nastupu, kaže da je imao pozitivnu tremu što je uvijek dobro, jer je poticajna. Svi su natjecatelji, osim Amerikanaca koji zbog političkih razloga nisu mogli nastupati, morali biti odjeveni u crvene majice sa zastavom zemlje iz koje dolaze.</p>
<p>Pred zahtjevnim je sucima valjalo spojiti dobre okuse, jer njihov je pravi omjer zapravo tajna dobrog koktela. Za svakog je majstora koktela, kaže Mario, nužno poznavanje barem dvjestotinjak recepata osvježavajućih napitaka i svih pića od žestokih, likera, raznih sirupa, vina, do šampanjaca i drugih. Na znanju, zahvaljujući kojem je postao svjetskim viceprvakom, među ostalim zahvaljuje i bivšim profesorima u Ugostiteljskoj školi i treningu, jer svaki slobodni trenutak koristi za žongliranje. Za pripremanje koktela, kojima je predan, mladić se odlučio nakon što je odgledao film »Koktel« s Tomom Cruiseom u glavnoj ulozi. Bila mu je kaže zanimljiva atmosfera, ponajprije žongliranje, koje ga je i usmjerilo u ugostiteljstvo. Iako ih priprema, Mario ne pije koktele, jer to za posao, smatra, nije dobro. Uvijek nastoji procijeniti gosta i pogoditi kakvo bi mu osvježavajuće piće godilo. Iako je u nas razvijena kultura konzumiranja koktela, oni su u javnosti nedovoljno predstavljeni a ljudima su nerijetko i skupi. Mladić vjeruje da će se situacija ubuduće promijeniti, jer se koktelima može i osvajati. U tom smislu, napominje, nije toliko važan okus pića, koliko stil kojim nastupate pred osobom koju želite osvojiti. On je svoju »nježniju polovicu« dobrim dijelom osvojio i primamljivim koktelima. Iako se isprva nije tako činilo, koktelima je udobrovoljio i roditelje koji su najprije negodovali na njegovu odluku da se u životu time bavi. Često su kaže govorili da se prihvati »pametnijeg« posla i knjige, ali danas im je drago zbog njegova uspjeha. Viceprvaka iz zagrebačkog Stenjevca uskoro očekuje državno prvenstvo majstora koktela u Osijeku, a potom mu slijede pripreme za najvjerojatnije Las Vegas i Kanadu. Za ta će se natjecanja, kaže, dobro pripremiti, jer cilj mu je minimalno osvojiti dva svjetska prvenstva. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Suprugu ubio nožem u srce</p>
<p>Jurčević je nakon čitanja optužnice prvo izjavio da se osjeća krivim, ali ne kako ga tereti optužnica. Pojasnio je da se osjeća krivim za ubojstvo, ali suprugu, kaže, nije tukao niti čekao u zasjedi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Čitanjem optužnice u srijedu je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Damiru Jurčeviću (28), kojeg se tereti za ubojstvo svoje, godinu dana mlađe supruge, Suzane Jurčević u srpnju 2005. godine.</p>
<p>U optužnici stoji da je Jurčević tog kobnog dana, 11. srpnja, sačekao Suzanu u njihovu unajmljenu stanu u Ulici Mate Lovraka 5. Kada je supruga oko 19 sati ušla u stan, Jurčević je iskočio iz ormara, u kojemu se dotad skrivao, i verbalno ju napao. </p>
<p>Zatim ju je počeo udarati rukama i nogama, a u konačnici joj je u prsa zabio nož, dužine oštrice 17 centimetara, pogodivši je ravno u srce, od čega je ona na mjestu preminula.</p>
<p>Jurčević je nakon čitanja optužnice prvo izjavio da se osjeća krivim, ali ne kako ga tereti optužnica. Pojasnio je da se osjeća krivim za ubojstvo, ali suprugu, navodno, nije tukao niti čekao u zasjedi. Na tu izjavu »skočio« je njegov branitelj, koji ga je »ispravio« i konstatirao da se Jurčević ne osjeća krivim.</p>
<p> Na raspravi je potom svjedočio Dalibor Đimbek, dečko Suzanine sestre Nade. Ispričao je da ih je tog dana oko 16 sati nazvala Suzana, te im rekla da ide u stan. </p>
<p>Oko 18.45 sati opet je nazvala, no ovaj put je rekla da ju Davor napada na što joj je Nada odgovorila da će doći po nju. Kada su stigli pred zgradu, potrubili su, no Suzana nije silazila. Uplašena Nada ju je potom nazvala na mobitel, no javio se Damir i rekao da Suzana plače pa će im se javiti kasnije. </p>
<p>Na to mu je Nada zaprijetila da će zvati policiju te krenula u stan. Đimbek je, nadalje, ispričao da je on ostao na parkiralištu, a nekoliko trenutaka kasnije, pored njega je, »mrtav hladan«, prošao Damir.</p>
<p> Čuvši viku i lom, netko od susjeda pozvao je policiju, koja je Jurčevića presrela na parkiralištu. »Tri put su mu viknuli da stane. Kada se okrenuo, vidio sam da mu je jedna strana lica krvava. Uplašio sam se i potrčao u stan«, ispričao je Đimbek. Ispred zatvorenih vrata našao je Nadu, koja mu je vidno uznemirena rekla da joj je Damir u prolazu dobacio da Suzana spava. Đimbek je potom provalio u stan i našao Suzanu na kuhinjskom podu, sa zabodenim nožem u prsima i plastičnom vrećicom oko glave, koja se, međutim, u optužnici ne spominje.</p>
<p>Maja Ibrišimović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Eksplozija uništila auto zadarskog dožupana </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - U srijedu nešto poslije 20 sati u Biogradskoj ulici u Zadru dogodila se eksplozija na osobnom automobilu u vlasništvu zadarskog dožupana Danijela Kotlara.</p>
<p> Automobil je bio parkiran na Biogradskoj cesti, u blizini Kotlarove obiteljske kuće zadarskog dožupana.</p>
<p> Glasnogovornica Policijske uprave zadarske Sandra Poljak Jurinčić kaže da je policiji o događaju dojavila nepoznata osoba. Odmah nakon toga službenici PU izišli su na mjesto događaja te počeli očevid koji će sigurno biti nastavljen i u četvrtak. </p>
<p> Prema riječima glasnogovornice, još se ne može znati je li riječ o eksplozivnoj napravi podmetnutoj pod automobil ili zapaljenju.</p>
<p> Zadarski dožupan Danijel Kotlar je član HSP-a. U srijedu navečer izjavio je novinarima da ne može sumnjati ni na koga, posebice zato što ne sudjeluje ni u kakvim sumnjivim poslovima u gradu Zadru, nego jednostavno obnaša dužnost dožupana i dužnost predsjednika zadarskog HSP-a. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Suspenzija zbog duga Mumleku</p>
<p>Svom bivšem nogometašu Miljenku Mumleku klub bi trebao u roku od nekoliko dana isplatiti 260.000 kuna sa zakonskom zateznom kamatom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nogometni klub Varteks bit će suspendiran, tj. isključen iz daljnjeg natjecanja u Prvoj nogometnoj ligi, ukoliko u slijedećih nekoliko dana ne isplati svom bivšem nogometašu Miljenku Mumleku 260.000 kuna sa zakonskom zateznom kamatom. Naime, Mumlek je preko svog odvjetnika, a nakon što mu klub u dogovorenom roku nije isplatio novac, podnio Arbitražnom sudu Hrvatskog nogometnog saveza zahtjev za isplatu novca.</p>
<p> Arbitražni je sud nakon utvrđivanja okolnosti i rasprava, donio odluku kojom je NK »Varteks« dužan novac isplatiti u roku od 60 dana, pod prijetnjom pokretanja disciplinskog postupka. Kako klub niti u tom roku nije isplatio Mumleku novac, podnijeli su disciplinsku prijavu, te je cijeli slučaj došao pred Disciplinski sud HNS-a, koji je 31. siječnja donio odluku u kojoj se NK »Varteksu« nalaže da najkasnije do 15. veljače mora ispuniti obaveze, tj, isplatiti mu novac, kao i sudske troškove u iznosu od 27.400 kuna. U toj se odluci navodi i kako će NK »Varteks« biti suspendiran od 16. veljače pa sve do isplate duga. </p>
<p>Klub je u odgovoru na disciplinsku prijavu naveo da se na zahtjev Državnog odvjetništva obavlja nadzor svih transfera igrača iz NK »Varteksa« u razdoblju od 2000. do 2004. godine, te kako je tijekom nadzora NK »Varteks došao do novih činjenica i saznanja koje nisu bile poznate tijekom postupka pred Arbitražnim sudom. Tako se, navodio je klub, došlo do podatka da je iznos od 80.000 eura, koji je prema ugovoru između NK »Varteksa« i FC Standard de Liege, trebao pripasti varaždinskom klubu, isplaćen Mumleku temeljem sporazuma koji nije ovjeren pred HNS-om.</p>
<p> Stoga je »Varteks« predlagao da se zastane s postupkom do okončanja nadzora. Međutim, u slučaju kada se promijene okolnosti nakon donošenja odluke Arbitražnog suda, NK »Varteks« je trebao podnijeti zahtjev za obnovom postupka. Međutim, iako klub na odluku nema pravo žalbe, žalili su se na rješenje o suspenziji, koju je Disciplinski sud odbacio kao nedopuštenu, između ostaloga i jer klub nije platio taksu koja se plaća kod predavanja žalbe.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Napad na veterinarku koja previše zna?</p>
<p>Antonela Wendling policiji je iznijela sumnju da je žrtva napada zbog izjava za medije o nepravilnostima u radu veterinarske službe u slučaju bolesne krave</p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić potvrdio je Vjesniku da je ta policijska uprava primila prijavu Antonele Wendling, vlasnice Veterinarske stanice u Ivankovu, koju je u utorak u popodnevnim satima na južnoj traci autoceste Zagreb - Vinkovci kombi vozilom maltretirao nepoznati vozač. Njoj je, naime, bijeli kombi marke »mercedes«, osječkih registracijskih oznaka, u vožnji pokušavao prepriječiti put, više puta se zaletio pa kočio iza njezina vozila i na druge načine je ometao u vožnji. Uplašena veterinarka skrenula je na benzinsku crpku, nedaleko od Novske, utrčala u prodajni prostor i nazvala policiju u Novskoj. Za to vrijeme bijeli kombi neprestano je kružio po krugu benzinske crpke da bi se neposredno pred dolazak policije udaljio u nepoznatom pravcu. »U suradnji s PU osječko-baranjskom nastojimo otkriti identitet vozača«, rekao je Janić</p>
<p>Vozilom napadnuta Antonela Wendling policiji je iznijela sumnju da je razlog napada na nju njezine izjave za medije date posljednjih dana, a vezane za slučaj kravljega ludila. Ona je, naime, javno iznijela nepravilnosti u radu veterinara i veterinarskih službi kako u slučaju krave iz Ivankova za koju se sumnja da ima kravlje ludilo tako i za druge nepravilnosti. Ukazala je na činjenicu da ona ima koncesiju za obavljanje veterinarske djelatnosti u Ivankovu te da je samo ona bila nadležna izdati svjedodžbu o zdravstvenom stanju "sporne" krave. Međutim, prodaja i odvoz krave te njezin pregled obavljao se bez njezina znanja. Inače, glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Miroslav Janić potvrdio je da policija u suradnji s veterinarskom inspekcijom i državnim odvjetništvom provodi istragu o kupoprodaji krave sa sumnjom na kravlje ludilo te svim poslovima vezanim za veterinarsku skrb o kravi i njezinu odvoženju iz Ivankova u klaonicu u Dalmaciji. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Krivotvoritelja uhvatio glasnogovornik policije</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Glasnogovornik sisačko-moslavačke policije u ponedjeljak je osobno uhvatio krivotvoritelja kod kojega je pronađeno ukupno 21.500 krivotvorenih kuna. Glasnogovornik Zvonko Smernić je za krivovoriteljem koji je vozio bicikl trčao oko pola kilometra, da bi ga na kraju sustigao u gradskome parku. Do potjere i uhićenja došlo je čistom koincidencijom jer se Smernić sa krivotvoriteljem zatekao u istoj pekarnici, kada je ovaj pokušao kupiti burek lažnim kunama. »Došao sam kupiti peciva, a u pekari je jedan mladić sa kapuljačom navučenom na glavu kupovao burek. Prodavačici je dao novčanicu koju je ona odnijela u stražnju prostoriju, da bi se ubrzo vratila i počela posluživati mene. No, tada su iz stražnje prostorije izašla dvojica muškaraca te rekli mladiću da mu je novčanica lažna«, opisao nam je početak čitavoga događaja Smernić. »Mladić je na to izašao iz pekare, a ja sam ubrzo izašao za njim, no on je već bio sjeo na bicikl i odmaknuo nekih dvadesetak metara. Budući da poznajemo grad pretpostavio sam gdje može izaći sa biciklom, pa sam protrčao kroz nekoliko prečica«, priča Smernić, dodajući da je više puta izgubio biciklista iz vida, no da je otprilike znao gdje će mladić ponovno »iskrsnuti«. U sedmome trenutku sam vidio da se zaustavio u parku, te da je sjeo na bicikl, pa sam prestao trčati i normalnim korakom mu prišao s leđa, pazeći da me ne primijeti. Predstavio sam mu se službenom značkom i zatražio ga dokumente, no on je rekao da nema »osobne« niti išta drugo, a odbio se predstaviti. Tada sam mobitelom pozvao Operativni centar i rekao im da pošalju jednu ophodnju što je brzo i učinjeno, no kada su kolege došli k nama, mladić je iz džepa izvadio i odbacio jednu zgužvanu novčanicu od 200 kuna. Prilikom pretrage kod njega su pronađene još 4 lažne novčanice od po 200 kuna te dvije od 500 kuna. Idući dan smo s nalogom pretražili kuću u kojoj živi te smo pronašli još 60 novčanica u apoenima od 500, 200 i 50 kuna, kao i računalo sa skenerom i pisačem na kojemu je izrađivao novac«, dovršio je Smernić, dodajući da mladić ranije nikada nije bio policijski evidentiran. </p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Traži se produljenje stand-by aranžmana </p>
<p>Izvršni odbor MMF-a trebao bi se o pismu namjere očitovati 24. ožujka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska će do kraja ovog mjeseca Međunarodnom monetarnom fondu uputiti zahtjev za produljenjem stand-by aranžmana, doznaje Vjesnik od izvora bliskih Vladi i Fondu.</p>
<p>»Pismo namjere, u kojem predlažemo produljenje stand-by aranžmana, je pripremljeno, te bi ga ovih dana trebali potpisati ministar financija Ivan Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Izvršnom odboru MMF-a najvjerojatnije ćemo ga uputiti do kraja veljače«, kazao nam je izvor iz Ministarstva financija. </p>
<p>Kako doznajemo od stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Athanasiosa Vamvakidisa, Izvršni bi se odbor Fonda o tom pismu namjere trebao očitovati 24. ožujka. Na sjednici Odbora tada bi se trebalo naći i drugo izvješće o dosadašnjoj provedbi stand-by aranžmana.</p>
<p>Usvoji li Odbor izvršnih direktora Fonda produljenje stand-by aranžmana s Hrvatskom - u što nitko od naših sugovornika ne dvoji - njegova bi se provedba produljila do sredine studenoga. To znači da bi se aranžmanom, koji bi, inače, trebao isteći u travnju, pokrio najveći dio 2006. godine, dok bi se izvršni kriteriji iz njega pomaknuli s kraja 2005. na kraj rujna ove godine. Pomaknuo bi se i rok za izradu trećeg izvješća o provedbi aranžmana, i to na svibanj.</p>
<p>Produljenje stand-by aranžmana omogućit će vlastima u Zagrebu više vremena za provedbu ciljeva gospodarske politike koji su dogovoreni s Fondom. Radi se ponajprije o planiranom smanjenju visine proračunskoga manjka. Naime, izvornim je aranžmanom bilo predviđeno da se manjak opće države tijekom 2005. svede na 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Hrvatska je, međutim, kraj prošle godine dočekala s nešto većim fiskalnim deficitom, 4,2 posto BDP-a, pa je u planu za ovu godinu njegovo smanjenje na 3,3 posto BDP-a.</p>
<p>Prve najave mogućnosti produljenja stand-by aranžmana stigle su još prošlog ljeta, i to iz krugova bliskih Fondu. O tome je u prosincu prošle godine govorio i šef MMF-ova Izaslanstva Dimitri Demekas.</p>
<p>Kako tvrde naši sugovornici, produljenjem stand-by aranžmana na gotovo cijelu 2006. godinu samo bi se potvrdili ciljevi Vladine gospodarske politike za ovu godinu, zapisani u Pretpristupnom ekonomskom programu, a koji se svode na ubrzanje gospodarskog rasta, nastavak smanjenja manjka u državnoj blagajni i usporavanje rasta vanjskoga duga, uz zadržavanje makroekonomske stabilnosti.</p>
<p>Postojeći stand-by aranžman Izvršni odbor MMF-a odobrio je Hrvatskoj u kolovozu 2004. godine na razdoblje od 20 mjeseci. Vrijednost aranžmana je 97 milijuna specijalnih prava vučenja (oko 140 milijuna dolara). U Zagrebu su već rekli da ne namjeravaju povlačiti ta sredstva, već da aranžman s Fondom sklapaju kao mjeru opreza, odnosno kao instrument potpore gospodarskoj politici Vlade.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Sport i nautika« kao poticaj hrvatskom sportu</p>
<p>Zakon o sportu trebao bi zaživjeti do svibnja ove godine</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Sajam sporta i nautike objedinjuje sve elemente važne za hrvatski sport u cjelini, a jačanje ove manifestacije iz godine u godinu pokazuje kako Hrvatska ima dugu nautičku i sportsku tradiciju«, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac otvarajući 15. međunarodni sajam Sport i nautika.</p>
<p>Istaknuo je da je to još jedan poticaj stvaranju Zakona o sportu, koji bi trebao zaživjeti do svibnja ove godine, kao i da je definirana dugoročna nacionalna strategija sporta, stvaranje mreže sportskih objekata i način financiranja sportskih društava. »Nadam se da će ovogodišnji 'Sport i nautika' biti snažan vjetar u leđa hrvatskom sportu, kao i dokaz da hrvatski predstavnici imaju što pokazati na ovom zahtjevnom tržištu«, dodao je ministar Primorac.</p>
<p>Najavio je i rješavanje duga profesionalnih klubova koji iznosi 700 milijuna kuna te razdoblje od pet godina unutar kojega država neće potraživati nikakva sredstva od amaterskih klubova.</p>
<p>Na ovom petodnevnom sajmu sudjelovat će 420 izlagača iz 28 zemalja. U nautičkom dijelu izložbe ove je godine prisutno čak 250 plovila, a posebno veseli podatak da ih je 50 izgrađeno u hrvatskim brodogradilištima.</p>
<p>Uz brojne promocije i stručne skupove, održat će se i okrugli stol o brandu »Hrvatski drveni brod«.</p>
<p>Posebna gošća sajma bit će Maude Fontenoy, prva žena koja je prošle godine sama preveslala Tihi ocean.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Propan-butan neće poskupjeti ove godine</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - Cijena ukapljenog naftnog plina (UNP), poznatog kao propan-butan, u Hrvatskoj je među najniža u Europi jer se, osim u bocama, nije mijenjala još od 1999., a taj sve korišteniji plin, prema informacijama iz Ine, neće poskupjeti ni ove godine, izjavio je na skupu o UNP-u Zlatan Vavro, predsjednik Uprave Proplina, Inine tvrtke specijalizirane za taj plin.</p>
<p>Tako je UNP u spremniku 35 posto jeftiniji od loživog ulja, a 25 posto skuplji od prirodnog plina. No, UNP ima više nego tri puta veću kalorijsku vrijednost, a prirodni plin će morati i poskupjeti, rekao je Vavro. Povoljna cijena je jedan od glavnih razloga zašto se korištenje UNP-a u Hrvatskoj stalno povećava, posebno u automobilima i gospodarstvu. </p>
<p>Tako je potrošnja lani dosegla 140.000 tona u odnosu na 132.000 tona u 2004. Ali to je još uvijek premalo kad se zna da se u Hrvatskoj godišnje proizvede 380.000 tona pa se gotovo dvije trećine izvozi, a za četiri godine proizvodit će se više od 500.000 tona godišnje. Istodobno se u Europi godišnje potroši više od 27 milijuna tona, a u svijetu više od 212 milijuna tona tog za okoliš podobnog energenta. Ali to nije ni čudo kad se, na primjer, zna da u Italiji čak 1,2 milijuna vozila koristi UNP jer je država poticala korištenje tog plina u automobilima sa 600 eura po vozilu.</p>
<p>Sve veće korištenje UNP-a u vozilima potiče podatak da je vožnja na taj plin dvostruko jeftinija nego na benzin te stalno povećavanje broja punionica i servisa za ugradnju plinskih instalacija u automobil. Ali upozoreno je da dosta vozača odlazi u Srbiju gdje im serviseri ilegalno ugrađuju te instalacije dvostruko jeftinije nego u Hrvatskoj, gdje se cijene kreću od 4000 do 14.000 kuna. [Ž. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pliva i Mayne prekinuli suradnju na biogeneriku EPO</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska tvrtka Pliva objavila je u srijedu da je postignut sporazum o redefiniciji suradnje s kompanijom Mayne Pharma na razvoju, opskrbi i prodaji generičkih verzija G-CSF-a i eritropoetina (EPO). Taj novi ugovor neće utjecati na Plivino partnerstvo s Barr Laboratories za G-CSF za Kanadu i SAD.</p>
<p>Nove smjernice Europske agencije za lijekove znatno su premašili troškove kliničkih ispitivanja predviđenih originalnim ugovorom, pa je isplativost investicije dovedena u pitanje. Unatoč tomu što su rezultati faze I kliničkih ispitivanja obećavajući i što je ostvaren znatan napredak u razvoju lijeka, dogovorena je redefinicija ugovora prema kojoj se suradnja prekida na proizvodu EPO, a nastavlja na G-CSF.</p>
<p>EPO se najviše koristi za stimulaciju proizvodnje eritrocita u bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem na dijalizi i onih koji primaju kemoterapiju. G-CSF je Plivin biogenerik proizvoda Neupogen, a koristi se za reguliranje proizvodnje leukocita u onkoloških bolesnika. [V. A.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Rekordna godina SAP-a</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ukupni prihodi SAP-a u Hrvatskoj u 2005. godini iznosili su rekordnih 54 milijuna kuna, što je u odnosu na 2004. porast od gotovo dva puta, kazao je direktor SAP-a Igor Dropulić na predstavljanju godišnjih poslovnih rezultata.</p>
<p>Prihodi od softvera su lani porasli 49 posto u odnosu u 2004. godinu, a prihodi od održavanja 21 posto.</p>
<p>SAP na hrvatskom tržištu ima zauzima gotovo 30 posto ukupnog tržišnog udjela, što je više nego udio SAP-a na globalnoj razini. [M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Do ljeta obeštećenje »folksdojčera«</p>
<p>Nema razloga da Talijani u Hrvatskoj dobivaju talijansko državljanstvo jer uživaju sva prava kao punopravni građani Hrvatske, rekao je predsjednik Sabora</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Protivim se odluci talijanskog parlamenta da se retroaktivno omogući stjecanje talijanskog državljanstva hrvatskim građanima talijanske nacionalnosti koji žive na područjima koje je Italija 1920. prisvojila i okupirala. Ta jednostrana i populistička odluka podilazi malom dijelu talijanskog biračkog tijela, priziva nove aneksije, a hrvatske Talijane stavlja u položaj podijeljene lojalnosti, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.</p>
<p>Dodao je kako nema razloga da Talijani u Hrvatskoj dobivaju talijansko državljanstvo jer uživaju sva prava kao punopravni građani Hrvatske, istaknuvši da jednostrana odluka kojom Italija državljanima druge države daje svoje državljanstvo nije u europskom duhu.</p>
<p>»Sve države nastoje izgraditi kriterije da postoji državljanstvo samo jedne države«, kazao je Šeks, odbacivši povezivanje spomenutog problema s pitanjem državljanstva Hrvata u BiH. Prema Šeksovim riječima, Hrvatska se Ustavom obvezala da će voditi posebnu brigu o Hrvatima u BiH a da će pitanje državljanstva biti riješeno međudržavnim sporazumom. »Nastoji se da državljanstvo imaju samo oni koji faktički žive na ozemlju jedne države, no Hrvatima iz BiH koji su stekli hrvatsko državljanstvo ono se neće uzimati«, rekao je Šeks. </p>
<p>Jednostranom je nazvao i odluku talijanskog parlamenta o proširenju jurisdikcije u Jadranu, istaknuvši da je na dnevnom redu iduće saborske sjednice HSP-ov prijedlog da i Hrvatska proširi svoju jurisdikciju. </p>
<p>»Očekujem da Vlada o tom prijedlogu dade mišljenje i da će Sabor adekvatno reagirati«, dodao je Šeks.</p>
<p>Ponovio je da će do ljeta biti riješeno pitanje obeštećenja »folksdojčera« izmjenama Zakona o naknadi za oduzetu imovinu, a ne bilateralnim sporazumom s Austrijom. »Time bismo otvorili Pandorinu kutiju, jer bi sa svim državama morali sklapati sporazume. Odšteta bi se otplaćivala u ratama čak i do 20 godina, tako da neće biti opterećenje za proračun, a odnosila bi se na austrijske građane kojima je imovina nacionalizirana i konfiscirana nakon 1956.«, zaključio je Šeks. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Hrvatsku dolazi 46 zastupnika CSU-a </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks sastao se u srijedu s izvršnim predsjednikom Kluba zastupnika CSU-a u njemačkom Bundestagu Hartmutom Koschykom. U razgovoru je najviše bilo riječi o posjetu svih 46 CSU-ovih zastupnika Hrvatskoj, predvođenih predsjednikom stranke i bavarskim premijerom Edmundom Stoiberom, što će biti najbrojnije njemačko izaslanstvo koje posjećuje Hrvatsku. </p>
<p>Šeks će Bundestag posjetiti u ožujku, do kada bi trebala biti osnovana parlamentarna skupina za prijateljstvo s Hrvatskom na čelu s CSU-ovim zastupnikom Klausom Peterom Willschom. Koschyk je razgovarao i sa zastupnikom njemačke manjine Nikolom Makom. </p>
<p> S predsjednikom Kluba zastupnika CSU-a razgovarao je i predsjednik Vlade Ivo Sanader, a primio ga je i predsjednik Republike Stjepan Mesić. U razgovoru Mesića i Koschyka obostrano su istaknuti i dobri bilateralni odnosi Njemačke i Hrvatske, kako na političkom, tako i na gospodarskom planu, pri čemu je njemačka strana osobito naglasila potrebu unapređenja turističke suradnje, kaže se u priopćenju Ureda Predsjednika. Naglašen je doprinos Hrvatske u stabilizaciji regije, a predsjednik Mesić izložio je svoje viđenje aktualnog stanja u regiji. [Ma. L.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Spriječit ćemo rasprodaju prirodnih bogatstava</p>
<p>Biznis-sektor pozivamo da se s više svijesti i odgovornosti odnosi prema zaštiti prirode, jer profit nije sve za čim treba težiti, kazao je premijer</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA</p>
<p> - U Nacionalnom parku Plitvička jezera u srijedu je otvorena Četvrta međuvladina konferencija »Biološka raznolikost u Europi«, kao priprema sveeuropskih zemalja za Osmu konferenciju stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koja će se u Brazilu održati u ožujku. »Hrvatska se u pogledu zaštite prirode opredijelila slijediti europski put. S obzirom na to da je Hrvatska izabrana kao domaćin ove konferencije znači da je u svijetu i Europi percipirana kao zemlja koja vodi računa o okolišu. No, to nam je i poticaj da više ulažemo u zaštitu prirode«, rekao je premijer Ivo Sanader, koji je otvorio Konferenciju. </p>
<p>Najveći je izazov, dodao je, uskladiti zaštitu prirode s gospodarskim interesima. »Stoga biznis-sektor pozivamo da se s više svijesti i odgovornosti odnosi prema zaštiti prirode, jer profit nije sve za čim treba težiti. Upravo se oni koji ostvaruju najviše profita trebaju uključivati u akcije na očuvanju biološke raznolikosti. Na suradnju pozivamo i nevladine organizacije«, rekao je Sanader. Što se tiče bojazni da će Hrvatska rasprodati svoja prirodna bogatstva, premijer je istaknuo da »Hrvatska neće prodavati svoje nekretnine, a tamo gdje će se pokazati potrebnim proglasit ćemo nova zaštićena područja kako bismo spriječili rasprodaju prirodnih bogatstava«.</p>
<p>Temeljem Zakona o zaštiti prirode, dodao je, planira se donošenje niza provedbenih pravilnika i uredbi, te će institucionalno i administrativno ojačati služba zaštite prirode na državnoj i lokalnoj razini. »Konvencijom o biološkoj raznolikosti, Svjetskim summitom o održivom razvoju u Johannesbourgu te Svjetskim summitom u New Yorku, i na političkoj smo se razini obvezali pretočiti riječi u djela te osigurati smanjenje gubitka biološke raznolikosti«, zaključio je.</p>
<p>»Nikad u povijesti čovječanstva ljudi nisu toliko, kao danas, uništavali prirodu i njezinu bioraznolikost, zato se moramo probuditi«, rekao je dr. Ahmed Djoghlaf, izvršni tajnik Konferencije o biološkoj raznolikosti, dodavši da se stoga, kroz Kijevsku rezoluciju o bioraznolikosti, 110 čelnika zemalja obvezalo da će do 2010. zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti. Na Svjetskom summitu, održanom 2005. u New Yorku, taj je cilj potvrdilo i obvezalo se da će ga ispuniti ukupno 154 čelnika svjetskih vlada.</p>
<p>»Imamo velika očekivanja od ove konferencije, zato smo hrvatskog premijera pozvali na sastanak u Brazil gdje ćemo prezentirati zajednička stajališta predstavnika Konferencije na Plitvicama«, rekao je Djoghlaf. </p>
<p>»Hrvatska je donošenjem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o genetski modificiranim organizmima uskladila najvažnije dokumente iz područja zaštite prirode s propisima EU-a. Time se obvezala provoditi Direktivu o staništima i Direktivu o pticama, glavne europske propise u zaštiti prirode, te odrediti staništa koja će postati dio europske ekološke mreže Natura 2000«, istaknuo je ministar kulture Božo Biškupić, dodajući da se Hrvatska na zaštitu biološke raznolikosti obvezala i izvan granica zaštićenih područja. </p>
<p>Biškupić je naglasio da je nezaobilazno skoro proglašavanje posebno zaštićenih područja, i to Lastovskog otočja, Cresko-lošinjskog arhipelaga i delte Neretve. </p>
<p>Organizatori Konferencije na Plitvicama su Paneuropska strategija biološke i krajobrazne raznolikosti, Vijeće Europe, Program Ujedinjenih naroda o okolišu i hrvatska vlada, to jest Ministarstvo kulture. Na Konferenciji sudjeluje oko 200 sudionika iz 40 zemalja, a trajat će do 24. veljače. [Gordana Petrovčić]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Hrvatska ima političku volju za pregovore </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska, pred kojom su pregovori za članstvo u EU, treba uložiti značajne napore i oni zahtijevaju političku volju, ali Hrvatska je ima i uspjet će u tome, izjavio je u srijedu u zagrebu luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn. »Napori i posao koje Hrvatska treba uložiti u reforme su značajni i zahtijevaju političku volju. Mislim da je Hrvatska ima i da će uspjeti u tome«, rekao je Asselborn nakon sastanka s hrvatskom ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović. Asselborn boravi u službenom posjetu Hrvatskoj tijekom kojeg će se sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivom Sanaderom. Asselborn je dodao da je s ministricom razgovarao o naporima koje Hrvatska ulaže u reformama pravosudnog sustava, tržišnog natjecanja, zaštite okoliša i drugim područjima. Hrvatska je ministrica kazala da je s Asselbornom razgovarala o bilateralnoj pomoći, napose u područjima harmonizacije zakonodavstva i izgradnje administrativnih kapaciteta.</p>
<p>Predsjednik Stjepan Mesić s Asselbornom je razgovarao o bilateralnim odnosima i hrvatskom putu u EU, priopćio je u Ured predsjednika. </p>
<p>Asselborn je naglasio da Luksemburg podržava Hrvatsku na njezinu putu prema EU, dodajući da će njegova zemlja i dalje podržavati Hrvatsku, pri čemu je iznimno važan nastavak rada na reformama pravosuđa, poljoprivrede i zaštite okoliša, te je istaknuo potrebu suradnje sa susjednim zemljama.</p>
<p>Mesić je zahvalio na luksemburškoj pomoći u razminiranju Hrvatske i podršci u procesu priključenja EU-a, a naglasio je i potrebu jačanja gospodarske suradnje. Kada je riječ o suradnji sa susjedima, ključna je individualizacija krivnje, u čemu nam pomaže i rad Haaškog suda, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Asselborna je primio i Gordan Jandroković, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Virus ne vreba iz školjki</p>
<p>Virusom ptičje gripe ni ljudi niti životinje ne mogu se ugroziti iz školjki, poručuju iz splitsko-dalmatinskog Zavoda za javno zdravstvo</p>
<p>SLATINE/ ČIOVO</p>
<p> – Popisujući svu perad na širem trogirskom i kaštelanskom području, veterinari vlasnicima nalažu njihovo zatvaranje te ih upozoravaju kako je na snazi zabrana prometa živom peradi i njezinim proizvodima i nusproizvodima. </p>
<p>Vlasnicima veterinari nalažu i razdvajanje kokoši od ostale peradi, a na gospodarstvima gdje je perad brojnija postavljaju se i dezinfekcijske barijere. Dezinfekcijska barijera na glavnoj prometnici u Arbaniji, tri kilometra od Slatina, bila je i u srijedu, a doznajemo kako će, uz nadzor policije, tamo ostati do petka. Osim vozila, preko spužvi natopljenih dezinfekcijskim sredstvom moraju prelaziti i pješaci.</p>
<p>Pod pojačanim nadzorom je i Park prirode Pantan te staništa divljih ptica na rijeci Jadro. Iako ornitolozi do sada nisu primijetili da se i jedna od ptica sumnjivo ponaša, policijske ophodnje onemogućavaju građanima prilazak pticama, ne samo zbog bojazni od zaraze, nego i kako bi spriječili iživljavanje ljudi nad njima. Iako stanovnici Čiova ne podliježu paničnom strahu od pojave zaraženog labuda na njihovom otoku, budući da tamo labudovi ne obitavaju, u medijima se stvara apokaliptična slika prema kojoj su, osim ptica, virusom pričje gripe zaražene i školjke. </p>
<p>»Ovakvim napisima trebalo bi se baviti Državno odvjetništvo i obavještajne službe jer se njima ugrožavaju hrvatski nacionalni interesi. Ovakve izjave, osim što bi mogle ugroziti hrvatsko školjkarstvo, teško bi se mogle odraziti na nadolazeću turističku sezonu, ne samo na Čiovu, nego na cijeloj obali, od Savudrije do Prevlake«, izjavio je Vjesniku ugledni europski epidemiolog, ravnatelj splitsko-dalmatinskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mladen Smoljanović, naglašavajući da se virusom ptičje gripe ni ljudi niti životinje ne mogu ugroziti iz školjki.</p>
<p>Smoljanović upozorava da se virus ptičje gripe razmnožava isključivo u toplokrvnim bićima, odnosno pticama i sisavcima. »Virus može preživjeti i u drugim organizmima ali se u njima ne može razmnožavati niti biti zarazan«, ističe epidemiolog Smoljanović. </p>
<p>Nakon što su u ponedjeljak popisane svih 137 kokoši, guski i patki u domaćinstvima koja su u krugu od tri kilometra od plaže u Slatinama na otoku Čiovu, na kojoj je 13. veljače pronađen uginuli labud zaražen smrtonosnim virusom ptičje gripe (H5N1), u utorak su veterinari počeli popisivati perad u krugu od deset kilometara. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ime novog rektora 1. ožujka</p>
<p>Bjeliš stremi liderstvu, Havranek voli Verdija, Lovrinović skraćuje sjednice, Jerolimov nije kočničar </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Za tjedan dana, 1. ožujka, bit će poznato kojega od četvoro u srijedu predstavljenih kandidata zagrebačka akademska zajednica želi vidjeti na čelu najstarijeg sveučilišta u ovom dijelu Europe. </p>
<p>Svoje vizije Sveučilišta u Zagrebu u naredne četiri godine predstavili su Aleksa Bjeliš, Jasmina Havranek, Vjekoslav Jerolimov i Ivan Lovrinović a nakon trosatnog predstavljanja, na kojemu su prvi puta dozvolu za prisustvo dobili i mediji, pokazalo se da kandidati imaju slične ali različito prezentirane poglede na budućnost Sveučilišta. Dekanica Agronomskog fakulteta Jasmina Havranek odlučila se tako za osobniji pristup predstavljanju programa, u kojemu je između ostaloga napisala da »voli talijansku operu, Verdija i Bellinija, te da se često iz njene kuće čuju i dobar country i duhovne pjesme«. Prezentaciju njenog programa pratila je pak Mozartova glazba i fotografije iz nekih od 68 zemalja svijeta koje je posjetila. </p>
<p>»Namjeravate li nastaviti putovanja svijetom i kad postanete rektorica«, pitao ju je Branko Smerdel s Pravnog fakulteta, dobivši niječan odgovor. </p>
<p>»Budem li rektor, sjednice Senata neće trajati više od tri sata«, nasmijao je dvoranu dekan Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović, čiji se program bazira na razrađenom konceptu financiranja a koji smatra da rektor mora biti znanstvenik i menadžer. Akademskoj zajednici poručio je da se ne treba plašiti tržišta i suradnje s gospodarstvom. </p>
<p>»Oprezan sam i kritičan prema Bolonjskom procesu, ali nisam kočničar«, rekao je prorektor za nastavu Vjekoslav Jerolimov, naglasivši da udžbenici ne smiju biti spomenici profesoru. Izrazio je potrebu za osnivanjem ureda za savjetovanje o zapošljavanju pri Sveučilištu, donošenjem etičkog kodeksa, kao i osnivanje »više veleučilišta a manje sveučilišta«. </p>
<p>»Rektor mora biti lider«, rekao je pak prorektor za znanost Aleksa Bjeliš, smatrajući da će novome rektoru prvi test biti novi model financiranja Sveučilšta. Založio se za napuštanje generiranih kolektivnih prava studenata, povećanje broja profesora ali i vlastitih prihoda Sveučilišta, te jačanje komunikacije s Vladom u cilju osiguravanja bolje pregovaračke pozicije oko proračuna. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Manjinskim udrugama 21 posto više novca </p>
<p>Nezadovoljan iznosom za bošnjačku manjinu Šemso Tanković napustio sjednicu Savjeta</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Savjet za nacionalne manjine na sjednici u srijedu prihvatio je izvješće o trošenju proračunskog novca za nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina za 2005. te plan trošenja novca za 2006. godinu. Ovogodišnji proračun veći je za 21 posto nego lani, kada su izdvajanja za manjine povećana za 11 posto. Sveukupno je u proračunu za 2006. raspoređeno 29,7 milijuna kuna . </p>
<p>»Mogu izraziti iznimno zadovoljstvo povećanjem sredstava za ostvarenje kulturne autonomije nacionalnih manjina. To ne treba pozdraviti samo zbog novca, nego to pokazuje da Vlada premijera Sanadera time iskazuje daljnji napredak i političku volju da se rješavaju pitanja nacionalnih manjina«, rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, istaknuvši da to tijelo s Vladom provodi politiku partnerstva i integracije, a ne getoizacije manjina.</p>
<p>Najviše novca ove su godine dobili projekti i programi srpske manjine - 7, 7 milijuna kuna, te talijanska manjina - oko šest milijuna kuna. Slijede Mađari s 3,2 milijuna, Česi s 2,8 milijuna, Romi s 1,4 milijuna, Bošnjaci i Slovaci s 1, 3 milijuna te Rusi i Ukrajinci s 1,2 milijuna kuna. S odobrenih manje od milijun kuna slijede albanska, crnogorska, makedonska, njemačka i austrijska, slovenska, židovska, bugarska, poljska i ruska manjina.</p>
<p>Prema Tolnauerovim riječima, izdvajanja za bošnjačku manjinu ove su godine za 43 posto veća nego lani. Unatoč tome Šemso Tanković izrazio je nezadovoljstvo zbog, kako je rekao, »diskriminacije od strane Savjeta i određenih institucija«. Nakon što je prijedlog raspodjele novca nazvao »šminkom« kad je riječ o Bošnjacima, napustio je sjednicu.</p>
<p>Sead Berberović ustvrdio je da postoji volja da se stanje prava Bošnjaka popravi. Milorad Pupovac smatra da bi manjinske zajednice same trebale odlučivati o raspodjeli novca, kritizirajući »inflaciju manjinskih udruga«. Po njemu, Savjet bi morao početi više raspravljati o manjinskim pravima, »a ne o partikularnim interesima«. U suprotnom, tražit će da se zastupnike izdvoji iz Savjeta. Ratko Gajica je predložio da se provede analiza kriterija financiranja. [Tomislav Grdić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060223].
|
