NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060123].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142710 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>23.01.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Za Račanove vlade nabujala divlja gradnja</p>
<p>Val bespravne gradnje, koji je nastao od 2000. do 2004., većinom je bio profiterski</p>
<p>S Marinom Matulović-Dropulić, ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, razgovarali smo o trenutačnoj situaciji u vezi s izradom i donošenjem prostornih planova uređenja gradova i općina, nastavku akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata, zaštiti morske obale, o gospodarenju otpadom kao novoj unosnoj gospodarskoj disciplini, te o najvažnijim planovima Ministarstva u 2006. godini.</p>
<p>•Po Zakonu o prostornom uređenju iz 2004., 31. prosinac prošle godine bio je krajnji rok za sve županije, općine i gradove za donošenje prostornih planova. Kakva je trenutačna situacija u vezi s tim?</p>
<p>- Oko 60 posto jedinica lokalne samouprave (JLS) donijele su svoje prostorne planove, a sigurno je još 20 posto prošlo javnu raspravu. Onog trenutka kad plan prođe javnu raspravu i obrade se primjedbe, vrlo se brzo može usvojiti. Međutim, moram reći da su odluke ove vlade i izmjena zakona kojim su utvrđeni rokovi za izradu prostornih planova biti presudni za ovu veliku aktivnost lokalnih vlasti.</p>
<p>•A kako se radilo prije te, kako kažete, presudne odluke Vlade?</p>
<p>- Po prastarim planovima iz sedamdesetih godina. Dakle, imajući u vidu stanje koje smo zatekli, možemo biti zadovoljni sadašnjom situacijom, iako bismo bili sretniji da je još više planova napravljeno. </p>
<p>•S obzirom na to da je velik broj planova pred donošenjem, vjerujete li da će 2006. godina biti jedna od najuspješnijih u prostornom planiranju, jer bi cijela Hrvatska prvi put bila pokrivena prostornim planovima?</p>
<p>- Sigurna sam da će to biti tako, i to je jako dobro. Planovima se uvodi red u prostor, ljudima i investitorima daje se sigurnost u planiranju građenja i sprječava se bespravna gradnja.</p>
<p>•Što je prethodna vlada učinila u vezi s tim?</p>
<p>- Prethodna vlada je 2001. promijenila Zakon o prostornom uređenju i iz njega izbacila rokove za izradu prostornih planova. Zbog toga je i došlo do masovnog bujanja bespravne gradnje. Prvi veliki val bespravne gradnje dogodio se još sedamdesetih godina, kad su s industrijalizacijom rasli gradovi u koje su se doseljavali ljudi i gradili potleušice i kućice. Drugi veliki val dogodio se za vrijeme Domovinskog rata, kad su u gradove dolazili prognanici i izbjeglice. I oni su morali sebi osigurati krov nad glavom. No, i to se sve moglo riješiti planovima. </p>
<p>•Kao što smo u Zagrebu 1998., kada sam bila gradonačelnica, proširili građevinska područja, i na taj način ljudima omogućili legalizaciju kuća u kojima žive. Tako je trebalo napraviti i u nekim drugim dijelovima Hrvatske. Nema nikakva razloga da se »obračunavamo« s takvim ljudima. Međutim, ovaj val bespravne gradnje, koji je nastao za vrijeme Račanove vlade od 2000. do 2004., većinom je bio profiterski. Masovno se krenulo s gradnjom apartmanskih naselja i kuća, i to nekvalitetnih. Problema je bilo i u kvaliteti i u projektu, te u statičkom proračunu objekata. Takvu je bespravnu gradnju trebalo zaustaviti. </p>
<p>•Je li bivša vlada napravila još neke propuste?</p>
<p>- Nažalost, napravili su još jednu nedopustivu stvar. U Zakonu o komunalnom gospodarstvu utvrdili su da se bespravni objekt može priključiti na komunalnu infrastrukturu. Tek je onda nastao pravi stampedo bespravne gradnje. Ova je vlada i to promijenila 2004. te zakonom onemogućila priključivanje takvih objekata. Od tada ih komunalne tvrtke više ne priključuju. </p>
<p>Sada imamo situaciju da ljudi, na sve moguće načine, pokušavaju legalizirati bespravno sagrađene objekte. Za to smo da se velik dio, pogotovo objekata u kojima se stanuje, legalizira, no nismo za to da se masovno legaliziraju vikendice. Imamo područja koja po 20 kilometara uz obalu imaju vikendicu do vikendice, kao lančiće, i nitko tko tamo nema kuću ne može prići moru. Poznato je da je naša vlada odlučila zaštititi taj najvrjedniji prostor, i takvi su primjeri nedopustivi.</p>
<p>•Je li i dalje, što se tiče bespravne gradnje, najkritičnija situacija na otoku Viru?</p>
<p>- Ima još nekoliko takvih područja, ali Vir je najveći primjer bespravne gradnje. Ako na jednom otočiću ima 9000 bespravno sagrađenih objekata, to je katastrofa. Zajedno smo s lokalnom vlasti i izrađivačima plana radili na prostornom planu Vira. Utvrdili smo što može ostati u prostoru, a što se mora srušiti. Tako se moramo ponašati na području cijele obale. Tražimo da Vir stavi prostorni plan na javnu raspravu, jer ako se planom može legalizirati 8500 objekata, a 300 do 500 se mora srušiti, onda sam sigurna da će takav plan proći. Ako načelnik odgodi javnu raspravu i ne želi donijeti odluku, to je problem s kojim će se on morati suočiti, a vjerojatno će ga prozvati i njegovi vijećnici. Jer, svi će biti u opasnosti kad se krene u rušenje. Onda više nema rješavanja planiranjem.</p>
<p>•Što će se sve u 2006. morati srušiti i koji su prioriteti?</p>
<p>-Teško mi je sada reći, ali moramo »završiti« Brač. Na Korčuli i Hvaru de facto nismo uopće bili, također ni na Rabu. Imamo još mnogo područja na koja moramo ići. Zato je važno da se što prije donesu prostorni planovi i na njih dobije naša suglasnost kako bi se ljude potaknulo da legaliziraju ono što se može. Oni će jedinicama lokalne samouprave platiti komunalni doprinos, a tim se sredstvima može početi uređivati mjesto. Zamislite koliko će Vir dobiti novca od legalizacije 8500 objekata. Tek tada će svi koju su sagradili kuće biti jednaki pred Ustavom. </p>
<p>•Koliko je vaše ministarstvo u proteklom razdoblju srušilo bespravno sagrađenih objekata?</p>
<p>- Rušenje nam je najteži posao. U proteklih godinu i pol srušili smo oko 1000 bespravno sagrađenih objekata i moramo ići i dalje na rušenje, i to ponajprije tamo gdje su objekti definitivno u drugoj namjeni. To nam je prioritet i s tim moramo nastaviti.</p>
<p>•Je li se situacija, nakon rušenja, u glavama ljudi počela mijenjati nabolje? </p>
<p>- Situacija je bitno drukčija. U prvom redu imamo vrlo malo nove bespravne gradnje. Daleko od toga da je sada riješena bespravna gradnja. Ima još sporadičnih primjera na koje nastojimo promptno reagirati. Bilo bi lakše da nas jedinice lokalne samouprave na vrijeme obavještavaju o tome. Činjenica je također da se ljudi sada informiraju, pitaju je li objekt u kojem žele kupiti stan, legalan.</p>
<p>•Gospodarenje otpadom, prikupljanje i prerada korisnog otpada postaje unosna grana gospodarstva. No, vaše se ministarstvo suočava s problemima kada je riječ o preradi i otkupu PET ambalaže.</p>
<p>- Donijeli smo Strategiju gospodarenja otpadom i počeo je s radom Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji kontinuirano raspisuje natječaje za sanaciju odlagališta, gradnju centara za gospodarenje otpadom, davanje poticajnih sredstava za projekte... U svijetu je posao s otpadom vrlo unosan, i toga postaju svjesni i u nas. </p>
<p>•Što je s prigovorima da će se netko obogatiti na otpadu?</p>
<p>- Sigurno je da se u poslu s otpadom može obogatiti. Ali nitko nikome ne sprječava da se time počne baviti. Fond svake godine raspisuje natječaj za subvencioniranje kamata za gradnju takvih objekata. Do danas imamo 17 tvrtki koje su već dobile ta sredstva. Napravili smo ugovor s HBOR-om, koji ima smanjenu kamatu od oko četiri posto za ekološke projekte, a Fond subvencionira dva posto. Nitko ta sredstva nije dobio mimo natječaja. </p>
<p>U Varaždinu su napravili tvornicu za reciklažu guma i tamo smo problem tog otpada riješili. Ista stvar je i s PET ambalažom. Od tog se otpada dobivaju granulati od kojih se npr. rade epruvete, a iz njih boce. Svima onima koji prijeđu na povratnu ambalažu davat ćemo poticaje.</p>
<p>•Kad riješimo problem ambalaže, papira, guma i slično, koliko bi se mogao smanjiti otpad?</p>
<p>- Sigurni smo da ćemo imati najmanje 40 posto manje otpada.</p>
<p>•Kakvi su planovi vašeg ministarstva u 2006.?</p>
<p>- Donošenje prostornih planova jedinica lokalne samouprave. Moramo donijeti nove zakone o prostornom uređenju, o gradnji, o urbanoj komasaciji i, najvjerojatnije, zakon o komunalnom gospodarstvu.</p>
<p>Napravit ćemo zakon o inženjerima da se točno odredi zadaća svih sudionika u gradnji. Moramo u skladu s europskim direktivama donijeti novi Zakon o zaštiti okoliša, iako je i naš sadašnji u velikoj mjeri već usklađen s europskim zakonodavstvom. </p>
<p>Nakon toga, na red dolazi velik broj podzakonskih akata. Nastavit ćemo s rješavanjem bespravne gradnje. I dalje ćemo graditi stanove za stradalnike. Već dvije godine bavimo se sanacijom već sagrađenih stanova prije našeg mandata. POS također nastavljamo, ali smo omogućili da taj posao rade i jedinice lokalne samouprave, što su prihvatili Rijeka i Varaždin. U ovoj godini ćemo izraditi strategiju stanovanja s naglaskom na socijalno stanovanje. Riječ je o stanovima za one koji sebi ne mogu odmah kupiti stan, o mladim stručnjacima i uopće onima koji ne mogu na drugi način riješiti stambeni problem. Njima se mora omogućiti stanovanje pod povoljnijim cijenama. </p>
<p>Imamo mnogo posla. Naslijedili smo i mnogo problema, pa neke stvari moramo i vatrogasno rješavati.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Kupci - žrtve trgovačkih 'trikova'</p>
<p>Različite cijene na policama i na kodu proizvoda, varanje na vagi i neizdavanje jamstvenog lista - samo su neke od smicalica</p>
<p>Potrošači su svakodnevno zakinuti na mnogim stvarima, koje rijetko i primijete. Mato Dapčević iz udruge »Potrošač«, upozorava na male varke trgovaca: »Varanje na vagi već je općepoznata stvar, no nisu sporne samo vage na tržnicama gdje kupujemo svježe voće i povrće, nego i one u dućanu«. Tako se može dogoditi da kad kupujemo deset dekagrama salame za jutarnji sendvič, kupimo zapravo osam deka. Preostala dva dekagrama zapravo je težina papira na kojem se salama važe.</p>
<p>Dogodi se da se roba s greškom prodaje kao ispravna, a ponekad trgovci na policama istaknu jednu cijenu proizvoda, dok čitač koda na blagajni očitava drugu cijenu, a rijetki će primijetiti taj (slučajni ili namjerni) propust trgovaca. Dapčević navodi i nedavni primjer kada je kupac iz Knina platio dvije kune litru jogurta više no što je očekivao. »U reklamnom letku jednog od trgovačkih lanaca istaknuta je snižena cijena tog jogurta, no nije jasno naznačeno da se cijena odnosi samo na velike trgovine tog lanca, ali ne i na njihove male trgovine«, kaže Dapčević.</p>
<p>Upravo je reklamiranje jedan od velikih problema, jer proizvođači i trgovci doslovno bombardiraju javnost s nepotpunim i čak obmanjujućim informacijama, a u »Potrošaču« ističu da još nema mehanizma kontrole takvih informacija.</p>
<p>Nepotpuno informiranje odnosi se i na deklaracije koje su često nečitke, nejasne i toliko oskudne informacijama da kupce mogu navesti na krive pretpostavke.</p>
<p>Društvo »Potrošač« upozorilo je građane da pripaze kod kupnje vrjednije stvari koja pretpostavlja jamstveni list, jer neki trgovci »zaborave« uz robu priložiti svu dokumentaciju. »Imali smo primjer da je kupac dobio jamstveni list tehničkog proizvoda preveden na hrvatski jezik, u kojem je pisalo da jamstvo traje godinu dana. U originalu jamstvenog lista na talijanskom jeziku je pak pisalo da ono traje dvije godine«, upozorio je predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« Ilija Rkman.</p>
<p>On ističe da je račun važan jer je on temelj za pokretanje bilo kakve radnje za ostvarivanje prava potrošača. Nabolje je ta prava ostvariti predsudskim putem uz savjete i podršku njihove udruge, a primjeri na početku ukazuju da se upornost nekad i isplati. </p>
<p>Da se upornost nekad isplati, pokazuju primjeri u kojim su ostvarena prava potrošača kroz njihove žalbe na kupljeni proizvod ili uslugu. Ilija Rkman izdvojio je primjer u kojem je krajem prošle godine kupac rabljenog automobila »škoda Octavia« uz moralnu zadovoljštinu dobio i materijalno obeštećenje, jer je prodavač automobila zatajio da je auto bio na popravku. »Nakon što je kupio auto star dva mjeseca, kupac je naknadno utvrdio da je bio pokvaren i na popravku, te je tražio povrat novca. No dogovorom .je uz ispriku kupac dobio i materijalnu kompenzaciju u rezervnim automobilskim dijelovima, vrijednim 14.000 kuna«, prepričava Rkman. Također je napomenuo da je prije mjesec dana jedan od pretplatnika T-mobilea uspio sudskim vještačenjem dokazati da račun od 21.000 kuna nije napravio on nego je bila riječ o hakerskom upadu u njegovu mrežu. Dug je na kraju bio otpisan. »Prava svakog potrošača se mogu izboriti, no razina osviještenosti građana o tim pravima još je mala«, kaže Rkman, napominjući davelikom broju slučajeva građani nisu ni svjesni da su oštećeni. </p>
<p>Katarina Hrnjkaš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Žene »okupirale« Policijsku akademiju</p>
<p>Za jedno mjesto polaznika prijavilo se sedam kandidata. Od ukupnog broja prijavljenih više od trećine su - žene. Riječ je o prvoj generaciji policajaca obrazovanih prema novom programu školovanja</p>
<p>Žene se sve više zanimaju za posao policajke, o čemu svjedoči i činjenica da su na natječaju za zanimanje policajac čak trećina prijavljenih - žene. Riječ je o natječaju na koji se prijavljuju punoljetne osobe, a oni koji budu primljeni školovat će se 15 mjeseci.</p>
<p>Program obrazovanja odraslih putem prekvalifikacije za zanimanje policajac, prema utvrđenim kriterijima, odobrile su sve relevantne institucije, tako da je školske godine 2003/04. Policijska akademija počela s novim sustavom obrazovanja. Nastavak provođenja novog programa prekvalifikacije odraslih za zanimanje policajac nastavljeno je raspisivanjem natječaja za prijam novih 300 kandidata u Policijsku akademiju, a natječaj je završio 3. siječnja.</p>
<p>Osnovni uvjeti kojima su kandidati morali udovoljiti bili su: stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj, završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, ne stariji od 24 i pol godine. Muški kandidati su morali imati regulirano pitanje vojne obveze, položen vozački ispit za »B« kategoriju te provjerenu psihofizičku sposobnost.</p>
<p>Velik odaziv kandidata iznenadio je i samo Povjerenstvo za prijam molbi, tako da je do danas uspjelo obraditi oko 75 posto od 1946 primljenih molbi. No, ističu u Povjerenstvu, velik broj molbi se, na žalost, neće uzimati u daljnju obradu zbog neispunjavanja nekih od uvjeta iz natječaja. Najčešći razlog je prekoračenje tražene dobne granice, a velik broj kandidata nije zadovoljio jer su završili trogodišnju srednju školu.</p>
<p>Nakon što se obrade sve prijave, Povjerenstvo za odabir kandidata će sastaviti ranglistu po kriteriju uspjeha postignutog u srednjoj školi. Prvih 600, najuspješnijih s rangliste, bit će uskoro pozvano na testiranje motoričkih sposobnosti, provjeru plivačkih vještina te na liječnički pregled i psihotest.</p>
<p>Temeljem tih rezultata izradit će se konačna lista s 300 kandidata koji će postati prva generacija policajaca obrazovanih prema novom programu školovanja. Nakon završenog obrazovanja u Policijskoj školi, polaznice i polaznici bit će upućeni u policijske postaje na mentorsku obuku od šest mjeseci, nakon čega će polagati državni stručni ispit i ispit za policijsko zvanje, čime će postati policijske službenice i službenici.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Brža ovrha, efikasnija naplata</p>
<p>Građane može tješiti to što troškovi provođenja ovrhe neće biti viši kod notara nego na sudovima, a država se odrekla PDV-a, koje inače bilježnici naplaćuju strankama za svaki posao</p>
<p>Potpuno smo spremni za preuzimanje ovrha. Obavili smo sve tehničke pripreme, što uključuje i izradu računalnog programa, žigove i slično, kaže Ante Ilić, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK).</p>
<p>Naime, od 28. siječnja, sve ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava, a to su uglavnom neplaćeni računi za pričuvu, struju, vodu, televizijsku pretplatu, preuzimaju javni bilježnici. Sve neriješene ovrhe zbog neplaćenih komunalija koje su se zatekle na sudovima, tamo će i ostati, a notari će preuzimati isključivo nove ovrhe.</p>
<p>Samo na zagrebačkom Općinskom sudu godišnje ima oko 100.000 zahtjeva za provođenje ovrha zbog neplaćenih računa. Ukupno, na sudovima je neriješenih oko 500.000 ovrha, a procjene su da se 70 posto tih ovrha odnosi na neplaćene račune. </p>
<p>Praksa pak zagrebačkog Općinskog suda govori da se najveći broj ovrha odnosi na neplaćene račune do 1000 kuna. To bi ujedno mogla biti i najveća »kvaka« jer će se te ovrhe odmah provoditi, a dužnici će se moći žaliti tek kad plate račun. </p>
<p>Notari u dobro ekipiranim i opremljenim bilježničkim uredima kažu da mjesečno mogu riješiti stotinjak ovrha. No, očekuju da će ovrha biti mnogo manje nego dosad, jer će ubrzanje ovrha utjecati ne samo na efikasniju naplatu nego i preventivno. Naime, kad dužnici vide da ovršni postupci više neće trajati i po desetak godina, kao dosad na sudovima, nego će notari »utjerati« dug za mjesec ili dva, bit će i više revnosti prema podmirenju obveza.</p>
<p>Novost je da će ovrhovoditelji, a najveći su velika javna poduzeća HEP, HTV, plinara, stambeno-komunalna gospodarstva, sami birati javne bilježnike koji će im provoditi ovrhu. Osim toga, izbor bilježnika nije ograničen za područje gdje dužnik živi. Tako, primjerice, zbog neplaćene televizijske pretplate u Zagrebu HTV može angažirati i javnog bilježnika u nekom drugom gradu, procijeni li da oni imaju manje posla te da će ovrha biti brža.</p>
<p>Građane može tješiti to da troškovi provođenja ovrhe neće biti viši kod notara nego na sudovima, a država se odrekla PDV-a, koje inače bilježnici naplaćuju strankama za svaki posao.</p>
<p>Iliću smetaju priče da će lukrativnost poslova s ovrhama dovesti do još većeg bogaćenja notara, koji će siromašnim građanima »preko noći« utjeravati dugove za račune koje ne mogu platiti.</p>
<p>»Uvjeren sam da su najveći dužnici srednjostojeći građani, koji će radije potrošiti na skijanje, nego platiti račune. Činjenica je da ima i siromašnih koji ne mogu platiti račune, ali to mora rješavati država socijalnim programima. Jer, komunalna poduzeća nisu dobrotvorna društva a računi se moraju podmirivati«, kaže Ilić. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bitka za Rugovino naslijeđe </p>
<p>BRUNO LOPANDIĆ</p>
<p>Rugovina smrt dolazi u najtežem trenutku, kada je već utvrđen pregovarački proces. Sastanci dogovoreni za srijedu ovoga tjedna, zbog Rugovine su smrti odgođeni za veljaču. No, sigurno je da se moraju nastaviti.</p>
<p>Odmah po objavi vijesti o Rugovinoj smrti, mediji, ali i svi koji su uključeni u taj važan pregovarački proces, počeli su spekulirati o tome kako će se ona odraziti na pregovore, ali i politički život Kosova. Svi naglašavaju da je Rugovina karizma držala mnoge na okupu. Njegova smrt ostavlja razne opcije za razvoj unutarnje političke scene na Kosovu. Prema kosovskom ustavu, do izbora novog predsjednika tu će dužnost obavljati predsjednik Kosovske skupštine Nexhat Daci. No, ono što i dalje ostaje nepoznanica jest to kako će se dalje razvijati situacija unutar Demokratskog saveza Kosova, najjače stranke na Kosovu, na čijem je čelu bio Rugova. U toj stranci jedino je autoritet Ibrahima Rugove održavao jedinstvo, pa se sada ne isključuje ni proces fragmentacije, što može imati i posljedice za kosovsku koalicijsku vladu. Rugova je na Kosovu imao i oštrih kritičara, no čak su mu i oni cijelo vrijeme priznavali da je jedino on bio sposoban očuvati jedinstvo uoči početka o statusu Kosova te u sastavljanju pregovaračkoga tima kojemu je bio na čelu. Rugovina smrt pogodila je i međunarodne pregovarače, jer su u njemu vidjeli političara koji se dosljedno borio za neovisnost Kosova, no oduvijek je smatrao da je to moguće postići jedino mirnim, političkim sredstvima. Zbog takva stava, Rugova je bio rado viđen gost u svim svjetskim metropolama i jedan o rijetkih pouzdanih političara s problematičnog područja »na kojega se može računati«. Na vijest o njegovoj smrti čelnici Europske unije i NATO-a naglasili su da se Rugova borio za mirno rješenje kosovskoga problema, te da je nastavak napora za mirno rješenje problema najbolji način da mu kosovski narod oda počast. Ta poruka međunarodnih predstavnika, čini se, ipak je ponajprije upućena vodstvu njegove stranke koja je, ususret prevažnim pregovorima za status Kosova (što će imati nesumnjiv odjek i na ostatak balkanske regije) u prilici potvrditi Rugovino naslijeđe. Međunarodni predstavnici svjesni su važnosti tog pregovaračkoga procesa, pa je sasvim izvjesno da će se svi napori usmjeriti na miran početak pregovora kako bi se uspješno završili ove godine. Iako ima onih koji smatraju da bi Rugovina smrt mogla pregovore zakomplicirati, sasvim je sigurno da je ona podsjetnik na važnost provedbe ozbiljnih pregovora.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Deset posto za jednu noć!</p>
<p>Hrvatsko tržište novih automobila i protekle je godine obuhvatilo više od 70.000 prodanih primjeraka, čime se pokazalo da, unatoč nekim očekivanjima s početka 2005., ipak nije došlo ni do kakva primjetnijeg pada. Dapače, zabilježen je i minimalan rast prodaje, a prve procjene analitičara za godinu na čijem smo početku kažu da bi se blagi rast trebao i nastaviti.</p>
<p>Odluka o kupnji u velikom se broju slučajeva u Hrvatskoj veže uz neku od gotovo stalnih akcijskih ponuda za automobile. O koliko je velikom i unosnom biznisu riječ zorno govori najnoviji podatak prema kojemu je jedna automobilska marka u samo 24 sata, konkretno od petka u podne do subote u podne, uspjela prodati više od 1000 vozila, odnosno više od deset posto vlastite prošlogodišnje prodaje!</p>
<p>Dakle, deset posto u samo jednom danu odnosno noći. Pa u čemu je štos? Jesu li ti automobili uistinu toliko povoljniji? I je li moguće da će nam uskoro postati sasvim normalno kupovati automobile vikendom i noću, baš kao što nam je već neko vrijeme sasvim prihvatljivo provoditi slobodne dane u šoping-centru? Sviđalo nam se to ili ne, čini se da je odgovor na oba pitanja pozitivan. Automobili se u Hrvatskoj već neko vrijeme gotovo u pravilu prodaju u sklopu neke akcije kojom se kupce pokušava uvjeriti da je njihov proizvod baš u tom kratkom razdoblju jeftiniji i bolje opremljen ne samo od sve konkurencije nego i od sebe samoga. S time bi se i mogli složiti, jer bolje je dobiti isti proizvod za manje novca nego više, zar ne?</p>
<p>No to nije sve, odluku morate donijeti odmah, jer akcija traje samo do isteka zaliha, uvjeravaju nas trgovci s plakata. S time se pak ne slažemo. Naš je savjet: bez panike, jer i nakon akcije, uvijek i sigurno, dolazi još jedna, nova i povoljnija - akcija.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Na tržišnom žrtveniku</p>
<p>SC je prepušten ne samo fizičkom propadanju. Paviljoni negdašnjeg Zagrebačkog zbora, jednog od najstarijih europskih velesajmova, urušeni su ili uništeni. U nekim od njih kultura se bori za mjesto pod suncem. Ipak, slavna vremena SC-a, Teatra i Galerije SC su prošla. Trebaju li s vremenom nestajati i kultna mjesta Zagreba? Zar moraju biti položena na žrtvenik tržišta i profita?</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Ovih je dana obznanjeno da je na zagrebačkome Gornjem gradu nestala posljednja autentična stara birtija, ona u kojoj se snimao i kultni zagrebački film »Tko pjeva, zlo ne misli«. Pogađate, riječ je o zagrebačkim Starim krovovima! Ne nije, u zaštićenoj gornjogradskoj jezgri prošao bager preko te purgerske drvene hiže, iako ni to više nikoga ne bi iznenadilo, budući da se staro zdanje u Matoševoj ulici adaptira u dječji vrtić po novim metodama obnove na način da je srušeno do temelja, a i malo niže, te se valjda faksimilno gradi nova-stara gradnja! Drvenjača u Basaričekovoj ulici stoji i dalje, ali je lokal promjenom vlasnika promijenio i imidž. Posjetitelji su zgroženi, oni vjerni, tradicijski, gotovo kultno vezani uz »bircuz« u kojem su održavane pjesničke matineje, dodjeljivane nagrade za poetsku riječ, te održavane monodramske kazališne predstave. Kulturnjaci, posebice muzealci i zaštitari spomenika, u toj su birtiji često raspravljali o brojnim kulturnjačkim temama. A one izgleda nisu unosne. Možda se zato mijenja duh stare birtije koja je već bila zagrebački raritet što ga je trebalo zaštititi. No, kako kažu zaštitari, Stari krovovi nisu zaštićeni kao spomenik kulture, iako je cijeli Gornji grad zaštićena povijesna sredina. No i da jesu, bi li se mogao zaštititi i njihov »kulturnjački sadržaj«?</p>
<p>Teško, a za to je možda najbolji dokaz kompleks zagrebačkoga Studentskoga centra, koji ovih dana ponovo, po ne znano koji put potresa (ne)izvjesna sudbina Teatra Priči, koja se ponavlja svaki put u sve žešćoj i bezizglednijoj varijanti, prethodile su i druge, ne samo vezane uz slavni Na prostor Studentskog centra kao da se sprema trgovačka agresija. Govori se o velikom trgovačkom centru, pa i salonu automobila, koji bi nesumnjivo donosili dobit. Samo kome? I kakve veze bi te nove namjene imale sa studentima? Bi li im tu za vrijeme trajanja studija bio osiguran posao preko student servisa da bi financijski lakše prebrodili studentske dane? Nije za vjerovati, jer trgovački lanci nisu karitativne ustanove. Štoviše, raubaju na crno zaposlenike zakidajući im pravične i zakonski propisane naknade za nedjeljni rad, za koji se tako grčevito bore, prijeteći otpuštanjima radnika ako im se ne uslišaju zahtjevi.</p>
<p>Što bi, dakle, trebao tražiti trgovački centar u Studentskom centru? Možda se netko dosjetio da je upravo ovdje nekoć bio prvi Zagrebački velesajam. Ustvari, tada kada se kao treći europski velesajam, nakon Verone (1898.) i Pariza (1904.), pojavljuje u Zagrebu (1909.), nosi ime Zagrebački zbor, sve do nakon Drugoga svjetskoga rata kada postaje Zagrebačkim velesajmom, koji pedesetih godina prošlog stoljeća seli preko Save. Zagrebački zbor na prvotnoj su lokaciji, današnjega Studentskoga centra, projektirali 1936. poznati arhitekti Marijan Haberle i Hinko Bauer (koji su »ispekli zanat projektiranja« kod Erlicha, Lubinskoga i Neumana), a nakon rata proširenje Velesajma preko Savske ceste projektirao je sam Haberle (1945.). U taj dio uselio je (1949.) Tehnički muzej koji i danas tamo uspješno djeluje. </p>
<p> S druge strane ulice situacija je manje idilična. Ne samo zbog skandala što su zadnjih 15 godina ciklički potresali sam Studentski centar (kao instituciju), nego i zbog (ne)brige za graditeljsku baštinu prvoga Zagrebačkog velesajma (među najstarijima u Europi), koja traje već desetljećima, kao i noviji očuhinski odnos prema kulturnim sadržajima Centra uz koji je vezan život budućih visokoobrazovanih ljudi za koje se pretpostavlja da bi se tijekom studija trebali i kulturološki osvijestiti. Duh kulture zračio je nekoć iz Studentskog centra. Galerija Studentskog centra bila je unatrag 30 godina mjesto na kojem su hrabro promovirane avangardne umjetničke tendencije. Uz nju Centar MM, u kojem su predstavljani novi filmski izričaji, koji su nadopunjavali sadržaj što je nuđen u kinodvorani SC-a (nad kojom je funkcionirao jedan od ranih zagrebačkih plesnjaka, a potom i discoklub). Teatar , kojem je vizualni identitet trajno i nezaboravno udahnuo Mihajlo Arsovski, bio je desetljećima kultno mjesto. Uz njega su logično bila vezana i studentska kazališta: Studentsko eksperimentalno kazalište (poznatije kao SEK) i Studentsko satiričko glumište (znano kao SSG), koja su na istoj pozornici izvodila svoje uspješnice. One gledale su se i po deset puta. Ovdje se stvarao novi teatarski izričaj, ulazilo u eksperimente i obostrano živjelo kazalište (na sceni i pred njom). U studentskom se centru njegovala kazališna i vizualna umjetnost i kultura. SC je bio pojam upravo s tim sadržajima.</p>
<p>Pogreška je, međutim, bila što ostalim zdanjima prvotnog Zagrebačkog zbora nije priskrbljena kulturna namjena, iako su i tu u jednom od sobičaka sjevernog paviljona (kojem će se s vremenom urušiti i krov) kreirani sadržaji prvih Muzičkih biennala u Zagrebu, također prestižne kulturne manifestacije europskoga, pa i svjetskog ranga. Bočni paviljoni (sjeverni i južni) poslužili su kao skladišta, od kojih je jedno, južno, završilo kao zgarište, nikad obnovljeno u očekivanju (kao i Paromlin) ne novog kulturnog sadržaja nego unosnije tržišne namjene! Znameniti okrugli francuski paviljon, ispred Galerije SC i Teatra , samo što se nije srušio. I o njem se već više od desetljeća govori kao o ugroženom spomeniku kulture na koji nisu upozoravali samo novinari i arhitekti, nego i Teatar , osvojivši ga za kratko (u vrijeme kad mu je na čelu bila Mani Gotovac) kao dodatni scenski prostor i pokazavši kako ga je moguće spasiti novom kulturnom namjenom. Ali uzalud! Studentski centar prepušten je ne samo fizičkom propadanju. U njemu nestaje kultno mjesto kulture. Autentično, kao i onaj gornjogradski »birc« koji je na drukčiji način bio svjedočanstvo vremena. Trebaju li s protokom vremena nestajati i takva kultna mjesta? Zar i ona moraju biti položena na žrtvenik tržišta i profita?</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Koje to zvijezde sjaje na našem nebu</p>
<p>Kad i Modra lasta počne pisati o »hrvatskim zvijezdama«, kako onda očekivati da će dijete poželjeti biti primjerice liječnik, inženjer, ne daj bože pekar, strojar, a o nastavniku da se i ne govori</p>
<p>KAZIMIR MIKIĆ</p>
<p>O stanju u školstvu, odnosno o problematici odgoja i obrazovanja, već godinama se u javnosti govori samo ako se nešto događa s primjesom afera. Stoga se valja zapitati kamo to idu odgoj i obrazovanje, koji bi inače u normalnim društvenim okolnostima trebali biti temelj sveukupnoga društvenog razvoja.</p>
<p>S vremena na vrijeme stidljivo se oglasi pokoji nastavnik pojedinac pokušavajući obrazložiti dubinu postojećih problema, ali njegov se glas najčešće ne čuje dalje od prostora u kojemu se kreće manji dio njegovih kolega. Sindikat se, nažalost, oglasi tek tu i tamo.</p>
<p>Sada o problematici odgoja i obrazovanja povremeno progovaraju i neki drugi glasovi. Tako su, već dulje, za sređivanje stanja u odgoju i obrazovanju iznimno zainteresirane zaštitarske službe. One bi vjerojatno pištoljima, palicama i mišićima nabildanih zaštitara vrlo lako uvele potreban red, kad to nisu u stanju učitelji i profesori svojim, recimo, opomenama ili, ne daj bože, nekom pljuskom ili povlačenjem za uho - za što bi, naravno, zakonski odgovarali. Uostalom, pripadnici zaštitarskih službi i svojom pojavom i svojim priručnim pedagoškim sredstvima svakako bi brzo postali učenicima i idoli i autoriteti.</p>
<p>Za uvođenje reda u učionice smatraju se pozvanima i pedagozi, psiholozi, defektolozi..., jer su primijetili da svoje obveze nastavnici više nisu u stanju obavljati bez njihove pomoći. Zato se sve više traži zapošljavanje navedenih stručnjaka u škole s obrazloženjem - ako društvo može izdvajati za nastavnike stranih jezika, različitih odgojnih ili obrazovnih predmeta, zašto se onda ne bi našlo mjesto i za njih, naravno u svim školama Republike Hrvatske bez obzira na brojnost učenika. Istina, ne može se reći da pedagog, ponegdje i psiholog i defektolog, nisu potrebni u školi, ali ako se nastavnika ne bude smatralo i stručnjakom u svome predmetu, i pedagogom i psihologom u učionici u radu s djecom, tada nema nikakve službe niti pojedinca koji će odgoju i obrazovanju dati puni pravi smisao i koji će uspjeti rješavati odgojno-obrazovne probleme i dileme.</p>
<p>Zbog svega toga, sve je manje onih koji žele raditi u odgoju i obrazovanju. Za uvažavanje učenika i roditelja u današnje doba uspijeva se izboriti samo nastavnik pojedinac. Na svu sreću, takvih pojedinaca još ima, pa se uza sve prisutne probleme u školama nama ne događaju toliko brojni i veliki ekscesi, toliko zanimljivi javnosti.</p>
<p>Pitanje je samo dokle će biti entuzijasta i zanesenjaka, voljnih da uspiju u svojemu poslu. A da se nastavnik kao osoba i zanimanje sve više tjera na društvene margine silno je ilustrativan sljedeći primjer. Uoči početka školske godine 2004./2005. u škole su došli propagandni materijali Modre laste, zasigurno najomiljenijega i zaista vrijednoga časopisa za djecu, bar dosad. No kako su učenici postajali sve manje zainteresirani za časopis, a da bi se ponovo za njega zainteresirali, u reklamnim se materijalima nude novi zanimljivi sadržaji – Modra lasta će pratiti život »zvijezda hrvatskoga neba: pjevača, sportaša, manekena, voditelja i sudionika raznih show emisija itd. Budući da se djeca na taj način dodatno educiraju o tome tko i koliko vrijedi u hrvatskom društvu, tko su to »hrvatske zvijezde«, kako onda očekivati da će dijete poželjeti biti npr. liječnik, inženjer, ne daj bože pekar, strojar, a o nastavniku da se i ne govori. S obzirom na to koje zvijezde sjaje na hrvatskome nebu, nije ni čudo što je nama na zemlji sve tamnije. </p>
<p>Naravno, kao jedan od radnika u odgoju i obrazovanju svjestan sam da ih ja s hrvatskoga neba ne mogu skinuti, da ih društvo kao cjelina ne želi skinuti, ali svakako bih zamolio dio slobode za nas na zemlji i mogućnost da nam se upale ovozemaljske svjetiljke kako bismo napokon počeli shvaćati značenje odgoja i obrazovanja i ulogu učitelja u njihovoj provedbi.</p>
<p>Autor je profesor geografije u osnovnoj školi u Županji</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Problemi hrvatskih dnevnih migranata</p>
<p>Oko 35.000 hrvatskih radnika zaposlenih u Sloveniji prepušteni su samima sebi i podvrgnuti diskriminaciji države u kojoj rade</p>
<p>MILJENKO JERNEIĆ</p>
<p>Svjedoci smo otpuštanja naših ljudi koji rade u Sloveniji, a riječ je o hrvatskim dnevnim migrantima kojih uz hrvatsko-slovensku granicu ima oko 35.000. Hrvatski radnici zaposleni u Sloveniji prepušteni su samima sebi i podvrgnuti diskriminaciji države u kojoj rade.</p>
<p>Hrvatski dnevni migranti izgubili su pravo na dionice u tvrtkama u kojima rade bez obzira na to koliko su godina u njima radili, a što je i najgore, ako se nekom od tih ljudi dogodi da dobije otkaz, nema pravo na naknadu zavoda za zapošljavanje.</p>
<p>Dok slovenski dnevni migranti koji rade u Hrvatskoj imaju sva prava, od isplate dionica do porodiljnog dopusta i dječjeg doplatka, hrvatski radnici u tome su potpuno zakinuti.</p>
<p>Hrvatski su dnevni migranti zbog obespravljenosti potražili pomoć u nadležnim institucijama, ali do odgovora nisu uspjeli doći.</p>
<p>Predsjednik sindikata i predstavnik dnevnih migranata Stjepan Miklaužić iz Pregrade uspio je jedino u hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani razgovarati s Berislavom Jurčićem, ali ni time se ništa bitno promijenilo nije.</p>
<p>Hrvatski dnevni migranti koji rade u Sloveniji, što se tiče ostvarivanja cjelokupnosti svojih prava, potpuno su izbrisani u Sloveniji, a u Hrvatskoj za njih nitko ne pita. Nedopustivo je da hrvatski radnik spram slovenskog na istom radnom mjestu s istim godinama staža bude zakinut za 30 posto plaće. I to vrijedi samo za Hrvate, a ne i za ostale koji su došli iz drugih republika bivše Jugoslavije. </p>
<p>Zaista, neshvatljivo je da takva problematika hrvatskih dnevnih migranata nije do danas riješena, a povlači se od devedesetih godina i raspada bivše države. </p>
<p>Autor je publicist koji živi i radi u Zaboku</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Poslovnost u spoju s ljubaznošću </p>
<p>Nakon dugogodišnjeg korištenja usluga VIP neta, sa zadovoljstvom mogu odati priznanje marljivim i odanim suradnicima na telefonskim linijama zaduženim za komunikaciju sa strankama.</p>
<p>Ma koji problem se postavi pred njih, uvijek nađu lijepu riječ kao prvo, stručnu pomoć kao drugo i nikad nas ne ostavljaju na cjedilu. Ne mogu se sjetiti svih imena, ali neke sam posebno upamtila (ispričavam se ako neki od navedenih nisu više u vašoj službi budući sam ja jedan od vaših prvih korisnika), pa ću pokušati nabrojiti samo neke od njih: Hrvoje iz »vip navigatora«, kojemu doslovno mogu zahvaliti za život jer me je podržao i pružio pomoć kad mi je bila najpotrebnija, a on je shvatio i čuo u kakvoj sam nevolji našavši se u bespuću sama i bez prave ceste pod kotačima, mlada Ines, Katarina, Meli, Kristina, Luka, Dario, Denis, Melita, Nela, Dado, Stela, Dalia, Irina, kao i apsolutno sve ostale vaše kolege čijih se imena ne mogu sjetiti. Željela bih ujedno prenijeti i pohvale mojih kolega i prijatelja, također vaših korisnika, koji se ovim putem pridružuju dodjeli priznanja za vaš rad. Jedinu pravu zamjerku imamo (svi vaši korisnici) na sustav poziva vaše službe koja u sebi ima bespotrebne tzv. »pred-reklame«, kao i uputstva za ovaj ili onaj sadržaj, umjesto da omogući skraćeno biranje jednog broja za razgovor s operaterom, pa molim da se o istom u što kraćem vremenu pobrinete.</p>
<p>Ernestina ŠurbekZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Opet trakavica »rad trgovina nedjeljom«</p>
<p>Zakoni se ne mogu donositi s primislima hoće li se nekome svidjeti ili ne, što je kod nas na ovim prostorima često prisutno. Isto tako, zakoni se ne mogu donositi pod bilo kojim pritiscima, bilo da oni dolaze iznutra ili izvana, a pogotovo ne pod pritiskom jakih lobija, vezanih na snažni inozemni kapital, što je kod ovog slučaja očito prisutno. Zakon o radu trgovina nedjeljom neka u Republici Hrvatskoj bude jednak ili sličan zakonima zemalja iz kojih trgovački lanci dolaze i neka ga ti isti na isti način poštuju onako kako to rade u svojim domicilnim sredinama.</p>
<p>Najnoviji prijedlog tog zakona o kojem se u javnosti ovih dana govori ima jedan bitan detalj koji zaslužuje da mu se posveti nekoliko rečenica. Turistička zemlja i rad u turističkoj sezoni. Je li Republika Hrvatska na cijelom svom području turistička destinacija ili koliko je to na kojem svom dijelu? Dobro je poznato koliki nam je kontinentalni dio naše države turistički, a pogotovo u mjesecima u kojima je rad nedjeljom po prijedlogu zakona predviđen. Svi naši, a pogotovo veći kontinentalni gradovi, u kojima je inače najveća kupovna moć, u ljetnim mjesecima su poluprazni, i zato se postavlja normalno pitanje za koga će u tim mjesecima i s kojom ekonomskom isplativošću trgovine u tim sredinama raditi. Čudno je da trgovačke kuće na to nisu reagirale, ili ih nitko nije niti pitao, jer sigurno u tim svim poduzećima jako dobro znaju da su prometi u ljetnim mjesecima u trgovini u unutrašnjosti najmanji. Da, rad nedjeljom u turističkoj sezoni, ali samo tamo gdje je potreba i gdje su turisti i turizam, a u ostalim područjima države ne trošiti nezarađeno, što bi trebalo biti normalno ponašanje svakoga dobroga gospodara. U prosincu rad nedjeljom »da« i to na području cijele države od 8 do 13 sati. Zbog dokaza da poštujemo sve ono što smo bili, što jesmo i što želimo biti, svi blagdani i spomen-dani u Republici Hrvatskoj za sve njene građane moraju biti neradni dani. </p>
<p>Franjo MemedovićZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Janica i Ivica već imaju nasljednike! </p>
<p>Natjecalo se čak 147 djece, što je ovo natjecanje učinilo najmasovnijim takve vrste u Hrvatskoj do sada</p>
<p>Sljemenski Zeleni spust u subotu je odjekivao nesebičnim sportskim navijanjem za mlade skijaše, Cicibanke i Cicibane, koji su se, u sklopu Prvenstva Zagreba, natjecali u veleslalomu. Ponosni roditelji, prijatelji, ali i natjecatelji glasno su bodrili male slalomaše koji su čekali svoj red na spuštanje stazom. Mnogi od njih uspješno su se spuštali do cilja samo godinu dana nakon prvog susreta s radostima skijaškog sporta.</p>
<p>Organizator natjecanja je Hrvatski skijaški savez, dok je tehnički organizator Zagrebački skijaški savez u suradnji s Trgovačkim društvom Sljeme-Medvednica. Natjecalo se čak 147 Cicibanki i Cicibana iz hrvatskih skijaških klubova, što je ovo natjecanje učinilo najmasovnijim takve vrste u Hrvatskoj do sada. Sudjelovali su i natjecatelji iz Bosne i Hercegovine, koji su se kao gosti natjecali izvan konkurencije. Malim skijašima, starima od sedam do 11 godina, natjecanje donosi bodove za hrvatski Gorenje pokal.</p>
<p>Nakon natjecanja, glavni sudac Reno Fleiss nije krio oduševljenje. »Poslije mnogih 'ozbiljnih' natjecanja u posljednje vrijeme, ovo je za mene veliko rasterećenje«, rekao je. Dodao je da je divno gledati kako djeca ne skijaju samo radi pobjede, već iz užitka, a vidljivo je da jako napreduju u skijanju te se naziru budući »veliki skijaši«. Dječje veselje bilo je najvidljivije prilikom proglašenja pobjednika. Svi natjecatelji do desetoga mjesta dobili su diplome, ali i jednako buran pljesak. Pehare za prva tri mjesta natjecateljima su dodijelili Reno Fleiss i voditelj natjecanja Darivoj Repač, predsjednik Zagrebačkog skijaškog saveza. Mali skijaši i skijašice ponosno su pozirali sa svojim peharima i diplomama, no već su u sljedećem trenutku otrčali veseliti se u krugu svojih prijatelja.</p>
<p>Jedanaestgodišnja Tamara Zubčić iz Skijaškog kluba Končar osvojila je prvo mjesto u kategoriji Starijih Cicibanki. Priznala je kako se odlično osjeća nakon utrke, a skijanjem će se nastaviti baviti i dalje te očekuje još mnoga priznanja. To ne bi trebalo začuditi jer je pretprošle godine na raznim natjecanjima odnijela čak deset pobjeda. Tamara skija od svoje treće godine, a izvrsne rezultate duguje redovitim treninzima na Sljemenu, ali i u Austriji.</p>
<p>Braća Filip i Antonio Kratofil nisu bili žalosni, iako se nisu uspjeli probiti među prvih deset Starijih Cicibana. »Imamo dobro društvo i zabavno je, to nam je najvažnije, a bodove skupljamo polako ali sigurno«, rekli su. Čitavi tjedan trenirat će za novu utrku pa se,kažu, nadaju i boljim rezultatima. </p>
<p>Voditelj natjecanja Darivoj Repač također je izrazio zadovoljstvo organizacijom, brojnošću natjecatelja te izvrsno pripremljenom skijaškom stazom. »Ovdje se mogao osjetiti dobar natjecateljski duh«, rekao je. Najavio je i tradicionalno natjecanje Memorijal Davora Sefića, koje organizira SK Mladost, a održat će se iduće subote. Tamo će mali skijaši i skijašice također prikupljati dragocjene bodove za Gorenje pokal, ali i dobiti još jednu prigodu za veselo sportsko druženje.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Stanari će pravdu potražiti na sudu?</p>
<p>Za četvorni metar kuće na Vrbiku nudi se, smatraju stanari, sramotnih 600, a za zemljište 300 eura</p>
<p>U raskopanoj Ulici Lavoslava Ružičke, na mjestu gdje bi se već trebao nalaziti kružni tok, gradonačelnik Milan Bandić obećavao je početkom listopada da će radovi prve etape Sveučilišne aleje biti dovršeni do Božića. Danas to mjesto izgleda jednako kao prije tri mjeseca. Za prvu će etapu na kraju ipak trebati dvostruko više od predviđenog vremena, a završni se radovi očekuju tek pokraj ožujka. </p>
<p>»Sada intenzivno gradimo pothodnik i ako nas vrijeme posluži, ulice ćemo završiti do kraja ožujka«, rekao je za Vjesnik koordinator radova Goran Radić. Nakon što su radovi, naime, bili već u punom zamahu, odlučeno je da se u projekt uvrste i pothodnici, koji su u prvobitnim planovima bili zaboravljeni. </p>
<p>U drugoj i trećoj etapi konačno bi se spojila Avenija grada Vukovara s Prisavljem i time postala važna gradska prometnica sjever-jug. Početak radova predviđen je za 2007. godinu, no imovinsko-pravni odnosi, odnosno kuće u V. i VI. Vrbiku, koje su na zemljištu preko kojeg će prolaziti Sveučilišna aleja, očito će otežavati realizaciju posla. </p>
<p>Procjena vrijednosti nekretnina, koju je za Grad izradio sudski vještak Aldo Marochini prije Nove godine, neugodno je iznenadila građane. Od stanara nekoliko kuća u V. i VI. Vrbiku doznali smo da Grad za četvorni metar njihovih kuća nudi od 600 do 700, a za kvadrat zemljišta 300 eura. Stanari se nisu željeli izjašnjavati za novine poimence jer nakon procjene i ponude Grada, za pravdu će se boriti sudskim putem dokazujući da njihovi posjedi vrijede više, pogotovo zbog lokacije. »Četvorni metar stana na Vrbiku prodaje se za više od 1600 eura, da ne kažem kolika je vrijedna lokacija gotovo u središtu grada«, rekla je naša sugovornica iz VI. Vrbika.</p>
<p>Stanari kažu da im Grad omogućuje i to da umjesto novca uzmu stanove, što ne bi bilo loše da ponuđeni stanovi nisu u Rudešu i na Jarunu. Jer neki bi prihvatili stanove, ali isključivo u istoj zoni, na Trnju. Sljedeće, što im je činiti, jest angažirati arhitekta radi nove procjene vrijednosti kuća i zemljišta. Potom će se stanari na sudu pojedinačno boriti za nešto više od ponuđenog. </p>
<p>»Nakon rješenja imovinskih odnosa, nastavit ćemo s gradnjom Sveučilišne aleje«, rekla je Ninoslava Zeković, pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose i imovinu Grada. Budući da će se problemi očito rješavati sudski, izbijanje Aleje na Slavonsku aveniju moglo bi potrajati, baš kao što je to bio slučaj i s početkom njezine gradnje. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ultimatum građanima koji ne plaćaju vodu </p>
<p>Grad Zagreb objavit će službeni oglas kojim će dati ultimatum građanima koji ne plaćaju vodu, da svoj status reguliraju u roku od tri mjeseca, a u suprotnom će se početi s ovrhama, najavio je gradonačelnik Milan Bandić u nedjelju. </p>
<p>»Vodu koja se ukrade plaćamo svi mi i zato tome treba stati na kraj«, rekao je Bandić. Prema posljednjim podacima, naime, iz vodocrpilišta se godišnje izvuče oko 180 milijuna prostornih metara vode. Polovica toga izgubi se u transportu – što krađom, što kroz dotrajale cijevi – dok se za ostatak naplati manje od 80 posto.</p>
<p>»Postoje ljudi koji i 30 godina uredno žive u svojim kućama, imaju sve dozvole, ali jednostavno ne plaćaju vodu«, rekao je Bandić. Druga skupina su bespravni graditelji koji su se isto tako ilegalno priključili na vodovod i koji uopće nisu evidentirani, a potroše barem četvrtinu vode koja se poslije obračunava kao »gubitak u sustavu«.</p>
<p>»Ti se ljudi nama smiju. Oni troše vodu, peru automobile, polijevaju vrtove, a mi sve to plaćamo«, revoltiran je Bandić i najavljuje da će sljedećeg mjeseca početi s nasumičnim kontrolama koje će uključiti i nebodere i rubna naselja u kojima se »događa svašta«.</p>
<p> Bandić je rekao da će sanacija cijelog vodoopskrbnog sustava koštati 1,5 milijardi kuna, no da je to jednostavno nužno.</p>
<p>»Danas jedan kubik, dakle 1000 litara zagrebačke vode, košta manje od boce vode u trgovini, a voda je i kvalitetnija. Želimo da tako i ostane. No, zbog toga treba nešto i uložiti«, objasnio je.</p>
<p>Školu u Gajnicama Bandić je posjetio povodom puštanja u pogon obnovljenog sustava za grijanje. Zbog kvara na njemu, naime, u toj školi dva dana nije bilo nastave.</p>
<p>Dalibor Perković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bandić: Neću komentirati monstruozne optužbe </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u nedjelju je, prilikom obilaska Osnovne škole Dragutina Domjanića u Gajnicama, odbacio optužbe iz jednog dnevnog lista, da je navodno imao bilo kakve veze s podmetanjem eksplozivne naprave pod automobil hrvatskog poduzetnika s njemačkom putovnicom, Ivana Radoševića. </p>
<p>»Što se tiče monstruoznih optužbi, ja ih ne bih komentirao, te kao i u razrješenju gordijskog čvora 'Zagrepčanke' vjerujem u institucije pravne države. Prema tome, to će riješiti institucije pravne države«, rekao je Milan Bandić, naglasivši kako su te optužbe »nebuloze i objede«. </p>
<p>»Ta optužba je ravna tvrdnji da sam ja naručio raketiranje 'blizanaca' u New Yorku. To ima takvu vrijednost«, rekao je Bandić. Kazao je kako je on kao gradonačelnik »prisegnuo poštivati pravnu državu, a Radošević je javno izjavio kako ne vjeruje hrvatskom pravosuđu«.</p>
<p>Na pitanje je li ovo početak kampanje da ga se smijeni s mjesta gradonačelnika, Bandić je odgovorio: »Kampanja da se mene smijeni traje već pet godina, od prvog dana. No, moja radna kampanja traje već četiri godine«.</p>
<p>Gradonačelnik je komentirao i izjavu Vesne Pusić da se »Bandića u SDP-u svi boje«. »To je isto kampanja, već četvrtu godinu. Ništa novo, ona govori uvijek isto. Želim Vesni Pusić da se i po četvrti put kandidira za gradonačelnicu i to za tri i pol godine«.</p>
<p>Prema navodima jednoga dnevnog lista, prije mjesec dana Radošević je hrvatskoj policiji i Državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv Bandića i još jedanaest sudionika. Kao mogući razlog eksplozije automobila Radošević u prijavi, kako piše list, navodi kako ga se napadom pokušalo primorati da odustane od borbe za vlasništvo zemljišta Zagrepčanke. </p>
<p>Bandić u nedjelju, pak, nije želio detaljnije govoriti o »slučaju Zagrepčanka« te je preporučio novinarima da se obrate odvjetniku Zvonku Nogolici. Odvjetnik Nogolica u nedjelju, međutim, nije bio dostupan telefonom. </p>
<p>Hrvoje DorešićVanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zelinska vina za tržište Europe </p>
<p>SVETI IVAN ZELINA</p>
<p> – Simboličnom rezidbom trsa, zalijevanjem loze i kobasica, u nedjelju su vinogradari Svetog Ivana Zeline označili početak vinogradarske godine. Riječ je o tradiciji Vincekova koja se u tom dijelu Prigorja održava već petnaest godina, ali uz pučku svečanost ima i svoje razvojne gospodarsko-turističke programe. Naime u Svetom Ivanu Zelini i okolnim mjestima od vinogradarstva i vinarstva živi više od 40 obitelji. </p>
<p>Domaćin Vincekova u Kominu, nadomak Zeline, bio je poznati vinogradar Ivan Prevarek, koji ima 16 tisuća trsova a proširio se i na varaždinsko područje. Prevarek je dobio mnoga priznanja a primio je i čestitku gradonačelnika Sv. Ivana Zeline dr. Vladimira Žigrovića. Prije susreta u Kominu, gdje se okupilo 150 vinogradara, održano je misno slavlje koje je predvodio zelinski župnik Dragutin Šengula. </p>
<p>Na slavlju Vincekova vinogradari su se zauzeli za nove poticaje Grada i Županije kako bi imali veće količine ali i kvalitetnija vina. Osim na zagrebačko, svoja vina žele plasirati i na druga tržišta u Hrvatskoj ali i u inozemstvu. Poznato je, naime, da su u 18. i 19. stoljeću zelinski vinogradari svoja vina odvozili i u Beč i Budimpeštu pa i sada priželjkuju tržište Europske unije.</p>
<p>Milan Sigetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Peticija HDZ-a protiv poskupljenja vode </p>
<p>Pod peticiju Gradskog odbora HDZ-a, usmjerenu protiv poskupljenja komunalija, sakupljen je u subotu na Cvjetnom trgu velik broj potpisa građana. Tako je za vrijeme subotnje špice, između 11 i 14 sati, sakupljeno oko 400 potpisa, uglavnom starijih građana. »Najavljeno poskupljenje udar je na standard građana, a ovime želimo dati gradskim vlastima priliku da preispitaju svoju odluku i odustanu od poskupljenja«, rekla je Katarina Fuček, HDZ-ova zastupnica u Gradskoj skupštini. Uz peticiju, gradski HDZ zahtijevat će očitovanje gradske vlasti o ovoj odluci na sjednici Gradske skupštine, 26. siječnja, a s potpisivanjem peticije nastavit će i u svojim područnim odborima. »Najvažnije je pitati ljude jesu li za ili protiv poskupljenja«, kažu u gradskom HDZ-u.</p>
<p> I dok su mnogi potpisivali peticiju, bilo je i ljutih prolaznika koji smatraju da je ovaj čin HDZ-a »pravo licemjerje, jer je on kriv za nizak standard građana«. [P.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Slučajni pogled« </p>
<p>Studenti Filozofskog fakulteta mogu do 21. veljače u svojim prostorima razgledati fotografije studentica studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. Riječ je o izložbi »Slučajni pogled« 11 mladih autorica. </p>
<p>Izložba je nastavak projekta Udruge mladih kustosa Katapult 6, čiji je cilj »katapultirati« mlade autore na umjetničku scenu, koja im često zatvara vrata. Zadatak studentica dizajna bio je istražiti unutrašnji život prostora Filozofskog fakulteta tako da na fotografijama pokažu mjesta na kojima se ljudi druže i prikupljaju znanja. Filozofski fakultet u tom je slučaju i muzej i inspiracija izloženih radova. </p>
<p>Izložba je »raspršena« po čitavoj zgradi, iznenađuje publiku, tjera na ponovno doživljavanje fakultetskih prostora, u kojima ona boravi svakoga dana. [P.K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="19">
<p>Pronađena cellinijeva soljenka</p>
<p>Poznata renesansna skulptura iz 16. stoljeća koju je izradio Benvenuto Cellini, ukradena iz bečkog Muzeja povijesti umjetnosti 2003. godine, pronađena je u subotu dobro očuvana u jednoj austrijskoj šumi, objavila je austrijska policija. Na konferenciji za novinare u Nedjelju potvrdili su to ravnatelj Muzeja povijesti umjetnosti Wilfried Seipel i ministrica obrazovanja i znanosti Elisabeth Gehrer. Istražitelji su otkrili pozlaćenu »Saleiru« (Soljenku), koja se još naziva i Mona Lisa među skulpturama, procijenjenu na 60 milijuna dolara, dan nakon što je uočen mogući osumnjičenik za krađu. »Pronašli smo Salieru i zasada je u policijskom sefu«, rekao je glasnogovornik bečke policije te dodao da je sumnjiva osoba pod nadzorom policije o čemu će više moći govoriti narednih dana. Policija je izvijestila da Saliera izgleda prilično dobro s obzirom da je pronađena zakopana u šumi blizu Beča. Skulptura se pojavila nakon što su istražitelji povezali čovjeka i mobitel za kojeg policija vjeruje da je lopovima poslužio dok su ih kontaktirali tražeći višemilijunsku otkupninu.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Uginuo kit iz Temze</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski biolozi počeli su ispitivati tijelo kita koji je uginuo nakon što je zalutao u Temzu i doplivao do središta Londona. Šest metara dugačak kit, vrste kakva obično živi u Sjevernom Atlantiku i arktičkim vodama, izazvao je tijekom vikenda senzaciju u britanskoj prijestolnici, privukavši tisuće znatiželjnika. Na vijest o pojavi kita mnogi Londončani pohrlili su na obale Temze, plješćući spasiteljima koji su u subotu predvečer uspjeli kita podignuti na veliku riječnu lađu. Plan im je bio da ga vrate natrag u more, no kit je tijekom akcije spašavanja dobio grčeve i uginuo. Stanovnici Londona već su navikli da u Temzi povremeno viđaju dupine i tuljane, čija pojava govori o tome da je kakvoća riječne vode sve bolja. No u posljednjih sto godina, koliko se o tome vode službeni zapisi, nije zabilježeno da je ijedan kit zalutao u Temzu. Međutim, ovih dana je na ušću te rijeke primijećena cijela skupina tih morskih sisavaca. Stručnjaci smatraju da su smrt kita prouzročili stres i ozljede. [J. Z. N.]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vatikan obilježio osnivanje Švicarske garde</p>
<p>RIM</p>
<p> - Svečanom misom u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu je u nedjelju obilježena 500. obljetnica osnivanja Švicarske garde. »Bio je to dan poput današnjeg, taj 22. siječanj 1506. kad je prvih 150 gardista stiglo iz Švicarske u Rim i istaknulo svoj slavni barjak«, rekao je kurijski kardinal Angelo Sodano u propovijedi. U svečanosti su sudjelovali kardinali i 110 pripadnika trenutnog postava Švicarske garde u njihovim tradicionalnim plavo-žutim uniformama koje je navodno kreirao Michelangelo. Poseban blagoslov Švicarskoj straži u povodu velike obljetnice njihova postojanja uputio je i Papa Benedikt XVI. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Uhićen »mršavi« zatvorenik</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Zatvorenik koji je smršavio 15 kilograma kako bi pobjegao iz zatvora ponovo je uhićen i smješten iza rešetaka, priopćila je u nedjelju australska policija. Robert Cole (36), koji je služio zatvorsku kaznu zbog krađe i napada, bio je smješten u bolnici zatvora Long Bay, kada je pobjegao u utorak navečer ili u srijedu rano ujutro. Nakon što se izmigoljio kroz rupu izdubljenu uz prozor bolnice, Cole se spustio požarnim stubama i preskočivši zid domogao slobode. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="23">
<p>Tvorci klasične publike u nemilosti </p>
<p>Od kada se smanjila novčana potpora Hrvatskoj glazbenoj mladeži, počeo se i smanjivati broj novih mladih posjetitelja opera i klasičnih koncerata </p>
<p>Brojna publika klasičnih koncerata kojom se danas diče hrvatske koncertne dvorane polako, ali sigurno nestaje. Za desetak godina veliki svjetski ansambli neće više imati razloga gostovati u Hrvatskoj, a domaći će svirati manjem broju preživjelih ljubitelja klasike i većem broju praznih stolaca.To tvrde i organizatori koncerata i izvođači i skladatelji i profesori Muzičke akademije i sami posjetitelji koncerata. </p>
<p>Razlog odumiranja publike jest da se publika prestala stvarati. Cjelokupna današnja publika postoji isključivo zahvaljujući dobrom glazbenom odgoju, u čemu je pak daleko najzaslužnija Hrvatska glazbena mladež (HGM). Muzička omladina, kako se HGM nekoć zvao, već pola stoljeća stvara naraštaje glazbenika, kritičara, glazbenih pedagoga i, najvažnije, publike.</p>
<p> Od 1954. godine, kada je osnovana, do danas Glazbena mladež pokrenula je brojne akcije, priredbe i manifestacije u svrhu približavanja glazbe mladima. Mladi su putovali na predstave u Zagreb (akcija »Vlakom u operu« mjesečno je u HNK dovodila po 20.000 djece iz hrvatskih gradova) ili su predstave dolazile k njima u školske dvorane i vrtiće. Sva su djeca u Hrvatskoj bila »zaražena epidemijom« klasične glazbe.</p>
<p>»Pitajte danas posjetitelje koncerata Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski s kime su otišli na svoj prvi koncert i svi će vam odgovoriti: 'S Muzičkom omladinom'«, govori Ljiljana Lermann Skomina, voditeljica glazbeno-obrazovnog programa Hrvatske glazbene mladeži. I nastavlja:</p>
<p> »Ljubav prema glazbi ne nastaje sama od sebe. Ona se u djeci mora probuditi. Glazba im se mora približiti, a za to nema boljeg načina nego da im se organizira koncert u razredu.«</p>
<p>Problemi za HGM počinju 1994. godine. I to ne zbog rata, tijekom kojeg HGM nije prestao djelovati jer su njegovi članovi vjerovali da upravo glazba djeci može pomoći da svladaju tugu. »Te nam je godine Ministarstvo obrazovanja ukinulo status obrazovne ustanove, a time i financijsku pomoć. Od tad dobivamo novce samo za pojedine projekte. Srećom da dobivamo nešto od Gradskog ureda za kulturu i Ministarstva kulture inače bismo već odavno propali«, objašnjava Dubravka Dujmović-Kušan.</p>
<p> Napominje da i za pomoć od Grada moraju svake godine iznova moliti. »Oni jednostavno ne razumiju koliko smo mi važni za hrvatsku kulturu. Dovoljno je da kažem da nam je gradonačelnik Bandić jednom rekao: 'Hrvatska glazbena mladež? Za njih nisam čuo. Pa oni ne rade nikakve festivale'«, jada se Dujmović-Kušan.</p>
<p>U Ministarstvu znanosti, obrazovana i športa izjavljuju da »Ministarstvo podupire i razvija suradnju sa svim udrugama i stručnim asocijacijama«, te da »pozdravljaju interes HGM-a za suradnju«, ali novci i dalje ne stižu. Ljiljana Lermann Skomina, primjera radi, kaže da se 270.000 kuna koliko su još dobivali do 2004. godine, sada pretvorilo u bijednih 26.000 kuna.</p>
<p>I u Ministarstvu kulture, koje je trenutno glavni financijer HGM-a, slažu da bi se Ministarstvo obrazovanja trebalo uključiti. »HGM ima prvenstveno edukacijsku ulogu. I to od iznimne važnosti za cijelu Hrvatsku pa je stvarno nelogično da od nas dobivaju više nego od Ministarstva obrazovanja«, naglašava Josip Nalis, stručni savjetnik Ministarstva kulture u Odjelu za glazbu i glazbeno-scensku umjetnost.</p>
<p>Unatoč financijskim problemima, HGM ne odustaje od obrazovanja mladih. »Broj naših pretplatnika je s 15.000 spao na tisuću, ali interes i dalje postoji. Borit ćemo se do kraja! Stalno organiziramo koncerte, ljetne radionice u Grožnjanu, a HGM jazz orkestar Zagreb, koje je u sklopu tih ljetnih radionica i nastao, već je postao svjetski priznati ansambl«, završava Dubravka Dujmović-Kušan.</p>
<p>Veliki interes djece potvrdio je i Berislav Šipuš, donedavni ravnatelj Zagrebačke filharmonije: »Prošlogodišnju predstavu 'Peća i vuk' Sergeja Prokofjeva vidjelo je 10.000 djece. Problem HGM-a i nas izvođača je zajednički. Njima svakako treba dopustiti da glazbeno odgajaju djecu u Hrvatskoj. Na kraju krajeva, mi sviramo publici. Bez njih nema ni nas.«</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Predvodničke težnje u hrvatskoj umjetnosti</p>
<p>Nakon predstavljanja novosadske neoavangarde u Zagrebu, u Klovićevim dvorima planira se izložba radnog naslova: »Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti« </p>
<p>Izložba »Trajni čas umetnosti«, nedavno otvorena u Galeriji Nova u Zagrebu, predstavlja razvoj i uspostavu novosadske neoavangardne umjetnosti u ozračju neoavangardnih kretanja 60-ih i 70-ih godina u međunarodnom i lokalnom kontekstu. Istodobno, čitav projekt simbolički je nastavak akcije koju su ostvarili pripadnici novosadske konceptualne scene, na Dunavskom keju u Novome Sadu, 1970.</p>
<p> Ponovno vrednovanje neoavangardnih praksi uspostavlja nove odnose sa suvremenom umjetničkom produkcijom jer današnji društveno-gospodarski uvjeti pogoduju nastajanju eksperimentalne, ekscesne, analitičke i kritičke umjetnosti, što su uglavnom bile odlike neoavangardnih pokreta 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Čini se da nakon prostorno-vremenskog odmaka od nekih 30-ak godina neoavangardni pokreti, nastajali na tlu bivše Jugoslavije, pomalo dobivaju svoje kritičko prevrednovanje u suvremenome umjetničkom kontekstu. </p>
<p>Nakon prošlogodišnjeg otvaranja varaždinske izložbe »Rubne posebnosti – zbirka Marinka Suca« i objavljivanja Monografije zagrebačke Galerije SC , izložba »Trajni čas umetnosti« istodobno zacrtava obrise o potrebi stvaranja izložbenog projekta koji bi predstavio avangardni i neoavangardnu praksu na čitavom tlu bivše Jugoslavije. </p>
<p>Do sada su avangardna kretanja na tlu bivše Jugoslavije obrađena u zborniku »Impossible histories« koji potpisuju Miško Šuvaković i Dubravka Đurić, no projekt koji priprema Zvonko Maković, između ostalog jedan od ključnih sudionika novosadskih neoavangardnih kretanja iz 70-tih, popunio bi slijepe točke domaćih avangardi. </p>
<p> Naime, Maković smatra kako je evalvacija neoavangardnih pojava u umjetnosti izniklih na tlu nekadašnje Jugoslavije višestruko važna. Jednako tako, potrebno je na sličan način prevrednovati i neoavangardne iskorake u hrvatskoj umjetnosti.</p>
<p> Vremenska udaljenost od događaja dovoljno je velika da se ti umjetnički dosezi i opsezi sagledaju na znanstveno relevantan način – zaključuje Maković.</p>
<p> Tako je, u dogovoru s ravnateljicom Klovićevih dvora Vesnom Kusin, Maković pokrenuo projekt koji bi vrednovao sve događaje i pojave što dotiču problem avangarde od drugog desetljeća pa do ranih 80-ih godina 20. stoljeća. </p>
<p>Stoga se 2007. u Klovićevim dvorima planira izložba radnog naslova: »Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti«. Izložba bi pokazala kako je avangardna domaća scena uspjela usvajati te prilagođivati jezik i ponašanja međunarodne avangarde i neoavangarde oblikujući, pri tome, svoje posebnosti.</p>
<p> Kako navodi Vesna Kusin, izložba bi obuhvatila sve umjetničke aspekte, od arhitekture, dizajna i fotografije do slikarske i skulptorske prakse. Za nadati se je da će spomenuti projekt zaživjeti i izvan granica Hrvatske.</p>
<p>Leila Topić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zabavno i opuštajuće </p>
<p>Redatelj Robert Waltl i dramaturg Ivica Buljan ponudili su visoko teatralizirano i estetizirano viđenje slavne bajke </p>
<p>Prebirući sad već respektabilan opus inscenacija bajki iz radionice: redatelj Robert Walt i dramaturg Ivica Buljan, nemoguće se oteti dojmu da se nakon njihovih predstava gledatelj osjeća bolje, optimističnije, vedrije, i s nekim neodredivim smiješkom kojeg je teško skinuti s lica.</p>
<p>Takav kazališno-terapeutski učinak dogodio se i s »Pepeljugom« spomenuta dvojca, premijerno izvedenom u subotu u GK »Trešnja«, a taj učinak ni u kojem slučaju ne umanjuje visoko sofisticirani umjetnički pristup poznatom predlošku. Dapače, Waltl i Buljan, sada se to može bez pridržaja tvrditi, nude – trenutačno jedini na hrvatskom kazališnom prostoru – predstave za djecu i mlade koje, svakako, trebaju pogledati i odrasli. </p>
<p>Za »Pepeljugu« osmišljenu kao bogat revijalni show (u stilu američkih mjuzikla 50-ih), fascinantnu scenu osmislila je grupa »Numen« pretvorivši pozornicu u niz stuba koje se okreću na rund-bini, što znatno pridonosi osjećaju prostornosti. Upravo takovo pozorničko rješenje omogućilo je brzu izmjenu prizora, dalo izvrsnu dinamičnost, pa režija »Pepeljuge« nema iritantnih zatamnjenja, čestih u našim kazalištima.</p>
<p> Primijerena glazba i songovi grupe TBF (Luka Barbić i Aleksandar Antić) te savršena uklopljenost break-dance skupine »Mystical Skillz & Freestyle Kings«, uz pogođenu koreografiju Irme Omerzo i dizajn svjetla Denija Šesnića, okvir su po svemu drukčije, a istodobno vrlo teatralizirane i estetizirane »Pepeljuge«. No, ono što znatno pridonosi rečenim tvrdnjama jesu maštoviti, u krojevima raskošni i koloritu harmonični, kostimi Ane Savić Gecan za koje, zaista, nije lako naći riječi pohvale.</p>
<p>Duhovitih rješenja (šarmantno obuvanje cipelice) nije bio lišen ni taj Waltlov scenski projekt, što resi dramaturšku obradu Ivice Buljana koju je ponovno vodio atraktivan narator (Stjepan Perić). U takvu redateljskom konceptu ponajviše se snašla Senka Bulić kao odlična, groteskno obojena Maćeha, te s daleko manjim efektom Aleksandra Naumov i Sanja Hrenar (Sestre).</p>
<p> Na kraju se samo možemo pitati, zašto se za svoj glumački prostor nisu daleko više izborili ostali glumci »Pepeljuge« (što je jedina ozbiljna primjedba projektu) – naslovna junakinja koju je blijedo i nezanimljivo tumačila Ivana Roščić, umrtvljeni Princ Radovana Ruždjaka, infantilni Kralj Richarada Simonellija te duhom odsutna, poput voska ukipljena Vila Višnje Babić? </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dukićev film na Sundanceu</p>
<p>Projekcijom filma »Friends With Money« Nicole Holofcener u subotu je, u američkom Park Cityju, otvoren najpoznatiji filmski festival nezavisnog filma – Sundance film festival. U konkurenciji je oko 120 dugih i oko 80 kratkih filmova, a najbolje će izabrati stručni žiri u kojem sjede glumci Terrence Howard i Sally Field te redatelji Alan Rudolph i Thomas Vinterberg. </p>
<p>U ovogodišnjoj konkurenciji našao se i debitantski igrani film zagrebačkog studenta s američkom adresom i jednog od najtalentiranijih mladih hrvatskih filmaša Gorana Dukića. To je film »Samoubojica: ljubavna priča«. Dukićev redateljski debi temelji se na noveli izraelskog pisca Etgara Kereta »Wristcutters: A love story«, a jednu od uloga u filmu tumači i Tom Waits.</p>
<p>Među filmovima u konkurenciji ovogodišnjeg Sundancea mediji izdvajaju »An Unreasonable Man« Henriette Mantel i Stephena Skrovana, o američkom političkom aktivistu Ralfu Naderu, i dokumentarac »An Inconvenient Truth«, film koji se bavi ekološki osviještenim životom izbornog gubitnika Ala Gorea. Tu je i hvaljen »The World According to Sesame Street« Linde Goldstein Knowlton i Linde Hawkins Costigan, koje su išle po Bangladešu, Kosovu i južnoj Africi gdje su postavljale Ulicu Sezam za lokalno pučanstvo.</p>
<p>U kategoriji Premiers koja obuhvaća već etablirane redateljske veličine, ove su godine Terry Zwigoff sa svojim »Art School Confidential« i Wim Wenders s »Don't Come Knocking« te »The Science of Sleep« Michela Gondrya. U kategoriji Spectrum, otvorenoj novim vizijama još neetabliranih autora, našao se film »Leonard Cohen I'm Your Man« Liana Lunsona. Inače, ovogodišnji Sundance traje do 29. siječnja. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Počele »Komedije u karnevalu«</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Željko Konigsknecht, Nataša Janjić i Amar Bukvić, glumci zagrebačkog KNAP-a, u jednoipolsatnoj izvedbi kazališne komedije poznatog redatelja i glumca Branka Đurića- Đure »Što ćemo sad?«, do suza su nasmijali publiku u riječkom Teatru Fenice. Riječ je o prvoj od sedam predstava koje se treću godinu izvode u sklopu manifestacije »Komedije u karnevalu«.</p>
<p> Ovogodišnji izbornik glumac je zagrebačkog HNK, Vedran Mlikota. Đurićeva predstava bavi se životom glumaca. Da je riječ o uspješnici redateljice Aide Bukvić, svjedoči nekoliko izlazaka glumaca po završetku predstave i višeminutni pljesak prepunog gledališta. Mlikota je ove godine za »Komedije u karnevalu« birao uglavnom nezavisne, neinstitucionalizirane produkcije. Tako je želio odati priznanje svim kazališnim družinama kojima je puno teže doći do novca, ali koje, unatoč tomu, uspijevaju održati odličnu kvalitetu predstava.[Lj. M. P.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Stiglo Ljubičićevih pet minuta </p>
<p>Na putu prema polufinalu Ljubičiću umjesto Roddicka stoji Cipranin Baghdatis </p>
<p>MELBOURNE</p>
<p> – »Jednom će se otvoriti«, godinama je govorio Ivan Ljubičić, pokušavajući opravdati slabe rezultate na Grand Slam turnirima. Čini se kako je Ljubičić dočekao svojih pet minuta na Australian Openu, pitanje je koliko će ih iskoristiti. Trenutačno je u četvrtfinalu, njegov najbolji prijatelj na Touru i pobjednik prvoga Grand Slama sezone 2002. godine Thomas Johansson, kao ni ostali, nije uspio osvojiti set. Nakon 6-2, 6-4, 6-4 pobjede za sat i 55 minuta Ljubičić je postao prvi četvrtfinalist bez izgubljenog seta. </p>
<p>Preostala dvojica, Roger Federer i Paul-Henri Mathieu, dvoboje osmine finala igraju u ponedjeljak. Najbolji će Grand Slam rezultat u karijeri Ljubičić pokušati popraviti protiv Cipranina Marcosa Baghdatisa. </p>
<p>»Na početku sam bio malo nervozan, iako sam bio u prednosti od početka zbog zatvorenoga krova. Naime, prošle sam godine upisao 35 pobjeda u dvorani, godi mi takva atmosfera«, rekao je igrač-izbornik hrvatske teniske reprezentacije. </p>
<p>Budući da su temperature u Melbourneu »skočile« iznad 40 Celzijevih stupnjeva, krov na Rod Laver terenu se zatvorio i Ljubičić se od početka meča osjećao kao kod kuće. Tako su se ionako mršavi izgledi 31-godišnjeg Šveđanina dodatno smanjili. Junak Davis kupa igrao je baš kako je trebalo, forsirao je Johanssonnov forhend i tražio priliku za »break«. Pritom je pazio da s druge strane ne »sjedne« bekhend paralela, najjače oružje Šveđanina. </p>
<p>Rezultat pritiska iskorištene su četiri »break« prilike od sedam. Iako ga nije služio servis kao u prošlim mečevima, Ljubičić je ipak 12 asova rasporedio za kritične poene. Zato je Johansson imao samo jednu, i to neiskorištenu »break« priliku. </p>
<p>Ako nastavi u istom ritmu, Ljubičića ništa ne može zaustaviti u pohodu na polufinale. Naime, svi su u četvrtfinalu očekivali drugog nositelja Andyja Roddicka. No, Amerikanac je olako shvatio 20-godišnjeg Cipranina s daleko najglasnijim navijačima u Melbourneu. Nešto manje od tri sata bilo je potrebno pobjedniku juniorskog Australian Opena 2003. godine za slavlje sa 6-4, 1-6, 6-3, 6-4 protiv šokiranog Roddicka. </p>
<p>Iste je godine Baghdatis bio i prvi junior svijeta te je igrao finale US Opena. Koliko se dobro snalazi na brzim podlogama pokazao je prošle godine kad je u drugom kolu pobijedio Ljubičića. »Priznajem da mi je drago što sam dobio priliku za osvetu. Igram jako dobro i vjerujem da mogu dalje«, rekao je Ljubičić. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Janičina je i kombinacija </p>
<p>U ukupnom redoslijedu Janica opet ima više od 200 bodova prednosti pred Dorfmeister </p>
<p>ST. MORITZ</p>
<p> – Janica Kostelić osvojila je novih sto bodova u Svjetskom kupu. Pobijedila je u St. Moritzu, u super kombinaciji (kraći spust i jedna slalomska vožnja), čime je samo dodala novu kvačicu u svojoj karijeri i potvrdila se kao uvjerljivo najkompletnija skijašica. Iako je u St. Moritzu imala sreće... </p>
<p>Naime, Anja Pärson je vodila nakon spusta, imala je 21 stotinku prednosti pred Janicom, a ta se razlika minimalno povećala i nakon prvog prolaza slalomske vožnje. No, kod Šveđanke trenutačno postoji blokada, jer nije slučajno triput odustala u brzim disciplinama u posljednjih petnaestak dana. A novi se kiks dogodio desetak vrata prije cilja, kad joj je greška oduzela pobjedu. </p>
<p>Janica Kostelić ostvarila je petu pobjedu u sedam kombinacija koliko je vozila u Svjetskom kupu. Nitko je u ovoj disciplini nije pobijedio od Salt Lake Cityja, a ove je sezone gotovo zatvorila cijeli krug - pobjednica je u veleslalomu, superveleslalomu, spustu i super kombinaciji. Već je nakon prvog »poluvremena«, spustaške vožnje, bilo jasno tko će odlučivati o pobjedi. Naime, Hosp i Schild previše su zaostale, Dorfmeister nije napravila zaleđe u spustu, a u slalomu je Kildow ipak slabija. </p>
<p>I tako je i bilo - Janica i Anja odigrale su još jednu predstavu sa samo dvije uloge i ponovno je junakinjom postala Janica. Sad je ponovno Janica odbjegla pratnji u Svjetskom kupu, Austrijanki Dorfmeister koja zaostaje više od 200 bodova. Inače, u spustu je Dorfmeister za milimetar izbjegla tragediju. Jedan od radnika upravo je za vrijeme njezine vožnje odlučio popraviti jedna vrata i samo je vještina Austrijanku spasila od »krvavog poljupca«. </p>
<p>Do bodova u kombinaciji došla je i Nika Fleiss, a skijašicama sad predstoji odlazak u Cortinu (tri utrke). </p>
<p>•Rezultati, kombinacija: 1. KOSTELIĆ 2:15.74, 2. Pärson (Šve) +0.45, 3. Kildow (SAD) +1.74, 4. Hosp (Aut) +1.80, 5. Schild (Aut) +2.25... 23. FLEISS +4.68... </p>
<p>Ukupni redoslijed Svjetskoga kupa: 1. KOSTELIĆ 1158, 2. Dorfmeister (Aut) 944, 3. Pärson (Šve) 801, 4. Meissnitzer (Aut) 654, 5. Schild (Aut) 610... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatski bob izborio OI u Torinu </p>
<p>KÖNING FEE</p>
<p> – Hrvatski bob četvorosjed, u sastavu Ivan Šola, Dejan Vojnović, Slaven Krajačić i Jurica Grabušić, izborio je plasman na Olimpijske igre u Torinu. Na poznatoj bob stazi u Köning Feu naš je bob osvojio četvrto mjesto u konkurenciji 10 posada i time iskoristio posljednju priliku za plasman na 20. OI, koje će se od 10. do 26. veljače održati u Torinu. </p>
<p>»To će nakon Salt Lake Cityja biti naš drugi nastup na Igrama i to više nije slučajno, pogotovo kad se zna da je smanjen broj posada za čak sedam, pa će u Torinu nastupiti 26 četverosjeda, a mi smo po rezultatima trenutačno 24 među njima«, rekao je Šola, napominjući da je među našim guračima u jednoj vožnji četvorosjeda bio i Slovenac Matej Juhart, jer je Jurica Grabušić s vozačem Nikijem Drpićem pokušao izboriti plasman u Torinu i u dvosjedu, ali u tome, unatoč najboljim vremenima na treningu, nisu uspjeli zbog pogreške na bobu. </p>
<p>Plasman u Torino ostao je san i za našu žensku posadu u bobu dvosjedu Martinu Makoš, Anabelu Stragu i Ivanu Lažetu. No, zato realne izglede da budu među putnicima imaju naši predstavnici u skeletonu Nikola Nimac i Ivan Pokos, ali će samo jedan od njih otputovati u Torino. Veslač Igor Boraska više nije jedini hrvatski sportaš koji je nastupio na zimskim i ljetnim olmpijskim igrama, jer će i atletičari Dejan Vojnović i Slaven Krajačić, koji su nastupili na OI u Sydneyju 2000., a Jurica Grabušić u Ateni 2004., moći nastupiti i na ZOI u Torinu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dinamova škola »haklanja« </p>
<p>Nekad ste u klubovima imali juniore i pionire, a sad imate 12 kategorija. U Zagrebu postoje 24 lige podmlatka, otkriva Božidar Šikić</p>
<p>Teorija prividne ili iskrivljene stvarnosti katkad je vrlo zanimljiva, pa i nepravedna. Uostalom, pitajte u Dinamu... Priča o klubu koji poput rovokopača pustoši svlačionice manjih klubova, otimajući im najbolje igrače, vrlo je površna i, štoviše, netočna. No, ujedno je toliko proširena da je u našoj javnosti već poprimila status - dogme. A takva, dakle, prividna i iskrivljena stvarnost s pravom će razbjesnjeti sve maksimirske »trudbenike«, ponajprije one u Dinamovoj školi nogometa. </p>
<p>Pravu istinu, zapravo, otkriva statistika. Ovoga se trenutka na pripremama seniorske Dinamove momčadi nalazi 26 igrača. Među njima je čak 18 poniklih u maksimirskoj školi nogometa! Ili u prijevodu, 70 posto. Istina, u tu smo brojku uvrstili, primjerice, i 18-godišnjeg makedonskog napadača Saška Pandeva, koji je tek prošle godine došao u Dinamo i odmah proslijeđen u juniorski pogon pa ga je, shodno tome, dvojbeno tretirati Dinamovim »izdankom«. </p>
<p> Ovakvi primjeri, doduše, predstavljaju i dio unutar selektivnog procesa u maksimirskoj školi nogometa. Dinamovi skauti, dakle, vitlaju laso prema darovitim dječacima iz drugih sredina, stvarajući u Maksimiru svojevrsni regrutni centar. No, pritom nikako ne treba zaboraviti da velik dio igrača poniklih u Dinamovoj školi, a koji se uslijed različitih okolnosti ipak ne mogu ugurati u prvu momčad, sele u neke druge sredine, pa je Dinamo, tako, nerijetko i servis drugim klubovima...</p>
<p> »Rad škole ponajprije se sastoji u dobroj i permanentnoj selekciji, dakle stalnom dovođenju i otkrivanju novih, talentiranih igrača i, jasno, otpuštanju 'starih'. Nadalje, škola je prepoznatljiva i po jedinstvenom programu rada«, pojašnjava Božidar Šikić, direktor Dinamove nogometne škole. </p>
<p> »Tendencija zagrebačke ili Dinamove škole je 'haklanje', dakle puno igre s loptom, za razliku od, primjerice, južnjačkih škola koje su više orijentirane prema preskakanju igre. Međutim, tendencija razvoja nogometa u svijetu je također 'haklanje' i tu smo mi u velikoj prednosti. Na to, dakako, treba nadograditi sve ostalo. Ima ih koji često znaju prigovarati i pitati 'zašto ne birate brze igrače'. Ma, mi uvijek biramo najbrže i najbolje! Ali, ne znači da brzi igrač mora biti i dobar igrač. Osnova svega je da netko tko se bavi nogometom mora imati smisla za nogomet. A, što ima bolje fizičke i psihičke predispozicije, bit će bolji igrač.« </p>
<p> Maksimirska škola nogometa podijeljena je u 12 dobnih kategorija, od najmanjih, »zagića 2«, pa do starijih juniora.</p>
<p>»Svih je 12 kategorija uključeno u permanentno natjecanje, od najmanjih na razini grada, pa na razini međužupanijskog saveza. Ono najkvalitetnije - juniorsko i kadetsko natjecanje - kreirano je na razini Hrvatske. Dakle, sve ide prema piramidi. Svaka kategorija ima svog trenera, program i selektivnu bazu. Selektivna baza za najmlađe prvo su vrtići, pa škole i onda svi ostali klubovi u Zagrebu. Dakle, djeca od sedam godina ponajprije moraju gravitirati najbližem igralištu, onom do kojeg lakše mogu doći. Kad su malo veći, kad mogu i na tramvaj, onda mogu dolaziti i iz Španskog, Dubrave i drugih dijelova grada... O svemu tome moramo razmišljati. Konačnu bi selekciju trebalo načiniti prije kadeta. Dakle, bitna je stalna selekcija - vrtići, škole, zagrebački klubovi, klubovi čitave regije, pa iz cijele Hrvatske.«</p>
<p>Priča o tome da, primjerice, kompjutorske igrice i »playstation« zamrzavaju djecu unutar četiri zida i odvajaju ih od lopte i samoga terena, ne stoji! Tako, barem, tvrdi prvi čovjek maksimirske nogometne škole...</p>
<p> »Ma, djeca i dalje igraju nogomet. Puno je bolje organiziran rad u klubovima sad, nego što je ikad prije bio. Nekad ste imali u klubovima juniore i pionire, a danas imate 12 razina: po dvije kategorije 'zagića', 'limača', mlađih pionira, pionira, kadeta i juniora. Djeca su puno više igrala po livadama, puno je manja bila obaveza klubova da se bave djecom. Danas postoji 10.000 registriranih dječaka-nogometaša samo na području Zagreba. Tako nikad nije bilo! Danas grad Zagreb ima 24 lige podmlatka! Nekad je, primjerice, Zagrebački nogometni savez imao 182 momčadi podmlatka, ali taj je broj obuhvaćao šire područje. Danas ih je 240 samo u gradu Zagrebu«. </p>
<p> Rutinski tjedan darovitog školarca nogometaša nije jednostavan. Čak i oni najmlađi treniraju četiri puta tjedno, dok ih vikendom, dakako, očekuju utakmice. </p>
<p>»Danas naši 'klinci' treniraju gotovo svakodnevno. Subotom i nedjeljom igraju utakmice. Dinamova je škola prošle godine bila na oko 50 turnira, što domaćih, što inozemnih. Oni najmlađi treniraju četiri puta tjedno i također imaju utakmicu vikendom. Zna se dogoditi da budu i dvije - prvenstvena i dan kasnije prijateljska utakmica. Ako imaju školu poslijepodne, trening je ujutro. Za najtalentiranije organiziramo individualni rad, koji je zahvaćen s većim brojem trenera. Što su djeca starija, pojačavamo individualni rad i ritam treninga«, zaključio je Šikić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Drukčiji Hajduk lovi Ligu za prvaka</p>
<p>Trener »bijelih« Ivan Gudelj zadovoljan je napravljenim na pripremama, a ključna je novost promjena sustava igre kojim će Hajduk igrati na proljeće</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je s nedjeljna dva treninga zaključio šestodnevne pripreme na Braču i vratio se na Poljud. Trener Ivan Gudelj zadovoljan je napravljenim, a ključna je novost promjena sustava igre i prijelaz na četiri igrača u posljednjem obrambenom redu te dva defanzivna vezna, zatim tri ofenzivna i jednom »špicom«.</p>
<p> Idealan sastav barem zasad izgleda ovako: Pletikosa - Miladin, Žilić, Kralevski, Hrgović - Marčić, Režić - Blatnjak, Kranjčar, Cimirotič - Erceg. Vidimo da nema Radeljića, koji još nije potpisao ugovor, jer nije raščistio financijske odnose s Interom. Naime, Zaprešićani traže povrat skoro 70 tisuća kuna od Radeljića i trenutačno je pat-pozicija u pregovorima pa nema ni potpisa ugovora s »bijelima«.</p>
<p> Novo bi, pak, lice u svlačionici trebao biti Igor Gal. Napunivši 23 godine i s čistim papirima od Slavena Belupa (nema odštete prema Uefinim propisima za igrače s 23 godine i bez ugovora, za mlađe se moraju platiti novčana ulaganja kluba), jeftin je igrač i u Hajduku smatraju da će im koristiti. Čeka se još Josip Balatinac, iako je lista prinova poduža. Ovo je sasvim druga momčad u odnosu na onu s početka sezone. </p>
<p>»Zadovoljan sam dosadašnjim pripremama i uvjeren sam da će navijači na proljeće vidjeti jedan novi, mobilni i agresivni Hajduk«, kaže trener splitskih nogometaša Ivan Gudelj. </p>
<p>Hajdukovcima slijedi faza uigravanja, ali se čini da do utakmice protiv Dinama (12. veljače) neće biti dovoljno utakmica. Tek se pravim provjerama mogu smatrati susreti sa Sarajevom i Širokim Brijegom. Prva je iduća trening utakmica za »bijele« zakazana u četvrtak protiv lokalnog ligaša Omiša. </p>
<p>Što se ozlijeđenih igrača tiče, Bartulović se uključio u normalan rad, Pletikosa je sve bolje (operirao koljeno nakon završetka jesenskog dijela), a Cimirotič mora biti oprezan zbog osjetljivih tetiva. Približava se početak nastavka sezone, a kroz prvih pet utakmica Hajduk mora osigurati Ligu za prvaka. Na tom putu prema gornjem domu prva dva dvoboja, protiv Dinama u Splitu i na gostovanju kod Rijeke, imaju specifičnu težinu. Ishod dva derbija usmjerit će proljeće splitskoga kluba.... </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hrvati idu po zlato koje nedostaje </p>
<p>Hrvatskim rukometašima u kolekciji zlata nedostaje samo europsko. Osvojivši ga, dostigli bi Rusiju, jedinu momčad kojoj je uspjelo objediniti sve naslove</p>
<p>Ovog će tjedna početi VII. europsko prvenstvo rukometaša, koje će se igrati u pet švicarskih gradova. Šesnaest će se momčadi boriti za naslov prvaka Staroga kontinenta, a korak do Švicarske ostalo ih je još nekoliko, primjerice Švedska, koje po svojoj kvaliteti zaslužuje nastup na europskoj smotri. No, morat će svoju priliku čekati za dvije godine u Norveškoj. Svoje medalje, osvojene prije dvije godine u Sloveniji, branit će Njemačka (zlato), Slovenija (srebro) i Danska (bronca). </p>
<p>Hrvatska će, pak, braniti, kristalnu medalju za osvojeno četvrto mjesto. Posljednje je Europsko prvenstvo, ono u Sloveniji, Hrvatima ostalo u lošoj uspomeni. Ozljede Ivana Balića i Petra Metličića (oko koje se još spori je li bila namjerna) te tendenciozno suđenje zaustavili su Hrvatsku u Ljubljani. Uostalom, tko je ikad čuo da se za četvrto mjesto dodjeljuje kristalna medalja? Činilo se da je to EHF-ov nadomjestak zbog sudačkih nepravdi. No, okrenimo se budućnosti. </p>
<p>Sjajan niz, od portugalskog SP-a 2003., u kojem su osvojili svjetsko i olimpijsko zlato te svjetsko srebro, naši rukometaši žele podebljati još jednom medaljom, štoviše, zlatnom. U njihovoj kolekciji zlata nedostaje im samo europsko, a osvojivši ga, dostigli bi Rusiju, jedinu momčad kojoj je uspjelo objediniti sve naslove. Od Portugala na ovamo hrvatska je rukometna reprezentacija postala momčad pred kojom suparnici skidaju kapu. Igrači su, pak, tri godine stariji, iskusniji, zreliji, ali i dalje jednako željni pobjeda i dokazivanja. Iako, oni se uistinu više nikome ne trebaju dokazivati. </p>
<p>No, borci kakvi jesu, žarko žele europsko zlato, iako njihov izbornik Lino Červar pokušava zadržati toliki optimizam u granicama. </p>
<p>»Moji igrači imaju svako pravo željeti europsko zlato, a i sami smo si visoko postavili letvicu. No, jedno su želje, a drugo mogućnosti. Zlato želi šest-sedam momčadi, a sve ovisi o okolnostima«, kaže Červar. </p>
<p>Veliki je dobitak za hrvatsku momčad što se vratio kružni napadač Renato Sulić. Nakon dvije godine oporavka i strahovanja, Sulić je pokazao koliki je borac, vrativši se u velikom stilu. Bio je najbolji strijelac (19 pogodaka) i igrač Croatia-Slovenia kupa, što mnogo znači njemu, a i suigračima. </p>
<p>Hrvatska ni do jedne svoje medalje nije došla lako. Borila se sama sa sobom, sa suparnicima i protiv toga je mogla. No, kad su ozljede u pitanju, s njima teže izlazi na kraj. Momčadi se u subotu, posljednjih dana priprema u Karlovcu, pridružio Blaženko Lacković, koji se za vrijeme priprema više oporavljao od ozljede nego trenirao s momčadi. Istina je da je Lacković vrhunski igrač, istina je da pored sebe ima isto takve Balića i Metličića, ali njegova je ozljeda ne samo omela pripreme, već i unijela nelagodu u naše zlatne redove. Koga ste god pitali što očekuje od EP-a, svi su rečenicu počinjali riječima: »Ovisi, ako će Lac biti zdrav...« </p>
<p>I Lac se priključio. Nešto kasnije nego se prvotno očekivalo, ali ipak je tu. Ne baš sasvim pripreman, ali oporavljen, željan igre, borbe i nove medalje. </p>
<p>»Veliki sam optimist. Osjeća se da sam preskočio dva tjedna priprema i neću biti maksimalno spreman. Ali za reprezentaciju motiva mi ne manjka«, kaže Lacković. Hrvatska je igra s Lackovićem i bez njega nebo i zemlja, a 25-godišnji se šuter na svakom natjecanju pati s ozljedom. </p>
<p>»U Portugalu sam igrao ozlijeđen, u Ateni isto tako. Ako je to cijena zlata, ja ću je platiti svaki put«, veli uzdanica zlatne momčadi.</p>
<p>Petar Metličić još nije spreman za kontakt-igru nakon napuknuća koščice između čeone i nosne kosti, Ivano Balić je preventivno preskočio neke treninge zbog boli u nozi, no valja se nadati da će do srijede i puta u Švicarsku sve biti u redu. </p>
<p>Srce na terenu </p>
<p>Činjenica je da se s Hrvatskom, kad je u punom sastavu, malo tko može nositi. Ali je isto tako istina da kad nedostaje samo jedna karika iz pobjedničkog lanca sve postaje mnogo teže.</p>
<p>»Bilo bi lijepo osvojiti europsko zlato i mi to zaslužujemo. No, ako i ne osvojimo medalju, bit ću zadovoljan ako ću vidjeti da su se moji igrači borili. Kad ostave srce na terenu, kad se bore do zadnjih snaga, onda im nitko ništa ne može prigovoriti«, kaže izbornik.</p>
<p>Červar i njegovi suradnici na treninzima imaju 20 igrača, u Švicarsku će ih voditi 16 ili 17, a koji će to biti Červar će obznaniti uoči putovanja.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Američka diplomacija napušta Europu</p>
<p>Američki prioriteti više se ne nalaze u Europi. Puno više energije, znanja, ali i novaca diplomacija će trošiti na zemlje Azije, Afrike i Srednjeg istoka. </p>
<p>Kad započnu pakiranje, a to će se dogoditi vrlo skoro, američki će diplomati iz Washingtona podići avionske karte za nove misije, no ovaj put ne za neku ugodnu europsku destinaciju, već za najudaljenije i najproblematičnije dijelove svijeta - uglavnom na Srednjem istoku, u Africi i Aziji. </p>
<p>Američka državna tajnica Condoleezza Rice je najavila dramatičnu rekonstrukciju američke diplomatske službe, a najvažniji dio te rekonstrukcije je prebacivanje strateškog interesa iz Europe u zemlje Srednjeg istoka, Azije i Afrike. Iako u State Departmentu ne mogu još uvijek govoriti točnim brojkama, izvjesno je da će stotine američkih diplomata napustiti Washington i Europu i uputiti se na službovanje u puno udaljenija odredišta. </p>
<p>Američka državna tajnica započela je proces reformiranja američke diplomatske službe. Prema njezinim najavama, riječ je o planu kojim će diplomacija biti puno aktivnija, efikasnija i sposobnija za nove izazove. Prebacivanje osoblja s jedne na drugu stranu svijeta samo je dio tog plana. </p>
<p>Najave Condoleezze Rice o promjenama u diplomatskoj službi samo su dokaz da je američka vanjska politika odredila svoje prioritete. Oni se više ne nalaze u Europi, već u područjima još udaljenijim od Washingtona, ali i od stabilnosti, demokracije i sigurnosti. Puno više energije, znanja, ali i novaca diplomacija će trošiti na zemlje Azije, Srednjeg istoka i Afrike. Taj posao, kako ga je zamislila državna tajnica Rice, američka diplomacija već pokušava raditi u Iraku i Afganistanu kako bi se tim zemljama pomoglo da izgrade demokraciju i da se bore protiv terorizma. </p>
<p>Reforme u diplomatskoj službi američka državna tajnica opisala je i kao odmak i napuštanje prakse iz vremena hladnog rata. »Mi imamo gotovo isto broj diplomata u Njemačkoj s 82 milijuna ljudi i u Indiji koja broji milijardu«, izjavila je Rice. </p>
<p>Prema službenim informacijama koje su procurile iz State Departmenta, nova će radna mjesta za američke diplomate biti koncentrirana zemljama novim svjetskim silama u razvoju poput Kine i Indije i na mjestima gdje dodatni angažman može imati ključni utjecaj na razvoj demokratskih vlada, posebice u Africi i na Srednjem istoku. No, za takav dodatni angažman, smatra Rice, potreban je i novi pristup. </p>
<p>Američka državna tajnica već je naime unaprijed upozorila kako posao američkog diplomata neće sastojati samo od suhoparnog izvještavanja o političkim prilikama u nekoj zemlji. </p>
<p>Kako bi se i diplomacija aktivno i značajno uključila u proces demokratizacije neke države, morat će se ubuduće više baviti programima pomoći kojima se njezinim građanima pomaže da jačaju demokraciju, vladavinu prava i potiču reforme. Posao je zahtjevan, jer je praksa pokazala da režimi zemalja sa nedostatnom demokratskom tradicijom na takve programe ne gledaju blagonaklono budući da za njih predstavljaju neposrednu opasnost. Rice bi voljela ured za raspodjelu međunarodne pomoći USAID imati pod izravnom kontrolom, no čini se da joj taj plan neće uspjeti. Taj ured na slanje pomoći zemljama širom svijeta troši godišnje 19 milijardi dolara. Američki diplomati, najavila je američka državna tajnica, također će morati biti aktivniji u učenju jezika, naročito kineskog i arapskog. Posljednja je novost da će State Department uvesti virtualne diplomatske misije kojima će se u dijalog s američkim diplomatima uključiti milijuni ljudi širom svijeta.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bagdad pred teškom podjelom vlasti</p>
<p>Busheva administracija pozvala iračke stranačke prvake da se zbog demokracije i sigurnije budućnosti zemlje opredijele za vladu nacionalnog jedinstva</p>
<p>ANKARA (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Iraku su nakon objavljivanja rezultata općih parlamentarnih izbora (15. prosinca prošle godine) u tijeku vrlo složeni i neizvjesni pregovori o uspostavi koalicijske vlade. Unatoč činjenici da su vjerske šijitske stranke okupljene u Ujedinjenom iračkom savezu dobile 128 od 275 zastupničkih mjesta, odnosno dvostruko više od najvećih sunitskih i kurdskih stranaka, to nije dovoljno da samostalno oforme novu iračku vlast. </p>
<p>Da bi preuzeli kormilo 26 milijunske zemlje, šijiti će morati potražiti savezništvo kurdskih ili sunitskih stranaka. Inače, dvije glavne stranke sunitskih Arapa osvojile su 55, a Kurdski savez 53 zastupnička mjesta. Sekularistička Nacionalna iračka lista koju vodi bivši premijer Iyad Allawi u novom će parlamentu imati 25 zastupnika. </p>
<p>No, kad se ispod izborne matematike povuče crta, dolazi se do upozoravajućeg zaključka: demokratski Irak sve više postaje država šijita. A to samo po sebi navješćuje jačanje suradnje sa šijitskim Iranom.</p>
<p>Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha pozvala je iračke stranačke prvake da se, zbog demokracije i sigurnije budućnosti zemlje opredijele za vladu nacionalnog jedinstva. Jesu li Iračani spremni za takav povijesni kompromis pokazat će već izbor novog predsjednika parlamenta, što zahtijeva dvotrećinsku većinu zastupnika. Nakon toga predstoji isto tako nimalo laka zadaća uspostave nove vlade. </p>
<p>U svakom slučaju, za razliku od ranijih privremenih izbora, Kurdi neće biti jedini jezičac na iračkoj političkoj vagi. Tu su sada i arapski suniti koji bi u savezništvu sa šijitskom subraćom mogli potisnuti Kurde na marginu iračke političke scene. Međutim, takva opcija je malo vjerojatna.</p>
<p>Khaled Salih, savjetnik kurdske vlade na sjeveru zemlje smatra da budući vladin kabinet mora odražavati princip podjele vlasti što je »temelj upravljanja Irakom«. To stajalište može se protumačiti i kao određena prijetnja da bi svaki pokušaj unitarizacije zemlje praktički vodio njezinom raspadu. Saleh tvrdi da je nužna naglašena ekvilibristika političkih snaga u zemlji kako bi se izbjeglo svako frakcionaštvo i isključivost. </p>
<p>Slobodni demokratski Irak u režiji Amerikanaca ostat će samo vizija u uskovitlanom iračkom pijesku ako u iračkim zbivanjima svoje pravo mjesto i ulogu ne dobiju sekularistički suniti, pa čak i dijelovi poraženog režima iračkog diktatora Saddama Husseina. </p>
<p>Zabrinjava upozorenje sunitskih političara da je Irak 15. prosinca bio pozornica velike izborne prijevare. </p>
<p>Farid Sabri, predstavnik glavne sunitske Iračke islamske stranke doslovce je rekao: »Bilo smo očevici izborne krađe na jugu i sjeveru Iraka«. </p>
<p>On tvrdi da u tim dijelovima zemlje nije bilo promatrača, već da su izbore vodile lokalne milicije. Dodao je kako je njegova stranka samo u Bagdadu mogla osvojiti skoro polovicu zastupničkih mjesta. »Umjesto toga, pripast će nam samo jedanaest ili dvanaest mjesta«, kaže Sabri. </p>
<p>Ogorčenje sunita nije najbolji znak da će brzo doći do jenjavanja pobune i izoliranja ekstremnih fanatika iz inozemstva. Stišavanje ili jačanje iračkih eksplozija bit će najbolji barometar uspjeha općih izbora. No, najnoviji incidenti širom zemlje koji su odnijeli i živote dvojice američkih marinaca pokazali su, čini se, ispravnost prognoza francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da će izlaz iz iračkog pakla biti dugotrajan i težak. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Potraga za novim kosovskim liderom</p>
<p>Osnovna briga međunarodne zajednice bit će stabilnost kosovskih institucija. Iza Rugove ostao je prazan politički prostor, a međunarodna će zajednica sljedećih dana lobirati za svoje favorite</p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova preminuo je u subotu, u svom domu u Prištini, nakon duge i teške bolesti. U službenom priopćenju njegova ureda navodi se da je »predsjednik preminuo u 11:40« te da je »uzrok smrti rak pluća«.</p>
<p>Rugova je u rujnu 2005. gopdine, nakon desetodnevnog liječenja u američkoj vojnoj bolnici u vojnoj bazi Rheine-Meine nadomak Frankfurta, objavio da boluje od raka, ali je nedostatak energije u njegovim aktivnostima bio primjetan još sredinom 2004. </p>
<p>Posljednjih mjeseci odlazio je na redovite liječničke kontrole u američku bazu Bondsteel kod Uroševca. Kamere su zabilježile njegov sastanak s premijerom Bajramom Kosumijem 21. prosinca 2005. kad je izgledao veoma loše. Nekoliko dana kasnije, počela su nagađanja da je pao u komu, no nitko to nije mogao ni potvrditi, ni demantirati. Poslije Nove godine, k njemu su mogli samo članovi obitelji.</p>
<p>Na vijest o Rugovinoj smrti, šef UNMIK-a Soren Jessen-Petersen sazvao je hitan sastanak kosovskih političkih lidera na kojem je dogovoreno da u sljedeća dva tjedna neće biti osobnog i stranačkog nadmetanja. Dužnost predsjednika obavljat će predsjednik parlamenta Nexat Daci iz Rugovinog Demokratskog saveza Kosova (DSK) koji je vodeća snaga u parlamentu. Organizaciju sprovoda preuzela je vlada premijera Kosumija, a članovi prištinske delegacije u pregovorima o budućem statusu dogovorit će se na narednom sastanku o novom šefu. Parlament i vlada održali su komemorativne sjednice.</p>
<p>Unatoč prividnom zatišju, u Prištini se uveliko vodi politička borba za Rugovinog nasljednika. Posebni izaslanik UN-a Martti Ahtisaari odlučio je odgoditi prvu rundu izravnih pregovora koji su se trebali održati 25. siječnja u Beču, ali to nije spriječilo kosovske medije da počnu licitirati s kandidatima za Rugovinog nasljednika na čelu pregovaračkog tima. </p>
<p>Vodeća imena su Fatmir Ljimaj, jedan od regionalnih zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske Kosova, potom šef parlamentarnog kluba Demokratske stranke Kosova (DPK) koji je oslobođen optužbi za ratne zločine i čiji se povratak iz Haaga pretvorio u nacionalno slavlje; zatim Hashim Thaqi, lider DPK i Bexet Pecoli, utjecajni poslovni čovjek iz Švicarske, jedine zemlje koja otvoreno podržava neovisnost Kosova.</p>
<p>Osnovna briga međunarodne zajednice bit će stabilnost institucija jer ni v.d. predsjednika Daci, ni premijer Kosumi ne figuriraju u javnosti kao lideri. Daci je dugo bio tek jedan od dužnosnika DSK, a Kosumi je postao premijer tako što je Ramush Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova (ABK) i još jedan od pretendenata na Rugovinu političku ostavštinu, morao u Scheweningen.</p>
<p>Kosumijeva vlada dobila je nedavno ministarstvo unutarnjih poslova i ministarstvo pravde, čime su njene nadležnosti prestale biti potpuno nezanimljive. Procjene su analitičara da će se kosovski lideri morati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> dogovoriti, kako bi pregovori o budućem statusu mogli započeti.</p>
<p>Iza Rugove ostao je veliki prazan politički prostor i nije čudno da će šef UNMIK-a i drugi predstavnici međunarodne zajednice sljedećih dana lobirati na sve strane za svoje favorite.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kosovo žali za Rugovom</p>
<p>PRIŠTINA</p>
<p> - Kosovo u nedjelju žali za preminulim predsjednikom Ibrahimom Rugovom, a neprekidne kolone građana od ranog jutra slijevaju se prema njegovoj rezidenciji u naselju Velanija u Prištini kako bi odali počast i izrazili sućut obitelji pokojnog predsjednika, njegovim suradnicima i prijateljima. Po želji njegove obitelji, predsjednik Rugova bit će pokopan u četvrtan na gradskom groblju u Prištini, petog dana žalosti na Kosovu. Predsjednik Skupštine Kosova Nexhat Daci rekao je novinarima da su mnoge vodeće svjetske ličnosti već potvrdile dolazak na pogreb kosovskoga predsjednika. Predsjednik parlamenta Daci je govoreći o životu i djelu pokojnog predsjednika Rugove istaknuo kako je on izgradio temelje europske budućnosti Kosova. </p>
<p>U povodu smrti predsjednika Rugove izraze sućuti uputili su hrvatski predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Gruzija bez plina</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Opskrba Gruzije ruskim plinom u nedjelju je prekinuta jer se dogodila eksplozija koja je oštetila glavni plinovod. Vlasti istražuju uzrok eksplozije u ruskoj kavkaskoj regiji Sjevernoj Osetiji, ali zasad nemaju razloga sumnjati da je riječ o namjernome činu. Gruzija u potpunosti ovisi o plinu koji plinovodom stiže iz Rusije. Prekid će vjerojatno pogoditi i susjednu Armeniju koja ruski plin dobiva preko Gruzije. Popravci će navodno trajati dva do tri dana. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Krizi tradicionalnih obitelji nema lijeka</p>
<p>U Hrvatskoj se, kao i drugdje u svijetu, sve manje ljudi odlučuje na brak, a kada stupe u bračnu zajednicu sve ih više ima jedno dijete</p>
<p>U jednom od svojih romana svjetski poznati pisac Haruki Murakami opisuje djetinjstvo glavnog lika u japanskom gradiću. Ono što je, među ostalim, zanimljivo u tome jest što je taj lik jedinac i kao dijete bez brata ili sestre je obilježen, jer su u to vrijeme, a riječ je o šezdesetim godinama, bile rijetke obitelji samo s jednim djetetom. Danas je to, pogotovo u razvijenim zemljama kao što je Japan, iznimno česta pojava, a obitelji s, na primjer, četvoro djece su iznimke kao što je to Murakamijev jedinac onda bio. Ne samo što se broj djece u obiteljima smanjio nego su i tradicionalne obitelji u kojima su parovi u braku i žive pod istim krovom postale manjinske. Tako su nova demografska istraživanja u Sjedinjenim Državama pokazala da prvi put u povijesti čak manje od četvrtine američkih kućanstava čine bračni parovi s djecom ili djetetom. </p>
<p>Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u SAD-u, koji je proveden 2000. godine, mnogo više Amerikanaca živi samo ili s partnerom, ali bez djece nego što je to bio slučaj deset godina ranije. Samačkih je kućanstava prema popisu bilo čak 27 milijuna, što je 22 posto više nego 1990. godine i 26 posto od svih kućanstava u Americi. </p>
<p>Nakon samačkih kućanstava najviše je onih sa samohranim roditeljem i djetetom – njih je 22 posto. Potom slijede kućanstva u kojima su vjenčani ili nevjenčani partneri bez djece, a tek potom obitelji s oba partnera i djecom. </p>
<p>Demografi objašnjavaju da ljudi sve češće žive sami prije svega zbog velikog broja razvoda, ali i niza društvenih promjena koje su počele upravo u šezdesetim godinama. Među tim je promjenama važan uzrok ekonomska emancipacija žena, koja im je omogućila da se ne oslanjaju na partnere i da žive same ili s djecom, ali i bez muškog partnera ako to žele. Te su se promjene dogodile na globalnom planu, a što se tiče Amerike demografi navode »krivicu« porezne politike koja destimulira parove da stupe u bračnu zajednicu. Ta porezna politika najviše pogađa siromašne koji primaju socijalnu pomoć, jer više novca od države dobivaju pojedinačno, nego što bi dobivali da su u braku. Zbog toga se mnogi siromašniji parovi koji žive zajedno ne žele vjenčati. Vlada predsjednika Georgea Busha ističe važnost tradicionalne obitelji i namjerava poduzeti neke mjere i programe na koje će se utrošiti 300 milijuna dolara kako bi se ljude stimuliralo da uđu u brak. Tako se namjerava promijeniti porezna politika u slučaju socijalne pomoći siromašnim građanima, te će se organizirati seminari za one koji se namjeravaju vjenčati, kao i za one koji su pred razvodom. Bez obzira na to, predviđa se da će tradicionalnih obitelji u budućnosti biti sve manje, a u Americi bi takvo moglo biti tek svako peto kućanstvo. </p>
<p>Među razlozima zašto je sve manje klasičnih obitelji jest i to što se promijenio i društveni moral pa se na nevjenčane parove gleda kao na sasvim normalnu pojavu koja se ne stigmatizira u društvu. Prije seksualne revolucije takvi su parovi doživljavali pritisak zajednice, pogotovo obitelji, da »reguliraju« svoj status. U tradicionalnim društvima, kao što je naše, to je i dalje učestala pojava. Istina, u Hrvatskoj sve više mladih parova počinje zajednički život prije braka, ali okolini, pogotovo njihovim roditeljima, nije baš svejedno hoće li ikada ozakoniti svoju vezu. U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama srednje Europe, parovi, bilo oni vjenčani ili ne, imaju manje djece nego što je to nekoć bilo. Problemom pada nataliteta u svojim su se istraživanjima bavili profesori Josip Obradović i Mira Čudina-Obradović. Oni su na reprezentativnom uzorku grada Zagreba i Zagrebačke županije od 505 bračnih parova proveli istraživanje koje je polučilo zaključak da na broj djece u obitelji u našem okruženju vjerojatno u najvećoj mjeri utječe tradicionalni sustav vrijednosti partnera koji djecu stavljaju na visoko mjesto u određenju životna smisla, unatoč žrtvovanju bezbrižnosti i ugode u životu. </p>
<p>Prema nekim istraživanjima djeca koja odrastu s jednim roditeljem češće posrnu u životu, nesigurnija su, lakše posežu za drogama, imaju slabije ocjene u školi i sklonija su devijantnu ponašanju. S druge strane neke studije pokazuju da je za uspjeh djece presudna emotivna i ekonomska stabilnost obitelji u kojoj odrastaju, nevezano čini li ta obitelj jednog ili oba roditelja. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Dražbe na webu</p>
<p>Konzumizam je dobio novi smjer - dražbe na internetu, na kojima se ne prodaju samo umjetnička djela nego i odjeća, sportska oprema i namještaj</p>
<p>Nova bi izreka, barem radi određivanja nečije osjetljivosti na trendove u društvu, mogla glasiti: »Reci mi gdje kupuješ, pa ću ti reći tko si«. Jer otkako postoji on-line prodaja i, osobito, otkako su sve popularnije dražbe na internetu, nečija naprednost ili zaostalost se mogu odrediti prema tome kupuje li i dalje samo u pravim dućanima, ili su mu draži virtualni. U nas, gdje su i dražbe umjetnina još prava kulturna senzacija, ništa još nije zamijenilo uživanciju obilaženja prodavaonica (osobito shopping centara), a samo hrabriji preko mreže kupuju knjige, CD-e i DVD-e i, eventualno torbice. O pravim nacionalnim e-dražbama još možemo samo sanjati. No u SAD-u, ali i u mnogim europskim zemljama, kupovanje na virtualnim dražbama postalo je toliko popularno da neki sociolozi već govore o postojanju dražbomanije. </p>
<p>I klasične dražbe podižu razinu adrenalina, kao i sve situacije u kojima se ljudi nadmeću, ali je privlačnost virtualnih aukcija premašila sva očekivanja. Tijekom deset godina njihova postojanja u poslove kupnje i prodaje upustilo se gotovo 200 milijuna ljudi. </p>
<p>Za tu relativno novu društvenu maniju zaslužan je tada 28-godišnji Amerikanac iranskoga podrijetla Pierre Omidyar, koji se dosjetio kako da iskoristi internet da bi pronašao specijalnu kolekcionarsku kutiju za bombone za svoju zaručnicu Pam. Pustio je »glas« na mreži – i bio zagušen ponudama. Tako je nastao e-Bay, najslavnija stranica na svijetu, zapravo pravi globalni dućan, koji se postupno širio po različitim zemljama svijeta. Primjerice, Italija je dobila svoj ebay.it prije pet godina, a do danas ga je posjetilo milijun i šesto tisuća ljudi. E-bay omogućuje uspostavljanja izravne veze između prodavača i kupca (putem e-pošte), postoji osiguranje financijskih transakcija među njima i sustav blokade »zlonamjernika«. Znalci ipak savjetuju sudionicima dražbe početnicima da koriste samo sigurna sredstva plaćanja.</p>
<p>A što se sve može naći na e-dražbama? Doslovce sve, od ultralakih zrakoplova do mlinaca za kavu. Jer se na internetske dražbe ne javljaju samo pojedinci željni nešto prodati ili kupiti nego i dobro organizirane i opskrbljene tvrtke, koje sustavno skupljaju robu sa svih strana i tek je onda stavljaju na mrežu. Jedno od takvih čuvenih »skladišta« je milanski Sivag, inače klasična aukcijska kuća, koja skuplja odjeću, obuću, predmete za kuću, pa i pića, a onda ih nudi na svojoj stranici www.sivag.com. Ondje se, primjerice, za 50 eura može naći smoking s potpisom Emmanuela Ungara, boce vrhunskoga vina Montalcino za 2,50 eura, ali i umjetničke slike po razumnim cijenama. Nude se i sagovi, teniski reketi, cipele, pa i automobili. Profitiraju samo oni poklonici dražbi koji redovito odlaze na Sivagovu stranicu, jer samo tako mogu stići do najzanimljivijih i najjeftinijih stvari. Interes za tu »prodavaonicu« zacijelo će porasti ovih dana, kad će se uvesti i dražba kuća. </p>
<p>Sonja Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Smrt zbog brzine i neiskustva </p>
<p>RASTUŠJE/SLAVONSKI ŠAMAC</p>
<p> - Protekli viked na području Brodsko-posavske županije ponovno, je na žalost bio »crni vikend«. Naime dvije su osobe smrtno stradale, a uzroci obiju teških prometnih nesreća su neprilagođena brzina, ali i neiskustvo vozača. </p>
<p>Prva prometna nesreća dogodila se u subotu oko 15,50 sati na državnoj cesti D53, Slavonski Brod - Rastušje, ispred kućnog broja 51, kada je Igor K. (19), vozeći »opel vectru, registracijskih oznaka SB 755 - BO, iz Broda prema Rastušju, zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom i prešao na suprotnu kolničku traku. Pritom je prednjim lijevim dijelom automobila udario u automobil »fiat punto«, registracijskih oznaka SB 503 - BV, kojim je upravljao Mladen Vlaić. U silovitom sudaru, od zadobivenih je ozljeda na mjestu događaja preminuo nesretni Vlaić, dok je jedan od dvojice Igorovih suputnika lakše ozlijeđen. Očevid su na mjestu nesreće obavili istražni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stjepan Franić i zamjenica Mirela Shmital te djelatnici PU Brodsko - posavske. Tijelo poginulog Mladena Vlaića prevezeno je na Odjel patologije brodske Opće bolnice, gdje će u ponedjeljak biti obavljena obdukcija, a protiv Igora K. slijedi kaznena prijava. </p>
<p>U drugoj nesreći, koja se dogodila dva sata iza ponoći na državnoj cesti D520 Babina Greda - Slavonski Šamac, oko kilometar od Slavonskog Šamca, poginuo je jedan od putnika u automobilu »hyndai accent«, Saša Simić (16). Naime, zbog neprilagođene brzine vozač M. K. (22) izgubio je nadzor nad vozilom, prešao na lijevu stranu kolnika i zahvatio travnatu površinu, sletio u kanal, udario u betonski most i prevrnuo se na krov, tako da su pri izvlačenju unesrećenih morali intervenirati i vatrogasci. U nesreći je na mjestu poginuo maloljetni Simić, dok su četiri osobe zadobile teške tjelesne ozljede, a jedna je lakše ozlijeđena. Ozlijeđeni su zbrinuti u vinkovačkoj i brodskoj bolnici, a protiv M. K. Bit će podnesena kaznena prijava.</p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Iz bolnice odveden u pritvor </p>
<p>Životne nedaće, smrt sina, bolest starijeg sina, razvodi , alkohol, ratne posljedice, Željku su se učinile kao preteško breme</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Šibenska javnost zgrožena je slučajem razvojačenog branitelja iz Brodarice, kod Šibenika, koji je u subotu rano ujutro pokušao oduzeti život sebi i svom maloljetnom, 17-godišnjem sinu. Događaj koji je uzbunio javnost, na sreću, završio je bez tragičnih posljedica. Životne nedaće, nedavna smrt mlađeg sina, bolest starijeg sina, razvodi , alkohol, ratne posljedice, očito su bile preteško breme za 42- godišnjeg Željka Lušu iz Brodarice koji je život odlučio prekratiti trovanjem plinom. Ono što je javnost dodatno uzdrmalo svakako je činjenica da je u smrt pokušao povesti i svog 17 godina starog sina koji ima poteškoće u razvoju.</p>
<p> U subotu u ranim satima Željko se svojim automobilom »renault thalia« dovezao na brdo iznad Brodarice i na tamošnjem gradilištu na kojem, inače radi, pustio plin iz plinske boce koju je stavio na zadnje sjedište auta. Plin je lagano curio i polako mamio oca i sina. Oko 7 sati ujutro jedan je radnik vidio dvije omamljene osobe u automobilu, alarmirao policiju i otvorio vrata automobila kako bi ušao svježi zrak. Željko Luša prebačen je na odjel CIT gdje su liječnici konstatirali da nema trovanja plinom ni kod njega ni kod njegova sina. Dječak je u subotu prebačen na Dječji odjel gdje će ostati nekoliko dana na liječničkom promatranju. Željko Luša je iz bolničkog kreveta u subotu popodne, oko 18 sati, priveden u policiju na kriminalističku obradu, a u nedjelju ujutro oko 2 sata odveden je u pritvor uz kaznenu prijavu koja ga tereti za kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva na štetu svog malodobnog sina. </p>
<p> Policija se o događaju oglasila priopćenjem tek u nedjelju, dan nakon što se događaj zbio. U priopćenju je navedeno da je razvojačeni branitelj iz Brodarice, u namjeri da počini samoubostvo, i liši života svoga sina, dan ranije, dakle u petak navečer oko 22,30, parkirao svoje vozilo na gradilištu, a nakon što je njegov sin zaspao, iz prtljažnika je izvadio kućnu plinsku bocu i stavio je na zadnje djedište auta. Ventil plinske boce djelomično je otvorio pa je plin polako curio. Obojica su u ranim jutarnjim satima pronađeni onesvješteni. Liječnici su konstatirali da ni kod oca ni kod sina nije došlo do trovanja organizma plinom, stoji u policijskom priopćenju. </p>
<p> Slučaj razvojačenog branitelja iz Brodarice treći je slučaj pokušaja samoubojstva razvojačenih branitelja na šibenskom području u posljednje vrijeme. Nedavno je jedan razvojačeni branitelj pokušao samoubojstvo u zgradi Socijalnog osiguranja zbog neriješenog pitanja mirovine, a prije toga jedan je branitelj prijetio da će se ranijeti bombom i plinom u Zablaću. Svi su, na sreću, spašeni. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Mladi nogometaš razbio pet automobila </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Mladi nogometaš NK Zagreb, Ivan Bjelobradić pijan je i bez vozačke dozvole u nedjelju iza ponoći skrivio nesreću u kojoj je oštećeno pet automobila, a srećom nitko nije teže stradao. Nesvakidašnja prometna nesreća dogodila se oko 40 minuta iza ponoći, na križanju Savske ulice i Prisavlja, u kojoj samo srećom nitko nije teže nastradao.</p>
<p>Prešao u suprotnu traku</p>
<p> Kako smo doznali od zagrebačke policije, prometnu nesreću skrivio je vozač »audija A6«, (neslužbeno saznajemo Bjelobradić) kada je jureći Savskom ulicom prešao na suprotnu kolničku traku. Kada je pokušao vratiti automobil u kolničku traku svog smjera, zarotirao se i bočno udario u prednji dio »audija 100« koji se kretao desnom stranom Savske ulice, prema Savskom mostu. Nastavio je nekontrolirano kretanje, pri ćemu je udario u crvenu »hondu« koja je bila na lijevoj prometnoj traci Savske ulice, i također se kretala u smjeru Savskog mosta. Udarac je bio toliko jak, da je »honda« odbaćena unazad na desnu stranu Savske ulice, u prednji dio ZET-va autobusa, na liniji 114 za Prečko. Svi ti udari nisu još bili dovoljni da vozač »audija A6« stane, nego je i dalje doslovno »kosio« sve pred sobom.</p>
<p> Svoj razbijački put završio je na suprotnoj strani Savske, na tramvajskoj pruzi u smjeru sjevera i na dva parkirana automobila, koji su manje oštećeni. </p>
<p>Vatrogasci ga vadili iz olupine</p>
<p>Na mjesto nesreće stigla je vrlo brzo policija i vozila hitne medicinske pomoći. Vozač »audija A6« imao je vidljivu ozljedu glave, pa mu je odmah imobiliziran vrat i pružena mu prva pomoć, no da bi ga izvukli iz smrskanog automobila, bila je potreban pomoć vatrogasaca JVP grada Zagreba, postaje Centar. Vatrogasci su pneumatskim škarama morali odrezati zadnja desna vrata, kako bi uspjeli osloboditi i otvoriti vozačeva vrata te omogućiti sigurno izvlačenje ozlijeđenog iz olupine. Kolima hitne medicinske pomoći, osim vozača »audia A6«, prevezene su i dvije osobe iz »audia 100«, te 3 osobe iz potpuno uništene »honde«. Nitko od putnika iz ZET-ova autobusa nije bio ozlijeđen.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Osumnjičeni nije izustio ni riječi žaljenja</p>
<p>Jest rekao »žao mi je«, no to je kao kada mi kažemo da pada kiša, opisao je istražni sudac </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon ispitivanja pred istražnim sucem otvorena je istraga nad Mihovilom Viskićem (19) iz Gradca kod Makarske zbog okrutnog ubojstva vršnjaka Branimira Mateljaka. Osumnjičeni mladić pritvoren je, a u svojoj obrani kazao je da je poznanika izbo »zbog pogrdnih izraza« kojim ga je, navodno, nekoliko minuta ranije zazvao Mateljak. Istražni sudac Stanko Grbavac izjavio je da Visković nije pokazao niti malo žaljenja zbog počinjenog nedjela. Jest rekao »žao mi je«, no to je kao da mi kažemo da pada kiša, slikovito je opisao sudac Grbavac mentalno stanje uhićenoga. Nesretni Mateljak izboden je nožem na preklapanje, tzv. skakavcem, ukupno 8 puta u predjelu vrata i glave. Većina rana je bila smrtonosna. Tijelo je na igralištu pored osnovne škole u Gradcu pronađeno u četvrtak malo prije 15 sati, nekoliko minuta nakon ubojstva.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zapalili ukradenu »opel vectru« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog dvije krađe automobila, oštećenja tuđe stvari i dovođenja u opasnost, velikogorički policajci kazneno su prijavili 20-godišnjaka i 21-godišnjaka koji su i otprije poznati policiji.</p>
<p>Kako je priopćila policija, njih dvojica su prošlog ponedjeljka navečer u blizini dječjeg vrtića u velikogoričkoj Pucekovićevoj ulici ukrali »opel vectru«, koju su nakon kraće vožnje zapalili u Kolodvorskoj ulici u blizini obteljskih kuća i jedne kamionske prikolice. Prošle, pak, subote, dvojac je u Ulici kralja Stjepana Tomaševića ukrao još jednu »opel vectru«. No, tijekom vožnje zamijetila ih je policijska ophodnja kojoj su pokušali pobjeći velikom brzinom. Pritom su sletjeli sa ceste i udarili u ogradu parkirališta trgovačkog centra u Ulici hrvatske bratske zajednice gdje su i uhićeni.</p>
<p>Nakon dovršene kriminalističke obrade obojica su dovedena u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda, a počinjena materijalna šteta je 50.000 kuna. (V.M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Međufinaciranje - pun pogodak </p>
<p>Mogućnost dobivanja kredita prije isteka od dvije godine privuklo je nove klijente </p>
<p>Prema dostupnim podacima četiri stambene štedionice, koliko ih ima u Hrvatskoj, prošlu su godinu završile s dobrim rezultatima, posebice nakon što su započele s međufinanciranjem (odobravanjem kredita prije isteka od dvije godine). </p>
<p>PBZ stambena štedionica, čini se, povukla je pravi potez sa svojim potrošačkim kreditom bez kamata i naknada povukla iznimno dobar poslovni potez. Naime, u prva dva mjeseca primjene taj je zajam iskoristilo više od 500 klijenata, dok je tri puta toliko iskoristilo pravo na gotovinski kredit uz petpostotnu kamatu jer im nije trebao zajam za opremanje kuće ili stana. A prema iskazanom interesu, u Štedionici procjenjuju da će te zajmove koristiti tri do četiri tisuće klijenata godišnje. </p>
<p> Inače, u toj je štedionici tijekom prošle godine sklopljeno 26.800 novih ugovora o stambenoj štednji, tako da ih sada ukupno 86.800. Lani je broj klijenata, u odnosu na 2004., porastao za 45 posto. Ugovoreni iznos štednje potkraj prošle godine iznosio 750 milijuna eura, saldo depozita 640 milijuna kuna, a porast preko 82 posto. </p>
<p>S obzirom na relativno kratak »život« PBZ stambene štedionice (počela s radom u svibnju 2003.) prvi klijenti koji su ugovorili štednju na dvije godine pravo na stambene kredite imaju tek od lanjskog rujna, do sada ih je iskoristilo šezdesetak štediša koji su, većinom, spojili ugovore unutar članova uže obitelji tako da je evidentirano tek oko 20 partija kredita, a do prosinca 2005. godine plasiran je tek prvi milijun kuna kredita. No ove bi godine pravo na korištenje kredita moglo imati oko 1000 klijenata. Valja napomenuti da u toj štedionici još nisu počeli s međufinanciranjem. </p>
<p>U Raiffeisen stambenoj štedionici kažu da je lani odobreno 2222 kredita u iznosu većem od 23,9 milijuna eura. Također ističu da je interes za međufinanciranje iznimno velik, pa je u toj štedionici njegov udio u odobrenim kreditima 25 posto po broju, a prema iznosu 38 posto. </p>
<p>Lani je, pak, Prva stambena štedionica odobrila 1066 kredita, ukupne vrijednosti 10,7 milijuna eura. S obzirom na to da su kredite za međufinanciranje počeli nuditi tek od lanjskog studenoga, kažu, da je interes za njih velik te da je obrada mnoštva pristiglih zahtjeva u tijeku. </p>
<p>Inače, PSŠ planira ove godine udvostručiti broj odobrenih zajmova, kako sadašnjim štedišama tako i novim klijentima koji će koristiti kredite za međufinanciranje. Također pretpostavljaju da će u novim kreditima, zajmovi za međufinanciranje sudjelovati s više od 30 posto. </p>
<p>Lani smo sklopili 23.254 novih ugovora od ukupno 146.810 koliko ih imamo, rekli su nam u Wüstenrot stambenoj štedionici. Dodaju da su od 25. studenoga do kraja godine odobrili oko 28,5 milijuna kredita za međufinanciranje, od kojih je lani isplaćeno oko 12 milijuna, a ostatak će se isplatiti tijekom siječnja. Wüstenrot je, inače, u 2005. godini za stambene namjene isplatio 81 milijun kuna, od čega na zajmove stambene štednje otpada gotovo 40 milijuna kuna.</p>
<p>Vesna Antonić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Još ima mjesta za povećanje duga </p>
<p>U usporedbi s krajem 2004. godine, javni je dug u prvih deset mjeseci prošle godine porastao za 8,8 milijardi kuna</p>
<p>Javni je dug u listopadu prošle godine iznosio 113,8 milijardi kuna, čime je njegov udjel u očekivanom bruto domaćem proizvodu (BDP) za 2005. godinu dosegao 51,1 posto, pokazuju podaci Ministarstva financija iz njihova najnovijeg Statističkog prikaza. </p>
<p>Riječ je o razini javnoga duga koji je još unutar kriterija iz Maastrichta, a koji su uvjet za uvođenje eura. Naime, maastrichtski kriteriji dopuštaju visinu javnoga duga do 60 posto BDP-a, što znači da Hrvatska još ima prostora za njegovo povećanje. </p>
<p>Najveći dio javnoga duga odnosi se na dug opće države, koji je potkraj listopada prošle godine iznosio 100,8 milijardi kuna, ili 45,3 posto očekivanog hrvatskog BDP-a u 2005. Veći dio tog iznosa, 55,6 milijardi kuna ili 55,2 posto, odnosi se na unutarnji dug, dok je ostatak od 45,2 milijarde kuna, ili 44,8 posto ukupnog duga opće države, dug prema inozemstvu. Gledano prema razinama vlasti, najveći udio u dugu opće države ima središnja država, koja dominira kako u domaćem, tako i u vanjskom zaduženju opće države. Za njom slijede izvanproračunski fondovi, dok su najmanje su zadužene lokalne vlasti. </p>
<p>Kada je riječ o drugoj komponenti javnoga duga - državnim jamstvima, podaci Ministarstva financija pokazuju da je njihov iznos krajem listopada prošle godine dosegao 13 milijardi kuna, ili 5,9 posto očekivana BDP-a u 2005. godini. Više od polovice toga iznosa odnosi se na inozemna jamstva, stoji u Statističkom prikazu Ministarstva financija. </p>
<p>Nešto manje od polovice ukupnog javnoga duga, ili 52,3 milijarde kuna, odnosi se na dug prema inozemstvu, dok je ostatak unutarnji dug. U usporedbi s krajem 2004. godine, javni je dug u prvih deset mjeseci prošle godine porastao za 8,5 posto, ili za 8,8 milijardi kuna. No, dok je domaće zaduženje u istom razdoblju zabilježilo rast od 14,4 milijarde kuna, inozemna je komponenta smanjena za 5,6 milijardi kuna, što je u skladu sa stand-by aranžmanom. </p>
<p>U prvih deset mjeseci prošle godine iznos izdanih državnih jamstava povećan je za 768,9 milijuna kuna, ili 6,3 posto u odnosu na kraj 2004. To je rezultat pojačanog izdavanja domaćih jamstava od 1,4 milijarde kuna, te smanjenja inozemnih jamstava za 642,1 milijun kuna, ističu u Ministarstvu financija.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nastavlja se screening za poljoprivredu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u ponedjeljak će se održati sastanak na kojem će se analizirati dosadašnji tijek pregovora s Europskom unijom o poljoprivredi i ruralnom razvitku, kao i priprema za nastavak bilateralnog screeninga koji počinje u Bruxellesu 30. siječnja. </p>
<p>Prema najavama, sastanku bi, među ostalima, trebali nazočiti hrvatski premijer Ivo Sanader, savjetnik za proces pristupanja EU Franz Fischler, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković, glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak i glavna pregovaračica za poljoprivredu Ružica Gelo. Ono što Hrvatska treba učiniti prije ulaska u EU jest povećati konkurentnost domaćih poljoprivrednih proizvođača, poraditi na okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, ojačati rad inspekcijskih i savjetodavnih službi u poljoprivredi, a veliku pozornost treba posvetiti edukaciji proizvođača.</p>
<p> Osim toga, što prije treba započeti sa zaštitom hrvatskih autohtonih i izvornih proizvoda kojih sada imamo devet, a svakako najzahtjevnije je uspostaviti agenciju za plaćanje.</p>
<p>Najosjetljivija pitanja koja treba riješiti u pregovorima s EU-om su razina poticaja, utvrđivanje referentnih razdoblja, proizvodne kvote te rok u kojem bi stranci mogli postati vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. </p>
<p>Hrvatski pregovarači, nastojat će u pregovorima s EU-om izboriti što duže prijelazno razdoblje tijekom kojeg stranci ne bi mogli kupiti poljoprivredno zemljište. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Koncern Agram ostvario dobit od 234,5 milijuna kuna </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Koncern Agram u protekloj je godini ostvario ukupan prihod 2,7 milijardi kuna, odnosno dobit prije oporezivanja 234,5 milijuna kuna, od čega se 75 posto odnosi na grupu Osiguranje, rekao je Marijan Ćurković, potpredsjednik koncerna Agram Marijan u subotu na konferenciji za novinare u Osijeku.</p>
<p> Dodao je da je grupa Osiguranje koju čine Euroherc, Jadransko eurosiguranje, Sunce osiguranje i Euroherc life, prošle godine zaključila više od milijun ugovora o osiguranju, dok je ukupna premija dosegla 1,85 milijardi kuna, što je 15,8 posto više nego 2004. godine. Ćurković je istaknuo da osiguravateljna društva s takvim rezultatima čini oko 24 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj. </p>
<p>Prema njegovim riječima, nakon što je Agram u prosincu prošle godine kupnjom 90,2 posto dionica zagrebačke Kreditne banke ušao i na bankarsko tržište, postignut je dogovor o ulasku i u vlasničku strukturu zagrebačke Nava banke, koja će se pripojiti Kreditnoj banci, čime bi se osnovala banka s aktivom od 2,5 do tri milijarde kuna. </p>
<p> Govoreći o kapitalnim investicijama, Ćurković je posebno izdvojio izgradnju poslovno-kulturnog centra Eurodom u Osijeku u koji će Agram uložiti 90 milijuna kuna.</p>
<p>Inače, taj je koncern u subotu u Osijeku otvorio novu zgradu Jadranskog osiguranja, Poliklinike Sunce te poslovnu zgradu Euroherc osiguranja, u koje je uloženo 80 milijuna kuna. Otvorenjima su , među ostalim, nazočili osječki gradonačelnik Anto Đapić i župan osječko-baranjski Krešimir Bubalo. [M. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hanfa zabranila rad Terminskim transakcijama </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zabranila je zagrebačkoj tvrtki Terminske transakcije d.o.o. obavljanje terminskih (futures) poslova kao i svih drugih poslova s vrijednosnim papirima za koje je potrebna dozvola Agencije, izvijestili su iz Hanfe. Nakon obavljenog nadzora, Agencija smatra i da je ta tvrtka »ostvarila bitna obilježja« kaznenog djela neovlaštenog posredovanja u kupnji i prodaji vrijednosnih papira te je izvijestila MUP. </p>
<p>Agencija je utvrdila da ta tvrtka kao osnovnu djelatnost pruža usluge kupnje i prodaje tzv. robnih futures ugovora. Utvrđeno je i da se prema potencijalnim klijentima predstavlja kao posrednička brokerska kuća te da poslove zaključivanja ugovora obavlja uz proviziju. Futures su ugovori, inače, terminski poslovi koji su prema svojoj pravnoj prirodi špekulativne burzovne transakcije i osnovni im je motiv iskoristiti razliku u cijeni na koju računaju ili predviđaju od trenutka kupnje i prodaje ugovora.</p>
<p> Prema Zakonu poslove s vrijednosnim papirima mogu obavljati samo brokerska društva i banke, temeljem dozvole Agencije i upisa u sudski registar. No, ta tvrtka nikada nije podnijela zahtjev za dobivanje dozvole, pa je poslove s vrijednosnim papirima obavljala neovlašteno. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Rast industrijske proizvodnje 5,1 posto</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj lani je porasla je za 5,1 posto u odnosu na 2004. godinu, objavio je DZS. Lanjskog prosinca industrijska je proizvodnja bila veća za tri posto u usporedbi s istim mjesecom 2004. godine. Istodobno je, u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2004., industrijska proizvodnja u prosincu 2005. porasla za 9,2 posto. Ukupni rast industrijske proizvodnje rezultat je povećanja prerađivačke industrije, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji sudjeluje sa 82,49 posto. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Temperature i do minus 15 stupnjeva</p>
<p>Od ponedjeljka do četvrtka čeka nas stabilno, suho i vrlo hladno vrijeme praćeno jakim, sjevernim vjetrom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Utjecaj anticiklone koja je uzrok polarnih temperatura u Rusiji, Ukrajini, Turskoj i na sjeveru Europske unije osjetit će od danas i stanovnici Hrvatske. Val ledene hladnoće iz Rusije odnio je prošlog tjedna najmanje 76 žrtava, a uzrokuje goleme probleme u prometu i strahovanja od nestašice energija. </p>
<p>Kako je rekla Dunja Plačko Vršnak, dežurna prognostičarka Državnog hidrometeorološkoga zavoda (DHMZ), anticiklona sa sjevera »pruža krakove«, pa se i u nas od ponedjeljka očekuje stabilno, ali u odnosu na prošli tjedan znatno hladnije vrijeme. Osjet hladnoće bit će još izraženiji zbog jakog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra, ali posebice zbog činjenice da je tijekom posljednjih 36 sati zabilježena temperaturna razlika od 20 stupnjeva.</p>
<p>Val hladnoće potrajat će do srijede, a u drugoj polovici tjedna vjetar će oslabjeti, pa nas od četvrtka očekuje manje hladno vrijeme uz snijeg u unutrašnjosti i kišu na Jadranu, kaže Plačko Vršnak. U prva tri dana temperature će biti znatno niže od prošlotjednih, a najhladnije će biti u kontinentalnoj i gorskoj Hrvatskoj gdje će puhati jak vjetar. </p>
<p>»U kopnenom području puhat će jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, dok će na Jadranu puhati jaka olujna bura«, napominje Dunja Plačko Vršnak. »Jutarnja temperatura u ponedjeljak će uglavnom iznositi između trinaest i osam stupnjeva ispod ništice u unutrašnjosti te oko minus tri na sjevernom do tri stupnja na srednjem i južnom Jadranu. Dnevne temperature iznosit će od minus osam do minus tri u nutrašnjosti, a na Jadranu od nule do 'toplih' šest stupnjeva Celzijevih«, doznajemo iz DHMZ-a.</p>
<p>Najhladnije će biti u gorskoj Hrvatskoj, gdje će jutarnja temperatura u utorak pasti i do izrazito hladnih 15 stupnjeva ispod ništice, pa se građanima preporučuje nošenje tople odjeće. </p>
<p>Veliko zahlađenje najavljeno od ponedjeljka moglo bi, uz neprekidne redukcije isporuka ruskog plina, donijeti i dodatne probleme u opskrbi plinom, jer pad temperatura ispod ništice znatno povećava potrošnju tog energenta, upozoravaju stručnjaci. »Meteorolozi su najavili da će od početka tjedna jutarnje temperature biti i desetak stupnjeva ispod nule, pa ćemo u ponedjeljak u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te kutinskom Petrokemijom i Hrvatskom elektroprivredom kao najvećim potrošačima odlučiti o daljnjim potezima«, kažu u Ina-Naftaplinu.</p>
<p>Naime, zbog stabilnosti plinskog sustava proteklih dana, uvjetovanog prije svega relativno visokim temperaturama za ovo doba godine, Ina je u subotu, dva dana prije planiranog roka, počela povećavati isporuke Petrokemiji. Time su im htjeli pomoći da na vrijeme proizvedu dovoljno mineralnih gnojiva za prihranu poljoprivrednih kultura i proljetnu sjetvu. </p>
<p>Danas odluka o isporuci za široku potrošnju</p>
<p>U međuvremenu su, međutim, nastavljene redukcije isporuka ruskog plina zbog velikih hladnoća i potrošnje u Rusiji. Tako je u subotu stizalo 6,8 posto manje od ugovorenih količina, a u nedjelju ujutro 3,7 posto manje. Kako će se vremenski problemi u Rusiji nastaviti, a time i redukcije isporuka njihova plina, u ponedjeljak će se donijeti odluka kako osigurati dovoljno plina za potrošače u Hrvatskoj, prije svega za tzv. široku potrošnju gdje spadaju u kućanstva.</p>
<p>Ako se nastavi povećanje isporuka Petrokemiji kako bi od utorka dobivali oko 74.000 prostornih metara na sat, koliko im treba za punu proizvodnju, Ina će najvjerojatnije morati smanjiti količinu plina koju šalje HEP-u.</p>
<p>Budući da se za desetak dana prema dugoročnim meteorološkim prognozama očekuje novo veliko zahlađenje, apeliraju na potrošače da što racionalnije koriste plin jer je neizvjesno što nas čeka do kraja zime, a podzemno skladište plina Okoli je gotovo poluprazno.</p>
<p>Željko BukšaTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Do petka zahtjev za izručenje</p>
<p>U ekstradicijskom će se zahtjevu priložiti i dokaz da se u Hrvatskoj ne može izreći smrtna kazna, što je jedan od uvjeta izručenja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ovaj tjedan poslat ćemo australskim vlastima zahtjev za izručenje Dragana Vasiljkovića. Ministarstvo pravosuđa će glavnom državnom odvjetniku Australije uputiti diplomatskim putem ekstradicijski zahtjev, a o samom izručenju odlučuje australski sud, kazala je u nedjelju Vjesniku Vesna Škare-Ožbolt, ministrica pravosuđa.</p>
<p>Ministrica ne očekuje da će australske vlasti raditi bilo kakve prepreke u izručenju Vasiljkovića Hrvatskoj. To što on ima australsko državljanstvo neće utjecati na odluku o izručenju, koja ovisi o dokazima da je počinio ratni zločin, kaže Škare-Ožbolt. </p>
<p>Inače, Ministarstvo pravosuđa ima rok 45 dana od Vasiljkovićeva uhićenja za podnošenje ekstradicijskog zahtjeva, no nema nikakva razloga za otezanje, napominje ministrica. </p>
<p>Ministarstvo će potkrijepiti zahtjev za izručenje dokumentima, čiju dostavu početkom tjedna očekuju od Županijskog suda u Šibeniku, a najvažnije je pravomoćno rješenje o provođenju istrage protiv »kapetana Dragana«. Priložit će se i dokaz da se u Hrvatskoj ne može izreći smrtna kazna, što je jedan od uvjeta izručenja.</p>
<p>Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) tereti Vasiljkovića za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog ratnog prava, ratne zločine protiv zarobljenika i civila počinjene u lipnju i srpnju 1991., te u veljači 1993. godine. </p>
<p>Vasiljkovića se osnovano sumnjiči da je kao zapovjednik i instruktor srpskih specijalaca »knindži« i »crvenih beretki« postupao suprotno ženevskoj konvenciji u ratnim operacijama u Glini, Gornjem i Donjem Viduševcu i okolnim selima, kada su oštećivane i uništavane civilne zgrade, a stanovništvo tjerano u bijeg, pljačkanje imovine, kao i za mučenje zarobljenih hrvatskih vojnika i policajaca u kninskoj tvrđavi, te u Bruškoj pokraj Benkovca.</p>
<p>»Protiv njega postoji obilje dokaza«, naglašava ministrica pravosuđa, koja ne želi spekulirati gdje će se suđenje održati. Naime, iako je istraga vođena u Šibeniku, ne znači da će tamo biti i suđenje.</p>
<p>Za tako značajno suđenje za ratni zločin može biti izabran i neki drugi sud, o čemu odlučuje Vrhovni sud. Zasad se ne može predvidjeti ni kada bi moglo početi suđenje u Hrvatskoj, a vjerojatno je, kaže ministrica, da za ovaj proces neće biti zainteresiran Haaški sud, jer je to za njih minoran slučaj. </p>
<p>Osim toga, nepoznato je o čemu se Vasiljković nagodio sa Sudom u Haagu, jer je on bio svjedok na suđenju Slobodanu Miloševiću. »Za slučaj 'kapetana Dragana', srpskocrnogorske vlasti nisu pokazale nikakav interes«, kaže ministrica. </p>
<p>Škare-Ožbolt je dobila niz prijetećih poruka, jer je na njezinim internetskim stranicama bilo niz upada iz Srbije i Australije. Ministrica napominje da se tih prijetnji ne boji.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Hrvatska primjer za regiju</p>
<p>Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel, kako Vjesnik doznaje, istaknut će pozitivan primjer Hrvatske koja je imala snage provesti sve demokratske reforme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Austrijska diplomacija ovih dana užurbano priprema konferenciju na kojoj će se govoriti o budućnosti jugoistoka Europe i perspektivama tih država glede ulaska u EU. Hrvatska će dobiti posebno mjesto u radu te konferencije, jer nakon značajnih demokratskih reformi ona postaje primjer za regiju i svojevrsni most između Bruxellesa i jugoistoka.</p>
<p>Premijer Ivo Sanader više je puta dosad ponovio da je hrvatski cilj ulazak u EU, ali ne i bijeg iz regije. Hrvatska dobro poznaje povijest i mentalitet ljudi koji žive u regiji i spremna je svoja iskustva prenijeti na sve druge. Ta inicijativa premijera Sanadera već daje rezultate, a veliki interes za »hrvatski model« pokazuje Makedonija, ali i druge zemlje u regiji. </p>
<p>Austrijski kancelar Wolfgang Schüssel, kako Vjesnik doznaje, istaknut će pozitivan primjer Hrvatske, koja je imala snage provesti sve demokratske reforme koje su se tražile, a sada intenzivno vodi i pregovore za punopravno članstvo. Kancelar će pozvati i sve ostale zemlje u regiji da slijede primjer Hrvatske, koji ukazuje da se pravi napori cijene u Bruxellesu i na kraju i nagrađuju. Austrija smatra da EU neće biti kompletan, ako u nju ne uđu i zemlje jugoistoka, a to podržavaju i mnoge druge članice EU-a.</p>
<p>Hrvatska će ponuditi suradnju i svim europskim državama koje se žele na neki način aktivnije uključiti u procese u regiji. </p>
<p>Tu želju dosad su pokazale Češka, Slovačka, baltičke zemlje, a za očekivati je da će se i Njemačka ubuduće aktivnije uključiti u rješavanje problema u regiji. Zagreb će sljedećih mjeseci aktivno upoznavati europske partnere s naporima da se što prije, ali i kvalitetno, dovrši proces pregovaranja, ali i da diplomacija ima i snage i želje da se uključi u regionalne procese.</p>
<p>Naime, interes je Zagreba da i druge zemlje jugoistoka uđu u Uniju, jer bi to značilo osiguranje trajnog mira i stabilnosti ovog dijela Europe.</p>
<p>EU u Ivi Sanaderu također vidi važnog čimbenika za daljnje događaje u regiji, jer je hrvatski premijer i dosad pokazivao veliku energiju da istodobno vodi nekoliko procesa, od priprema za početak pregovora do nastavke suradnje s južnim i istočnim susjedima. Posjet Sarajevu bit će još jedan dokaz tome, a hrvatska diplomacija priprema i niz drugih susreta hrvatskih dužnosnika i lidera jugoistoka.</p>
<p>U srijedu u Salzburgu počinje prvi veliki ovogodišnji europski skup »Zvukovi Europe«, na kome će austrijski kancelar Schüssel najaviti austrijske prioritete, među kojima i stabilizaciju jugoistoka Europe. Premijer Ivo Sanader neće biti nazočan u Salzburgu, ali Hrvatska daje potpunu podršku austrijskim inicijativama i sljedećih mjeseci će se aktivno uključiti u sve konkretne programe koje priprema Austrija.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Trinaesta obljetnica »Maslenice«</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen-obilježju u Kašiću i Islamu Latinskomu u subotu i nedjelju je obilježena 13. obljetnica vojnoredarstvene akcije »Maslenica«. Njezinim uspješnim završetkom nakon tri godine je ponovo prometno povezan sjever i jug Hrvatske.</p>
<p>Prigodnim programom u zadarskome klubu »Arsenal« u nedjelju je nastavljena dvodnevna proslava obljetnice. U klubu je postavljena izložba fotografija iz akcije, a okupljenim braniteljima i građanima o njoj je govorio zadarski župan Ivo Grbić. Među nazočnima je bio i ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta. Predstavljena je i knjiga Nade Matijaš »Andrija Matijaš-Pauk - da se ne zaboravi«, a pjevala je klapa »Kontrata« iz Posedarja. </p>
<p>Na početku programa zadarski župan Ivo Grbić je rekao da je akcija »Maslenica« u to vrijeme »bila jasna poruka neprijateljima da se primiče kraj njihovim zvjerstvima«. Na kraju je pozvao okupljene da podupru generala Antu Gotovinu.</p>
<p>Na Gradskom groblju u Zadru pod središnjim križem u nazočnosti predstavnika državne uprave Hrvatske vojske, policije, Grada i Županije odana je počast svim poginulim braniteljima u »Maslenici«. [M. Veršić / Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>J. Strmotić - novi pravobranitelj za djecu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Josip Strmotić, dosadašnji načelnik MUP-ova Odjela za suzbijanje maloljetničkog kriminala, trebao bi postati novi pravobranitelj za djecu, doznajemo Vjesnik u nedjelju.</p>
<p>Upravo njega Vlada će predložiti kao kandidata na već dugo upražnjeno mjesto dječjeg ombudsmana, a ako ga Sabor prihvati postat će drugi hrvatski dječji pravobranitelj. </p>
<p>Dobije li povjerenje parlamenta, Strmotić će trebati odabrati i dvoje zamjenika jer su zamjenici prve pravobraniteljice Ljubice Matijević- Vrsaljko također podnijeli ostavke. </p>
<p>Vlada je, doznajemo, nakon javnog poziva prikupila petneastak ponuda, a glavni razlog zašto se odlučila za službenika MUP- a je u činjenici da je upravo policija u mnogim kriznim situacijama i aferama, poput one u Brezovici, najučinkovitije obavila posao. Nakon u najvećem broju slučajeva dobro obavljena policijskog posla, stvari su »zapinjale« u Odvjetništvu i pravosuđu te resoru socijalne skrbi.</p>
<p>Matijević-Vrsaljko i njezinih dvoje zamjenika ostavke su Saboru dali u listopadu, zbog nezadovoljstva cjelokupnim sustavom zaštite djece, ali i tvrdeći da su primili prijetnje Šime Oštarića, tadašnjeg šefa Nadzornog odbora Hrabrog telefona. </p>
<p>U studenom je za novu pravobraniteljicu Vlada predložila Kseniju Butorac, no Sabor je nije prihvatio. Zamjeralo joj se da je prerano otišla u mirovinu, te da nema dovoljno stručnih kvaliteta, iako se iza kritike pojedinih članova SDP-a zapravo krio pokušaj da na to mjesto sjedne osoba od njihova povjerenja. Cijela priča, međutim, nije imala političku, nego pozadinu osobnih interesa.</p>
<p>Vlada, potom, iako je na to ne obvezuje zakon, raspisuje javni poziv i prikuplja petnaestak ponuda, a izbor na Josipa Strmotića pada krajem prošlog tjedna. </p>
<p>Strmotić je široj javnosti poznat po nekolicini gostovanja u emisijama s tematikom zaštite djece i maloljetničke delinkvencije. Magistrirao je na temi »Neprilagođeno ponašanje maloljetnih osoba kao izraz odgojne zanemarenosti«, a godinama je u javnost iznosio alarmantne policijske statistike o rastućem nasilju u obiteljima, te nad i među djecom.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060123].
|
