NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061222].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 123495 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zagreb na kićenje potrošio 6,2 milijuna kuna, a Osijek 70.000</p>
<p>Bogati Zagreb potrošio je najviše, slijedi Rijeka, zatim Dubrovnik, pa Split i Osijek</p>
<p>Budući da božićni ugođaj nije potpun bez žaruljica i okićenih borova, hrvatski se gradovi trude što ljepše ukrasiti svoja središta. Koliko je širok krug ulica obuhvaćen dekoracijama, ovisi o novcu iz gradskog proračuna, pa je jasno da je najbogatiji Zagreb, na blagdansko kićenje potrošio najviše.</p>
<p>Iznos je čak milijun i pol kuna viši nego lani, kada se potrošilo 4,7 milijuna kuna. Ove je godine za to izdvojeno 6,2 milijuna kuna. Gradski oci objašnjavaju da je Zagreb taj novac potrošio na potpuno novu dekoraciju, jer je ona otprije bila prestara i preskupa. Trošila je previše električne energije, dok su nove žaruljice izrađene na bazi LED-tehnologije koja osigurava čak 50.000 sati trajanja te minimalnu potrošnju energije. Istim žaruljicama, tvrde zagrebački gradski oci, za blagdane se kiti i Beč. Broj svjetlećih ukrasa uvećan je za 100.000, tako da Zagreb umjesto 650.000 žaruljica, koliko ih je bilo do lani, ove godine osvjetljava njih 750.000. Rijeka pak je na kićenje i ove godine potrošila isti iznos kao i lani - 1,115 milijuna kuna. Od toga je najviše novca, 489.000 kuna, izdvojeno za nabavu materijala, a 321.000 kuna osigurana je za montažu rasvjetnih tijela. U to je uračunat i novogodišnji vatromet od 128.000 kuna. Osim rasvjetnih tijela koja će potrošiti oko 70.000 kuna struje, u Rijeci je okićeno šest velikih borova. Split je pak, kao i Zagreb, investirao u nove božićne ukrase. Ivan Katić, vlasnik tvrtke RST za kićenje s kojom je Grad potpisao ugovor, objašnjava da se svake godine nabavljaju nove žaruljice i ukrasi, dok stari »rotiraju«. Za ovogodišnje blagdansko kićenje Split je tako izdvojio oko 450.000 kuna, dok će novogodišnji vatromet, u organizaciji zagrebačke tvrtke Pleter vatromet, gradsku blagajnu olakšati za nešto više od 23.500 kuna.</p>
<p>Više od Splita u kićenje je uložio Dubrovnik, koji i ove godine na dočeku 2007. očekuje mnogo turista. Gradske su vlasti u ukrašavanje grada uložile nešto više od 600.000 kuna. Najbolji blagdanski ugođaj je u povijesnom dijelu grada, unutar zidina koje su, kao i svi objekti oko Straduna, uokvirene svjetlećim cijevima. Najskromniji iznos za božićno ukrašavanje izdvojio je Osijek - 70.000 kuna. Ta se brojka odnosi na postavljanje novih žaruljica te popravak, zamjenu i održavanje starih. Kao i ostali gradovi, i Osijek je proširio krug okićenih ulica, pa je tako okićeno i središte Donjega grada te Vinkovačka ulica duž koju ide nova tramvajska linija.</p>
<p>U Splitu je ove godine rasvjetnim tijelima obuhvaćeno 10 kilometara ulaza u grad. Svjetleća tijela postavljena su i u 25 ulica u staroj gradskoj jezgri, na trgovima te zgradama Poglavarstva i HNK. Splićani se mogu pohvaliti četirima velikim osvijetljenim borovima. Brojne nove svjetleće elemente dobili su Narodni trg, Marmontova ulica i ulazi u Split. Građani pak glavnoga grada mogu se, osim svjetlećim dekoracijama oko smreke na Trgu bana Jelačića, diviti i novim dekoracijama oko stupova javne rasvjete. Osim središnjeg trga, ukrašena je i Ilica do Mesničke ulice, zatim Jurišićeva, Praška te ulice u blizini Cvjetnog trga, kao i Frankopanska ulica do križanja s Dalmatinskom. Za razliku od lani, kada je na gradske trgove postavljeno 19 božićnih drvaca, ove godine postavljeno je 21. [A. H./ M. J./ A. K./ Lj. M. P./ M. S. G.]</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Znanstvenici će odgovarati i materijalno i kazneno</p>
<p>Potpisivanjem suglasnosti voditelji će jamčiti da njihovo djelo nije izmišljeno, popravljano ili plagirano</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Voditelji znanstvenih projekata čije je financiranje prihvatilo Ministarstvo znanosti odsad će morati potpisivati suglasnost kojom »pod moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću« izjavljuju da njihovo djelo nije izmišljeno, popravljano ili plagirano.</p>
<p>Prema najavi ministra Dragana Primorca, riječ je o pokušaju da se mogućnost plagiranja u znanosti svede na najmanju moguću mjeru. </p>
<p> Vjesnik je dobio primjerak »izjave čestitosti« koju će ubuduće potpisivati znanstvenici, odnosno voditelji projekata. Jedna od obveza koju će prihvatiti svojim potpisom jest da »prikazani rezultati istraživanja dosljedno odgovaraju provedenim istraživanjima te ni u najmanjem obliku ne postoji izmišljanje, popravljanje ili plagiranje podataka, rezultata, ideja, postupaka ili riječi«. Također, kako stoji u izjavi, »istraživanje je originalno djelo te ne sadrži neovlašteno prisvajanje tuđih ideja, podataka, rezultata i riječi«.</p>
<p>Voditelji projekata - a ukupno je riječ o 1994 znanstvena projekta koji će državu u idućoj godini koštati 142 milijuna kuna, obvezat će se također da su svi suradnici koji rade na projektu stručni i to će morati dokazati referencama i životopisom. Znanstvenim izvješćima smatrat će se »samo originalna autorska djela u neposrednoj svezi s istraživanjem, što isključuje sve oblike nepravilnog znanstvenog ponašanja kao što su samoplagiranje i dvostruke publikacije«.</p>
<p>U svakom istraživanju vodit će se briga o zaštiti ispitanika (tajnost, povjerljivost, anonimnost njihovih podataka) kao i briga o zaštiti pokusnih životinja.</p>
<p>Također, voditelji projekta svojim potpisom prihvaćat će društvenu odgovornost pridržavanja najviših ekoloških normi te detaljan opis utjecaja na okoliš (i društvo) kao i način zbrinjavanja toksičnog i drugog otpada nastalog tijekom istraživanja. Na kraju izjave koju će potpisati svaki voditelj znanstvenog projekta stoji i jamstvo da su svi postupci u istraživanju sukladni pozitivnim propisima Republike Hrvatske. [Mirela Lilek]</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Briga o bolnici briga je o pacijentu </p>
<p>Očekujemo da ćemo po svim kriterijima Unicefa postati i bolnica »Prijatelj djeteta«</p>
<p>Opća bolnica Sv. Duh obilježila 202 godine postojanja kao najstarija bolnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske i jedna od najstarijih u zemlji. To je bio povod razgovora s dr. Mladenom Bušićem ravnateljem te ustanove. </p>
<p>• Kakvu uslugu obzirom natradiciju ubuduće mogu očekivati pacijenti?</p>
<p>- Na proslavi naše obljetnice ministar zdravstvaNeven Ljubičić iznio je visoke ocjene o radu zdravstvenih djelatnika koje su dobivene temeljem anonimne ankete Ministarstva. S obzirom na kvalitetu usluge i kadar, u samom smo vrhu hrvatske medicine. Naša je primarna zadaća služiti pacijentu i učiniti sve što je u moći suvremene medicine kako bi ga liječili. Pacijenti nam dolaze iz cijele Hrvatske, ponajprije Zagreba, a godišnje ih hospitaliziramo više od 25.000. Također, napravimo 350.000 ambulantnih pregleda. Ukupno imamo 500 kreveta, od čega 70 za novorođenčad, pa smo i treće rodilište u Hrvatskoj po broju poroda. Oni unatrag tri godine rastu po godišnjoj stopi od 10 posto. Za razliku od 2005., kada smo bilježili 3000 poroda, krajem ove godine očekujemo 300 poroda više. Očekujemo da ćemo po svim kriterijima Unicefa postati i bolnica »Prijatelj djeteta«. </p>
<p>• Poput bolnice Srebrnjak?</p>
<p>- Da. Takav će status značiti vrhunsku uslugu za majku i dijete, a ponajprije obvezu djelatnika da i dalje nadograđuju i ulažu u svoja znanja.</p>
<p>• I u bolnicu?</p>
<p>- Svakako. Grad Zagreb je naš osnivač i vlasnik koji nam je omogućio reorganizaciju i sanaciju bolnice. Pribavili smo najsuvremeniju medicinsku opremu vrijednu 50 milijuna kuna, a unatrag dvije godine neizravno je u našu ustanovu uloženo više od 100 milijuna kuna, na čemu im se posebno zahvaljujemo, posebice gradonačelniku. Taj iznos uključuje sanaciju dugova, rekonstrukciju infrastrukture, obnavljanje intenzivne njege, operacijskih dvorana, ambulanti i zanavljanje opreme. Početkom 2006., uz pomoć Grada, otvorili smo i ginekološku ambulantu za žene s invaliditetom. Takvih ambulanti je malo, a ženama to mnogo znači jer ne čekaju dugo na red imaju komfor, potrebnu uslugu, liječnika...</p>
<p>• U bolnici se naveliko gradi?</p>
<p>- Da, u središnjem dijelu bolnice Grad Zagreb nam je omogućio gradnju središnjeg atrija, u čijem će se izvorištu nalaziti osam laboratorija, a sve će biti pristupačno i osobama s invaliditetom. Okupirani smo i radovima na ugradnji novih dizala, pa ćemo za oko tri mjeseca uistinu biti dostupni svim pacijentima. Bit ćemo povezani tzv. suhom i toplom vezom, pa ljudi neće morati na različite odjele hodati preko dvorišta bolnice. Po završetku atrija planiramo i gradnju suvremenog centralnog hitnog prijema po uzoru na zapadnoueropske. Završetak tih radova planiramo krajem 2007., a najveća prednost takva prijema jest to što će pacijent biti središte medicinske skrbi koju će dobiti odmah i što je važno na jednom mjestu. </p>
<p>Liječnici koji trebaju skrbiti o njemu samo će se izmjenjivati kako bi se ubrzao proces postavljanja dijagnoze i primjene odgovarajuće terapije ili zahvata. Danas pacijenti lutaju od bolničkog prijema do određenog odjela, čekajući na red i postavljanje dijagnoze uvelike se iscrpljujući.</p>
<p>• Namjera vam je prerasti u kliničku bolnicu?</p>
<p>- Da. Bolnica sada ima tri klinike i 11 zavoda, od kojih su četiri u fazi prerastanja u status klinike. Kako su po pravilniku Ministarstva dovoljne četiri klinike za stjecanje statusa kliničke bolnice, u budućnosti očekujemo da će se to i dogoditi. Tako ćemo i nadalje provoditi usavršavanje bolnice i razvijanje novih centara izvrsnosti. </p>
<p>• Koje su prednosti vaše ustanove?</p>
<p>- Kako smo bolnica srednje veličine, što smatram prednošću, postoji odlična ljudska komunikacija među osobljem. Pravovaljan odnos prema pacijentima pak obveza je svakog našeg djelatnika i bolničkih timova. Briga o bolnici istodobno je briga za pacijenta koji se u našoj ustanovi mora, kada izuzmemo bolest, dobro osjećati. S tim u vezi surađujemo s najvećim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, koje se ponajprije skrbe o duhovnim potrebama pacijenata. Usuđujem se reći da naša ustanova ima ponajbolje medicinske sestre i vrhunske liječnike, profesore i docente, ali i ostale (ne)medicinske stručnjake. Posebnu pažnju pridajemo edukaciji mladih stručnjaka.</p>
<p>• Što je s projektom bolnice Blato?</p>
<p>- Opća bolnica »Sv. Duh« će potpuno ispoštovati sve odluke koje donese Grad Zagreb.</p>
<p>• Kakvo je stanje s listama čekanja?</p>
<p>- One u većini segmenata gotovo i ne postoje. Izuzev nekoliko područja gdje uglavnom ovise o mogućnostima izbora određenog liječnika, a ponajprije je riječ o kardiologiji. Ljudi zaboravljaju da su u nas liste čekanja manje u odnosu na europske zemlje. Operacija mrene u Velikoj Britaniji čeka se i do dvije godine, a u nas se na red može doći već za nekoliko dana odnosno mjeseci, jer ovise o pacijentovom osobnom odabiru liječnika.</p>
<p>Studiji primaljstva</p>
<p>• Osnivate i veleučilište »Sv. Duh«?</p>
<p>- Upravo zbog potreba edukacije srednjeg kadra realizirat ćemo taj značajni projekt ne samo za Zagreb nego i za Hrvatsku. U završnoj smo fazi. Početak rada tog studija očekuje se školske godine 2007/08., a imat će i danas nepostojeći a važan studij primaljstva. Bolnica u tom smislu posjeduje sve resurse od stručnjaka, prostora, kliničke baze, pa se nadamo da ćemo uz potporu grada realizirati i taj projekt.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Uživanje u glazbi bez straha od kazne</p>
<p>Nakon deset godina pregovora potpisan je sporazum koji regulira reprodukciju glazbe u ugostiteljskim i sličnim objektima</p>
<p>Sjedeći u svom omiljenom kafiću na kavi potpuno je normalno da u pozadini svira glazba, bilo na nekoj radio postaji, bilo s CD-a ili kasete. No rijetko se tko zapita je li to dopušteno, treba li to nekome platiti, i kako autori i izvođači dobivaju naknadu za izvođenje njihovih djela na javnim mjestima. </p>
<p>Nakon desetgodišnjeg pregovaranja Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatsko društvo skladatelja Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) potpisali su trogodišnji Ugovor o uvjetima za javno korištenje glazbe. Time su stvoreni preduvjeti za priznavanje i odgovarajuću naknadu skladateljima, tekstopiscima i aranžerima za glazbeno djelo koje je zakonom označeno kao intelektualno vlasništvo koje pripada onima koji su ga stvorili.</p>
<p>Glazba je jedan od načina unaprjeđenja poslovanja. Prema riječima čelnih ljudi HDS ZAMPA, pravilno odabrana, glazba sama radi za ugostitelje i vlasnike sličnih objekata, privlači nove klijente i goste, zadržava one stare, utječe na ponašanje i raspoloženje, brzinu konzumacije, prihvaćanje viših cijena, a utječe i na motivaciju zaposlenika. </p>
<p>Mnogi primjeri iz prakse pokazuju kako glazba pozitivno utječe na poslovanje i prihod. Treba naglasiti kako se zaboravlja da u reprodukciju glazbe spada i javno izvođenje na svadbama, što se vrlo teško dosad kontroliralo i naplaćivalo, što se ovim ugovorom također regulira. Kazne predviđene za javno korištenje glazbe bez odobrenja iznose od 1000 do 150.000 kuna, pa čak i zatvor u trajanju do pet godina, no u praksi su se rijetko primjenjivale.</p>
<p>Visine naknada za javno korištenje glazbe određene su pravilnicima i tarifama HDS ZAMP-a, HUZIP-a i HDU-a. Tarife uvažavaju specifičnosti poslovanja korisnika i vrlo su razrađene. Visine naknada tako ovise o više čimbenika načinu iskorištavanja glazbe, području na kojem se objekt nalazi, veličini prostora ili broju soba, radnom vremenu itd. No, primjerice, jedan prosječan ugostiteljski objekt plaća cijeli dan korištenje glazbe samo jednom šalicom kave. </p>
<p>Za oko 2,5 milijuna domaćih i inozemnih autora, ovim bi se sporazumom trebalo osigurati redovito isplaćivanje honorara. Koliko im je do toga stalo potvrđuje prisutnost Jasenka Houre, Huseina Hasanefendića Husa, Zrinka Tutića, Borisa Novkovića, Vladimira Kočiša Zeca, i brojnih drugih skladatelja i izvođača na potpisivanju ugovora s HOK-om. Svi su oni, kao i predsjednik Ceha ugostitelja Ante Mihić, izrazili zadovoljstvo ovim sporazumom, jer je besmisleno da neki hrvatski autori dobivaju novac iz inozemstva kao naknadu za izvođenje njihovih djela, a u Hrvatskoj za to kao da se nitko ne brine. </p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Znanstveni zločin</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Plagijati u znanosti naoko nisu ništa drukčiji od onih u filmu, glazbi ili politici. Na svakom polju nađe se onih koji nikad ne budu kažnjeni. Švedskoj skupini Europe, primjerice, koja je svjetsku slavu pobrala 1986. godine svojim megahitom »The Final Countdown« nikad nije dokazano da svoju golemu zaradu dobrim dijelom može zahvaliti krađi teme poznatog autora klasične glazbe, pa (je) sviraju i danas. </p>
<p>Plagijate u znanosti, kojih se može nabrojati posljednjih godina (ali nisu zanimljivi kao oni u politici ili umjetnosti), naziva se - znanstvenim zločinima. Ono što se pokazalo apsurdnim na domaćoj sceni znanstvenih plagijata jest da ni jedan postojeći dokument koji vrijedi za znanost ne govori o plagijatu kroz sankciju. </p>
<p>Postoje etička vijeća na višim i nižim razinama, no njihovi članovi - ne želivši se svrstati u egzekutore - loptaju se dokazima i na kraju često ušute. Etički kodeks koji bi, prema najavama Ministarstva znanosti, odsad trebali potpisati svi autori financiranih znanstvenih projekata, budi nadu da poneke znanstvene zločince ipak čeka njihov final countdown. A kazna možda ne bude samo isključivanje iz projekata, nego i zaključavanje karijere.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Agresivnija kampanja</p>
<p>SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
<p>Da je problem zloporabe opojnih droga jedan od najvećih i najteže riješivih u Hrvatskoj slažu se gotovo svi - od stručnjaka do političara. Isto se tako slažu da se u našoj zemlji itekako puno radi na suzbijanju te pošasti, ali i da sve to nije dovoljno. A da nije dovoljno, osim činjenice da novinske stupce svakodnevno pune ružne i tragične vijesti vezane za konzumiranje ili preprodaju najrazličitijih opojnih sredstava, najbolje pokazuju brojke. One crne, dakako!</p>
<p>U Hrvatskoj je, tako, registrirano, više od 22.360 ovisnika čija je prosječna dob 20,8 godina. No, sasvim sigurno, to na žalost, nije konačan broj ovisnika. Uz to, možda najviše, zabrinjava podatak da i djeca sve ranije eksperimentiraju s nekim vrstama droga, a među njima je veliki postotak onih koji nastavljaju sa stalnom konzumacijom. Do ovisnosti. Vezano uz to, a prema relevantnim istraživanjima koje bi sve (od roditelja do stručnjaka) itekako trebali zabrinuti, strši podatak da je čak 27 posto učenika prvih i drugih razreda srednjih škola barem jednom probalo neku vrstu opojnih sredstava - najčešće marihuanu. A taj se postotak značajno penje u starijim razredima srednje škole. </p>
<p>Isto tako, u prvim i drugim razredima srednjih škola, nevjerojatnih 90 posto učenika pilo je alkohol, a među njima 38 posto dječaka i 16 posto djevojčica učestalo pije. No, najtragičnija je činjenica ta da djeca relativno lako mogu nabaviti opojna sredstva i alkohol. U školskim dvorištima, parkovima, na ulici pa i kod kuće... Ipak, više od činjenice da se droga relativno lako nabavlja, stručnjake zabrinjava pitanje, zašto mladi u toj mjeri imaju potrebu posezati za njom. Na prezentaciji o suzbijanju zloporabe opojnih droga što se u srijedu održala kod hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, nazočne je upravo to najviše mučilo. </p>
<p>Jer, unatoč činjenici da je iz državne blagajne u ovoj godini osigurano 57,8 milijuna kuna u tu svrhu, te da je poboljšana koordiniranost cijelog sustava u preventivnim i edukativnim aktivnostima, nema razloga za zadovoljstvo. </p>
<p>Dok crne brojke konzumenata i ovisnika o drogama rastu i dok dio društva još uvijek javno podržava konzumaciju tzv. lakih droga, ne treba se čuditi što sve mlađi i mlađi naraštaji, sve lakše i češće, umjesto normalnog druženja, imaju potrebu uzeti drogu ili alkohol. </p>
<p>Možda je došlo vrijeme da se razmisli o agresivnijoj kampanji i da se mladim ljudima, odnosno djeci, zorno pokaže što se konzumentima opojnih droga događa na kraju priče. Koliko god to zvučalo okrutno i šokantno!</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Prelijevanje sukoba </p>
<p>Umjesto prema smirivanju i političkim rješenjima, u Iraku se ide </p>
<p>prema jačanju vojne konfrontacije </p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Do prije nekoliko tjedana činilo se kako će se sukob u Iraku umjesto pretežito oružjem pokušati riješiti i političkim sredstvima. Američko povjerenstvo sastavljeno od demokrata i republikanaca a pod vodstvom bivšeg državnog tajnika Jamesa Bakera predlagalo je smanjenje broja savezničkih vojnika te prebacivanje veće odgovornosti za sigurnost na lokalne snage. Također su izišli s idejom da se uputi poziv Iranu i Siriji da daju svoj doprinos u pacifikaciji te zemlje. Neki su komentatori s tim u vezi spominjali i mogućnost postupnog povlačenja američkih vojnika iz Iraka. </p>
<p>Danas je, međutim, situacija bitno drukčija. Umjesto prema smirivanju i političkim rješenjima ide se prema jačanju vojne konfrontacije. </p>
<p>Američki predsjednik Bush je odmah na početku odbacio mogućnost posredovanja Irana. Sada je od te zamisli odustao i britanski premijer Tony Blair, iako ju je u početku podržao. Umjesto toga za svoje turneje po arapskim zemljama Blair zagovara stvaranje bliskoistočnog saveza kojemu bi cilj bio svrgavanje, kako ih je nazvao, ekstremističkih snaga u Iranu. Vlast u Teheranu optužio je da podupire terorizam u Iraku, podriva libanonsku vladu i blokira izraelsko-palestinski mirovni proces.</p>
<p>Toj promjeni valja dodati i Bushevu namjeru ne da povuče nego da pojača američki vojni angažman u Iraku. Bijela kuća namjerava u tu zemlju poslati dodatnih trideset tisuća vojnika. Pentagon je pak za potrebe rata u Iraku i Afganistanu zatražio dodatnih 100 milijardi dolara. </p>
<p>No, ni taj dodatni američki angažman ne jamči uspjeh i dovršetak sukoba u Iraku. Prije nekoliko dana Saudijska Arabija je obznanila kako će se, u slučaju nastavka pritiska na sunite u Iraku, staviti na njihovu stranu. Politički prvaci sunita, koji su inače iako relativna manjina, u vrijeme Saddamova režima bili vladajuća grupacija, objavili su kako žele stvoriti politički savez kojemu je cilj jedinstveni Irak. Oni se protive federalizaciji zemlje koju inače podržavaju šiiti na jugu te Kurdi na sjeveru. Sirija, pak, odavno podržava sunitsku grupaciju dok Iran, većinski šiitska država, i vojno i financijski pomaže tamošnje šiite. </p>
<p>Razvoj situacije u Iraku pomno prati i Turska kojoj politički ne odgovara velika autonomija koju trenutno imaju Kurdi na sjeveru Iraka. U Ankari se boje da bi to mogao biti zametak neovisne kurdske države kojoj bi se jednom htjelo priključiti i oko 12 milijuna Kurda koji žive na jugoistoku Turske.</p>
<p>Zbog svega toga jača opasnost da se irački kaos prelije i izvan granica te zemlje. Kada se tome pridoda nestabilna situacija u Libanonu te višedesetljetni sukob između Izraela i Palestinaca, onda je jasno kako stvari vrlo brzo mogu izmaknuti kontroli. Tu su i političke napetosti vezane uz iranski nuklearni program koji je tu zemlju doveo na rub uvođenja gospodarskih sankcija. Ni situacija u Afganistanu nije blizu rješenja. Štoviše, stječe se dojam da su talibani u proteklom razdoblju ojačali te postupno preuzimaju kontrolu nad dijelovima zemlje gdje obitavaju Paštuni, većinski narod te zemlje. </p>
<p>No, čini se da nikakva napretka u rješavanju kriznih žarišta na Srednjem istoku ne može biti bez smirivanja stanja u Iraku. Mnogi drže kako ni dodatne američke snage neće tome pomoći nego ključ rješenja stoji u mogućem političkom kompromisu između šiita, sunita i Kurda. Dakako, ni eventualni odlazak savezničkih vojnika iz Iraka bez prethodnog postizanja političkog rješenja, nije prihvatljiv. </p>
<p>Oni koji zagovaraju terorizam, shvatili bi to kao svoju pobjedu te bi takve metode borbe ubrzo pogodile i iračke susjede. Takav rasplet bi tek izazvao kaos.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Od industrijalizacije prema manufakturi </p>
<p>Nezaposlenost u Hrvatskoj je jedan od temeljnih socijalnih problema na koji sindikati upozoravaju svaku vladu da se s tim mora uhvatiti u koštac i ponuditi rješenja </p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>Ovih dana, baš kao i svake godine u ovo vrijeme, u gostima su nam bili stručnjaci Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja o tržištu rada i, uz nazočnost Predsjednika RH, mnogih uvaženih ekonomista, gospodarstvenika i socijalnih partnera, prezentirali hrvatsku gospodarsko- socijalnu stvarnost. </p>
<p>Držim da je našim radnicima i većini građana naša socijalna stvarnost bolje znana nego bilo kojem stručnjaku iz Beča. Ali stoji činjenica- da nam se kotači godinama vrte na mjestu, a gume su nam sve istrošenije - iliti izlizanije. </p>
<p>Interesantno je opisao prof. Jurčić put hrvatskog radnika koji se kreće od industrijalizacije prema manufakturnom radu, čije bi vremensko razdoblje od srednjeg vijeka do 18. stoljeća trebalo biti daleko iza nas. Čulo se kako se u Hrvatskoj sve više proizvode jednostavni i jeftiniji proizvodi uz nisku cijenu rada te da bi kroz proizvodnju složenijih i skupljih proizvoda radnici mogli zaraditi više - uz višu cijenu rada. Uslužne djelatnosti u Hrvatskoj imaju jeftiniju radnu snagu nego većina razvijenih zemalja svijeta. Ponavljalo se da danas sve više nalikuje na jučer, a za sutra nemamo (jasnu) viziju. Dosta pesimistično to zvuči. </p>
<p>Najviše smo se u raspravi zadržali na dugogodišnjoj kroničnoj hrvatskoj boljki imena - nezaposlenost. Nezaposlenost je pretresena iz raznih perspektiva ali bez jasne perspektivnosti rješenja. Bilo kako bilo, nezaposlenost u Hrvatskoj je jedan od temeljnih socijalnih problema na koji sindikati upozoravaju svaku Vladu RH da se s tim mora uhvatiti u koštac i ponuditi rješenja. Uzroke koji su doveli do današnje »vojske« od oko tristo tisuća nezaposlenih osoba treba tražiti od provedene »privatizacije« preko usporenog rasta proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta do neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. </p>
<p>Ako su uzroci točno detektirani, tada bi vrli stručnjaci preko izvršne vlasti mogli ponuditi rješenja koja bi spasila životnu egzistenciju i dostojanstvo desetinama i desetinama tisuća građana.</p>
<p>Pogledamo li brojke, one su neumoljive. Nezaposlenost se i dalje povećava u najstarijoj životnoj dobi. Gotovo 25 posto od ukupno nezaposlenih u dobi je od 50 i više godina, oni su prvi na listama viškova radnika s gotovo nikakvim šansama kod nekog novog poslodavca koji traži mlade i dodatno obrazovane osobe. </p>
<p>Međutim, ni mladima nije puno bolje. Udio mladih u dobi od 15 do 24 godine u ukupnoj nezaposlenosti iznosi više od 20 posto. Sve veći broj mladih primoran je na život u neformalnoj ekonomiji, bez odgovarajućeg prihoda, sigurnosti i zastupanja. Govorimo li o mirovinama i umirovljenicima, i tu na jednog umirovljenika dolazi 1,4 osiguranika.</p>
<p>Međunarodna organizacija rada posebno ističe kako vlade, udruženja poslodavaca i radnika moraju igrati ključnu ulogu u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom identificiranju sektora koji mogu imati jak potencijal za zapošljavanje, posebno mladih. </p>
<p>Kod nas se problem nezaposlenosti, u pravilu, glasno razmatra u predizborno vrijeme. U međuvremenu, o aktivnim mjerama politike raspravljamo krajem godine, ali kratkoročno i temeljeno na dosta površnim analizama, a donosimo ih većinom zato što smo se na to obvezali nekom drugom. U većini slučajeva mjere su fokusirane na poslodavce i razne njima privlačne poticaje.</p>
<p>No, što učiniti s nezaposlenima koji su u tom statusu već duže vrijeme, koji nemaju znanja i vještina potrebnih novim zahtjevima zapošljavanja ili pak s onima koji još uvijek pristižu iz škola s diplomama koje nikom ne trebaju. Takvi su ne samo osiromašeni, apatični i prilično narušenog samopouzdanja, već i unaprijed isključeni iz mjera nacionalne aktivne politike zapošljavanja. </p>
<p>Razvijene zemlje, kako bi riješile ovaj problem, uvode sustave cjeloživotnog obrazovanja u kojima se svi pojedinci potiču na usavršavanje na onim područjima na kojima je vitalnija potražnja za radom. Slovenija je, primjerice, »povukla« više od šest milijuna eura iz predpristupnih fondova za informatičko opismenjavanje nezaposlenih. </p>
<p>Kako je sljedeća godina u Hrvatskoj proglašena godinom znanja, a slogan »Znanje je opet in« može se čuti u brojnim reklamnim kampanjama, možemo se nadati da izvršna vlast uz hitrorez i ostale hitro akcije, planira mjere koje će hrvatskim radnicima i građanima donijeti veće plaće, višu cijenu rada i vratiti dostojanstvo.</p>
<p>U međuvremenu, pred nama je Božić. U svoje osobno ime i ime URSH i GLAS HR, želim Vam svima od srca da ga provedete u miru, sreći i veselju, u krugu svojih najbližih uz što bogatiji blagdanski stol. Da bar jedan dan ne mislite na bezizglednost budućeg zaposlenja, male plaće, neizvjesnost ugovora o radu, egzistencijalnu nesigurnost i ostale ružne teme kojima obiluje većina dana većine radnika i građana Hrvatske. </p>
<p>Autor je predsjednik URSH i GLAS HR</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Nema više »Heureke«</p>
<p>Nema više »Heureke«. Emisije o novim proizvodima nastalim na zaštićenim patentima i obličjima. </p>
<p>Nema više ni onih dvadesetak minuta (svake srijede) na Hrvatskoj radio televiziji. Ovo je svakako jedno od najvećih poniženja koje je HRT napravio gledateljima i ljudima koji su radili tu izuzetno zanimljivu i pozitivno orijentiranu emisiju, koja nas je informirala o inovacijama i inovatorima, poticala mlade ljude na stvaralački rad i razmišljanje, stvaranje novih proizvoda. </p>
<p>Jesu li hrvatski proizvodi nastali na zaštićenim patentima nešto loše, bez veze ili »out« i tako nedostojni prikazivanja na HRT-u?</p>
<p>DIPL. INŽ. NENO DODOJA, DUGOPOLJE</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Autobus do Bundeka</p>
<p>Mi, grupa stanovnika Novoga Zagreba, imamo prijedlog da Autobus broj 220 za Dugave ne skreće lijevo na raskrižju u Aveniju Dubrovnik već bi trebao produžiti prema Bundeku, s postavljenim novim stanicama nakon raskrižja i ispred Bundeka, te od Bundeka ravno do novog semafora i da potom može uzaći na glavnu cestu prema »Lisinskom«. Kad bi se vraćao iz grada, kretao bi se istim tim putem. </p>
<p>Uvjereni smo da bi se tako izbjegle sadašnje velike prometne gužve u Aveniji Dubrovnik u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima, a tako bi bio i jedan autobus manje na ionako opterećenim raskrižjima.</p>
<p> S uvođenjem autobusne linije do Bundeka, stanovnici Novog Zagreba imali bi direktnu vezu do Bundeka, jer baš svi nemamo auto i ne možemo dugo pješačiti do jezera, a šteta je da takav biser Novog Zagreba ne koriste upravo njegovi stanovnici.</p>
<p>Nadamo se da nam možete pomoći u realizaciji našeg prijedloga.</p>
<p>GRUPA STANOVNIKA NOVOGA ZAGREBA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Prihvaćen proračun težak 6,5 milijardi kuna</p>
<p>HDZ osudio poskupljenja ukopa, parkirališta i čistoće</p>
<p>Uz proteste oporbe, Skupština grada je, na sjednici u četvrtak, prihvatila prijedlog proračuna za 2007. »težak« 6,5 milijardi kuna. Vladajuća koalicija SDP-HSU-HSS odbila je, naime, svih 49 amandmana na proračun, kao i izmjene i dopune programa, koje je predložila oporba.</p>
<p> Zbog te je odluke oporba negodovala i, kada je predsjednica Skupštine, za vrijeme glasovanja, o tim amandmanima odbila dati klubu HND-a stanku, oporbenjaci su nogama lupali po klupama, a neki su prilazili predsjednici i oštro protestirali. »Mi vama ne trebamo! To je povreda poslovnika«, vikala je Morana Paliković Gruden (HNS). Protestu su se pridružili i HDZ-vi zastupnici, koji su napustili dvoranu za vrijeme glasovanja. Klupe je napustio i dio HSP-ovaca, koji su tvrdili da se glasovi ne broje propisno.</p>
<p>»Poglavarstvo krpa proračunsku rupu poskupljenjima, a ne uštedama u radu holdinga. Nije u redu nadoknađivati manjkove iz džepa građana«, kaže u ime gradskog kluba zastupnika HDZ-a Danira Bilić. »Najprije će novac dati socijalnim slučajevima pa će im ga ponovo uzeti poskupljenjima«, obratio se članovima Poglavarstva Pero Kovačević (HSP).</p>
<p>»Vladina odluka da uzme novac od poreza na dobit dobra je utoliko što ćemo gradski proračun početi puniti od neporeznih prihoda, a ne samo od poreza i prireza, što nas približava europskim metropolama«, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Naglasio je da, »unatoč proračunskom manjku, zasad neće odustati od zajedničkih projekata s Vladom ni kapitalnih projekata, kao što će zadržati i jednaku razinu socijalne sigurnosti«.</p>
<p>Na aktualnom satu, Katarina Fuček (HDZ) je poskupljenja ukopa, parkiranja i čistoće, nazvala »novim udarom na standard građana«, čemu se protivi HDZ. Također je pitala gradonačelnika »zašto je poskupljivao vodu u veljači«, a Bandić je odgovorio da se »već tada znalo što se sprema«.</p>
<p>»Nestao« milijun kuna</p>
<p>Pero Kovačević (HSP) osudio je direktora Koncertne direkcije Sašu Britvića zbog »nestanka« milijun kuna, koje su se trebale utrošiti za organizaciju koncerta Rolling Stonesa. »Treba suspendirati odgovorne, Britvića i člana Poglavarstva, zaduženog za kulturu Duška Ljuštinu«, smatra Kovačević. Gradonačelnik mu je odgovorio da policija radi svoj posao te da »nikoga neće vješati bez argumenata«.</p>
<p>Tomislav Marinović</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Svađa zbog Trga Franje Tuđmana</p>
<p>Nakon niza optužbi za politikanstvo u kojima su se međusobno optuživale sve zastupničke stranke, Skupština Grada većinom glasova prihvatila je odluku o imenovanju prostora iza Rudolfovih vojarni u Trg Franje Tuđmana. »Lik i djelo prvog hrvatskog predsjednika zaslužuje puno bolju lokaciju za trg od ove. Mi smo željeli okrugli stol da sve političke stranke tu odluku donesu konsenzusom, Žao mi je što je tako i što SDP politizira Tuđmanom«, kaže Mario Zubović (HDZ). Predsjednica Skupštine Tatjana Holjevac govorila je u ime kluba zastupnika SNL-a: »Nećemo podržati tu odluku jer je to dio predizbornog folklora SDP-a«. Miroslav Rožić (HSP) rekao je da će »haespeovci biti suzdržani jer podržavaju ideju da Franjo Tuđman dobije svoj trg u Zagrebu, ali smatraju da je to ime trebao nositi neki drugi trg«. Mario Zubović (HDZ) optužio je HSP da su se priklonili SDP-u jer su taj prijedlog ranije podržali na sjednici gradske četvrti. Prije samog glasanja o odluci, zastupnici HDZ-a napustili su skupštinske klupe. »Ljubomorni ste jer je nas zapala uloga da odamo tu počast Franji Tuđmanu. Prisežem da će taj trg za dvije godine biti najljepši u Zagrebu«, odgovorio je oporbi gradonačelnik Milan Bandić. [T. M.]</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Rokaj Fest - trodnevni zagrebački Woodstock</p>
<p>Zagreb će konačno dobiti najveći festival u regiji</p>
<p>Nakon uspješnog svibanjskog debija Rokaj Festa na zagrebačkoj Šalati, organizatori najavljuju njegovo novo, još spektakularnije izdanje u lipnju 2007. Iako su na prvom Rokaj Festu nastupali Partibrejkersi, Električni orgazam i Psihomodo pop, Gordan Penava Pišta i Martina Validžić, u četvrtak su, u klubu Boogaloou, u ime organizatora, obećali novu dimenziju festivala.</p>
<p>»Bit će to festival kakav Zagreb zaslužuje, najveći i najbolji u regiji, napravljen prema standardima kakvima se ponose i mnogo veći gradovi«, istaknuli su organizatori. </p>
<p>Rokaj Fest 2007. će sa Šalate preseliti na Jarunsko jezero, a od 15. do 17. lipnja, na četiri stagea će se izmijeniti 50-tak izvođača iz cijelog svijeta. Budući da je do početka festivala preostalo mnogo vremena, organizatori ne žele otkriti ni jedno umjetničko ime dok ne dobiju i službene potvrde, ali ističu da će na Jarun dovesti »najveće svjetske face«. Kako je rečeno u četvrtak, lista izvođača bit će poznata pred početak prodaje karata potkraj siječnja, a organizatori najavljuju i tri nove akcije humanitarnog karaktera. </p>
<p>Jedna od četiri pozornice, koje će biti postavljene na Jarunu, ujedno je i najveća ikad postavljena bina u domaćoj produkciji pa organizatori najavljuju neviđeni spektakl ako im pođe za rukom »ostvariti 50 posto planova«.</p>
<p>Kao što priliči takvim događanjima, postavit će besplatan kamp za posjetitelje i osmisliti obilje sadržaja, poput hrvanja u blatu, bungee jumpinga, skijanja na vodi i mnoge druge aktivnosti. U sklopu festivala održavat će se i radionice poput one za tematske grafite. Budući da će programi trajati od 12 do 06 šest sati, cijena karte od 199 kuna čini se vrlo prihvatljivom, a moguća je zbog sudjelovanja raznih sponzora. Vrijednost tog događaja, koji će privući posjetitelje iz šire regije, prepoznali su i gradski čelnici. </p>
<p>Denis Vukoja</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Stomatološki fakultet uskoro seli u Vinogradsku </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Vlade Hrvatske u KB Sestre milosrdnice, u četvrtak je obilježen 160. Božić u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice. Duga tradicija te ustanove, rečeno je, pokazuje da je Hrvatska uz bok Europi i kada je riječ o zdravstvenom sustavu. </p>
<p>Ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić smatra da možemo biti ponosni jer je prvi put hrvatski zdravstveni sustav uvršten u Godišnjak svjetske zdravstvene organizacije i kategoriziran u skupinu A, čime se može pohvaliti malo zemalja. U njemu je izvan Europske unije samo osam zemalja, a od tranzicijskih su to Slovenija i Češka. KB Sestre milosrdnice, rekao je ministar, provela je veliki dio nacionalnih programa, od interventne kardiologije, do nacionalnih programa ugradnje pužnica, što je također dokaz kompleksnog rada ustanove. </p>
<p>Ustvrdio je da će bolnica nastaviti put centra izvrsnosti i najavio da će 2007. ta ustanova dobiti novu magnetsku rezonancu, a realizirat će i projekt tzv. »pet skenera« za bolju dijagnostiku. U veljači će Vlada Hrvatske donijeti odluku o ideji, staroj dva desetljeća, da se Stomatološki fakultet ustroji »pod jednim krovom«. U tom ključnom projektu za 2007., Stomatološki fakultet bi se trebao inkorporirati u bolnicu u Vinogradskoj, koja je njegova značajna nastavna baza, istakao je ministar Ljubičić. Ravnatelj Sestara milosrdnica dr. Radoslav Herman prisjetio se povijesti ustanove, obnovljenih prostora i onih kojima tek predstoji sanacija, poput kuhinje, neurologije i mikrobiološkog laboratorija, zaključio je ravnatelj. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dražen Petrović kao antički junak</p>
<p>Autor rada je poznati akademski kipar Kuzma Kovačić</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Gradonačelnik Milan Bandić svečano će u petak, točno u podne otkriti spomenik velikanu hrvatske košarke Draženu Petroviću, na novouređenom istoimenom trgu. Zaklada Dražen Petrović izradu spomenika povjerila je akademskom kiparu Kuzmi Kovačiću, prema čijoj zamisli tri i pol metra visok spomenik prikazuje Dražena kao antičkog junaka u košarkaškom pokretu, a smješten je na središtu trga, na mjestu gdje se dosad nalazio pokal.</p>
<p>Trg Dražena Petrovića uređen je nakon petomjesečnih radova, prema projektu Marijana Hržića - arhitekta koji je projektirao i prvotno uređenje košarkaške dvorane i trga. Hržić je u podnožju stepeništa predvidio fontanu iz koje svjetlost reflektora obasjava spomenik, a posađena su i nova stabla te postavljene ukrasne betonske klupe koje će, uz ostalo, onemogućavati automobilski pristup trgu.</p>
<p>U punom će profilu početi raditi i Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović, koji je svečano otvoren 7. lipnja, na trinaestu obljetnicu tragične pogibije jednoga od najvećih sportaša Hrvatske svih vremena. U podnožju Cibonina tornja uređen je 260 četvornih metara veliki prostor, u kojemu se nalazi više od 500 artikala iz života i sportske karijere hrvatske košarke legende.</p>
<p>»Moderan memorijalni centar omogućit će da i djeca, koja nisu rođena dok je Dražen bio živ, dožive njegov lik i djelo«, istaknula je Draženova majka Biserka Petrović i dodala kako će se upravo za najmlađe u prostorijama Centra redovito održavati tematske radionice. </p>
<p>Muzeološku koncepciju i recenzije više od 500 artikala napravio je ravnatelj Hrvatskog športskog muzeja Zdenko Jajčević. No, stalna postava Muzeja još uvijek se dorađuje, jer iz cijeloga svijeta pristižu novi artikli iz Draženove karijere. </p>
<p>Postavljanjem najnovije multimedijalne tehnologije u Memorijalnom centru na dvije etaže posjetitelji mogu vidjeti sve Draženove trofeje, pogledati isječke iz utakmica, filmove o njegovu životu i kupiti suvenire za uspomenu - što će pridonijeti vjerodostojnom čuvanju uspomena na Draženov život i njegovu sportsku karijeru, koja je prekinuta u najvećem usponu. Uzduž Muzeja uređena je šetnica, a kroz ostakljene zidove pogled pada na Draženov spomenik. </p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Od 1. siječnja jeftiniji smještaj u vrtićima </p>
<p>Umjesto 670 kuna, Zaprešićani će vrtić plaćati 595 kuna mjesečno</p>
<p>Ukoliko Gradsko vijeće ovoga četvrtka prihvatiprijedlog proračuna za 2007. i novu ekonomsku cijenu vrtića, koju je Poglavarstvo predložilo prošloga tjedna, Zaprešićani će od 1. siječnja smještaj djece u zaprešićke vrtiće plaćati 75 kuna manje. Umjesto dosadašnjih 670 kuna roditelji bi za jedno dijete u vrtiću trebali plaćati 595 kuna mjesečno. Iako je zbog povećanja troškova povećana ekonomska cijena zaprešićkih vrtića s 1400 na 1470 kuna, učešće roditelja smanjuje se zahvaljujući gradskim subvencijama - koje u proračunu za 2007. rastu s ovogodišnjih 730 na 875 kuna po djetetu. </p>
<p>»Obećali smo da ćemo po završetku gradnje vrtića smanjiti učešće roditelja u ukupnoj cijeni, i to sad činimo« - kazao je za Vjesnik Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića. Naime, zbog velikih lista čekanja i potrebe za hitnim osiguranjem prostora, što je ove godine riješeno, cijena zaprešićkih vrtića lani je povećana s 550 na 670 kuna mjesečno. Usporedbe radi, ove su godine roditelji u Splitu tražili veće subvenicje Grada za neke privatne vrtiće s posebnim programima, jer su cijenu od 650 kuna smatrali previsokom u odnosu na gradske vrtiće.</p>
<p>Iako ekonomska cijena smještaja djece u zaprešićke vrtiće ni s najnovijim prijedlogom povećanja nije najveća u Zagrebačkoj županiji, cijena od 595 kuna koju će plaćati roditelji i dalje će biti veća nego u drugim gradovima.</p>
<p> Najveću cijenu iza Zaprešića drži Velika Gorica - s 550 kuna mjesečno. Zanimljivo da su roditelji u Gorici bili ogorčeni odlukom gradskih vlasti kad su ove godine povećali cijenu na 550 kuna, a koju su obrazlazložili istim razlozima kao i Grad Zaprešić lani. Istodobno, roditelji u Zaprešiću potpisivali su peticiju kojom su tražili cijenu kakva je trenutno u Gorici. </p>
<p>Inače, Zaprešić za sjedeću godinu planira proračun od 138,11 milijuna kuna - oko osam milijuna kuna veći od ovogodišnjeg.</p>
<p>Novom raspodjelom poreznih prihoda Grad dobiva 13 milijuna kuna više od poreza na dohodak, a od poreza na dobit gubi oko 5 milijuna. Gotovo polovicu prihoda Grada - odnosno 58,8 milijuna kuna - čine prihodi od različitih vrsta poreza, iz kojih se, uz ostalo, financiraju i vrtići. Samo porezni prihodi Zaprešića veći su od ukupnih prihoda gradova poput Jastrebarskog i Dugoga Sela - koji za ovu godinu predviđaju proračune od 55,7 odnosno 48,8 milijuna kuna.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="17">
<p>Izgorio šoping centar na austrijsko-češkoj granici</p>
<p>BEČ</p>
<p> - U noći na četvrtak u potpunosti je izgorio šoping centar »Excalibur« u neposrednoj blizini austrijsko-češke granice. Uzrok požara se još uvijek istražuje, a u gašenju ogromnog požara sudjelovali su i austrijski i češki vatrogasci koji su vatrenu stihiju stavili pod kontrolu tek pred jutro. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bura i snijeg ometali promet </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kako je izvijestio Hrvatski autoklub, u četvrtak su zbog jake bure za prvu skupinu vozila bili zatvoreni za promet Paški i Krčki most te dionica Jadranske magistrale Bakar-Novi Vinodolski. Za vozila teža od 3,5 tone, natkrivena vozila, autobuse, motocikle i vozila s kamp-prikolicama zatvorene su bile dionica autoceste Rijeka-Zagreb i dionica Jadranske magistrale od Novog Vinodolskog do Svete Marije Magdalene. Dionica od čvora Maslenica do čvora Sveti Rok na autocesti Zagreb-Split bila je otvorena samo za osobna vozila. Vozači su se upozoravali i na snijeg koji pada na autocesti Zagreb-Lipovac, na A2 (Zagreb-Macelj) i na dijelu A6 (Rijeka-Zagreb). [B. Te.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Srušio se nadvožnjak na autocesti</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Na dijelu autoceste E6 između Osla i Göteborga u srijedu navečer iznenada se srušio nadvožnjak, kojom prilikom je ozlijeđeno dvadesetak ljudi, no srećom su prošlii samo s lakšim ozljedama. nadvožnjak se srušio u trenutku dok su na njemu bili jedan tegljač te desetak automobila. Uzrok pada još uvijek nije poznat, no kao mogući razlog spominju se kiše koje već nekoliko dana bez prestanka padaju u istočnoj Norveškoj i zapadnoj Švedskoj. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Popularni uređaji mogu biti vrlo bolan dar</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Nadate se da ćete pod borom naći iPod, Nintendo Wii ili najnoviji tip mobitela? Pazite što ćete poželjeti jer biste na kraju mogli završiti s ukočenim palcima, upaljenim laktovima ili bolnim ramenima. Sve su to ozljede povezane s pretjeranom uporabom uređaja visoke tehnologije, igrica i naprava koje biste ove godine mogli naći pod borom.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Španjolska zabranjuje ubijanje bikova na koridi?</p>
<p>MADRID</p>
<p> - Španjolska vlada planira zabraniti ubijanje bikova pred gledateljima na koridi. Ministrica zaštite okoliša Cristina Narbona rekla je novinarima da će pokušati provesti kontroverznu reformu tradicionalne španjolske borbe s bikovima nakon izbora 2008. godine. Borbe s bikovima u pravilu završavaju ubijanjem bika udarcem mačem u zatiljak. Narbona je rekla da želi slijediti primjer susjednog Portugala, gdje se bikovi ne ubijaju pred gledateljima već se nakon borbe odvoze u klaonice. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Slonovi umiru u američkim ZOO-vrtovima</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Slonovi u američkim zoološkim vrtovima pate od teških infekcija i rana na stopalima, često i fatalnim, zbog nemogućnosti kretanja i stajanja na betonskim podovima, upozoravaju udruge za zaštitu životinja. Polemika, koja je digla na noge i savezne vlasti, nastala je nakon uginuća nekoliko slonova zbog komplikacija uslijed upale stopala. »Zdravstveno stanje slonova u SAD-u je strašno loše«, tvrdi Alliot Katz, veterinar i predsjednik udruge »U obranu životinja« sa sjedištem u Kaliforniji. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pedagogija na južnokorejski način</p>
<p>SEUL</p>
<p> - Jedna je južnokorejska učiteljica dvojici učenika koji nisu napisali zadaću za kaznu zadala da napišu obećanje kako se to više nikad neće ponoviti i to vlastitom krvlju. Dvadesetogodišnja učiteljica iz Gunsana prepustila je dvojici trinaestogodišnjaka mogućnost izbora: ili će očistiti učionicu ili će vlastitom krvlju ispisati obećanje da taj strašan prijestup više neće ponoviti. Kad je ona nakratko izišla iz učionice, dječaci su si džepnim nožićem rasjekli vršak kažiprsta. Školski inspektor rekao je da učiteljica, koja ima tek nekoliko mjeseci iskustva, »duboko« žali zbog svojeg postupka. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Beba prošla kroz rendgen na aerodromu</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Jedna beba preživjela je prolazak kroz rendgen u zračnoj luci u Los Angelesu kamo je dospjela kada ju je baka nenamjerno stavila u plastičnu kutiju za pregled sitne prtljage. Službenici zračne luke uočili su na ekranu rendgenskog uređaja jednomjesečnu bebu i zahvaljujući brzoj reakciji izvadili je prije nego je prošla kroz cijeli rendgen. Beba je hitno prebačena u bolnicu gdje je utvrđeno da, srećom, nije primila opasnu dozu radijacije. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="25">
<p>Filharmonijin božićni ugođaj</p>
<p>Koncertom ispunjenim arijama i uvertirama popularnih opera talijanskih majstora 19. stoljeća, Zagrebačka je filharmonija u srijedu u KD Vatroslava Lisinskog priredila svojim vjernim slušateljima i ljubiteljima takvih događaja svečani predbožićni ugođaj, potpomognut simpatičnom »anđeoskom« scenografijom Latice Ivanišević i Krunoslava Babića. </p>
<p>Redove uvertira i arija iz opera Rossinija, Bellinija, Donizettija, Verdija, Catalanija i Puccinija, uz filharmoničare pod ravnanjem gosta dirigenta Ive Lipanovića, interpretirala je talijanska sopranistica Fiorenza Cedolins. </p>
<p>Danas svjetska umjetnica, nastupala je na najpoznatijim europskim pozornicama, a hrvatskoj publici nije u potpunosti strana, budući da je devedesetih godina pjevala u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu, upravo surađujući s dirigentom Lipanovićem. </p>
<p>Program koncertne večeri odabrala je sama, na osnovi bogatoga repertoara s kojim nastupa još od debija 1988. godine u teatru Carlo Felice u Genovi. </p>
<p>Umjetnica dramskoga pristupa interpretaciji, značajno je primijenila u svojoj izvedbi naglašeni scenski pokret i mimiku, kojima je nastojala dočarati značenje i atmosferu teksta¸ koji ispjevava. Njezin je pijev upotpunio vrlo kvalitetan nastup Filharmoničara, kojima očito najbolje pogoduje repertoar ovakve vrste. </p>
<p>Dirigent Ivo Lipanović djelovao je pomalo prerazmahano, s, činilo se, brojnim suvišnim kretnjama, koje ne moraju biti dokaz dobroga dirigentskog vodstva.</p>
<p> No, orkestar ga je ipak odlično uspio slijediti. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Fotografije uz koje smo odrastali </p>
<p>Marija Braut uspjela je na fotografijama spojiti liričnost, estetiku i izražajnost zaustavljena vremena</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Ne samo da je vrhunski fotograf, naše generacije odrastaju na njenoj fotografiji, već je ključna figura u dobrom duhu grada Zagreba, jedna od onih osoba koje i danju i noću s veseljem susrećemo na njegovim ulicama.« </p>
<p> Te je uvodne riječi na predstavljanju monografije pod naslovom »Marija Braut, fotografije 1967. – 2005.« nazočnima u Muzeju za umjetnost i obrt uputio u srijedu Miroslav Gašparović, ravnatelj toga muzeja.</p>
<p>»Hoda uspravno kao svijeća. Kad zastane – svjetionik! U katalozima svojih izložaba navodi godinu svojega rođenja. U sredini u kojoj se manje-više sve licka i bojadiše, a godine se, iz tko zna kojih razloga taje, ona ponosno nosi svoje vrijeme. Uostalom karijatide ne stare. Karijatide nemaju dob.« </p>
<p>Citat je to Ive Šimata Banova iz uvodne studije u prvoj monografiji Marije Braut, uz čiji se nalaze i tekstovi Toše Dapca, Antonije Bogner Šaban, Antoanete Pasinović, Zdenka Rusa, Vladimira Malekovića, Željke Čorak, Tonka Maroevića, sve redom prijatelja Marije Braut.</p>
<p>»Monografija daje jasan prikaz Marijina odnosa prema motivu, odnos koji je uvijek shvaćen i doživljen preko punine sadržajnosti, one koja se ne hvata prve lopte površne atraktivnosti, nego se uvijek traži ona smislena strana objekata«, rekao je Stanko Špoljarić na predstavljanju, ocijenivši da je u svojim fotografijama Marija Braut uspjela spojiti liričnost, estetiku i izražajnost zaustavljena vremena. </p>
<p>Procesije, Zagreb, portreti, krajolici, New York i kazališna fotografija obuhvaćeni su na 260 stranica na kojima su 304 fotografske reprodukcije.</p>
<p> Božo Rudež, urednik izdanja kuće Prometej, pod čijim je okriljem monografija izašla dvojezično (na hrvatskome i engleskome), angažirao je 23 suradnika, a izbor fotografija iz četrdesetogodišnjeg opusa načinila je sama autorica. </p>
<p>MUO, domaćin predstavljanja, podičio se i sa činjenicom da od 1977. godine do danas skupio ukupno 1053 fotografije, dar Marije Braut. [Tanja Novak]</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Investitoru ni traga </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U četvrtak prije devet sati u jutro pred Tribinom grada Zagreba na Kaptolu činilo se kao da se »događa narod«. Na cesti su stajali uglavnom mlađi ljudi i nešto čekali. Uzalud, ispostavilo se. Jer javna prezentacija radova pristiglih na anketni natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja donjogradskog bloka omeđenog ulicama Varšavska, Gundulićeva, Ilica, Preobraženska i Trgom Petra Preradovića zbog koje su okupili – nije se održala.</p>
<p> Investitor toga velikog projekta kojim se zadire u samu gradsku jezgru, Immo World Wide Zagreb d.o.o. i Hoto grupa, najavili su prezentaciju, kojoj se odazvao pristojan broj građana predvođenih aktivistima iz inicijative »Pravo na grad« i Zelene akcije, ali se bez ikakva obrazloženja ništa nije dogodilo. Službenici Tribine grada Zagreba s kojima smo razgovarali tvrde da nikakvo takvo predstavljanje nisu ni imali u programu. </p>
<p>»Investitor je, dakle, dezinformirao zainteresirane građane, a jedino što se iz toga može zaključiti jest da zapravo ne želi prisutnost javnosti u procesu«, stoji u priopćenju koje su potpisali inicijativa »Pravo na grad« i Zelena akcija. Ti su partneri, koji su se udružili protiv trgovačkog centra koji bi trebao zauzeti 51 tisuću četvornih metara gradske jezgre, početkom ovog tjedna uputili pismo članovima Stručnog suda za ocjenu pristiglih arhitektonskih prijedloga (Slavko Dakić, Ivica Fanjek, Doris Kažimir, Ankica Kačić) kojim apeliraju da ne daju legitimnost tomu natječaju i projektu. Taj projekt, koji je višestruko sporan, iziskuje izmjenu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba da bi se ostvario, što potpisnici apela smatraju neprihvatljivim. [Barbara Matejčić]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nagrade »Ritter Vitezović« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dugogodišnja kustosica Muzeja Slavonije u Osijeku Ida Horvat ovogodišnja je dobitnica nagrade za životno djelo »Pavao Ritter Vitezović« što ju dodjeljuje Hrvatsko muzejsko društvo. Nagradu je primila u četvrtak na svečanosti u Muzeju grada Zagreba. Godišnje nagrade ove su godine otišle trima zagrebačkim muzejima, Tiflološkom, Muzeju grada Zagreba i Tehničkom muzeju, a upućuju da se muzeološka struka okreće novim oblicima djelovanja, uspostavlja interakciju znanosti, kulture i pedagoškog rada te demetropolizira svoj rad. Stručni tim Tiflološkog muzeja koji je pripremio izložbu »Dodir antike« nagrađen je za jedinstvenu izložbu kojom su uveli slijepe, gluhoslijepe i slabovidne osobe u muzej, prilagodivši im postav. Muzejska pedagoginja Muzeja grada Zagreba Vesna Leiner godišnju je nagradu dobila za projekt vodiča za slijepe kroz Muzej, prvi takve vrste u Hrvatskoj, nastao u suradnji s brojnim udrugama osoba s posebnim potrebama, a kojim se MGZ istaknuo kao muzej koji je prvi uveo europske norme djelovanja. Pomoćnik ravnateljice Tehničkog muzeja Davor Fulanović nagrađen je za organizaciju projekta Festival znanosti koji se u tri godine pokazao kao originalan način popularizacije znanosti za publiku sviju dobi. Nagrade su predale predsjednica Hrvatskoga muzejskog vijeća Dubravka Osrečki Jakelić i predsjednica stručnog povjerenstva Vesna Girardi Jurkić . [M. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Panathinaikos prekinuo tradiciju</p>
<p>Šest minuta prije kraja situacija je bila obečavajuća, Cibona je vodila 62-56</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Panathinaikos je pobijedio Cibonu 78-75 u Zagrebu! Mora biti jaka vijest bez obzira što su Atenjani jedini neporaženi u Europi što imaju devet od devet. Jer Cibona je isto tako bila moćna ove sezone u Zagrebu. Što u Euroligi, što u NLB ligi imali su jedanaest pobjeda u nizu. Do Panathinaikosa...</p>
<p>Bit utakmice počela se događati u zadnjih šest minuta kod vodstva Cibone 62-56. Od tada je Cibona pogoila samo dva šuta iz igre, učinili su to McCullough i Warren u zadnjih devet sekundi kada je utakmica već bila gotova. Warrenova trica za produžetak preko cijelog terena nije bila šansa...</p>
<p>Od tih šest minuta prije kraja Panathinaikos je napravio seriju 7-0. Sve sa slobodnih bacanja. Komentirat će to Anzulović »nedostatkom pameti kada je nestalo snage«.</p>
<p>Diamantidis, najbolji igrač Atenjana, pogodio je dva šuta te večeri. Jedan je bila trica tri minute prije kraja (68-64) kada su se gosti prvi put (nakon 9-2) osjetnije odlijepili. Do kraja je Panathinaikos iz reketa trpao Cibonin koš (Dikoudis i Batiste), a napad Cibone ostao je bez ideje i spor.</p>
<p>»Šteta jer smo fantastično igrali do 34. minute«, kazat će Anzulović.</p>
<p>Istina je. Neutralizirali su, nakon početne mutnje, igrači Cibone igru gostiju dva na dva, obranom su dobivali zamah i svaki put su pogađali tricu kada bi se Panathinaikos rezultatski približio. Kompletnim presingom i žestokim pristupom držali su utakmicu u svojim rukama do te 34. minute. No, unatoč svemu gostujući trener Željko Obradović će ponuditi optimizam za Cibonu.</p>
<p>Ima i jedna loša vijest osim poraza – Goran Vrbanc bi trebao na operaciju skočnog zgloba. Pauza? Dva do tri mjeseca.</p>
<p>CIBONA - PANATHINAIKOS 75-78</p>
<p>(19-17, 41-35, 53-51)</p>
<p>KC Dražen Petrović</p>
<p>CIBONA: Wright 12 (4-6), Warren 18 (5-6), Kus 8 (3-4), Krasić, Andrić 6 (2-2), McCullough 12 (3-4), Bader 9 (3-6), Žuža 3 (1-2), Rozić 1 (1-2), Mance, Vrbanc, Wisniewski 6.</p>
<p>PANATHINAIKOS: Alvertis, Papanikolau, Batiste 18 (4-6), Šiškauskas, Chatzivretas 2 (2-4), Dikoudis 14 (4-8), Tsartsaris 17 (1-1), Diamantidis 9 (4-4), Tomašević 7 (3-3), Šakota 5, Vujanić 6 (6-9), Javtokas.</p>
<p>SUCI: Lamonica (Ita), Pilipauskas (Lit) i Garcia (Špa).</p>
<p>GLEDATELJA: 6000.</p>
<p>ŠUT: Cibona 23-54 (42%), Panathianikos 25-49 (51%)</p>
<p>TRICE: Cibona 7-15 (Warren 3, Wisniewski 2, Kus i McCullough 1), Panathinaikos 4-17 (Tsartsaris 2, Diamantidis i Šakota 1)</p>
<p>SKOKOVI: Cibona 32 (19+13), Panathinaikos 30 (20+10)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Demos DIKOUDIS. </p>
<p>Stipe Karadžole</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Cibona je bila pokret</p>
<p>»Vukovi« su jedina momčad koja je svih 16 godina igrala u Euroligi </p>
<p>Kup 1980. u Borovu, osvajanje prvenstva dvije godine kasnije, uraganski uzlet i zaglušujuća euforija u eri Dražena Petrovića »garnirana« s dva naslova europskog prvaka, kontinuitet od čak 16 godina nastupa u Euroligi... Brzopotezni put vremenskom kapsulom kroz 60 godina Cibonine povijesti mogli bismo sažeti u ovim motivima. </p>
<p> Dakako, posebno mjesto u klupskoj memorabiliji svakako pripada popularnim »lokosima«. Naraštaj Nikole Plećaša blistao je u vrijeme dok je klub nosio ime Lokomotiva i dohvatio prva dva velika trofeja - naslov pobjednika jugoslavenskoga Kupa 1969. te Kup Radivoja Koraća 1972. Dolaskom Krešimira Ćosića klub je, tada već pod imenom Cibona, osvojio i prvi naslov prvaka u Jugoslaviji, i to 1982., dakle u zagrebačkoj sportskoj godini - godini Cibone i Dinama. </p>
<p> I doista, Cibona je jedan od naših rijetkih, kako to mnogi danas običavaju reći, »brendova«. Tri su, zapravo, prijelomne točke u klupskoj povijesti - studeni 1975., kada je tadašnja Lokomotiva promijenila ime u Cibonu, zatim 1984. i dolazak Dražena Petrovića te 1991. i lov na prvi od 11 uzastopnih te ukupno 13 naslova prvaka Hrvatske. </p>
<p>Osamostaljenje Hrvatske, a samim time i odvajanje košarkaškog saveza od KSJ koincidiralo je i s formiranjem Eurolige, modificirane i organiziranije verzije dotadašnjega Kupa europskih prvaka. Euroliga je, dakle, stara koliko i naša, domaća liga, a posebno je dojmljiv podatak da je Cibona jedini klub koji je igrao svih 16 sezona u elitnom društvu. Četiri puta »vukovi« su bili nadomak Final Foura, 1992. godine svladao ih jekasniji finalist Joventut. Tri godine potom pokleknula je protiv madridskog Reala, a 2003. je u dva četvrtfinala bolji bio Panathinaikos. </p>
<p> Ipak, Cibonina je povijest ponajprije naslonjena na Draženovu eru. Put do europskoga vrha i dva naslova europskog prvaka za Zagreb i hrvatsku košarku značili su daleko više od pukoga skupljanja trofeja. Cibona i Dražen bili su tada svojevrsni pokret, koji zapravo ni do danas nije ugasnuo. Naposljetku, i danas će mnogi mladi košarkaši, čak i oni koji još nisu ni zakoračili među seniore, upravo Dražena izdvojiti kao idola i zvijezdu vodilju. Iako ga nikad nisu imali prilike gledati... </p>
<p>Od Slobode do Cibone</p>
<p>Današnja Cibona niti po svojem imenu, kao ni po nadimku, nema suviše veze sa svojim - izvorištem. Ime Cibona složenica je iz latinskog pojma »cibus bonus« ili u prijevodu - dobra hrana. Riječ je o prehrambenom koncernu (Kraš, Badel, Franck i Voće). Iako koncern Cibona odavno ne postoji, klub je zadržao ime. A zadržao je i nadimak »vukovi s Tuškanca«, iako momčad već desetljećima ne nastupa na igralištu na zagrebačkom Tuškancu. Klub je osnovan 1946. pod imenom Sloboda, do 1950. i naziva Lokomotiva, bio je Zagreb, Vihor i Polet. U studenom 1975. nastaje Cibona, a zagrebački navijači, po uzoru na švedske »drukere«, prigrlili su poklič: »Heja, heja cibosi!« </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kako razgovarati s javnošću</p>
<p>Mamić, ponedjeljak: »Jertec i Pokrivač su sigurno Dinamovi.«; Mamić, utorak: »Definitivno sam odustao od Jerteca, a gotovo sigurno će slično biti i s Pokrivačem.«; Mamić, srijeda: »Sve smo dogovorili, Jertec i Pokrivač potpisuju za Dinamo.« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Još samo dva ili tri tjedna i napokon će prestati ova »jo-jo« igrica s dvojicom varaždinskih nogometaša, uz šibenskog napadača Antu Rukavinu, zvijezdama prijelaznoga roka. Dario Jertec i Nikola Pokrivač svakim su danom praktički u drugoj sredini, a posljednja »informacija« kaže da su praktički sve dogovorili s Dinamom. Tako barem kaže maksimirski dopredsjednik Zdravko Mamić.</p>
<p>U svakom slučaju, sva je sreća za Mamića što je klupski trojac za odnose s medijima Cvijanović-Jagodić-Kožul tek sad osmislilo i predstavio novu strategiju komunikacije. Da je to bilo samo koji dan ranije, dopredsjednika bi možda već zahvatila stavka koja kaže: »Svaki nedolični nastup i ponašanje u javnosti koji narušavaju ugled kluba rigorozno će se kažnjavati sukladno pravilniku.« </p>
<p>Pitanje je kako bi taj pravilnik tretirao Mamićeve istupe na temu (ne)dolaska Jerteca i Pokrivača? Kronološki je to, samo u posljednjih nekoliko dana, izgledalo ovako nekako: Mamić, ponedjeljak: »Jertec i Pokrivač su sigurno Dinamovi.«; Mamić, utorak: »Definitivno sam odustao od Jerteca, a gotovo sigurno će slično biti i s Pokrivačem. Ne zanimaju nas.«; Mamić, srijeda: »Sve smo dogovorili s Jertecom i Pokrivačem i oni će potpisati za Dinamo.« Kako god bilo, obojica bi mogli ugovor potpisati tek od 1. siječnja, jer tada službeno počinje prijelazni rok. </p>
<p>Ovakvo prenemaganje, valjda, pravilnikom nije ocijenjeno kao narušavanje ugleda kluba. Zapravo, počnemo li nizati primjere uvidjet ćemo da je taj pravilnik zapravo vrlo nedefiniran. Primjerice, činjenica je da neki Dinamovi treneri, bilo bivši ili sadašnji, za mnoge igrače iz europske Lige prvaka pitaju: »Tko je taj?« Je li i to istup koji narušava ugled kluba? </p>
<p> »Strategiju komunikacije smo predstavili i na Izvršnom odboru, koji ju je u potpunosti prihvatio. Podijelili smo je na dva osnovna dijela - internu i eksternu. Interna, dakako, podrazumijeva bolji protok informacija između ljudi u samom klubu, dok se eksterna ponajprije odnosi na suradnju s medijima«, ukratko je informirao Siniša Jagodić, član Uprave za komunikacije, pri čemu je podastrijeo i niz pravila vezano za suradnju s predstavnicima medija. </p>
<p> No, i u tom dijelu postoje detalji zbog kojeg bi i trojac zadužen za komunikaciju mogao potpasti pod stavku o kaznama uslijed rušenja ugleda kluba. Inzistiranje na autorizaciji tekstova je sasvim u redu, pa čak i poželjno za obje strane, ali tražiti unaprijed dostavljena pitanja... Zbog te bi ideje doista valjalo aktivirati pravilnik o kažnjavanju.</p>
<p> </p>
<p>Cvijanović novi glasnogovornik </p>
<p>Neven Cvijanović novi je glasnogovornik Dinama, a njegov prethodnik Ado Kožul uskočio je na funkciju stručnog savjetnika. Ovaj je »manevar« zaživio u ponedjeljak navečer na Izvršnom odboru, a klupski su ga predstavnici javnosti obznanili u četvrtak. Cvijanović je ponajprije poznat kao novinar HRT-a, gdje je radio 12 godina. Posljednjih je šest mjeseci pisao za Večernji list, a nakon inauguracije na mjesto glasnogovornika najavio je i niz zanimljivih projekata. »Početkom ožujka sljedeće godine trebala bi startati i nova službena Dinamova web stranica. Nije tajna da njezinim sadašnjim izgledom nismo zadovoljni. Ideja je da, uz precizne informacije o samom klubu i igračima, ova stranica bude i servis medijima«, pojasnio je Cvijanović. U klubu ujedno najavljuju izdavanje godišnjaka za sezonu 2006./2007. kao i projekt radijske emisije »Radio Dinamo« u vlastitoj produkciji.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Debi Rukavine u veljači</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Šibenski napadač Ante Rukavina ipak će i prije ljeta odjenuti Hajdukov dres. Nakon što će ugovor sa »bijelima« potpisati 4. siječnja, na prozivci će se pojaviti četiri dana kasnije. »Istina je, odlučio sam se ne čekati ljeto već se odmah priključiti svojim budućim suigračima na Poljudu«, kazao nam je Rukavina koji posljednjih dana trenira sa prof. Miljenkom Rakom u Zagrebu. Hitno angažiranje Rukavine može se protumačiti i kao splitska neutralizacija negativnoga ishoda pregovora sa novim dinamovcima Jertecom i Pokrivačem, no odluka je isključivo bila na sada već bivšem napadaču Šibenika. »Sam sam donio odluku da želim na Poljud tek na ljeto i sada sam je i samostalno promijenio«, kazao je Rukavina kojega premijera pred splitskom publikom očekuje u utorak na velikom humanitarnom turniru na Gripama. [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Muzurović novi izbornik BiH</p>
<p>SARAJEVO</p>
<p> - Novi izbornik nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine je Fuad Muzurović, odlučio je u četvrtak Izvršni odbor Nogometnog saveza BiH koji je zasjedao u Sarajevu. Izvršni odbor razmatrao je i kandidature Mehmeda Baždarevića te Dragoslava Stepanovića, a uvjerljiva većina članova dala je povjerenje Muzuroviću, inače prvom izborniku najbolje nogometne vrste BiH. Muzurović je na mjestu izbornika naslijedio Blaža Sliškovića koji je razrješen te dužnosti nakon niza neuspjelih nastupa u kvalifikacijama za međunarodna natjecanja. Zbog tih neuspjeha javnost je oštro kritizirala i vodstvo NSBiH a posebice direktora svih reprezentacija Ahmeda Pašalića, no nitko od njih nije ponudio ostavku niti je smijenjen s dužnosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Anderlechtu Superkup </p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Nogometaši Anderlechta pobjednici su belgijskog Superkupa. U utakmici odigranoj u Bruxellesu Anderlecht je pobijedio Zulte-Waregem sa 3-1. Strijelci za pobjedničku momčad bili su Hassan (35.), Juhasz (77.) i Siani (90.), dok je pogodak za Zulte-Waregem postigao Vandendriessche (51.). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bayern ispao iz kupa </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Branitelj naslova Bayern München ispao je iz njemačkoga Kupa nakon što je u susretu osmine finala poražen na gostovanju protiv Alemannie Aachen s 2-4. Domaćin je nakon prvih 45 minuta vodio s 3-0 golovima Laurentiua Reghecampfa (11, 39) i Mariusa Ebbersa (44). Bayern je u nastavku smanjio zaostatak (Podolski 47, Van Bommel 68), a potom su Roy Makaay i Lucio promašili sjajne prilike za izjednačenje. Kada se činilo da će Bayern ipak izboriti remi, Schlaudraff je u 90. minuti potvrdio plasman Aachena u četvrtfinale. </p>
<p>• Rezultati: Offenbach - Wacker Burghausen 2-1, Greuther Furth - Wolfsburg 1-3, Hannover 96 - MSV Duisburg 1-0, Alemannia Aachen - Bayern München 4-2. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slalomski »hat trick« Marlies Schild </p>
<p>Nakon Levija i Aspena, Schild je slalomsku dominaciju nastavila i u Val d'Isereu</p>
<p>VAL D'ISERE</p>
<p> – Austrijska skijašica Marlies Schild nastavlja dominirati ženskim slalomom Svjetskoga kupa. Skijašica koja će početkom godine na Sljemenu braniti naslov »Snježne kraljice« dobila je i treći slalom sezone. Levi, Aspen, Val d'Isere... Čekamo nastavak niza. </p>
<p>Ana Jelušić nije bila na tragu prvih rezultata u sezoni, ostala je izvan kruga deset najboljih (na 14. mjestu), a kontakt s najboljima izgubila je u prvoj vožnji. Mekana podloga, koju bi Ana uvijek rado izbjegla zbog svog agresivnog skijanja, uvjetovala je velikom zaostatku nakon prve vožnje. Često poskakivanje u prvom dijelu staze i loša putanja koju je pronašla nisu previše obećavali uoči nastavka utrke. Zaustavljena je na 15. mjestu. U drugoj vožnji ništa se revolucionarno nije dogodio. Niti u njezinoj izvedbi, niti u pogledu na konačni redoslijed. Ana je ostala tu negdje, na 14. mjestu. No, serija osvajanja bodova za Jelušić se nastavlja. </p>
<p>Marlies Schild i dalje je nedodirljiva za konkurenciju. U Val d'Isereu se mogao dobiti dojam kako dozira <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, kako rutinski obavlja posao i treći put, u tri utrke, pobjeđuje. Najveći skok i naprofitabilnijom je drugu vožnju učinila Annamarie Gerg, koja je tako rascijepala austrijsko-švedsku dominaciju u ovoj disciplini. Po običaju Schild, Zettel i Hosp te Borssen i Pärson ostvaruju najbolje rezultate. </p>
<p>Nakon odličnih rezultata u spustu, lagani se pomaci očituju kod Anje Pärson i u tehničkim disciplinama. Operacija koljena je, logično, kod Šveđanke ostavila najviše traga na slalomu, no sedmo mjesto u Val d'Isereu najava je i njezinih boljih dana. Idući se slalom vozi u Semmeringu 29. prosinca.</p>
<p>• REZULTATI</p>
<p>ukupno: 1. Schild (Aut) 1:46.15, 2. A. Gerg (Njem) +0.19, Borssen (Šve) +0.24, 4. Zettel (Aut) +0.38, 5. Zuzulova (Svk) +0.67..., 14. Jelušić (Hrv) +2.43...</p>
<p>prva vožnja: 1. Schild (Aut) 52.15, 2. Borssen (Šve) +0.06, 3. Stiegler (SAD) +0.33, 4. Kildow (SAD) +0.34, 5. Zettel (Aut) +0.45..., 15. Jelušić (Hrv) +1.77...</p>
<p>redoslijed, slalom: 1. Schild (Aut) 300, 2. Hosp (Aut) 184, 3. Zettel (Aut) 155... 5. Jelušić (Hrv) i Pärson (Šve) 108...</p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Schild (Aut) 477, 2. Hosp (Aut) 460, 3. Götschl (Aut) 441..., 21. Jelušić (Hrv) 111... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Svindalu magloviti veleslalom </p>
<p>HINTERSTODER</p>
<p> – Norvežanin Aksel Lund Svindal, vodeći u ukupnom redoslijedu, pobjednik je veleslaloma u Hinterstoderu. Iako je Kanađanin Bourque prijetio senzacijom Norvežanin je uspio nadmašiti njegovo vrijeme. Veleslalom se vozio u vrlo teškim okolnostima uvjetovanima maglom. </p>
<p>• Rezultati, veleslalom: 1. Svindal (Nor) 2:25.63, 2. Bourque (Kan) +0.26, 3. Palander (Fin) +0.40, 4. Miller (SAD) +0.53, 5. Raich (Aut) +0.57...redoslijed, veleslalom: 1. Svindal (Nor) 206, 2. Palander (Fin) 196, 3. Blardone (Ita) 160...ukupni redoslijed: 1. Svindal (Nor) 521, 2. Miller (SAD) 490, 3. Cuche (Švi) 410... [S. K.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Horvat čuva pozivnicu za Ančića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Branitelj naslova Zagreb Indoorsa Ivan Ljubičić sigurno dolazi u Dom Sportova od 29. siječnja do 4. veljače, što se ne može reći za drugoga hrvatskog »reketa« Marija Ančića. Prema svemu sudeći, Super Mario nije dobio željeno jamstvo, pa se odlučio odbiti direktora Branimira Horvata i njegova pomoćnika Gorana Ivaniševića. Pritom je rekao kako se Zagreb Indoors ne uklapa u njegov ritam, u dogovoru sa svojim timom radije će se pripremati za Davis kup dvoboj protiv Njemačke. </p>
<p>»Nadamo se da će se predomisliti. Čuvamo jednu pozivnicu za njega do posljednjeg trenutka«, nada se Ivanišević, dok Horvat napominje kako je podloga praktički identična onoj koja hrvatske tenisačice čeka u Krefeldu od 9. do 11. veljače. </p>
<p>Kao što je ranije najavljeno, jedna pozivnica odlazi Marinu Čiliću, a druga, kako sada stvari stoje, Ivi Karloviću. Naime, Div sa Šalate trenutačno je 98. tenisač svijeta, što nije dovoljno za izravan ulazak u glavni turnir. Ako popravi renking do početka turnira za 30-ak mjesta, otvorit će prostor nekom od mladih nada hrvatskog tenisa. </p>
<p>Nakon petog tenisača svijeta i prvog nositelja Ivana Ljubičića, najbolje rangirani tenisač je Finac Jarkko Nieminen na 15. mjestu, odnosno Andy Murray na 17. mjestu.</p>
<p> U Zagrebu će biti prošlogodišnji polufinalisti US Opena i Wimbledona, Rus Mihail Južnji i Šveđanin Jonas Björkman, ali i Henman, Soderling, Thomas i Joachim Johansson... </p>
<p>»Uspjeli smo složiti prilično respektabilnu igračku listu. Ljubičiću neće biti lako obraniti naslov«, rekao je Ivanišević. </p>
<p>Kako su Ivaniševiću nedavno nudili pozivnice za ATP turnire u San Joseu i Las Vegasu, postavilo se pitanje njegova mogućeg povratka među profesionalce, pa makar i za jedan turnir. Možda čak i zagrebački... </p>
<p>»Veće su šanse da se Elvis digne iz groba, nego da ja ponovno zaigram«, jasno je dočarao Ivanišević i dodao: </p>
<p>»Prebacio sam se na Senior Tour, tamo mi je odlično i nikamo se ne mičem.« </p>
<p>Inače, iako je najavljeno da će u Domu sportova biti postavljeno Oko Sokolovo, gledatelji i tenisači ipak neće imati priliku gledati kompjutorsku reprizu poena. Naime, organizator smatra da dio troškova postavljanja sustava od oko 100.000 američkih dolara mora snositi ATP i televizija koja je otkupila prava, no oni se očito ne slažu s time. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Popravkom sitnica Honda postaje konkurentna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Manje je od tri mjeseca ostalo do početka nove sezone u formuli 1 i koliko god se to nekome činilo kao mnogo vremena, proces prilagodbe i testiranja već je užurban. Rekapitulacija prošle sezone davno je završena i svi su pogledi nestrpljivo usmjereni u 2008. godinu. </p>
<p>Iznimka nije niti Hondin vozač Rubens Barrichello, lani ukupno sedmi u poretku vozača, čime je, tvrdi, zadovoljan, no jednako tako za novu sezonu spreman napraviti korak više. Japanska momčad ne krije da ima velike »apetite« za nadolazeću sezonu, a naglasak je stavljen na - pobjede.</p>
<p>»U Ferrariju sam stekao veliko iskustvo koje ću u sljedećoj sezoni moći primijeniti u Hondi. Ovo je momčad velikog potencijala, no isto tako pred nama je još mnogo posla želimo li se umiješati u borbu za sam vrh«, kazat će Barrichelo, koji je lani osvojio 26 bodova manje od momčadskoga kolege Jensona Buttona. </p>
<p>»Uložit ću napor kroz vrijeme preostalo za adaptaciju na bolid. Trebat ću pomoć momčadi koja mora promijeniti neke meni važne sitnice. I onda krećemo«, završio je Brazilac... [K. Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Rusija i Kina prihvatile nacrt paketa sankcija </p>
<p>Rezolucija predviđa nešto blaži paket sankcija Teheranu zbog nuklearnog programa</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Konačno je spremna nova rezolucija Vijeća sigurnosti o sankcijama Iranu: Dva dana uoči božičnih blagdana Velika Britanija i Francuska su se na East Riveru dogovorile s Rusima i Kinezima oko novog nacrta rezolucije. </p>
<p>Rezolucija predviđa nešto blaži paket sankcija Teheranu zbog nastavka njegovog nuklearnog programa. To međutim ne znači, da će Moskva i Peking glasati u korist ovog dokumenta o kojem će se 15 članova Vijeća izjašnjavati u petak prije podne. </p>
<p>U tom velikom pripremanju rezolucije, koje se cijelog tjedna odvijalo iza zatvorenih vrata gdje je tražeći konsenzus vijećalo pet stalnih članova VS-a, primjetno je bilo izostajanje oštre američke retorike. John Bolton, američki veleposlanik u ostavci, nije primijećen u dugim diplomatskim koridorima Palače naroda.</p>
<p>Na prijedlog Rusije, iz rezolucije je izbačena stroga i potpuna zabrana putovanja za 12 iranskih dužnosnika uključenih u iranski nuklearni program. Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin novinarima je rekao da se radilo i na izostavljanju »nepotrebno zapaljive terminologije koja nikom ne bi koristila«. </p>
<p>Prema stalnim fusnotama u američkim novinama, Rusija i Kina i dalje imaju ogromne gospodarske interese u Iranu. Njihova kontinuirana politička intervencija u korist Teherana potpuno je pragmatično motivirana, na duge staze, pa to već zabrinjava mnoge kreatore američke politike. Predsjednik Bush je u srijedu, o »iranskoj rezoluciji« razgovarao sa državnom tajnicom Condoleezzom Rice.</p>
<p>Rezolucija, predviđa zabranu snabdijevanja materijalima i tehnologijama koje bi mogla doprinijeti daljnjem razvoju iranske raketne industrije. Iranske rakete su posebno na udaru ove rezolucije. </p>
<p>Paket sankcija predviđa i zamrzavanje glavnih fondova svih onih kompanija i pojedinaca koji su stavljeni na UN-ovu »crnu listu«. No, umjesto prvobitno tražene potpune zabrane putovanja, u rezoluciji se samo spominje »primjena opreza«. To važi za sve zemlje članice UN-a, ako spomenute osobe požele, čak samo i u tranzitu boraviti na njihovom teritoriju. Pretpostavlja se da bi se listi od 12 iranskih dužnosnika u dogledno vrijeme moglo dodati još imena. </p>
<p>Crne liste</p>
<p>Svaka od 191 zemlje (osim Irana) članice UN-a morat će prijaviti Vijeću sigurnosti boravak osoba s »crne liste« na svom teritoriju, ako im se, naravno, izda ulazna viza ili dopusti boravak. Zabrana putovanja ipak nije mandatorna, već je ostavljena kao diskreciono pravo i stvar bilateralnih normi i dogovora između Irana i svih ostalih zemalja. Ako Međunarodna Atomska agencija (IAEA) u međuvremenu potvrdi da je Iran u zadanom roku od 60 dana suspendirao proces obogaćivanja urana, rezolucija Vijeća sigurnosti predviđa da će sankcije biti ukinute kako bi se omogućio proces pregovora s vladom u Teheranu.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Europolu ovlasti u cijeloj Uniji</p>
<p>Europol bi se trebao financirati iz zajedničke EU blagajne </p>
<p>Iako se na posljednjem EU summitu u prosincu nitko nije ozbiljno želio pozabaviti pravosudnim i policijskim poslovima, Europska komisija izgleda ne odustaje. »Izvršna ruka« EU-a, planira povećati ovlasti kako bi se efikasnije borila s prekograničnim kriminalom i ojačala nacionalne snage u istragama.</p>
<p>Prema prijedlogu Europske komisije, Europol će biti odgovoran za sve ozbiljne zločine koje obuhvaćaju dvije ili više zemalja članica i omogućit će mu se mu da sudjeluje u zajedničkim istragama.</p>
<p>Europol, europske policijske snage osnovane su 1999. godine kako bi se unaprijedila suradnje nacionalnih policija zemalja članica u područjima poput terorizma, šverca droge i borbe protiv falsificiranja eura. Europol osigurava analizu, tehničku potporu, razmjenu informacija, no rezultati dosadašnje prakse nisu zadovoljavajući.</p>
<p> Ministri unutarnjih poslova zemalja članica često su se tužili kako su ovlasti Europola previše ograničene Čovjek iza nove inicijative je povjerenik Europske komisije za pravosudne i policijske poslove Franco Frattini. »Potrebno je usvojiti novu strukturu i mandat za nove izazove vezane uz terorizam i ozbiljni prekogranični kriminal.« Dosad je Europol bio u mogućnosti reagirati u slučajevima u kojima je dokazano da je od početka uključen organizirani kriminal. </p>
<p>Prema prijedlozima, Europol će biti snažna logistička potpora s izgrađenom bazom podataka, kako bi se informacije brzo izmjenjivale, poput primjerice onih o nadgledanju web stranica islamskih militanata. U Frattinijevu prijedlogu još stoji kako bi se Europol trebao financirati iz zajedničke EU blagajne, a ne kao dosad od zemalja članica. </p>
<p>S sjedištem u Haagu, Europol je dosad imao proračun od 63,4 milijuna eura i oko 500 zaposlenika. Očekuje se da će zemlje članice EU-a prihvatiti prijedlog Europske komisije i stoga što su za razdoblje 2010.-2013. Europolu već osigurali 334 milijuna eura. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Časnik odavao tajne Irancima</p>
<p>Daniel James je imao uvid u podatke zanimljive Teheranu</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Među britanskim snagama u Afganistanu djelovala je, čini se, i jedna »krtica«. Riječ je o britanskom kaplaru Danielu Jamesu, koji je ovih dana optužen da je Teheranu otkrivao tajne. Radeći kao prevodilac britanskog generala Davida Richardsa, zapovjednika NATO-vih snaga u Afganistanu, kaplar James imao je doseg na podatke koji su mogli biti vrlo zanimljivi susjednom Iranu. Protiv njega je u srijedu podignuta optužnica u Londonu. </p>
<p>U njoj se kaže da je »ugrozio državnu sigurnost« odajući podatke »koji su izravno ili neizravno korisni neprijatelju«. Slučaj se smatra tako osjetljivim da su odmah nakon čitanja navoda optužnice reporteri morali napustiti sudsku dvoranu. Ostatak postupka koji prethodi suđenju obavljen je potom iza zatvorenih vrata. Vjeruje se da je James predavao Irancima povjerljive podatke o NATO-vim vojnim operacijama u Afganistanu. Nije isključeno da im je otkrivao i političke te diplomatske tajne. Svi takvi podaci bili bi krajnje zanimljivi Teheranu, koji ima velike strateške interese u regiji. Slučaj je tim osjetljiviji zato što se Iran zbog svojih nuklearnih planova pretvara u sve većeg međunarodnog izopćenika. Kaplar Daniel James radio je kao vojni prevodilac jer tečno govori glavni afganistanski jezik, paštu. </p>
<p>Premda ima tipično englesko ime i prezime, vjeruje se da mu je mati strankinja. Jamesovi susjedi u britanskom gradu Brightonu rekli su listu Daily Telegraph da njegova majka govori samo farsi - glavni jezik Irana. Pod zapovjedništvom generala Richardsa nalazi se više od 30.000 NATO-ovih vojnika u Afganistanu. U generalovoj blizini prevodilac James mogao je saznati mnoge povjerljive činjenice te ih proslijediti Irancima. Uhićen je po povratku u Britaniju, nakon iscrpne istrage koju je provela britanska služba sigurnosti MI5. Skandali slične vrste nisu nepoznanica na Otoku. Zadnji se dogodio 1997. kad je bivši djelatnik britanske obavještajne službe MI6 Richard Tomlinson osuđen na kraću kaznu zbog provaljivanja tajni. Tomlinson je prethodno bio otpušten iz MI6 za koji je radio u Bosni, Rusiji i na Srednjem istoku. Da bi se osvetio svojim nekadašnjim poslodavcima, na internetu je kasnije objavio popis s imenima velikog broja suradnika MI6. Godine 1984., na višegodišnju kaznu bio je osuđen djelatnik MI5 Michael Bettany zbog toga što je ruskom veleposlanstvu u Londonu predao određene tajne. Razotkrio ga je prebjegli ruski KGB-ovac Oleg Gordijevski. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Turkmenbaši« preminuo od zastoja srca </p>
<p>ASHABAD</p>
<p> - Predsjednik Turkmenistana Saparmurat Nijazov (66) koji je više od dva desetljeća vladao tom srednjoazijskom zemljom bogatom plinom preminuo je u četvrtak ujutro uslijed zastoja srca, objavila je turkmenistanska vlada na državnoj televiziji.</p>
<p> »Unutarnja i vanjska politika će se nastaviti kao i do sada. Turkmenistan će poštivati sve obveze i međunarodne sporazume«, kaže se u priopćenju vlade. Posljednji ispraćaj Nijazova održat će se u nedjelju, 24. prosinca.</p>
<p>Nijazov je bio na čelu Turkmenistana još od 1985, dok je zemlja bila sovjetska republika. On je bio doživotni predsjednik zemlje u kojoj se njegovao kult ličnosti - jer njegovo su ime nosili gradovi, zračne luke, vojne postrojbe te čak i jedan meteor koji su otkrili turkmenski astronomi. </p>
<p>Nazivali su ga »Turkmenbaši« - poglavar svih Turkmena. Dopisnik Reutersa javlja da je na ulicama glavnog grada Ashabada mirno, samo se skidaju novogodišnji ukrasi s ulica i zgrada. [APF/Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Spektakularni koncert »Želim život« razgalio Zagrepčane</p>
<p>Vanna, Ivana Banfić, Aki Rahimovski, Hari Rončević, skupine E.T., Elemental, Raspashow samo su neka od imena od brojnih hrvatskih glazbenika koji su u četvrtak navečer nastupili na velikom humanitarnom koncertu na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića. </p>
<p>Na spektaklu kojega je prenosilo čak 47 radijskih stanica i desetak lokalnih TV-postaja izvedena je i band aid pjesma »Želim život« kako je nazvan i sami koncert po poruci što ju je ostavila preminula Vjesnikova novinarka Ana Rukavina. </p>
<p>Humanitarni koncert kojega vodili Sonja Šarunić i Davor Dretar Drele došli su poduprijeti i brojni stanovnici metropole, koji su većinu pjesama pjevali uglas s izvođačima. U šatoru postavljenom kod fontane Manduševac oko 300 Zagrepčana tijekom dana postalo je dobrovoljnim darivateljima krvi za tipizaciju. Time se ukupan broj dosadašnjih darivatelja popeo na preko tisuću. Iako je humanitarni koncert bio vrhunac dosadašnjih akcija, koje za cilj imaju osnivanje Registra dobrovoljnih davatelja koštane srži, »Želim život« se nastavlja i dalje. Izravne donacije mogu se uplatiti na žiro račun: PBZ 2340009-1110047114 s napomenom za Zakladu Ana Rukavina, te na telefon 060/585-24. Već u siječnju trebale bi krenuti i kazališne turneje te niz drugih akcija. [Denis Vukoja]</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Urbana etnoodjeća </p>
<p>Novootvoreni etnobutik nudi moderne kreacije upotpunjene šlingom, zlatovezom i glagoljičnim slovima </p>
<p>Veliko predvorje u prolazu Ilice 49, poznato po prodavaonicama uglednih zagrebačkih obrtnika, ovih je dana postalo bogatije za još jedan zanimljiv dućan u vlasništvu Vesne Milković. Riječ je o etnobutiku »Mara« u kojem štovatelji bogate hrvatske baštine moći pronaći vrhunski komad unikatne odjeće ili modni detalj koji će se uklopiti u svaki odjevni stil. Prodajnim asortimanom također bi trebali biti zadovoljni i turisti koji se iz metropole kući žele vratiti s autohtonim domaćim proizvodom poput prsluka ukrašenog zlatovezom, opanaka, šlinganim košuljama ili torbicama i pregačama opšivenim šarenim vezovima. Ništa manje upečatljivi nisu ni odjevni predmeti ukrašeni glagoljicom koje je dizajneričin omiljeni motiv. </p>
<p>»Zlatna slova glagoljice savršeno se uklapaju u moderne trendove, razbijaju monotoniju jednoličnosti i upućuju na naše korijene«, ističe Vesna Milković koja tim pismom nerijetko po odjeći i ukrasnim predmetima ispisuje stihove dragih pjesnika: Augusta Šenoe, Antuna Branka Šimića i Tina Ujevića. U svom se radu dizajnerica koristi baštinom iz svih krajeva naše zemlje, a dosad je razvila odličnu suradnju i s Etnografskim muzejom, te Institutom za folkloristiku. </p>
<p>Kreiranjem odjeće i suvenira, koji u sebi objedinjuju hrvatske tradicijske motive, starinsku tehniku ručne izrade i suvremeni dizajn, vlasnica etnobutika bavi se već dugo. Ljubav prema domaćoj kulturnoj baštini naslijedila je od svoje bake čija se fotografija snimljena 1930. na tečaju vezenja u rodnom slavonskom selu Vrbanja može vidjeti u dućanu na čije su otvorenje došli mnogi prijatelji. U manekenskim ulogama nakratko su se okušali Sanja Pilić, Ronald Braus, Lidija Bajuk, Tihana Harapin, Saša Zalepugin, Iva Jerković, Ljiljana Vinković i drugi koji su nakon modne revije i razgledavanja butika uživali u domaćim jelima ponuđenim na domjenku koji je, kao i čitav projekt, organizirala Hrvatska obrtnička komora i Obrtnička komora grada Zagreba. </p>
<p>»Nadam se da će butik svojim sadržajem uputiti na ljepotu hrvatske tradicije koju moramo nastaviti njegovati i prenositi na mlađe«, kazala je Vesna kojoj u radu pomažu kći Marija, studentica dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, i sin Vid koji »uskače« kada može. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Badnjak starih Splićana</p>
<p>Strogi je post bio obvezan za sve</p>
<p>Nekad je davno običaj bio da se žene na Badnjak vrlo rano bude kako bi uspjele srediti kuću, te pripremiti mnogo hrane, od nemrsne za badnju večer do slasne za veliku svetkovinu Božića. U ruralnim predjelima muškarci su na Badnjak obilno hranili stoku, nabavljali hranu za svoje ukućane i cijepali drva za ogrjev. U kuću su donosili badnjak - deblji panj ili kladu - koja se stavlja i pali na kućnom ognjištu. Veliko slavlje i okupljanje obitelji događa se za stolom, a božićni običaji razlikuju se od mjesta do mjesta. Specifičan obred na Badnjak imali su stari Splićani, od kojih suvremeni Split čuva samo tragove tradicije. Prva oznaka badnjeg dana bio je strogi post za ručkom. Prema pričama starih Splićana, jela se panada, odnosno juha od crvenoga ulja i suhoga kruha, uz koju su se služile slane srdele ili inćuni. Premda je večera bila nemrsna, trpeza je bila vrlo bogata, što je ovisilo o financijskim mogućnostima. No gotovo je iz svake kuće mirisao bakalar pripremljen na brudet ili bjanko. Često je na stolu bila i kuhana cvjetača, bogatiji bi se častili prženim trljama ili lignjama, dok bi siromašniji jeli jeftiniju ribu - pirke ili kanjce. Božićni stol nije mogao proći bez fritula čiji se miris, pomiješan s bakalarom, danima širio ulicama. Ritual objeda trajao je dugo i nitko za vrijeme ručka nije smio tek tako otići od stola. U popodnevnim satima badnjeg dana glavni domaćin kuće blagoslivljao je prostorije tako da bi kuće kitio bršljanom, te molio vjerovanje. Obitelj, okupljena oko ognja, palila bi i zalijevala badnjak, molila se Bogu i posipala slamu. Nekad je bilo predviđeno da se za trajanja svetkovina svatko mora uzdržavati od teškog napora i ručnog rada, te od svih težačkih poslova. U vrijeme svetkovina nije bilo dopušteno nikakvo parničenje, a sudovi su mogli djelovati jedino u predmetima koji ne trpe odgode. [M. Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prvi uzgoj jelena običnog</p>
<p>Za tu je namjenu poduzetnik Dražen Lozić iz Mađarske uvezao 172 grla jelenske divljači kao matični fond za uzgoj jelena običnog </p>
<p>ĐAKOVO/ ŠIROKO POLJE</p>
<p> – Nakon 14 godina bavljenja trgovinom automobilima poduzetnik Dražen Lozić iz Širokog Polja odlučio se okušati i u novom biznisu, odnosno u farmskom uzgoju jelenske divljači. </p>
<p>Za tu je namjenu iz Mađarske uvezao 172 grla jelenske divljači koja je u utorak navečer stigla na njegovu farmu u Širokom Polju. Farma se sastoji od sedam hektara ograđenog poljoprivrednog zemljišta, koja se nalazi uz Auto kuću »Lozić« na ulazu u Široko Polje. </p>
<p>Ti jeleni poslužit će kao matični fond za farmski uzgoj jelena običnog, što predstavlja, kako je izjavio Lozić, prvi takav pokušaj u Hrvatskoj. Naime, u raznim lovištima u Hrvatskoj postoji uzgoj jelena lopatara, no dosad se nitko nije počeo baviti farmskim uzgojem jelena običnoga, kaže Lozić. </p>
<p>Cilj je, navodi, u prvoj fazi razviti proizvodnju, odnosno uzgoj visoko kvalitetne trofejne jelenske divljači za lovni turizam. Kasnije, kada se matični fond poveća na 500 grla, plan je proširiti posao i na proizvodnju mesa jelenske divljači. Lozić očekuje da će se taj posao dugoročno isplatiti, odnosno za pet do sedam godina, i to kroz dva nova branda, trofejnu jelensku divljač i meso jelena, a sve namijenjeno tržištu Europske unije. Lozić se u svojim planovima temelji na sličnim iskustvima u Engleskoj, Francuskoj, Austriji i Novom Zelandu, gdje postoji i burza divljači. </p>
<p> Vrijednost jelena, koji će biti u karanteni najmanje mjesec dana, je 1,8 milijuna kuna sa svim obavezama, a novac je Lozić osigurao dijelom i iz kredita. Nositelj cijelog projekta je Lozićevo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo »Jelen« koje raspolaže sa 60 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojem će osiguravati hranu za tu divljač, dok drugi dio hrane nabavlja od Poljoprivredne zadruge »Osatina«. </p>
<p>Lozić ističe da je upravo zbog zemlje koju nije dobio na gradskom natječaju bio prisiljen u startu smanjiti matični fond. No, kako kaže, očekuje da će uspjeti osigurati još 80 hektara, što je optimum za proizvodnju koju planira. S tim u vezi ističe da se ozbiljni planovi mogu temeljiti tek na jasnom vlasništvu nad zemljom, što dosad nije slučaj, pa upućuje kritike državi da se takvim odnosom prema agraru ne može graditi ozbiljna razvojna politika. </p>
<p>Mile Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kviskoteka vraća igru detekcije</p>
<p>Drugi ciklus »Kviskoteke« koji kreće od siječnja, osim novih i mlađih kandidata donosi i novi bodovni sustav pri rješavanju anagrama, te staru igru detekcije. Sve ćemo to vidjeti već u 13. emisiji, odnosno malom finalu 27. prosinca u kojem Robert Pauletić čeka protivnike. Autori Lazo Goluža i Hamed Bangoura su na zahtjev gledatelja odlučili najpopularniju igru vratiti u staru formu. Tako će igru detekcije ponovno moći igrati natjecatelji otkrivajući stvarnu osobu koja se krije iza naziva osoba A, B ili C. Detektiranje zapovjednika templara, njemačke voditeljice ili svjetskog prvaka u harmonici i dalje je omogućeno gledateljima koji svoja rješenja mogu nuditi tijekom emisije. »Igra detekcije najpopularnija je igra koja je uz Kviska obilježila Kviskoteku. Voljeli su je igrati gledatelji kod kuće i natjecatelji, i na zahtjev publike vratili smo je u staru formu. Ispravnost odluke potvrdila se već na snimanjima drugog ciklusa u kojemu dominiraju mlađi natjecatelji, i svi su novost primili s oduševljenjem«, objasnio je autor Lazo Goluža. [Dž.Č.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Bijeg iz zatvora preko božićnih jelki</p>
<p>Bjegunca pravosudni policajci uhvatili za nekoliko minuta </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Deseci policajaca u trku, jedan bjegunac, te uzvici 'Držite ga!', uzbunili su Osječane koji su se u četvrtak oko 9 sati zatekli na glavnoj osječkoj tržnici u samom središtu grada. </p>
<p>Nije dugo trebalo da se gradom proširi vijest kako je mladić, od oko dvadesetak godina, za kojim je jurila policija - bjegunac iz osječkog zatvora! </p>
<p>No, njegov boravak na slobodi trajao je vrlo kratko, tek nekoliko minuta, jer je uhićen samo dvije ulice dalje nakon što mu je policija prepriječila put. </p>
<p>Sve se odigralo oko 9 sati u poznatom osječkom 'zatvorskom prolazu', između glavne tržnice i zgrade Hrvatske pošte, kojega tek zid dijeli od dvorišta osječkog Okružnog zatvora gdje zatvorenici i pritvorenici ujutro imaju pravo na šetnju i bavljenje sportom. </p>
<p>Upravo u 'zatvorskom prolazu' posljednjih je dana najživlje, jer služi kao prodajno mjesto božićnih jelki. Što se događalo s druge strane zida, još nije poznato. </p>
<p>»Stajao sam uz jelke, razgovarao s kupcima, te sam u jednom trenutku samo začuo tupi udarac. Nisam se stigao niti okrenuti, a neki mladić je protrčao pored mene, pobjegavši između jelki. Samo koji trenutak kasnije ovdje je protrčalo desetak pravosudnih policajaca vičući - držite ga«, ispričao nam je jedan od prodavača iz prolaza. </p>
<p>Zid s kojega je bjegunac iz zatvora pobjegao prilično je visok, a zajedno sa zaštitnom rešetkom i bodljikavom žicom, ima otprilike 5 metara. Mladiću željnom slobode to nije predstavljalo problem jer je skočio među – naslagane borove koji su mu ublažili pad. </p>
<p>Kroz prolaz je pobjegao prema tržnici, nakratko se izgubio u masi, a potom svoj bijeg nastavio prema obližnjoj Školskoj ulici. O njegovom bijegu već su bile obaviještene sve policijske patrole, pa ga je u Školskoj ulici dočekala patrola prometne policije koja mu je prepriječila put, uhvatila ga i predala pravosudnim policajcima. </p>
<p>Bjegunac je devetnaestogišnji mladić iz Đakova protiv koje se na Županijskom sudu u Osijeku vodi postupak zbog razbojništva. Na zid se s unutarnje strane zavtora popeo preko trafostanice.</p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prijetio smrću zbog neuzvraćene ljubavi</p>
<p>Godinu dana fizički i psihički maltretirao knjižničarku </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dovršena je kriminalistička obrada nad Mirkom P. (52) kojeg se opravdano sumnjiči da je skoro godinu dana psihički i fizički maltretirao knjižničarku jedne zagrebačke bolnice, M.R. (53), a početkom prosinca telefonski joj je zaprijetio i smrću. </p>
<p>Poznanstvo između Mirka i M.R. počelo je prije nekoliko godina, kada je osumnjičeni dolazio u bolnicu na liječenje, a tada je bio i čest gost bolničke knjižnice u kojoj je M.R. zaposlena. </p>
<p> No od početka Mirko je krivo shvatio njihov odnos, vjerovao je da njihovo poznanstvo zapravo nije samo ugodno druženje, već da se radi o »pravoj« ljubavnoj vezi. U kratkom razgovoru, M.R. nam je rekla: »Ne spavam već noćima. Mijenjala sam često broj mobitela i fiksnog broja, no uvijek je nekako dospio doznati brojeve«.</p>
<p>Kako je vrijeme odmicalo, M.R. je, barem tako tvrde u PU zagrebačkoj, svojim ponašanjem jasno dala do znanja svom »prijatelju« da od njihovog prijateljstva ne želi ništa više. </p>
<p>Očito nezadovoljan takvim razvojem njihovog odnosa, Mirko je odlučio »okrenuti novi list«. Početkom 2006. godine počeo ju je često nazivati telefonom i psihički maltretirati, vrijeđati pa čak i prijetiti. Često ju je dočekivao pred kućom ili pred bolnicom, govoreći da će se ubiti ukoliko ona ne želi s njim biti u ljubavnoj vezi. No kako je 53-godišnjakinja ostala čvrsta u svojoj odluci, odlučio ju je »nagovoriti« šakama. Sada već ustrašena, pristala je na nekoliko susreta, ali svaki puta se događalo isto; psihičko maltretiranje, prijetnje i udarci šakama. </p>
<p>Ništa se nije promijenilo sve do 7. prosinca ove godine, kada je nesretna žena odlučila sve prijaviti policiji i konačno se riješiti nasilnika. Naime, toga dana Mirko ju je nazvao na posao i rekao da će je u 17 sati dočekati i opet istući. Policajci su je došli zaštiti, ali tada se Mirko nije pojavio.</p>
<p> Sutradan je ponovno nazvao, ali ovog puta joj je zaprijetio i smrću. Ubrzo je iza toga telefonskog poziva došao u bolničku knjižnicu i nastavio s prijetnjama. Ponovno je pozvala policiju, no nasilnik je »dao petama vjetra« prije njihovog dolaska. Nakon podnošenja prijedloga za provedbu kriminalističke obrade, policija je krenula u akciju, a 20. prosinca nasilnik je doveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Dva auta izgorjela, treći oštećen</p>
<p>DUBROVNIK</p>
<p> - Rano ujutro u četvrtak u Gajinoj ulici na broju 48 u Dubrovniku u potpunosti su izgorjela dva automobila, a jedan je oštećen. Požar je, neslužbeno saznajemo, budući da je očevid još u tijeku, izbio na »peugeotu 206« u vlasništvu zaposlenice hotela »Park« Pamele Jelavić. </p>
<p>Vatra je, nošena burom na parkingu prvo zahvatila »golf« u vlasništvu Ane Grbić, a potom i »alfa romeo« dubrovačkog ugostitelja Ive Kralja. Stanari okolnih kuća koje se probudile slabije eksplozije u prvom trenutku pomislili su da na ulici pucaju petarde, no onda su zamijetili vatru pa su pozvani vatrogasci i policija. Unatoč brzoj intervenciji dubrovačkih vatrogasaca u potpunosti su izgorjeli »peugeot« i »golf«, dok je »alfa romeo« vatra djelomično oštetila.</p>
<p> Prema prvim spoznajama, saznajemo, požar na »peugeotu« je podmetnut, no policija će o uzrocima požara javnost izvijestiti tek kada automobile pregledaju forenzičari koji će u Dubrovnik stići iz zagrebačkog Centra za kriminalistička vještačenja »Ivan Vučetić«. Inače, osim ovog u Dubrovniku su ove godine automobili gorjeli u još dva slučaja, a u jednom se radilo i o podmetnutoj eksplozivnoj napravi. [A.Hauswitschka]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Ćiro se nije uplašio Mamića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Iznošenjem obrane jednog od čelnih ljudi Dinama Zdravka Mamića i svjedočenjem nogometnog trenera Miroslava Ćire Blaževića na zagrebačkom Općinskom sudu u četvrtak je, nakon niza odgoda, počeo postupak kojim se Mamića tereti za protupravnu naplatu. </p>
<p>Iako je u istrazi izjavio da su se on i njegova obitelj uplašili Mamićeve »poruke« preko medija da će 200 tisuća eura koje je navodno dao Ćiri pošto-poto vratiti, Ćiro je na sudu tvrdio da se nije ni najmanje uplašio. Sutkinja će stoga spis proslijediti Državnom odvjetništvu na odluku o eventualnom odustajanju od kaznenog progona Mamića. Ćiro je, naime, Mamića opisao kao jednog od najmoralnijih ljudi koje poznaje te ga nazvao »psom koji laje a ne grize«.</p>
<p> Sam Mamić nije htio odgovoriti na pitanje sutkinje Dubravke Ćosić je li Ćiri doista platio 200 tisuća eura da trenira Dinamo s 2002./2003. godinu. Opovrgnuo je navode iz optužnog prijedloga te rekao da se ne osjeća krivim.</p>
<p> Podsjetimo, povod kaznenom postupku Mamićeve su izjave u lipnju 2003. za Sportske novosti. »Pri svijesti Blaževiću poručujem nek' me čuju i policija i javnost pod cijenu života ili smrti taj novac opet će biti moj. Trudit ću se na kraju da ni ja ni Blažević ne budemo mrtvi. Ako netko mora poginuti, poginut će«, navodi su iz optužnog prijedloga. [Anita Krmek]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Dvije žene poginule, dva vozača pobjegla </p>
<p>OROSLAVJE, ZABOK</p>
<p> - Četvrtak je bio koban za dvije Zagorke, koje su poginule u prometnim nesrećama između 17 i 18 sati. U sudaru dvaju osobnih automobila u središtu Oroslavja smrtno je stradala Barbara B. (74), a teško su ozlijeđene još dvije osobe, ali nisu u životnoj opasnosti. </p>
<p>Pola sata kasnije na Industrijskoj cesti u Zaboku poginula je biciklistkinja. Njezin identitet policija u četvrtak kasno navečer nije još utvrdila, ali se neslužbeno doznaje da je riječ o 39- godišnjakinji iz Luga Zabočkog. Vozač koji je oborio na cestu i usmrtio biciklisticu pobjegao je s mjesta nesreće i policija traga za njim. Da su predblagdanska groznica, brzina i neopreznost u vožnji u Zagorju uzeli maha, govori i podatak da je oko 17 sati u Stubičkim Toplicama nepoznati vozač srušio pješaka, mještaina Andriju K. (69), i također pobjegao s mjesta nesreće. </p>
<p>Voditelj Ureda načelnika PU kapinsko-zagorske Miljenko Fruk rekao je Vjesniku da se u četvrtak navečer na zagorskim prometnicama dogodilo još nekoliko nesreća, ali s blažim posljedicama. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Staricu usmrtio automobil vozača koji joj je pomagao</p>
<p>ČAVLE</p>
<p> - Zorica Glad (76), iz mjesta Kosorci, preminula je u četvrtak popodne od posljedica ozljeda zadobivenih u bizarnoj prometnoj nesreći, koja se dogodila nekoliko sati ranije. </p>
<p>Do nesreće je došlo kad je K.G. otvarala metalna vrata dvorišta kuće na adresi Kosorci 58, koja je jak udar bure otrgnuo te ih srušio na nesretnu Zoricu. Istodobno je iz dvorišta automobilom »opel corsa« RI 318-MR izlazio S.G. (67) iz Buzdohnja. Kad je vidio kako su vrata pala na staricu, istrčao je iz automobila s nakanom da joj pomogne. Međutim, u toj žurbi zaboravio je propisno zakočiti automobil, koji je na nizbrdici nagiba pet posto nekontrolirano krenuo. »Corsa« je prešla preko metalnih vrata i starice ispod njih, te prikliještila vozača uza zid na suprotnoj strani ulice. S.G. je pritom lakše ozlijeđen, a Zorica Glad je zadobila po život opasne ozljede. Kolima Hitne prevezena je u KBC Rijeka, gdje je u Jedinici intenzivnoga liječenja nešto kasnije i preminula. [T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Dogodine upis obaveznih blagajničkih zapisa</p>
<p>Rohatinski je zadovoljan nastavkom ubrzanja ekonomskog rasta te usporavanjem inflacije i inozemnog zaduživanja banaka</p>
<p>Ocjenjujući pozitivne i negativne učinke prošle godine, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski izrazio je zadovoljstvo nastavkom tendencija ubrzanja ekonomskog rasta, usporavanjem inflacije koja iznosi 2,5 posto, smanjenjem deficita na tri posto te intencijom usporavanja inozemnog zaduživanja banaka, koje je sa 17 palo na osam posto. </p>
<p>Ta priča ima i drugu stranu medalje u daljnjoj negativnoj stopi robne razmjene, supstituciji inozemnog duga u kojoj su sada poduzeća ispred države i banaka te kontinuirani rast deficita tekućih transakcija. Nastavak takvih tendencija rezultirao bi, prema procjeni HNB-a, deficitom od devet posto te inozemnim dugom od 90 posto BDP-a. Iz tog, ali i drugih razloga, osobito načina poslovanja banaka, HNB se odlučio uvesti mjeru upisa obveznih blagajničkih zapisa od 1. siječnja iduće godine za sve banke čiji će rast plasmana biti veći od 12 posto.</p>
<p>Na taj način pokušat će se prisiliti banke da se drže smjernica od prije šest mjeseci, a ako dođe do povećanog inozemnog zaduživanja, HNB će znati reagirati, zaključio je Rohatinski.</p>
<p>Uvođenje takvih »šok-mjera«, kako ih je nazvao Rohatinski, nužno je da bi se zaustavile ili bitno usporile neodržive tendencije povećanja inozemnog duga i deficita tekućeg računa platne bilance i njihova udjela u BDP-u.</p>
<p> Hrvatski inozemni dug na kraju ove godine iznosit će 28,7 milijardi eura, što je za 20 posto više nego u godini prije, s udjelom u BDP-u od oko 85 posto prema 82,5 posto u 2005., dok će deficit tekućeg računa premašiti osam posto BDP-a prema 6,4 posto u prošloj godini.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Hoće li naftovodi zamijeniti tankere</p>
<p>Za provedbu modificirane verzije nužna je gradnja novog naftovoda kroz Sloveniju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon dugo vremena ponovno je aktualiziran projekt Družba Adria, koji podrazumijeva izvoz ruske nafte preko Hrvatske. Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, predložio je modificiranu varijantu prema kojoj dvadesetak milijuna tona nafte godišnje ne bi završavalo u Janafovom terminalu u Omišlju, odakle bi se odvozila tankerima, nego u Trstu, odakle bi se naftovodima transportirala na zapad.</p>
<p>Time bi se, prema njegovim riječima, postigla višestruka korist. Riječka rafinerija dobila bi jeftiniju opskrbu ruskom naftom i povezala se sa zapadnoeuropskom mrežom naftovoda. Značajne bi bile i ekološke koristi, jer ne bi bilo tankera koji bi rusku naftu odvozili iz Omišlja pa tako ni rizika od nesreća i balastnih voda, a smanjio bi se i broj tankera koji puni nafte stižu do Trsta jer bi velike količine stizale naftovodom. Na kraju, uključivanje u taj projekt povećao bi prihode Janafa i donio druge koristi gospodarstvu.</p>
<p>Međutim za provedbu te modificirane verzije nužna je gradnja novog naftovoda od Rijeke do Trsta. Tu postoje dvije mogućnosti. Prva preko Slovenije, što se neće lako ostvariti jer predstavnici slovenske vlade tvrde da bi im donio male prihode i velike ekološke rizike, i druga po morskom dnu od istarske obale do Trsta.</p>
<p>U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva kažu da je najsporniji dio takvog projekta veza Rijeka-Trst zbog slovenskog protivljenja, što oteže i gradnju velikog Paneuropskog naftovoda (PEOP) od rumunjske luke Constanze preko Pančeva, Siska i Rijeke do Trsta čiji bi kapacitet bio od 60 do 90 milijuna tona godišnje. »Zato nije isključena mogućnost gradnje podmorskog naftovoda koji bi se, ako se ispune ostali preduvjeti, mogao koristiti za PEOP i Družba Adriju jer njegova gradnja samo za Družba Adriju zbog manjeg kapaciteta tog naftovoda od 15 milijuna tona godišnje ne bi bila isplativa«, kaže Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku.</p>
<p>Međutim, upozorava da su Rusi u razgovorima o toj ideji rekli da modificiranu verziju Družba Adrije zbog nužne gradnje novog naftovoda shvaćaju kao novi projekt o kojem su potrebni novi pregovori. »Zato njegova eventualna provedba neće biti jednostavna«, napominje Tomšić.</p>
<p>Inače, Ina će, prema njegovim riječima, mogućnost dopreme ruske nafte Jadranskim naftovodom dobiti i bez projekta Družba Adria zahvaljujući izmjenama koje će omogućiti transport nafte od Siska do Rijeke, dakle suprotnim pravcem od projektiranog.</p>
<p>Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić kaže da zasad nisu dobili prijedlog za provedbu modificirane varijante projekta Družba Adria. »Ako dođe razmotrit ćemo ga i očitovati se«, poručuje ministrica.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prvi inovacijsko-razvojni cluster malih poduzetnika</p>
<p>Proizvodom klastera se obavlja monitoring na velikim energetskim postrojenjima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prvi inovacijsko-razvojni cluster malih poduzetnika predstavljen je u četvrtak u Tehnološkom parku Zagreb (TPZ). Riječ je o klasteru M za monitoring i dijagnostiku, koji je osnovan od pet malih poduzetnika i nekoliko sveučilišnih profesora.</p>
<p>Prema riječima direktora TPZ-a Marijana Ožanića, M je najbolji primjer djelovanja inovativno-razvojnog klastera koji neformalno organiziran djeluje u Tehnološkom parku Zagreb već nekoliko godina. Klaster je organiziran oko Codis sustava, specijalnog visokotehnološkog proizvoda koji se razvija desetak godina, a kojim se obavlja monitoring na velikim energetskim postrojenjima. Taj je sustav već postavljen na nizu hidroelektrana u Hrvatskoj i Sloveniji. Po svojim karakteristikama taj sustav ulazi među najbolje na svijetu u toj kategoriji, ističu u TPZ-u.</p>
<p>Pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić istaknuo je kako su potrebne zajedničke snage Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u potpomaganju stvaranju jednog »pravog« tehnološkog parka.</p>
<p>Marijan Ožanić ističe kako je TPZ jedan od najmanjih parkova u svijetu, no po rezultatima spada među najbolje u srednjoj Europi. Do danas je u parku bilo 46 poduzeća, a trenutačno ih radi 19. Poduzetnici koji rade u parku svoje proizvode izvoze u 15 zemalja svijeta. Svake godine iz parka izađe na tržište 35 do 40 novih proizvoda.</p>
<p>Inovatori i gosti složili su se kako je inovativnost za Hrvatsku najveća šansa za postizanje konkurentosti na svjetskom tržištu. [Ivan Smirčić]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dobit Holdinga Đuro Đaković 12 milijuna kuna</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> - Ovogodišnji prihod grupacije Đuro Đaković, u kojoj se nalazi devet društava uključujući i krovni holding bit će 850 milijuna kuna, procjena je Uprave Holdinga Đuro Đaković. »Dobit na razini grupacije je oko 12 milijuna kuna i to je prvi puta u posljednjih desetak godina da će grupacija poslovati pozitivno. Od te ukupne dobiti oko devet milijuna kuna ide holdingu, a tri milijuna ostaje dioničarima tvrtki iz grupacije«, kazao je predsjednik Uprave holdinga Zdravko Stipetić. Dodao je da je holding jedno od najstabilnijih društava i da je njegova dobit oko šest milijuna kuna. [A. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Spojene Varaždinska i Zagrebačka burza</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Potpisivanjem Ugovora o pripajanju u četvrtak je i formalno počelo pripajanje Varaždinske burze Zagrebačkoj. Ugovor su potpisali direktori obiju burzi, Zagrebačke Roberto Motušić i Varaždinske Melita Marčeta. Ugovor o pripajanju još trebaju potvrditi Skupštine Zagrebačke i Varaždinske burze. Nakon pripajanja, koje se očekuje krajem siječnja iduće godine, u Hrvatskoj će postojati samo jedna burza koja će poslovati pod tvrtkom Zagrebačka burza, sa sjedištem u Zagrebu. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Moramo proglasiti rat siromaštvu</p>
<p>Predsjednik Mesić se u govoru zauzeo za Hrvatsku kao socijalnu državu, u kojoj će koristi od ekonomskog razvitka imati svi građani</p>
<p>Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pozvao je u četvrtak državni vrh, okupljen na božićno-novogodišnjem domjenku na Pantovčaku, na objavu rata siromaštvu. »Moramo proglasiti rat siromaštvu, jer Hrvatska nema pravo na siromaštvo«, rekao je predsjednik Mesić, zauzimajući se u govoru za Hrvatsku kao socijalnu državu u kojoj će koristi od ekonomskog razvitka imati svi građani.</p>
<p>A ekonomski rast bi, prema procjenama iz novogodišnjega govora šefa države, trebao dostići sedam do osam posto. »Smatram da su stope rasta od sedam do osam posto za Hrvatsku ostvarive, i da su to realna očekivanja«, kazao je predsjednik Mesić pred mnoštvom okupljenih predstavnika vlasti, od premijera Ive Sanadera i potpredsjednika Sabora Luke Bebića te potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor do opozicijskih čelnika, gospodarstvenika, predstavnika sindikata, župana i brojnih drugih uzvanika političkog života Hrvatske.</p>
<p>Mesić je dotakao razne teme, pa tako i izbore koji su pred nama, ističući da su izbori vrijeme polaganja računa, ali i vrijeme otvaranja nove etape budućnosti. »Brinući se o stabilnosti političkih institucija, pozivam sve političke stranke da se u predizbornoj kampanji nadmeću kvalitetom izbornih programa i da vode računa o općim i državnim interesima«, poručio je prvi Mesić.</p>
<p>Prema njegovim ocjenama, državne institucije nedovoljno odgovaraju na naraslu prijetnju korupcije i organiziranog kriminala, na ugrožavanje opće sigurnosti građana i brojne druge prijetnje. Naglasio je da dijeli mišljenje većine građana koji nisu zadovoljni funkcioniranjem pojedinih institucija vlasti, na lokalnoj i državnoj razini, što, kaže, utječe na slabljenje povjerenja u političke stranke i državne institucije. </p>
<p>»Ako sustav kakav imamo više pogoduje gomilanju i otežavanju problema nego njihovu rješavanju, ako je, k tomu, skup, podložan korupciji i pogodniji nekompetentnima nego stručnima, onda je jasno da ga valja mijenjati«, zaključio je Predsjednik, upozoravajući da nije do kraja zadovoljan ni rezultatima brojnih pokrenutih reformi. Osvrćući se na godinu koja ističe, istaknuo je među brojnim događajima vezanim uz ubrzani demokratski razvoj Hrvatske intenziviranje pregovora o članstvu u EU te summit NATO-a u Rigi, nakon kojega je, rekao je, Hrvatska znatno bliže ulasku u NATO. Predsjednik smatra da nam je potreban brži gospodarski rast. Naglasio je da ekonomski rast ima i moralnu i humanu dimenziju, te je poručio, vezano uz položaj radnika: »Hrvatski radnik ne smije u svojoj državi imati osjećaj da je povrijeđen i ponižen, da je osiromašen i pokraden, da su mu uskraćena ustavna, zapravo ljudska prava na rad i socijalnu sigurnost njega i njegove obitelji«. Svojim je uzvanicima Predsjednik čestitao predstojeće blagdane, poželjevši im mnogo uspjeha u obavljanju odgovornih dužnosti.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Glavna zadaća promjena Zakona o privatizaciji</p>
<p>Želja mi je da privatizacija u Hrvatskoj dobije ljudsko i humano lice, rekao je Polančec</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Odgovarajući na Vjesnikovo pitanje o željama i najvećim planovima Vlade u području njegova rada, potpredsjednik Vlade Damir Polančec poručio je da je pred Vladom mnogo zadaća. »Moja je želja, kao člana Vlade i kao člana pobjedničkog tima, da ti projekti uspiju«, rekao je Polančec. </p>
<p>Kao jednu od najvećih zadaća istaknuo je promjenu Zakona o privatizaciji. </p>
<p>»Želja mi je da privatizacija u Hrvatskoj dobije novo, ljudsko i humano lice, a ona će, u svakom slučaju, biti kudikamo transparentnija nego što je bila privatizacija s kraja 1990. ili početka 2000. Podsjetit ću samo na to da danas sve ponude za javne natječaje otvaramo u prisustvu javnog bilježnika i predstavnika medija, da smo sjednice Upravnog odbora Fonda za privatizaciju za javnost, i da predstavnici medija mogu čuti svaki naš komentar i raspravu, te o tome objektivnije izvještavati javnost«, rekao je Polančec. Dodao je da je Vlada i pri kraju s izradom doctus softverskog programa, koji će omogućiti da se odluke o najpovoljnijim ponudama donose još objektivnije. </p>
<p>Najavio je, također, da će novi zakon o privatizaciji na poseban način regulirati područje radničkog dioničarstva, čime će se, kazao je, hrvatskim radnicima dati mogućnost da pod povoljnim uvjetima i s pravom prvenstva kupuju dionice tvrtke u kojima rade, te na taj način kasnije mogu sudjelovati u donošenju ključnih odluka u tvrtki koje se odražavaju na njihovu egzistenciju i budućnost tvrtke. </p>
<p>»Najveći privatizacijski projekt za 2007. je HT. Od njega očekujem da bude jednako uspješan kao što je bila uspješna inicijalna javna ponuda dionica Ina, a vjerujem da će izazvati veliki interes građana i institucionalnih ulagača, te da će pripomoći da hrvatsko tržište kapitala - Zagrebačka burza postane vodeća burza u istočnoj Europi«, rekao je Polančec, nazvavši to jednim od strateških ciljeva. </p>
<p>Naveo je da je Vlada u završnoj fazi privatizacije najvećih gubitaša, splitske i sisačke željezare, ali kao veliki izazov najavio je i sanaciju i restrukturiranje hrvatske brodogradnje. »Nacionalni program će u siječnju biti usvojen na Vladi i proslijeđen Europskoj komisiji, a nakon toga slijedi niz sastanaka i pregovora s EK-om na kojima ćemo pokušati usuglasiti stajališta i izboriti se za prijelazno razdoblje kako bi se osigurao opstanak svih hrvatskih brodogradilišta«, rekao je Polančec. </p>
<p>Najavio je da će se u 2007. početi i s privatizacijom Uljanika, te izrazio zadovoljstvo time što će u 2007. završiti otvoren stečaj u Viktoru Lencu, koji će dobiti šansu za novi uzlet. Izrazio je i nadu da će 2007. biti prva godina u kojoj će Vlada stabilizirati, a potom i početi smanjivati ukupni vanjski dug. </p>
<p>Želim godinu s više smijeha</p>
<p>Svih hrvatskim građanima potpredsjednik Vlade Damir Polančec zaželio je blagoslovljen i čestit Božić te sretnu, uspješniju i zdravu Novu godinu. »Neka to bude godina s više smijeha, veselja i zadovoljstva, ali i godina rješavanja egzistencijalnih pitanja«, poručio je. Dodao je i da u njegovu uredu na zidu stoji pravilo svih religija svijeta koje se, kazao je, može svesti u jednu rečenicu: Ne čini drugima ono što ne želiš da oni čine tebi. </p>
<p>[B. Valentić]</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Od 1. siječnja veća plaća za 225.000 zaposlenika</p>
<p>Ministar financija najavio je i automatsko povećanje socijalnih naknada i davanja, što obuhvaća među ostalim i porodiljne neknade, a odnosi se na još oko 400.000 ljudi</p>
<p>Proračunska će se osnovica od 1. siječnja iduće godine povećati na 4819,66 kuna, što je u odnosu na sadašnju visinu osnovice (4546,80 kuna) povećanje za 272,81 kunu. </p>
<p>»Povećanje osnovice je ranije najavljeno i dogovoreno sa socijalnim partnerima. A 225.000 djelatnika koji plaću primaju iz državnog proračuna to će povećanje osjetiti na plaćama isplaćenima u siječnju«, kazao je ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade u četvrtak. Vezano za to, najavio je i automatsko povećanje socijalnih naknada i davanja, što obuhvaća još oko 400.000 ljudi. Ujedno, to je vezano i za mjere iz populacijske politike, što znači da će porasti rodiljne i druge naknade.</p>
<p>Hrvatski potrošači bi trebali uskoro biti još bolje zaštićeni. Hrvatska je vlada, naime, podržala Nacrt prijedloga o zaštiti potrošača kojim se reguliraju prava na zaštitu gospodarskih i pravnih interesa potrošača, pravo na njihovu zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na udruživanje, ali i pravo na edukaciju. </p>
<p>Zakonski tekst, koji se usklađuje s europskim pravnim dosezima u zaštiti potrošača, do detalja regulira pitanje isticanja cijena i usluga i onoga što će biti precizirano na deklaraciji. Također će se precizirati prodaja izvan poslovnih prostorija trgovaca, ali i prodaja na daljinu - putem kataloga, televizije, elektroničke pošte. Novost je što će se regulirati korištenje potrošačkog zajma iz kojih će se izbaciti nepoštene odredbe o potrošačkim ugovorima. Ministar gospodarstva Branko Vukelić kazao je da se u tri godine, koliko Hrvatska ima Zakon o potrošačima, pokazala potreba da se spomenute odredbe preciziraju. </p>
<p>Vlada je prihvatila Godišnje izvješće o poslovanju društva u većinskom vlasništvu države u 2005. Riječ je o devetnaest javnih društava u državnom i u pretežno državnom vlasništvu, koja su u 2005. ukupno zabilježila blago povećane dobiti za dva posto u odnosu na 2004. U apsolutnom iznosu najveću dobit ostvarilo je društvo Ina d.d., i to u visini 892,1 milijuna kuna, što ujedno čini čak 52 posto ukupne dobiti tih 19 društava. Slijede Hrvatska elektroprivreda d.d. s udjelom dobiti od 26 posto, te Croatia osiguranje d.d s udjelom dobiti od šest posto. Ministar financija Ivan Šuker kazao je da su uspješno poslovale Hrvatske šume (za 48 posto više u odnosu na godinu prije), Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. (i to za čak 19 puta u odnosu na 2004.), te Jadranski naftovod d.d. (za 36 posto). Ina, iako najuspješnija među državnim poduzećima, ipak je u odnosu na 2004. dobit smanjila za devet posto. To se dogodilo i Jadroliniji, Narodnim novinama d.d., Hrvatskoj radioteleviziji te Hrvatskoj lutriji. S iskazanim gubitkom u 2005. poslovala su tri društva - Croatia Airlines, Vjesnik d.d. i Plovput. </p>
<p>Ministar Šuker demantirao je izjavu čelnog SDP-ovca Ivice Račana da Vlada u ovoj godini nije ništa investirala u Hrvatske željeznice. »Investirali smo 1,1 milijardu kuna, i to za infrastrukturu i prometna sredstva«, kazao je ministar financija. Također, uz Izvješće o realizaciji Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara u tekućoj i Prijedlog programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara u idućoj godini, prihvaćen je i prijedlog utvrđenih prioriteta raspodjele vozila vatrogasne namjere jedinicama lokalne samouprave. Ministar unutarnjih poslova Ivica Kazao je da je riječ o dodjeli 18 vatrogasnih vozila za 17 gradova.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Treba pomoći djeci onih koji su se najviše žrtvovali</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Učenici VII. gimnazije i ove su godine uoči božićnih blagdana ugostili kardinala Josipa Bozanića. Na upit učenika - kakav je stav Crkve o odluci Ustavnog suda kojom se ukidaju povlastice izravnog upisa u srednje škole, visoka učilišta i fakultete djeci branitelja, Bozanić je odgovorio kako - ne ulazeći u pitanja sudstva - smatra da svaka zemlja, nakon oslobođenja, na poseban način mora biti od pomoći djeci onih koji su se najviše žrtvovali za tu svrhu. »Želeći poštivati ravnopravnost svih, nadam se kako će Vlada naći rješenje i pomoći djeci branitelja«, istaknuo je. Odgovorio je i na pitanje o celibatu - rekavši kako su svećenici pozvani da izaberu, a oni koji smatraju da to ne mogu, neka niti ne idu u tom smjeru. Obrazložio je i stav Crkve o radu nedjeljom, rekavši kako se nada da će Vlada uskoro donijeti zakonske regulative i o tom pitanju. [A. Ko.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Bivši branitelji dobili pravo na dionice </p>
<p>Svi »Đurinci« koji su 1993. bili angažirani u obrani Domovine sada mogu kupiti dionice uz povlaštene uvjete </p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Puno prije nego su očekivali, radnicima »Đure Đakovića« koji su Hrvatskom fondu za privatizaciju podnijeli zahtjev za naknadni upis dionica Đuro Đaković Holdinga po povlaštenim uvjetima, ovih je dana stigao pozitivan odgovor.</p>
<p>Naime, radnici koji su početkom devedesetih godina bili uključeni u obranu zemlje te nisu uspjeli ostvariti pravo kupovine dionica Holdinga po povlaštenim uvjetima. </p>
<p>Stoga je Klub Specijalnih vozila Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata početkom studenoga zahtjev, koji se temelji na pozitivno riješenom slučaju iz 1996., poslao ministrici branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti Jadranki Kosor te HFP-u. </p>
<p>Slijedom pozitivnog očitovanja Fonda, svi »Đurinci« koji su u doba privatizacije, odnosno 1993., bili angažirani u obrani Domovine sada mogu sklopiti ugovor o kupnji dionica u protuvrijednosti od 20.000 njemačkih maraka, uz povlaštene uvjete. To podrazumijeva obročnu otplatu do 20 godina, uz osnovni popust od 20 posto plus jedan posto za svaku godinu radnog staža, ili jednokratno uz 50 posto popusta. U regionalnom povjereništvu Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) procjenjuju da je u vrijeme pretvorbe oko 1200 »Đakovićevih« radnika bilo u Hrvatskoj vojsci ili MUP-u. </p>
<p>Dodao je da svi zainteresirani, zahtjev moraju podnijeti pojedinačno. </p>
<p>Antun Štivić, regionalni povjerenik SMH-a, poručio je da će to pravo pokušati izboriti i za djecu ili supružnike poginulih branitelja, kao i za one koji ga nisu maksimalno iskoristili. Na taj bi način radnici-bivši branitelji došli do 25 postotnog ili čak većeg udjela u Holdingu. [Anita Benić]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Nužno je smanjiti uvoz </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska godišnje uveze voća u vrijednosti od 150 milijuna eura, a cilj je smanjiti taj uvoz na nekih 50 milijuna eura te ostvariti izvoz voća u vrijednosti od 400 milijuna eura, istaknuo je glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković na redovitoj sjednici Sabora te zajednice. Ivković smatra da hrvatski voćari mogu ostvariti taj cilj, no nužno je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede doraditi Operativni program podizanja novih nasada voćnjaka. </p>
<p>Voćari nisu zadovoljni dinamikom provođenja spomenutog programa, kazao je i objasnio da se novi nasadi podižu, no osnovna zamjerka je što ljudi dižu male površine pa onda ne mogu koristiti suvremenu tehnologiju kojom bi se povećala proizvodnja. </p>
<p>»Da bi Hrvatska mogla ići u izvoz voća, mora proizvoditi one vrste s kojima ima komparativne prednosti, a to su višnja maraska, domaće sorte maslina poput oblice te šljive bistrice«, kazao je Ivković. Stoga je potrebno podići minimalno 10.000 hektara novih nasada višnje maraske, 10.000 do 15.000 hektara maslina oblica te nove nasade šljive bistrice.</p>
<p>Predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić podsjetio je na probleme koje muče domaće voćarstvo - nisku proizvodnost, male površine i veliku raspršenost nasada, nedovoljnu primjenu modernih tehnologija u proizvodnji te slabu organiziranost tržišta. [Hina]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061222].
|
