NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060522].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 144637 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.05.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>O ocjeni studenata ovise radna mjesta profesora</p>
<p>Rezultati studentske ankete trebali bi upozoriti na nedostatke i utjecati na poboljšanje kvalitete nastave</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od ponedjeljka do petka studenti prvih godina studija (»bolonjska generacija«) imat će priliku prvi put ocijeniti svoje nastavnike i njihove kolegije. </p>
<p>Na 125.000 anketnih listića oko 20.000 studenata ispisivat će svoje dojmove o nastavniku te kvaliteti izvedbe cjelokupne nastave na svakom predmetu. </p>
<p>Pod studentskim povećalom naći će se više od 1200 nastavnika Sveučilišta u Zagrebu. Anketa će biti anonimna, a svaki nastavnik dobit će uvid u svoje ocjene nakon ljetnih ispitnih rokova.</p>
<p>Studentska anketa je jedna od aktivnosti projekta Ustroja sustava upravljanja kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu koji sufinancira Nacionalna zaklada za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvitak Hrvatske, a voditelj projekta je profesor Mladen Andrassy.</p>
<p>»Rezultati studentske ankete trebali bi upozoriti na nedostatke i teškoće u nastavi te utjecati na poboljšanje kvalitete nastave«, kaže Andrassy. </p>
<p>Međutim, dodaje on, studentska ocjena ubuduće će biti i jedan od elemenata pri reizboru nastavnika. Naime, pri reizboru koji profesori prolaze svakih pet godina, važnu ulogu imat će upravo ocjena koju profesor dobiva od studenata za kvalitetu izvedbe nastave. Andrassy ističe da je cilj uvesti kontinuirano ocjenjivanje nastavnika i kolegija.</p>
<p>Studentska anketa proširit će se na sve godine studija i sve profesore kako bi svaki od njih bio ocijenjen najmanje dvaput u pet godina. Te bi se ocjene uvrštavale u kriterije reizbora. </p>
<p>To će, smatraju pojedini nastavnici, natjerati nemarnije profesore da se više posvete svojim studentima. </p>
<p>»Vjerujem da će studenti iskreno ocijeniti rad svojih profesora, odnosno nagraditi one kojima su zadovoljni, ali isto tako kazniti one koji se ne pojavljuju na konzultacijama i predavanjima, te su nefleksibilni prilikom određivanja datuma ispitnih rokova«, kaže dugogodišnji profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. </p>
<p>Statistička obrada anketnih listića provodit će se na razini Sveučilišta do sredine srpnja, a podaci će se pripremati za svaki fakultet posebno. Rezultati će se dostavljati svakom fakultetu tako da će identifikacija nastavnika i njihovih kolegija biti šifrirana, a šifre će biti posebno dostavljene svakom dekanu. </p>
<p>Slične ankete provodit će se kontinuirano i na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, a neka od njih (poput osječkoga) već imaju pravilnike o anketiranju studenata. </p>
<p>Posljednja pilot-anketa provedena je na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1997/98., kad su profesori od studenata dobili prosječnu ocjenu - trojku. Od tada do danas neki su fakulteti u Hrvatskoj kontinuirano provodili ankete među svojim studentima. Anketom provedenom prije dvije godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, čak 43 posto studenata ocijenilo je osoblje u referadama neljubaznim i nekorektnim.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nema rasprodaje Hrvatske u pregovorima</p>
<p>Kad je riječ o zaštiti hrvatske obale, jedinice lokalne uprave i samouprave moraju uvesti reda i zaštititi prirodna bogatstva, ali ne samo od stranaca nego i od nas samih, koji se često ne pridržavamo pravila</p>
<p>S ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović razgovarali smo nakon što je Hrvatska izabrana u UN-ovu komisiju za izgradnju mira. Taj događaj drži se jednim od većih diplomatskih uspjeha na putu snažnije afirmacije Hrvatske na međunarodnom planu.</p>
<p>• Hrvatska pojačava međunarodne aktivnosti. Protivnici ovakvih aktivnosti tvrde ili da će to narušiti suverenitet ili navući međunarodni terorizam na zemlju. Mislite li da je to realno?</p>
<p>- Mislim da takve teze apsolutno ne stoje. Ni jedna se zemlja danas ne može nadati da će samoizolacijom iz usklađenog djelovanja međunarodne zajednice izbjeći prijetnje. Pritom ne mislim samo na međunarodni terorizam nego i na druge prijetnje sigurnosti poput trgovine ljudima i oružjem. Primjerice, jedna od nedavnih globalnih prijetnji bila je pandemija ptičje gripe u odnosu na koju moramo također surađivati s drugim zemljama u pravodobnom izvješćivanju i razmjenom iskustava na koji se način boriti protiv toga. Evo, bila sam nedavno u Afganistanu. Svi sudionici misija tamo su na dragovoljnoj osnovi. Nitko Hrvatsku ne može natjerati na međunarodnu misiju ako to ne želi. UN je, kao i NATO, organizacija suverenih država. Kad Hrvatska postane članica NATO-a, nitko je neće moći prisiliti da pošalje svoje vojnike u Irak ili bilo gdje drugdje ako to ne želi. Kao članica NATO-a, Hrvatska neće izgubiti pravo odlučivanja, to su jednostavno krive pretpostavke. Članstvo u NATO-u za Hrvatsku znači pridruživanje najprestižnijem političko-sigurnosnom savezu na svijetu. Politički, ono je priznanje da Hrvatska pripada krugu zemalja s najvišim demokratskim i društvenim standardima. Obrambeno, riječ je o dokazano najučinkovitijem i najracionalnijem sustavu kolektivne sigurnosti. Gospodarski, može se očekivati da će članstvo u NATO-u osnažiti percepciju Hrvatske kao pouzdanog odredišta za strane investicije.</p>
<p>• Je li ovako pojačana međunarodna aktivnost Hrvatske među ostalim pridonijela i dolasku američkog potpredsjednika Dicka Cheneyja Hrvatskoj?</p>
<p>- Svakako. Dolazak američkog potpredsjednika u Hrvatsku prije svega je priznanje napretka koji je Hrvatska ostvarila u provedbi sveobuhvatnih reformi, te je na taj način postigla zavidan napredak u euroatlantskim integracijama na području jugoistočne Europe, čime se pozicionirala kao zemlja predvodnik u regiji. Hrvatski put može biti dobar primjer drugima jer je Hrvatska doista postala politički i gospodarski model u tom smislu. Mi želimo profilirati regionalno liderstvo kroz Jadransku povelju, ali i kroz predsjedanje SEECP-om, koje smo upravo preuzeli. Cheneyjev dolazak je svakako i dokaz uzlaznih bilateralnih odnosa sa SAD-om koji su kontinuirano sve bolji. </p>
<p>• Europska unija je uvela novu metodologiju u pregovorima preko mjerila (benchmarks) kojima se kroz rješavanje nekih zakonskih ili praktičnih rješenja uvjetuje početak i završetak pregovora o pojedinim poglavljima. Može li to Hrvatsku usporiti?</p>
<p>- Od samog početka pregovora pozdravljam mehanizam mjerila jer smatram da nam to može samo pomoći u izvršavanju naših obveza. No, nije riječ o novoj metodologiji, jer je isti pristup, ali ne tako strukturiran i transparentan, korišten i u prijašnjim proširenjima. Mehanizam mjerila je samo formaliziranje uhodane prakse. Njihova primjena nam omogućava da kad završimo pregovore, možemo ustvrditi kako smo zaista spremni jer smo ispunili sva postavljena mjerila, bilo za otvaranje ili zatvaranje pregovora u pojedinim poglavljima. No, držimo da mjerila moraju biti realna i ostvariva.</p>
<p>• Što je s problemom diskriminacije na tržištu nekretnina?</p>
<p>- Iako pojedine članice EU-a iznose primjedbe na hrvatski sustav stjecanja prava vlasništva stranaca nad nekretninama u smjeru njegove navodne diskriminatornosti, s time se ne mogu složiti. Hrvatsko zakonodavstvo je u tom pogledu vrlo jasno: ako postoji utvrđeni reciprocitet, uvidom u unutarnje zakonodavstvo i praksu određene države u postupanju prema hrvatskim građanima, građani tih država mogu kupovati nekretnine i u Hrvatskoj uz ista ograničenja koja se odnose i na hrvatske građane. Još jednom moram naglasiti da se takav režim odnosi isključivo na strane fizičke ili pravne osobe, dok hrvatske pravne osobe čiji su vlasnici stranci, mogu slobodno stjecati nekretnine. Drugo pitanje je trajanje postupka utvrđivanja reciprociteta i davanja suglasnosti za stjecanje nekretnina strancima. Taj postupak se definitivno mora ubrzati i u tom smo pravcu pristupili pripremama za njegove izmjene. No, on se provodi nediskriminatorno.</p>
<p>Pri određivanju pregovaračkih pozicija, treba polaziti od obveza koje je Hrvatska preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. SSP nas obvezuje na punu liberalizaciju tržišta nekretnina 1. veljače 2009. godine. To znači da će Hrvatska, postala tada članica ili ne, morati potpuno otvoriti tržište nekretnina. Budući da su odredbe SSP-a vrlo konkretne, i nepovoljne, za razliku od europskih sporazuma koje je imala većina država iz prošlog vala proširenja, Hrvatska će morati uložiti dodatne napore u pregovorima. </p>
<p>• U Hrvatskoj se strahuje da će doći do opće rasprodaje kad se tržište liberalizira?</p>
<p>- Ti strahovi nemaju temelja. Ono što je u državnom vlasništvu, a to su šume, velik dio poljoprivrednog zemljišta i otoci, neće se prodavati, nego će se eventualno davati koncesije. Kad je pak riječ o privatnom vlasništvu, složit ćete se da ljudima ne možete nametati kome će i kada prodati svoje privatno vlasništvo. Nepovredivost privatnog vlasništva jedno je od temeljnih prava čovjeka. Treba ipak naglasiti da prodajom određene nekretnine ona ne odlazi iz Hrvatske, nitko je neće otuđiti. Na nju će se plaćati porez. </p>
<p>Ono što nam mora ostati kao temeljni cilj jest zaštititi hrvatske građane od rasta cijena, čime bi bili diskriminirani u odnosu na ostale građane EU-a, i da ne bi mogli zbog visokih cijena ravnopravno sudjelovati na tržištu s ostalima. Ili da su prisiljeni prodavati nekretnine kako bi zaradili novac. Nije tajna da su pojedine države u pregovorima stoga dogovorile opću ekonomsku zaštitnu klauzulu kojima su na određeno vrijeme ograničile prava stranaca. To ćemo svakako pokušati i mi, iako polazimo od neusporedivo lošije početne pozicije.</p>
<p>• Ova područja se ipak najvećim dijelom štite domaćim zakonodavstvom, zar ne?</p>
<p>- Točno. U hrvatskom zakonodavstvu postoji niz nediskriminatornih rješenja kojima se štite prirodna bogatstva, posebice hrvatska obala i otoci. Kad je riječ o zaštiti hrvatske obale, jedinice lokalne uprave i samouprave moraju uvesti reda i zaštititi prirodna bogatstva, ali ne samo od stranaca, nego i od nas samih, koji se često ne pridržavamo pravila.</p>
<p>• Kad će Hrvatska završiti pregovore?</p>
<p>- Naša ambicija je završiti pregovore što je moguće prije. Imajući u vidu iskustva država iz prošlog vala proširenja, vjerujemo da je pregovore moguće završiti u razdoblju od dvije i pol do tri godine. Brzina nam je naravno bitna i moram naglasiti da brzina i kvaliteta nisu inkompatibilni u tom procesu. Međutim, u tom je smislu potrebno reći da je naš pristup kombinacija brzine i kvalitete, ambicije u ostvarivanju ciljeva i realnosti u procjeni vlastitih mogućnosti, ali i spremnosti EU-a na primanje novih članica.</p>
<p>Naša odgovornost i obveza</p>
<p>• Kakvi su vaši dojmovi nakon posjeta našim vojnicima u Afganistanu?</p>
<p>- Kad s našim djevojkama i momcima provedete neko vrijeme, vidite koliko je ljudski pomoći. Shvatite zapravo koliko se tu čini dobra. Ti momci i djevojke ne sudjeluju samo u osiguravanju konvoja i stranih dužnosnika. Oni vrlo aktivno sudjeluju u izgradnji temelja da bi Afganistan mogao razvijati civilno društvo. Riječ je o aktivnostima kojima se želi pomoći afganistanskoj vladi i narodu da preuzmu kormilo države. Kad vidite kako izgleda kanalizacija, blato koje se skuplja uz cestu, kad vidite djecu bez škola nego uče pod šatorima, onda vidite koliko možete pomoći uz minimalna ulaganja i unijeti tako velike promjene. Mislim da je tu naša odgovornost i obveza. To, naposljetku, može pridonijeti ugledu Hrvatske.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vrlo izvjesno dopisno glasovanje za dijasporu</p>
<p>Razmatraju se mogućnosti da se predizborne koalicije ili u potpunosti zabrane ili samo destimuliraju povišenjem izbornog praga s pet na osam posto</p>
<p>Do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ostalo je nešto manje od godine i pol dana, a prema najavama vodećih državnih dužnosnika, izbori će se održati po Izbornom zakonu donesenom uoči izbora 2000. godine. </p>
<p>Time će Zakon proći i svoju treću provjeru, no vrlo je izvjesno da će pretrpjeti izvjesne promjene, premda se neće mijenjati najvažnija odredba kojom se definira podjela Hrvatske na 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika te postojanje liste za dijasporu i zastupnike nacionalnih manjina. Iz HDZ-a tako najavljuju da će predložiti uvođenje prava dopisnoga glasovanja, čime hrvatski iseljenici ne bi morali glasovati u diplomatskim predstavništvima, nego bi glasačke listiće mogli slati poštom. Isti prijedlog uputit će i HSP koji najavljuje i još dvije izmjene. Prema riječima člana Predsjedništva HSP-a Pere Kovačevića, pravaši će predložiti zabranu predizbornih koalicija tako da bi svaka stranka na izbore morala izlaziti samostalno, po uzoru na Njemačku. Time bi se smanjile šanse za prelazak praga manjim strankama, ali bi se mogao smanjiti i uspjeh većih koje često sastavljaju zajedničke liste računajući na »sinergijski učinak«. Pravaši smatraju da broj potpisa građana nužan za kandidiranje nezavisnih lista s 500 treba povećati na 3000 kako se više ne bi događalo da neka lista na izborima dobije manje glasova nego što je uoči kampanje skupila potpisa. Zabranu predizbornih koalicija spominju i u HDZ-u, čiji čelnici još nisu raščistili treba li takva stranačka grupiranja u potpunosti zabraniti ili tek destimulirati povišenjem izbornog praga s pet na, primjerice, osam posto. </p>
<p>U saborskoj proceduri su trenutačno dva prijedloga izmjena Izbornog zakona. Nezavisni zastupnik Ivo Banac predlaže podjelu Hrvatske na 12 jedinica nejednake veličine te uvođenje Hare-Niemeyerove metode za preračunavanje glasova u mandate koja pogoduje manjim strankama. </p>
<p>Prema prijedlogu HNS-a, Hrvatska bi se podijelila na šest velikih izbornih jedinica, a one bi se dijelile na 20 do 30 okruga. Stranke bi imale kandidate u svim okruzima, a u slučaju prelaska praga na razini izborne jedinice, koji bi varirao od 3,5 do pet posto, u Sabor bi ulazili oni kandidati koji su u svom okrugu ostvarili najbolji rezultat. HNS predlaže ukidanje liste za dijasporu i da Hrvati s prebivalištem izvan Hrvatske glasuju ondje gdje su zadnje prebivalište imali oni ili njihovi roditelji, ili po svom izboru.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Primoštencima dužan 200.000 kuna</p>
<p>Dvadesetak privatnih iznajmljivača spremaju kaznenu prijavu protiv vlasnika šibenske turističke agencije koji im duguje za prošloljetne ugovorene angažmane</p>
<p>Naglo gašenje turističkih agencija, koje njihov vlasnik i osnuje s ciljem da pokupi novac, srećom nikad nije zaživjelo u Hrvatskoj. Međutim, stotine takvih primjera zabilježeno je u Češkoj, Rusiji, Mađarskoj i Sloveniji, gdje su komitenti ostali bez zarade dok su vlasnici agencija uglavnom prošli nekažnjeno.</p>
<p>»U Hrvatskoj vrlo malo agencija propada na takav način. U posljednjih desetak godina zabilježili samo dva slučaja u kojima su vlasnici ugašenih agencija ostali dužni silne iznose. Kod nas se agencije gase, ali više-manje čistih računa« tvrdi Ivan Pukšar, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.</p>
<p>Dodaje kako je u tome Hrvatska najbolja u ovom dijelu Europe, za razliku od, primjerice, Mađara kod kojih je bilo mnogo slučajeva da se promet agencija »napuše« do krajnjih granica, a da onda vlasnik - nestane. U skladu sa zakonom, naše agencije moraju uplaćivati jamčevno osiguranje kako bi, ako agencija propadne, putnici mogli doći do svog novca. Međutim, dvadesetak privatnih iznajmljivača soba i apartmana iz Primoštena upravo spremaju kaznenu prijavu protiv vlasnika šibenske turističke agencije »Riva« Ivana Rore. On im, tvrde, duguje gotovo 200.000 kuna za prošloljetne ugovorene angažmane.</p>
<p>»Meni Rora duguje samo za dvije rate, a mojim susjedima po više desetaka tisuća kuna. Svi smo očajni jer smo prevareni i ne znamo kako doći do svog novca«, jada se Ivo Kolanović iz Primoštena.</p>
<p>»U listopadu nam je Rora pismeno odgovorio da nam ne može isplatiti dug jer je imao pad operativnog sustava. Potom da još nije naplatio od inozemnih agencija, te je na kraju naveo da će nam podmiriti dugovanja. No, do danas ništa«, kaže Kolanović koji je u turističkom uredu dobio potvrdu da su inozemne agencije Rori uredno platile sve aranžmane.</p>
<p>Rorine podružnice u Primoštenu više nema, a ni Vjesnik ga u višednevnoj upornoj potrazi nije uspio pronaći ni na jednoj od naznačenih adresa i telefonskih brojeva.</p>
<p>Davorka Skorin iz primoštenske turističke zajednice kaže da su im poznata »Rivina« dugovanja, ali kako tražiteljima ne mogu pomoći jer su s Rorom potpisali valjane ugovore. Ljudima je, navodno, rekao da ga mogu tužiti, ali neće moći ništa naplatiti jer njegova imovina više ne glasi na njega. </p>
<p>Primoštenci, inače, rade sa šest agencija s kojima nemaju nikakvih problema. </p>
<p>»U našoj evidenciji je 500 registriranih iznajmljivača i još dvjestotinjak koji za svoje objekte nemaju građevinske papire. Kućna radinost raspolaže s 5090 smještajnih jedinica«, ističe Davorka Skorin.</p>
<p>Ksenija Grubišić, direktorica šibenske turističke zajednice ističe da se sve češće pojavljuju gosti za koje nitko ne zna čijim posredstvom dolaze, a vjeruje se kako je ipak riječ o agencijama. Ljudi se žale, ali je očito da se u tu problematiku nije dublje »zaoralo«. </p>
<p>Anita Franin, direktorica Turističke zajednice Vodica kaže da kod njih djeluje 12 turističkih agencija koje pune 7700 smještajnih kapaciteta u kućnoj radinosti. Zasad nema nikakvih problema, a i boravišna pristojba plaća se uredno.</p>
<p>Inspektori zasad šute</p>
<p>O turističkim agencijama koje posluju sa strancima, vlasnicima vikendica i apartmana, inspektori zasad šute iako se dobro zna da sve veći broj turista, primjerice iz Mađarske i Češke, dolazi upravo putem 'divljih' agenata i agencija. U Murteru tako kažu da inspektori kontroliraju samo domaće iznajmljivače i agencije dok inozemni, bar zasad, nisu pod njihovom paskom.</p>
<p>Jadranka KlisovićDavor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Čudovišna štikla</p>
<p>PETRA BOIĆ PETRAČ</p>
<p>Kada je skupina Riva godine 1989. pobijedila na Eurosongu s pjesmom Rajka Dujmića »Rock Me«, složna Europa nije se »furala« na dobrosusjedske odnose. Dvanaestice smo dobivali jer su europske komisije ocijenile da smo najbolji. Nije bilo važno tko je kome susjed, niti koja od koje države iz nekog razloga treba političke bodove.</p>
<p>U ovom je desetljeću značenje Eurosonga postalo isključivo političko. Pjesma više ne pobjeđuje, glasovi se daruju prema zaslugama, a jedino što eventualno može pomoći pri pobjedi jest šokiranje. Zato su ove godine i pobijedili u čudovišta preodjeveni Finci, a prije osam godina izraelski transvestit.</p>
<p>Štiklica nam se u Zagreb vraća s osvojenim 13. mjestom. I svi će je zbog toga, pretpostavljamo, razapeti. No čemu sve to? Ipak je riječ o glazbenom festivalu minornoga značenja, u kojemu su lobiranje i politika ispred pjesme. Eurosong se pretvorio u paradu kiča i uglavnom katastrofalnih pjesama. Uostalom, nisu Talijani uzalud odavno rekli zbogom festivalu koji se bez njih činio nezamislivim!</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Smanjena nezaposlenost</p>
<p>DUBRAVKO GRAKALIĆ </p>
<p>U hrvatskom gospodarstvu događaju se pozitivne promjene. Državni statističari izračunali su, naime, da je smanjen broj nezaposlenih osoba, koji je danas pao ispod »magične« brojke od tristo tisuća, što je jedno od najvažnijih dosadašnjih postignuća u ekonomskoj politici Vlade dr. Ive Sanadera. Broj nezaposlenih danas je 291 tisuću, a važno je reći kako je taj podatak zabilježen prije sezonskih zapošljavanja u turističkoj industriji, koja će, preko ljeta, osigurati egzistenciju još tisućama »sezonaca«.</p>
<p> Nezaposlenost u Hrvatskoj trenutačno je najmanja u posljednjih sedam godina. Prema brojkama kojima raspolaže Hrvatski zavod za zapošljavanje, u 2000. godini u zemlji je bilo 357 tisuća nezaposlenih, 2001. imali smo 380 tisuća radnika bez posla, dok se za 2002. bilježi rekordna nezaposlenost od 389 tisuća ljudi. Godine 2003. zabilježeno je 329 tisuća nezaposlenih, koji se u 2004. smanjio na 309 tisuća. Prošle godine prosječno smo imali 308 tisuća nezaposlenih, da bi u početku 2006. statistika iskazala 291 tisuću nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti smanjena je sa 13,8 posto na 12,3 posto, odnosno za 17 tisuća osoba.</p>
<p> Ali, i ostali gospodarski pokazatelji pokazuju kako Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru. Na prošlotjednoj sjednici Vlade, premijer dr. Ivo Sanader iznio je važan podatak o gospodarskom rastu od 4,3 posto u prošloj godini, koji je omogućio rast bruto društvenog proizvoda na sedam tisuća eura po stanovniku. Po tome je Hrvatska pretekla neke nove članice EU, te se pokazala ekonomski snažnijom od Rumunjske i Bugarske, koje bi uskoro trebale ući u Uniju. Industrijska proizvodnja porasla je za 6,4 posto, dok je deficit državnog proračuna dvostruko manji nego prije godinu dana. Smanjen je i vanjski dug države, dok na zaduživanja privatnih osoba i tvrtki Vlada ne može utjecati. Porasli su i prihodi državnog proračuna, koji su 6,7 posto veći nego lani.</p>
<p> Sve to pokazuje kako Vladina gospodarska politika daje rezultate, što joj priznaju i drugi bitniji čimbenici na političkoj sceni. Jedan od njih je predsjednik Republike, Stipe Mesić, koji je pohvalio stopu smanjenja nezaposlenosti, rekavši kako očekuje da se ona nastavi nakon turističke sezone. </p>
<p> Recentni podaci, dakle, govore kako je hrvatsko gospodarstvo na putu oporavka, koji nije lagan, ali mjere koje poduzima Vlada pokazuju obećavajuće rezultate.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U tuđem dvorištu</p>
<p>Odakle mađarskim bespravnim graditeljima smionosti suprotstavljati se hrvatskim zakonima i europskim pravilima ponašanja? </p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Jeste li možda poželjeli vikendicu na Balatonu, tom »sjevernom moru« što može asocirati na ono negdašnje panonsko? Teško da netko, tko si može priuštiti kućicu ili bar apartmančić na istočnoj obali Jadrana, i pomišlja na Balaton osim u nekakvom turističkom obilasku.</p>
<p> Ali pretpostavimo da ima i takvih. Kako bi potencijalni hrvatski investitor ili graditelj apartmančića na Balatonu uspio ostvariti takvu svoju nakanu? Kao strani državljanin morao bi proći kroz dobranu proceduru stjecanja potrebnih dozvola, posebice onih građevinskih. A veliko je pitanje bi li tu svoju želju mogao konkretizirati.</p>
<p>Kako bi, međutim, Hrvat, koji pošto poto ipak želi ostvariti svoj naum, prošao da bespravno podigne vikendicu? Kao i drugdje u Europi gdje je bespravna gradnja nepoznat pojam. Poznato je, naime, da su neki iseljeni Hrvati pokušavali tu svoju domovinsku praksu prakticirati i u Europi, primjerice, u Švicarskoj, odakle su odmah zbog toga dobili stalni izgon, ili u Švedskoj gdje se zbog njih morao mijenjati i Zakon u koji nije bio ugrađen mehanizam postupaka prema takvim kršiteljima propisa, budući je bilo nezamislivo da nekome takvo što uopće može pasti na pamet.</p>
<p> Stoga su se Hrvati ipak vezali za vlastito tlo gdje su tu praksu dugo mogli nekažnjeno provoditi i tako postali primjerom onima iz Europe koji imaju želja svoje vikendice ili apartmančiće podići na hrvatskom dijelu Jadrana. Ako mogu domaći, zašto ne bi mogli i drugi, pomislili su neki Mađari i krenuli svojedobno u akciju. Gdje? Na Viru gdje se to s lakoćom moglo provesti. O nelegalnosti postupka nisu ni razmišljali. Što više učinili su to organizirano u trenutku kad je već najavljen obračun s bespravnim graditeljima i kada su već počela rušenja nelegalno podignutih objekata. Iako su to znali, zanašali su se tlapnjama da će Vir, taj najbesprizorniji hrvatski primjer masovne bespravne izgradnje, biti zaobiđen iako je upravo on istican kao najuništeniji obalni prostor. Zanijeli su se lakoćom izvedbe, uz pomoć domaćih posrednika, i unatoč najavama rušenja i u Viru, nastavili sa svojom nelegalnom djelatnošću. Radili su u tuđem dvorištu što doma nisu smjeli. Pa ako su i pomislili da je taj hrvatski prostor nekad bio dio zajedničke države te da će uskoro opet biti dijelom jedinstvene EU u kojoj je svima zajamčeno isto pravo, ipak su smetnuli s uma da »pravo bespravne izgradnje« ta Europa ne tolerira. </p>
<p>Sada kada je Hrvatska odlučila ponašati se sukladno s europskim pravilima ponašanja i kada je odlučno krenula rušiti tu bespravnu gradnju, ti kršitelji zakona najavljuju tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva »radi zaštite« svoje bespravno stečene »imovine«. Koje li smionosti! Svjesno ući u kršenje zakona i onda podizati tužbu protiv nadležnog Ministarstva države koja se, uvođenjem reda u vlastitome prostoru, dokidanjem neprihvatljive bespravne izgradnje i kažnjavanjem onih što rade protiv zakona, zapravo usaglašava s pravnim postupcima i ponašanjem u Europskoj uniji.</p>
<p> Misle li oni da Hrvatska ipak neće postati punopravnom članicom EU i da će ona za njih ostati tuđe dvorište u kojem mogu raditi ono što kod kuće ne smiju? Možda to i misle, ali su se prevarili.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="8">
<p>Zar i zbog vjetra treba poskupjeti struja </p>
<p>Gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži veći su nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije</p>
<p>BRANIMIR MOLAK</p>
<p>Nedavno smo preko Dnevnika obaviješteni da električna energija u Hrvatskoj mora poskupjeti zbog izgradnje vjetrenjača (privatnih poduzetnika) za proizvodnju električne energije. Tako bi se, kao navodno i u EU, i kod nas naplaćivao doprinos za izgradnju vjetrenjača.</p>
<p>Ta »informacija« konkurira vrlo sličnoj u kojoj je jedan od zagovornika uvoza nuklearnog otpada iz NE Krško, za što Hrvatska nema nikakve obveze, izjavio da Hrvatska neće moći u EU ako ne izgradi odlagalište za slovenski nuklearni otpad iz NE Krško (u Sloveniji su donijeli referendumom odluku da se otpad iz NE Krško neće odlagati u Sloveniji). </p>
<p>Političar, dugo godina jedan od glavnih kreatora energetske politike u Hrvatskoj, Goran Granić, poznat po svojim izjavama da su cijene energenata u Hrvatskoj socijalne, ponovio je to HTV-u dodajući da cijene moraju biti tržišne, odnosno više nego što su sada.</p>
<p> No, one su i sada u odnosu na kupovnu moć stanovnika osjetno više nego u zemljama Europe. Evo kako na njih utječe spomenuto »tržište«. Prema podacima Ministarstva gospodarstva u 2003. godini Hrvatska je predala potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde kilovata. Kako Ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu koju su potrošile same elektrane za proizvodnju struje - 0,606 milijardi kilovata, stvarna neto potrošnja struje (ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je manja i iznosi 13,417 milijardi kilovata. Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su, prema podacima Ministarstva, te godine bili 2,543 milijarde kilovata. Stoga je ukupno izgubljeno (gubici prijenosa i distribucije uvećani za samopotrošnju elektrana) 3,149 milijardi. Ta proizvedena, a zatim izgubljena električna energija čini u odnosu na neto električnu energiju predanu potrošačima vrlo visokih 23,5 posto. U zapadnoeuropskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina gotovo osam posto električne energije predane potrošačima i trend im je smanjivanja.</p>
<p> Radi usporedbe sa spomenutim gubicima treba navesti da je cijela industrija u Hrvatskoj te godine potrošila svega 3,133 milijardi kilovata. Dakle, gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži su veći nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije. Pojedinih (kišnih) godina spomenuti gubici čak su veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj. Sva kućanstva u Hrvatskoj su 2003. potrošila 5,694 milijardi kilovata, odnosno gubici su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne energije u kućanstvima, a sada se teret tog »tržišnog« rada i nadalje želi prelamati još višim cijenama električne energije na kućanstvima - zbog nečijih vjetrova.</p>
<p>Golemi gubici struje utječu na prekomjerno visoku cijenu struje za kućanstva - osjetno je poskupljuju, jer osim potrošnje kućanstva moraju platiti i izgubljenih 3,149 milijardi kilovata. Vrijedi spomenuti da je sav preostali iskoristivi hidropotencijal za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj oko 3 milijarde kilovata, odnosno da se izgradnjom svih mogućih novih hidroelektrana ne bi uspjelo proizvesti električne energije toliko koliko se u HEP-u izgubi. </p>
<p> Proizvodnjom, a zatim prekomjerno izgubljenom električnom energijom, ako se proizvodi u termoelektranama, zagađuje se okoliš, no zanimljivo je da se tzv. zelene udruge u Hrvatskoj protiv toga ne bune, a žele struju iz vjetroelektrana. Uz tolike gubitke struje fantazira se o izgradnji vjetrenjača koje danas u svijetu (zajedno s geotermalnim i solarnim elektranama), proizvode manje od 0,5 posto ukupno proizvedene umrežene električne energije. Uz to žele na osnovi »potrebe« za gradnjom privatnih vjetrenjača podići ionako prekomjerne cijene električne energije.</p>
<p>Neka u Hrvatskoj, ako ih privatni poduzetnici uspiju izgraditi, proizvedu vjetrenjačama čak i dva puta više struje od svjetskog prosjeka, odnosno čak jedan posto u odnosu na današnju proizvodnju struje u Hrvatskoj, to bi iznosilo tek 120 milijuna kilovata. To bi bila tek šesnaestina struje danas nepotrebno izgubljene (2 milijarde kilovata) u Hrvatskoj.</p>
<p>Autor je doktor tehničkih znanosti i magistar </p>
<p>nuklearne i atomske fizike.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zašto se Ženska mreža boji crkvenog nauka</p>
<p>Ako je Ženska mreža toliko uvjerena u svoje stavove u svezi moralnih pitanja, zašto im je onda u interesu da se ugovori sa Sv. Stolicom raskinu ili da se ukine vjeronauk u školama </p>
<p>PAVLE PRIMORAC</p>
<p>Svaka dobronamjerna osoba koja želi upoznati Crkvu kao hijerarhijski princip, ali i kao zajednicu vjernika, može posegnuti za biblijskim izvorima, drevnim spisima apostolskih i crkvenih otaca, crkvenim dokumentima. Jedan od tih crkvenih dokumenata je dogmatska konstitucija o Crkvi Drugoga vatikanskog koncila »Lumen gentium« - »Svjetlo naroda«. Prvi redci tog koncilskog dokumenta sasvim jasno svjedoče:»Svjetlo naroda je Krist i zato ovaj Sveti Sabor sabran u duhu svetom žarko želi da njegovom svjetlošću, koja odsijeva na licu Crkve, rasvijetli sve ljude navješćujući Evanđelje svakom stvoru«. Taj koncilski citat može zvučati poprilično apstraktno i zbog toga valja postaviti konkretno pitanje na koji način Crkva naviješta Evanđelje? Prije svega dijeljenjem sakramenata, propovijedima, župnom katehezom i školskim vjeronaukom, organiziranjem župnih zajednica, karitativnim djelovanjem itd.</p>
<p> Kad se Crkva u jednoj državi nalazi u konkretnim demokratskim prilikama, normalno je da se u svakoj civiliziranoj i demokratskoj zemlji potpisuju ugovori između Sv. Stolice i države u kojoj Crkva djeluje. Time se želi pokazati civilizacijski doseg neke države koja te ugovore potpisuje, ali i Crkve koja u dogovoru s kompetentnim institucijama vlasti želi organizirati pastoralno djelovanje.</p>
<p> U Republici Hrvatskoj potpisana su četiri takva ugovora prije osam godina - 1998. Crkva na temelju njih može neometano obavljati svoje poslanje u toj, većinsko katoličkoj zemlji. I ti ugovori imaju veliku pravnu snagu te je obveza obje strane potpisnice da se kvalitetno provode.</p>
<p> Ženska mreža, koja obuhvaća 48 ženskih udruga, od kojih svaka ima po nekoliko članova, uputila je pismo premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu u kojoj zahtijevaju, između ostalog, da se raskinu ugovori sa Sv. Stolicom, ukine vjeronauk u školama, Crkvi zabrani da izriče svoj stav u vezi pobačaja, seksualnog odgoja itd. Čim je takva inicijativa izazvala negativnu reakciju, čak i nekih lijevo-liberalnih stranaka, pokazuje koliko je u svojoj biti besmislena. Ako je Ženska mreža toliko uvjerena u svoje stavove u svezi moralnih pitanja, postavlja se pitanje zašto je njima u interesu da se ugovori sa Sv. Stolicom raskinu ili da se ukine vjeronauk u školama? Zašto se toliko boje crkvenoga nauka? Odgovor je jednostavan - utjecaj Crkve im smeta. Ako živimo u demokratskom društvu, one imaju pravo u javnosti i medijima pokretati svoje inicijative, stavove i razmišljanja, aktivno djelovati da se njihovi nemoralni stavovi artikuliraju u javnosti, isto kao što i Crkva svojim navještajem artikulira Kristov nauk u javni život. </p>
<p>Crkva nikome ništa ne zabranjuje. Ona samo daje prijedloge u skladu sa svojim naukom, pa i u pitanju seksualnog odgoja, na vjeronauku uči djecu ljubiti Boga i bližnjega, prihvaćati svakoga čovjeka, imati osjećaj za izvornu Ljubav - za Krista. Ako to njima smeta, onda bi se ta inicijativa Ženske mreže mogla protumačiti kao sekularistički militantna. To je duboka nehumanost prema Crkvi koja ne čini ništa drugo nego iznosi svoj stav u javnosti, pokušava reći svoje mišljenje na donošenje nekog zakona, kao što to mogu i sve druge vjerske zajednice i građanske udruge, pa i Ženska mreža. </p>
<p>S progonima je Crkva bila jača i stabilnija, jer takav je njen habitus. Stoga joj sigurno neće naškoditi i bojovno djelovanje Ženske mreže.</p>
<p>Autor je katolički</p>
<p> publicist iz Požege.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kongresni turizam </p>
<p>U Vjesniku od 15. svibnja objavljen je članak »Hrvatskoj je potreban kongresni centar za 5000 ljudi«. Zanimljivi su podaci izneseni u tom tekstu, primjerice da je 2005. godine u Hrvatskoj održano 2207 kongresa, da je na njima bilo 303.668 sudionika i da je svaki od njih u prosjeku potrošio 370 eura na dan. Ukupna svota dakle, prelazi 11 milijuna eura u toj godini.</p>
<p> U tekstu se, pak, navodi da je u Beču 2004. bilo 219 kongresa, da su u Austriji sudionici kongresa trošili nešto manje nego kod nas, a ukupni utržak Austrije na osnovi kongresnog turizma u navedenoj godini iznosio je 415 milijuna eura! Dakle, 37 puta veći utržak od našeg. Koliko je to u Austriji kongresa bilo u jednoj godini? A zar je moguće da je svakog dana, uključivši i nedjelje, nastajalo šest kongresa i u našoj zemlji? </p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ,ZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nema ispisa, ali ni lozinke</p>
<p>Pretplatnici T-Coma su uz račun za ožujak dobili i popratne letake za nove dodatne usluge, među kojima se nalazio i onaj o WebBill usluzi, koja omogućava detaljan pregled mjesečnoga telefonskog prometa preko Interneta, a ne kao do sada ispisom. </p>
<p>Prema naputku u letku, odmah (sredina travnja!) odlazim u T-Centar u Samoboru i ostavljam svoje podatke za aktiviranje predmetne usluge. Dobivam informaciju da ću lozinku za pristupanje WebBill usluzi dobiti poštom, kroz par dana na kućnu adresu. Prođe od toga par tjedana, ali lozinke nema pa prije tjedan dana pozivam službu za pomoć korisnicima gdje dobivam informaciju da sam predmetnu lozinku trebao dobiti odmah u T-Centru prilikom predavanja svojih podataka, ali eto kako nisam, nema problema, poslat će mi je poštom. Prođe par dana, lozinke i dalje nema, pa ponovo zovem i dobivam informaciju da ću ja ipak morati ponoviti svoje hodočašćenje u T-Centar, jer lozinku ipak ne mogu poslati!?</p>
<p>A propos, u letku je bilo najavljeno da će aktiviranjem usluge WebBill prestati slanje ispisa uz mjesečni račun. Ta je usluga vrlo uredno uskraćena odmah i uz račun za mjesec travanj ispisa nema!</p>
<p>ŽELJKO BUBANKO,SAMOBOR</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tunel od Gračana do Kraljeva Vrha </p>
<p>Tunel Medvednica bit će dugačak 6580 metara - predviđene su tri tunelske cijevi, no u prvoj fazi gradit će se samo dvije - jedna cestovna i jedna za šinska vozila</p>
<p>Tunel »Medvednica«, koji će spojiti Zagreb s Hrvatskim zagorjem, bit će dugačak 6580 metara, a trebao bi ići od Dolja u zagrebačkim Gračanima do kamenoloma Jelenje vode u Kraljevu Vrhu. Za usporedbu, tunel »Učka« dug je 5070 metara, »Sveti Rok« 5670, a »Mala Kapela« 5761 metar, pa će Medvednica u budućnosti imati najduži hrvatski tunel, koji bi trebao biti gotov do 2010. godine.</p>
<p>Prema projektu TUMED, dio kojeg je Vjesniku predočila načelnica općine Jakovlje Snježana Bužinec, tunel bi imao tri cijevi i izlazio bi na kamenolomu Jelenje vode. </p>
<p>Kroz dvije cijevi ići će prometnice s dvije trake, a kroz srednju cijev šinska vozila. Riječ je, ističe načelnica, o tračnicama kojima može ići i laka željeznica i tramvaj. No, dodaje, u prvoj će se fazi sagraditi samo dvije cijevi - jedna cestovna i jedna za šinska vozila. </p>
<p>U planu se, osim triju cijevi, navode i tri varijante tunela Medvednica, a sve završavaju u Kraljevu Vrhu. U zapadnoj varijanti ulaz je u Šestinskom dolu, a tunel je dugačak 7540 metara. U istočnoj varijanti ulaz je u Markuševcu, a dužina tunela bila bi 7830 metara. </p>
<p>No, prema riječima Snježane Bužinec, izabrana je centralna, najkraća varijanta. Tako tunel kreće od starog tunela u Gračanima, prolazi ispod Sljemena, lijevo od planinarskih domova Puntijarke i Runolista, a desno od Doma izviđača, te izlazi u Kraljevu Vrhu. Iza izlaza iz tunela ide se cestom kroz općinu Jakovlje. Iza slijedi ponovo tunel koji ide samom granicom s Krapinsko-zagorskom županijom te izlazi u blizini Pila na području općine Stubičke Toplice. Zapravo, iza glavnog izlaza u Kraljevu Vrhu je trasa isprekidana nizom manjih tunela te vijaduktom.</p>
<p>Predviđa se da će 2010. godine kroz tunel prolaziti dva i pol milijuna vozila godišnje, od čega 10 do 15 posto kamiona. Prolazi za evakuaciju ljudi planiraju se na svakih 350 metara u dijelu poprečne ventilacije te na svakih 180 metara u dijelu uzdužne ventilacije. Ugibališta za vozila su na svakih 600 metara, a poprečni pristupi za službena vozila na svakom kilometru.</p>
<p>Budući da je katastarski područje Kraljeva Vrha dijelom na području općine Jakovlje, a dijelom u Stubičkim Toplicama, treba završiti i spor o utvrđivanju granice koja danas prolazi upravo sredinom kamenoloma. Spor se, prema riječima načelnice Bužinec, vodi već 12 godina pri Vladinoj komisiji za rješavanje sporova u pravima općina, gradova i županija. Riječ je ujedno i o međužupanijskom sporu jer je to i granica Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. No, prometno, tvrdi načelnica, na tome mjestu neće biti poteškoća.</p>
<p>»Problem je zagrebački dio, kako će se tamo riješiti prilazne ceste i infrastruktura«, kaže Snježana Bužinec. Zagrebački je izlaz vezan uz rješenje Sjeverne obilaznice, pa pretpostavlja da će se na nju spojiti izlaz iz tunela. </p>
<p>Također, gradnja tunela dat će se vjerojatno u koncesiju, te će se naplaćivati tunelarina.</p>
<p>U Jakovlju, kao i okolnim zagorskim općinama ključno je dobivanje priključka na cestu koja izlazi iz tunela. Put od Jakovlja do Zagreba smanjio bi se tako s 30 na samo 10 kilometara, što bi uvelike smanjilo i cijenu prijevoza. Da bi stigli do Zagreba i vozili se javnim prijevozom kroz Zagreb, stanovnici Jakovlja mjesečno moraju kupiti čak dva pokaza te izdvojiti od 810 do 870 kuna!</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>U dvorištima parkira tko stigne</p>
<p>Pojedinci blokiraju ulaze u dvorišta, ali i zgrade, kaže Ljiljana Maksimović</p>
<p>Mnoga dvorišta zgrada u centru Zagreba su, za one koji znaju, prave parkirališne »oaze«. Vlasnici parkirnih mjesta suvlasnici su zgrada, ali drugi se vozači nerijetko »ušuljaju« u dvorišta izbjegavajući plaćanje parkiranja u skupoj prvoj zoni.</p>
<p>»Pojedinci ne samo da blokiraju ulaz u dvorište ili parkirane automobile stanara, nego i ulaze u zgradu«, ispričala je za Vjesnik Ljiljana Maksimović, predstavnica zgrade u Medulićevoj 14. U njihova se stubišta, naime, ulazi iz dvorišta, u koje se, pak, ulazi s raskrižja Dalmatinske i Medulićeve ulice.</p>
<p>»Na ulazu je postavljen znak da je promet u dvorištu dozvoljen samo stanarima, a postoje i vrata, koja vozači jednostavno otvore i uđu bez pitanja«, kaže gospođa Maksimović. Takvi vozači ne žele plaćati parkiranje na ulici i spremni su na svađu, dodaje, a najgori su radni dani jer se tada parkiralište potpuno ispuni automobilima i kamionima.</p>
<p>Gospođa Maksimović žali se da stanari ne znaju riješiti problem. Razmišljaju i o postavljanju rampe, ali nemaju novca. Službu pauka, kaže, ne zovu jer dvorište nije javna površina, nego privatno vlasništvo. No, dodaje da bi Grad ipak trebao pomoći stanarima u rješavanju teškoća s parkiranjem u dvorištu, jer je ipak riječ o centru Zagreba i stanarima bi trebalo osigurati kakav takav mir.</p>
<p>S tim se slažu i djelatnici tvrtke koja radi u dvorištu, ali oni kažu da se često ne mogu usuglasiti ni vlasnici zgrade. Ne uspijevaju se dogovoriti ni o tome gdje će tko od njih parkirati, a kamoli mogu nastupiti jedinstveno prema drugim vozačima.</p>
<p>Slične teškoće imaju i u Dalmatinskoj 8. Tamo su, naime, osigurali vrata u dvorište tako da ih samo stanari mogu otvoriti. Budući da svaki vlasnik može koristiti najviše dva mjesta, a neki zauzmu i više, razmirice završavaju i na sudu. Što se tiče ostalih vozača, oni, kako ne mogu u dvorište, parkiraju na ulazu, a stanari su prisiljeni kružiti susjednim ulicama u traženju slobodnog mjesta za parkiranje.</p>
<p>U Gradskom uredu za prostorno uređenje, komunalne poslove i promet kažu da je parkiranje u dvorištima zgrada stvar dogovora suvlasnika stambenih i vlasnika poslovnih prostora, a tako i postavljanje znakova na kolnim ulazima. No, kako se sve više stanara i vlasnika obraća za pomoć Gradu, on će se morati aktivnije uključiti u rješavanje problema.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Lovom na lisicu« do boljeg snalaženja</p>
<p>Obilježavajući 20 godina svog djelovanja, Radio klub slijepih »Louis Braille« je, u subotu na Jarunu, organizirao 12. otvoreno prvenstvo Zagreba i ekipno prvenstvo slijepih u amaterskoj radiogoniometriji. </p>
<p> »Croatia cup 2006« okupio je 32 natjecatelja iz Hrvatske i BiH. »Prvi u svijetu počeli smo se natjecati u jedinstvenoj disciplini - amaterskoj radiogoniometriji, popularno zvanoj 'lov na lisicu'«, rekao je Savo Golić, predsjednik Radio kluba slijepih »Louis Braille«. Radioamaterizam je za slijepe osobe »prozor u svijet« u doslovnom smislu, kaže Golić, a u klubu se dosad obrazovalo više od 160 operatora. </p>
<p>»Cilj natjecanja je u što kraćem vremenu pronaći pet odašiljača koje natjecatelj, uz slušalice na ušima i prijemnik u ruci, locira po najtišem signalu odašiljača«, kaže Golić. Uz koordinaciju sluha, snalaženje u prostoru i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, takvo je natjecanje, smatra Golić, idealna vježba sluha i snalaženja slijepih osoba, osobito u gradu. </p>
<p>Radio klub slijepih do sada je organizirao pedeset natjecanja u Hrvatskoj. »Našim članovima je od rezultata mnogo važnija integracija, međusobno druženje i zabava, čiji vidovi su slijepim osobama prilično suženi. </p>
<p>Svakom okupljanju radioamatera obraduje se Davor Bunić (18), koji je u klubu tri godine, a radioamaterizam, koji mu uvelike pomaže u svakodnevnom životu, kaže da mu je najdraži hobi. Da je pravi majstor u snalaženju u prostoru uz pomoć goniometra, dokazao je i u subotu. Za samo minutu i 42 sekunde prošao je 450 metara dugu stazu i ostvario najbolji plasman. </p>
<p>»Osim pažljivog osluškivanje signala, važna je brzina. Trčao sam što sam brže mogao i ponosan sam na rezultat«, rekao je Bunić, koji svoju dobru kondiciju održava i stolnim tenisom u hendi ping ligi.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Obiteljski obrt stariji od 200 godina </p>
<p>Posljednjeg dana Markovog sajma, građani su kupovali suvenire</p>
<p> - medarske i prehrambene, kao i druge proizvode naših obrtnika. </p>
<p>Katarina Mikuš izrađuje drvene igračke nastavljajući obiteljski obrt stariji od 200 godina. »Mi smo iz Laza kraj Marije Bistrice. Za svoj obrt posjedujemo sve dozvole još iz davnina«, kaže Katarina Mikuš. Na njenom štandu moglo se naći minijaturnih spavaćih soba, kolijevki i raznih figurica, od životinja do instrumenata.</p>
<p> Sve se izrađuje i boji ručno. Gospođa Mikuš živi od svog obrta i kaže kako će njezin posao preuzeti mladi. U posljednja četiri dana sajma, velik interes građana, osobito građanki, izazvao je hrvatski tradicijski nakit s povijesnim motivima. Stariju populaciju najviše su zanimali suveniri od čipke. Katica Bomeštarherceg iz varaždinske Udruge Zvončić pokazala je vezenje čipke jer »nastojimo privući i školovati mlade da taj zanat ne izumre«, kaže čipkarica, koja se time počela baviti prije tri godine. </p>
<p>»Prekrasno je to da mladi vide kako je nekad bilo«, rekla je Manda Sambolić koja je Sajam posjećivala skoro svaki dan i ne može nikoga izdvojiti jer su svi bili vrlo susretljivi.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zaprešić stvara vlastiti vozni park</p>
<p>ZET-ova linija 172 ne bi više vozila od Črnomerca do zaprešićke srednje škole, nego do ulaza u grad, kraj željeznice, gdje bi završavala prva zona</p>
<p>Grad Zaprešić stvara vlastiti vozni park i nije isključeno da jednog dana osnuje vlastitu prijevozničku tvrtku. U planu je premještanje autobusnog terminala sa sadašnje lokacije na ulaz u grad, kraj željezničkog kolodvora. </p>
<p>»Svake godine uzimamo na leasing po jedan novi ZET-ov autobus. Mi ne kupujemo zglobne autobuse jer nam za lokovožnju ne trebaju«, kaže Željko Mlinarić predstojnik Ureda gradonačelnika Zaprešića, zadužen za javni prijevoz. Isto će biti, kaže, i prilikom nabave niskopodnih autobusa.</p>
<p>Grad, kaže, misli na budućnost kada kupuje autobuse, a jednoga dana možda osnuje i vlastitu prijevozničku tvrtku, iako ni ostala rješenja nisu isključena. »Kada uspostavimo jedinstvenu tarifnu uniju po uzoru na Beč, što trenutno radi Južna Moravska, bit će svejedno koji vas prijevoznik vozi jer će svi morati imati iste uvjete i cijene«, ističe Mlinarić. </p>
<p>Terminal je, objašnjava Mlinarić, zamišljen po uzoru na europske gradove, gdje su oni smješteni uz željeznički kolodvor. Tako ZET-ova linija 172 ne bi više vozila od Črnomerca do zaprešićke srednje škole, nego do ulaza u grad kraj željeznice gdje bi završavala prva zona. Putnici će nastavljati vožnju gradskim autobusima ili vlastitim vozilima jer će se uz terminal graditi i parkiralište.</p>
<p>Grad Zaprešić, u kojem je već prije pola stoljeća popisano 23.150 stanovnika, iz proračuna od 134,1 milijun kuna, prema riječima zaprešićkog gradonačelnika Vinka Morovića, za ZET izdvaja oko pet milijuna kuna godišnje, no prihodi od prodaje karata gotovo su trostruko veći. »Za subvencije izdvajamo 4, 5 milijuna kuna, a 400 tisuća kuna za obnovu voznog parka. Od prodaje karata na našim linijama ZET ima 14 milijuna prihoda«, kazao je Morović za Vjesnik.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Srednjoškolci oživjeli duh antike</p>
<p>Više od 150 vrbovečkih srednjoškolaca je, u čast Dana škole, pripremilo još jedan sjajan projekt. Nakon lanjske renesanse, ovaj su put zadivili višesatnim i interdisciplinarnim projektom Antika. Na ulazu u školu dočekale su nas »antičke« ljepotice, u predvorju su se degustirale delicije starih Grka i Rimljana. U učionicama su se održavale radionice iz povijesti, matematike, fizike i biologije, pričale priče i legende, poput one o Arhimedu... </p>
<p>U sportskoj dvorani su mladi natjecatelji publiku također podsjetili na povijesne i mitske likove, događaje, sportske i društvene igre. Prepuno gledalište, u kojem je bio i državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić, burno je pozdravilo sudionike tog pravog scenskog spektakla.</p>
<p>»Ovo je naš drugi veliki školski projekt. Poslije lanjske Renesanse, koja je lijepo primljena kod učenika i u javnosti, otišli smo korak dalje u povijest. Programima, koji su objedinili srodne predmete, zajedno smo u potpunosti doživjeli jednu stilsku epohu«, zadovoljno je kazala voditeljica projekta prof. Ivanka Dlaka.</p>
<p>Vrbovečki izvođači uložili su toliko truda i žara u svoje antičke uloge da se to rijetko viđa. »Ni malo nas to ne čudi jer naša škola ima svoje županijske i državne laureate u mnogim područjima - matematici, informatici, jezicima, novinarstvu, eurointegracijama, sportu«, nije propustila naglasiti ravnateljica prof. Snježana Pušić.</p>
<p>Franjo Simić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>700.000 ljudi u šetnji protiv gladi!</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Globalna šetnja protiv gladi«, akcija kojom su Ujedinjeni narodi odlučni nastaviti borbu protiv gladi koja svake godine ubije na stotine tisuća djece, održana je u nedjelju širom svijeta. Na više od 400 lokacija u ukupno 117 država organizatori su predvidjeli više od 700.000 okupljenih koji su najmanje pet kilometara dugom šetnjom u svojim gradovima i državama podigli glas protiv dječje gladi i siromaštva.</p>
<p>Akcija je, razumljivo, počela u najistočnijim predjelima svijeta, u Aucklandu na Novom Zelandu, a onda se širila, usporedo s pomicanjem Sunca prema zapadu. Obišavši sve 24 vremenske zone, ova će hvalevrijedna globalna akcija, u kojoj - ne znamo zašto - nije sudjelovao nijedan hrvatski grad - završiti na Aljasci.</p>
<p> »Globalnu šetnju protiv gladi« u nedjelju je podržao i blagoslovio papa Benedkt XVI., ujedno pozvavši vlade širom svijeta na konkretnu akciju i jačanje društvene svijesti, a sve s ciljem da se do 2015. dokine glad koja najviše pogađa djecu. [A. K. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Preko granice švercala pola tone slatkiša</p>
<p>ĐURMANEC</p>
<p> - U krijumčarenju pola tone slatkiša u petak je predvečer, na cesti kod Đurmanca, zatečena 55-godišnja hrvatska državljanka. Krijumčarka je razne slatkiše poput čokolada, bombona i keksa, prevozila u autobusu »Croatia busa«, koji vozi na liniji Graz - Zagreb. Zbog izbjegavanja carinskog nadzora, protiv prijestupnice će biti podnesena kaznena prijava krapinskom tužiteljstvu, a prekršajna Carinarnici Zagreb. U policiji kažu da vozač autobusa nije znao da u prtljažniku prevozi 500 kilograma slastica, koje su na kraju završile u Carinarnici »Zagreb«. [Z. G.].</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Padobranka sletjela na stup dalekovoda </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Neobična nesreća, na sreću bez težih posljedica, dogodila se u nedjelju nešto iza 17 sati na Aerodromu Grobnik pored Rijeke. Dok je padobranka Romina S. (26) iz Rijeke, članica kluba Krila Kvarnera, trenirala skokove prilikom slijetanja u jednom trenutku, najvjerojatnije zbog udara vjetra, padobran je nekontrolirano skrenuo te se zakačio za stup dalekovoda pod naponom. Sreća u nesreći bila je to što je padobranka pri tom ostala neozlijeđena. Niz sretnih okolnosti nastavio se činjenicom da su članovi Gorske službe spašavanja u tom trenutku imali obuku na obližnjem brdu Velika Peša. Nakon otprilike sat vremena neizvjesnosti stručnjaci HEP-a isključili su dalekovod nakon čega se jedan od članova Gorske službe spašavanja popeo na vrh 30-tak metara visokog stupa dalekovoda te učvrstio tzv. sidrište. Potom je konopom osigurao sebe i padobranku, otkačio padobran te su se potom sigurno spustili na tlo. [T. Rukavina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Braniteljska regata </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Iz Botova je u nedjelju, u 10 sati, rijekom Dravom do 267 kilometara udaljenog Vukovara krenula regata od četiri čamca na vesla, koju već osmi put priređuje Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata iz Koprivnice, ove godine pod nazivom »Vukovar - 15 godina poslije«.</p>
<p> Dvadesetak veslača iz Koprivnice, Vukovara, Novske i Zagreba veslat će Dravom i Dunavom do utorka, 30. svibnja, kad se očekuju podno Križa, na ušću Vuke u Dunav.</p>
<p>Veslači će se tamo sresti sa sudionicima 5. automobilske karavane »Da se ne zaboravi - 2500 kilometara diljem Hrvatske«, koja obilazi spomen-obilježja i masovne grobnice branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Obilježen nekadašnji Dan mladosti</p>
<p>KUMROVEC</p>
<p> - Da su Kumrovec i Josip Broz Tito svojevrsni fenomeni, pokazala je i proslava nekadašnjeg Dana mladosti u subotu, na kojoj se okupilo oko 10.000 Titovih poklonika. Najviše ih je bilo iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije, starosti od devet do 99 godina, i to uz poznatu ikonografiju - partizanske kape, marame, zastave i pjesme. Posjetitelje Kumrovca oduševio je nastup plesne umjetnice Ane Suryawanashi, koja je otplesala indijski kalsični ples kathak i egipatski trbušni ples. Kumrovečkom su skupu nazočili i tajnici indijskog i egipatskog veleposlanstva u Hrvatskoj. [Z. Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Francuzi za Britance najbezobrazniji i najdosadniji</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Francuzi su u britanskom istraživanju uvjerljivo izabrani za najbezobrazniji, najdosadniji i najneljubazniji narod! Čak 46 posto od 6000 britanskih ispitanika na turističkoj web stranici WAYN Francuze smatra najmanje prijateljskim narodom na Zemlji, objavili su britanski listovi. Razloga za slavlje nemaju ni Nijemci, koji su u poretku dosadnih, bezobraznih i neljubaznih u sve tri kategorije – na drugome mjestu. Šlag na tortu u vrijeđanju dodao je i list »The Daily Telegraph«: »Francuzi misle da je Chanel No. 5 njihov najprepoznatljiviji miris, no mi znamo da smrde po češnjaku i cigaretama Gitanes«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Elton John: Sve fotografe treba strijeljati!</p>
<p>CANNES</p>
<p> – Britanska pop zvijezda Elton John (59), ujedno i jedan od prvih homoseksualaca koji je sklopio istospolni brak, u subotu je kasno navečer izveo rijetko viđen napad na slobodu medija, osobito fotoreportere. Uručivanje nagrade »Chopard Trophy« najboljemu mladom glumcu, Kanađaninu Kevinu Zegersu, koji nastupa u filmu »Transamerica«, prolazilo je u najboljem redu i u skladu s protokolom, a onda je Elton John, u društvu Elizabeth Hurley, odjednom počeo vrijeđati okupljene fotoreportere koji su ga zamolili da im pozira. </p>
<p>»Ako ste možda pogledali film 'Transamerica' ... Hej, ja govorim.... Prokleti, jeb... fotografi! Treba vas strijeljati, sve vas treba strijeljati! Hvala«. </p>
<p>Eltonu Johnu to nije prvi takav ispad – nedavno je, primjerice, kritiziran jer je u popularnoj tv-emisiji u gledanom terminu više puta opsovao. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Autobusu pukla guma - sedam mrtvih</p>
<p>MADRID</p>
<p> – Na glavnoj španjolskoj autocesti A1, u blizini Madrida, u nedjelju se zbila teška prometna nesreća u kojoj je poginulo najmanje sedam osoba, a sedamnaestak ih je ozlijeđeno. Isprva se nije znalo zbog čega je autobus u punoj brzini sletio s autoceste i nekoliko se puta prevrnuo, napokon se zaustavivši u jarku pokraj kolnika, no kasniji je očevid pokazao da je uzrok bila – probušena guma. U uništenom autobusu s belgijskim registarskim pločicama, nalazili su se Marokanci koji su putovali iz Algecirasa u Bruxelles. Od 17 ozlijeđenih, još je dvoje u životnoj opasnosti. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tri slonice žderale za Guinnessa</p>
<p>LAS PALMAS</p>
<p> – Tri su slonice, u sklopu World Circusa koji ovih dana gostuje na Kanarskome otočju, zajedno pojele 502 kilograma voća i povrća. Slonice su na taj način zavrijedile ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda jer su za sad već stari rekord, postavljen 1998. u Bostonu, tri slona pojela jedva 440 kilograma hrane.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>PETA protiv britanske kraljice</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Kao od majke rođeni članovi udruge PETA polegli su jedni preko drugih u središtu Londona, želeći na taj način dati do znanja britanskoj kraljici što misle o kapama čuvara njezine palače. Kape su, naime, izrađene od medvjeđega krzna, dok se PETA, poznato je, bori za etičko postupanje sa životinjama.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Igre intelektualne nadmoći</p>
<p>Redatelj filma »Les amitiés maléfiques« (Zlokobna prijateljstva) Emmanuel Bourdieu uživa varirajući igru superiornosti trojice studenata </p>
<p>CANNES (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Tradicionalno najzanimljiviji popratni program Festivala u Cannesu, koji donosi manje razvikane, ali nerijetko i zanimljivije naslove, Međunarodni tjedan kritike, otvoren je u u četvrtak na večer projekcijom filma »Les amitiés maléfiques« (Zlokobna prijateljstva) redatelja Emmanuela Bourdieua, intrigantnom pričom o igrama intelektualne nadmoći među trojicom studenata. </p>
<p>Taj nepogrešivo francuski film za središnjeg protagonista ima talentiranog i bistrog, ali neopisivo arogantnog studenta koji dvojicu svojih novih prijatelja omalovažava, ali i savjetuje, a oni su toliko impresionirani njegovim genijalnim umom i ugledom kod profesora da slijepo slijede sve njegove prijedloge, ma koliko suludo oni zvučali, pa će tako sin poznate spisateljice baciti rukopis svog romana u smeće, te zapaliti poštanski sandučić djevojke kojoj se udvara. </p>
<p>Redatelj Bourdieu uživa varirajući tu igru superiornosti, postupno jačajući samopouzdanje poniženih likova, dovodeći ih do pomalo moralizatorskog raspleta. »Les amitiés maléfiques« je jedan od onih dobrih filmova u kojima se uživa gledajući, ali nakon gledanja ne ostavlja dojam velikog ostvarenja niti ostavlja dodatna pitanja. </p>
<p>U glavnom festivalskom programu u konkurenciji je prikazana vrlo kvalitetna ratna drama Kena Loacha »Vjetar koji njiše ječam« (The Wind that Shakes the Barley) o razdoblju irske borbe za nezavisnost. Nije riječ o klasičnome ratnom filmu s masovnim scenama, već o ostvarenju koje se usredotočuje na sudbine nekoliko glavnih junaka i njihovih obitelji, osobito na dvojicu braće koju će razdvojiti stav o načinu borbu za irsku nezavisnost, odnosno spremnost na pristajanje na kompromise. Ipak, u filmu ima i dobro režiranih akcijskih prizora, a zbog vrste ratovanja (slabo naoružani gerilci napadaju okupatorsku vojsku) taj se film s punim pravom može nazvati partizanskim, sa svim konotacijama koje taj pridjev donosi, uključujući i pristranost i demonizaciju neprijatelja (Engleza).</p>
<p> Ken Loach je tim filmom napravio vrstan iskorak iz socijalnih drama kakvim se do sada uglavnom bavio, snimivši djelo koje će moći zadovoljiti i širu publiku.</p>
<p>Kineski redatelj Lou Ye je pak donekle razočarao filmom »Ljetna palača« (Summer Palace) koji prikazuje ljubavnu priču za vrijeme turbulentnih političkih zbivanja. Da li zbog političkih pritisaka (film još nije dobio dozvolu za prikazivanje u Kini), ili zbog autocenzure, redatelj je ostao previše suzdržan u opisivanju zbivanja na Tienanmenu, ne usuđujući se prikazati svima dobro poznate razmjere brutalnosti kineskih vlastodržaca u gušenju pobune. </p>
<p>Ljubavna priča, koja obiluje seksom, ostala je pak pretjerano razvučena i nezaokružena, ne ispunjvajaći svojom snagu potrebu za epskom dužinom filma.</p>
<p>Zlatko Vidačković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Grass oštro o poljskoj vladi</p>
<p>Günter Grass je rekao da Poljska ne zaslužuje vlast kakvu ima i da je skandalozno da je ministar obrazovanja antisemit </p>
<p>VARŠAVA (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Subota i nedjelja bili su zadnji dani 51. međunarodnog sajma knjiga u Varšavi. Posjetitelji su u dugim redovima čekali kako bi ušli u Palaču kulture i znanosti, a gomila ljudi u kombinaciji s uskim hodnicima, u kojima su smješteni štandovi s knjigama 700 izdavača, rezultirali su velikim gužvama. Provlačiti se kroz tu gužvu, vukući vrećice s knjigama, ne čini se baš kao neki naročiti način da se provede vikend, ali su posjetiteljima – u velikoj većini domaćima – čini se dovoljan argument popusti, koji su bili samo od 10 do 25 posto. </p>
<p>Kao što se i očekivalo, Günter Grass je bio najvažniji gost Sajma, a nobelovac je bio dobro raspoložen i voljan zadovoljiti publiku tako da je na njemačkom štandu imao javni razgovor sa slavnim poljskim pjesnikom Tadeuszom Rozewiczem, potpisivao je knjige i sudjelovao na skupnom čitanju.</p>
<p> Najzanimljiviji njegov nastup jest onaj pred novinarima, u Goethe institutu, na kojemu je zapravo bilo malo ljudi jer se nije proširila informacija da će biti tamo. Tada je Grass kritizirao novu poljsku vladu, naročito ministra obrazovanja, koji je na to mjesto došao kao član radikalno nacionalističke i konzervativne stranke mladih.</p>
<p> Grass je rekao da Poljska ne zaslužuje takve ljude na ključnim položajima i da je skandalozno da je ministar obrazovanja antisemit. Iako je Grass poznat kao pisac koji je sklon komentiranju, rekao je da ga u načelu ne bi zanimalo što se događa s poljskom politikom, ali ga mora zanimati jer su dio Europske unije, pa time to postaje i njegov problem. </p>
<p>Nasuprot tome nastupu, razgovor između Grassa i Rozewicza protekao je kao privatan razgovor dvojice dobrih poznanika. Obojica u poznijim godinama – Rozewicz ima 85 godina, a Grass 79 – razgovarali su o zdravlju, sjećanjima i tek ponešto o pisanju. Rozewicz, koji je jedan od najprevođenijih poljskih suvremenih pisaca, opomenuo je Grassa da puno radi i previše puši, a sudeći po tome da se ni na varšavskom gostovanju nije odvajao od lule, vjerojatno je to i istina. Na to je Grass odgovorio da mora raditi, jer se u protivnom »mota« po kući, što njegovoj supruzi smeta. Kako bi je zadovoljio, odlazi u ured i piše, a upravo završava novu knjigu, autobiografiju o vremenu kada nije bio poznat, dakle prije »Limenog bubnja«.</p>
<p> Grass je hvalio Rozewiczevu sklonost da s malo riječi kaže ono što je potrebno, te je podsjetio da je Rozewicz bio taj koji je nakon Drugoga svjetskoga rata Poljacima približio njemačku književnost, a to je bilo vrijeme kada prema Nijemcima, naravno, nije vladalo baš dobro raspoloženje. </p>
<p>To su svakako najvažniji nastupi na Sajmu knjiga u Varšavi, a svakog dana ih je bilo na desetak različitih. U subotu na večer je održan završni party na kojemu je Wladimir Kaminer kao DJ puštao svoj »Russendisko«, što možda baš i nije bila blistava ideja, jer Poljacima ono što dolazi iz Rusije, pa bio to i nekakav etno-pop, nije previše omiljeno. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dodijeljene Nagrade »Milka Trnina«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Cynthia Hansell-Bakić, Dalibor Cikojević te Maja i Goran Bakrač dobili su u nedjelju u Hrvatskome narodnom kazalištu Nagrade »Milka Trnina« za najistaknutije nastupe u Hrvatskoj u 2005. godini. </p>
<p>»Sopranistica Cythia Hansell- Bakić pokazala je suverenost na sceni izvodeći koncertnu verziju monoopere 'La voix humaine' Francisa Poulenca. Pijanist Cikojević nagradu je dobio za recital skladbi Borisa Papandopula što ga je održao u prosincu u Hrvatskome glazbenom zavodu, dok su pijanistica Maja Bakrač i violinist Goran Bakrač u veljači, također u HGZ-u, svirali potpuno tonski zaokruženo i na visokoj umjetničkoj razini«, obrazložio je odluku komisije Prerad Detiček, predsjednik Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, koje Nagradu dodjeljuje već 48 godina.</p>
<p>Na svečanosti su dodijeljene i Diplome »Milka Trnina« za 2005. i to Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Gudačkom kvartetu Sebastijan i Ansamblu Cantus.</p>
<p>Prije dodjele nagrada, u HNK je održan koncert mladih opernih pjevača kojim je završeno petodnevno obilježavanje 65. godišnjice smrti Milke Trnine i 100. obljetnice rođenja njezine učenice Zinke Kunc-Milanov, dviju najvećih opernih diva Hrvatske. [Vera Pfaff]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Takve su sve« oduševile Osijek</p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – U povodu 250. obljetnice rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta, operni ansambl Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku u subotu je izveo posljednju ovosezonsku opernu premijeru »Cosi fan tutte« ili »Takve su sve«. </p>
<p>Osječku izvedbu komične opere u dva čina koja se ubraja u najljepša Mozartova djela potpisali su Ivica Krajač i Zlatko Kauzlarić Atač, a premijernu postavu izveli su Valentina Fijačko u ulozi Fiordiligi, Sanja Toth-Špišić kao Dorabelle, Berislav Jerković kao Gugliemo, Ladislav Vrgoč ulogom Ferranda, Despinu je izvela Vesna Baljak, a Berislav Puškarić uprizorio je Don Alfonsa. Jednog od najvećih genija u povijesti glazbe predstavio je Igor Valeri diskretno svirajući čembalo na sceni.</p>
<p>Jedna od značajnijih opera buffa izvedena je na hrvatskom jeziku, a redatelj Ivica Krajač uobičajenom je stiliziranom izvođenju dao lagani štih u dinamičnom ambijentu, upotpunjenom kostimima iz Mozartova vremena kao dodatna posveta velikomu skladatelju.</p>
<p>Premda je predstava pripremana samo mjesec i pol dana, izazvala je oduševljenje publike u ne baš popunjenom osječkom HNK, a među ljubiteljima opere vidjelo se i dosta Zagrepčana. Možda je razlog slabog zanimanja bila Eurovizija, koja je, čini se, mnogo bliža ljudima s ovih prostora. U nedjelju je bila druga izvedba slavne Mozartove opere s novom postavom, a »Cosi fan tutte« je na programu i u utorak. [Ognjen Gvozdenović]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Popularno o ozbiljnim temama</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Kako je moguće da knjige koje govore o ozbiljnim stvarima, utemeljene na stručnoj literaturi, postignu planetaran uspjeh, a njihov autor postane literarna zvijezda i miljenik poslovnog svijeta? Čarobnu formulu otkrio je Malcolm Gladwell, čije se knjige »Točka preokreta – kako male stvari mogu dovesti do velike promjene« i »Treptaj – moć mišjenja bez mišljenja« prodaju u milijunskim nakladama, a hrvatski prijevod u izdanju Naklade Jesenski i Turk ne silazi s ljestvica najprodavanijih naslova. </p>
<p>Tajnu i veličinu planetarne popularnosti Gladwellovih knjiga u subotu popodne u sklopu Zagrebačkog sajma knjiga publici su približili prevoditeljica Maja Šoljan, urednik u Nakladi Jesenski i Turk Ognjen Strpić i sociolog dr. Darko Polšek. </p>
<p>Popularnim načinom o ozbiljnim i zanimljivim temama koje publiku zanimaju, povezivanjem naizgled nepovezivih fenomena i – povrh svega – odličnim stilom brušenim u kultnom časopisu New Yorker, najkraće bi se, prema riječima Maje Šoljan, mogla opisati tajna popularnosti dviju Gladwellovih knjiga. </p>
<p>Autorova prva knjiga »Treptaj« bavi se promišljanjem je li bolje odmah donijeti odluku slijedeći trenutni impuls ili si dati vremena za razmišljanje. »Točka preokreta« nastala je iz članka o kriminalu u New Yorku kao epidemiji, do sada je prodana u milijun i sedamsto tisuća primjeraka širom svijeta i autoru odmah donijela današnji status. Mit o talentima, zašto je neki tip cipela ili neki kreator odjednom popularan, reklame, kompjutorski program Java, zašto se senf stalno mijenja i nastaju nove vrste, a kečap je stalno isti, jednokratne pelene i napredak, dio su bogate riznice Gladwellovih tema obrađenih na tako vrstan način da čitatelj ni ne shvaća da zapravo čita o vrlo ozbiljnim sociološkim temama, kaže Maja Šoljan. </p>
<p>Ognjenu Strpiću fenomen Gladwellove popularnosti poslužio je kao nada da i iz ozbiljnog novinarstva, koje u Hrvatskoj sve više nestaje, može nastati sjajna priča, dok je Darko Polšek publici približio Gladwellov stil. Premda se primjere iz Gladwellovih knjiga teško može prepoznati u hrvatskim prilikama, Polšek je izdvojio jedan, ovih dana vrlo aktualan primjer, a to je socijalna zaraza gradnje bez dozvola na otoku Viru. [Martina Kalle]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Hermann Huppen na festivalu stripa</p>
<p>MAKARSKA</p>
<p> – Makarska je od 19. do 21. svibnja bila domaćin MaFesta 2006., prvog makarskog festivala stripa na kojem je gostovao i Hermann Huppen, jedan od najpoznatijih i najpriznatijih svjetskih autora stripa, kojeg su proslavili Jeremiah, Tornjevi Bois Mauryja, Bernard Prince, Comanche i drugi naslovi. </p>
<p>Za njegov dolazak u Makarsku zaslužan je jedan od najpoznatijih agenata stripa u svijetu Ervin Rustemagić, koji je slavnog Belgijanca nagovorio da svoje najpoznatije likove Jeremiaha i Kurdyja nacrta na makarskom Kačićevu trgu, što je poslužilo i za dizajniranje službenog plakata festivala.</p>
<p>Na MaFestu su održane brojne zanimljive tribine o Hermannovim djelima i stvaranju stripa, uz sudjelovanje poznatih autora poput Darka Macana, Frane Petruša, Gorana Sudžuka, Esada Ribića, Roberta Solanovića i Borislava Grabovića. U Art cafeu je predstavljena tv serija »Jeremiah«, a festival je obilježen i ekskluzivnom svjetskom premijerom najnovijeg Hermannova djela »Dulle Griet«. Održana je i prva hrvatska premijera njegova najnovijeg strip albuma »Drakulinim tragovima – Vlad nabijač«, koji je osmislio sa sinom Yvesom. </p>
<p>Belgijski majstor stripa za sebe kaže da je radoholičar i da gotovo cijeli dan provede u osmišljavanju stripova. Rijekti odmori svode se na posjet kinu jednom tjedno ili odlazak u kupovinu. Unatoč desetljećima rada, još nije osjetio zasićenje, pa kaže da uvijek radi »kao da mu gori pod nogama«.</p>
<p>»Iako u svjetskim razmjerima strip više nije ono što je bio, posebice u SAD-u, ne mogu se požaliti. Na francuskom tržištu stvari se kreću dosta dobro, a svake godine pojavi se 3000 naslova, što je zaista mnogo«, komentirao je Hermann tom prigodom i svjetsku situaciju.</p>
<p>Na MaFestu je predstavljen i najnoviji strip album »Nirvana – Meditacije na početku tisućljeća« Roberta Totara te još 17 albuma svjetskih autora stripa. Festival je imao i humanitarni karakter, jer je prodajom Hermannovih reprodukcija i originalnih djela domaćih akademskih umjetnina nadahnutih stripom na aukciji »Pomozimo olovkom i kistom« prikupljeno 11.830 kuna za pomoć sedmomjesečnoj Makaranki Karli Leš, koja pati od urođene srčane mane. [Mira Jurković]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="34">
<p>Naslov europskih prvaka otišao u kolijevku vaterpola </p>
<p>Višegodišnji trud Juga jamči da će gospari još dugo vladati europskim i svjetskim vaterpolom, a to znači da se trenerski ciklus Emila Nikolića još nije približio kraju </p>
<p>Dubrovački Jug po treći je puta postao europski prvak. Rasplet dvodnevnoga vaterpolskog nadmetanja u vodama Gruža nije iznenađujuć, iako su suparnici Dubrovčanima bili financijski moćne talijanske momčadi Pro Recco, Posillipo i Savona. Dubrovnik je oduvijek grad vaterpola. </p>
<p>Ljubav gospara prema žutoj lopti poznata je od pamtivijeka, ali je Jug pokazao da je jedan od najorganiziranijih klubova, i to ne samo u vaterpolu. Trofejima se redovito pune klupske prostorije, a posljednjem osvajanju najvećeg naslova europskog prvaka svjedočio je s velikim zadovoljstvom u društvu supruge Mirjane i premijer Vlade Ivo Sanader, i sâm sportski zaljubljenik. Vidio je kako jedna hrvatska momčad dominira Europom. </p>
<p>Nakon ovako uspješnog vikenda nameće se pitanje je li se trofejni ciklus jugaša približio kraju. Naime, otkad je za trenera postavljen Emil Nikolić, u tri su sezone osvojena tri hrvatska prvenstva, dva domaća Kupa i sada Liga prvaka. Nikolić je nadogradio temelje svog prethodnika Veselina Đuhe, ali je i oplemenio rad cijele uprave. Poznato je da je Jug mezimac Dubrovnika, a simbioza Grada i kluba donijela je vrhunski sportski proizvod, prepoznatljiv daleko izvan granica Hrvatske. </p>
<p>Višegodišnji trud jugaša jamči nam da će gospari još dugo vladati europskim vaterpolom. Samim time i svjetskim, a to znači da Nikolićev ciklus još nije došao do kraja. Pjesma »Tres, tres, trese se, tko u Juga dirne...« još će dugo tresti gruškim bazenom na radost Dubrovčana, a i svih vaterpolskih zaljubljenika. Naslov europskog prvaka došao je na pravo mjesto, u Dubrovnik, u istinsku kolijevku vodenog loptanja. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Uvjetovano mi je da moram ući u tri finala </p>
<p>Vjerojatno bih prihvatio poziv Mladosti. To je jedan od najjačih i najbolje organiziranih klubova u Hrvatskoj, a i šire. To bi bio dobar rasplet za nastavak moje karijere, no mene nitko nije kontaktirao, kaže Nikolić </p>
<p>Emil Nikolić u tri se sezone predstavio kao jedan od najtrofejnijih hrvatskih stručnjaka u klupskom sportu. U samo tri je godine, vodeći vaterpolista Juga, osvojio šest trofeja, i to tri prvenstva, dva Kupa Hrvatske i naslov europskog prvaka. Bilanca je to za respekt, i to u iznimno kratkoj karijeri. Dovoljno da se zapitamo što dalje. </p>
<p>»Emocionalno sam potpuno ispražnjen i moram dobro promisliti što i kako dalje. U idućih sedam dana dogovorit ću se sa čelnicima Juga o daljnjoj suradnji. Ipak sam tek na početku svoje karijere i moram dobro promisliti o idućem koraku«, kazao je trener europskih prvaka. </p>
<p>• Je li problem što u Jugu nemate visoka primanja? </p>
<p>»Svojim sam najbližima kazao da više neću raditi za nekakva mala mjesečna primanja. Zamislite, uvjetovano mi je u ugovoru da moram ući u tri finala u sezoni?! Kao da je to lako. Ne želim se cjenkati niti tražiti nešto što mi ne pripada, ali bih volio kad bi se moj rad više cijenio.« </p>
<p>• Znači, razmišljate o odlasku. </p>
<p>»Ne bih to tako rekao, ali moram se nastaviti izgrađivati kao trener, ali i paralelno brinuti o svojoj obitelji. Vezan sam za Dubrovnik, jer moram brinuti za obitelj. Imam tri kćeri, ali ne i 'baka-servis' da nam pomaže.« </p>
<p>• Biste li prihvatili poziv Mladosti, čiji je prvi trenerski izbor Nikola Stamenić, a drugi Veselin Đuho? </p>
<p>»Vjerojatno bih prihvatio poziv Mladosti. To je jedan od najjačih i najbolje organiziranih klubova u Hrvatskoj, a i šire. To bi bio dobar rasplet za nastavak moje karijere, no mene nitko nije kontaktirao, to su sve hipotetske priče.« </p>
<p>• Jeste li proslavili naslov europskog prvaka? </p>
<p>»Nisam previše slavio, iako mi je osvajanje ovog trofeja mnogo značilo. Igrači su bili na jednoj strani, uprava na drugoj, ništa nije bilo organizirano, a moje su se djevojčice razboljele pa sam noć proveo u bolnici«, kazao je za kraj Emil Nikolić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zagreb uz »dječje bolesti« do pobjede</p>
<p>Splitska momčad je u uvodnih 10 minuta ubacila tek šest koševa, a u drugoj četvrtini čak 31 poen</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U 12. kolu prvenstva Hrvatske u košarci na »jelovniku« je među ostalim utakmicama bio ponuđen i derbi dvoboj Zagreba i Split CO-a. U konačnici, nakon 40 minuta igre, bodovni je kolač pojeo Zagreb, svladavši splitsku momčad 83-73.</p>
<p>Mogla je pobjeda »mrava« biti kudikamo osjetljivija, no nebrojeno puta opisane dječje bolesti mladih »mrava« i ovaj su puta udaljile zagrebaše da nadoknade minus od 11 poena ( prva utakmica 70-81) s koliko su poraženi na Gripama.</p>
<p> Podsjetimo, koš razlika je važna ukoliko se nakon posljednjeg kola neke od momčadi nađu na ljestvice s jednakim učincima. No, u Trnskom ne razmišljaju o tome, već kako kaže trener Zagreba Zdravko Radulović, »mnogo je važnije da Zagreb pobjeđuje«. A, Zagrebu je ovo bila sedma pobjeda, te četvrta u nizu.</p>
<p>Što se utakmice tiče, dobra obrana i nekonkretnost košarkaša Splita u napadu donijelo je domaćoj momčadi prednost od 18 koševa, a splitskoj momčadi crvenjenje. Naime, u uvodnih su 10 minuta uspjeli ubaciti tek šest poena, pa je domaća momčad taj dio susreta zaključila 24-6. </p>
<p>I kada se činilo da će grogirani protivnik pasti, što preciznošću gostujućih košarkaša, što srljanjem domaće momčadi, Split CO na poluvrijeme je otišlo s pozitivnim rezultatom zahvaljujući ubačenom 31 košu (37-36).</p>
<p>Ipak, drugo je poluvrijeme domaća momčad otvorila serijom 14-2, udaljila se na 11 razlike (50-39), u 35. minuti i na +21 (70-49) i utakmici privela u svoju korist.</p>
<p>Efikasnošću se niti jedan košarkaš nedjeljnog dvoboja ne može podičiti. Petoricu dvoznamenkastih zagrebaša predvodio je Marijan Mance (16), blizu »double-double« učinka bio je neprecizni (3-11) Ante Tomić (osam poena, 11 skokova) čemu je pridodao i tri blokade. Kod Splita su zakazali ključni igrači Duane Woodward (9) i Hrvoje Perić (14) koji je svoju rubriku s poenima nakrcao kada je sve već bilo gotovo. Do tada, da nije dva puta s trice promašio cijeli obruč, činilo bi se kao da na utakmicu nije niti doputovao. Zalaganjem primjetljiviji od ostalih tek Curtis Millage (11 poena, tri ukradene lopte)... </p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Koprivničanke »prespavale« uzvrat </p>
<p>Može se konstatirati da je Kup izgubljen već u Mađarskoj, kad Koprivničanke nisu uspjele sačuvati značajnu prednost koju su imale tijekom dvoboja </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Iako je silno željela, Podravka Vegeta u subotu nije imala ni snage ni znanja u uzvratnoj utakmici Kupa EHF-a rukometašica svladati mađarski Ferencvaros i nakon 10 godina od osvajanja europskog naslova donijeti novi europski pehar i zabilježi stotu europsku pobjedu. Ferencvaros je pobijedio s 33-32 (20-14), a minimalnim je rezultatom slavio i u Mađarskoj s 37-36 (16-19). </p>
<p>Može se konstatirati da je Kup izgubljen već u Mađarskoj, kad Koprivničanke nisu uspjele sačuvati značajnu prednost koju su imale tijekom dvoboja, ali i kada su rumunjski suci pri kraju vidno pomogli Mađaricama. No, isto se tako ne može poreći snaga Ferencvarosa: taj je klub u tjedan dana odigrao tri teške utakmice, pobijedio je i u Budimpešti i u Koprivnici, a u srijedu mu je za dlaku izmakao naslov mađarskih prvakinja, jer je u Györu izgubio sa 25-26. </p>
<p>U Koprivnici je sve bilo jasno već u 7. minuti, kad je Ferencvaros vodio sa 6-3, a Plačić bila prvi puta isključena. Novo je isključenje uslijedilo u 12. minuti, a vodstvo povećano na 10-6. Obrane gotovo i nije bilo, Mađarice su prolazile kako su htjele, a smušenost u napadu trajala je gotovo cijelu utakmicu. Kad je FTC zaključio poluvrijeme s 20-14, bilo je jasno da Podravki ostaje samo san o trofeju. </p>
<p>A tako se nastavilo igrati i u drugom dijelu, kao da se Podravka nije mogla probuditi iz tog sna, jer je u 36. minuti FTC vodio s devet golova prednosti. Mađarice su održavale razliku od pet-šest pogodaka do 49. minute, a onda je počelo Podravkino prekasno stizanje, uz opetovane pogreške u napadu i katastrofalnu obranu, ali i malo čudnim suđenja Slovaka. Nakon njihova nastupa nešto je 'ostalo u zraku'. U 57. minuti Podravka je stigla na samo dva pogotka zaostatka, ali snage za preokret nije bilo pa je pehar otišao u Mađarsku. </p>
<p>Podravka nije uspjela, zakazala je na posljednjem koraku, nakon sjajne međunarodne sezone. Očito da je premalo iskusnih igračica, a i one su zatajile. Mora se spomenuti da su mađarski navijači, zapravo huligani, divljali prije utakmice po gradu, razbijali po okolnim kafićima i trgu, 12 ih je privedeno, a u samoj je dvorani na kraju došlo i do obračuna domaćih navijača, koji su spriječili jednog od gledatelja da krene prema sucima. No, ma kako se trudili, huligani nisu uspjeli zasjeniti spektakl pravoga rukometnog finala. </p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>O novcu se ne priča, novac se ima </p>
<p>Omjer je 60-40 posto u korist Saveza. To je završena priča, gotova stvar! Ali, o novcu se ne govori. Niti ja vas ne pitam kolika vam je plaća, uzvratio je predsjednik Marković na upit o premijama</p>
<p>Složno, uglas i sa široko razvučenim, gotovo sinkroniziranim osmijehom, naši će nogometni reprezentativci kliktati o pobjedničkom ambijentu u nacionalnoj selekciji. Hvalit će se velikim prijateljstvom i skladnom simbiozom svih potrebnih struktura unutar reprezentacije, ponosno naglašavajući da time stvaraju bitnu platformu i za zapažen rezultat na samom Svjetskom prvenstvu. Štoviše, na trenutke će ih čak i iritirati ona klasična pitanja o atmosferi u momčadi, jer - o tome su već sve rekli. </p>
<p> »Sve štima, veliki smo prijatelji. Svi vide da se grlimo, ljubimo, volimo. Jedan je njemački trener znao reći da u momčadi mora biti 11 prijatelja. A nas je 24!«, zadovoljno je naglasio kapetan Niko Kovač. </p>
<p>Slično govori i vratar Tomislav Butina, iako bi on u posljednje vrijeme čak i imao opravdanja za pokoji mrki pogled. Izbornik Zlatko Kranjčar dao je naslutiti da će Butina, zbog tri i pol mjeseca pauze uvjetovane ozljedom, do daljnjega biti u svojevrsnoj »zavjetrini.« </p>
<p>»Atmosfera je odlična, puno osmijeha, šale, dobri smo prijatelji, klapa. Jako mi je drago da je izbornik otvoren čovjek i da sad imam čistu situaciju pred sobom. Ne volim da se nešto ne zna ili se 'kao' ne zna. Situacija je takva kakva je, ja s njom mogu biti zadovoljan ili ne, ali jedan sam od 23 igrača u reprezentaciji i ako izbornik vidi nekoga drugog, razumijem. To je njegov posao. Najbitnije je da smo svi u službi reprezentacije, da nema samopromidžbe«, pomirljivo je govorio Butina. </p>
<p>Dakle, ambijent je sjajan, upravo onakav kakvog svaka sportska družina samo poželjeti može. No, je li to baš tako? Dečki izgledaju skladno, dojam je da je doista riječ o skupini nogometaša koji su »pogodili kemiju«, o mušketirima koji u praksi zrcale slogan »svi za jednoga, jedan za sve«. Takav je ugođaj, naposljetku, i generator velikih rezultata, što od ove reprezentacije mnogi navijači zdušno i očekuju. </p>
<p> Ipak, prepustimo to vremenu, tek ćemo vidjeti koliko se bajkoviti ambijent zelenila, jezera i potočića kakav dominira trening prostorom u Čatežu, Brežicama i Mokricama zrcali i u našoj reprezentaciji. Štoviše, čovjeku čak nekako bude i žao kad uz ovu sliku treba prilijepiti i koji upitnik. U ovome se »rajskome vrtu« ipak osjeća lagano podrhtavanje tla izazvano temom o premijama. Neki su igrači pomalo nezadovoljni što su razgovori o tome unutar reprezentacije nekako splasnuli i što ta problematika nije do kraja definirana. Zapravo, je li definirana ili ne, ovisi o kutu gledanja. Za igrače, čini se, nije. Ali, za predsjednika Saveza jest. </p>
<p> Igrači baš i nisu zadovoljni omjerom kojim će Hrvatski nogometni savez dijeliti novac zarađen plasmanom na SP-u i dojam je da mušketirski slogan doživljavaju pomalo iskrivljenim: sve za jednoga, jedan za sve. </p>
<p> »Mi igrači zapravo već dosta toga znamo. Znamo i da je vaša znatiželja velika, ali o tome ćemo još porazgovarati s predsjednikom. S Vlatkom Markovićem nikad nije bilo problema, niti će ih biti. Kad god je dao riječ, tako je i bilo. A niti mi ne tražimo previše. Gledajte, ja sam rođen u Njemačkoj i ondje se o tome govori malo diskretnije. Znate, 'Švabo' kaže: o novcu se ne priča, novac se ima«, naglasio je Niko Kovač. </p>
<p>Dakle, igrači još namjeravaju razgovarati s predsjednikom. No, pitanje je namjerava li i sam Marković o tome razgovarati s igračima.</p>
<p>»Omjer je 60-40 posto u korist Saveza. To je završena priča, gotova stvar! Ali, o novcu se ne govori. Niti ja vas ne pitam kolika vam je plaća«, uzvratio je predsjednik Marković na upit o premijama.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Metalac će se žaliti Uefi! </p>
<p>Dok su u Belišću potpuno ravnodušni, a u Grafičar Vodovodu nadasve rezignirani, potpuno je ogorčenje zavladalo na istoku Osijeka, na Bikari, gdje na lijepom zdanju igra Metalac </p>
<p>Završetkom središnjeg postupka za licenciranje za nastupanje u prvoligaškoj i drugoligaškoj konkurenciji najviše su pogođene tri perjanice osječko-baranjskog nogometa, jer im je naprosto oduzeto pravo igranja u konkurenciji koju su njihovi nogometaši zasluženo izborili tijekom netom završenog prvenstva Druge hrvatske lige sjever. Naime, nogometaši Belišća osvojili su naslov prvaka sjevera, što im je trebalo donijeti pravo igranja u kvalifikacijama za Prvu hrvatsku nogometnu ligu, a doprvak Grafičar Vodovod i trećeplasirani Metalac, oba iz Osijeka, umjesto u budućoj jedinstvenoj drugoligaškoj konkurenciji, tom će se administrativnom odlukom od jeseni prisilno natjecati s trećeligašima iz Slavonije i Baranje. No, nije baš sasvim sigurno hoće li tako i biti. </p>
<p>»Jako nam je žao što naši nogometaši nisu dobili priliku predstaviti se u kvalifikacijama za Prvu HNL. Naravno, ponudili smo mogućnost da ugostimo Šibenčane u Gradskom vrtu, ali smo od svega odustali kad smo spoznali da bismo, izborimo li prvoligaški status, i sve utakmice u novoj sezoni morali igrati u Osijeku. Smatram da bi to bilo apsurdno, bez ikakva uporišta, pa kako smo, u međuvremenu, stvorili mladu momčad isključivo sastavljenu od mladića poniklih u našem juniorsko-kadetskom pogonu, nastupat ćemo u Drugoj ligi«, kazao je Branko Kaptalan, dugogodišnji prvi čovjek nogometnoga kluba Belišće. </p>
<p>I dok su u Belišću ravnodušni, a u Grafičar Vodovodu rezignirani, potpuno je ogorčenje zavladalo na istoku Osijeka, na Bikari, objektu koji je posljednjih godina upravo za predsjednika Bore Ivkovića i uz konkretnu financijsku potporu Grada sasvim promijenio svoj izgled. </p>
<p>Osim lijepoga glavnog terena, u sklopu centra s još dva pomoćna igrališta novoizgrađena klupska zgrada kompletnom prostoru daje sliku suvremenog objekta. Ipak, »metalci« bi morali među trećeligaše, a predsjednik Ivković nema namjeru prihvatiti takav status. </p>
<p>»Uložili smo previše u osuvremenjivanje našega sportskog centra da se sada tek tako pomirimo s odlukom o selidbi u Treću ligu. O svemu ćemo upoznati i Uefu, jer je to neodrživo. Tražimo samo to da se prema svim klubovima primijene ista mjerila. Ne naiđemo li na razumijevanje, neka nikoga ne iznenadi ako se naš klub bogate tradicije, danas s oko 320 igrača raznih uzrasta, poglavito onih najmlađih, sasvim ugasi i nestane s mape hrvatskih nogometnim klubova«, kaže Ivković. </p>
<p>Alan Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hoće li atletika završiti u crnoj kronici </p>
<p>Očito silno željan naslova, Dinamo-Zrinjevac samo je za PH prijavio nekoliko slovenskih atletičara, što prema registracijskom pravilniku nije dopušteno </p>
<p>Ekipno prvenstvo Hrvatske u atletici, koje je ovog vikenda održano u Varaždinu, u prvi je plan, umjesto rezultata, izbacilo aferu kojom će se u bliskoj budućnosti morati pozabaviti čelnici Hrvatskog atletskog saveza. I prije samog početka natjecanja svoj je nastup u »baroknom gradu« otkazala zagrebačka Mladost, a nakon prvog dana žalbe su podnijeli AK Zagreb i domaćin Varaždin. Razlog - nastupanje stranaca, točnije Slovenaca, za Dinamo-Zrinjevac. </p>
<p>Prema registracijskom pravilniku HAS-a, da bi stranci mogli nastupati za hrvatske klubove moraju imati prijavljen stalni boravak u RH. </p>
<p>A uvjet za to je, prema Zakonu o strancima (članak 47.), barem petogodišnje odobrenje privremenog boravka u našoj zemlji. Treba napomenuti kako je Dinamo, očito silno željan naslova, Slovence prijavio isključivo za ovo natjecanje, a uz to je iz drugih hrvatskih klubova, koji nisu osigurali plasman na PH, posudio još nekolicinu atletičara. </p>
<p>Stoga i ne čudi da je već u subotu imao veliku prednost i u muškoj i u ženskoj konkurenciji. </p>
<p>»Otkazali smo nastup na prvenstvu, jer smatramo kako je Dinamov potez omalovažavanje rada naših trenera. Klubovi koji žele raditi u podređenom su položaju. U dogovoru s klupskim trenerima, UO Mladosti odlučio je odustati od natjecanja, ne bismo li tako pokrenuli neke stvari«, kazao je predsjednik kluba sa Save Vladimir Mikulec, dodavši: </p>
<p>»U pravilniku je jasno definirano kada i kako stranci mogu nastupati. Ovakvo ad hoc registriranje stranaca nije dopušteno i to će morati riješiti HAS i registracijska komisija. Mi smo svoje napravili. Ako većina u Izvršnom odboru odluči da je to u redu, prihvatit ćemo, ali u takvim okolnostima ne želimo nastupati.« </p>
<p>Slično razmišljaju i u AK Zagreb, poznatom po kvalitetnom radu s mladima i oslanjanju uglavnom na vlastiti »inkubator«. </p>
<p>»Uzimati strance za jedno natjecanje, samo zbog kompleksa da se uvijek mora biti prvi, jako je glupo. Idemo vidjeti tko je doista najbolji klub, a ne na ovakav način. Uza strance i posuđivanje atletičara od ostalih klubova, Dinamo je praktički umjetno stvoreni klub«, poručio je tajnik Zagreba Igor Čordaš. </p>
<p>Epilog cijelog slučaja očito je još jako daleko. Nije čak isključeno da će, ako IO HAS-a podrži Dinamo, neki od klubova podnijeti tužbu redovnom sudu. Moglo bi se tako dogoditi da u sljedećim mjesecima o atletici ne čitamo samo u sportskoj rubrici, nego i u crnoj kronici.</p>
<p>Vedran Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pobjednici Davis kupa »hvataju« i Svjetski kup </p>
<p>Hrvatska je u »paklenoj« skupini s SAD-om, Španjolskom i Čileom, a u drugoj su skupini branitelji naslova Nijemci, prošlogodišnji finalisti Argentinci, Talijani i Česi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Posljednju provjeru uoči Roland Garrosa hrvatski će tenisači odraditi na Svjetskom kupu u Düsseldorfu. Ivan Ljubičić i Mario Ančić brončanom će odličju s Olimpijskih igara u Ateni i trijumfu u Davis kupu pokušati dodati naslov pobjednika 1,85 milijuna eura vrijednog ARAG Svjetskoga momčadskoga kupa. </p>
<p>Organizator turnira, Udruženje teniskih profesionalaca (ATP), podijelio je osam momčadi u dvije skupine. Nakon međusobnih ogleda u skupinama (dva pojedinačna dvoboja i parovi), prvoplasirane će momčadi igrati u finalu. Hrvatska je u »paklenoj« skupini s SAD-om, Španjolskom i Čileom, a u drugoj su skupini branitelji naslova Nijemci, prošlogodišnji finalisti Argentinci, Talijani i Česi. </p>
<p>»Možda bi bili bolje da su nam u skupinu upali Njemačka ili Italija, ali nema veze. Dobro će doći jake utakmice uoči Roland Garrosa. Naime, Čile je tu s pravim zemljašima Gonzalezom i Massuom, Amerikanci su jaki s Roddickom i braćom Bryan, a Španjolce predvodi David Ferrer«, komentirao je Ljubičić. </p>
<p>Uz Ljubičića i Ančića, u Düsseldorfu je i Ivo Karlović. Div sa Šalate trebao je s Ljubičićem u nedjelju igrati dvoboj prvoga kola protiv Amerikanaca. To je organizatora molio Ljubičić, nakon dogovora s Marijom Ančićem, koji je tada još bio »živ« na turniru u Hamburgu. Naime, plan je bio da u ponedjeljak budu slobodni kako bi mogli otići u Barcelonu na svečanost dodjele nagrada najboljim svjetskim spotašima Laureus. No, ATP je stopirao odlazak pobjednika Davisova kupa, što će se brzo zaboraviti ako ne dobiju nagradu za najbolju svjetsku momčad. </p>
<p>Inače, Svjetski se kup održava od 1978. godine, a prije 16 godina naslov pobjednika osvojili su Goran Prpić i Goran Ivanišević, što je bio njihov posljednji nastup pod jugoslavenskom zastavom. Tada je s njima u momčadi bio i Slobodan Živojinović. U svojem je trećem nastupu na Svjetskom kupu Hrvatska jedan od favorita. Mario Ančić dolazi iz Hamburga, gdje je plasmanom u polufinale ostvario najbolji rezultat na turnirima iz masters serije, a o Ljubičićevoj konstantno dobroj formi ne treba trošiti previše riječi. Naravno, Karlović će biti od velike pomoći kako u pojedinačnim dvobojima, tako i u dvoboju parova. Ove je sezone pokazao kolike su njegove mogućnosti na zemljanim terenima pobjedama protiv Davidenka i Haasa. </p>
<p>Zanimljivo, hrvatske će tenisače u Düsseldorfu voditi Talijan Ricardo Piatti, dugogodišnji trener Ivana Ljubičića. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Jedriličarska formula 1 u Rovinju </p>
<p>Nakon što je sponzorstvo nad ovim natjecanjem preuzela Adris grupa, ono se nakon deset godina izbivanja vratilo u Rovinj </p>
<p>RIJEKA</p>
<p> – Na moru ispred Rovinja od 23. do 28. svibnja održat će se 20. ACI Adris Match Race Cup. Riječ je o dvobojskom jedrenju 11 posada iz svjetskoga jedriličarskog vrha, predvođenih poznatim australskim skiperom Peterom Gilmourom, pobjednikom prošlogodišnjeg ACI Match Racea održanog u Splitu. Hrvatske će boje na ovom jedrenju drugu godinu zaredom braniti mladi pulski jedriličar Dario Kliba s posadom Croatia One. </p>
<p>Kliba je prošle godine u Splitu napravio pravu senzaciju, pobijedivši upravo Gilmoura. Inače, taj je Australac, osim prošle godine, na ACI Match Race Cupu pobijedio 1993., 1994., 1995. i 1997. godine. Kliba je u Splitu bio deseti, a ove godine očekuje mnogo bolji plasman. Na ovogodišnjoj ISAF ljestvici zauzima 46. mjesto, a lani je bio tek 130. Sve će posade jedriti na brodovima »Jeannea 35 One Design«, koji su već godinama u vlasništvu ACI-ja i na kojima se već godinama održava ovo natjecanje. </p>
<p>Nakon što je nedavno sponzorstvo nad ovim natjecanjem preuzela Adris grupa, ono se nakon deset godina izbivanja vratilo u Rovinj. Prošlih je osam godina održano u Splitu, a prije toga u Umagu i Dubrovniku. Direktor ACI-ja Anto Violić rekao nam je kako je ovo natjecanje formula 1 pod jedrima, s obzirom na to da u njemu sudjeluju najbolji svjetski skiperi i članovi posada s America's Cupa. </p>
<p>Ovogodišnji World Match Racing Tour čini osam regata, rovinjska je šesta, a njezin direktor Damir Peteh rekao je kako je ovo izniman sportsko-turistički događaj. Napomenuo je još kako su u kratkom vremenu za prihvat jedriličara, ali i svih ostalih zainteresiranih za ovaj događaj, u ACI marini u Rovinju uređeni svi potrebni objekti te vrhunski pripremljeni brodovi za to natjecanje. </p>
<p>Peteh napominje kako će se dvobojsko jedrenje održavati na moru ispred stare gradske jezgre te će ga biti moguće pratiti i s kopna. U slučaju da zbog vjetra regate budu pomicane dalje od obale, osiguran je izletnički brod koji će besplatno voziti one koji budu željeli pratiti taj jedriličarski spektakl. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Šveđanima zlatna medalja </p>
<p>RIGA</p>
<p> – U finalnom susretu Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu olimpijski pobjednici Šveđani su deklasirali Češku 4-0 (2-0, 2-0, 0-0). Šveđani su tako postali prva reprezentacija u povijesti koja je u istoj godini osvojila olimpijsko i svjetsko zlato. Posljednju zlatnu medalju na svjetskim prvenstvima Šveđani su osvojili prije osam godina. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="44">
<p>Crna Gora glasovala za neovisnost </p>
<p>Nevladine udruge CEMI i CESID Centar za monitoring oko 23,40 sati objavili su da njihove konačne procjene rezultata da suverenisti vode s 55,3 posto, a konačne rezultate će objaviti Republičko referendumsko povjerenstvo. Vođa bloka za zajedničku državu Predrag Bulatović osporio je te rezultate</p>
<p>PODGORICA (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Prema prvim neslužbenim rezultatima referenduma o neovisnosti pristaše neovisnosti osvojili su dovoljan broj glasova za odvajanje Crne Gore od Srbije. Vijest o pobjedi najprije je objavila nevladina udruga Centar za monitoring riječima (CEMI) da su stanovnici Crne Gore glasovali su za neovisnu državu. Prema njihovim prvim rezultatima za samostalnu Crnu Goru glasovalo je 56,3 posto onih koji su izišli na referendum dok ih je 43,7 posto bilo za opstanak zajedničke države sa Srbijom. U kasnijim procjenama, koje su dali kako se govori, na temelju 90 posto obrađenih glasova, ta prednost se smanjila te iznosi 55,85 posto. Nevladine udruge CEMI i CESID (Centar za slobodne izbore i demokraciju) oko 23,40 sati objavile su svoje konačne procjene rezultata prema kojima suverenisti vode s 55,3 posto, te da će konačne rezultate objaviti Republičko referendumsko povjerenstvo u ponedjeljak. </p>
<p> Petar Sekulović iz bloka za suverenu državu objavio je u 23.30 pobjedu suverenističkog bloka, ali je zamolio novinare za još malo strpljenja dok tu pobjedu ne verificira EU. Nije iznosio točan postotak, nego je rekao samo da je rezultat veći od 55 posto. </p>
<p>Nakon objave prvog rezultata nad Podgoricom je upriličen vatromet. Ulice su bile pune ljudi, mladi su kružili gradom u automobilskim kolonama s crnogorskim zastavama, u zemlji je zapravo zavladala opća euforija. Međutim, ubrzo se s tiskovne konferencije oglasio vođa bloka za zajedničku državu Predrag Bulatović koji je osporio valjanost rezultata Centra za monitoring. »Jedna paušalna izjava CEMI-ja ne smije Crnu Goru dovesti do destabilizacije«, kazao je Bulatović istaknuvši da prema njihovim rezultatima, a radi se o uzorku od 20 posto prebrojanih glasova, oni imaju prednost od 4 do 5 posto. Bulatović je pozvao sve da u miru sačekaju službeni rezultate.</p>
<p>Oni će se međutim pojaviti tek sutra. Predsjednik Republičke referendumske komisije Frantishek Lipka priopćio je još ranije da će oni s prvim preliminarnim službenim rezultatima izići tek u ponedjeljak u 10 sati. </p>
<p>Što se tiče izlaska na referendum, prema nevladinim udrugama (CEMI i Centar za demokratsku tranziciju) rekordan, dosad nezabilježen, bio je izlazak na birališta. Ukupno je glasovalo 86,7 posto od 484.718 upisanih birača. U međuvremenu se s tiskovne konferencije oglasio predsjednik Republičke referendumske komisije Slovak Frantishek Lipka, koji je iznio podatke samo o izlazu na birališta do 20 sati.</p>
<p>Atmosferu neizvjesnosti oko ponoći pojačavale su izjave iz bloka za zajedničku državu sa Srbijom koji su pozivali građane da se sačeka objavljivanje preliminarnih službenih rezultata te da se ljudi povuku sa ulica.</p>
<p>Posebno veliko slavlje upriličeno je na Cetinju. Cijeli grad je izišao na ulice, pjeva se i slavi, mladi nose crvene crnogorske zastave a u gužvi su primjećena i dva mladića s dresovima hrvatske nogometne reprezentacije. </p>
<p>Ukoliko službeni rezultati potvrde pobjedu suverenista, put Crne Gore prema međunarodnom priznanju počeo bi donošenjem Deklaracije o nezavisnosti u crnogorskom parlamentu. Potom se očekuje njeno međunarodno priznanje, najprije od zemalja EU, a potom i od susjeda, pa tako i od Srbije. Taj proces uključuje i sukcesiju, raspodjelu nasljedstva između dvije države te raspodjelu zajedničkih funkcija. Srbija je, inače, sukcesor, nasljednik države SCG u međunarodnim institucijama. </p>
<p>Ako pak suverenisti ne bi dobili potrebnu većinu, onda bi opet uslijedili razgovori između dvije države. Tada Crna Gora, vjerojatno pod pritiskom EU ne bi mogla dobiti međunarodno priznanje, ali bi bili potrebni razgovori između Podgorice i Beograda o novom uređenju odnosa. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Srbija će prihvatiti rezultate referenduma </p>
<p>BEOGRAD (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Srbija je prilično kiselo prihvatila odluku građana Crne Gore o neovisnosti. Rezultati referenduma, koji je izravno odlučivao i o državnom statusu Srbije, praćeni su u nedjelju navječer na svim TV postajama. Emitirane su posebne emisije posvećene referendumu i odnosima dveju republika, sa uključenjima iz Podgorice i drugih mjesta, te velikim brojem gostiju koji su bili u studijima ili su se uključivali u program. Dominirala je poruka da nema razloga za slavlje.</p>
<p>Dvojica najbližih savjetnika srbijanskog premijera Vojislava Koštunice, Vladeta Janković i Slobodan Samardžić, govorili su o potrebi da se preliminarni rezultati prihvate mirno, ali nisu propustili istaknuti da »odluka građana Crne Gore možda nije najpametnija«. </p>
<p>Vladeta Janković, savjetnik srbijanskog premijera za vanjsku politiku Vojislava Koštunice izjavio je za Televiziju B92 da će Srbija prihvatiti rezultate referenduma za samostalnost Crne Gore kakvi god bili. </p>
<p> Kao i Janković, i šef zastupničkog kluba Demokratske stranke Dušan Petrović u istoj emisiji je kazao kako očekuje i nada se da će konačni rezultat referenduma - kakav god bio - biti prihvaćen u mirnoj atmosferi i bez suvišnih tenzija u Crnoj Gori.</p>
<p>Samardžić je objasnio da Srbija, prema ustavnoj povelji SCG, postaje jedini međunarodno-pravni naslijednik državne zajednice, dok će službena Podgorica morati da tražiti članstvo u UN, OESS, Vijeće Europe i druge organizacije. Tako je na neki način premošćen poraz hegemonističke kampanje koju je srbijanska vlada vodila prethodnih tjedana, a premijer Koštunica je u ponedjeljak mogao da se probudi kao pobjednik.</p>
<p>Pred službenim Beogradom je puno posla. Odlukom crnogorskih građana Srbija je postala neovisna država, koja će, kroz par dana, to morati da potvrdi u parlamentu. Uz deklaraciju o neovisnosti, srbijanski bi parlament morao donijeti i novi zakon o vladi, kojim bi Koštuničin uzdrmani kabinet morao preuzeti nadležnosti koje su do sada bile na nivou državne zajednice, pre svega u domenu obrane i vanjskih poslova. Predsjednik ustavnog suda Slobodan Vučetić tvrdi da postojeći ustav (iz 1990. godine) omogućava funkcioniranje Srbije kao neovisne države, ali da će referendumsko 'da' vjerojatno ubrzati proces donošenja novog ustava, što je deklarativni razlog postojanja Koštuničine vlade.</p>
<p>Na prvi pogled, odlaskom Crne Gore, manevarski prostor premijera bit će dodatno sužen, i očekuje se da će on konačno morati da povuče neke konkretne poteze. U protekle dvije godine i dva mjeseca, politika službenog Beograda bila je da odlaže važne odluke u nadi da će s vrijemenom to bolje izgledati u biračkom tijelu.</p>
<p>Bojan al Pinto-Brkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Zastoj zbog Cipra </p>
<p>Izbori na Cipru: Predsjednik Tasos Papadopulos nastavit će zagovarati tvrdu liniju u odnosima s Turskom </p>
<p>Iako se pregovori Turske i Europske unije nisu ni zahuktali kako treba, već su se pojavili problemi. Nije riječ ni o čem novom već starom političkom problemu vezanom uz Cipar. </p>
<p>Iza izjave Glavnog turskog pregovarača Ali Babacana da Turska i Europska unija imaju o ciparskom pitanju »različita mišljenja« krije se pravi pregovarački limb. Riječ je o sporazumu, tzv. Ankarskom protokolu koji je Turska potpisala prošlog ljeta. </p>
<p>Njime je carinska unija za Tursku proširena na sve EU članove uključujući i Cipar. No, Turska ne želi poštivati jer Cipar kao državu i ne priznaje. Međutim, to je za tursku korak unatrag na putu prema EU, jer se ta zemlja obvezala da problema neće biti. »Od Turske očekujemo da poštuje obveze s kojima se suglasila«, izjavio je Povjerenik za proširenje Europske komisije Ollie Rehn. Sada Turska od Europske unije traži da se izravna trgovina odvija i s turskim dijelom Cipra koji se i dalje nalazi u međunarodnoj izolaciji. Turska je tako povezala provedbu Ankarskog protokola s općenitim rješenjem za podijeljeni Cipar, naglašavajući kako su upravo ciparski Grci odgovorni za odbacivanje UN -ova mirovnog plana koji je 2004. godine predložio njegov Glavni tajnik Kofi Annan. </p>
<p>No, Ollie Rehn ne pristaje na takvu formulu, ali ni na vezu između ta dva pitanja. Pojednostavljeno rečeno, dopuštenje da ciparski brodovi uplovljavaju u turske luke ne može biti uvjetovano rješavanjem ciparskog problema, drži Europska komisija. </p>
<p>Ipak, diplomati navode kako bi Europska unija ipak mogla učiniti neki ustupak kako bi se riješio problem sjevernog dijela Cipra. Pobjeda stranke centra aktualnog predsjednika Tasosa Papadopulosa na nedjeljnim parlamentarnim izborima na Cipru dala je novi zamah ciparskoj vladi zbog čega turski napredak u pregovorima s EU može biti bitno usporen. </p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Herzog: Ulazak Bugarske i Rumunjske u EU je »skandal« </p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Ulazak Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju 2007. godine je »skandal i strahovita farsa«, jer te dvije zemlje moraju još jako mnogo napraviti prije nego što se smiju pridružiti europskoj 25-orici, izjavio je bivši njemački predsjednik Roman Herzog u razgovoru za novi broj tjednika Focusa koji izlazi u ponedjeljak.</p>
<p>Herzog (72), koji je bio predsjednik Njemačke od 1994. do 1999., u razgovoru se upitao čemu postavljati kriterije za ulazak u Uniju »ako vas ništa ne prisiljava da ih poštujete« i založio se za to da Bugarska i Rumunjska u EU uđu »tek kad uvjeti budu ispunjeni«.</p>
<p>Previše popustljivo ponašanje prema tim dvjema zemljama, tvrdi Herzog, pojačava prezir građana prema EU i jedan je od razloga koji su doveli do neuspjeha referenduma o Europskom ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj u proljeće 2005.</p>
<p>Rumunjska i Bugarska u travnju 2005. potpisale su sporazum o pristupu EU koji predviđa da postanu članice 1. siječnja 2007., ali i dopušta da 25 zemalja članica na prijedlog Bruxellesa odgode pristup za godinu dana ako dvije zemlje »očito nisu spremne«. [AFP/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Irak kao Bosna </p>
<p>Sunit bježe iz Basre na jugu u Mosulu na sjeveru Iraka, protjeruju se kršćani, a šijite ubijaju ili protjeruju iz gradova sjeverno od Bagdada</p>
<p>LONDON (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Irak danas sve više nalikuje Bosni s početka 1990-ih, kada se tamo najžešće ratovalo, tvrdi ovih dana Independent. Probivši se po cijenu života na teren, novinar tog britanskog lista javlja o iračkom etničkom čišćenju masovnih razmjera koje ga jako podsjeća na početke sukoba u Bosni i Hercegovini. Drugi britanski list Guardian javlja pak s bagdadskih barikada o »sve krvavijem sektaškom sukobu koji ima više zajedničkog s etničkim čišćenjem na Balkanu negoli s optimističkom retorikom koje se čuje na njegovanim travnjacima stranih veleposlanstava ili po zapadnim prijestolnicama«. </p>
<p>O tom »skrivenom ratu«, o odredima smrti i masovnim protjerivanjima diljem Iraka ne čuje se na Zapadu dovoljno. Zapadni novinari danas su uglavnom bazirani u Bagdadu, odakle javljaju o tamošnjim krvavim obračunima između šijita i sunita. Na teren povremeno odlaze samo u sastavu i pod zaštitom američkih snaga.</p>
<p>Ovih dana je javljeno da su u gradu Baquba, u sjeveroistočnoj iračkoj pokrajini Diyala naoružani ljudi potjerali sve ljude iz autobusa, razdvojili muškarce od žena te ubili 11 muškaraca. Policija je u blizini našla i unakaženo tijelo otetog šestogodišnjaka. Takvi događaji sve su češći. Reporter Independenta Patrick Cockburn nije uspio osobno posjetiti Baqubu zbog velike opasnosti da bude ubijen na putu. No probio se do drugog grada u pokrajini Diyala Khanaqina koji drže Kurdi, da provjeri navode o etničkom čišćenju i masovnim zbjegovima Kurda sa sjevera Iraka. Otkrio je da je u Khanaqin nedavno stiglo 200 kurdskih obitelji. »To znači da je oko tisuću ljudi potražilo utočište samo u tom jednom malom gradu«, zaključuje britanski novinar. Neki od tih Kurda protjerani su iz svojih sela, gdje su bili u manjini, no drugi su izgubili posao u Bagdadu, zato što nisu šijiti. </p>
<p>Nakon mnogih umorstava, suniti pak bježe iz Basre na jugu. U Mosulu na sjeveru Iraka protjeruju se kršćani, a šijite ubijaju ili protjeruju iz gradova sjeverno od Bagdada, poput Baqube ili Samarre, javlja britanski list. Zla sudbina zadesila je i stanovnike Dujaila, sela sjeverno od Bagdada. Saddam Hussen optužen je za masovno krvoproliće u tom šijitskom selu. </p>
<p>Njegovi stanovnici danas skupo plaćaju svoje svjedočenje protiv iračkog silnika. Maskirani i naoružani suniti zaustavljaju ljude na improviziranoj rampi na ulasku u Bagdad i ubijaju svakog kome u ispravama stoji da je rođen u Dujailu. Do sada je ubijeno ili nestalo 40 seljana.</p>
<p>No, o zbivanjima izvan Bagdada zna se razmjerno malo, jednako kao što se u proljeće i ljeto 1992. tek počela probijati istina o pokoljima i smaknućima po bosanskih selima, dalje od Sarajeva, tvrdi Independent. List zaključuje kako britanske i američke trupe ne mogu patrolirati svakim udaljenim selom velikog Iraka da bi održavale red između šijita, sunita i Kurda. »Depresivni je zaključak« da to hoće li zapadne snage ostati ili otići »nije više posebno važno za građanski rat koji se razvija«, smatra britanski list.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pobjeda finskih čudovišta</p>
<p>Nadmoćnoj pobjedi Finaca nitko nije mogao zaprijetiti, a Europa očito nije prepoznala »Moju štiklu« pa je Severina završila na 13. mjestu</p>
<p>»Rock-band je upravo pobijedio na festivalu pop-glazbe. Čudno, zanimljivo i ludo! To smo napravili za sve obožavatelje rocka, hard rocka, heavy metala i benda Kiss. I nismo samo mi pobijedili, pobijedili smo za cijelu Finsku. Dokazali smo svijetu da Europa nije tako loše mjesto«, rekao je u Ateni u subotu u kasnim noćnim satima Mr. Lordi, frontmen skupine Lordi koja je pjesmom »Hard Rock Hallelujah« pobijedila na 51. Eurosongu. Riječ je bila o doista premoćnoj pobjedi, jer su Finci skupili čak 292 boda, dok je drugoplasirani Rus Dima Bilan dobio 248, a izvrsni Hari Mata Hari 229 bodova. </p>
<p>Na veličanstveno organiziranoj glazbenoj fešti, kojom su Grci ponovili spektakl kakav pamtimo s otvaranja, odnosno zatvaranja Olimpijskih igara 2004. godine, Hrvatska se plasirala na 13. mjesto. Iako imamo isti broj bodova – jedva spomena vrijednih 56 – s Makedoncima, ipak smo mjesto iza njih, jer su oni, nimalo logično, nastupili prije nas. Hrvatska je, naime, od svojih susjeda dobila isključivo desetke i jednu dvanaesticu, dok se Makedonci ne mogu pohvaliti tako velikim brojem bodova. Ipak, daljnja analiziranja nisu nam potrebna, jer ni Hrvatska niti Makedonija nisu osvojile pravo izravna ulaska u finale Eurosonga 2007., koje će se, sada je poznato, održati u Finskoj. Dogodine nas, dakle, očekuje najprije nastup u polufinalu, što i nije tako loše, jer se ove godine pokazalo da su najveći broj glasova u finalu dobivali upravo oni glazbenici koje je Europa već upoznala u četvrtak u polufinalu (Finska, Rusija, BiH, Švedska…). </p>
<p>Severina je u kratkoj izjavi hrvatskim novinarima nakon pobjedničke presice rekla: »Nisam razočarana, dala sam sve od sebe. Neću bježati u hotel, idem do jutra tulumariti sa svojom ekipom«. Aleksandar Kostadinov, kojemu je ovo bio 15. Eurosong, kao šef delegacije očito nije napravio nužno lobiranje, jer je »Moja štikla« dobila isključivo bodove svojih susjeda, te »sitniš« iz Švicarske, Monaka, Njemačke i Turske. </p>
<p>A što se glasovanja tiče, ove je godine nekako očitije nego ikad bilo darivanje susjedima. Finci su, čini se, isplivali kao pobjednici zato što su bili drukčiji (ma što tko mislio o pjesmi), a kako su se ostale pjesme manje-više utopile u sveopće eurovizijsko šarenilo, logično je da su oni i pobijedili. Jer nakon što su se osmice, desetke i dvanaestice, zaslužene dobrosusjedskim odnosima, podijelile između 24 zemlje, u gotovo svakom glasovanju našao se i određeni broj glasova za Finsku pa im je pobjeda - i mnogo prije negoli je to u izravnom prijenosu zaključio Duško Ćurlić - bila zajamčena. </p>
<p>Lordi su na pobjedničku presicu došli pjevajući ne svoju, nego pjesmu predstavnika Litve »We Are The Winners«, koja se, začudo, također jako dobro plasirala. I imali su razloga za zadovoljstvo, jer su Finci bili toliko protiv njihova nastupa na Eurosongu da su pisali pismo finskom predsjedniku u nadi da spriječi državnu bruku! Njihova se bruka, međutim, pretvorila u sveopće slavlje, dok je naša – prema jednima bruka, prema drugima remek-djelo – prilično neslavno završila na 13. mjestu. No možda je istinita i poruka koju je Seve dobacila nakon službene izjave: »Hrvati trebaju rađati dicu kako bi i naša mala zemlja, koja nema veliku dijasporu, jedanput mogla pobijediti«.</p>
<p>Petra Boić Petrač</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Život na zdravoj nozi</p>
<p>Visoke potpetice nisu jedini uzrok bolnih stopala. Platfus, grčeve i otekle zglobove može izazvati i prekomjerna tjelesna težina </p>
<p>Zahvaljujući složenu sklopu ljudskog stopala, čovjek svakodnevno napravi 8000 do 20.000 koraka! No da bi pružala dobar oslonac i sigurno kretanje, što su najvažnije zadaće stopala, važno ih je pravilno i redovito njegovati, nositi odgovarajuću obuću i, ako to ne možemo sami, dopustiti da se o tom dijelu tijela brinu ortopedi ili pedikeri. U protivnom, patit ćemo od bolova i grčeva u stopalima, a neke tegobe itekako mogu osjetiti i drugi organi našeg organizma. Liječnica Tatjana Nemeth Blažić ističe da bolna stopala mogu uzrokovati mnogi razlozi i stanja. »Takve simptome najčešće osjećaju osobe s prirođenim i stečenim deformacijama lokomotornog sustava, osobe koje boluju od nekih upalnih bolesti koštanoga i vezivnog tkiva, metaboličkih bolesti kao što su šećerna bolest i giht, oni prekomjerne tjelesne težine, te sportaši koji pate od opterećenja stopala«, pojašnjava liječnica. Nemeth Blažić također napominje da bolove i grčeve u stopalima mogu osjećati i osobe s bradavicama tabana, prekomjernim zadebljanjima kože (tzv. koštani trn), kurjim očima, uraslim ili zadebljanim noktima, bakterijskim infekcijama kože i noktiju stopala. Neke deformacije stopala mogu izazvati poremećaj u držanju tijela, bolove u nogama, kuku i kralješnici. Iako će neki, pogotovo žene, biti uvjereni u suprotno, visoke potpetice ne moraju biti glavni i jedini uzrok tegobama u stopalima i nogama. Liječnica Nemeth Blažić kaže da su potpetice od dva do tri centimetra poželjne, jer najmanje umaraju lokomotorni sustav. »Zdravlje stopala češće može ugroziti prevelika ili premala obuća koja nema adekvatno provjetravanje i u kojoj stopala ne dišu«, pojašnjava liječnica. Ortopedski ulošci, ortopedska obuća i druga ortopedska pomagala pomažu pri liječenju nekih deformacija stopala i nepravilna hoda. Oni, naime, pasivno drže i podupiru stopalo, te korigiraju deformaciju čime smanjuju bolove i olakšavaju hod. Kad su u pitanju djeca, ortopedske uloške ne treba primjenjivati prije treće godine života. »Mala djeca imaju na stopalima masno tkivo, pa se njihova stopala mogu doimati ravnim, premda su koštani svodovi dobro razvijeni. Uz nošenje ortopedskih uložaka i ortopedskih cipela, mlađima se preporučuje provoditi vježbe za jačanje mišića stopala«, preporučuje Nemeth Blažić i dodaje da na rast i razvoj stopala treba pripaziti od najranijeg djetinjstva, i održavati umjerenu tjelesnu težinu kako ne bi došlo do prevelikog opterećenja za noge i stopala. »Stopala je važno jačati medicinskom gimnastikom, a preporučuje se izbjegavati i dugotrajno stajanje, pogotovo ako je riječ o osobama koje svoj dan provode na visokim potpeticama ili u jako špicastim cipelama«, napominje Nemeth Blažić i napominje da je najbolje, ako se pojavi bilo kakva tegoba, potražiti savjet liječnika.</p>
<p>Važna je prikladna obuća</p>
<p>Kako stopala ne bi stradala zbog neadekvatne obuće, potrebno je posebno pripaziti pri njihovoj kupnji. Tatjana Nemeth Blažić napominje da cipele trebaju biti dovoljno prostrane i udobne da ne tiskaju nožne prste. Također ne smiju biti prevelike. »Kad kupujete cipele, one vam već u prodavaonici moraju odgovarati i pogrešno je misliti da će se s nošenjem proširiti i omekšati. Ako nosite ortopedski uložak, pazite da su cipele dovoljno velike da možete u njih staviti uložak«, kaže liječnica. Stariji i oni koji pate od problema s ravnotežom i kretanjem trebaju nositi cipele sa što širom i nižom potpeticom radi veće stabilnosti. Također, prednost uvijek treba dati prirodnim materijalima koji dopuštaju da stopala »dišu«.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Šest godina za zlostavljanje susjede</p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Neven Pupovac (37), koji je od rujna 1991. do kolovoza 1992. godine u selu Raštević kao pripadnik paravojnih srpskih postrojbi u više navrata maltretirao i tukao susjedu Danicu Šopić te joj pokušao zapaliti kuću, na Županijskom je sudu u Zadru proglašen krivim zbog ratnog zločina i nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora. Kao olakšavajuće okolnosti uzeto je u obzir da je do sada bio neosuđivan te da je u vrijeme zločina imao 23 godine. U obrazloženju presude sutkinja Enka Moković rekla je da se Pupovcu u kaznu uračunava i vrijeme koje je proveo u pritvoru. Njegov odvjetnik Luka Šušak najavio je da će se žaliti Vrhovnom sudu zbog, kako je rekao, »razilaženja u iskazima nekih svjedoka zbog čega postoje neke nelogičnosti u slučaju«. Inače, Pupovca se teretilo da je u društvu svog brata Jovice i sumještana, također pripadnika srpske vojske, Dušana, Emila i Mile Pupovca, stalno dolazio u kuću Danice Šopić. </p>
<p>Ona je izjavila da ju je tukao šakama i željeznom šipkom te joj zapalio sobe u kući. Pupovac je u svojoj obrani izjavio da nije kriv te da je Šopić širila po selu laži o njemu. </p>
<p>Inače, ovo je bilo ponovljeno suđenje Nevenu Pupovcu, budući da je 2003. godine u odsutnosti bio osuđen na osam godina za ratni zločin protiv civila. Hrvatskim vlastima predan je u kolovozu 2004. godine nakon što ga je na graničnom prijelazu Zvornik uhitila granična služba BiH. [M.V.]</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Poginuo sletjevši autom u kanal </p>
<p>Vozač je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad vozilom</p>
<p>NAŠICE</p>
<p> - Tridesetjednogodišnji Željko Šalamun iz Velimirovaca na mjestu je smrtno stradao u teškoj prometnoj nesreći što se u noći na subotu, oko pola sata iza ponoći dogodila na cesti između Jelisavca i Velimirovaca, nedaleko do Našica. </p>
<p>Kako je izvijestila tamošnja policija, do teške je nesreće došlo kada se Šalamun, upravljajući osobnim automobilom registracijskih oznaka NA 345-AU, kretao iz smjera Jelisavca prema Velimirovcima. U jednom trenutku, najvjerojatnije zbog vožnje neprilagođenom brzinom izgubio je nadzor nad vozilom koje je sletjelo s kolnika u kanal rijeke Našičke. </p>
<p>Od zadobivenih ozljeda Šalamun je na mjestu preminuo. Automobil je iz kanala izvukla »šlep služba«, nakon što je polcija na mjestu nesreće obavila očevid. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čuvajući ovce nagazio na minu i poginuo </p>
<p>VINKOVCI</p>
<p> - Pri čuvanju ovaca u blizini šume Tomin hrast između Markušice i Mrzovića, u eksploziji zaostale minsko-eksplozivne naprave, smrtno je stradao pastir Radenko Čalić (48) iz Markušice, sela nedaleko od Vinkovaca. Do eksplozije je, prema policijskim informacijama, došlo najvjerojatnije u petak popodne, no potraga za Čalićem uslijedila je tek dan kasnije, nakon što se obitelj u petak navečer zabrinula jer se Čalić nije vratio. »U subotu ujutro, nakon što je otac cijelu noć izbivao s ovcama, prijavili smo njegov nestanak policiji«, izjavio je sin pastira Dejan Čalić (25), dodajući da je obitelj znala gdje je Čalić s ovcama. Naime područje oko Markušice, unatoč činjenice da nije razminirano, često se koristi za ispašu. Lokalno stanovništvo zalazi na to područje sa stokom, o čemu svjedoči i nekoliko utabanih staza. I policija je pretpostavila da bi se nestali pastir mogao nalaziti na miniranom području, pa je zbog potrage angažiran i helikopter MUP-a iz kojega je u subotu oko 14 sati i primjećeno tijelo. Nakon što su djelatnici Protueksplozivne zaštite PU vukovarsko-srijemske izašli na teren i osigurali pristup, tijelo je je izvučeno u subotu oko 18 sati i prevezeno na patologiju Opće bolnice u Vukovaru. Kako se doznaje, pastir je poginuo najvjerojatnije tijekom potrage za odbjeglim ovcama, nagazivši na protupješadijsku minu PROM 1. Pirotehničari kažu da se na tom području nalazi veliko minsko polje s tri reda protutenkovskih mina i brojnim protupješadijskim minama. Na tom području, kako se saznaje, prije godinu i pol dana u eksploziji mine smrtno je stradao i Kamenko Vlaketić, također pastir iz Markušice. </p>
<p>Goran Čorkalo</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Carinik omogućio ilegalnu prodaju tenisica</p>
<p>Optuženi je omogućio da se tenisice »Reebok« prodaju na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj, bez plaćanja carine i poreza </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Na varaždinskom je Županijskom sudu u tijeku suđenje Zvonku Ruganiju, optuženom za zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprava. On je, prema optužnici, kao carinik na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska, vozačima talijanske tvrtke »Ro- trans« Miloradu Baroviću i Bruni Benvegnu omogućio ilegalnu prodaju strane robe u Hrvatskoj, bez obračuna carine na uvoz i poreza na promet. </p>
<p> Tako je 15. lipnja 2000. godine Benvegnu ovjerio jedinstvenu carinsku deklaraciju ispostavljenu u carinskoj ispostavi u Duboševici, odnosno na graničnom prijelazu iz Mađarske u Hrvatsku, a za tranzitni prijelaz robe za Italiju preko graničnog izlaza u Dubravi Križovljanskoj. U pitanju je bilo 319 kartona »reebok« tenisica vrijednih 73.717 njemačkih maraka. </p>
<p>No, tog dana Benvegno uopće nije s kamionom upisanim u deklaraciju i opisanom robom izašao iz Hrvatske u Sloveniju, pa je tako Rugani neistinito prikazao da su vozilo i roba prešli preko granice i da je roba bila samo u tranzitu. Na taj je način omogućio Benvegnu da svu količini tenisica proda na ilegalnom tržištu u Hrvatskoj, a da ne plati carinu i porez na promet u iznosu od 134.003 kuna. </p>
<p> Isto je učinio i kod Barovića 14. rujna 2000. godine. I njemu je ovjerio carinsku deklaraciju za tranzitni prijevoz robe za Italiju preko Dubrave Križovljanske, ispostavljenu u Duboševici. </p>
<p>Barović je također vozio tenisice i to 3591 par, a obuća je bila vrijedna 57.282 njemačke marke. Kao službenu osobu potpisao je Mladena Hudoletnjaka, a pritom se koristio i njegovim faksimilom, kao da je Hudoletnjak, a ne optuženi pregledao robu i dopustio izlazak iz Hrvatske. Vozač Barović spomenutog dana također nije napustio Hrvatsku, pa mu je tako Rugani omogućio da tenisice preproda u Hrvatskoj. Barović nije platio carinu i porez u iznosu od 97.181 kunu. </p>
<p> Rugani je inače izjavio da se ne osjeća krivim, a u istrazi se branio šutnjom. Tijekom istrage nisu saslušani ni spomenuti vozači, koji bi razjasnili motive Ruganijevog nezakonitog postupanja, jer su bili nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Požar izazvao kvar na instalacijama</p>
<p>Srećom, požar se nije proširio na obiteljsku kuću Ante Šimleše, od koje je automobil bio parkiran jedva 2 do 3 metra</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Požar koji je izbio u nedjelju, oko 1.30 sati, na prednjem dijelu »chrysler voyagera«, parkiranog u dvorištu obiteljske kuće u ulici Janka Holjca 43, brzom intervencijom vatrogasaca je ugašen, a ozlijeđenih u tom požaru, srećom, nije bilo. </p>
<p>Napola izgorjeli »chrysler voyager«, zagrebačkih registracijskih oznaka, tamno plave boje, zatekli smo u dvorištu obiteljske kuće Ante Šimleše, višestrukog prvaka Hrvatske u preponskom jahanju i donedavnog direktora zagrebačkog Hipodroma. Iako gospodina Šimlešu nismo zatekli kod kuće, kratku izjavu dala nam je njegova supruga. Kako nam je rekla, vatru na prednjem dijelu automobila primijetili su oko 1.30 sati i odmah su pozvali policiju, a zatim i vatrogasce, koji su vrlo brzo stigli i ugasili požar. Srećom, požar se nije proširio na obiteljsku kuću, od koje je automobil bio parkiran na jedva 2 do 3 metra. </p>
<p>Izgorjeli »chrysler«, u vlasništvu je jednog leasing poduzeća iz Zagreba. </p>
<p>Očevid na mjestu događaja policija je obavila tijekom nedjeljnog jutra, a prema prvim informacijama koje je dala policija, požar je izazvala neispravna električna instalacija na elektronici automobila, kazala je Šimlešina supruga. Materijalna šteta još nije točno utvrđena, no cijeni se većom. </p>
<p>Susjedi su nam rekli da su Ante Šimleša i njegova supruga dobri susjedi i da nikada nisu čuli ništa loše o njima, a za požar »chryslera« u njihovom dvorištu vjeruju da je slučajnost.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Riječaninu propucano stopalo</p>
<p>OPATIJA</p>
<p> - U pucnjavi koja se dogodila u subotu oko 2 sata ispred ugostiteljskoga objekta »Galija« u Opatiji na adresi Zert 3 lakše je ozlijeđen 35-godišnji Riječanin R. K. kome je hicem iz vatrenoga oružja prostrijeljeno stopalo. R. K. je prevezen u sušačku bolnicu gdje mu je pružena liječnička pomoć, a nakon toga priveden je u opatijsku policiju na obavijesni razgovor. Policija nije navela razlog zbog kojega je došlo do sukoba te traga za nepoznatim muškarcem koji je ispalio hitac. [T.R.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Tajni kupci pridonose uspjehu tvrtke</p>
<p>Cilj tajne kupovine nije da netko dobije otkaz, već provjeriti radi li tvrtka kvalitetno</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj između 20 i 50 tvrtki stalno koristi mistery shoppinga, odnosno usluge tajnih kupaca, koji se na zahtjev određene tvrtke pretvaraju da su potencijalni i redoviti kupci.</p>
<p>Vlasnica agencije Heraklea, prve specijalizirane agencije za mystery shopping, Kristina Horbec kaže da tajni kupci pri tome, prema unaprijed definiranim kriterijima, detaljno i objektivno mjere kvalitetu usluge određene tvrtke i njezinih konkurenata, s ciljem njezina poboljšanja. Dodaje da se za usluge tajnih kupaca najčešće odlučuju uspješne tvrtke, koje su prve ili druge u svojoj djelatnosti, kako bi još više poboljšale svoje usluge, odnosno prodaju. Uz Hrvatsku, Heraklea ima agencije u svim zemljama bivše Jugoslavije, a ima ukupno 400 tajnih kupaca.</p>
<p>Primjerice, u Konzumu kažu da su povećali kvalitetu prodaje, odnosno usluge nakon što su počeli koristiti usluge tajnih kupaca. U PZ autu od 2003. godine koriste usluge tajnih kupaca. »Važna je povratna informacija, jer na taj način saznate što se stvarno događa u tvrtki«, napominju u PZ autu.</p>
<p>Horbec napominje da postoji veliki interes za poslom tajnih kupaca. »Nerijetko i naši korisnici usluga žele postati tajni kupci«, pojašnjava.</p>
<p>Uspješan tajni kupac mora imati dobru moć zapažanja sitnica, ali i pisanja izvještaja o uočenom. Prijaviti se može putem Interneta, a uz osobni i telefonski intervju, nužno je položiti i test.</p>
<p>Usluge tajnih kupaca u svijetu koriste porezna uprava SAD-a i Velike Britanije, turistička zajednica Pariza, pakistanska središnja banka...</p>
<p>»Naša državna uprava za sada nije pokazala interes za ovim oblikom unaprjeđenje poslovanja«, kaže Horbec.</p>
<p>Nije cilj da netko zbog tajnoga kupovanja dobije otkaz, već provjeriti radi li neka tvrtka dobro. Prva stručna knjiga o tajnom kupovanju pod nazivom Mjerenje menadžmenta i trenutka istine, autorica Kristine Horbec i Veronike Karisson, predstavljena je ovih dana. Do kraja godine planiran je prijevod knjige na kineski jezik, a nakon toga i na švedski, hrvatski, njemački, francuski i španjolski. [Marinko Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Gubici zbog straha od inflacije </p>
<p>NEW YORK/LONDON</p>
<p> - Bojazni od inflacije i rastućih kamatnih stopa protekloga su tjedna ulagače na svjetskim tržištima dionica poticale na velike prodaje, pa je tako newyorški Dow Jones indeks zabilježio najlošiju izvedbu u posljednjih mjesec dana, dok su europske burze pretrpjele najgori tjedan od srpnja 2002.</p>
<p>Samo u srijedu na Wall Streetu je izbrisano 64 milijarde dolara na tržišnoj kapitalizaciji 30 najvećih kompanija čije su dionice sadržane u Dow Jones indeksu. Dow Jones je na tjednoj razini pao 2,1 posto, na 11.144 bodova, a tehnološki Nasdaq 2,2 posto, na 2194 boda.</p>
<p>Ulagači su posebice prodavali dionice banaka, industrijskih konglomerata i ostalih kompanija osjetljivih na izmjene kamatnih stopa. U prosjeku su bankarske dionice potonule 1,8 posto.</p>
<p>Korekcija njihovih cijena uslijedila je nakon što je podatak o rastu potrošačkih cijena u SAD-u u travnju za 0,6 posto na mjesečnoj razini te za 3,5 posto na godišnjoj razini pokazao ubrzanje inflacije te potaknuo špekulacije da će Fed podići kamatne stope i više nego se na Wall Streetu očekivalo.</p>
<p>Među 30 dionica sadržanih u indeksu Dow Jones porasla je tek ona Hewlett-Packarda, i to 3,4 posto. Najveća gubitnica pak bila je dionica Boeinga, oslabjevši tri posto.</p>
<p>Potonuće cijene barela nafte ispod 70 dolara za barel pritisnulo je i cijene dionica u energetskom sektoru, pri čemu je dionica najveće kompanije po tržišnoj kapitalizaciji, Exxon Mobilea, oslabila 0,4 posto.</p>
<p>Na europskim burzama cijene dionica zabilježile su najveći tjedni gubitak od srpnja 2002. dok su burzovni indeksi završili na najnižim razinama u posljednja tri mjeseca uslijed ubrzavanja inflacije u SAD-u i strahovanja u vezi daljnjeg rasta kamatnih stopa. Londonski FTSE indeks spustio se 4,3 posto, na 5657 bodova, a frankfurtski Dax 4,1 posto, na 5672 boda.</p>
<p>Jačanje eura prema dolaru na najvišu razinu u proteklih godinu dana pogodilo je vodeće europske izvoznike jer ulagači strahuju od mogućih negativnih posljedica takvog trenda po njihove prihode u inozemstvu. Tako su kliznule naniže dionice proizvođača automobila, pri čemu su Porscheove zabilježile pad za 4,3, Fiatove za 4,2 a Volkswagenove za 3,3 posto.</p>
<p>Tokyjski Nikkei 225 pao je 2,7 posto, na 16.155 bodova, najnižu razinu u gotovo dva mjeseca. [Hina/Reuters]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prijenos Addendinog portfelja na Osiguranje Zagreb</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prošloga je tjedna sklopljen Ugovor o prijenosu portfelja Addenda zdravstvenog osiguranja na Osiguranje Zagreb. Ugovorom je kao završetak preuzimanja portfelja određen 1. lipnja ove godine, a od 19. svibnja svim osiguranicima na raspolaganju je služba Medifon koja će u suradnji sa Asistencom Osiguranja Zagreb ugovarati zdravstvene usluge po pravima iz postojećih polica Addende, izvijestili su iz Osiguranja Zagreb. Dodaju kako će Osiguranje Zagreb i Addenda za sve programe osiguranja naći prikladno rješenje u pojedinačnim kontaktima s osiguranicima u njihovom najboljem interesu. Detaljne informacije osiguranicima će biti dostavljene putem zastupničke mreže i pisanim putem od 22. do 26. svibnja. Podsjetimo kako su odluku o prijenosu portfelja na Osiguranje Zagreb dioničari Addende donijeli 9. svibnja, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je početkom travnja Addenda zdravstvenom osiguranju oduzela odobrenje za obavljanje svih vrsta osiguranja. Tada je tom osiguravatelju naloženo da u roku od 30 dana cjelokupni portfelj polica osiguranja prenese drugom osiguravajućem društvu koje ima dozvolu za obavljanje poslova zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj. [I. S.]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Maslinovom ulju Brachia nagrada za najbolju hrvatsku ambalažu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Brachia maslinovo ulje - Maslina, Brachia poljoprivredne zadruge iz Supetra na Braču pobijedilo je nagradu za najbolju ambalažu u Hrvatskoj Cropak 2006. Cilj natječaja je promovirati, istaknuti i nagraditi ambalažu kao sredstvo zaštite i identifikacije proizvoda, promocije i marketinga, priopćeno je iz Cropaka. Sudionici natječaja su hrvatski i inozemni proizvođači, trgovačke kuće, proizvođači i tiskari ambalaže, etiketa i zaslona, profesionalni dizajneri, reklamne agencije i dizajnerske kuće te hrvatski proizvođači strojeva, uređaja i opreme za zbrinjavanje ambalažnog otpada. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Glasilo Đuro Đaković Montaže</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Đuro Đaković Montaža Info tvorničke su novine slavonskobrodske tvrtke Đuro Đaković Montaža. U prvom broju donose, među ostalim, intervju s direktorom tvrtke Darkom Katićem, tekstove o prošlosti i sadašnjosti tvrtke, tržištima i programima, okruglom stolu o najavljenoj privatizaciji tvrtke te portrete radnika. [J. B.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Do nedjelje srušeno 28 kuća</p>
<p>U uvalama Slatina i Smratina dovršena je prva faza rušenja, a uklonjeno je 10 objekata. U nedjelju je na terenu bio samo jedan bager koji je čistio teren</p>
<p>ZAGREB/VIR</p>
<p> - Bageri Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u nedjelju su nastavili rušiti bespravno sagrađene objekte na Viru. U pet dana, koliko traje prva faza uklanjanja objekata koji se ne mogu uklopiti u prostorni plan, srušeno je 28 objekata od 50 predviđenih.</p>
<p>U subotu nešto poslije 15 sati s prijetnjama samoubojstvom prestao je i Niko Maros, vlasnik kuće na Viru koja se nalazi 70 metara od mora, nakon što je dobio poruku Ministarstva da mu kuća neće biti srušena ako se utvrdi da mu je to jedini dom.</p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva Kata Gojević ponovila je u nedjelju da »se objekt neće ukloniti samo ako se utvrdi da mu je to jedini krov nad glavom te da nije građen za iznajmljivanje«. </p>
<p>Naglasila je kako se upravo provjeravaju sve činjenice u vezi s Marosovim statusom, prije svega živi li on stalno na otoku Viru i od kada.</p>
<p>Maros je dva dana prijetio da će se raznijeti plinskim bocama ako bageri krenu rušiti i njegovu kuću. </p>
<p>Kako doznajemo iz Ministarstva, u uvalama Slatina i Smratina dovršena je prva faza rušenja, a uklonjeno je 10 objekata. U nedjelju je na terenu bio samo jedan bager koji je čistio teren. </p>
<p>Srušeno je osam apartmana i vikendica, a tijekom subote i dva zadnja objekta, svaki sa 16 apartmana, koje su gradili mađarski investitori.</p>
<p>Nastavljeno je i dva dana ranije započeto uklanjanje bespravno sagrađenih objekata u uvali Svinja, gdje je do sada srušeno 18 kuća. Srušeno je osam temelja koji su većinom u vlasništvu hrvatskih i bosanskih državljana i 10 apartmanskih objekata i vikendica. </p>
<p>Rušenje još čeka još 22 bespravno sagrađena objekata, a prema najavama Ministarstva, očekuje se da će sav posao biti završen do kraja tjedna.</p>
<p>Objekti koje se ruši građeni su bez lokacijske i građevinske dozvole, nalaze se na pomorskom dobru, unutar 70 metara od mora te stoga ne mogu biti uvršteni u prostorni plan općine Vir. </p>
<p>Kako se najavljivalo iz Ministarstva, ovo je tek prva faza rušenja, a nakon donošenja prostornoga plana Vira nastavit će se uklanjanje onih objekata koji se ne mogu uklopiti u taj plan.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ujedinimo se za bolju budućnost u EU</p>
<p>Premijer Sanader naglasio je da iznad stranačkih moraju biti nacionalni interesi</p>
<p>RUBEŠI/KASTAV</p>
<p> - »Ući u Europsku uniju znači da će Hrvatska napokon, nakon dugog niza stoljeća te 15. obljetnice hrvatske suverenosti, sjediti za stolom za kojim se odlučuje o zajedničkoj europskoj budućnosti, a time umnogome i o budućnosti Hrvatske. Temeljno političko pitanje je hoćemo li sjediti za stolom unutra ili ćemo čekati pred vratima da čujemo koja je odluka donesena. Ja sam za to da budemo za stolom«, rekao je premijer Ivo Sanader na proslavi 135. obljetnice Prvog tabora Hrvata Kastavštine, Istre, Kvarnerskog primorja i otoka, održanoj u nedjelju u Rubešima nedaleko od Kastva.</p>
<p>Premijer je naglasio da se sada u Hrvatskoj možemo smatrati »privilegiranim naraštajem od Boga i sudbine«, jer da je u povijesti bilo boljih i zaslužnijih Hrvata u nas koji nisu doživjeli hrvatsku slobodu i samostalnost, a do kojih nije bilo lako doći. </p>
<p>»Mi nastavljamo put tih Hrvata koji su težili slobodi svoje zemlje i stoga je naša odgovornost veća«, upozorio je Sanader, napomenuvši kako učimo iz povijesti da ne bismo ponavljali naše tragedije. Dodao je da možemo biti ponosni na naše pretke, te je naglasio kako nam ti dani mogu biti poruka sada da se ujedinimo za hrvatsku bolju budućnost. Naglasio je da iznad stranačkih moraju biti nacionalni interesi. </p>
<p>Sanader je još rekao da smo Hrvatsku posudili od naše djece i da je u tome naša odgovornost na putu lijepe naše u budućnost. </p>
<p>»Budućnost Hrvatske ima dva izbora - samoizolaciju ili sudjelovanje u europskom integracijskom procesu. Nisam za samoizolaciju, jer sudjelovanje u integracijama nije opasnost, nego izazov. Ako je integracija bujica za koju se ne zna kuda ide, mi trebamo ući i plivati s ostalima, jer za to imamo ljude«, istaknuo je hrvatski premijer.</p>
<p>Uz premijera, proslavi su, među ostalima, nazočili ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i ministar kulture Božo Biškupić, dok predsjednik Republike Stjepan Mesić zbog preuzetih obveza nije mogao doći.</p>
<p>Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je sa Sanaderovom vladom postignut konsenzus o ključnim istarskim projektima </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Za 50 godina u Hrvatskoj 16,2 posto manje stanovnika </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Hrvatskoj će sredinom 21. stoljeća biti 16,2 posto manje stanovnika nego danas, i to prema varijanti srednjeg fertiliteta sa srednjom migracijom, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) u dokumentu Projekcija stanovništva Hrvatske od 2004. do 2051. godine.</p>
<p>U dokumentu se navodi i da bi se 2051. godine, u slučaju nastavka spontanog razvoja stanovništva, ostvario najmanji broj autohtonog stanovništva Hrvatske odnosno 70,3 posto (varijanta vrlo niskog fertiliteta bez migracija), dok bi najveći broj ukupnog stanovništva Hrvatske, odnosno 97,3 posto današnjeg bio dosegnut uz pretpostavljenu, ali i teško ostvarivu varijantu visokog fertiliteta uz visoku migraciju. U DZS-u napominju da je današnja stopa fertiliteta u Hrvatskoj od 1,34 živorođena djeteta po ženi daleko od razine nužne za jednostavnu zamjenu generacija. Također podsjećaju da je od 1980. do 1990. prirodni priraštaj bio sve manji, ali pozitivan, da bi 1991. broj umrlih bio veći od broja živorođenih. </p>
<p>Od tada do 2004. Hrvatska ima neprekinuto prirodno smanjenje stanovništva koje će se nastaviti do sredine ovog stoljeća. Tako bi se prema varijanti vrlo niskog fertiliteta (bez migracija) sredinom stoljeća rađalo 19.000 djece, a prema varijanti vrlo visokog fertiliteta, taj bi broj prešao 50.000, no i to bi bilo manje od ukupnog broja umrlih.</p>
<p>Prema navodima DZS-a, na daljnji pad fertiliteta, uz tranzicijske gospodarske teškoće, promjenu društvenog sistema i gubitak socijalne sigurnosti, znatnije će utjecati i činitelji karakteristični za zemlje zapadne Europe gdje se pad fertiliteta objašnjava, uz ostalo, težnjom za individualnim razvojem, socijalnim usponom, hedonizmom i materijalizmom. Ipak, dodaje se, hrvatsko društvo zasad nije u tolikoj mjeri zahvaćeno sustavom osobnih životnih vrednota čijem ostvarenju veliku prepreku čine djeca.</p>
<p>U DZS-u upozoravaju da se u Hrvatskoj ne može očekivati spontani porast rađanja, pogotovo većeg broja djece te naglašavaju obvezu društva da preuzme svoj dio odgovornosti za reprodukciju stanovništva. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Specijalci spriječili blokadu autoceste</p>
<p>KRAPINA</p>
<p> - Stotinjak nezadovoljnih mještana zagorskih naselja uz autocestu Zagreb-Macelj u nedjelju je namjeravalo nakratko zaustaviti promet na autocesti, ali ih je u tome spriječio kordon specijalne policije koji im nije dopustio ulazak na autocestu uz objašnjenje da njome nije dopušten promet pješacima.</p>
<p>»Jedino premijer Ivo Sanader može riješiti naše probleme. Već smo nekoliko puta prosvjedovali, ali nitko ništa ne poduzima. Izgubili smo vjeru u županijsku i lokalne vlasti koji nam ni u čemu ne pomažu. Tražimo da se ponovo otvore izlazi na autocestu u Lepajcima i Zaboku sve dok se ne pusti u promet nova spojna cesta od Zaboka do Krapine jer nam je nemoguć život dok teški kamioni prilaze našim oštećenim prometnicama ne bi li izbjegli skupu cestarinu. Zahtijevamo i da se mještani besplatno voze ovim smjerom sve do gradnje paralelne ceste«, kazao je u nedjelju predstavnik mještana Franjo Potočki. </p>
<p>Prosvjednici su se na ulazu na autocestu zadržali sve do podneva kad su se počeli mirno razilaziti.</p>
<p>U međuvremenu je Potočki telefonom razgovarao sa saborskim zastupnikom iz Hrvatskog zagorja Ivanom Jarnjakom, koji mu je obećao da će ga primiti u krapinskom uredu u ponedjeljak i pokušati im pomoći. </p>
<p>Prosvjednici, koji su u nedjelju ujutro traktorima i automobilima nakratko zaustavili promet na kružnom toku u Švaljkovcu, najavili su da će ustrajati na svojim zahtjevima i da su mogući novi prosvjedi. [Zoran Gregurek]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sisak uvodi E-upravu</p>
<p>SISAK</p>
<p> - Zamjenik šefa Misije SAD-a u Hrvatskoj Greg Delawie, i gradonačelnik Siska Dinko Pintarić u ponedjeljak će potpisati Memorandum o razumijevanju kojim će se označiti početak uvođenja sustava E-uprave u Grad Sisak. Svečanosti potpisivanja, koja će se održati u sisačkoj gradskoj vijećnici, nazočit će predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) te dužnosnici lokalne samouprave. </p>
<p>USAID će s Gradom Siskom raditi na razvijanju modela sustava E-uprave prilagođenom specifičnim potrebama grada. Tri najznačajnije osobine sustava su da unaprjeđenje učinkovitost tijela lokalne samouprave, zatim on-line usluga za građena i opduzeća te interaktivna komunikacija između građana i lokalne samouprave.</p>
<p>Sustav E-uprave danas primjenjuje 55 lokalnih samouprava u Hrvatskoj, uključujući i četiri županije - Zagrebačku, Primorsko-goransku, Vukovarsko-srijemsku i Požeško-slavonsku. Više od 1,5 milijuna građana ima pristup sustavu.</p>
<p>Ova je aktivnost dio USAID-ova projekta reforme lokalne samouprave (PRLS) kojom se osigurava tehnička potpora lokalnim samoupravama diljem Hrvatske. Cilj projekta je unaprijediti upravljačke kapacitete lokalnih samouprava kako bi se poboljšala kvaliteta usluga koju pruža lokalna samouprava i njezino funkcioniranje prilagodilo novim izazovima koji su posljedica procesa pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i decentralizacije. [M. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pobjeda HDZ-a u Bakru i Drenovcima</p>
<p>Na ponovljenim izborima za općinsko vijeće Drenovaca u županjskoj Posavini koalicija HDZ-HSP-DC-SDSH 52,8 posto glasova</p>
<p>BAKAR/DRENOVCI </p>
<p> - Na ponovljenim izborima za Gradsko vijeće Bakra i Općinsko vijeće Drenovaca održanim u nedjelju većinu glasova osvojio je HDZ. U Bakru je HDZ, koji je u prethodnom sazivu Gradskog vijeća ima tri vjećnička mjesta, osvojio sedam vijećničkih mjesta, rečeno je u nedjelju navečer u Izbornom povjerenstvu. Koalicija SDP-HSLS-ARS (Autonomna regionalna stranka) imat će dva vijećnika u Gradskom vijeću, kao i nezavisna lista Silvia Bertonea, dok će po jednog predstavnika imati HSS, HNS, Koalicija PGS (Primorsko-goranski savez), HSU i DSZ (Demokratski savez zelenih) te Nezavisna lista Nike Cvjetkovića. </p>
<p>Na izbore za Gradsko vijeće Bakra odazvalo se 44,06 posto ili 3.106 birača od ukupno 7.049 birača. </p>
<p>Na ponovljenim lokalnim izborima za općinsko vijeće Drenovaca u županjskoj Posavini, najviše glasova birača dobila je koalicija HDZ-HSP-DC-SDSH, koja je osvojila 1574 glasa, odnosno 52,8 posto , potvrdio je predsjednik Općinskog izbornog povjerenstva Goran Miličević.</p>
<p>Koalicija HSS-SDP-HNS dobila je 1076 glasova, odnosno 36,1 posto, Posavsko-slavonska stranka (PSS) 168 glasova, odnosno 5,64 posto, a HSLS 163 glasa, odnosno 5,47 posto.</p>
<p>U budućem Općinskom vijeću Drenovaca sukladno današnjim privremenim i neslužbenim izbornima rezultatima koalicija HDZ-HSP-DC-SDSH imat će devet, koalicija HSS-SDP-HNS šest, a HSLS i PPS ne će imati vijećnika.</p>
<p>Po podatcima Općinskog izbornog povjerenstva na izbore u Drenovcima od u biračke popise upisnih 5.909 birača na izbore je izašlo 3.012, odnosno 51 posto birača.</p>
<p>Općinsko vijeće Drenovaca raspušteno je odlukom hrvatske Vlade 2. veljače ove godine zbog trgovine vijećničkim mandatima. Do raspuštanja općinskog vijeća i imenovanja povjerenika za općinu Drenovci na vlasti je bila koalicija HSS-SDP-HSLS. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Poboljšati kvalitetu rajčica i luka</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska vlada donijela je Operativni program za razvoj povrćarstva s ciljem povećanja proizvodnje za vlastite potrebe i izvoz te poboljšanje kakvoće proizvoda.</p>
<p>Novim bi se pravilnicima hrvatski proizvođači povrća trebali što bliže primaknuti standardima kakvoće koji su utvrđeni u Europskoj uniji. Projekt je financirala nizozemska vlada s 400.000 eura, a u Udruzi povrćara Hrvatske postupno ga pokušavaju primijeniti za rajčicu, papriku, krastavce, zelenu salatu i luk.</p>
<p>U strukturi uvoza povrća u 2005. godini najzastupljenija je rajčica s 22 posto. U odnosu na godinu ranije, taj je uvoz povećan za devet posto. Domaća proizvodnja rajčica iznosi godišnje 68 tona, no iako je najzastupljenija iza krumpira, nije dovoljna.</p>
<p>Rajčica iz uvoza, bez okusa i mirisa, samo s bojom može stajati u hladnjaku dva tjedna. Riječ je o uvozu od 10.179 tona i vrijednog 7,66 milijuna dolara iz Španjolske, Italije, Nizozemske i Makedonije.</p>
<p>U Hrvatsku se godišnje uveze povrća za više od 100 milijuna dolara. U Udruzi povrćara ističu da je posljednjih pet godina zabilježen porast uvoza povrća u Hrvatsku, pogotovo krumpira i svih vrsta luka - svježih, prerađenih, poluprerađenih i sušenih. </p>
<p>Hrvatski povrćari su lani uzgajali povrće na oko 100.000 hektara, što je za oko 22 posto manje površina od prosjeka u posljednjih šest godina. Pod plastenicima se nalazi 130 hektara površina. Od toga se na površine pod povrćem odnosi 700.000 četvornih metara s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 3500 tona. [Marinko Petković]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060522].
|
