NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060422].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 173351 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>22.04.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rat Hrvata i Bošnjaka izazvali - muslimani!</p>
<p>Haaški sud u obrazloženju presude spominje brojne zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima prije otvorenog sukoba HVO-a i Armije BiH</p>
<p>Premda su relativno niske kazne na koje je Haaški sud sredinom ožujka osudio generala Armije BiH Envera Hadžihasanovića i brigadira Amira Kuburu za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u središnjoj Bosni izazvale ogorčenje dijela javnosti, objašnjenje ove presude - zasad objavljeno samo na francuskom jeziku - moglo bi baciti posve novo svjetlo na rat između Hrvata i Bošnjaka u BiH tijekom 1993. godine, ali i na ulogu Hrvatske u ratnim zbivanjima u BiH.</p>
<p>Dosad je u većem dijelu javnosti, pa i hrvatske, vladalo mišljenje da su sukobe HVO-a i Armije BiH u travnju 1993. potaknuli Hrvati, pomognuti iz Zagreba, želeći nametnuti svoju dominaciju, odnosno na terenu provesti odredbe tadašnjeg Vance-Owenova mirovnog plana. No, ono što stoji u presudi Hadžihasanoviću i Kuburi, odnosno što je na temelju izvedenih dokaza utvrdio Haaški sud, upućuje na nešto drukčiji kontekst početka sukoba Hrvata i Bošnjaka.</p>
<p>Sarajevski tjednik Dani objavio je dijelove obrazloženja presude u kojima se spominju brojni zločini koje su mudžahedini počinili nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima u središnjoj Bosni, čak i prije nego što je počeo otvoreni sukob HVO-a i Armije BiH. </p>
<p>Hadžihasanović i Kubura relativno su blago kažnjeni jer zasad nije dokazana njihova izravna odgovornost za zločine mudžahedina, odnosno muslimanske brigade u sastavu Armije BiH, ali to ne mijenja ništa u činjenici da su se ti zločini, poput onoga u Dusini, dogodili i da za njih netko treba odgovarati.</p>
<p>No, možda najvažniji dokumenti koji se spominju u presudi su dosad nepoznate zapovijedi i 'depeše' od 19. i 20. siječnja 1993. kojima je zapovjedništvo Trećega korpusa Armije BiH zapovjedilo razmještanje postrojbi i spremnost za uporabu dijelova 7. muslimanske brigade.</p>
<p>»Za sukobe u svim gradovima HZ Herceg-Bosne je preuranjeno, iako je i ta opcija predviđena«, stoji u 'depeši' koju je potpisao Hadžihasanović, čak tri mjeseca prije nego što će početi sukob Hrvata i Bošnjaka.</p>
<p>Sarajevski tjednik piše da je ovakva tvrdnja iz generalove 'depeše' »šokantna«, jer se do sada vjerovalo da su sukobe između HVO-a i Armije BiH počele postrojbe HVO-a u travnju 1993.</p>
<p>Važno je istaknuti da navodi sarajevskog lista nisu nikakvi pokušaji revizije novije povijesti, kakvi su postali popularni nakon što je jedan hrvatski list objavio senzacionalističku tvrdnju da HVO nije srušio Stari most u Mostaru. U ovom je slučaju riječ o dokumentima koji su isplivali na površinu nakon dugotrajne istrage i suđenja te u najmanju ruku upućuju na potrebu kako procesuiranja odgovornih za zločine, tako i na ozbiljniji rad na razumijevanju konteksta u kojem su se dogodili nesretni sukobi Hrvata i Bošnjaka tijekom jednog razdoblja rata u BiH.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>'Surfanje' troši milijune kuna</p>
<p>Zaposlenicima se zabranjuje pristup kladionicama, 'on-line' igranju, pornografiji, stranicama za 'skidanje' filmova i glazbe te chatovima</p>
<p>Virusi, špijunski i hakerski programi koji kruže Internetom i čekaju pogrešan korak koji bi im omogućio neovlašten pristup podacima na računalima, postali su svakodnevna opasnost poslovanju u svijetu. Da bi smanjili rizik, većina poslodavaca, bilo u privatnim tvrtkama ili državnim institucijama, zaposlenicima ograničava ili potpuno zabranjuje pristup određenim sadržajima na Internetu. Kao razloge navode štednju, bolju produktivnost i sigurnost.</p>
<p>»Budući da napadi s Interneta najčešće počinju tijekom posjeta sumnjivim stranicama, razumno je zaposlenicima ograničiti pristup samo onim sadržajima koji imaju veze s poslovanjem poduzeća«, rekao je Vjesniku Tomo Sombolac, voditelj tehničke službe tvrtke Qubis, jedinoga hrvatskog poduzeća specijaliziranog za zaštitu računalnih sustava i antivirusnu zaštitu. </p>
<p>Nakon provedene zaštite, ostaje pitanje koliko poslodavci gube dok za vrijeme radnog vremena zaposlenici privatno surfaju Internetom i koliko vremena na to izgube. Iako razne udruge, pa tako i Hrvatska udruga poslodavaca, nisu znale odgovoriti na ova pitanja, istraživanja donose više nego iznenađujuć zaključak. Kad bi pristup stalnoj internetskoj vezi imalo 200.000 zaposlenika u Hrvatskoj i kad bi dnevno u privatne svrhe za vrijeme radnog vremena proveli 30 minuta »surfajući«, tijekom 25 radnih dana skupilo bi se nevjerojatnih 2,5 milijuna radnih sati mjesečno! Godišnje, to je gubitak od čak 30 milijuna radnih sati. U prijevodu, svaki od tih 200.000 zaposlenika svojim poslodavcima uzima ni manje ni više nego 1,5 dana mjesečno na »surfanje« na radnom mjestu, ali u privatne svrhe. Pomnoženo s 39,5 kuna, koliko bruto iznosi jedan plaćeni radni sat, dolazi se do gubitaka koji prelaze milijardu.</p>
<p>Kao najveće pogreške koje zaposlenici rade pri »surfanju« Sombolac navodi preuzimanje nelegalnih programa, filmova i glazbe, te pristup pornografskim i stranicama za on-line kockanje. Što se tiče izravnih šteta, najčešće se događa da se na takvim stranicama mogu »pokupiti« programi koji se bez znanja korisnika instaliraju na računalo, a zatim prate sve daljnje aktivnosti ne bi li došli do brojeva bankovnih računa i zaporki, što će omogućiti krađu s poslovnog računa. »Ako se primjerice u javnosti otkrije da se s računala u vašoj mreži pristupalo pedofilskim sadržajima, tada dolazi do neizravnih šteta koje se najčešće manifestiraju padom ugleda tvrtke«, objašnjava Sombolac. Što se tiče zaštite, većina tvrtki ima svoje interne pravilnike. Primjerice, svi zaposlenici Zagrebačke banke mogu se koristiti e-mailovima te koristiti sadržaje Intraneta Zagrebačke banke preko kojeg je moguć pristup stranicama grupe - Prve stambene štedionice, ZB Investa, ZANE nekretnina, te web stranicama financijskih institucija. Kako bi se Internet koristio isključivo u poslovne svrhe, onemogućen je pristup stranicama kladionica, stranica za on-line igranje, pornografskim sadržajima, stranicama za skidanje datoteka koje nisu vezane uz posao (filmova i glazbe), te chatovima.</p>
<p>Kako bi kod svojih zaposlenika razvili svijest da se oprema tvrtke mora koristiti isključivo u poslovne svrhe, Uprava Ine donijela je odluku o pristupu Internetu u kojoj su definirane kategorije sadržaja kojima je dopušten pristup u radno vrijeme (kultura i umjetnost, politika, religija, općenite vijesti i slično), izvan radnog vremena (chat, traženje posla, on-line trgovine, ulaganje, životni stil, sport, zabava, samopomoć, humor), te kojima je potpuno zabranjen pristup (pornografija, nalaženje partnera, droge, »skidanje« glazbe, kockanje, nasilje, govor mržnje i druge kriminalne radnje). Traže li Inini zaposlenici pristup sadržajima koji nisu dopušteni, a to opravdaju poslovnim razlozima, dobit će ga. Slične pravilnike imaju i T-com, VIPnet, Ericsson Nikola Tesla, Siemens.</p>
<p> Problematične su tvrtke sa samo nekoliko zaposlenika, koje često odgađaju kupnju antivirusnih programa pod izgovorom da to njima nije potrebno. Obzirom da skupi program ne treba biti bolji, te da se pod etiketom sigurnosti prodaju programi koji baš ničemu ne koriste, Tomo Sombolac iz Qubisa vlasnicima poduzeća preporučuje da ne zanemaruju tu problematiku i da se savjetuju s provjerenim stručnjacima, jer zna se dogoditi da poduzeće kupi skupu programsku ili tehničku opremu koja im uopće nije potrebna, jer moguća šteta ne opravdava skupu investiciju.</p>
<p>Mislav NekićBojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Tko će htjeti koalirati s Nezavisnom listom</p>
<p>U većini napisa postavlja se pitanje: »S kim će htjeti koalirati Nezavisna lista?«. Pogrešno. Pravo je pitanje - tko će htjeti koalirati s Nezavisnom listom / U HDZ-u smo nakon 2000. morali neke stvari posložiti, raščistiti pojedina pitanja i odstraniti ljude koji su doveli stranku na mizerne grane. Taj proces neminovno očekuje i neke druge stranke koje se danas isključivo bave nama</p>
<p>S Lukom Bebićem, potpredsjednikom Hrvatskog sabora i predsjednikom Kluba zastupnika HDZ-a, razgovarali smo o novonastaloj političkoj situaciji i mogućim postizbornim koalicijama nakon ponovljenih lokalnih izbora u Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj županiji te u Velikoj Gorici. </p>
<p>• Jeste li zadovoljni rezultatima koje je postigao HDZ?</p>
<p>- Globalno govoreći, vrlo smo zadovoljni, no nismo zadovoljni postignutim u Požegi. Međutim, specifičnost je tog područja što se biračko tijelo tamo izjašnjavalo protiv, a manje za nekoga. To je poruka koju trebamo dobro analizirati i ubuduće se kadrovski bolje posložiti. Inače, dosad je HDZ uvijek pobjeđivao u toj županiji. Zato želim vjerovati da su rezultati požeških izbora više opomena vezana uz pojedina kadrovska rješenja, nego uz pad rejtinga naše stranke. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prošli smo bolje nego na izborima prije godinu dana. Osvojili smo više od 32 posto glasova, a ono što je ostalo u javnosti nezamijećeno jest da su neke stranke praktički nestale s političke pozornice, a neke su više nego prepolovljene. </p>
<p> Koalicija na čelu sa SDP-om prošle je godine imala 16 zastupnika, sada sedam, dok je HDZ s HSLS-om i lani DC-om imao 14, a sada 15 mandata. HDZ je zadovoljan ukupnim rezultatom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i smatramo da je to dobar temelj za parlamentarne izbore. Nastojat ćemo još bolje učvrstiti naše pozicije. A u vezi s formiranjem vlasti na krajnjem jugu Hrvatske još nije sve gotovo, ma koliko se mnogi trudili stvoriti većinu protiv HDZ-a.</p>
<p>• Dakle, još vjerujete da priča o formiranju vlasti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije gotova? </p>
<p>- Ne mogu biti prorok, ali uvjeren sam da je tako. Svi koji tamo sudjeluju u političkom životu i na njega mogu utjecati, dobro će promisliti što im određene koalicije donose dugoročno. Isto tako, nadam se da će analizirati područja gdje su pojedine stranke prepolovile svoj utjecaj i glasove te da će detektirati zbog čega se to dogodilo. Vjerujem i da će neke stranke koje su nakon ponovljenih lokalnih izbora nestale s političke pozornice, kao HSS, koji je dosad bio dosta jak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ozbiljno analizirati novonastalu situaciju te postupiti odgovorno, bez navijanja i subjektivizma. Tako ćemo i mi analizirati stanje u svojim redovima, posebice Neretvi, od Metkovića do Ploča, premda smo i tamo povećali postotak. </p>
<p> Mislim da će i drugi iz analize tih neumoljivih brojki sagledati svoje stanje u cijelosti i da ćemo na primjeru Dubrovačko-neretvanske županije izići s realnim spoznajama što učiniti za budućnost. Dakle, to još nije gotova priča, proći će možda 20 i više dana da se postigne konačni dogovor, a dotle su moguće razne kombinacije. </p>
<p>• Aludirate li možda na koaliciju HDZ-a i HSLS-a s HNS-om i HSP-om?</p>
<p>- Odmah nakon izbora izjavio sam da smo otvoreni za razgovore, za koaliciju s HSP-om i HNS-om i ta je opcija još na snazi. </p>
<p>Ako se pak stvori - a to ne vjerujem - upitna koalicija, što će to značiti? Kad oni koji su dobili 150 posto manje glasova stvaraju koaliciju protiv stranke koja je dobila najviše, u konkretnom slučaju više od 32,5 posto, i tvrde da je to demokratski, a u obrnutim situacijama govore suprotno, javnost će, nadam se, znati prepoznati i na vrijeme uvidjeti tko je tko. </p>
<p>Mi smo na trgovanje mandatima učinkovito reagirali raspisivanjem izbora. To nije demagogija i prazna priča. Imali smo vlast i u Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj županiji te, unatoč tomu, raspisali smo izbore iz principijelnih razloga jer je bilo trgovanja mandatima. </p>
<p>Ako to hrvatska javnost ne prepozna, nego nastavi nasjedati na floskule i lovačke priče, onda neće biti dobro. Ipak, vjerujem da će politička zrelost onih koji odlučuju u konačnici prevagnuti. Jer ako iz toga ne izvučemo pouke nego tvrdoglavo nastavimo u nečemu gdje se kontinuirano griješilo, to može proizvesti samo loše rezultate. </p>
<p>• A što je s Velikom Goricom?</p>
<p>- Tamo smo postigli, po meni, sjajan rezultat - sami smo osvojili 34,5 posto glasova. Kad bi se realno posložilo koliko je koja stranka pojedinačno dobila mandata, onda bi se vidjelo da je HDZ dobio najviše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Velikoj Gorici i na izborima u Staroj Gradiški. Jedino je lošije prošao u Požeško-slavonskoj županiji. </p>
<p>• Prije ponovljenih lokalnih izbora čelnici SDP-a su se skandalizirali nad strankama koje trguju mandatima i kupuju vijećnike. Danas ti isti političari, da bi se dočepali vlasti, sklapaju koalicijski brak s onima koje su, dok su bili na vlasti, pokušavali strpati iza rešetaka. O čemu je zapravo riječ?</p>
<p>- HDZ misli da treba stvari gledati na duži rok. Simptomatično je da kad je netko drugi u pitanju, onda se to zove trgovanje, politička korupcija i slično, a kad je SDP u pitanju, onda su to principijelni dogovori. Na primjeru Dubrovačko-neretvanske županije, naša politika ne može biti vezana uz pojedine nezavisne liste koje u političkom životu ne nude nikakav program osim interesa pojedinaca koji su ih stvorili, a to žele predstaviti kao opći interes. Naravno da te nezavisne liste ne treba podcijeniti, ali takve pojave treba analizirati i zapitati se zašto se to dogodilo. Treba vidjeti jesu li političke stranke, koje nude svoje programe i ljude, doista odlučne pridonijeti rješavanju gorućih pitanja pojedinih područja. </p>
<p>Nije dobro kad se kampanjski obećava i radi, i onda se sva obećanja zaborave do sljedećeg izbornog ciklusa. Takva politika ne prolazi. No, mi ćemo se pripremati za izbore koji su u jesen sljedeće godine, a ovo je jako dobra prilika da pokažemo kako je naš put ispravan te da nećemo činiti nikakve kompromise koji bi nas mogli koštati na globalnoj razini. Ljudi će sigurno znati prepoznati da je naša politika s kojom smo došli na vlast vjerodostojna i principijelna, te da je to za dobro i za njih i za širu zajednicu. </p>
<p>• Većina analitičara u Hrvatskoj smatra da je SDP-ovo partnerstvo s dubioznim »kraljem« neretvanske doline zapravo čisti dar s neba HDZ-u.</p>
<p>- Bio je zanimljiv komentar u jednim novinama u kojem se novinarka zapitala zašto stranke, koje sada podupiru nezavisnu listu, dovode svoje birače u poziciju da razmišljaju jesu li mogli odmah glasovati za tu nezavisnu listu ako je cilj izbora bio stvoriti takvu koaliciju. Zaključak tog teksta bio je da HDZ sve to zna i smiješi se.</p>
<p> Zaista se i smiješimo, ali ne iz zluradosti, nego zato što doista znamo o čemu je riječ. Želimo poručiti javnosti i biračima kako je naša politika jasna i vjerodostojna te da nećemo stvarati nikakve koalicije radi trenutnog obnašanja vlasti u nekoj županiji, a onda sljedeće godine ili na nekim drugim lokalnim izborima platiti ceh za takvo neodgovorno ponašanje. Uostalom, takav ceh plaćaju neke stranke, primjerice u Pločama i Dubrovniku i cijeloj županiji gdje su nestale s političke scene, a neke koje su s njima ranije koalirale nisu uspjele prijeći izborni prag. U većini napisa postavlja se pitanje: »S kim će htjeti koalirati Nezavisna lista?«. Pogrešno. Pravo je pitanje - tko će htjeti koalirati s Nezavisnom listom? </p>
<p>• Jednostavno rečeno, Nezavisna lista ih je - progutala?</p>
<p>- Upravo tako. No nije progutala HDZ i, kao iznenađenje ovih izbora, HNS u samom Dubrovniku. Mi smo čak i povećali postotak glasova. A to što neki po svaku cijenu, pa i sklapanja upitnih koalicija, žele sudjelovati u vlasti, čine to zbog pokrivanja gubitaka načinjenih tijekom kampanje kad su se razmetali šakom i kapom, a sad taj novac treba naplatiti od države.</p>
<p>• Slažete li se s onima koji smatraju da se SDP sve više ponaša kao stranka koja stalno za drugima viče: »Držite lopova« kako sama ne bi bila uhvaćena u nečasnim poslovima?</p>
<p>- Odlučili smo ne baviti se drugima jer smatramo da se svaka ozbiljna stranka ponajprije treba baviti realizacijom svojih programa. I ranije smo često spominjali da smo otvoreni za suradnju sa svim strankama, uključujući i SDP, kad je riječ o bitnim nacionalnim interesima. Naravno, nismo spremni i koalirati sa svima. </p>
<p>No, sada tražiti razloge svojih neuspjeha napadajući ili etiketirajući druge, to je politika kratkog daha. Nastavit ćemo voditi konstruktivnu politiku, a nećemo se previše baviti drugima, kao što je u intervjuu jednom listu čelnik jedne stranke stalno govorio o HDZ-u. To može proći jednom-dvaput, međutim, doći će vrijeme kad će morati govoriti i o sebi i o svojim programima.</p>
<p> HDZ je prošao taj put nakon 2000. kad smo morali neke stvari posložiti u stranci, kad smo morali raščistiti pojedina pitanja i kad smo morali odstraniti ljude koji su doveli stranku na mizerne grane. Taj proces neminovno očekuje i neke druge stranke koje se danas isključivo bave nama. I što se te stranke prije okrenu rješavanju tih problema i manje zaviruju u tuđe dvorište, učinkovitije će riješiti svoje unutarnje probleme i sigurno biti uspješnije.</p>
<p>• Pitamo Vas to zato što smo bili svjedoci bjesomučne kampanje uoči lokalnih izbora gdje su uskostranački interesi u pojedinim segmentima bili iznad nacionalnih. Primjerice, bivši ministar u Račanovoj vladi Gvozden Flego upravo je prije lokalnih izbora lažno optužio hrvatski pregovarački tim za friziranje podataka iz područja znanosti. Mogu li se slični slučajevi na štetu Hrvatske očekivati i ubuduće s obzirom da je 2007. izborna?</p>
<p>- Ne želim vjerovati da je u Fleginu ispadu bilo neke namjere ili poticaja od nekog drugog. Kad bi to bilo tako, razina naše politike pala bi na najniže grane, a u takvu neozbiljnost pojedinih političara jednostavno ne mogu vjerovati. No, zanimljivo je da je Flego bio u pregovaračkom timu, da je i sam kreirao neke podatke, iznosio ih, zapravo, sistematizirao te da na kraju svega govori kako smo pogrešno informirali naše partnere u Uniji. </p>
<p>Ne znam zašto je on tako reagirao, ali ne želim vjerovati da su pobude bile šireg i dubljeg značenja. </p>
<p>• Što će HDZ do kraja mandata još učiniti? </p>
<p>- Postoji suglasnost političkih stranaka u Saboru o pregovorima s Europskom unijom, te o pristupu NATO-savezu. Istina, tu ima nekih malih razlika, ali ima ih i kad je riječ o pristupu Uniji. Na međunarodnom planu trebamo nastaviti gdje smo započeli i do početka 2009. završiti sve pregovore. Vjerujem da će Hrvatska biti spremna sudjelovati u izborima za Europski parlament 2009. godine. </p>
<p>Što se tiče unutarnjih stvari koje treba posložiti ili razriješiti do sljedećih izbora, maksimalno ćemo učiniti sve da ono što smo u našem programu obećali kad smo dobili izbore 2003., i ostvarimo. Na kraju mandata siguran sam da čista obraza građanima Hrvatske možemo reći: »Pokrenuli smo Hrvatsku!«. </p>
<p>Vraćanje u prošlost ne prolazi </p>
<p>• Kako komentirate Račanovo najnovije mahanje Titom i zagovaranje radničkog samoupravljanja? Jesu li takve poruke tempirane upravo nakon pobjede ljevice u Italiji? </p>
<p>- Zanimljivo je kako se ciklički ponavljaju neke stvari premda nisam generalno protiv svega što se događalo u nekim sustavima. Tako se i radnička participacija u upravljanju pokazala dobrom, ali ne onako kako smo mi to imali, formalistički, gdje su zapravo odlučivali pojedinci pokrivajući se odlukama radničkih savjeta. </p>
<p>U Italiji te u još nekim zemljama gdje se vraća ljevica na vlast, događaju se ti ciklički trendovi. Zapravo, pojednostavljeno rečeno, centrističke stranke naslijede praznu blagajnu od ljevičarskih stranaka koje su dotad bile na vlasti i obećavale, dijelile šakom i kapom, povećavale razna socijalna prava i davanja protiv kojih nemam ništa ako su realna. </p>
<p>No, onda se isprazni državna blagajna, pa dođu centrističke stranke koje uvedu malo reda i čvršće okvire te ponovo, slikovito rečeno, napune blagajnu. Istodobno, stvore i otpore u puku jer se uravnoteže državna davanja iz proračuna, što postane nepopularno. To opet iskoriste ljevičari i onda na valu populizma obećavaju brda i doline, a kad dođu na vlast, potroše ono što se akumuliralo, i tako redom. </p>
<p>Iz povijesti smjene vlasti laburista i konzervativaca u Velikoj Britaniji, zatim Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj - primjerice, smjene Helmuta Kohla i Gerharda Shrödera, mogu se sagledati takve cikličke promjene.</p>
<p> Vjerujem, međutim, da mnoge stečevine lijevih socijalističkih i slično orijentiranih stranaka treba ugraditi u temelje suvremenih društava u onoj mjeri koliko je to opravdano i pridonosi zajedničkom napretku kao i pravednijoj raspodjeli nacionalnih bogatstava. A da to danas pretvaramo u neki program mislim da je deplasirano. No, dok god postoje akteri iz tog razdoblja, navijači, objektivna slika o tome ne može biti prava. Vraćanje u prošlost i glorificiranje pojedinih osoba danas, u suvremenom svijetu, ne prolazi.</p>
<p>Zoran Milanović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Radovi punom parom</p>
<p>Ove godine, najkasnije u kolovozu, pušta se u promet 30 kilometara dionice Županja-Lipovac koja je već sada u završnoj fazi</p>
<p>Početkom proljeća počeli su velik građevinski radovi na hrvatskim prometnicama, poglavito autocestama. Za gradnju autocesta u 2006. godini u HAC-u planiraju uložiti 2,6 milijardi kuna. </p>
<p>Ove godine pušta se u promet 30 kilometara dionice Županja-Lipovac. »S tim nemamo glavobolje. To je u završnoj fazi, trenutačno se asfaltira sjeverna strana, a južna je gotova. Najkasnije u kolovozu pušta se u promet«, rekao je Vjesniku Sandro Vukelić, direktor građenja u Hrvatskim autocestama (HAC). </p>
<p>Uz to, desna traka autoceste Zagreb-Macelj od Zaprešića do Jankomira duga 4,5 kilometara, uskoro će, nakon tehničkog pregleda, biti puštena u promet. </p>
<p>Na autocesti Zagreb-Sisak gradi se dionica Jakuševac-Velika Gorica. »Trenutačno se radi na lokaciji budućeg čvora 'Velika Gorica jug'. U tijeku je izmještanje instalacija struje, vode i komunikacija, a uz to traju i arheološka istraživanja«, rekla je Alenka Dučić, glasnogovornica HAC-a.</p>
<p>Dionica od Jakuševca do Velike Gorice jug treba biti gotov najkasnije do listopada 2007. godine. </p>
<p>Na autocesti od Splita do Ploča trenutačno se radi na dionici Dugopolje-Šestanovac, koja je dugačka 37 kilometara. </p>
<p>»Najaktivniji smo upravo na toj dionici, gdje se završavaju zemljani radovi i počinje se s asfalterskim radovima. Od četiri tunela, dva su gotova, jedan je tek probijen a proboj posljednjeg se očekuje krajem svibnja. Svi radovi su u zadanim rokovima, pa čak mogu reći da u smo u dobrom dijelu radova i ispred njih«, rekao je Vjesniku Anto Filipović, direktor tehničke jedinice autoceste u izgradnji Sv. Rok-Dugopolje-Ploče. </p>
<p>Dionica Dugopolje-Šestanovac u promet bi trebala biti puštena 30. lipnja sljedeće godine.</p>
<p>Uz to, na drugoj dionici, onoj od Šestanovca do Ravče, dugoj 41 kilometar uvedeni su izvođači radova. »Upravo se radi na krčenju same trase, a za dva tjedna očekuje se aktivan početak iskopa i na toj dionici«, dodaje Filipović. </p>
<p>Za zadnju dionicu (Ravče-Ploče) još se izrađuje projektna dokumentacija, a početak gradnje planira se između srpnja i kolovoza ove godine.</p>
<p>Na autocesti A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj, na dijelu koridora 5c, trenutačno se gradi najveći objekt na trasi Đakovo-Sredanci, nadvožnjak preko željezničke pruge Zagreb-Vinkovci. »Uz to, ugovoreni su radovi i za druge objekte na toj trasi, nadvožnjake i vijadukte«, rekli su u HAC-u. Radovi na toj dionici trebali bi biti gotovi do rujna 2007. </p>
<p>Za dionicu Osijek-Đakovo početak radova planira se za drugu polovicu 2006., a dovršetak u rujnu 2008. Što se tiče ostale četiri dionice na koridoru 5c (Republika Mađarska-Beli Manastir, Beli Manastir-Osijek, Sredanci-granica s BiH te granica BiH-Ploče) izrađuje se projektna dokumentacija, čeka se izdavanje lokacijkih dozvola ili pokretanje upravnih postupaka.</p>
<p>Bojan Terglav</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>ACI traži koncesiju za devet marina do 2030. </p>
<p>Svojedobno je tvrtka procijenjena na 55 milijuna eura, a nautički stručnjaci smatraju da će vrijediti i osjetno više nakon upravo započete modernizacije </p>
<p>Među ukupno 45 hrvatskih marina, njih 21 je u sastavu ACI-a, koji još ima 5100 vezova u moru i 930 mjesta za brodice na kopnu što ga čini jedinstvenim nautičkim sustavom na Sredozemlju. Od 1990. do 2005. njegovo poslovanje, vođeno politikom, zasnivalo se na strategiji »životarenja«. Tek je lani ACI prvi put zabilježio dobit od tri milijuna kuna. Od rujna 2005. tvrtku vodi Dubrovčanin Anto Violić (44), ujedno predsjednik Udruge nautičkog turizma Hrvatske, koji nam je rekao kako će ove godine u obnovu i poboljšanje kvalitete usluga u marinama biti utrošeno 28 milijuna kuna. Bit će to najveće ulaganje u sustav u proteklih deset godina. </p>
<p>Najvrednije je postavljanje novih plutajućih gatova u rovinskoj i trogirskoj marini, a u tijeku je sanacija gatova u marinama u Puli, Supetarskoj Dragi, Rabu, Piškeri i Trogiru. Obnovit će se sanitarni čvorovi u ACI-evim marinama u Cresu, Supetarskoj Dragi, Vodicama, Milni, Korčulu i Dubrovniku, te elektroinstalacije u opatijskoj i rovinskoj marini. </p>
<p> ACI kani izgraditi 400 vezova u nekoliko marina, jer u prošlih 13 godina nije postavljen niti jedan. Violić je napomenuo da će pet marina - Dubrovnik, Korčula, Split, Cres i Rovinj - ove sezone biti spremne za prihvat megajahti u tranzitu, odnosno luksuznih brodova za krstarenja dužih od 30 metara.</p>
<p>No, preduvjet za daljnji uspješni razvoj tvrtke je dobivanje koncesija za rad marina. Od 21 ACI-eve marine, njih 12 ima koncesiju do 2030., dok je ostalima na isteku pa je Violić zatražio od Vlade da i za preostalih devet marina izda koncesiju do 2030. Time bi se, napominje, ACI-u omogućilo da dugoročno mirno planira svoje poslovanje i razvoj.</p>
<p>Svojedobno je ACI procijenjen na 55 milijuna eura, a nautički stručnjaci smatraju da će vrijediti i osjetno više nakon upravo započete modernizacije marina i proširenja kapaciteta. Zbog povećanja kvalitete usluge ove je godine povisio cijenu veza u svojim marinama između pet i 10 posto, no ona je i dalje za trećinu jeftinija nego u konkurentskoj Italiji i Francuskoj. </p>
<p>U ACI-u je na stalnom vezu oko četiri tisuće jahti, najviše onih u vlasništvu Hrvata (27 posto), Nijemaca (23 posto) i Austrijanaca (20 posto), zatim Talijana (šest posto) i Slovenaca (4,5 posto). </p>
<p>Prošlih je godina bilo podosta površnosti u vođenju tvrtke, o čemu svjedoče podaci o jednakoj cijeni veza u Supetarskoj Dragi i Dubrovniku, te o tome da je razlika u cijeni veza između desetmetarskog i jedanaestmetarskog broda bila 500 eura, a između šesnaestmetarskog i sedamnaestmetarskog plovila tek devet eura. Zbog lošeg poslovanja u prošlosti i sudskih sporova ACI će još neko vrijeme vući financijske repove. </p>
<p>Tvrtka ima 400 stalno zaposlenih, a preko ljeta i 70 sezonskih radnika. Nedavno je sklopila ugovor s Centrom za intelektualni kapital radi uvođenja bolje efikasnosti u poslovanje, što već provodi i pulski Uljanik. ACI je očito na novoj, uspješnoj ruti plovidbe, što simbolizira i slika u Violićevu uredu, na kojoj se vidi jedrenjak čija je polovica prema krmi stara i s poderanim jedrima, dok je pramac nov, s cijelim jedrima punim vjetra. </p>
<p>Direktor napominje kako je velika šansa hrvatskog nautičkog turizma u privlačenju megajahti, kojih je trenutno 2700 u svijetu, dužih od 30 metara, te 4800 većih od 24 metra. Njih bi trebalo privući u Hrvatsku i na zimovanje, te im ponuditi servisiranje i remont, što bi bio iznimno unosan posao ne samo za marine nego i za brodogradilišta. Inače, u ACI-u iznimnu pažnju posvećuju zaštiti okoliša pa su ove godine kupili i branu dugu 600 metara za sprječavanje zagađenja mora. Nedavno su u u marini u Ičićima boravili čelnici nekih francuskih marina koji su se čudili, i slikali, vidjevši ribe kako plivaju u moru. Kako su rekli, u većini marina na Sredozemlju zbog zagađenja takav je prizor nemoguć. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="6">
<p>Negdje gori</p>
<p>MARIJANA MIKAŠINOVIĆ</p>
<p>Od 1202 telefonska poziva Javnoj vatrogasnoj postrojbi Zagreb, ovog četvrtka od 7 do 19 sati, samo je jedan poziv bio pravi. Ostalo su bili, blagonaklono tumače vatrogasci, pozivi dokone djece. Zapravo je riječ o lažnim dojavama. Od oko 2500 poziva na dan na broj županijskog centra Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Zagrebu, recimo, 90 posto je beskorisnih i, još gore, nerijetko zlonamjernih.</p>
<p>Moralizirati o tome kakva su to djeca koja iz zabave zovu vatrogasce, ili kakvi su to noćni čuvari koji, prema riječima vatrogasaca, rade iste bedastoće, ne bi nas daleko dovelo. Niti roditelji mogu nadzirati djecu cijele dane, niti su sva djeca ista. No, još je gore što su, u slučaju 1202 poziva, vatrogasci nemoćni. Najviše lažnih dojava dolazi s mobitela, s kojih se servisni brojevi mogu zvati i bez identifikacijske mobilne kartice.</p>
<p>U nekim zemljama, beskorisan poziv u pomoć može značiti i odlazak u zatvor. U nas je još na razini zabave. Naravno, iskusni operateri po glasu mogu razaznati zovu li ih dokona dječica ili netko u panici, ali oni mogu i pogriješiti. Apelirati na roditelje da razgovaraju s djecom ili da im oduzmu mobitele ne čini se najbržim putem za rješavanje problema. Državna uprava za zaštitu i spašavanje priprema pravilnik prema kojem bi se, zbog zlonamjernih poziva, vlasnika broja moglo privremeno ili trajno isključiti iz fiksne i mobilne mreže. Isključiti iz mreže? Zveknuti po džepu. Roditelje zbog djece, naravno. Jer dok se netko zabavlja, negdje - gori.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>EU čuva nacionalne identitete</p>
<p>DARKO ĐURETEK</p>
<p>Da se svijet ubrzano mijenja, potvrđuje ovih dana još jedna naftna kriza. Cijene na svjetskom tržištu gube kompas, a kako stvari stoje, odzvonilo je nepromišljenom i gotovo bahatom iskorištavanju energenata. Osim, naravno, najmoćnijima kojih se sve to, barem još određeno vrijeme, neće ticati. Budućnost svijeta, i to ne tako daleka, bit će posebno gorka za siromašne, ali i one koji ne odlučuju o svojoj sudbini. Iza svega, naravno, stoji politika. Ili, ako vam je draže, goli interesi globalnih korporacija. Što se iz svega toga još treba iščitati?</p>
<p>Pa to da nitko kome je stalo do vlastite budućnosti ne smije dopustiti da drugi odlučuju o njegovoj sudbini. To ponajprije ne smiju dopustiti male države koje se mukotrpno bore za svoju emancipaciju i mjesto pod suncem u ovom nemirnom svijetu. I tu dolazimo još jednom do pitanja je li Hrvatskoj Unija baš toliko važna? </p>
<p>Važna je. Prevažna! Jer, ako ostanemo iza njenih zatvorenih vrata drugi će odlučivati o nama. Ako uđemo, barem ćemo imati priliku da se za istim stolom, i to puno ravnopravnije nego dosad, borimo za zajedničke europske, ali i svoje nacionalne interese. Za zajedničku, ali i svoju sadašnjost i budućnost. Ulazak u Europsku uniju je stoga imperativ. Visok, ali i realan cilj. Imamo li za sve to puno vremena? </p>
<p>Životno iskustvo govori da je neke stvari bolje učiniti prije nego kasnije. To posebice vrijedi u politici. Tu se neodlučnost, nesnalaženje, pa i strah, u pravilu bolno obijaju o glavu. Tu političari koji bi sad ovako, pa sad onako, koji misle od danas do sutra, koji nemaju viziju, koji imaju zamagljenu vizuru o tome kako će svijet već sutra funkcionirati i prema kojim pravilima živjeti, i koji se okreću kako pušu vjetrovi, gube tlo pod nogama. A upravo takvi političari trenutačno po Hrvatskoj straše narod Europskom unijom i »mudro« poručuju da za EU imamo vremena. Da nam to nije prioritet. </p>
<p>Srećom, a to ponavljam jer je izuzetno važno, ti političari u ovoj državi trenutačno ni o čemu ne odlučuju. Oni se uglavnom, iz svoje oporbene perspektive, bave bacanjem klipova pod noge europskih iskoraka službene hrvatske politike. Što zapravo govori o njihovoj niskoj svijesti. O totalnom nepoznavanju i nepriznavanju stvarnih nacionalnih interesa i prioriteta. Kakav je i ulazak u Uniju. </p>
<p>Kad neka država ostane u getu, izolirana od svijeta, tada za nju više nema velikih šansi. Tada tzv. nacionalni identitet, na čije se očuvanje neki toliko pozivaju, zapravo ostaje u folklorističkim granicama. Tada taj identitet više nikoga ne zanima. Nacionalni identitet nitko nam ne može uzeti. A to nitko ni ne želi. Upravo zahvaljujući njemu, našoj prebogatoj tradiciji i raznolikosti, naša će pozicija u Uniji biti čvršća nego neki misle. Niti su Francuzi, niti Talijani, niti bilo tko drugi, bilo što od svoga identiteta izgubili u velikoj europskoj obitelji. To što su svi dobili je veće i slobodnije prožimanje nacionalnih kultura, ali i prihvaćanje zajedničkih pravila igre koja nikoga ne opterećuju. Niti kome daju mogućnost da svojim dubiozama iz prošlosti opterećuje druge.</p>
<p>Strah od ulaska Hrvatske u Uniju nema temelja. Opravdanje ima samo strah od ostanka u getu. Iza zatvorenih vrata. U prošlosti. Tu za Hrvatsku nema perspektive. Niti sadašnjosti, niti budućnosti. Zato su europski iskoraci naše politike toliko presudni. I zato ulazak Hrvatske u EU nema alternativu. I zato je bolje da se to dogodi što prije.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Opet na izbore</p>
<p>Kako su ovogodišnji izbori za rektora Sveučilišta u Zagrebu uveli pravo glasa za gotovo pet puta veće glasačko tijelo - prije je pravo glasa imalo oko 45 članova Senata, teško je predvidjeti kako će se raspodijeliti 229 glasova. No, vrlo je logična primjedba da je moguće očekivati veći broj nevažećih listića</p>
<p>MIRELA LILEK</p>
<p>Iako je tema »izbor rektora« pod aktualnim linkovima na web stranici Sveučilišta u Zagrebu nepravedno tek na trećem mjestu (iza Dunavske rektorske konferencije i Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture), taj je događaj u ovoj godini definitivno bitna tema najvećeg univerziteta. No, sudeći prema ovotjednoj popunjenosti izbornoga stožera (velike dvorane Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog fakulteta u Zagrebu), ili je akademska zajednica već odabrala svoje kandidate pa od predizborne kampanje više nema što dobiti ili joj je kampanja dosadila. Naime, posljednju priliku za usporedbu i propitivanje kandidata, njihovih programa i obrane programa, većina od 229 članova biračkoga tijela odlučila je propustiti: u dvorani je u srijedu sučeljavanje trojice kandidata pratilo samo 30 do 40 posto biračkoga tijela. Svaki put prije toga, izostale se dalo nabrojati na prste. Znači li to da će iduće srijede nedostajati glasača prilikom izbora?</p>
<p>Činjenica je da postoji objektivan razlog za nepopunjenu dvoranu na zadnjem predstavljanju. Na ponovljenim izborima (prošli, neuspjeli, održani su 1. ožujka) neće biti novih kandidata. Stara trojka - Aleksa Bjeliš, Vjekoslav Jerolimov i Ivan Lovrinović - na prvim je izborima ponudila što je imala, a sada, kako novih kandidata nema, ne preostaje im ništa no ponoviti ponuđeno. Budući da su novi izbori organizirani tako da je kompletan postupak poput premotane trake vraćen na početak, kandidati su u vrlo kratkom vremenu nove-stare kampanje biračkom tijelu triput ponavljali vrlo sličnu pjesmu. A ta je pjesma dio glasača počela uspavljivati. Da ne bi zaspali, radije su odustali od slušanja.</p>
<p>Iako bi bilo zanimljivije da su Bjeliš, Jerolimov i Lovrinović u novim izborima promijenili programe, to bi bilo neprincipijelno. Što bi, primjerice, Lovrinoviću rekli njegovi glasači da je u prvoj verziji ponudio Strategiju financijskog (samo)razvoja Sveučilišta, a u drugoj je zamijenio Strategijom isključivog razvoja kroz državni budžet? Ili da je Jerolimov u prvoj verziji bio žučljivi protivnik povlaštenog upisa djece branitelja na fakultete, a onda se preko noći počeo zalagati za nastavak privilegiranog upisa djece branitelja? Ili (što je također gotovo nemoguće) da je Bjeliš, koji je posljednje četiri godine bio u timu koji uvodi Bolonju, u predizborne svrhe promijenio ploču i rekao da Hrvatska sada treba odustati od Bolonje jer joj ne ide? Doduše, neki bi profesori tu ideju objeručke prihvatili, jer činjenica jest da Hrvatska uvodi Bolonju dvije godine prije Slovenije i godinu prije Francuske (što znači da i mi imamo vremena). »A po čemu je to još, molim vas, Hrvatska naprednija od Slovenije i Francuske«, zapitao se, komentirajući temu Bolonje, jedan ugledni profesor Zagrebačkog sveučilišta. Vratimo se izborima. Programi su dakle ostali gotovo isti, a novih kandidata nema. Trojka je pak podijeljena na dva čovjeka koji dolaze direktno iz Rektorata (sadašnji i donedavni prorektori Jerolimov i Bjeliš) i jednoga koji dolazi s najvećeg fakulteta u zemlji - ekonomskog. Sva tri kandidata, naravno, imaju svoje prednosti i mane. Primjerice, Jerolimov i Bjeliš imaju prednost jer su bolje upućeni u direktne odnose Rektorata sa svim važnim partnerima i pitanjima. S druge strane, koliko im je domaćinski odnos s Rektoratom prednost, on im je i mana. Kao i u svakim izborima, za one koji dolaze iz stranke na vlasti uvijek će se naći netko tko će reći da su imali svoju priliku dokazati se te da su napravili što su napravili. Međutim, treba imati na umu da ni Bjeliš niti Jerolimov nisu Helena Jasna Mencer. Jedno je biti prorektor, a drugo rektor. Razlika je nemala i između prorektora, što je možda najjasnije pokazala rektorica Mencer favoriziranjem jednoga - Bjeliša.</p>
<p>Čovjek izvan Rektorata, Lovrnović, za sebe voli reći da mu je to prednost. U intervjuu za Vjesnik izjavio je, među ostalim, da nije opterećen odnosima u Rektoratu kao njegovi protukandidati, ali i da mu u predizbornoj kampanji smeta velik angažman rektorice u korist Bjeliša. Nije li tom drugom konstatacijom potvrdio da je ipak opterećen odnosima u Rektoratu? Iako u predstavljanju programa dinamičniji od Bjeliša i Jerolimova, upitno je koliko je program dekana Ekonomskog fakulteta uistinu ostvariv. Njegovu su objektivnost još oko prvoga izbora glasači doveli u pitanje. U drugome krugu, Lovrinović je nastupio žešće - što zato jer se osjetio napadnutim zbog »tankoće« znanja jednog stranog jezika, što zbog svog temperamenta. Čini se da je pritom prije izgubio nego dobio nekoliko glasova.</p>
<p>Točno osam tjedana nakon neuspjelih izbora u kojima je Bjeliš uspio dobiti za pobjedu nedovoljan (jedan) glas više od Jerolimova, u srijedu, 26. travnja održat će se novi izbori. Što je moguće očekivati?</p>
<p>S obzirom na to da su ovogodišnji izbori uveli pravo glasa za gotovo pet puta veće glasačko tijelo (prije je pravo glasa imalo oko 45 članova Senata), teško je predvidjeti kako će se raspodijeliti 229 glasova. No, vrlo je logična primjedba da je moguće očekivati veći broj nevažećih listića. Ne stoga što će glasači zaboraviti ponijeti naočale ili u uzbuđenju zaokružiti sva tri imena, nego zato što će na taj način možda pokazati svoje nezadovoljstvo programima, a time i kandidatima. Stoga nije nemoguća situacija da ponovo ni jedan kandidat ne prikupi potrebnu natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova biračkoga tijela. Pravila kažu da se, ako ni nakon konačnog glasovanja nijedan predloženik ne dobije većinu, izborni postupak ponavlja. Profesor Puhovski je među onima koji mogućim smatra upravo takav scenarij. </p>
<p>I ponovo dolazimo do toga kako bi bilo zabavnije da je u igri bilo više kandidata. Birati između deset zabavnije je nego birati između tri. No, katkad i teže. Koliko teško, pokazat će se u srijedu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Briga za vodu pažnjom dobroga gospodara</p>
<p>Do 2025. godine, nastavi li se sadašnja potrošnja vode, »žedna« će biti trećina stanovnika Zemlje, kako je to procijenjeno u UN-u </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ</p>
<p>U drugoj polovici ožujka, (22.), u svijetu i kod nas se prigodno obilježavao Svjetski dan voda. Život kakav poznajemo i biološka raznolikost našeg planeta obvezuje nas na racionalno postupanje vodom i to »pažnjom dobroga gospodara«.</p>
<p>Razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno je Međunarodnim desetljećem akcije pod nazivom »Voda za život«. Ove godine Svjetski dan voda obilježen je pod motivom »Voda i kultura«. Iz stručne literature dolazi se do spoznaje da je na Zemlji ukupno 1386 milijuna kubičnih kilometara vode, od kojih je 97,5 posto slana voda, a svega 2,5 posto slatka. Za potrebe ljudi može se koristiti samo 0,8 posto ukupne količine vode na Zemlji.</p>
<p> U svijetu se sada koristi više od polovice svih dostupnih zaliha slatke vode u rijekama, jezerima i podzemnim vodonosnicima. Do 2025. godine, ako se nastavi sadašnja potrošnja vode, »žedna« će biti trećina stanovnika Zemlje, kako je to procijenjeno u UN-u. Zato se naglašava da svijest ljudi o vodi kao prirodnom resursu koji već danas ne može u cijelosti zadovoljiti potrebe mora biti na prvom mjestu u primjeni održivog upravljanja vodama.</p>
<p>Svjetski summit o održivom razvoju održan 2002. u Johannesburgu rezimirao je postignute rezultate te prihvatio planove i strategije u području zaštite vodnih resursa i okoliša u domeni zaštite vodnih resursa i okoliša na međunarodnoj razini. Naglašeno je da mora prestati intenzivno iscrpljivanje vodnih resursa te da se moraju donijeti strategije o vodi na nacionalnim razinama. </p>
<p>Hrvatska je zemlja koja ima velike zalihe slatke vode većinom vrlo kvalitetne. Imajući u vidu geološku kartu i hidrogeološke uvjete, Hrvatska ima dva različita dijela: a) područje sjeverne i istočne regije gdje prevladavaju ravnica rijeke Save i Drave s formiranim vodonosnicima intergranularne pozornosti i b) područje južne i zapadne regije gdje je krški teren s vodonosnicima pukotinsko-kavernozne propusnosti. O našim hrvatskim vodama brinu Hrvatske vode, koje provode mjere zaštite okoliša u granicama djelatnosti zaštite voda prema potrebama i zakonskoj regulativi, ali u okvirima odgovarajućih financijskih sredstava koja, prema mojem saznanju, ipak nisu dostatna da bi se mogle zadovoljiti sve potrebe.</p>
<p> U Hrvatskoj se od ukupne godišnje potrošnje vode oko 45 posto troši na vodoopskrbu. Zabrinjavajuće je što se od toga gotovo polovica izgubi kroz zastarjele cjevovode te zbog tehničkih problema, kako se to može iščitati iz nekih izvješća vlasti.</p>
<p> No zabrinjavajuće je i to što su vodeni tokovi već dulje vrijeme izloženi velikim onečišćivačima te da u Hrvatskoj nema dovoljno pročistača, a i oni koji postoje uglavnom su mehanički, a ne biološki. A biološki su mnogo skuplji, pa bi javnost trebala znati gdje su sve nužni takvi pročistači i kolika sredstva treba za njih osiguravati, pa valjda onda neće biti velikih povika korisnika vode, osobito poljoprivrednika koji nisu zadovoljni zapuštenim odvodnim kanalima, zbog čega na poljima imaju veće štete od poplave, na Hrvatske vode. .</p>
<p> Hrvatske vode javnosti su dale do znanja da se na području Hrvatske izgrađuje niz sustava odvodnje i pročistača, ali i da su potrebe gradnje mnogo veće od mogućnosti kojima gospodarstvo, Hrvatske vode, država i lokalno stanovništvo raspolažu.</p>
<p>Autor je diplomirani </p>
<p>ekonomist iz Đurđevca.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>BiH ima pravo na poštovanje i mir</p>
<p>Danas su vodeća pitanja u BiH revizija Daytonskog sporazuma, početak suđenje Hrvatima 24. travnja u Haagu i odnosi s Hrvatskom</p>
<p>SLOBODAN LANG</p>
<p>Bosna i Hercegovina, njena sadašnjosti, budućnosti i nedavna prošlost zaokupljaju Europu i Hrvatsku kao otvorena rana zbog neriješenoga političkog pitanja i ljudskih prava. Hrvatska ima i posebnu odgovornost prema hrvatskom narodu u BiH.</p>
<p> No, u Hrvatskoj se o tome najčešće vodi površna rasprava, zaokupljena samo onim negativnim i optužbama, što ne omogućava formiranje istinitih, pravednih i potrebnih stavova. Gospodin Scwartz Schilling ocijenio je da je teško dobiti podršku za Bosnu i Hercegovinu ako je se prikazuje isključivo kao zemlju zločina i kriminala. Danas su vodeća pitanja u Bosni i Hercegovini revizija Daytonskog sporazuma, početak suđenje Hrvatima 24. travnja u Haagu i odnosi s Hrvatskom.</p>
<p> Daytonski sporazum opravdavala je isključivo potreba prekida rata. To je učinjeno pod cijenu potpunog ignoriranja ljudskih prava i demokracije, uključivši legaliziranje osvajanja genocidom i etničkim čišćenjem. Uveden je model poput onog 19. stoljeća upravljanja kolonijama i protektoratima, uz radikalno ograničenje demokratskih prava građana. Pravilan pristup bio bi da je Bosna i Hercegovina već 1995. bila primljena u EU, kao prva države proširenja te asocijacije, što bi ujedno značilo i zalaganje za ljudska prava pojedinaca. To je spriječila sebičnost i odsustvo za budućnost nužne vizije i plemenitosti. Stoga to treba tražiti i učiniti sada – poništiti osvajanja ostvarena genocidom i etničkim čišćenjem, vratiti protjerane, obnoviti razoreno i osigurati im naknadu; uspostaviti punu demokraciju građana i primiti Bosnu i Hercegovinu u EU.</p>
<p> Sud u Haagu koristi se kao jedino i dostatno mjesto međunarodnog sagledavanja rata na jugoistoku Europe. Nakon Drugoga svjetskog rata, formirani su Ujedinjeni narodi i specijalizirane organizacije (za zdravlje, kulturu, djecu i druge), usvojena Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, donesena IV. konvencija Crvenoga križa, u Izraelu pokrenut projekt pravednika među narodima i… brzo i učinkovito, kroz deset mjeseci provedeno suđenje vodećim nacistima. Sada se smatralo da je utvrđivanje zla i krivice za vrijeme ratnih sukoba na jugoistoku Europe jedina potrebna istina.</p>
<p> Takav pristup vrijeđanje je malih naroda i nezainteresiranost za prikupljanje iskustava u borbi za mir, humanitarno djelovanje i ljudska prava u budućnosti. Cijenu je već platio i plaća veliki broj ljudi diljem svijeta u novim ratovima, zarobljeničkim i izbjegličkim logorima, genocidima i etničkim čišćenjima. Uoči početka suđenja, 24. travnja, zabrinut sam za ishod, jer smo vrlo slabo informirani, a u medijima su prisutni čak i stavovi koji optužene unaprijed proglašavaju krivima. Posebno ističem Berka Pušića, prvog humanitarca kojem se ikada sudi pred međunarodnim sudom i koji je već više godina zbog toga izložen socijalnom zlostavljanju i kršenju ljudskih prava, a što uopće nije privuklo pažnju ni stručnjaka niti medija, ni u Hrvatskoj niti u svijetu.</p>
<p> Podrška Hrvatima može biti uspješno pružena samo korištenjem znanja o raznim područjima; zdravlju, školstvu, gospodarstvu i drugim potrebama Hrvata u Bosni i Hercegovini. Upozoravam da u Hrvatskoj nema nijednog oblika organiziranog i stalnog proučavanja i povezivanja znanja o Bosni i Hercegovini i životu Hrvata u njoj. </p>
<p> U odnosu na rat treba došlo je vrijeme za prve ocijene i početka i toka rata. </p>
<p> U suvremenoj Europi ključan je sukob u Drugogom svjetskom ratu, koji je imao za posljedicu 50 miliona mrtvih, razorenu, okupiranu i podijeljenu Europu. Nakon pada Berlinskog zida, ponuđena su dva puta. Prvi je pošao od temeljnog stava da granice ne treba ispravljati već uklanjati, a da će se ostvarenjem ljudskih prava svakog čovjeka ostvariti i prava naroda. Tim pristupom uspješno je očuvan mir i povezivanje Zapadne i Istočne Europe, uključivši i ujedinjenje Njemačke, kao i razdvajanje Češke i Slovačke.</p>
<p> Na području bivše Jugoslavije to nije uspjelo. Još 1995. iz SANU-a iniciran je zahtjev za reviziju granica u Jugoslaviji, a pod vodstvom Slobodana Miloševića agresijom je započet rat, osvajanje i zločini. Hrvatska strana od početka do danas zastupala je poštivanje granica i europsko povezivanje. To nije bio balkanski, već europski rat, u kojem je Hrvatska zastupala i branila europska načela.</p>
<p> Rat u Bosni i Hercegovini počeo je agresijom iz Srbije i naoružavanjem srpske vojske oružjem JNA iz Slovenije i Hrvatske. Bošnjaci i Hrvati su iznad svega nastojali fizički opstati, jer je provođen i genocid i etničko čišćenje. Dogodio se nažalost i sukoba, na dijelu bojišnice, među žrtvama (Bošnjacima i Hrvatima), ali i za vrijeme najžešćih sukoba bilo je izuzetnih primjera čovječnosti, a sam sukob je uspješno i završen. Iznošenjem isključivo zločina prikazuje se rat u Bosni i Hercegovini kao etnički sukob i koristi za podršku tezama o nuždi sukoba civilizacija, tzv. Huntingtonovoj teoriji.</p>
<p> Prava istina je upravo obrnuta. Bosna i Hercegovina je dokaz da je čovječnost moguća i za vrijeme sukoba, da je sukobe moguće prekinuti i stoga treba tražiti i ostvariti međusobno poštovanje i mir.</p>
<p>Autor je predsjednik Glavnog odbora DC-a.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Tko štiti umirovljenike?</p>
<p>Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) utvrdio je svote odštete prema Zakonu o provođenju Odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. na način da je u obračunu odštete uzeo i 70 dodataka uz mirovinu. Svaki umirovljenik koji je imao pravo na odštetu mogao je osobno provjeriti da mu je bilo isplaćeno samo 67 dodataka. Stoga su svi umirovljenici s pravom na odštetu oštećeni za iznos od tri dodatka uz mirovinu.</p>
<p>Na takav nezakonit, nesavjestan i nepošten rad uputio sam prigovor predstojnici Područne službe u Zagrebu, HZMO, i ravnatelju HZMO-o. Na prigovor je odgovorila samo predstojnica Područne službe u Zagrebu. U odgovoru na prigovor, koji (odgovor) je bio adresiran na ravnatelja HZMO-a, a meni samo na znanje, predstojnica Područne službe u Zagrebu izvješćuje ravnatelja HZMO-a da su u mojem predmetu potpuno postupali sukladno uputama. </p>
<p>Od ravnatelja HZMO-a nisam dobio nikakav odgovor na moj prigovor. </p>
<p>Pitanje je zašto ne reagira i HSU koja bi morala štititi prava i interese umirovljenika.</p>
<p>DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆZAGREB</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nemoćno jurišanje</p>
<p>Ovih nam je dana ponuđeno Evanđelje po Judi, »tempirano uoči Uskrsa«, kao što to u Vjesniku piše Vesna Kusin, »kako bi uznemirili kršćane o njihovom najvećem blagdanu«. No, kršćani su već navikli na to nemoćno jurišanje. Ništa se posebno ne događa. Već i brucoši teologije znaju za apokrifna evanđelja i poslanice, koja su cvala u 2. i 3. stoljeću s jedne strane da bi »nadopunili« službene crkvene spise i zadovoljili dobronamjernu znatiželju vjernika, a s druge da bi dali »racionalna« tumačenja vjerskim istinama, koja su zemaljskim mudracima izgledala nevjerojatna. To je vrijeme gnostika, racionalista, koji su pretendirali na više spoznaje koje nisu mogli dokučiti obični smrtnici. Takvim spisima pripadaju na primjer Protoevanđelje Jakovljevo, Petrovo, pa Tomino evanđelje, Evanđelje po Mariji (Magdaleni), Evanđelje po Hebrejima i ovo po Judi, koje je već u 2. st. poznavao sv. Irenej. Učiteljstvo je Crkve odbacivalo sva ta maštanja i priznalo samo četiri kanonska evanđelja.</p>
<p>STANKO JOSIP ŠKUNCAPULA</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="13">
<p>Putnici će znati gdje je »njihov« tramvaj </p>
<p>U vozila ZET-a bit će ugrađena skupa oprema koja će omogućiti njihovo točno lociranje </p>
<p>Modernizacija ZET-ova komunikacijskog Centra ulazi u dugoočekivanu drugu fazu. Nakon što su u Centar za nadzor i kontrolu prometa u Zapruđu u veljači i ožujku Motorolini stručnjaci ugradili elektroničke uređaje, druga faza obuhvatit će ugradnju uređaja za nadzor i lociranje vozila. U sklopu ovog projekta u vozila ZET-a bit će ugrađena skupa oprema koja će omogućiti točno određivanje mjesta vozila i njihovu neposrednu vezu s Prometnim centrom. </p>
<p>To će najviše olakšati kontrolu kretanja vozila jer, kako kaže Branko Mikinac, pomoćnik direktora ZET-a, sada se u vozilima nalaze stare prijemne stanice od kojih su mnoge u kvaru, što uvelike otežava nadzor nad javnim gradskim prometom.</p>
<p>U trećoj fazi profitirat će putnici ZET-a. Njih će obradovati vanjski displeji koji će putnicima u stvarnom vremenu pokazivati koji tramvaj ili autobus dolazi i za koliko ga minuta putnici mogu očekivati. Isto tako, dođe li do zastoja, putnici će o njemu biti obaviješteni odmah. Već u rujnu ovakvi stajališni stupovi nalazit će se na najfrekventnijim mjestima, kao što su Trg bana Jelačića, Glavni i Autobusni kolodvor, Kvaternikov trg, a do kraja godine očekuje se da će ovim displejima biti pokriveno 150 kako tramvajskih, tako i autobusnih stajališta. U samim vozilima putnici će također moći dobiti govornu i vizualnu informaciju putem displeja kakvi se sada nalaze samo u najnovijim modelima vozila.</p>
<p>Ugovor o javnoj nabavi između ZET-a i tvrtke Atron iz Münchena, kako je izvijestila tvrtka Atron, potpisan je još u lipnju 2004. godine, a vrijednost opreme doseže svotu od oko sedam milijuna eura.</p>
<p>Cijeli protekli tjedan Atronovi stručnjaci bili su u Zagrebu i zajedno sa ZET-ovim stručnjacima radili na postavljanju elektroničke opreme. Trenutno se postavljaju bazne stanice, odnosno antene koje će cijelom komunikacijskom sustavu omogućiti dobar prijem i pokrivenost. Kako kaže Mikinac, uspostavljanje radio-veze između Centra i vozila očekuje se do kraja svibnja, a cijeli sustav bit će uveden postepeno. Istovremeno će se i dalje testirati njegova učinkovitost odnosno moguća pokrivenost grada, koju stručnjaci trenutno testiraju iz osobnih vozila. </p>
<p>Uvođenje novog sustava postavlja pitanje kako će se sami vozači i djelatnici ZET-a snaći u upravljanju njime. »Svaki vozač proći će određenu obuku, ali novi sustav napravljen je tako da radi samostalno«, kaže Mikinac i dodaje kako će sustav omogućiti efikasnu pomoć vozačima u slučaju napada, jer će oni u takvoj situaciji aktivirati alarm i njihov poziv za pomoć bit će odmah primljen u Centar za nadzor. Sustav će, uz to, odmah moći odrediti mjesto na kojemu je vozilo. </p>
<p>ZET danas ima 118 autobusnih, 15 dnevnih i četiri noćne tramvajske linije, a radnim danom preveze oko 700 tisuća putnika. Novim sustavom Prometni centar ostvarit će svoju pravu funkciju i time će se ZET približiti javnim gradskim prijevoznicima u velikim europskim gradovima.</p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>»Optužili me da sam sama zarezala trosjed«</p>
<p>Trgovački centar Pevec u Jankomiru odbio je zamijeniti oštećen trosjed iz sjedeće garniture gospođi Ivani Rakinić, koja ga je ondje kupila prije dva tjedna. »Kada sam dovezla kući garnituru »Jamajka« i otpakirala je iz najlona vidjela sam da je koža na trosjedu poderana i potom sam odmah nazvala Pevec i to im rekla«, ispričala je gospođa Rakinić dodajući da su joj u Pevecu rekli neka ga doveze natrag te da će ga zamijeniti drugim. Nakon što je to učinila, ondje su joj odbili zamijeniti trosjed i optužili je da ga je sama oštetila prilikom prevoženja.</p>
<p>»Pevec bi mi naplatio 200 kuna za prijevoz garniture, a ja sam imala besplatan prijevoz tako da smo ga mi sami odvezli pa im je to poslužilo kao izgovor da sam ga oštetila«, rekla je gospođa Rakinić.</p>
<p>U Pevecu su naglasili da svakoj mušteriji koja kod njih kupi namještaj, daju da ga pregleda kako bi se uvjerili da je ispravan. Međutim gospođa Rakinić tvrdi da je namještaj prilikom kupnje bio zapakiran tako da nije mogla vidjeti je li negdje oštećen. »Uostalom prema onome za što me optužuju da sam sama poderala trosjed, logično je da bi i sam najlon bio oštećen, međutim nije bio«, rekla je ona.</p>
<p>Budući da je preko sindikalnog kredita kupila dotičnu garnituru nisu joj mogli vratiti novac, a ostala je i bez trosjeda. »U sindikatu su mi obećali da mi od plaće neće skidati za trosjed pa ćemo vidjeti šta će biti«, dodala je gospođa Rakinić.</p>
<p>Vjesnikovim novinarima u Pevecu nisu željeli pokazati dotični trosjed s obrazloženjem da ne znaju o kojemu je riječ, iako smo im rekli ime garniture, jer kako kažu »imaju dosta 'bofl' robe u skladištu pa da ne bi došlo do zabune«. Poslovođa Peveca, iako smo se najavili i dogovorili za razgovor, s nama nije mogao razgovarati jer je bio na sastanku.</p>
<p>Martina Pauček</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>»Borbe« bagera na Jarunu</p>
<p>Od petka se na Jarunu održava natjecanje u upravljanju građevinskim strojevima, a u tri dana svoju će spretnost na kombinirkama, mini-bagerima i mini-utovarivačima okušati 300 strojara iz cijele Hrvatske. Natjecale su se mnoge građevinske tvrtke, a prvi su dan za upravljačke komande strojeva sjeli učenici Srednje građevinske škole Bedekovčina, koje je za natjecanje pripremao instruktor Ivan Herceg, a uskoro ih očekuje i deseto natjecanje građevinskih škola, koje će se održavati u svibnju.</p>
<p>Profesor Zlatko Papić ponosan je na svoje učenike, ali i školu u Bedekovčini, koja jedina posjeduje strojeve, na kojima učenici stječu praksu. »Ljudi pogrešno misle da strukovne škole ne daju dovoljno znanja. Naši učenici dolaze na posao potpuno stručno osposobljeni. Na ovom natjecanju omjeravaju snage s profesionalcima, a lani su se naša dva učenika plasirala među prvih deset«, kaže profesor Papić. </p>
<p>Pred budućim rukovateljima samohodnih građevinskih strojeva našla su se tri zahtjevna zadatka, u kojima su dokazivali vještinu, sigurnost i preciznost. Nakon kratke demonstracije zadataka Miodraga Matijca iz tvrtke Caterpillar, organizatora događaja, natjecanje je započeo Nikola Belošević, učenik trećeg razreda. </p>
<p>Na terenu su bili postavljeni čunjevi s utezima. Strojevima je trebalo prebaciti utege u druge čunjeve, ali bez pomicanja. Za svako gnječenje čunja ili njegovo pomicanje, natjecatelji su dobivali kaznene bodove u obliku dodatnog vremena. Drugi zadatak je bilo pomicanje teniskih loptica s vrhova čunjeva i završno natjecanje - vožnja strojevima po poligonu. »Zadovoljan sam rezultatom. Najteža mi je bila vožnja poligonom, ali kako u školi radimo na sličnim strojevima, nisam imao problema s komandama«, rekao je Nikola. </p>
<p>Nakon jarunskog natjecanja, najbolji odlaze na europsko prvenstvo u Španjolskoj.</p>
<p>Davor Ivanov</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Građani oduševljeni modernom alejom</p>
<p>Prometnica je uređena od Vukovarske do Ružičkine, a ostali dio – do Prisavlja, uredit će se kad se uklone 22 privatne kuće</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u pratnji suradnika, otvorio je u petak prvi dio Sveučilišne aleje, od Vukovarske do Ulice Lavoslava Ružičke. Iako je dio ulice do Čazmanske otvoren još u prosincu prošle godine, radovi na ostatku ulice oduljili su se zbog izgradnje dvaju pothodnika.</p>
<p>»Izgleda prekrasno! Svakoga dana prolazim ovuda i zaista je bilo vrijeme da se ova ulica uredi«, oduševljeno je rekla gospođa Marija Đaković, šećući svoga psa i razgledavajući obnovljenu Aleju nedugo prije njezina otvaranja.</p>
<p>»Donedavno ovdje su stalno bile užasne gužve, a pješaci su jedva uspijevali prijeći cestu«, ispričala je gospođa Đaković, koju su najviše oduševili novi pothodnici. Jedino je pomalo smeta to, što je zbog izgradnje velike prometnice uklonjeno mnogo zelenila, ali nada se da će ga Grad na neki način nadomjestiti.</p>
<p>S njom se slaže i biciklist Ilija, koji je kao najveće prednosti zamijetio veću sigurnost pješaka i dobre pristupe Aleji iz drugih ulica. No, zabrinjava ga to što bi promet mogao biti mnogo veći nego prije, što bi stanarima obližnjih kuća moglo donijeti nove poteškoće. »Bez obzira na pozitivne i negativne strane, Aleja je ovom dijelu grada dala moderniji izgled«, rekao je gospodin Ilija.</p>
<p>Još pola sata prije otvaranja Aleje djelatnici Zagrebačkih cesta uklanjali su privremene smjerokaze koji su za vrijeme radova upućivali vozače na obilazne pravce. Radnici tvrtke Pismorad za to su vrijeme postavljali nove smjerokaze na konstrukcije semafora, a pauci su odvozili automobile parkirane preblizu Aleji.</p>
<p>Obilazak Sveučilišne aleje s gradonačelnikom započeo je razgledavanjem jednog od pothodnika, koji ima posebne rampe za osobe s invaliditetom. »Drugi pothodnik neće biti otvoren dok u njemu ne uredimo dizala za istu namjenu, jer u Gradu više ne smiju biti otvarani objekti koji nisu prilagođeni svim građanima«, rekao je Milan Bandić.</p>
<p>Otvoreni dio Sveučilišne aleje dug je 470, a širok 47 metara, a na njemu će ubrzo biti uređene i biciklističke staze s obje strane kolnika te, u sredini, zeleni pojas s javnom rasvjetom. Ova, prva, faza radova na Aleji koštala je oko 27 milijuna, dok je vrijednost cjelokupne investicije 47 milijuna kuna. </p>
<p>No, u drugoj fazi, u kojoj će se uređivati dio Aleje od Ulice Lavoslava Ružičke do ulice Prisavlje, Grad očekuje nove troškove, zbog 22 stambena objekta koja mora otkupiti kako bi završio uređenje velike prometnice. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić rekao je da će pregovori s vlasnicima započeti nakon parcelacije terena, a tada će doći »ili do nagodbe ili do razvlašćenja«. Nada se, kako kaže, da će nagodbe ipak biti postignute za nekoliko mjeseci te da će se radovi na Aleji nastaviti. U daljoj bi budućnosti, inače, Sveučilišna aleja trebala premostiti Slavonsku aveniju, koja bi s pak uredila kao podvožnjak na cijelom dijelu od Hrvatske bratske zajednice do Savske.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Viteški turniri u Rudniku Zrinski</p>
<p>Trenutno se provodi nekoliko projekata, a jedan od važnijih jest unificirano obilježava-nje glavnih ulaza u Park prirode Medvednica </p>
<p>Jedinstveno obilježavanje glavnih ulaza u Park prirode Medvednica i izrada vizualnog identiteta Parka, važnije su zadaće Javne ustanove Park prirode Medvednica u ovoj godini. Nives Farkaš Topolnik, ravnateljica te ustanove, kaže da mnogi dolaze u Park, a da pritom i ne znaju da su ušli u zaštićeno područje. Stoga će se, dodaje, na tri glavna ulaza – Bliznec, Bistra i Pila – postaviti drveni objekti (koji asociraju na stare lugarnice) te vidljivi informativni stupovi. </p>
<p>»Posjetitelji će u tim objektima moći dobiti informacije o svemu što ih čeka u Parku«, objašnjava gospođa Farkaš Topolnik. </p>
<p>Javna ustanova Park prirode Medvednica, u suradnji s izviđačima Općine Bistra i uz novčanu pomoć tvrtke Holcim Hrvatska, privodi kraju prvu fazu projekta Poučna staza Bistra. Staza vodi od kamenoloma u Bistri do Rudarskog vrta, odnosno Rudnika Zrinski. </p>
<p>»Želimo ukazati na veliku biološku raznolikost toga prostora. Među ostalim, na tom ćemo području obnoviti planinarsku signalizaciju, a zelenim škriljevcem, autohtonim sljemenskim kamenom, obzidati sumporni izvor potoka Bistra«, kaže ravnateljica Farkaš Topolnik. »Uz to, u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom, intenzivno se poboljšava planinarska i turistička signalizacija, a u tijeku je i zamjena dotrajalih poučnih ploča. Postavljaju se nove, izrađene u skladu sa standardima urbane opreme«, dodaje.</p>
<p>Javna ustanova Park prirode Medvednica, ističe njezina ravnateljica, provodi i niz znanstvenih projekata. </p>
<p>»Do 2010. svi parkovi prirode moraju izraditi plan upravljanja zaštićenim područjem. Kako bismo to mogli napraviti, moramo obaviti inventarizaciju prostora. Stoga trenutno, uz novčanu donaciju Vlade Kraljevine Nizozemske, radimo na projektu Gospodarenje šumama u skladu s prirodom. U sklopu projekta promatraju se staništa šumskih šišmiša i zaštićenih ptica kako bi se gospodarenje šumama prilagodilo očuvanju tih populacija«, objašnjava gospođa Farkaš Topolnik. </p>
<p>Nastavlja se i promatranje faune špilje Veternice, istražuje se rasprostranjenost vodozemaca na vlažnim staništima Parka, evidentiraju se staništa potočnih rakova ... »Nastavljamo i s promocijom Rudnika Zrinski, pa ćemo od svibnja jednom mjesečno organizirati viteške turnire s interaktivnim igrama za posjetitelje«, doznajemo od ravnateljice Parka. »Time dajemo svoj doprinos razvoju kulturnoga turizma«, kaže gospođa Farkaš Topolnik.</p>
<p>U ovoj se godini na najfrekventnijim planinarskim stazama planiraju postaviti i digitalni brojači kako bi se znalo koliko ljudi posjećuje Park prirode Medvednica. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jesu li prazna gnijezda čađavica?</p>
<p>Udruzi Ekoturistiko ove je godine pripalo 20 tisuća kuna potpore Zagrebačke županije za promatranje bregunica čađavica, najmanjih lastavica u Europi, koje se gnijezde na ušću Sutle u Savu, kraj Drenja Brdovečkog i uz slovensku granicu, desetak kilometara od Zaprešića. </p>
<p>Lovačke čeke uz put dokazuju prisutnost životinja. Iako su pješčane sprudove i šikare uz Savu većinom zamijenile kamenom obložene obale i oranice, na njih neprestano slijeću fazani i vrane. »Ako se obale urede i podlože kamenom, bregunice odlaze«, upozorava biologinja Ivana Vojnić Rogić dok dalekozorom promatra nastambe bregunica na desnoj obali Sutle, koje inače grade gnijezda uz vodu. Posebne su jer za svoja gnijezda kopaju rupe na strmim, pješčanim obalama, stoga ih Britanci nazivaju Sand Martin ili pješčane lastavice, a Talijani topino ili mišić. Bregunica je prijašnjih godina bilo, o čemu svjedoče lovci, koji su Udrugu i upozorili na njih, ali staništa im trenutačno djeluju pusto. Rupe su tu, ali ptići čađavice još ne proviruju. Iako su dio njihovih nastamba zimus odronile bujice, naša sugovornica naglašava da to nije prepreka jer ptice mogu iskopati nove rupe. Vlasta Petrač, predsjednica udruge Ekoturistiko, napominje da je možda još rano, ali »čini se da se s pticama nešto događa jer ih je jako malo, a ne vide se ni obične lastavice«.</p>
<p>Zaštitom i upozorenjima na posebnosti prirode zaprešićkog kraja, Ekoturistiko želi pokrenuti turizam u općinima i gradu Zaprešiću, gdje od granice sa Slovenijom i Krapinsko-zagorskom županijom, do Zagreba, živi oko 55 tisuća stanovnika.</p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Lutajući Gerda </p>
<p>Sjećate li se Gerharda Ledića? Da, da, Lutajućeg reportera Vjesnika u srijedu, bivšeg Globusa, Studija... Tih listova odavna nema, ali Gerda još uvijek jaše! Eto, neki dan je u Zelini, u galeriji akademske slikarice Nade Žiljak i supruga joj dr. Vilka, otvorio izložbu svojih radova, koje je posvetio obitelji Kostelić i vječnom olimpijskom optimizmu. Već čujem kak pajdaš i kolega Ante Živković pita: »Kaj je Gerda ponorel? Nije mu dosta kaj je naivce otkrival, nek sad i slikar hoće biti!?«</p>
<p>Ma ne! Napisal je nekoliko knjiga ili, kak on veli – veleknjiga. Svaka je skoro metar na metar i svaki list je kak'ti slika. Pobral je mudrosti cijeloga svijeta iz svih knjiga svoje veleknjižnice, pobral ilustracije, dodal svoje misli i to je nazval – Slikovnim pokaznicama. Baš slušam kak dva kritika glediju i niš im ni jasno. Pita jedan kam bi to smjestil. Pojma nemam, veli drugi. Kao zna da tu nekaj ima, ali ne zna kaj i kaj? A Gerda se kak puni mjesec obješenjački smije iza vugla. Marijan Mahala, Lovro Ivin, Zdravko Valentaković, sve Braća hrvatskog zmaja, istina, u godinama kad su sve manje zmajevi, a sve više glistice, nazdravljaju mu na otvaranju s »Vivat, amice!« i poput Rimljana ispijaju Žiljakovu kraljevinu iz peharca. </p>
<p>A Gerda pita »Kud sve putuju naši snovi« i odgovara: »Sinoć sam koraknuo u vječnost«, »Kam«, pitam, a on veli da dok svi traže nešto sreće, u nebeske sfere netko se već kreće. I tak u nedogled. Luta. Zato je i bil Lutajući reporter. Mlađem će kolegi reći: »Samo piši! Verba volant - scripta manent!« (Riječi odlijeću – zapisano ostaje!) Znam da će se na ovo naljutiti kolege s radio-postaja, ali treba dodati da ono potonje (zapisano ostaje) ima i dodatak – sve češće, na žalost! Jer sve je manje lutajućih, a sve više – zalutalih. </p>
<p>Stjepan Šagovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="20">
<p>Prelogova ostavština za buduće generacije </p>
<p>Pod pokroviteljstvom Unesca, uz niz svečanosti, izložbi, znanstvenih skupova i predavanja, ove i iduće godine svečano će se obilježiti 100 godina od rođenja našeg uglednog nobelovca Vladimira Preloga</p>
<p>Tijekom ove, odnosno iduće godine, pod pokroviteljstvom Unesca u Hrvatskoj će se svečano obilježiti 100. obljetnica rođenja uglednog nobelovca Vladimira Preloga. </p>
<p>Nositelj projekta je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, a suorganizatori su HAZU, Institut »Ruđer Bošković« i Pliva. Ostali sudionici su Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvatsko kemijsko društvo, Tehnički muzej, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište J. J. Strossmayera, HKD »Napredak«, Prirodoslovna škola »Vladimir Prelog« i istoimeni akademski zbor. </p>
<p>Dio ovogodišnjeg Festivala znanosti bit će posvećen Vladimiru Prelogu. Održat će se dva predavanja i radionica o kiralnosti i simetričnosti. Potkraj lipnja je svečana sjednica HAZU i koncert Akademskog zbora »Vladimir Prelog«. Na dan Prelogova rođenja postavit će se vijenac na njegov grob, 23. srpnja 2006., a predviđa se i postavljanje biste u Osijeku u organizaciji HAZU i Sveučilišta J. J. Strossmayera u rujnu ove godine. Raspisat će se natječaj za stipendiranje studenata kemijskih i kemijsko-inženjerskih studija za ovu i sljedeću godinu. Najbolji učenički i studentski rad iz kemije nagradit će se također u rujnu, a znanstveno-stručni skup posvećen sjećanju na Vladimira Preloga i hrvatskoj kemiji održat će se sredinom listopada. Poseban broj časopisa »Kemija u industriji« bit će u prosincu posvećen Vladimiru Prelogu.</p>
<p>Iduće godine, u veljači i ožujku, održat će se 20. skup hrvatskih kemičara i kemijskih inženjera i dodjela tradicionalne nagrade »Vladimir Prelog« mladim znanstvenicima. U svibnju će se nagraditi najbolji učenički odnosno studentski rad iz kemije. U rujnu i listopadu 2007. bit će otvorena izložba posvećena Vladimiru Prelogu i hrvatskoj kemiji u Tehničkom muzeju. U studenom se očekuje izdavanje knjige sabranih članaka o Prelogu. Za iduću godinu predviđeno je i potpuno sređivanje, kao i prezentacija javnosti Prelogove ostavštine. Tijekom ove i iduće godine održat će se predavanja istaknutih znanstvenika iz Züricha i Praga. </p>
<p>Sve akcije, kako je rekla predsjednica organizacijskog odbora prof. Marija Kaštelan-Macan, bit će medijski popraćene, s naglaskom na približavanju života i djela tog velikana hrvatske i svjetske znanosti mladom naraštaju, koji od Preloga može puno naučiti. Vladimir Prelog svojim životom i radom promicao je kemiju kao moćnu prirodnu znanost koja može utjecati na poboljšavanje kvalitete okoliša i ljudskog života, i to pokazao i dokazao svojim izumima i znanstvenim radovima, a današnja generacija njegovih nasljednika to nastavlja, slijedeći znanstvene i etičke principe. </p>
<p>Jedan od važnih ciljeva tog projekta je naglasiti nužnost sprege prirodnih i inženjerskih znanosti i gospodarstva u primjeni okolišu prikladnih tehnologija, pri čemu je Prelog pokazao pravi put, što je i danas imperativ održivog razvoja Hrvatske, objasnila je prof. Macan. Dodala je da Vladimir Prelog može svima poslužiti kao uzor u promicanju hrvatskog identiteta i humanih vrednota, jer se ponosio svojim podrijetlom, školovao mlade hrvatske znanstvenike, spremno se odazivao na sve pozive iz Hrvatske i svoju ostavštinu darovao HAZU i Zavodu za organsku kemiju. Njegov potpis na peticiji nobelovaca protiv agresije na Hrvatsku konačna je potvrda njegove veličine kao čovjeka, ne samo kao znanstvenika. Najmanje što možemo učiniti jest odužiti mu se i slijediti ga.</p>
<p>Valja podsjetiti da su još za života Vladimira Preloga u Zagrebu održana dva znanstveno-stručna skupa upriličena prigodom njegova rođendana 1986. i 1996. godine. Prilikom svečanog ukopa njegove urne 2001. godine održan je skup i objavljena spomenica, a 2003. godine, prigodom pete obljetnice smrti i postavljanja spomen-ploče u zgradi Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, gdje je Prelog djelovao od 1935. do 1941. godine, održana je svečana sjednica s prigodnim predavanjima. Njemu je bio posvećen i dio proslave Gimnazije u Osijeku 1995. godine čiji je on bio đak. </p>
<p>Dokumentarni materijali o Prelogu našli su svoje mjesto na velikoj izložbi i u katalogu »Znanost u Hrvata - Prirodoslovlje i njegova primjena« održanoj 1996. godine. Na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Prelogov doprinos hrvatskom visokom školstvu, odgoju mladih znanstvenika i njegov poticaj povezivanju znanosti i gospodarstva prikazan je izložbama »Počeci kemijsko-tehnološkog studija« (1989.) i »Vizionari kemijsko-inženjerskog studija« (2005.).</p>
<p>O njemu je napisano više memoarskih i stručnih članaka i poglavlja u knjigama, a posvećeni su mu i posebni brojevi časopisa, ali cjelokupni opus tog nobelovca nije nikad bio predstavljen javnosti. Stoga prof. Macan naglašava kako je obljetnica prigoda da se to učini.</p>
<p>Obilježavanjem obljetnice odaje se počast velikanu hrvatske znanosti koji je svojim, premda kratkim, djelovanjem u Hrvatskoj organizirao i intenzivirao znanstveni rad u području organske sinteze i modernizirao nastavu organske kemije na Sveučilištu u Zagrebu. Cilj je također u hrvatskoj javnosti promicati kemiju kao moćnu prirodnu znanost koja može utjecati na poboljšavanje kvalitete okoliša i ljudskog života. </p>
<p>Tijekom 2006. i 2007. godine, smatra prof. Macan, predviđenim će se programom uspostaviti bolja znanstvena suradnja sa zemljama Europske unije i popularnim manifestacijama podići razina educiranosti stanovništva, posebice učenika i studenata prirodoslovnih i inženjerskih struka. </p>
<p>Prof. Macan vjeruje da će upoznavanje hrvatske javnosti, posebice učenika i studenata s Prelogovim prinosom hrvatskoj i svjetskoj znanosti, rezultirati većom zainteresiranošću mladih za prirodne i tehničke znanosti, toliko potrebne hrvatskom gospodarstvu. Očekuje da će provedba predviđenog programa senzibilizirati hrvatsku javnost, što će pridonijeti svijesti o važnosti i ulozi znanosti u životu i razvoju države. </p>
<p>Pozivanje znanstvenika s vrhunskih europskih znanstveno-nastavnih institucija urodit će jačim vezama i predlaganjem zajedničkih znanstvenih projekata, što će rezultirati intenzivnijim uključivanjem hrvatskih znanstvenika u rješavanje europskih i globalnih znanstvenih problema.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bolesti koje to zapravo nisu </p>
<p>Znanstvenici optužuju farmaceutsku industriju za tzv. medikalizaciju običnih problema, odnosno njihovo pretvaranje u bolesti, poput povišenog kolesterola ili simptoma menopauze, kako bi povećali svoje profite</p>
<p>Izmišlja li farmaceutska industrija bolesti da bi povećala svoje već goleme prihode? To se pitanje prvi put postavilo na nedavno održanoj znanstvenoj konferenciji u Australiji, gdje je iznijeta teza o »pretjerivanju s bolestima«, koje nameće farmaceutska industrija kako bi zarađivala na proizvodnji lijekova. </p>
<p> Znanstvenici, naime, optužuju farmaceutsku industriju za tzv. medikalizaciju problema, poput povišenog kolesterola ili simptoma menopauze, kako bi povećali svoje profite. Na listi sumnjivih bolesti znanstvenici su naveli, primjerice, žensku seksualnu disfunkciju, hiperaktivni poremećaj smanjenja pozornosti (ADHD) i sindrom »nemirnih nogu«. Sve te »bolesti« su na popisu farmaceutskih tvrtki u nadi da će prodavati više lijekova. Povišeni kolesterol i osteoporozu, prema mišljenju znanstvenika, farmaceuti su namjerno proglasili bolešću kako bi zarađivali na proizvodnji lijekova, pretvarajući zdrave ljude u pacijente. Na toj listi našla se i stidljivost koja je dobila znanstveni naziv »poremećaj društvene napetosti«, što dovodi do toga da se takvoj osobi propisuju antidepresivi. U slučaju muške seksualne disfunkcije, kažu znanstvenici, Viagra se ne reklamira samo kao primjereni tretman za erektivnu disfunkciju, nego i kao »poboljšanje životnog stila«.</p>
<p>Znanstvenici optužuju proizvođače lijekova za financiranje kampanja »podizanja svijesti o bolestima« u medijima, kojima je jedini cilj prodaja još više lijekova, a ne pomoć ili edukacija javnosti. Takvo pretjerivanje predstavlja globalni izazov onima koje zanima javno zdravlje, te zahtijeva globalni odgovor. Pretjerivanje s bolestima, odnosno rasprodaja bolesti, širi granice definicije bolesnog i tržište za proizvođače lijekova. Namjera znanstvenika je povući jasnu crtu između marketinški pokretanih akcija i legitimnih programa za podizanje svijesti. Farmaceutske tvrtke, koje godišnje bilježe milijarde dolara prihoda, misle kako je takva optužba znanstvenika pretjerana te da stvara lošu sliku u medijima. </p>
<p>Znanstvenici već godinama pokušavaju doći do prirodnih lijekova, uzimajući ekstrakte iz oko 250 tisuća vrsta biljaka, ali su do sada slabo istraženi bjelančevine, enzimi i razne tvari koje proizvode mnogobrojne vrste kukaca. Tvrtka Entocosm Pty Ltd. započela je rad na prvim pokusima korištenja tvari koje proizvode insekti za borbu protiv virusa i smrtonosnih bolesti.</p>
<p>Valja ipak podsjetiti da velike farmaceutske tvrtke, poput Pfizera, Novartisa, Rochea ili pak GlaxoSmithKlinea, zarađuju golem novac. Primjerice, tvrtka Elli Lilly je samo na popularnom Prozacu zaradila 22 milijarde dolara. No, stručnjaci drže da će u farmaceutskoj industriji doći do velikih promjena zbog rastuće razlike između količine novca uloženog u istraživanja i broja novih lijekova. U sljedećih nekoliko godina, zbog isteka prava licencnih ugovora, dramatično će pasti profit nekih tvrtki, pa će se na tržištu pojaviti veći broj tzv. generičkih lijekova koji će morati zamijeniti originalne. I zato će, misle stručnjaci, farmaceutska industrija »izmisliti« još bolesti kako bi zadržala razinu proizvodnje lijekova odnosno svog profita.</p>
<p>Lana Kos</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Stari Šibenčani pod »kitom« su pili vino na čaše</p>
<p>Agenciji za stukovno obrazovanje predloženo je uvođenje programa za obuku dizajnera rukotvornog tekstila, koji bi trebao početi iduće školske godine</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – U četvrtak je stupila na snagu Međunarodna konvencija o zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara, koju je već ratificiralo 46 zemalja članica UNESCO-a. Od lani, konvenciji je pristupila i Hrvatska, koja je za tu zaštitu predložila istarsku glazbenu ljestvicu, paško čipkarstvo i glagoljašku baštinu. Zagreb je nekoliko starih i atraktivnih zanata (klobučarstvo i kišobranstvo) uveo u svoj upisnik kulturnih dobara.</p>
<p>Prije dvije godine, cijenjeni šestinski kišobran proglašen je kulturnim dobrom. U Šibeniku su se sjetili svojih nematerijalnih kulturnih i tradicijskih vrijednosti, koje bi se mogle naći na prestižnom svjetskom popisu nematerijalnih kulturnih dobara. Jadran Kale, voditelj Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika, kaže da bi se na tom popisu mogli naći neki tradicijski zanati tog kraja kao što su drvena brodogradnja, koraljarstvo, spužvarstvo i izrada čuvenog šibenskog puceta (dugme ili botun). On ističe da bi se pod svjetskom zaštitom mogle naći i neke kućne radinosti kao što je izrada čuvenog ćilima ili saga kakav se izrađuje u okolici Knina i Kistanja, vezenje tekstilnih obruba zvanih građa u tehnici lančanca.</p>
<p>Od pučke tradicijske baštine mogla bi se zaštititi, primjerice, klapska pjesma, suhozidno graditeljstvo u krajoliku te poznata tzv. kita iznad ulaza u starinske toverne ili tuverne u kojima se vino točilo na čaše.</p>
<p> Kale pojašnjava da je Konzervatorski odjel još 2004. godine predložio kninsko ćilimarstvo za zaštitu. Agenciji za stukovno obrazovanje predloženo je uvođenje programa za obuku dizajnera rukotvornog tekstila, koji bi trebao početi iduće školske godine, a na zaštitu ćilimarstva odlučili su se i zbog mogućnosti da se ta tradicija nastavi u kninskom kraju, gdje tradicija ćilimarstva nije zaboravljena, osobito u selima Vrbniku, Topolju te Ivoševcima i Rudelama nedaleko od Kistanja.</p>
<p>U Kninu već nekoliko godina postoji Udruga »Tkanica«, koja njeguje taj tradicijski zanat, a za svoj rad žene iz te udruge dobivale su brojna priznanja. Zadnje su dobile ovog tjedna u Opatiji, gdje su njihove ručno izrađene torboce dobile prvu nagradu kao izvorni hrvatski suvenir.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>'Ljudi od smeća' i 'zelena tehnika'</p>
<p>KÖLN/GENOVA</p>
<p> – Neobične skulpture »Ljudi od smeća« od petka krase prostor ispred kölnske katedrale. Žarke skulpture dio su novootvorene izložbe njemačkog umjetnika HA Schulta koji je, eto, prvi put stigao i u svoj rodni grad. »Ljudi od smeća« dosad su stajali na moskovskome Crvenom trgu te ispred Kineskog zida i egipatskih piramida.</p>
<p>Istodobno, nešto južnije, u Genovi, otvorena je izložba »Euroflora«. Talijanski pandan zagrebačkom »Floraartu« posjetiteljima nudi više tisuća vrsta vrtnih i kućnih biljaka, a sajam traje sve do 1. svibnja. Neki izlagači iskoristili su sajam da svojim biljkama popularnu »bijelu tehniku« pretvore u – zelenu. [akb]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Mars suh tri milijarde godina </p>
<p>Današnja hladna i suha klima Marsa nastala je prije oko 3,5 milijardi godina, te je tako završilo razdoblje u kojemu je na Crvenom planetu bilo vlage. Međunarodna skupina znanstvenika napravila je, naime, vremenski pregled geološke evolucije Marsa i objavila ga u novom broju časopisa »Science«. Stručnjaci koje vodi Jean-Pierre Bibring iz francuskog Instituta za astrofiziku, jednoglasni su – ako je Mars ikad bio pogodan za život, to je moglo biti samo u njegovim ranim, »mokrim godinama«. Mars kao planet star je oko 4,6 milijardi godina. Suh okoliš s mnogo kiselina »nije bio ugodno mjesto za život za bilo koji oblik života, pa čak ni za mikrobe«, zaključuju znanstvenici. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Homoseksualci u Belgiji mogu usvajati djecu</p>
<p>BRUXELLES</p>
<p> – Gornji dom belgijskog parlamenta tijesnom je većinom ipak prihvatio zakon na temelju kojeg se homoseksualnim parovima omogućuje usvajanje djece, dok ga je donji dom prihvatio još lani. Pritom je odbačen amandman po kojem bi se to pravo omogućilo samo partnerima bioloških roditelja djeteta koje se posvaja. Belgija je tako postala četvrta članica Europske unije koja istospolnim parovima daje jednaka prava pri usvajanju djece. Dosad su to učinile Španjolska, Nizozemska i Švedska. Glasovanje u senatu završilo je u četvrtak kasno navečer, a zakon je jedva prihvaćen – s 34 senatorska glasa za i 33 protiv. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Lažni liječnik po kućama besplatno pregledavao grudi</p>
<p>MIAMI</p>
<p> – Policija na Floridi uhitila je i za seksualno zlostavljanje optužila Phillipa Winikoffa (76) koji je išao od vrata do vrata predstavljajući se kao liječnik i nudeći besplatne preglede dojki! Najmanje su dvije žene njegovu ponudu i prihvatile, no kod jedne se, gle čuda, zrnce sumnje pojavilo kad je sjedokosi 'liječnik' zatražio da se skine i počeo ginekološki pregled bez gumenih rukavica. Naivka je tad nazvala policiju pa je pohotni starčić pobjegao. Uhićen je u stanu druge naivke – nosio je crnu liječničku torbu i tvrdio da ga je u kućne posjete poslala mjesna bolnica.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Diplomat spalio sebe i veleposlanstvo</p>
<p>KUALA LUMPUR</p>
<p> – Bizaran slučaj samospaljivanja zbio se u petak u glavnom gradu Malezije. Jedan diplomat (40) iz susjedne države, Myanmar, spalio se u zgradi veleposlanstva svoje domovine u Kuala Lumpuru. Požar se, međutim, velikom brzinom proširio pa je vatra, osim nesretnika, progutala i veći dio zgrade. Ostali djelatnici uspjeli su na vrijeme pobjeći. Samoubojičini motivi nisu poznati, ali je utvrđeno da se diplomat zapalio u prizemlju te je potom stubištem otrčao na prvi kat, gdje su pohranjeni svi dokumenti. [akb]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvatska knjiga neće propasti!</p>
<p>Neće propasti hrvatska knjiga, a hoćemo li spasiti sve hrvatske nakladnike, to ne znamo i to ne ovisi o nama. No knjižna scena u Hrvatskoj morat će se presložiti. Tim je riječima svojevrsni zaključak okruglome stolu »Hrvatska knjiga između tiskanog, kiosk i mrežnog nakladništva«, što je u petak u povodu Dana hrvatske knjige priređen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, dao pomoćnik ministra kulture zadužen za knjigu Čedomir Višnjić. </p>
<p>Potpora Ministarstva kulture knjigama dodjeljivala se lopatom, a na taj način problem je samo postajao dublji, ustvrdio je Višnjić, napomenuvši da se od 1100 molbi za potporu tiskanja knjiga iz prošle godine, ta brojka u ovoj godini popela na 1500. Istaknuo je kako će Ministarstvo od tih 1500 prijedloga pokušati odabrati ono što ima nesumnjivu kulturološku vrijednost te pomoći domaćoj pisanoj riječi. </p>
<p>Dan hrvatske knjige, koji se obilježava u spomen na dovršetak Marulićeve »Judite« 22. travnja 1501. godine, nije prošao u svečarskome raspoloženju, što je i razumljivo jer na hrvatskome tržištu knjiga mnogo je problema. Nenad Bartolčić upozorio je da pojava kiosk-izdavaštva u nas prije dvije godine nije izazvala krizu, jer ta kriza na domaćem tržištu knjiga postoji od 90-ih godina do danas. </p>
<p>»Kiosk-izdavaštvo je bio zadnji čavao u lijes koji smo mi godinama zatvarali«, slikovito se izrazio Bartolčić, jedan od pokretača kultnoga, nedavno ugasloga zagrebačkoga antikvarijata »Moderna vremena«.</p>
<p>Tržište je danas prezasićeno knjigama koje su se prodavale na kioscima, a s druge strane, ta je produkcija bila neosmišljena, zbog čega, po njegovu mišljenju, čitav projekt niti nema budućnosti. </p>
<p>»Nije da kiosk-izdavaštvo ne vrijedi, nego mi jednostavno nemamo sređenu situaciju na tržištu. Ova bi država trebala odgovoriti na koji se način misli odrediti prema nakladnicima, knjižarima, prevoditeljima, autorima i drugim sudionicima knjižnoga lanca, a ne protežirati samo pojedine segmente toga lanca«, ustvrdio je Bartolčić, dodavši da u knjižarstvo već 16 godina nije investirana ni lipa.</p>
<p>Prodaja knjiga u knjižarama još se nije oporavila, a tek je u siječnju ove godine zabilježen njezin ozbiljniji rast – kazao je Valerij Jurešić, voditelj KIS-a. Jurešić problem vidi i u nedostatku sugovornika između nakladnika i knjižara, a upozorava i na činjenicu da većina hrvatskih knjižara u svojoj ponudi nema jeftinih, a kvalitetnih naslova. </p>
<p>Nakladnici su raspravljali i o budućnosti tiskane knjige u odnosu na sve prisutnija elektronička izdanja, a dotaknuli su se i ugroženosti knjige kao kulturnoga dobra. Neven Antičević, direktor »Algoritma«, iznio je jednu bolnu istinu – da imamo sve manje vremena za čitanje, što je po njemu najveći problem. </p>
<p>Na okruglome stolu sudjelovali su i Krešimir Pintarić, voditelj projekta »Besplatne elektroničke knjige« Društva za promicanje književnosti na novim medijima, i dr. Josip Stipanov, glavni ravnatelj NSK. [Sandra-Viktorija Antić]</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>S bivšim ljubavima u kontejner</p>
<p>U običnosti Muzeja prekinutih veza lijepo je baš to što diže kolektivni spomenik ljubavima, i to onima bivšim čije dionice na imaginarnoj emocionalnoj burzi ne vrijede ništa</p>
<p>Tužne su te bivše ljubavi. I ne samo onda kad su sasvim friško bivše, u onim osjetljivim danima ili mjesecima kada nema toga što vas ne može podsjetiti na vrijeme dok ste bili sretni udvoje, od najblesavijih romantičnih komedija do slučajnih razgovora na ulici, a istodobno se trudite temeljito zaboraviti, izbrisati svaki podsjetnik na bol. Očistiti emocionalnu memoriju kako biste mogli mirni naprijed, ususret nekom novom s kim će se ponovo ta memorija ispuniti. Neki tom procesu 'čišćenja' pristupaju odrješito, kao narkomani koji se 'skidaju' bez metadona, i odmah svaki podsjetnik uništavaju, čuvaju se boli što se javlja pri pogledu na predmet u kojemu je ostala kondenzirana sreća. Bivša sreća. »Kao da me oštrim mačem odsijecaš od sebe«, rekao bi Slavko Mihalić. </p>
<p>Drugi su slabiji, ne mogu se istrgnuti tek tako pa čekaju da vrijeme prođe, da prašina sama od sebe napada i na sjećanje i na predmete. Pa kad konačno vrijeme odradi svoje, u nekom od generalnih čišćenja pobacaju ono čemu više ne pridaju značenja. I među jednima i među drugima rezultati su u konačnici često takvi da, osim vlastitim sjećanjem, ničim ne bi mogli potvrditi da su zaista s nekim bili u ljubavi. A takvo pražnjenje zapremnine ljubavi zna uključivati više od samih materijalnih emotivnih dokaza pa se onda bivše ljubavi nakon nekog vremena više ne spominju, kada se sretnu, na pozdrav si samo klimnu glavom, kao da ih nikada nije bilo, a kamoli da se nekoć nisu mogli sjetiti ničeg važnijeg od jedno drugog. Zbog toga su bivše ljubavi tužne i zbog toga Amelie Nothomb ima pravo kad piše da je svijet pun ubojica - ljudi koji sebi dopuštaju da zaborave one koje su voljeli. </p>
<p>Ako ste ikad zamišljali da postoji neki paralelni svijet u kojemu su te ljubavi nastavile životom za koji im se na počecima činilo da je jedini moguć ili makar da postoji neko pristojno groblje tih ljubavi, onda je Muzej prekinutih veza najbliži toj ideji. U sklopu 40. zagrebačkog salona pokrenuli su ga Olinka Vištica i Dražen Grubišić i ima dvije varijante: onu s materijalnim izlošcima koja se može razgledati do 14. svibnja u sklopu Salona u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU i virtualnu na adresi www.brokenships.com. To je valjda prvi muzej koji se tiče ama baš svih i kome za postav svatko može nešto ustupiti, naravno pod pretpostavkom da su predmeti preživjeli čišćenje.</p>
<p> Ono što je lijepo u običnosti tog muzeja jest baš to što diže kolektivni spomenik ljubavima, i to onima bivšim čije dionice na imaginarnoj emocionalnoj burzi ne vrijede ništa. I čini to u vremenu inflacije glagola 'voljeti', kad se jednako lako izgovara 'zauvijek' i 'nikad više'.</p>
<p> Iako ima nešto ekshibicionističko u izlaganju vlastitih intimnih predmeta, pa slijedom toga i voajersko u promatranju njih, Muzej prekinutih veza ne ostavlja ni blizu onaj dojam vulgarnosti kao javne ispovijesti poznatih u medijima. Muzej je namijenjen anonimnim ljubavima i iznosi samo jedan mali podsjetnik na te ljubavi na temelju kojega svatko može nadograditi priču kakvu želi. </p>
<p>A lako ih je izmaštati jer su, parafrazirajući onaj slavni Tolstojev početak »Ane Karenjine«, sve sretne ljubavi nalik jedna na drugu. </p>
<p>Čak je i kontejner metaforički prikladan prostor Muzeju prekinutih veza. Ono što nije završilo u stvarnom kontejneru, što je, kako bi rekli osnivači Muzeja, preživjelo napade 'emotivnog vandalizma', našlo je mjesto u muzejskom kontejneru. </p>
<p>Ljubavi zaključane u virtualnom svijetu</p>
<p>Uz 'stvarni' Muzej prekinutih veza čiji se postav može vidjeti u Gliptoteci HAZU, postoji i virtualni čija je adresa www.brokenships.com. U njemu svatko može zakupiti svoj dio web memorije i u njega pod vlastitim imenom pohraniti sve što nosi zajednički nazivnik nekadašnje veze.</p>
<p> Za sve kojima je sjećanje na neuspjelu vezu još bolno, postoji mogućnost da sami sebi 'zaključaju', odnosno zabrane pristup 'okidačima sjećanja' na tri, šest mjeseci ili koliko već oporavak traje. Kasnije, kad vrijeme učini svoje, imat ćete sačuvane uspomene. Također se može ostalim posjetiteljima zabraniti pristup nekim od 'dokaza' vaše ljubavi. Ostatak je slobodan za razgledavanje, a za sada su u virtualnom Muzeju pohranjeni e-mailovi, fotografije i SMS. </p>
<p>Barbara Matejčić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Violinsko čudo u Revelinu</p>
<p>Dubrovački simfonijski orkestar godišnje ugosti više od 50 uglednih solista, no ni jedan nije toliko oduševio brojne dubrovačke ljubitelje klasične glazbe kao devetnaestogodišnji Ivan Pochekin</p>
<p>Ivan Pochekin, mladi ruski violinist, u ožujku je svojom svirkom na koncertu s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom toliko oduševio Dubrovčane da su zahtijevali reprizu. »Violinsko čudo«, kako su prozvali Pochekina, ponovo će nastupiti u Dubrovniku 22. travnja u Revelinu, a karte su već odavno rasprodane.</p>
<p>Pero Šiša, ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra, objašnjava da je golemo zanimanje publike potpuno opravdano. »Nakon samo deset taktova svirke mladog Pochekina bilo nam je svima jasno da je to violinist svjetske klase. Jednostavno je fascinirao stručno vijeće orkestra, Upravu i članove ansambla. Presretni smo da je taj vrhunski violinist, kakvog u Dubrovniku odavna nije bilo, pristao biti prijatelj Dubrovačkog orkestra«, rekao je Šiša. Dubrovački simfonijski orkestar godišnje ugosti više od 50 uglednih solista, no ni jedan od njih nije toliko oduševio brojne dubrovačke ljubitelje klasične glazbe kao devetnaestogodišnji Ivan Pochekin. Prema riječima onih koji su ga čuli uživo, Pochekin svira jednostavno i s potpunom lakoćom, a ipak iznimno muzikalno.</p>
<p>Rođen je u Moskvi 1987. godine u obitelji glazbenika gdje je i stekao prve satove iz violine. S pet godina upisuje glazbenu školu, a sa 14 pripravni stupanj Moskovskog konzervatorija. Pochekin je prvi solistički koncert održao u Moskvi sa samo 15 godina, a do danas je nastupao ne samo u svim uglednim dvoranama Rusije, već i u brojnim europskim gradovima. Hrvatska publika upoznala ga je na violinističkom natjecanju »Vaclav Huml« u Zagrebu 2005., koje svi pamte po sjajnom nastupu Ive Dropulića koji je osvojio treće mjesto. Ivan Pochekin osvojio je drugu nagradu, a zbog senzacionalnog sviranja odmah je organizirana turneja po Hrvatskoj. Osim u Dubrovniku, svirao je u Karlovcu, Zagrebu i Samoboru.</p>
<p>Pochekin je svjetsku pozornost stekao pobjedom na violinističkom natjecanju »Paganini«, održanom potkraj 2005. godine u Moskvi. Zato, ali i zbog Paganinija koji je na programu, subotnji se gala-koncert u Dubrovniku zove »Violinsko čudo - Čarobni Paganini«.</p>
<p>Vera Pfaff</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Album tjedna</p>
<p>Flaming Lips: »At War With The Mysticks« (Warner/Dancing Bear)</p>
<p>Izrasli iz tabora novog rocka, skupini Flaming Lips trebalo je desetak godina da stignu na medijski položaj na kojem je R.E.M. bio krajem osamdesetih, prodavši 2003. milijun primjeraka zadnjeg albuma »Yoshimi Battles The Pink Robots«. Prometnuvši se u autorsku jedinicu čija glazba »sezonski« izdržava provjere najvišim kriterijima, jedanaesti album »At War With The Mysticks« snimali su dvije godine uz asistenciju neizbježnog Davea Fridmanna, njihovog stalnog suradnika i jednog od najboljih snimatelja/producenata današnjice. </p>
<p>Nakon izvrsnog prošlog albuma »Yoshimi« - pobjednika na mnogim godišnjim listama specijaliziranih magazina - novih dvanaest pjesama ima pred sobom nimalo lak zadatak. No, iako postoje koncepcijske sličnosti, riječ je o prijemčivijem radu na kojemu na vidjelo izlazi njihova vedrija strana. Frontmen Wayne Coyne i sviračka trojka, skupa s producentima među kojima je najistaknutiji Fridmann zadužen za programiranja, miksanje i mastering, ne zaostaje za visokim prosjekom, iako ponavlja neke već iskorištene patente. No, pjesmopisačka delikatnost i zgodni kolaži zvuka ostali su osnov rada Flaming Lipsa, koji pak teško mogu podbaciti dok se vode tako visokim kriterijima</p>
<p>Jedan od najambicioznijih pop-sastava današnjice, sklon antiknoj psihodeliji, predvođen glavnim autorom Wayneom Coyneom pod zajednički krov stavlja »sunčanog« Briana Wilsona, »mračni« Pink Floyd i povremeno infantilnu melodioznost nekog bubble-gum glam-benda s početka sedamdesetih, zvučeći istodobno staromodno i moderno. Pod paskom koproducenta Davea Fridmanna zvuče primjereno postindustrijskom vremenu u kojem robotika, genetika i mehanički odnosi iz kompjuterskih igara polako »prelaze« na ljude, slično kao naivni SF-romani ili televizijske serije pedesetih godina prošlog stoljeća. Paralelno egzistiranje humanog i artificijelnog često je okosnica pjesama koje, kao i ovitak albuma, vrve stripovskom romantikom SF-predznaka. Poigravanje loopovima, melodijama i sampleovima jedan je od uspjelijih primjera korištenja procesa kolažiranja zvuka i povezivanja tradicionalizma s futurizmom. Gurnuti iz zemljopisne provincije Oklahome na naslovne strane magazina, iako se i na to moralo čekati, Flaming Lips srećom shvaćaju da art-zagonetke nisu same sebi svrha.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Umjetnost oživjela hladni prostor</p>
<p>Boje u orehovičkoj crkvi još se nisu osušile, a djelo crkveni blagoslov čeka 11. lipnja, kad će biti velika svečanost</p>
<p>Župna crkva Majke Božje Fatimske, izgrađena prije 35 godina na kraju međimurskog sela Orehovice, dobila je ovih dana novo unutarnje ruho. Umjetnički rad razbio je sivilo tog modernističkog sakralnog zdanja, što je zasluga umjetnika Stjepana Đukića Pište koji je na poziv župnika, velečasnog Stjepana Mostečaka, tri mjeseca radio na oslikavanju i izradi reljefa na prednjem zidu i dijelu stropa crkve. »Nezanimljiv crkveni prostor trebalo je oživjeti, a to može samo umjetnost. Nakon dogovora s velečasnim Mostečakom načinio sam skicu budućeg rada, koji je trebao intervenirati u geometrijski prostor crkve i razbiti dojam kutije. Sada, nakon tri mjeseca rada, kad je poliptih gotov, vidim da sam uspio, što me ispunjava srećom i zadovoljstvom. Ti osjećaji pojačani su komentarima mještana i stanovnika okolnih mjesta koji su došli pogledati novo unutarnje izdanje crkve. Vjernici su se odazvali pozivu svog župnika i zapravo financirali uređenje crkve«, rekao nam je umjetnik Stjepan Đukić Pišta.</p>
<p>To nije prvi umjetnički zahvat tog člana Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koji se može pohvaliti i samostalnim izložbama u hrvatskim, ali i australskim gradovima Brisbaneu, Melbourneu, Sidneyju. Iza njega su uspjeli radovi u zagrebačkoj crkvi sv. Pavla, crkvi Svetog Trojstva u Karlovcu i crkvi sv. Petra u Starom Gradacu kraj Virovitice gdje je i rođen. Sve je poznatiji i po uspjelim portretima, koji donose karakter i dušu naslikanih osoba. </p>
<p>Umijeće u izradi portreta došlo je do izražaja i u izradi poliptiha u crkvi Majke Božje Fatimske u Orehovici. Naslikao je više od 60 figura, među kojima su kardinali Alojzije Stepinac i Franjo Kuharić, pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI., varaždinski biskup Marko Culej, sveci Marko Križevčanin i Leopold Mandić.</p>
<p>Naslikani su i brojni ljudi iz puka, te jedan Rom na inzistiranje župnika, s obzirom na to da je romsko naselje svojevrsno predgrađe Orehovice. Likovi su dinamično razvrstani u prostoru. U središnjem dijelu je kip Majke Božje Fatimske, koji je iz Fatimskog svetišta donio mještanin Ivan Jarak. Umjetnik Pišta kip je obojio u bijelo i neutralizirao, te samo ostavio naznake prijašnjih boja. Sve spomenute poznatije naslikane osobe su ispod kipa. S desne strane je Krist raspet u vremenu i obješen u burno nebo, bez križa. Temeljna priča poliptiha je Kristov život - od rođenja do smrti. Prepoznatljivi su fragmenti varaždinske i zagrebačke katedrale i crkve u obližnjoj Subotici. Krunu Majke Božje Fatimske drže dva anđela. Na stropu je grb Varaždinske biskupije, a u sredini Duh Sveti. Razmazi boje u orehovičkoj crkvi još se nisu ni osušili, djelo tek čeka crkveni blagoslov 11. lipnja, kad će biti velika svečanost, a umjetnik Stjepan Đukić Pišta već planira nove radove. S predstavnicima Varaždinske biskupije razgovarao je o zahvatima na varaždinskoj katedrali i izradi portreta blaženog kardinala Stepinca i sv. Marka Križevčanina.</p>
<p>Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Prva nagrada Borisu Senkeru </p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Dodjelom nagrada Ministarstva kulture »Marin Držić« za najbolje dramske tekstove nastale u 2005. godini, u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu u petak je svečano otvoren festival hrvatske drame i autorskog kazališta 16. Marulićevi dani, koji će se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture do 28. travnja održavati u organizaciji splitske nacionalne kazališne kuće. </p>
<p>Prva nagrada pripala je Borisu Senkeru za tekst »(P)lutajuće glumište majstora Krona«, a drugu nagradu dijele Ana Đokić-Pongrašić za tekst »O zmaju koji je kokice jeo i jednu lažnu princezu sreo« i Gordana Ostović, autorica »Slijepih ulica«. Treću nagradu podijelili su Ivor Martinić za tekst »Jednostavno nesretni« i Jelka Pavišić, autorica drame »Vjenčanje«. </p>
<p>Stručno povjerenstvo nagrade »Marin Držić« u sastavu Branka Cvitković, Vlatko Perković i Boris B. Hrovat istaknuli su kako prvonagrađeni Senker u svojoj drami nudi put u prošlost i sadašnjost kazališta, upoznavanje tipičnih likova, tekstova i prizora. Nagrade je dobitnicima uručio pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan, ističući kako Marulićevi dani nastavljaju uspješno afirmirati hrvatsko dramsko pismo, te je posebno pozdravio sudjelovanje polaznika triju akademija dramskih umjetnosti iz Splita, Osijeka i Zagreba koji će u radnom dijelu programa čitati nagrađene tekstove. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Arheološko otkriće ispod Foruma </p>
<p>PULA </p>
<p> – Pri rekonstrukciji pulskoga Foruma arheolozi su ispod ploča pronašli strukturu objekta koji se ne spominje nigdje u stručnoj literaturi. Riječ je o posve novom nalazu, kaže nam ravnateljica Arheološkog muzeja Istre mr. Kristina Džin, koja nadzire istraživanja.</p>
<p> Čini se da nije patricijska kuća, ali je moguće da je riječ o kakvu većem postolju za spomenik ili kamenom podiju. Nalaz nije datiran, ali pripada kasnijoj fazi izgradnje Foruma od V. do XIV. stoljeća. Objekt je veličine sedam puta deset metara.</p>
<p>Arheolozi će idućih dana proučavati načine spajanja kamenih blokova objekta, što bi moglo odrediti razdoblje i namjenu gradnje. Idućeg tjedna obavit će se i sondiranje tla. [Saša Brnabić]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="35">
<p>Gonzalez i palac zaustavili Ljubičića</p>
<p>»Konačno je nedostatak treninga na zemlji izašao na vidjelo. Palac? Nije ništa dramatično, radi se o tendinitisu«, kaže Ljubičić</p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> – Ozljeda palca lijeve noge zaustavila je Ivana Ljubičića na putu do polufinala dva milijuna eura vrijednog turnira iz masters serije u Monte Carlu. Iako je vodio sa 5-2 protiv Fernanda Gonzaleza u prvom setu, kod 5-4 je bio prisiljen tražiti liječničku pomoć, što je bio početak kraja za četvrtog nositelja. Čileanac je osvojio 11 od slijedećih 12 gemova i nakon sat i 46 minuta izborio polufinale protiv Rogera Federera 7-5, 6-1 pobjedom.</p>
<p>»Zadovoljan sam ovim četvrtfinalom. Konačno je nedostatak treninga na zemlji izašao na vidjelo. Lopte su mi bile pola metra kraće i Gonzalez je to uredno kažnjavao. Imao sam svašta u prvom setu, a kod 5-3 nisam ubacio nijedan prvi servis. Palac? Nije ništa dramatično, radi se o tendinitisu. Ići ću na snimanje kako bih znao o čemu se točno radi. No, palac nije razlog poraza, jednostavno nisam igrao dobro«, rekao je Ljubičić.</p>
<p>Kako se ozljeda ne bi pogoršala, Ljubičić je za svaki slučaj otkazao nastup na turniru u Barceloni, koji počinje u ponedjeljak.</p>
<p>S praktički dva treninga na zemlji Ljubičić je u Monte Carlu stigao do četvrtfinala i 30. pobjede ove sezone, pa stoga ne može biti nezadovoljan. Osim toga, prije Gonzaleza je pobijedio Andrejeva, Serru i Simona, tenisače koji su svoje najbolje rezultate napravili upravo na zemlji. I pritom nije kako najbolje može na zemlji.</p>
<p>Rezultat vrhunskih rezultata Ivana Ljubičića, koji traju još od polovice prošle sezone, u ponedjeljak će dobiti novu potvrdu. Naime, na novoj ATP »ulaznoj« ljestvici Ljubičić će biti četvrti tenisač svijeta, jer će se sadašnjem »broju četiri« Andyju Roddicku oduzeti bodovi zbog neobranjenog finala u Houstonu. A tjedan dana kasnije Ljubo će ponovo dostići plasman karijere. Naime, tada će mu se pribrojati bodovi osvojeni u Monte Carlu, Nalbandianu će se oduzeti bodovi za prošlogodišnji naslov u Münchenu, kojeg ove godine nema u kalendaru, i Ljubičić će biti treći tenisač svijeta, prvi pratitelj Rafaela Nadala i Rogera Federera, koji su ipak malo previše pobjegli ostatku društva. No, ako će nastaviti ovim tempom, Ljubičić može dostići mladog Španjolca... [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mogao bih voditi obje naše reprezentacije </p>
<p>Fed kup i Davis kup nikad nisu u isto vrijeme, pa stoga ne vidim problem, kaže Prpić</p>
<p>Uz argentinskog izbornika Ricarda Riveru, hrvatski izbornik Goran Prpić ima najduži staž u Fed kupu. Izborničku je dužnost preuzeo od Saše Hiršzona 2001. godine i uspješno je vodi već petu godinu. S hrvatskim je tenisačicama prošao sve, od četvrtfinala Svjetske skupine, do kvalifikacija za ostanak u elitnom razredu. A prije toga se okušao i kao Davis kup izbornik, u vrijeme kad je Ivanišević izbivao iz reprezentacije zbog svađe s Rizvanbegovićem. Iza njega je uspješna igračka, ali i trenerska karijera. Odveo je Ivu Majoli do naslova u Roland Garrosu, usmjerio je prema vrhu i Mirjanu Lučić. Stoga s punim pravom može autoritativno govoriti o događajima u hrvatskom i svjetskom tenisu. </p>
<p>• Kako ste doživjeli četvrtfinale Davis kupa protiv Argentine? </p>
<p>»Uz svu silinu problema koje smo imali, od neodazivanja Karlovića do ozljede Ančića, još uvijek mislim da smo mogli pobijediti. Kad se vidjelo da je problem s Ančićem takav da vjerojatno neće moći igrati, probao bih ponovo razgovarati s Karlovićem. Ako se tu ne bi dalo ništa napraviti, u Zagrebu je bio Lovro Zovko, koji jako dobro igra parove. Bio sam prisutan i vidio koliko Ljubo i Zovko mogu zajedno dobro igrati parove. Eventualno se još moglo staviti Tuksara u petak, ako se vidjelo da može dobro igrati. Možda bi u petak svladao nervozu, pa bi u nedjelju bio slobodniji i bolje odigrao.« Može li se povući paralela između dvoboja hrvatskih i argentinskih tenisačica u Fed kupu? </p>
<p>»Ne, osim što igramo protiv iste zemlje. U ovoj situaciji smo mi ti koji smo iznenada došli u prednost, budući da su oni igrom slučaja došli u Zagreb bez najboljih tenisačica.« </p>
<p>• Argentinke tvrde kako podloga nije toliko brza kao što su očekivale. Ako je tako, na čemu gradite svoj optimizam? </p>
<p>»Podloga je brza, a sve ovisi o načinu igre. Naravno da igračicama koje igraju na zemlji ova podloga nije brza. Šprem i Lisjak traže brzi tenis, pa nama, dakle, takva podloga odgovara, a stoga imamo i veće izglede za pobjedu, jer Argentinke neće imati odgovora na agresivan tenis kakav će, nadam se, prezentirati Šprem i Lisjak.« </p>
<p>• Kako ocjenjujete svoj rad u posljednjih pet godina, u kojima je bilo raznih trzavica, pokušaja smjene? Zamjerate li što samome sebi? </p>
<p>»Mislim da sam cijelo vrijeme imao podršku saveza. U stranu sve trzavice, bitno je da se slažem s igračicama, da imam njihovu podršku. Samim je time atmosfera među nama odlična. Ne mogu si praktički ništa predbaciti. Mislim da sam svaki put reagirao najbolje što sam mogao, sve u svrhu pobjede i što boljeg rezultata. Možda sam koji put trebao biti hrabriji, možda sam trebao poslušati Kostanić u Bolu kad je rekla da su joj noge teške i da ne može dati sve od sebe, ali nekoliko nas je puta čupala iz teških situacija. Možda sam još u Italiji u svom debiju mogao dati prednost Šprem ispred Mezak, kad je Talaja rekla da ne može igrati...« </p>
<p>• Kad je pukla veza između Ivaniševića i Pilića, kad se birao novi izbornik, na stolu su, uz vaše, bila imena Nadalija i Hiršzona. Ljubičić je tada rekao da ne želi nikoga osim Ivaniševića, prisjećajući se priče na povratku iz Latvije, kad je okrivljen za poraz i nije mu ponuđena kutija s keksima? </p>
<p>»To nije razlog zbog čega ne želiš da ti netko sjedi na klupi. Malo sam pričao s dečkima, nitko se od nas ne sjeća tih trenutaka, niti se sjećam da sam ga napao i optužio za poraz. Nikad nikoga nisam okrivljavao za poraz, ali ne mogu spriječiti novinare da naprave osvrt nakon meča. Možda se preko novinskih stupaca našao okrivljenim. Što se tiče kutije s keksima, to mi je malo neobično. Nije on rekao da mu ja nisam dao kekse, nego da su keksi bili otvoreni, a njemu nije ponuđeno. Iskreno, to je banalnost koja nema veze s pozicijom o kojoj se govori. Ako je bio osjetljiv, mogao mi je zamjeriti neke stvari na terenu.« Ljubičić i ja smo s druge strane možda imali trenutaka u kojima se nismo slagali, no to on nije navodio, ja sam mislio da bi možda to mogao biti razlog. Dakle, svatko osobno doživljava te trenutke.« </p>
<p>• Sad je hrvatska Davis kup reprezentacija opet bez izbornika i vaše je ime opet u kombinacijama. No, ovog se puta Ljubičić neće buniti protiv izbora HTS-a. Imate li volje i želje voditi i hrvatske tenisače i biste li u tom slučaju prepustili mjesto Fed kup izbornika Ivi Majoli, koja se otvoreno gurala na tu poziciju? </p>
<p>»Cure ne želim ostaviti, podržavale su me cijelo vrijeme, sve je između nas u redu. U obzir dolazi samo dvostruka uloga, ako svima odgovara.« </p>
<p>• Mislite li da biste mogli korektno obavljati obje dužnosti? </p>
<p>»Fed kup i Davis kup mogu se jedino sukobljavati u vremenskom terminu, ali nikad nisu u isto vrijeme, pa ne vidim problem. Jedno se vrijeme u savezu razmišljalo o tome da izbornik bude zadužen za kompletni muški, odnosno ženski tenis. Koliko znam, odustalo se od takvih namjera. Dakle, ni tu nema problema.« </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Otvaraju Šprem i Argeri </p>
<p>Goran Prpić i Marina Diaz-Oliva podjednako su zadovoljni ishodom izvlačenja parova za predstojeći dvoboj 1. kola Svjetske skupine II Fed kupa između Hrvatske i Argentine u Domu sportova 22. i 23. travnja. Karolina Šprem i Maria Jose Argeri otvorit će dvoboj u subotu u 14.30 sati, a nakon toga igraju Lisjak i Diaz-Oliva. Program u nedjelju počinje u 15.30 sati ogledom prvih reprezentativnih »reketa« Šprem i Diaz-Olive. Slijedi dvoboj Lisjak - Argeri pa parovi, za koje su nominirane Šprem i Mezak s jedne strane te Diaz-Oliva i Gussoni s druge. </p>
<p>»Nadao sam se ovakvom redoslijedu. Uvijek je bolje da prvi 'reket' igra prvi, jer se podrazumijeva da je bolji. A početna pobjeda smanjuje pritisak«, rekao je Prpić, dok je Diaz-Oliva dodala: </p>
<p>»Možda je bolje da sam druga na redu, jer sam iskusnija, pa neću biti toliko nervozna dok ne završi prvi meč, kao što bi bile moje neiskusnije suigračice.« </p>
<p>Inače, izbornik Rivera pomalo je iznenadio svojim odabirom drugog »reketa«. Prednost je dao slabije rangiranoj Mariji Jose Argeri (182.) ispred Natalie Gussoni (164.). Čini se kako je presudio turnir u meksičkom San Luis Potosiju, ITF turniru nagradnog fonda 25.000 američkih dolara, gdje je Argeri igrala finale. </p>
<p>Rivera je objasnio svoj izbor: </p>
<p>»Odluka je bila teška, jer su obje dobre igračice. Mislim da Gussoni treba trenirati još dan-dva, pa će možda igrati u nedjelju.« [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Četiri Hrvatice u četvrtfinalu Bola </p>
<p>BOL</p>
<p> – U četvrtfinalu trećeg iz serije ITF turnira tenisačica Biseri Dalmacije, koji se igra u Bolu na Braču igrat će četiri hrvatske igračice - Ani Mijačika, Ivana Gelo, Gianna Doz i Jelena Stanivuk. Mijačika je u 2. kolu sa 5-7, 6-4, 6-0 svladala Slovakinju Smolenakovu, Gelo je sa 6-4, 6-1 bila bolja od Austrijanke Hofinger, Doz sa 6-4, 6-3 od Šveđanke Johansson, a Stanivuk sa 6-4, 4-6, 7-5 od Njemice Raab. Mijačikina će protivnica u četvrtfinalu biti Popović iz SCG, Gelo će igrati protiv Slovakinje Weinarove, Doz protiv Marokanke Mouthassine, a Stanivuk protiv Stojić iz BiH. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nakon Zadra ispala i Cibona</p>
<p>Hrvatski su klubovi ponovno prolaznici u regionalnom natjecanju</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Sve je isto kao i lani u Goodyear ligi. Hrvatski klubovi ponovno su prolaznici u Goodyear ligi, dan nakon što je Zadar poražen protiv Partizana, košarkaši Cibone su nakon produžetka ispali protiv prošlogodišnjeg pobjednika Hemofarma sa 83-91 (77-77) u četvrfinalu regionalne lige.</p>
<p>Klubovi iz SCG prenijeli su svoju dominaciju iz osnovnog dijela na završni turnir u Sarajevu, u polufinalu će, kao i lani, ponovno igrati četiri srpska kluba, Partizan protiv Hemofarma, a Crvena zvezda protiv FMP-a.</p>
<p>Damir Rančić je mogao »promiješati karte« ustaljenog poretka Goodyear lige da je imao mirnu ruku na slobodnim bacanjima tri sekunde prije isteka 40. minute kod rezultata 76-77.</p>
<p> To je bila najkonkretnija prigoda cibosa, no Rančić je pogodio samo jedno slobodno bacanje kojim je Cibona otišla u produžetak. Tamo je upala u mlin Roberta Conleya koji je pod injekcijom ubacio 22 poena, imao 3 skoka, 6 osvojenih lopti i 5 asistencija.</p>
<p>Cibona je prilično mlako ušla u utakmicu, Hemofarm je poveo 15-7 i Anzulović je odmah izmjenio Trepalovca, Perinčića i Warrena. </p>
<p>Jedini raspoloženi igrač bio je Damir Rančić koji je u 11 minuta ubacio 11 poena, a onda ga je trener odlučio odmoriti do poluvremena. </p>
<p> Kada je Penn nastavio njegov niz, pomislili smo da će najbolji cibos imati više inicijative i interesa nego u posljednjim utakmicama. </p>
<p>No, nakon najvećeg Ciboninog vodstva 53-46 u 24. minuti, Pennove poene nismo vidjeli do 40. minute kada je kod 75-75 pogodio samo jedno slobodno bacanje. Hemofarm se koševima Wrighta i Conleya vratio u trećoj četvrtini. </p>
<p>Cibosi su imali problema s »pick« igrom suparnika, centri su u izostanku Davisona i Skelina, redovito kasnili u obrani, pa su Đikanović i Topić lagano koristili asistencije američkog dvojca (svaki po pet). </p>
<p>U neizvjesnoj završnici Cibona nije iskoristila »dar iz Turske« kada je sudac Ankarali angažirano svirnuo prekršaj Bolića nad Rančićem, no braniču »vukova« zadrhtala je ruka u trenutku kada je svojoj momčadi mogao donijeti pobjedu.</p>
<p>»Nisam nikada promašio ovako nešto«, kazao je Rančić nakon utakmice.</p>
<p>Iva Perdec Augustić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Piškor održao nade u prvoligaški opstanak</p>
<p>ZAPREŠIĆ</p>
<p> – Inter je u utakmici velikog značaja za ostanak u ligi uspio nadigrati momčad Zagreba zgoditkom Davora Piškora u 5. minuti zaprešićke utakmice koja je dan ranije odigrana kao uvertira 28. kolu hrvatskog prvenstva. Bila je to jedna od dosadnijih utakmica koju smo gledali ove sezone u Zaprešiću, no veliki broj ozlijeđenih igrača sa jedne i druge stane uvjetovali su lošiju igru. No, valja uzeti u obzir da su tri boda Interu bila prijeko potrebna pa su vjerojatno sputani velikim imperativom propustili zadovoljiti apetite domaće publike.</p>
<p>Igra s jednim napadačem pokazalo se pogrešnim potezom trenera Zagreba Miloša Rusa. Zaprešićani su od prvih sekunda utakmice uzeli konce igre u svoje ruke, a čak nisu ni morali dugo čekati da se nadmoć isplati. Već u 5. minuti žuti su slavili 1-0. Nakon slobodnjaka s 30 metara iskosa, lopta se odbila do usamljenog Ceraja, Zagrebaši su pokušali namjestiti zaleđe, ali je Interovac u pravom trenutku podvalio loptu u 16-erac. U naletu je bio Piškor čiji je snažan udarac bio preteška zadaća i za vratara Zagreba Dragana Stojkića. </p>
<p>»Pjesnici« su pokušavali izjednačiti, u 72. i 76. minuti su imali najbolje prigode za izjednačenje, no Interov čuvar mreže Brašnić svaki put je bio na pravom mjestu. </p>
<p>Ljubomir Puškarić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nenadmašni Radnik i TŠK </p>
<p>Bilo je primjera gdje su »male« momčadi poput Dubrave i Belišća iznenadile favorite</p>
<p>I Maksimir i Poljud vibriraju od straha i jeze kad zahuktali Topolovečki športski klub zagrmi na njihovu travnjaku. Pravi spektakl. Jedino je pitanje tko će lakše pronaći motivaciju - igrači Dinama ili Hajduka za nastup, novinari za najavni tekst ili gledatelji za dolazak na utakmicu. </p>
<p> Nije nam ovdje namjera ismijavati nogometnu družinu iz mjestašca nadomak Sisku, ali crticu ironije teško je izbjeći. TŠK je tek jedna od »nuspojava« tadašnje »Lige 16«, glomaznoga natjecanja koje je razvodnilo i ono malo kvalitete unutar HNL-a. Ne bismo imali ništa protiv da u Hrvatskoj živne neka nova nogometna sredina, da Dubrovnik postane ozbiljniji subjekt u našem nogometu, da slično bude i s Karlovcem, grad Split također zaslužuje još jedan ozbiljniji klub i bilo bi lijepo vidjeti kad bi i nekad popularni RNK Split ponovno osvanuo pod reflektorima javnosti. Pa, zašto ne i Topolovec!? Nije li, uostalom, i francuski Auxerre mjestašce čija ukupna populacija ne bi uspjela napuniti maksimirski stadion?</p>
<p> Svaki pokušaj nogometnih entuzijasta valja pozdraviti, ali samo ako taj projekt ima smisla. A, ima li, primjerice, smisla onaj financijsko-kulturološki krah kojeg je svojedobno učinio Đuro Dečak u Suhopolju, izgradivši megalomanski stadion usred sela? Suhopoljska se Mladost četiri sezone natjecala u prvoj ligi, a sad već teče sedma godina kako je »nema nigdje«. Ima li, nadalje, smisla liga od 16 ili više klubova u kojoj TŠK sezonu okonča s 95 primljenih pogodaka?</p>
<p> Posebno je bio zanimljiv itinerer dvojice skauta engleskog Premierligaša Aston Ville. Doputovali su u Hrvatsku kako bi uživo promatrali tadašnjega maksimirskog napadača Boška Balabana, i pritom izabrali utakmicu TŠK – Dinamo. Još bi zanimljivije bilo da je TŠK svoje domaće utakmice igrao na ledini u Topolovcu, a ne na gradskom stadionu u Sisku... A sisačka je Segesta, pak, u međuvremenu praktički nestala s hrvatske nogometne karte. Njezin posljednji nastup u prvoj ligi datira još iz 1997. »Nestali« su i pulska Istra, Marsonia, Hrvatski dragovoljac...</p>
<p> No, čak niti TŠK nije rekorder po broju primljenih pogodaka u jednoj sezoni. Vrh pripada Radniku iz Velike Gorice, klubu koji je u doba bivše Jugoslavije bio respektabilni član tada vrlo dobre Međurepubličke lige. U sezoni 1993./1994. nogometaši Radnika primili su čak 109 golova (!) u 34 utakmice. Ipak, u prosjeku su u svakoj drugoj utakmici uspjeli i zatresti suparničku mrežu. Zabili su ukupno 17 golova, pa je pritom i lako izračunati ukupnu razliku pogodaka, koja iznosi gotovo nevjerojatnih -92! U »ropotarnicu« povijesti »petardom« ga je ispratila Istra, pobijedivši ga u posljednjem kolu s 5-1. Bio je to posljednji Radnikov nastup u prvoj ligi. </p>
<p> No, bilo je tu primjera gdje su takve, »male« momčadi znale i iznenaditi favorita. Nogometaši Belišća su, na krilima popularnog Rudike Vide, svladali Dinamo usred Maksimira s 2-1. I Hajduk je »pao« u Belišću. »Plavi« su pokleknuli i protiv svoga kvartovskog susjeda Dubrave, koja ih je svladala s 1-0. Dubrava je, primjerice, u Prvoj ligi nastupala samo jednu sezonu, ali su upravo njezini okršaji protiv Hajduka i tadašnje Croatije ostali u sjećanju. Svojim je domaćinima u Maksimiru zabila tri gola, ali ipak - izgubila. Bilo je 5-3, a sličan je scenarij, također popraćen pravom kanonadom pred obojicom vratara, bio i u dvoboju protiv Hajduka. Splićani su pobijedili Dubravu u gostima sa 4-3. </p>
<p> U ovome je trenutku, pak, zanimljivo pitanje što će biti s Međimurjem. Simpatična družina, koja se drugu sezonu uzastopno natječe u našem elitnom nogometnom razredu, trenutačno je posljednja i suvereno kroči prema drugoj ligi. Nejasno je, samo, hoće li kao brojni drugi klubovi jednako tako »nestati s karte« ili će se pretvoriti u »jo-jo« momčad poput Marsonije, koja malo uđe u prvu ligu, pa malo ispadne, pa opet uđe, pa ispadne... </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Tallinnu za opstanak</p>
<p>U svaku utakmicu ulazit ćemo punom snagom, bez ikakvog taktiziranja, kazao je izbornik Bruno Bregant</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – »Želim ostanak u Diviziji I«, reći će svoje želje i očekivanja s predstojećega Svjetskog prvenstva u Tallinnu izbornik naše reprezentacije u hokeju na ledu, Bruno Bregant. </p>
<p>Ostvariti izbornikove želje igračima neće biti nimalo lako. Suparnici su Austrija, Poljska, Litva, Nizozemska i domaćin Estonija. Prvoplasirana će momčad sljedeće sezone igrati u Svjetskoj skupini, dok posljednji ispada u Diviziju II, treći, amaterski rang svjetskog hokeja, iz kojeg smo se izvukli na prošlom SP-u u Zagrebu. </p>
<p>Pred odlazak na turnir nezahvalno je raditi bilo kakve kalkulacije oko plasmana, jer kao izraziti favorit slovi samo Austrija. Uz bok njima trebala bi biti Poljska, dok će ostale reprezentacije prvenstveno misliti o opstanku. </p>
<p>»Teoretski, može se dogoditi da ni tri boda neće biti dovoljna, a možda i s jednim bodom ostanemo u Diviziji I«, kazao je Bregant i uklonio svaku sumnju o kalkulacijama: </p>
<p>»U svaku utakmicu ulazit ćemo punom snagom, bez ikakvog taktiziranja.« </p>
<p>Priče o taktiziranju imaju povoda u činjenici da su Austrijanci i Poljaci objektivno stepenicu iznad Hrvatske te da bi možda bilo bolje da se Bregantovi izabranici koncentriraju i čuvaju snagu za preostala tri protivnika. Taj su recept prošle godine učinili naši susjedi, Slovenci, i izbacili iz Svjetske skupine »kvalitetniju« Njemačku i Austriju. </p>
<p>Kvalitetu turnira u Tallinnu pokazuje podatak da tri momčadi dolaze i s NHL igračima. Glavni igrač Poljske je Mariusz Czerkawski, koji u najjačoj svjetskoj ligi igra 14 sezona, posljednja će prepreka na vratima našim hokejašima protiv Austrije biti Reinhard Divis iz St. Louisa, a najveće je ime turnira Danius Zubrus, zvijezda Washington Capitalsa. </p>
<p>Pred sam je turnir Hrvatska ostala bez očekivanoga najvećeg pojačanja. Dario Kostović ne može nastupiti, zbog ozljede je otkazao Novosel, a privatni razlozi spriječili su Kužnara i Gojanovića. U Tallinn putuju načeti ozljedama Lovrenčić i Jačmenjak, no izbornik Bregant istaknuo je drugačije pojačanje: </p>
<p>»Maser. Igor Seghar je vrhunski stručnjak koji će nam u Estoniji biti od velike pomoći. Mi smo mala zemlja i svaki nam je hokejaš vrlo važan.« </p>
<p>I dok je dvadesetak navijača prema Estoniji vlakom krenulo još u petak ujutro, reprezentacija kreće u subotu. U nedjelju navečer u 20 sati bitka za opstanak kreće protiv Austrije. </p>
<p>Danijel Jelenek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Počele svađe u Prodijevoj koaliciji</p>
<p>Svađa oko podjele mjesta u parlamentu postavlja i pitanje kako će Prodi nadvladati razlike kod svojih partnera u političkim pitanjima</p>
<p>Samo dva dana nakon što je talijanski vrhovni sud potvrdio izbornu pobjedu njegove koalicije lijevog centra, Romano Prodi se našao usred sukoba svojih koalicijskih partnera, što su analitičari protumačili kao loš znak za predstojeće formiranje vlade.</p>
<p>Posrijedi je izbor predsjednika donjeg i gornjeg doma parlamenta. Prestižne dužnosti za svoje kandidate priželjkuju sve tri glavne stranke Prodijeve koalicije.</p>
<p>Medijima je osobito zanimljiv spor oko mjesta predsjednika Zastupničkog doma za koje se nadmeću čelnik Komunističke obnove Fausto Bertinotti i prvi čovjek Demokrata ljevice (DS) Massimo D'Alema. DS smatra da im to mjesto pripada kao najjačoj stranci Prodijeva saveza, no Bertinotti prijeti da će u tom slučaju napustiti koaliciju. </p>
<p>Prodi je novinarima rekao da se radi na rješavanju spora i da su sve strane obećale prihvatiti njegovu odluku. U donošenju te odluke, međutim, Prodi će zasigurno imati na umu i činjenicu da je njegov prijašnji premijerski mandat završio nakon samo dvije godine na vlasti, kada se 1998. Bertinotti kao tadašnji saveznik okrenuo protiv njega. Prodijevi politički suparnici, ali i dio analitičara i prije su isticali su da će bivši predsjednik Europske komisije teško održati na okupu svoju raznoliku koaliciju u kojoj su s jedne strane uvjereni komunisti, a s druge konzervativni katolici, no nitko nije očekivao da će do razmirica doći i prije nego što Prodi preuzme dužnost. </p>
<p>Talijanske novine, prenosi Reuters, složne su u ocjeni da je svađa oko podjele mjesta u parlamentu golema pogreška koja postavlja pitanje kako će Prodi uspjeti nadvladati razlike kod svojih partnera u političkim pitanjima. Unatoč presudi vrhovnog suda, još uvijek aktualni premijer Silvio Berlusconi odbija priznati poraz svoje koalicije desnog centra koja je izbore izgubila sa 24.755 glasova razlike, što je najtješnji rezultat u novijoj povijesti zemlje.</p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Skromna proslava u Windsoru</p>
<p>Elizabeta II. najdugovječnija je okrunjena glava u Europi, a za svoje vladavine teško da je ikad počinila neki gaf</p>
<p>Za svoj jubilarni 80. rođendan, koji je proslavila u petak, britanska kraljica primila je 20.000 čestitaka i 17.000 e-mail poruka s najboljim željama. Vrhunac dana bila je večera u obnovljenoj palači kralja Georgea III., »Kew Palace« u Londonu. </p>
<p>Večera je bila razmjerno skromna, barem po kraljevskim mjerilima. Nazočili su joj sama kraljica, Elizabeta II. i njen suprug princ Philip, zatim njihova djeca sa suprugama i supružnicima, unuci te nekoliko bliskih rođaka; ukupno 26 uzvanika užeg obiteljskog kruga. </p>
<p>Domaćin večere, prjestolonasljednik Charles, snimio je u čast svoje majke i rođendansku poruku, koju su u petak emitirali britanski radio i televizija. U njoj je iskazao ljubav i poštovanje prema dugovječnoj kraljici, koja već pune 54 godine obavlja svoju dužnost s mnogo savjesti i dostojanstva. Javne svečanosti počele su već u petak prije podne topovskom salvom kod kraljevskog dvorca Windsor u kome je na svoj rođendan odsjela Elizabeta II. U podne, kraljica je krenula u obilazak grada, gdje se srela s mnogim čestitarima. </p>
<p>Kraljevski rođendan neminovno je aktualizirao i pitanje o budućnosti britanske monarhije. No čak se i najveći kritičari te drevne institucije slažu da je kraljica uvijek besprijekorno obavljala svoje dužnosti. Najviše što joj zamjeraju jest da se držala rezervirano nakon smrti princeze Diane. U dugim godinama svoje vladavine uvijek je uspijevala ostati apolitična, kako to od nje traži nepisani britanski ustav. Revno se pridržava nepisanog pravila se ne smije miješati u dnevni politički život; najviše što može jest da opominje i upozorava. </p>
<p>Nagomilala je golemo političko iskustvo, jer se za vrijeme njene vladavine u Britaniji promijenilo čak devet premijera, a sada vlada deseti, Tony Blair. </p>
<p>Odlično poznaje domaće i međunarodne prilike. Dok se Elizabeta II. kloni javnih izričaja, prjestolonasljednik Charles mnogo spremnije iznosi svoja gledišta o nizu tema. </p>
<p>No, morat će ih zatomiti kad jednom ponese krunu, bude li htio biti jednako neutralan i uspješan poput svoje majke. Kraljici se međutim ne žuri da prepusti mjesto svome prvorođenom sinu. Uoči rođendanskog slavlja, njena rođakinja Margaret Rhodes, potvrdila je u jednom intervjuu da je posao Elizabete II. »doživotan« te da ona ne razmišlja o abdikaciji. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Martini: Zakoniti pobačaji i umjetna oplodnja »manje su zlo« </p>
<p>VATIKAN</p>
<p> - Talijanski kardinal Carlo Maria Martini, vođa liberalne struje u Katoličkoj crkvi, izjavio je u petak da su »manje zlo« uporaba prezervativa, zakoniti pobačaj i posvojenje oplođenih jajašaca, pokrenuvši tako raspravu u katoličkom svijetu. </p>
<p>O kardinalu Martiniju (79), isusovcu i bivšem nadibskupu Milana koji je sada u Jeruzalemu, nakon smrti Ivana Pavla II. prošle godine govorilo se kao o prvaku liberalne manjine u kardinalskome zboru, dok je Joseph Ratzinger koji je nakon izbora za papu izabrao ime Benedikt XVI., slovio kao konzervativni kardinal.</p>
<p> U razgovoru za talijanski tjednik »L'Espresso« kardinal je rekao da »uporaba prezervativa može u nekim slučajevima biti manje zlo« kada je riječ o AIDS-u. »No pitanje treba li Crkveni vrh voditi promidžbu za ovaj ili onaj način zaštite«, dodao je. Kada je riječ o pobačaju, Martini drži da je njegova legalizacija »pozitivna«, jer »pokazuje težnju da isključi ilegalni pobačaj«. Usto, talijanski kardinal drži da je manje zlo usađivanje zamrznutih oplođenih jajašaca, nego njihovo uništavanje, makar bila riječ o neudatoj ženi.</p>
<p> Kardinal misli da je zadaća Crkve da »oblikuje savjesti«, da pomogne ljudima da »u svim prigodama razlikuju dobro od zla«, a da »zabrane ne služe ničemu«. Čini se da su Martinijeva stajališta u opreci s mišljenjem pape Benedikta XVI. koji je u lipnju prošle godine poručio izaslanstvu afričkih biskupa da je suzdržavanje od spolnog odnosa jedini siguran način za sprječavanje širenja AIDS-a«, ocjenjuje dpa.</p>
<p> Martini se u razgovoru složio sa stajalištem Crkve koja se protivi eutanaziji i uporabi embrija u znanstvene svrhe, ali se nastojao distancirati u svezi s drugim etičkim pitanjima, među kojima je i posvajanje djece izvan braka. Iz Vatikana zasad nema komentara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Finska ne želi prevoditi na njemački</p>
<p>Njemačka je pokrenula inicijativu o jačoj zastupljenosti njemačkog jezika unutar EU-a, no izgleda da ta inicijativa nije impresionirala Finsku koja 1. srpnja preuzima predsjedanje Unijom. Ona je već najavila kako će ključne dokumente objavljivati na engleskom i francuskom.</p>
<p>Unutar Unije svi se dokumenti vezani uz EU legislativu prevode na 20 službenih jezika. Ipak, većina ostalih dokumenata dostupni su samo na jednom ili dva jezika, engleskom i francuskom. Njemačka je sada, izgleda, odlučna da promijeni tu praksu. Njemački ministar za Europu Günter Gloser ponovno je zatražio da svi službeni dokumenti EU budu dostupni i na njemačkom, budući da je unutar Unije njemački najrašireniji. Njemačka je za ovu akciju dosad na svoju stranu pridobila dva saveznika, Francusku i europskog ombudsmana Nikiforosa Diamandourosa koji je zatražio da se Vijeće o ovoj temi izjasni do 30. lipnja ove godine</p>
<p>U zajedničkoj izjavi iz travnja ove godine njemački i francuski parlamenti osudili su »neprihvatljivu tendenciju koja ide prema jednojezičnom režimu«. Stoga su preporučili da svi dokumenti EU-a moraju biti dostupni na svim službenim jezicima Unije, što je preduvjet za parlamentarnu kontrolu. Ipak, finski mediji doznali su da Finska namjerava dokumente objavljivati samo na engleskom i francuskom. Finska diplomacija to je potvrdila, ali je dodala da se dokumenti neće prevoditi ni na finski i švedski, iako su oba službeni jezici u EU.</p>
<p>Bruno Lopandić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rumunjska obnavlja ratno zrakoplovstvo</p>
<p>U narednih deset godina, Rumunjska će za potrebe svoga ratnog zrakoplovstva kupiti 48 novih aviona lovaca. To je izjavio Eugen Badalan, načelnik Glavnog stožera rumunjske vojske i dodao da je nabavka novih zrakoplova sastavni dio prilagodbe rumunjske vojske standardima NATO-a. Za sada postoji nekoliko prijedloga za nabavku novih aviona, a radi se o zrakoplovima tipa F-16, F-18 i »grippen«. Po ocjeni generala Badalana, Rumunjska će nabaviti i zrakoplove najnovije generacije kao što su F-35 i »eurofighter«. Dinamika nabavke novih zrakoplova predviđa da će 24 nove letjelice biti kupljene 2010. kad će rumunjsko zrakoplovstvo u staro željelo poslati i posljednji Mig-21. U sjeni ovih najava i velikog posla, oko kojeg će se ponovno sukobiti američki i europski proizvođači aviona, ostao je nesporazum između načelnika Glavnog stožera generala Badalana i rumunjskog ministra obrane Teodora Atanasila. Ministar smatra da Rumunjska nema dovoljno novca za kupnju ovih zrakoplova. Stoga predlaže da se zrakoplovi uzmu na lizing. Tome se oštro protivi general Eugen Badalan tvrdeći kako je moguće ako se kupuju zrakoplovi za putnički prijevoz, a ne za potrebe obrane. Rumunjska vojska mora biti vlasnik aviona, radi se o potvrdi našeg suvereniteta, tvrdi general Badalan.</p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Pravilnom njegom do zdravlja</p>
<p>Psihičke i emocionalne traume, naslijeđe i hormoni uzrokuju ispadanje vlasi</p>
<p>Stres je rezultat modernog doba i ubrzanog načina života koji se uvelike odražava na čovjekovo zdravlje. Problemi na poslu, nedostatak novca ili neke druge brige narušavaju imunološki sustav čija se neravnoteža očituje i u problemu s kosom. Ona je mnogima prvi detalj koji na osobi primijete, a ženama posljednji na koji obrate pozornost prije nego izađu iz kuće. Kada kosa počne ispadati ili se stanjivati valja se zapitati što se događa s organizmom u cjelini. Dermatolozi kažu da je normalno da na dan ispadne do 100 vlasi kose, ali kada se ta količina počne povećavati mora se pronaći uzrok. U muškaraca je taj problem nerijetko vezan uz hormonske promjene, ali i nasljedne osobine, a u žena može biti u pitanju više uzroka. Problemi s ispadanjem kose u SAD-u muče 35 milijuna muškaraca i oko 21 milijun žena. Više od 40 posto njih do 35 godine imaju očigledne probleme, uključujući i ćelavost, a 65 posto osoba ostane bez kose do 60 godine. Kada je riječ o ženama, stručnjaci kažu da su nerijetko te tegobe vezane uz stres, ali i neodgovarajući način prehrane. To se, među ostalim, odnosi i na nokte koji tada pate zbog nedostatka vitamina, bjelančevina i minerala. Problemi s ispadanjem kose odnose se i na nedostatak vitamina B (zeleno povrće, cjelovite žitarice, jaja...) odnosno vitamina A (špinat, brokula, rajčica, jagode...) koji su od iznimne važnosti za zdravlje kose. Uključen je tu i kalcij kojeg ima u jogurtu, siru, ribi, i cink koji sadržavaju cjelovite žitarice. Stručnjaci kažu da se konzumiranje čokolade, šećera, kave i čaja treba reducirati, jer te namirnice, među ostalim, mogu narušiti ravnotežu žlijezda lojnica, a loše učinke na kosu ostavlja i provođenje rigoroznih i nezdravih dijeta. Hormonske promjene posebice kod porođaja ili u menopauzi mogu uzrokovati jaču prorijeđenost kose, a u starosti i njen gubitak. </p>
<p>S godinama se smanjuje aktivnost korijena kose pa ona raste sporije, a vlakna koja obavijaju korijen vlasi postaju kruta, stežu ga pa ne dobiva dovoljno hrane. Stresna stanja uvelike narušavaju ljepotu kose, jer izazivaju suženje kapilara na tjemenu što onemogućuje pritjecanje kisika do korijena kose pa vlasi zato ispadaju. Kosa jače ispada u jesen, iako ni proljeće nije najbolje doba za one s takvim problemima. Neka istraživanja pokazuju da su psihičke traume i emocionalna osjetljivost preduvjet za gubitak kose, ali sreća je da danas ipak postoje dobri medicinski proizvodi koji mogu pomoći, osim ako nije riječ određenoj bolesti ili klasičnoj ćelavosti. Ona se rijetko događa ženama, ali ako se takav problem ne rješava s vremenom može doći do gubitka kose ili pak vlasi u pramenovima. Osobama s tim tegobama dermatolozi savjetuju da paze kakva sredstva za njegu kose koriste, jer je kemijski agresivni šamponi mogu uništiti. Također je važan način na koji kosu četkate, perete i sušite. Uporaba sušila za kosu koji vlasi suši toplim zrakom nije dobra, jer je to za njih svojevrsni šok. </p>
<p>Isto je i s bojenjem i mini valom. Njega je prvi korak do zdravlja kose, napominju stručnjaci, dodajući da je kosu najbolje prirodno sušiti, ne treba je četkati vlažnu, a nepisano je pravilo da se uvijek treba zaštititi od vjetra i hladnoće. Bojenje također treba izbjegavati, kao i stavljanje drugih vrsta kemijskih pripravaka.</p>
<p>Bez nervoze</p>
<p>Prije nego počnete s bilo kakvim tretmanom za zdravlje kose trebate provjeriti kada vam i kako ona ispada. Nemojte često prstima prolaziti kroz kosu, niti je prati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. I neki lijekovi mogu utjecati na njeno lošije stanje pa je preporučljivo da se u saniranju tog problema posvetite i vježbanju. Tako poboljšavate cirkulaciju krvi, preduvjet općeg dobrog stanja organizma uključujući i kosu. Također se morate naučiti nositi sa stresom i pronaći ventil oduška s pomoću kojeg ćete se prazniti. Stres se manifestira lošim izgledom i ispadanjem kose, te slabim noktima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Tajna slatkog iznenađenja</p>
<p>Jaje s igračkom smatra se izvorno njemačkim proizvodom, a zapravo je zamisao tajanstvena talijanskog maga slastičarstva </p>
<p>Čokoladno jaje s iznenađenjem u sebi toliko je njemačko kao i Werther's Echte i Haribo, te je prije dvije godine slavio svoj trideseti rođendan. Dakle nikakvo čudo da mu je u Frankfurtu bila čak posvećena umjetnička izložba. Pritom malo njih zna da je jaje iznenađenja talijansko, kao i špageti i chianti. </p>
<p>Njegovu izumitelju Michelu Ferreri to nije smetalo – naprotiv, bio je to dio strategije uspjeha, s kojim je on od obiteljskog poduzeća Ferrero napravio poslovnog diva s prihodima od 1,7 milijardi eura: ako se ono, što je ukusno, smatra vlastitim proizvodom u zemlji u kojoj se prodaje, prodavat će se još bolje. Zgoditak s jajetom iznenađenja dogodio se u proljeće 1974. U vrijeme kad su divovi Nestlé, Mars, Jacobs-Suchard i Lindt već progutali sve male konkurente, osim tvrtke Ferrero. Michele Ferrero za to može zahvaliti kućanici koja mu je savjetovala da u svojim prutićima primijeni više mlijeka i manje čokolade. Ferrero je, naime, tog proljeća u jednoj robnoj kući u Torinu ugledao golemo uskrsno jaje od čokolade, kakvo se u Italiji izrađivalo generacijama. Jednom je neki slastičar došao na zamisao (vjeruje se u Milanu), skriti u jaje predmet iznenađenja. Michele Ferrero je preuzeo tu zamisao i odmah dao sagraditi u mjestu Alba u Piemontu tvornicu za proizvodnju kreativnih sićušnih igrački, koje se mogu (rastavljeno) smjestiti u jaja iznenađenja. S time je postigao svjetski uspjeh.</p>
<p>I kao što je već Nutella, koju je Micheleov otac Pietro izmislio u siromaštvu 1946. godine, zamjenjujući skupu čokoladu jeftinom i hranjivom slatkom kremom od šećera, kakaa i oraha ili badema, tako je i jaje iznenađenja ubrzo postalo za Nijemce izvorno njemački proizvod, jer Ferrero ima neobičnu filozofiju da se kod njih gotovo sve događa neopaženo. Michele Ferrero ne ide na gala večere, ne djeluje u nikakvoj nogometnoj udruzi i ne daje intervjue. </p>
<p>Nitko ne zna točno, gdje obitelj živi; oni se pojavljuju od niotkud u Albi u Piemontu, rodnom gradu obitelji Ferrero i opet nestaju. Samo je jednom jedan otpušteni suradnik odao neke pojedinosti: »Ako radiš za Ferrero, ne daješ samo svoj rad nego daješ i život«, istaknuo je prijašnji rukovoditelj, koji je prešao raditi u tvrtku Barilla. Pri stupanju na posao svi rukovodeći suradnici dobivaju od tvrtke Ferrero vilu u blizini Albe i stanuju zajedno s ostalim rukovoditeljima u istoj gradskoj četvrti. Odmor provode zajedno u kućama za odmor u vlasništvu tvrtke. Osim toga, Michele je zadržao i običaj svojeg oca: vodeći rukovoditelji odlaze u obične prodavaonice sa samoposluživanjem, tamo kupuju sve proizvode konkurencije. Jedu te čokoladne prutiće i praline kako bi došli do vlastitih zamisli o novim proizvodima. Očito u posljednje vrijeme nisu naišli na neko iznenađenje.</p>
<p>Željko Medvešek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Duge cijevi na cesti, pljačkaši u bijegu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U petak, oko 20.30 sati, na trgu Ivana Kukuljevića broj 5 dogodila se pljačka poslovnice i kombija Hrvatskih pošta. </p>
<p>Kako smo doznali na mjestu događaja, dvoje pljačkaša maskirani bijelim kombinezonima i naoružani pištoljima došli su sa stražnje strane poslovnice pošte. U tom trenutku, 44-godišnji djelatnik pošte iznosio je vreću punu pisama i u utovarivao je u kombi. Jedan od pljačkaša prišao mu je s leđa, udario ga pištoljem po glavi, nakon čega se djelatnik pošte srušio na pod i tu ostao. Pljačkaši su uzeli vreću, vjerojatno misleći da je puna novca, te su pobjegli sa mjesta događaja u »fiatu« crvene boje zagrebačkih registracijskih oznaka. Očevidci su vidjeli registraciju vozila i o tome su obavijestili policiju. U vrijeme pljačke u poslovnici HP-a bila je jedna djelatnica koja je o događaju obavijestila policiju i pozvala hitnu pomoć. Kako smo doznali ozlijeđeni djelatnik prevezen je u Opću bolnicu »Sveti Duh«.</p>
<p>Nekoliko ulica dalje policija je pronašla »fiat« kojim su pljačkaši pobjegli, a očevidci govore da su lopovi prešli u »audi A4« crne boje karlovačkih registracijskih oznaka. Prema zadnjim informacijama lopovi su pobjegli u nepoznatom smjeru. </p>
<p>Specijalci MUP-a naoružani dugim cijevima, odmah nakon pljačke blokirali su šire područje naselja Špansko i Malešnica, a kontrolirao se promet na Jadranskom mostu u smjeru rotora i Karlovca. [Zvonimir Kosinjski]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Trag pljačkaša Fine vodi u Doboj?</p>
<p>MUP je od policije BIH zatražio provjeru identiteta uhićenih </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova RH zatražilo je službenim putem provjeru identiteta trojice uhićenih osoba za koje se sumnja da su 4. travnja ove godine opljačkali »Pavlović International banku« i »NLB Razvojnu banku« u Petrovu u BiH. </p>
<p>Kako bi se utvrdilo mogu li se te pljačke, te uhićene osobe povezati s pljačkom zagrebačke poslovnice Fine, kada su početkom rujna prošle godine ubijena dvojica zaštitara.</p>
<p> Kako nam je potvrdio glasnogovornik hrvatske policije Zlatko Mehun, zahtjev je poslan, te se očekuje odgovor kolega iz BiH, nakon čega bi se daljnja istraga o masakru u Fini, koja je uz krađu novaca rezultirala i ubojstvom Drage Renara (56) i Stipe Mušana (43), mogla usmjeriti u otkrivanju počinitelja. </p>
<p>Razbojnici su tada došli pred Finu otvorili rafaljnu paljbu, te ubili jednog zaštitara, drugog smrtno ranili, nakon čega su pobjegli ukradenim automobilom. </p>
<p>Tijekom istrage o pljački Fine već se jednom dogodila pljačka vozila »Pavlović banke« kod Han Pijeska u susjednoj BiH, i iako istraga nije potvrdila da su počinitelji povezani s pljačkom u Fini, nije takvu mogućnost niti isključila. Naime, tada su četvorica razbojnika, koji su opljačkali vozilo koje je iz Bijeljine u »Centralnu banku« BiH u Sarajevo prevozilo 2 milijuna konvertibilnih maraka, također bili naoružani »kalašnjikovima«, na glavi imali klasične »fantomke«, a na rukama nosili bijele pvc rukavice, te su također koristili »VW passat« s najjačim motorom (kakvog koriste hrvatski »policijski presretači«). </p>
<p>I pljačka »Pavlović banke« početkom travnja ove godine obavljena je na sličan način, zbog čega je MUP i poslao službeni zahtjev, a odgovor bi nakon skoro osam mjeseci mogao riješiti i otkriti počinitelje masakra u Fini. </p>
<p>Osim za pljačku u Petrovu, trojici se uhićenih na teret stavlja i pljačka »Nove banjalučke banke« u selu Karanovac na Ozrenu, koja je izvedena 20. veljače, kao i krađa automobila 16. veljače, za koji se sumnja da je korišten u pljački u Karanovcu, a takvo je vozilo korišteno i pri pljački Fine. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Po tri godine za smrt radnika</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog »propusta« u osiguranju gradilišta na kojem je, u svibnju 1995. poginuo radnik poduzeća Niskogradnja d.d., inženjer arh. Josip Lesić (59) i poslovođa gradilišta, Rudolf Kereš (53), u petak su na zagrebačkom Općinskom sudu nepravomoćno osuđeni svaki, na tri godine bezuvjetnog zatvora. Kao otegotnu okolnost prilikom donošenja presude dvojcu, sudac Nenad Lukić uzeo je njihov kontinuirani nemar u osiguranju gradilišta, dok im je olakotna okolnost, prema riječima suca, bila doprinos same žrtve u nastajanju kobne posljedice. </p>
<p>Jedan od svjedoka, također radnik gradilišta, rekao je, naime, da su odgovorni dugo upozoravani da ne osiguravaju dovoljno rovove, no oni su u svojoj obrani tvrdili da se njih trebalo pitati prije svakog ulaska u rov, što tragično stradali radnik, navodno, nije napravio. Svjedok je, osim toga, ispričao i da je u trenutku urušavanja rova, bilo još pet radnika u blizini, no kada se nesreća dogodila svi su se razbježali, rekao je. »Jedini sam mu ostao pomoći, no počeo je hroptati i nakon minute umro«, ispričao je očevidac. Podsjetimo, nesreća u kojoj je Petar Magdalenić izgubio život dogodila se na gradilištu u Prišlinovoj ulici, gdje je, prilikom ulaska u rov dubine oko 4,5 metra radnika zatrpala zemlja. Do urušavanja zemlje na radnika, kako ih se teretilo u optužnici, došlo je upravo zbog nemara odgovornih. Zbog nedolazaka na sud, za drugookrivljenim Kerešem svojevremeno je bila raspisana tjeralica, te je na objavu presude došao iz pritvora u kojem je već neko vrijeme. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Oskrnavili grob tražeći »blago«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U mjestu Brckovljani, u ulici Sv. Jakova, u četvrtak oko 12 sati, otkrivena je provala u kapelu i skrnavljenje grobnice grofa Praszkasz.</p>
<p>U PU zagrebačkoj doznali smo da su u ovom slučaju za kazneno djelo provale i povrede mira pokojnika osumnjičene i privedene tri osobe, jedan 20-godišnjak i dvoje maloljetnika u dobi od 16 odnosno 17 godina. U policiji tvrde da su trojica provalnika, kako bi mogli ući u kapelicu skinuli improviziranu zaštitnu rešetku s ulaznih vrata. Priručnim alatom razbili su kameni pod i otvorili su grobnicu. Da bi došli do posmrtnih ostataka, razbili su drveni kovčeg, a zatim su otvorili i limeni lijes u kojem je grof bio sahranjen. Tijekom prikupljanja podataka policija je saznala da je kapela spomenik kulture, te su o događaju odmah obavijestili pročelnika konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Očevid na mjestu događaja obavljen je u petak prijepodne na koje je bila i Antonija Prebeg iz Ministarstva kulture. </p>
<p>Župnik Dragutin Moslečak rekao nam je da su provalnici iz njihovog mjesta i da se radi o mladićima koji su prepušteni sami sebi. Obijanje kapele traje već nekoliko dana. U srijedu je najstariji iz provalničke trojke zaprijetio smrću djeci na obližnjem igralištu, koja su vidjela »trojku« u kapeli, ukoliko bilo kome kažu što su vidjeli. Župnik Moslaček misli da je motiv provale bilo traženje i krađa dragocjenosti, kojih u grobu nije bilo. Provalu u kapelu policiji je prijavio jedan mještanin.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedočit će i sin Vice Vukojevića, Berigoj</p>
<p>Svjedok LLulzim Krasniqi, nedavno je ubijen, a očevidac Igor Mikola, je u bijegu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Krešimir Gilja (35) , optužen da je 1999. godine u lokalu »Stars« pored Ciboninnina tornja iz pištolja ubio Mirka Rimca, izjavio je u petak na zagrebačkom Županijskom sudu da se ne smatra krivim za to djelo, čime je počelo dokazni postupak na glavnoj raspravi za taj događaj. Prema optužnici on je 9. listopada 1999. godine ubio Rimca iz pištolja nakon svađe i naguravanja, a nakon što je pogodio Rimca nastavio je pucati po lokalu, ranivši Ivu Jerković i sina u to vrijeme saborskog zastupnika i sadašnjeg suca Ustavnog suda Vice Vukojevića, Berigoja.</p>
<p>Treba podsjetiti da je pištolj HS iz kojega je ubijen Rimac, 7. prosinca 1999. godine policiji predao Domagoj Novak, no protiv njega nikada nije pokrenut kazneni postupak. </p>
<p>Drugi pištolj, također HS, policiji je predao i Gilja kada se u studenom 2001. predao. Gilja je, međutim, tvrdio da nikad nije vidio Rimca i Vukojevića. Dvije godine je bio u bijegu, jer je čuo da ga je tadašnji ministar unutarnjih poslova optužio za ubojstvo Rimca. Optužnicu podignutu protiv Gilje odbacilo je u međuvremenu izvavnraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, no nakon žalbe tužiteljstva Vrhovni sud je odlučio da će glavne rasprave ipak biti.</p>
<p>U petak su također i usvojeni dokazni prijedlozi koji se uglavnom odnose na saslušanje svjedoka. Tako će između ostalih biti ispitani i oštećenici Berigoj Vukojević i Iva Jerković, dok će se nečiji iskazi morati pročitati. Naime, za Giljinim stolom tada je sjedio i LLulzim Krasniqi, nedavno ubijen u Novom Zagrebu, a u lokalu se nalazio i Igor Mikola, koji je u bijegu nakon što je nedavno osuđen zbog ubojstava u Pakračkoj poljani. [M.D.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>U utorak skuplje gorivo</p>
<p>Jedino cijena Ininog benzina super 95, iako bi već trebala biti oko 8,5 kuna, neće prijeći osam kuna</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Sudeći po nastavku rasta svjetskih cijena nafte koje su već premašile i 74 dolara po barelu (u posljednje tri godine su utrostručene) u utorak nas očekuje još jedno poskupljenje goriva.</p>
<p>To vrijedi i za Inu i za privatne naftne tvrtke. Prema najavama iz Vlade, sigurno je jedino da cijena Ininog benzina super 95, iako bi već trebala biti oko 8,5 kuna, neće prijeći osam kuna, dok će se cijene ostalih goriva određivati po tržišnom modelu.</p>
<p>Poskupljenja se ne mogu izbjeći dok svjetske cijene nafte, a potom i cijene naftnih derivata na mediteranskom tržištu, iz posljednjih tjedana strmo uzlazne ne krenu u silaznu putanju. No, to se ne očekuje, bar dok se ne smire kriza oko Irana i problemi u Nigeriji te ne povećaju zalihe goriva u SAD.</p>
<p>Zato je najvažnije pitanje gdje je granica poskupljenja goriva nakon koje će Vlada, kako bi izbjegla probleme s gospodarstvom, standardom i inflacijom, poduzeti još neke mjere osim dosad uobičajenih dogovora s Inom o zadržavanju cijene supera 95 ispod osam kuna na račun Inine prodajne marže. Na primjer po uzoru na brojne europske države privremeno smanjiti trošarine na naftne derivate ili promijeniti način izračuna maloprodajnih cijena goriva kako se PDV ne bi plaćao i na trošarine i izdvajanja za ceste nego samo na proizvodnu cijenu. </p>
<p>Međutim, takve bi mjere smanjile već planirane prihode državnog proračuna (više od polovice maloprodajne cijene goriva ide državi za dva poreza i izdvajanja za ceste) i tako stvorile teško rješive probleme. Zato nije ni čudo da u Ministarstvu financija na pitanje planira li se smanjivanje trošarina na naftne derivate novinarima uzvraćaju protupitanjem: »Gdje bi u proračunu oduzeli 100 milijuna kuna, ako bi se trošarine smanjile«. </p>
<p>Prema riječima Branka Vukelića, ministra gospodarstva, Vlada će nastojati zadržati cijene goriva na podnošljivoj razini zbog njihovog utjecaja na životni standard i pritom će, ako bude potrebno, razmotriti sve moguće modele. Osim rasta cijena goriva, do ljeta se može očekivati i poskupljenje prirodnog plina. Naime, nakon sastanka s premijerom Ivom Sanaderom, predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević najavio je da će Ina do lipnja zatražiti poskupljenje plina.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na ugostiteljstvo otpada 0,7 posto ukupnog uvoza države</p>
<p>Od hrane, najviše se uvozi zamrznuta riba, zamrznuto povrće, juneće i svinjsko meso, sir te suhomesnati</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Turizam i ugostiteljstvo nisu presudni za enormni uvoz jer sudjeluju sa mizernih 0,7 posto u ukupnom državnom uvozu, rezultati su Studije »Hrvatski proizvod za hrvatski turizam«, predstavljene u petak, pred dvjestotinja nazočnih u dvorani Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Studiju je napravio Institut za turizam, rađena je sedam mjeseci, na uzorku od 34 hotelska poduzeća, 151 restorana, 35 barova, 109 objekata privatnog smještaja i 15 najvažnijih dobavljača proizvoda za ugostiteljstvo.</p>
<p>Neven Ivandić iz Instituta za turizam prezentirao je rezultate studije istaknuvši da ugostiteljstvo generira tek 0,7 posto ukupnog uvoza države. Procjenjuje se da su turisti u Hrvatskoj 2004. ostvarili ukupnu potrošnju od 6,9 milijardi eura. Tijekom iste godine promet u ugostiteljstvu iznosio je 1,8 milijardi eura, od čega 47 posto otpada na hotelijerstvo, 14,9 na restorane, 22,8 posto na barove, 9,8 posto na privatni smještaj... Za nabavku sirovina, materijala i roba u ugostiteljstvu potrošeno je pola milijarde eura, od toga je udio uvoznih proizvoda iznosio 21 posto, odnosno 97,5 milijuna eura.</p>
<p>Budući da je ukupni uvoz u Hrvatsku tijekom 2004. godine iznosio 13,5 milijardi eura, uvoz za potrebe ugostiteljstva je, prema rezultatima, sudjelovao sa samo 0,7 posto. </p>
<p>»Odnos između udjela vrijednosti uvoza proizvoda u ukopnom uvozu te udjela vrijednosti nabavki pojedinog proizvoda u ukupnim nabavkama, pokazuje da se hrana i piće ispodprosječno uvoze, dok se iznadprosječno uvoze ostali proizvodi, prije svega materijal i dijelovi za tehničko održavanje« istaknuo je Ivandić.</p>
<p>Od hrane, najviše se uvozi zamrznuta riba, zamrznuto povrće, juneće i svinjsko meso, sir te suhomesnati i kobasičarski proizvodi. Najviša razina uvozne ovisnosti zabilježena je kod voća (41 posto ukupnih nabavki voća je iz uvoza), ribe (oko 24), te povrća (oko 28 posto). S druge strane, tek se 13 posto ukupnih potreba za mesom u ugostiteljstvu i turizmu osigurava iz uvoza. Dostupnost je najvažniji čimbenik uvoza za 11 proizvoda, dakle radi se o proizvodima koji se ovdje ne proizvode ili ih nema dovoljno (uz ostalo, zamrznuta i konzervirana riba i povrće, toaletni papir, konzervirano voće i povrće, plodovi mora, žestoka pića, citrusi i banane. Cijena često nije presudni čimbenik uvoza već se ujedno gledaju kvaliteta i dostupnost proizvoda.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Deficit tekućeg računa 1,9 milijardi eura</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Deficit tekućeg računa hrvatske platne bilance u 2005. iznosio je 1,9 milijardi eura, što je 35,9 posto više nego u godini prije. </p>
<p>Tako je nakon dvije godine pada, u 2005. zabilježen ponovni rast deficita tekućeg računa platne bilance, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim »Gospodarskim kretanjima« pozivajući se na prve i nepotpune podatke HNB-a o platnoj bilanci Hrvatske za prošlu godinu. </p>
<p>Uslijed bržeg rasta od rasta BDP-a, udio deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u povećan za 1,2 strukturna boda, na 6,3 posto, čime je zaustavljen dvogodišnji trend smanjivanja udjela deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u.</p>
<p> Pogoršanje salda tekućeg računa u prošloj godini, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK, primarno je uvjetovano pogoršanim kretanjima na podračunu roba, a onda i na podračunu dohotka.</p>
<p> Istodobno je zabilježen porast suficita na podračunu usluga, prije svega zahvaljujući turizmu. koji je ostvario rekordan prihod od 6 milijardi eura.</p>
<p>Pojašnjavaju kako je znatno usporenje rasta izvoza (za 8,8 postotnih bodova) i istodobno ubrzanje rasta uvoza (za 4,2 postotna boda) dovelo do povećanja deficita na podračunu roba za 11,2 posto ili za 641 milijun eura. Deficit robne razmjene iznosio je rekordnih 7,5 milijardi eura.</p>
<p>Pritom je usporavanje rasta izvoza u 2005. godini velikim dijelom vezano uz značajno smanjenje izvoza brodova, dok su na rast uvoza zamjetno utjecale visoke cijene nafte. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Predstavljen idejni projekt Brodogradilišta Vukovar </p>
<p>VUKOVAR</p>
<p> - Tvrtke Borovo d.d. Vukovar i R.L.E. Trogir predstavile su u Vukovaru u petak idejni projekt Brodogradilišta Vukovar, za čiju bi realizaciju trebalo osigurati oko 50 milijuna eura. Idejnim projektom predviđena je u krugu tvornice Borovo na obali Dunava gradnja brodogradilišta za riječne »cruisere« i druga velika riječna plovila, a u kojem bi posla našlo više od 200 ljudi. Riječ o prvom takvom brodogradilištu u Hrvatskoj na Dunavu, gdje bi se uz gradnju brodova i većih od stotinu metara mogao obavljati remont i drugi servisni zahvati na brodovima. Direktor Borova Mirko Ćavara, među ostalim, naglasio je da će za realizaciju tog projekta trebati potpora Vlade. Napomenuo je da je riječ o perspektivnom projektu, jer bi, da već sada postoji takvo brodogradilište u Vukovaru, imalo »sigurnih četiri do pet narudžbi za gradnju brodova«. [G. Č.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ruski bogataši vrijedni 248 milijardi dolara</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Imovina sto najbogatijih Rusa vrijedna je 248 milijardi američkih dolara ili više od četvrtine ruskog nominalnog bruto domaćeg proizvoda, objavljeno je u ruskom izdanju časopisa Forbes. Kolektivna imovina tih bogataša, koje često zovu »oligarsima«, lani je porasla je za više od 107 milijardi dolara.</p>
<p>»Glavni je rezultat ove godine da su bogati postali još bogatiji«, navodi Forbes i uspoređuje njihovu imovinu sa službenim podacima ruskih statističara o prosječnom godišnjim dohotku po glavi stanovnika, koji iznosi 3600 dolara.</p>
<p>Roman Abramovič, vlasnik engleskog nogometnog kluba Chelsea, nalazi se na vrhu liste najbogatijih s imovinom vrijednom 18,3 milijarde dolara, od kojih je samo prošle godine zaradio 3,6 milijarde dolara. Najuspješniji je, pak, tijekom godine bio je Vagit Alkperov, izvršni direktor Lukoila, najveće ruske naftne kompanije, čija je imovina porasla trostruko, na 12,7 milijardi dolara.</p>
<p>Najmlađi na popisu su tridesetogodišnjaci Andrej Meljničenko i Sergej Popov, suvlasnici tvrtke Mezhregionalny Delovoi Mir (MDM) te izvršni direktor grupe Rosgosstrakh, vodeće nacionalne osiguravajuće kuće, Danil Kačaturov. [Hina/Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Smijenjen Milan Skoblar, imenovan Andrej Sardelić </p>
<p>Skoblar je razriješen zbog nepravodob-ne isplate mirovina pred Uskrs</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nadzorni odbor Hrvatske pošte (HP) d.d. na u petak je sjednici s mjesta predsjednika Uprave HP-a opozvao Milana Skoblara i na tu dužnost imenovao dosadašnjeg člana Uprave Andreja Sardelića, priopćeno je iz Hrvatske pošte.</p>
<p>Vlada je na izvanrednoj telefonskoj sjednici, održanoj u utorak 18. travnja, zbog nepravodobne isplate mirovina predložila Nadzornom odboru Hrvatske pošte razrješenje predsjednika Uprave Milana Skoblara. Nadzornom odboru Vlada je predložila da za obnašatelja dužnosti predsjednika Uprave imenuje člana Uprave Andreja Sardelića. </p>
<p> Na navode iz Hrvatske pošte da su svoj dio posla obavili na vrijeme, priopćenjem je reagiralo Ministarstvo financija, navodeći da su sredstva za mirovine i socijalna davanja isplaćivana od 10. do 13. travnja te da je HP imala pet dana (od utorka do subote prošlog tjedna) da mirovine dostavi na kućne adrese.</p>
<p>Stoga Ministarstvo od HP-a traži detaljne podatke o dinamici isplate proteklog tjedna, koliko je od uplaćenih 465 milijuna kuna isplaćeno umirovljenicima prije Uskrsa, a posebno koliko su mirovina dostavili na kućne adrese u petak, 14., i subotu, 15. travnja. Ministarstvo navodi da su mirovine putem poštanskih uputnica plaćane 11., 12. i 13. travnja, s time da je 11. travnja isplaćeno 255,4 milijuna kuna, 12. travnja 21,2 milijuna kuna, a 13. travnja 193 milijuna kuna. </p>
<p>Tako se vidi da je zadnje vrijeme terećenja računa Državnog proračuna za iznos od 193 milijuna kuna bio 13. travnja u 10,47 sati. To znači da je od početka isplate mirovina putem poštanskih uputnica Hrvatska pošta imala pet dana (od utorka do subote) za dostavu novca na kućne adrese, navodi Ministarstvo.</p>
<p>Također dodaje kako HP nije upozorio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje niti Ministarstvo financija da nije u mogućnosti distribuirati sve mirovine prije Uskrsa. S obzirom na to da se za distribuciju mirovina Hrvatskoj pošti iz proračuna plaća naknada od 2,25 posto ukupnog iznosa mirovina, što iznosi u prosjeku 12,8 milijuna kuna na mjesec, Ministarstvo navodi da se od nje očekuje i dodatni angažman i napor u takvim situacijama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zajednički rad na obuzdavanju cijene goriva </p>
<p>Predstavnici Vlade će sa sindikalcima još jednom »pročešljati« zdravstvenu reformu, uz koju će se predložiti i poseban akcijski plan</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Osnovat će se zajednička radna skupina koja će raditi na mjerama obuzdavanja cijena naftnih derivata, temeljni je zaključak sa sastanka premijera Ive Sanadera s čelnicima sindikalnih središnjica. Premijer je najavio da će Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zajedno s predstavnicima sindikata s tim mjerama upoznati javnost kada, kazao je, za to dođe vrijeme.</p>
<p>Na sastanku je dogovoreno i da će predstavnici Vlade zajedno sa sindikalcima još jednom prije prvog saborskog čitanja »pročešljati« zdravstvenu reformu uz koju će se predložiti i poseban akcijski plan, kao i to da će se, u vezi s mirovinskom reformom, u postojeće povjerenstvo Vlade, umirovljeničkih udruga i Hrvatske stranke umirovljenika uključiti i predstavnici sindikalaca i poslodavaca.</p>
<p>»Socijalno partnerstvo nije samo parola, nego i sve bolje zaživljava u praksi«, kazao je Sanader, dodavši da ono postaje pravi model za Hrvatsku, kojemu su svi socijalni partneri, kako je kazao, iskreno privrženi.</p>
<p>Izvijestio je da se na sastanku razgovaralo o događajima tijekom protekla tri mjeseca, te najavio da će se sa sindikalnim čelnicima sastati već u srpnju. Sanader je poručio da problemi na mikrorazinama ipak postoje, ali je ocijenio i da je situacija sve bolja.</p>
<p>Najavio je da će se, u suradnji sa sindikatima, razmotriti i izmjene i dopune Zakona o privatizaciji, pri čemu će se, kako je rekao, posebno voditi računa o radničkom dioničarstvu. </p>
<p>Također, izvijestio je da je prihvaćen prijedlog sindikata da se u radna povjerenstva za privatizaciju Liburnija Rivijera Hotela - Opatija, Imperiala - Rab i Jadrana - Crikvenica uključi i predstavnika sindikata Istre i Kvarnera. Boris Kunst, predsjednik Udruge radničkih sindikata, pozdravio je mjere koje je Vlada u četvrtak dogovorila s Inom glede obuzdavanja cijene goriva, no izrazio je zabrinutost nad mogućim posljedicama koje bi daljnji rast cijena naftnih derivata mogao imati na ukupne troškove života. Rekao je da bi trebalo pronaći trajniji način rješavanja tog problema. </p>
<p>Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izrazio je, kako je rekao, osobno nezadovoljstvo, rekavši da se sa sastanaka s premijerom uvijek poručuje »da su se dogovorili kako će se o nečemu dogovoriti«.</p>
<p>Sindikati podržali premijerovu poruku Adris grupi</p>
<p>Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, izvijestio je da na sastanku s premijerom i članovima Vlade u petak nije bilo razgovora o problemu radnika TDZ-a, jer se, kako je rekao, mišljenje sindikata potpuno podudara s premijerovom izjavom, koji je u četvrtak pozvao Adris grupu da uloži dodatni napor i regulira odnose s radnicima. Prema Matijaševićevim riječima, to je u skladu s radničkim zahtjevima koji od Uprave traže da zagrebački pogon nastavi raditi, ne nužno na postojećoj lokaciji, nego možda na Resniku, gdje se nalazi tvorničko skladište. </p>
<p>»To ne isključuje našu daljnju pravnu borbu oko postupka privatizacije i u vezi sa sudbinom kaznenih prijava«, dodao je Matijašević.</p>
<p>Izvijestio je da se razgovaralo i o potrebi ubrzane privatizacije TLM-a Šibenik, valjaonice cijevi Sisak i splitske željezare, te izrazio sindikalno zadovoljstvo socijalnim klauzulama u natječajima za privatizaciju.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>O energentima treba odlučivati struka</p>
<p>»Struka se treba očitovati o tome je li dobro da iskoristimo naš naftovod i da ga vežemo s Družbom Adrijom«</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u petak da su građani sigurno protiv poskupljenja benzina, ali da pitanje o tome zašto benzin poskupljuje treba postaviti mjerodavnom ministarstvu. Najavljeno poskupljenje plina i svih naftnih derivata, osim supera 95, predsjednik Mesić, koji je sudjelovao na proslavi 40. obljetnice djelovanja Zdravstvenoga veleučilišta u Zagrebu, komentirao je na molbu novinara.</p>
<p>Na pitanje smatra li da bi Hrvatska imala jednostavniji i lakše rješiv problem s gorivom da je postignut drukčiji dogovor u slučaju Družbe Adrije, Mesić je odgovorio kako smatra da pitanja tog projekta, plinovoda i svega što se tiče energetike »moramo rješavati na državnoj razini i tako tražiti rješenja koja su najbolja za naše građane«. Zato, rekao je, pitanje koji bi način za građane bio bolji moraju riješiti institucije hrvatske države.</p>
<p>Mesić se slaže da se o spomenutim pitanjima vode rasprave - i za i protiv - ali da prije svega o tome struka treba dati svoje mišljenje. Dodao je da se struka treba očitovati o tome je li dobro da iskoristimo naš naftovod i da ga vežemo s europskim sustavom koji se zove Družba Adria. Dodao je kako smatra da trebamo zadržati onoliko nafte koliko je potrebno našim rafinerijama, a da ostatak ide dalje za Europu.</p>
<p>»Time isključujemo tankere iz Jadrana po kojemu ih sada plovi oko 300 i zato se nitko ne buni, ali oni idu za Trst«, zaključio je Mesić. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>V. Škare-Ožbolt koalira s Piculom</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon tri kruga pregovora u 10 dana, DC se priklonio koaliciji SDP-a, HNS-a i HSLS-a. Dogovor je parafiran u četvrtak navečer, a već u nedjelju znat će se i raspodjela pozicija u velikogoričkoj vlasti. Objavila je to u petak na konferenciji za novinare predsjednica DC-a Vesna Škare-Ožbolt. SDP-ovac Tonino Picula opet postaje gradonačelnik, jednog dogradonačelnika daje DC, a drugoga HNS. Mjesto predsjednika Gradskog vijeća pripast će DC-u, dok će mu zamjenici biti iz SDP-a i HDZ-a. Hoće li koju dužnost prihvatiti i Vesna Škare-Ožbolt, ona u četvrtak nije ni potvrdila ni demantirala. »Nisam o tome razmišljala, to ćemo dogovarati unutar stranke. Sigurno je da ću ostati aktivna u političkom životu Velike Gorice«, odgovorila je novinarima. Istaknula je da je DC u pregovorima inzistirao na razvojnim projektima i programima, a ne na pozicijama, te je dodala: »Jasno smo dali do znanja da ne želimo političku trgovinu, a politički projekti koji smo s koalicijom SDP-a, HNS-a i HSLS-a dogovorili bit će osnova za daljnji razvoj Velike Gorice«.Koalicijska kombinacija u Velikoj Gorici ni u kom slučaju nije, poručila je Vesna Škare-Ožbolt, projekcija za parlamentarne izbore. [M. R.]</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Čestitke pravoslavnim vjernicima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U povodu Uskrsa, predsjednici Vlade, Republike i Sabora - Ivo Sanader, Stjepan Mesić te Vladimir Šeks uputili su u petak čestitku svim vjernicima pravoslavne vjere. »Svim vjernicima pravoslavne vjere čestitam najveći kršćanski blagdan - Uskrs, blagdan nade i spasenja. Osnaženi uskrsnom svjetlošću nastavimo zajedno širiti mir i toleranciju, graditi ljudski i miroljubiv suživot svih građana naše Domovine«, . U ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno, svim vjernicima želim da Uskrs proslave u molitvi, miru i veselju sa svojim najbližima«, kaže se u premijerovoj čestitki. </p>
<p>Sanader, Mesić i Šeks su čestitali Uskrs i mitropolitu zagrebačko-ljubljanskom i cijele Italije Jovanu Pavloviću. »Neka ovaj blagdan, kao živa potvrda božanske brižnosti i ljubavi, ojača zajedništvo među svim Kristovim učenicima šireći mir i toleranciju«, . U ime Vlade Republike Hrvatske i svoje osobno, želim Vama, Vašem svećenstvu i svim pravoslavnim vjernicima sretan i veseo Uskrs«, kaže se u Sanaderovoj čestitki mitropolitu.</p>
<p>»Slaveći Uskrs kao blagdan pobjede života nad smrću, možemo se podsjetiti na to da je povjerenje u vrijednost života osnovna pretpostavka poštivanja dostojanstva svake ljudske osobe te promicanja društvenih vrijednosti solidarnosti, pravde, slobode i mira Vjerujem da blagdan Uskrsa svakog vjernika ohrabruje da s odgovornošću i povjerenjem uloži svoje sposobnosti, znanje i vrijednosti kako bismo u našoj domovini što više ostvarili ideal općega dobra radi boljega života svakog čovjeka«, kaže Predsjednik u čestitki vjernicima.</p>
<p>»Želim svima, koji će se ovih dana okupljati u crkvama i u krugu svojih obitelji, da Uskrs dožive kao vrijeme istinske obnove dobra, radosti i zajedništva u svjetlu dubokoga uskrsnoga značenja vrijednosti i dostojanstva života. Ujedno, Mesić u čestitci ističe važnost koju kršćanske crkve, a na poseban način i Srpska pravoslavna crkva, imaju u našoj domovini u promicanju solidarnosti, socijalne pravde, mira i pomirenja, kao i međuvjerskog i ekumenskog dijaloga.</p>
<p>To su važne pretpostavke društvenog napretka i stvaranja takvoga životnog ozračja da se svatko osjeća siguran, prihvaćen, potreban i poštovan. Vrlo važan prinos što ga u tome smislu nastavlja davati Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj vidljiv je i u njezinoj suradnji s hrvatskim državnim vlastima. Vjerujem da će se ta suradnja nastaviti za dobro vjernika i svih naših građana«, stoji, uz tradicijski pozdrav »Hristos voskrese«, u čestitki predsjednika Mesića. </p>
<p>Vladimir Šeks, čestitajući vjernicima i mitropolitu Jovanu, među ostalim, kaže: »Vrijeme je velikog kršćanskog blagdana - Uskrsa, kada slavimo i proslavljamo blagdan Kristova uskrsnuća. Vrijeme Uskrsa za sav kršćanski svijet predstavlja blagdan mira i ljubavi, radosti i nove nade, blagdan koji poziva na brigu za čovjeka, na dobra djela, te potiče na solidarnost među ljudima, na razumijevanje i međusobno poštivanje«. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Dobro je da su mještani prosvjedovali«</p>
<p>MAKARSKA</p>
<p> - Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić otvorila je u petak radove na sanaciji odlagališta Donja gora u Parku prirode »Biokovo«. Sanacija je počela točno 30 godina i jedan dan nakon otvaranja odlagališta, a procjenjuje se da se na deponiju površine od oko 4,10 hektara, nalazi oko 133.000 kubičnih metara otpada. Ministrica Matulović Dropulić istaknula je da je rješavanje problema odlagališta otpada Donja gora bila prioritetna zadaća Vlade, koja je na početku svog mandata zajamčila stanovnicima Makarskog primorja da će sanirati, a potom i zatvoriti odlagalište. Time će se riješiti najveći problem Makarskog primorja, koji je mogao prouzročiti nesagledive posljedice, ne samo za turizam i gospodarstvo, nego i za život stanovnika toga kraja.</p>
<p>Država će sanaciju financirati sa sedam milijuna kuna, a posao će obaviti splitska tvrtka Konstruktor, rekla je ministrica, ističući kako će se balirani otpad voziti na odlagališta koja ga prihvaćaju. </p>
<p>Ministrica se prisjetila i da je odlagalište Donja gora bio prvi problem s kojim se suočila nakon preuzimanja dužnosti u Vladi. »Tek što sam postala ministrica, dočekala me pobuna mještana toga kraja koji su prosvjedovali protiv gomilanja otpada, što me još više učvrstilo u uvjerenju da je riječ o problemu čije se rješavanje ne smije odgađati. Dobro je da su mještani tada prosvjedovali jer nakon početka sanacije odlagališta više neće imati razloga za pobunu«, rekla je. [D. Stella]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Imovinske kartice dužnosnika napokon na internetu</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Imovinske kartice hrvatskih dužnosnika od petka su napokon dostupne građanima putem interneta. Na stranici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa www.sukobinteresa.hr objavljeno je 1150 imovinskih kartica predsjednika Republike, premijera, ministara, saborskih zastupnika, čelnika sudbene vlasti, pomoćnika ministara, državnih tajnika, župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, te drugih državnih i lokalnih dužnosnika. </p>
<p>Kako biste doznali imovinsko stanje nekog dužnosnika, dovoljno je ukucati njegovo prezime, a pretraživati se može i prema nečijem prebivalištu, dužnosti ili stranačkoj pripadnosti.</p>
<p>»Ovo nije velik korak, ali je značajan za hrvatsku demokratsku javnost i ostvarivanje demokratskih sloboda u Hrvatskoj, jer građani od danas imaju priliku provjeravati vjerodostojnost svojih izabranih predstavnika, njihovu nepotkupljivost i odgovornost prema biračkom tijelu kad je u pitanju njihova imovina i način njezina stjecanja. To je i doprinos antikorupcijskom programu u Hrvatskoj«, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Povjerenstva Josip Leko, dodavši da bi ukupno trebalo biti objavljeno 1200 kartica.</p>
<p>Imovinske kartice na Internetu digitalizirani su oblik papirnatih kartica koje su dužnosnici potpisali, čime jamče za istinitost podataka. Na kraju godine dužnosnici će biti obvezni prijaviti promjene u svom imovinskom stanju, a građani koji će uvidom u kartice uočiti eventualnu netočnost, moći će podnositi prijave Povjerenstvu koje će zatim obaviti provjeru podataka. Internetska stranica Povjerenstva postavljena je u suradnji sa stručnom službom Sabora i Carnetom, a dok su izrada baze podataka i dobivanje adrese stajali oko 20.000 kuna, server i drugi programi su donirani. [Marijan Lipovac]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20060422].
|
