NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061220].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 115974 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.12.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ove godine više od četiri milijarde kuna oklada</p>
<p>Na uplatnim mjestima od 1. siječnja do 30. listopada 2006. uplate su iznosile 3,471 milijardi kuna, što je milijardu kuna više nego u istom razdoblju prošle godine</p>
<p>Iznos uplaćenih oklada ove bi godine uvelike mogao premašiti prošlogodišnji rekord, odnosno Hrvati će do kraja godine uplatiti više od četiri milijarde kuna oklada! Naime, prema najnovijim podacima Ministarstva financija, na uplatnim mjestima svih kladionica od 1. siječnja do 30. listopada 2006. uplate su iznosile nevjerojatnih 3,471 milijardi, a isplate 2,919 milijardi kuna.</p>
<p>Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine uplate od klađenja bile su milijardu kuna manje i iznosile su oko 2,426 milijardi kuna, dok su isplate iznosile 1,855 milijardi kuna.</p>
<p>Budući da u Hrvatskoj, uz Hrvatsku lutriju, trenutačno posluje 12 trgovačkih društava koja organiziraju klađenje, znači da je svaka kladionica do kraja listopada ove godine u prosjeku ostvarila dobit od klađenja u iznosu oko 42 milijuna kuna. </p>
<p>Kako su kladionice do kraja prosinca dužne dostaviti Ministarstvu financija rezultate poslovanja za studeni, a u siječnju za prosinac, realno je za očekivati da će do kraja godine uplate biti više od prošlogodišnjih rekordnih 3,054 milijardi kuna, i zasigurno će iznositi više od četiri milijarde kuna, a samim time će i dobit kladionica biti veća od 42 milijuna kuna. Od rekordnog broja uplata koristi će imati i državni proračun. Naime, zakon propisuje da je koncesionar dužan plaćati mjesečnu naknadu u iznosu pet posto od osnovice koju čini ukupan iznos uplate, i to u korist državnog proračuna. Budući da se prihod od igara na sreću raspodjeljuje u humanitarne svrhe, hrvatski se »ljubitelji« klađenja mogu pohvaliti ili tješiti da su svojim porokom pomogli i potrebitima u našem društvu. Tako je od 1. siječnja do 30. listopada 2006. u državni proračun uplaćeno 173 milijuna kuna, što je 51 milijun kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, te 21 milijun kuna više nego u cijeloj prošloj godini. A taj će iznos kada kladioničari uplate mjesečnu naknadu za studeni i prosinac biti do kraja godine za nekoliko milijuna kuna viši.</p>
<p>O raširenosti kladionica i njihovu unosnom biznisu govori pak činjenica da se nerijetko nekoliko uplatnih mjesta nalazi jedno do drugog, no iako je broj uplata sve veći zanimljiv je podatak da je kladionica, odnosno uplatnih mjesta sve manje. U ožujku 2006. u Hrvatskoj je bilo otvoreno 1995 uplatnih mjesta, dok trenutačno u Hrvatskoj radi 1664 uplatnih mjesta, što je 331 kladionica manje. Uzrok zatvaranju velikog broja kladionica može se i pronaći u novom Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, jer se tvrtkama nije isplatilo ugrađivati zakonom propisanu sigurnosnu opremu vrijednu i desetke tisuća kuna na uplatna mjesta s »malim« dnevnim prometom.</p>
<p>Tomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sindikati predlažu stručnjake za borbu protiv nezaposlenosti</p>
<p>Predsjednik Mesić: »Nemamo pravo na siromaštvo, ali očito imamo pravo na lošu gospodarsku politiku, a to nije dobro« </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predstavljanje studije Bečkog instituta za komparativna ekonomska istraživanja, održano u utorak u Uredu predsjednika, pokazalo je da je 300.000 nezaposlenih u našoj zemlji konstanta, da je to problem koji mora natjerati na razmišljanje sve koji su odgovorni za gospodarski razvoj zemlje. Zaključio je to šef države Stjepan Mesić nakon što je odslušao više od sat i pol dugu prezentaciju stručnjaka.</p>
<p>»Hrvatska je bila industrijski razvijena zemlja, a danas imamo paradoks da se vraćamo manufakturi«, upozorio je i dodao da su »strana ulaganja uglavnom bila usmjerena u monopole«, te da smo »imali i potpuno nerazumljivu politiku prodaje banaka, koje smo prodali jeftinije od cijene njihove sanacije«.</p>
<p>Rezultat svega toga je da broj nezaposlenih od oko 300.000 ostaje konstanta, jer izostaje političko rješavanje ovog problema, istaknuo je Mesić, te dodao da je u godini u kojoj očekujemo izbore malo vjerojatno da će se netko upustiti u rješavanje te situacije. Stoga je predložio da materijale sa stručnim analizama o nezaposlenosti u Hrvatskoj pošalju na sve adrese kojih se to tiče. </p>
<p>Stručnjaci su upozorili da se s gospodarskim rastom nižim od pet posto ni problem nezaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta ne može riješiti. Hrvatski je predsjednik zaključio kako moramo sve poduzeti da ostvarimo šest posto gospodarskog rasta, te poručio: »Nemamo pravo na siromaštvo, ali očito imamo pravo na lošu gospodarsku politiku, a to nije dobro«.</p>
<p>Iz redova sindikalnih predstavnika šef države dobio je prijedlog da sastavi tim stručnjaka koji bi trebao pokušati naći izlaz za Hrvatsku, koja je zemlja konstantne i dugotrajne nezaposlenosti.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="3">
<p>HT - nastavak Ine</p>
<p>BRANKA VALENTIĆ</p>
<p>U mandatu sadašnje vlade privatizirano je 637 tvrtki, kazao je u ponedjeljak njezin potpredsjednik Damir Polančec, dodavši da brojke pokazuju kako je Sanaderova vlada u trogodišnjem mandatu postigla isti rezultat kao Račanova u četiri godine na vlasti. Priznajući, međutim, da je privatizacija u 2006. bila usporena, te navodeći kao razlog tome da stručne službe Hrvatskog fonda za privatizaciju moraju odraditi analize ponuda, Polančec je najavio i spajanje HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom.</p>
<p>Nakon privatizacije Plive, koja je obilježila 2006., a potom i medijski spektakularno praćenog izlistavanja dionica Ine na zagrebačkoj i londonskoj burzi, Vlada je raspisala i natječaje za prodaju dviju hrvatskih željezara. Natječaj za sisačku valjaonicu cijevi još je otvoren, ali se već zna kupac splitske Željezare. Najveća privatizacija u idućoj godini trebala bi biti privatizacija HT-a, za koju se očekuje podjednaki interes građana kao u slučaju prodaje 17-postotnog paketa Ininih dionica, za što su građani, temeljem savjeta financijskih stručnjaka ili pak temeljem iznimnog skoka dionica Plive, pokazali nevjerojatno velik interes te ih je, po povlaštenim pogodnostima i cijeni od 1690 kuna, dionice kupilo čak 45.000.</p>
<p>U prvim transakcijama potražnja se za Ininom dionicom kretala od 2100 do 2200 kuna, 400 do 500 kuna iznad cijene po kojoj su ulagači stekli dionice u javnoj ponudi, a potom se cijena počela stabilizirati. Posao koji je u privatizaciji Ine odradila Vlada gotovo je jednoglasno proglašen izvrsnim, a prema Polančecovim najavama slična bi se priča trebala ponoviti i s privatizacijom HT-a.</p>
<p>Osim nastavka privatizacije, najveći bi zalogaj te vrste za Vladu u nastupajućoj godini trebalo biti donošenje zakona o privatizaciji. Iako je već bio najavljivan kao zakon koji će u prvom redu štititi radničko dioničarstvo, konačni prijedlog još nije pušten u proceduru. Je li ga usporila kritika MMF-ovih stručnjaka, koji su, iako na odlasku iz Hrvatske, iskazali neslaganje, s, kako su kazali, pretjeranim popuštanjem Sanaderove vlade sindikatima - nije poznato. Polančec je, međutim, i dalje ustrajan da se zakonom uredi područje radničkog dioničarstva.</p>
<p>Radnici bi tako napokon trebali dobiti mogućnost da se organiziraju, osnuju tvrtku, i da ona od Fonda za privatizaciju kupi dionice uz popust od 40 posto. Na taj način, vjeruje Polančec, radnici će moći steći dovoljno dionica i da sudjeluju u radu nadzornog odbora i skupštine, odnosno utječu na sudbinu poduzeća.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Lakše do montaže</p>
<p>NATAŠA GAJSKI KOVAČIĆ</p>
<p>Iako im je cijena dvostruko niža od cijene klasične gradnje, pa stotinjak »kvadrata« kuće stoji 300.000 kuna, a ušteda energije tijekom godine oko 7000 kuna, Hrvati su još sumnjičavi prema montažnim kućama. U percepciji većine njih montažne su kuće barake podložne klimatskim promjenama. U stvarnosti, montažna kuća može izdržati potres, trajnost njezine konstrukcije je više od 100 godina, izolacija je besprijekorna, a gradnja traje tri mjeseca. </p>
<p>I dok je u Austriji, a još više u Njemačkoj, takvih kuća na stotine tisuća, u nas su rijetke. U razvijenim se europskim zemljama za investicije u niskoenergetsku gradnju daju povoljniji krediti, pa čak i subvencije investitorima. U nas većina banaka za kredit kao hipotekarni uvjet za gradnju montažne kuće traži - zamjensku nekretninu. Odnedavno su se ipak Hypo i Erste banka »otvorile« te kao osiguranje za kredit omogućuju hipoteku na montažnu kuću.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Svibanj, 2009.</p>
<p>Ta kratka posveta na knjizi koju je Rehn darovao Sanaderu govori više od ičega drugog</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>Božićni summit u Bruxellesu, pod predsjedanjem Finaca, bio je jedan od najkraćih, a istodobno i najmanje konfliktan. Sve je završilo ekspresno i za Hrvatsku izrazito povoljno. Definitivno smo izašli iz kruga zemalja zapadnog Balkana, više nas nitko ni teoretski tamo ne svrstava. I više dileme nema: što god se sljedećih godina događalo s Europskom unijom i pitanjem proširenja, neće se odnositi na nas. Mi smo našu »ulaznicu« za Europu izborili i sad samo treba dovršiti pregovore i provesti obećano.</p>
<p>Naoko jednostavno, ali je put do tog »jednostavnog« bio dug i kompliciran. Još prije nekoliko mjeseci i najviši dužnosnici Europske unije davali su različita, a ponekad i kontroverzna tumačenja o proširenju i Hrvatskoj, a Ivo Sanader potrošio je mnogo energije da se izbori za formulaciju koja Hrvatskoj odgovara. Mnogi su opet bili »u igri«, što javno, a što i iza kulisa, od Barrosa naniže, i Sanader je uspio u nečemu što je možda prije nekoliko mjeseci bila nemoguća misija. Sve zemlje Europske unije sada su složne da Hrvatska treba postati dvadeset i osma članica Unije čim pregovori budu završeni, realno 2009. I dok su do jučer svi čelnici Unije beskrajno izbjegavali datume, Rehn je u posveti knjige koju je darovao Sanaderu zapisao »svibanj, 2009«. Kratko, ali ne može jasnije.</p>
<p>Sanaderu su opet mnogo pomogli »njegovi« pučani, ali se sprema i posjet ostalim grupacijama u Europskom parlamentu, jer svi, ali doslovce svi, od socijalista do zelenih, podržavaju Hrvatsku. Posljednji ovogodišnji summit Europske unije zaokružuje vanjskopolitičke uspjehe ove vlade i njezina čelnog čovjeka za 2006. Bilo je tu svega, od Sanaderova posjeta Georgeu Bushu, Tonyju Blairu i Angeli Merkel, brojnih inicijativa, vodeće uloge Hrvatske u regiji i uspješnog finala s bitkom za datum za ulazak u NATO i Uniju. Sljedeća godina bit će po mnogočemu ipak presudna. Ubrzano ćemo morati nastaviti pregovore, s timom koji dobiva same komplimente, završiti reformu Oružanih snaga kako bismo bili spremni za NATO, nastojati sa susjedima riješiti sporna pitanja i provesti nužne reforme u zemlji. I sve to u izbornoj godini, kada će biti i teških riječi i snažne bitke za novog stanara na Markovu trgu 2.</p>
<p>Možda je pretenciozno reći, ali bitku na vanjskopolitičkom planu Hrvatska je u ovoj godini potpuno dobila. Znamo da nas 2008. čeka pozivnica za NATO, a vrlo vjerojatno ćemo te godine završiti i pregovore. Ako se pokažemo uspješni i u zemlji, velike su nam šanse za sudjelovanje u izboru za novi sastav Europskog parlamenta. Više od toga zapravo i ne može. Jer, ne treba zaboraviti da nije prošlo mnogo mjeseci od kako smo »lomili« tvrdu i tešku Carlu del Ponte i sa zebnjom čekali njezino izvješće koje nam je otvorilo put za početak pregovora. I u najvećem broju izvješća europskih institucija bili u društvu zemalja zapadnog Balkana.</p>
<p>Dakle, velik je posao obavljen i zaista ima razloga za zadovoljstvo. Premijer je europsku utakmicu odigrao besprijekorno a, kako smo s pohvalama za uspješne škrti, nećemo reći i maestralno. A baš tako je bilo. I svi oni koji su vidjeli kako je tu utakmicu igrao znaju da je posljednjih mjeseci ispisivana europska budućnost Hrvatske.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="6">
<p>Trg i spomenik Franji Tuđmanu u Zagrebu</p>
<p>DUŠKO MILIČIĆ</p>
<p>Nije mi sadašnje javljanje prvo u svezi s tom temom. Reagiram na tobožnja zalaganja za to s figom u džepu, kakvih u zagrebačkoj Skupštini nažalost ima. Jednostavnim jezikom rečeno, Tuđman je mnogima pomrsio račune ostvarivši samostalnost Hrvatske i oni mu to vraćaju na sve mile načine. </p>
<p>Da je živ koketirali bi s Haagom ne bi li ga tamo udomili, a kad je mrtav onda mu kopaju po kući, po grobu, po obitelji i sabotiranju spomenika. Mimikrija može biti kakvu hoćete, ali činjenice su više nego jasne. Vaši politički stavovi gospodo legitimni su, ali oni ne smiju zatirati narodnu volju. Niti su zastupnici u gradskoj Skupštini, a niti oni u Saboru, izabrani kao osobe, već su izabrani kao dio stranačke nomenklature. Oni su povjerenici stranke i isu kao osobe zastupnici naroda izravno. Jer oni slušaju samo što im kaže stranački vrh i kad bi anketirali svoje birače, ne bi ih smjeli poslušati.</p>
<p>Čini se da oni toga u velike uopće nisu svjesni.</p>
<p>Za hrvatski narod Franjo Tuđman je neizbrisiv lik vođe koji je svojom strategijom, hrabrošću i zanosom uspio ujediniti Hrvate da izbore slobodnu Domovinu. Govoriti ovo ili ono pada u zapećak pred osnovnom i neoborivom činjenicom. I zato kad se čuje da će se trg Franje Tuđmana graditi tri godine, znači na pustopašini koju sada zapišavaju psi. I kako će stalno manjkati novca, bilo bi to ne za tri, već za desetak godina s nadom, da bi mogla pobijediti opcija da je bolje i tamo izgraditi robnu kuću.</p>
<p>Ako doista želite dati Franji Tuđmanu trg u Zagrebu, onda ne izmišljajte prozirne smicalice. Mislim da bi Vlada, obitelj i hrvatski misleći Zagrepčani, te svi Hrvati u Hrvatskoj i iseljeništvu bili za sadašnji Rooseveltov trg u centru grada Zagreba. da je prave volje tako bi i bilo. Ako ne bude, bit će. Ne može se protivno volji naroda skupljati političke poene. Tako se oni definitivno gube i potiču se antagonizmi, nepotrebno, sprječavajući spomenik činite ga većim. </p>
<p>Autor je doktor znanosti sveučilišni profesor u mirovini</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Neplatiše »olakšavaju« suvlasnike</p>
<p>U Vjesniku od 7. prosinca objavljen je članak »Dovitljivi dužnici 'olakšali' GSK za 1,75 milijuna kuna«. No, neplaćanjem pričuve, koja je zakonska obveza svih suvlasnika zgrade, neplatiše oštećuju svoje suvlasnike, a ne upravitelja. Prema Zakono o stambenim odnosima iz 1975., postojale su obveze izdvajanja sredstava za održavanje zgrada, odnosno određeni oblik pričuve, a stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1997.), koji je definirao privatno vlasništvo, obveza plaćanja pričuve je prenijeta na suvlasnike zgrade, te je netočan navod kako je pravno rješavanje dugovanja uspostavljeno tek 2002. </p>
<p>Visoka uspješnost naplate, koju Podružnica GSKG ostvaruje u ime svih suvlasnika objekata pod našim upravljanjem, ne znači da neplatiše nisu dužni podmirivati svoju obvezu jer time, kao što redovito ponavljamo, štete isključivo ostalim suvlasnicima. Isto tako, u 350 predmeta Općinski je sud prihvatio prigovore ovršenika na aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja, odnosno time je osporio mogućnost kojom upravitelj zastupa ostale suvlasnike. Znači, nije riječ o »dovitljivosti dužnika«, posebice što je na višim instancama, pa i Ustavnom sudu, naknadno donijeta presuda o aktivnoj legitimaciji upravitelja. </p>
<p>Renata Maračić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Globalne elite</p>
<p>Globalne elite proizvod su povezivanja svijeta uz pomoć novca, globalnog upravljanja i znanja </p>
<p>DR. ANĐELKO MILARDOVIĆ</p>
<p>U suvremenim društvima svijeta susrećemo se s globalnim elitama. Prema tipologiji elita bile bi to neunificirane elite s »minimalnom strukturnom integracijom i vrijednosti konsenzusa«. Taj tip elita stvara se u novom globalnom okruženju pod utjecajem globalizacije gospodarstva, politike, informacija i kulture. Možemo govoriti o globalnim gospodarskim, političkim, informacijskim i kulturnim elitama.</p>
<p> Iako djeluju unutar različitih nacionalnih društava i država, njihove su točke djelovanja globalne ili transnacionalno državne. To su različite elite koje predstavljaju »globalne igrače« kao što su korporacije, MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, EU, UN itd. Čak unutar određenih društava i država imaju poseban položaj na temelju sposobnosti vođenja i upravljanja u globaliziranome gospodarstvu. Korporacije potrebuju visoko specijalizirane stručnjake od kojih zahtijevaju visoki stupanj identifikacije. </p>
<p>Unutar korporacija stvara se hijerarhijski strukturirana elita upravljanja s upravom ili »managmentom« na vrhu piramide. Ta nova elita upravljača u cijelosti je gotovo izdvojena od ostalih dijelova društva jer predstavlja »društvo u društvu« moći. Korporacijska globalna elita ima svoj identitet koji se izražava korporacijskim jezikom. Sastoji se od domaćih jezika s nužnim umecima engleskoga kako bi se pokazala pripadnost globalnoj kulturi posredovanoj globalnim jezikom. Ona ima poseban stil življenja, druženja, oblačenja i statusne simbole. U tranzicijskim zemljama tvore ju mladi visokoobrazovani stručnjaci, uredno podšišani s kravatama i odijelima spremni raditi i žrtvovati se za korporaciju u ime promaknuća u hijerarhiji različitih zanimanja od »corporated sale managera« do »head of company«. </p>
<p>Od njih se očekuje visoka identifikacija s globalnom korporacijom u kojoj su oni dio globalne poslovodstvene, financijske elite, hijerarhijski strukturirane. Po načinu rada, upravljanja, stilova življenja, živi gotovo izdvojeno unutar društva u kojem djeluju. Kod njih je najniža razina identifikacije s društvom u kojem žive jer su njihovi interesi nadnacionalni i transnacionalni. </p>
<p>U državama koje su članice zapadnog balkona (Europske unije) ili globalnih asocijacija s vremenom se strukturirala transnacionalna politička i upravljačka elita. Na primjeru EU to su činovnici u različitim institucijama, zatim stranački lideri, zastupnici u EP, članovi stručnjačkih momčadi, pregovaračkih timova. Status globalne elite dobivaju po znanju, organizacijskim sposobnostima, obrazovanju, poznavanju stranih jezika i spremnosti angažmana u ostvarivanju projekta EU ili »globalnih igrača«. </p>
<p>Naime, obje se vrste ekonomskih i političkih elita snažno identificiraju osobnim interesima i voljom za moći na nadnacionalnoj ili transnacionalnoj državnoj razini. Na globalnoj razini postoji koalicija lokalnih i globalnih elita moći. </p>
<p>U kolonijalnim i tranzicijskim društvima ta je interesna koalicija vrlo unosna. Lokalna elita ima ulogu predstavnika interesa globalnih elita. U pravilu ona je, kao što su ekonomske, korporacijske i političke elite na nadnacionalnoj razini, odvojena od društva i ne radi za opće dobro, već za svoj interes ili interes globalne koalicije. Za pet postotaka provizije s uglednim stranim investitorima iz velika svijeta toj će se lokalnoj eliti, da parafraziram Stiglitza, od radosti - »zacakliti oči«. Ta je elita služnička i kao takva ne znam može li se uopće zvati elitom. Njoj je više stalo do mišljenja velikoga svijeta, nego li do mišljenja društva kojega vodi i predstavlja. A vodi ga više po pravilima aktera »koncepcije odozgo«, nego po mjeri, interesima i potrebama aktera (društva kojeg predstavljaju) odozdo. Pa ne znamo, što njima uopće znači sloboda, solidarnost, opće dobro, mišljenje javnosti. </p>
<p>Od svih globalnih spomenutih elita koje zbog interesa sklapaju paktove i koalicije s lokalnim elitama/oligarhijama, pukim izvršiteljima bez vlastita razuma, sluganskoj interesnoj klasi, svakako se, a s obzirom na nove informacijske tehnologije, izdvaja globalna netokracijska elita. Riječ je o novim vladarima unutar društva znanja i informacijskoga društva koji savršeno barataju visokosofisticiranim tehnologijama, mrežama, znanjima, informacijama. Ta globalna netokracija ima daleko veću moć i od samih vlasnika ili udjelničara korporacija, formalnih članova upravnih odbora kompanija, političkih struktura na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. Riječ je o novom tipu elite globalne moći 21. stoljeća koja je u mogućnosti organizirati i voditi društva na daljinu, upravljati stvarnim društvima na iskustvenoj i virtualnoj razini. Nabrojane globalne elite proizvod su povezivanja svijeta uz pomoć novca (ekonomija), globalnog upravljanja (politika), informacija (globalna mreža) i znanja (globalno društvo znanja). Na interesnoj razini riječ je opet o umreženim elitama i interesima bez kojih ne bi mogao funkcionirati model globalnih elita, koje se više identificiraju s transnacionalnim i osobnim interesima i ciljevima, a manje s društvima iz kojih potječu.</p>
<p>Centar za politološka istraživanja, www.cpi.hr</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Domaće jele po cijeni od 50, danske i za 800 kuna</p>
<p>»Neki čekaju zadnji dan, jer se nadaju da ćemo im besplatno dati drvca - ali to neće biti slučaj«, ističe jedan od prodavača</p>
<p>Iako prodaja borova traje tek nekoliko dana, prodavači su itekako zadovoljni prometom. Britanski trg jedno je od poznatijih mjesta na kojemu građani mogu kupiti božićna drvca, a ondje je također i veliki izbor. Cijene »skaču« ovisno o vrsti drvca, a ove godine prevladavaju uglavnom nordijske jele uvezene iz Danske. Cijena im je od 70 do 350 kuna. Domaće jele prodaju se samo u sadnicama, a stoje od 150 do 250 kuna. »Pungeri, koji su također naši borovi, stoje od 100 do 250 kuna, dok su domaće smreke najjeftinije -pa ih ima već od 50 kuna, a najveće nude za 200 kuna«, kaže prodavač Vojko.</p>
<p>Njegov kolega Radomir Popović, inače zaposlen u jednoj tvrtci, prodajom borova dodatno zarađuje. Tvrdi kako tim poslom koji traje svega devet dana može zaraditi mjesečnu plaću. »Smeta me jedino što ljudi za nas misle da smo drvosječe, a ima nas ovdje raznih zanimanja - koji u ovom poslu pronalazimo način dodatne zarade«, ističe Popović. Dodaje kako je jedan od njegovih kolega koji na Britancu također prodaje borove - liječnik po struci.</p>
<p>Zasad im, napominje, prodaja ide dobro, a nada se da će tako i ostati sve do Badnjaka - dokad će prodavati borove. Iako većina građana po svoje drvce dođe na vrijeme, ima i onih koji dođu u zadnji čas - jer se nadaju da će po znatno nižoj cijeni, ili čak besplatno, dobiti drvce. »Ne znam šta si ti ljudi misle, uvjereni su da ćemo ona drvca koja ne uspijemo prodati, valjda podijeliti, ali to neće biti slučaj« - ističe Popović i dodaje kako drvca koja preostanu idu u preradu i zatim u cvjećarne. </p>
<p>Nešto manji izbor božićnih drvaca može se naći i na tržnici na Dolcu. Tamo su prodavači i najskuplje platili svoja prodajna mjesta, ali izgleda da će im se visoka cijena uskoro i isplatiti - tamo su cijene znatno više nego na drugim mjestima u gradu. »Građani kupuju, prodaja ide odlično«, kratko su prokomentirala dvojica prodavača - ne želeći ništa drugo reći. Ondje jele prodaju za 250 do 500 kuna, silber jele su od 500 kuna nadalje, a najveća - šest metara visoka - stoji 800 kuna. Pungesi su po 250 kuna, a smreke nude za 50 do 200 kuna.</p>
<p>Cijene na Trešnjevačkom placu slične su onima na Britancu. Jele prodaju za 120 do 250 kuna, pungesi su od 100 do 200 kuna, a smreke se mogu naći i za 30 kuna, iako one najviše stoje i 200 kuna. Neki prodavači su zadovoljni prometom, ali ima i onih koji smatraju da bi promet mogao biti i bolji. »Čini mi se da građani ipak više čekaju vikend kako bi došli po drvce« - kaže gospođa Nada. Dodaje da dosta građana dolazi razgledati drvca, »muvaju se« proučavajući cijene, a dio njih još ih ne želi kupiti - kako im se ne bi osipala prije Božića. »Oni koji kupuju smreke pogotovo ih ne žele ranije kupiti, jer se s njih najbrže osipaju iglice« - ističe Nada. </p>
<p>Po bor na isto mjesto već deset godina</p>
<p>Borovi su, u predblagdansko doba, prvi na top listi traženih proizvoda, a željeno drvce ljudi mogu nabaviti na mnogim mjestima u gradu. Vjesnikovi novinari navratili su do najpoznatije skulpture sportaša u Maksimiru, gdje studenti prodajom borova popunjavaju džeparac. Danijel Cifran, koji prodaje borove od 60 do 400 kuna, ovisno o veličini i kvaliteti, tvrdi da se taj posao isplati više od onih, koji se mogu naći preko studentskog servisa. </p>
<p>Ove godine, kaže, prodaja je uspješnija nego lani, a uoči Božića očekuje pravu navalu i neće previše spuštati cijene, možda 20 do 30 kuna. Njegovu susjedu zatekli smo u prodaji dva srebrna silvera Zagrepčaninu Marijanu Zubakoviću. On na istom mjestu kupuje već deset godina, a po svoja je ovogodišnja božićna drvca došao kombijem. </p>
<p>Martina Pauček Šljivak/S.T./A.Dj.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Javni gradski prijevoz rješenje za 2007. </p>
<p>Grad će iduće godine uređivati prigradski željeznički promet</p>
<p>Što slijedi nakon uređenja dijela zagrebačkih prometnica kada su se »crne točke« premjestile na nova mjesta, gdje nastaju nove gužve, pitaju se Zagrepčani, posebice vozači? Gradski Odjel za promet izložio je za Vjesnik planove, koji namjeravaju u bližoj i daljoj budućnosti barem djelomično ukloniti »krkljance«.</p>
<p>Polazište, s kojim je gradska uprava suočena i koje priznaje, jest da realizacijom predviđenih kapitalnih prometnih projekata, ne može sanirati gužve i preopterećenja cestovne mreže jer se raskorak ponude i potražnje cesta ni financijski ni programski ne može otkloniti u kratkom roku«. Točnije, objašnjavaju, riječ je o naslijeđenim nedostacima koji se mogu ukloniti skupim i složenim prometnim investicijama.</p>
<p>Kao najvažnije projekte Odjel ističe gradnju prstena cestovnih prometnica, denivelaciju nekoliko raskrižja i gradnju sjeverne tangente, ali to su dugoročni i skupi planovi. Zato je rješenje koje građani mogu očekivati u kraćem roku, u stvari, pojačano ulaganje u javni prijevoz. Tako će iduće godine ZET dopuniti vozni park sa 100 novih autobusa i 70 niskopodnih tramvaja. Grad planira nabaviti 18 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet, graditi nove i rekonstruirati postojeće željezničke postaje. U 2007. uredit će stajalište u Vrapču i graditi novo u Sopnici. U tijeku je organizacija tarifno-prijevozničke unije sa susjednim županijama i uspostava automatskog upravljanja prometom, u kojoj će prednost imati vozila javnog prijevoza.</p>
<p>U planu je, kako su u Grada već najavljivali, i razdvajanje cestovnog i željezničkog prometa, što je također skupa investicija. U svijetu se pružni promet uglavnom smještao ispod zemlje da bi se izbjegla buka. U Zagrebu bi, kažu u Odjelu za promet, trebalo razdvojiti taj promet od cestovnog jer je predstavlja umjetnu barijeru između sjevernog i južnog dijela grada. </p>
<p>Tako bi se prostor urbanistički »osvježio« trgovima i šetnicama, koji nedostaju Zagrebu. Što se tiče budućnosti cestovnog, spram javnog prijevoza, čini se da će Zagrepčani nailaziti na »crne točke« dok god Grad ne pronađe dovoljno novca za novo kapitalno ulaganje. Tako će se velika Slavonska avenija, koja se nastavlja na Zagrebačku prema istoku, denivelirati na svim većim raskrižjima, do čvora Ivanja Reka. To će ukloniti čepove, primjerice, na Krugama i kod Marohnićeve, jer prilazi aveniji neće imati semafora. Tako će se urediti i Sveučilišna aleja, koja će »izbiti« na aveniju. </p>
<p>Ipak, Zagrepčani će za premještanje cesta i pruga iznad i ispod zemlje, pričekati puniju gradsku blagajnu, a 2007. će i dalje birati između javnog i osobnog prijevoza na zagušenim zagrebačkim cestama.</p>
<p>Produženje do Lj. Posavskog do 2008.</p>
<p>I Vukovarsku ulicu će, kao jedna od najprometnijih u Zagrebu, uskoro rekonstruirati i produžiti. Najprije će se urediti od Donjih Svetica do Gospićke, a zatim će postati još jedna »vrata« prema istoku, odnosno produžiti do ulice Ljudevita Posavskog, za što Grad priprema projektnu dokumantaciju. Planirana gradnja povezana je s rokom završetka stambenog naselja na bivšoj svinjogojskoj farmi, najvjerojatnije 2008. S druge strane, raskrižje Vukovarske i Držićeve kritična je točka i među prvima je u programu denivelacija, kao i raskrižje s Heinzelovom i Savskom.</p>
<p>Igor Weidlich</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Dao sam otkaz jer više nisam mogao izdržati«</p>
<p>L.N. je radio dva mjeseca u kiosku Churchill u teškim uvjetima</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Teška situacija radnika u trgovinama, gdje ne postoji sindikalna organizacija, potvrđuje se svakodnevno. Jedni pristaju na teške uvjete rada, a drugi daju otkaz jer, kažu, ne mogu izdržati radne uvjete. Zagrepčanin L.N. (podaci poznati redakciji) se požalio Vjesniku. »Između dvije smjene, koje završavaju u 22, a počinju u 6 sati, nisam se stizao odmoriti, radio više nego je zapisano u ugovoru, a za najmanju pogrešku poslodavac, tvrtka Smoking bi nam oduzimala od plaće. Odlučio sam dati otkaz nakon dva mjeseca rada«, ogorčen je zaposlenik tvrtke Smoking Zagrepčanin L.N.</p>
<p>Tvrtke Zagrebu ima nekoliko kioska »Churchill«. Prema njegovim riječima, tjedno bi, u dvije smjene, imao jedva osam sati vremena za odmor. »Radi se 48, iako je u ugovoru navedeno 40 sati tjedno. Ako je netko bolestan i ne može doći na posao, ostali moraju raditi bez slobodnih dana jer tvrtka nema dovoljno zaposlenih koji bi uskočili na zamjenu«, ljuti se L.N. Ako po isteku smjene ne bi stigla zamjena, isti radnik bi ostajao na poslu sljedećih osam sati. </p>
<p>»Pola sata pauze nitko ne koristi, iako ugovor jamči to pravo, jer se ne usuđuje ostaviti kiosk«, ističe L.N. On kaže da, zbog suludog radnog vremena i okruženja, nije mogao planirati slobodno vrijeme. »Iako su smjene i slobodni dani dogovoreni unaprijed, raspored se stalno mijenjao zbog nedostatka radnika«, kaže L.N.</p>
<p>Tvrdi da je njegov poslodavac za svaku pogrešku novčano kažnjavao zaposlene. »Riječ je o kaznama od 300 do 500 kuna. Primjerice, ako bismo zaboravili vratiti neprodane dnevne novine, oduzimalo bi nam se od plaće. Isto se događalo i ako nam hladnjak s pićima nije bio pun«, kaže nezadovoljni radnik. Tvrtka Smoking, međutim, demantirala je sve navode svog zaposlenika.</p>
<p>»Zapošljavamo dvoje, troje ili četvero ljudi po prodajnom mjestu, ovisi o uvjetima, i ne kažnjavamo ih novčano, nikad to nismo prakticirali. Ponekad rade više od 40 sati tjedno, ali to je stvar dogovora«, pojašnjavaju u Smokingu, kao što se i smjene tiču internog dogovora. Njihovim radnicima nisu uskraćeni slobodni dani i uvijek im se nađe zamjena. Poručuju svima, koji nisu zadovoljni uvjetima rada, da se obrate odgovornima u tvrtki ne bi li postigli kompromis. </p>
<p>U Duhanu ništa bolje</p>
<p>U srodnim tvrtkama situacija nije ništa bolja. Zdenko Vilček, glavni sindikalni povjerenik prehrambeno-duhanske industrije, dobiva mnoge pritužbe radnika Duhana. On kaže da odnose u firmi uređuje Pravilnik, a sindikati se zalažu za donošenje kolektivnog ugovora, koji poslodavac ne bi smio mijenjati prema svojim željama. Radnici se najviše žale na vrućine ljeti, tijesan radni prostor i neplaćanje prekovremenih sati. U većinu kioska poslodavac ne želi uvesti klimu, a radne površine su manje od četvornog metra kako je propisano pravilnikom.</p>
<p>Sanja Torbica</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Najpopularnija imena Lana i Luka</p>
<p>Ove godine sklopljeno je 2326 crkvenih i 1409 građanskih brakova</p>
<p>»U našem gradu ove je godine rođeno 10.695 djece, a kao i prošlih godina više je među rođenima bilo dječaka«, rekla je za Vjesnik Dragica Kovačić, načelnica Odjela za upravno-pravne poslove pri Gradskom uredu za opću upravu. Broj novorođenih manji je nego lani, kada je rođeno oko 12 tisuća djece, a 2004. u knjigu rođenih Grada Zagreba upisano je njih 12.953. </p>
<p>Ove godine, baš kao i prošle, najpopularnije muško ime bilo je Luka - 297 dječaka rođenih u 2006. nosi upravo to ime. Top lista muških imena vrlo malo se izmijenila u odnosu na prošlu godinu. Drugo mjesto pripalo je imenu Ivan (226), treće Marku (204), a slijede Filip, Karlo, Antonio, Petar, Leon, Patrik, Fran i Lovro.</p>
<p>Što se imena djevojčica tiče, lanjsku vodeću poziciju Petri je uzela Lana pa tako ove godine 205 novorođenih djevojčica nosi to ime. Drugo mjesto pripalo je Luciji (159), treće Petri (156), a slijede Ana, Ema, Dora, Nika, Sara, Lara, Laura, Lorena i Iva. </p>
<p>Biranje djetetova imena zahtjevan je posao, a uz današnji dotok informacija iz cijelog svijeta, sve su popularnija strana i egzotična imena. »Svaki bi roditelj samostalno i odogovorno trebao odlučiti želi li da njegovo dijete bude 15. Luka u razredu ili jedini Baltazar u gradu«, kažu u roditelji u udruzi RODA. Na internetu se također mogu naći popisi muških i ženskih, uglavnom stranih imena, kao i njihovih značenja.</p>
<p>Ove je godine manje rođene djece, ali je zato više sklopljenih brakova, točnije 3735 je bilo vjenčanih parova. Prema knjizi vjenčanih, 2005. sklopljeno je 3100 brakova. »U 2006. sklopljeno je 2326 brakova u vjerskom obliku i 1409 građanskih brakova«, kaže načelnica Kovačić.</p>
<p>Umrlih je u Zagrebu ove godine bilo 7932, no brojke u knjigama rođenih i umrlih šalju se u Zavod za statistiku Grada Zagreba koji godišnje detaljno izvještava o dobivenim statističkim podacima za Zagreb. »Primjerice, nisu sva djeca rođena u Zagrebu Zagrepčani, nego se u zagrebačkim bolnicama rađaju djeca iz šire regije«, objašnjava gospođa Kovačić. </p>
<p>Petra Kostanjšak</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ranim upozorenjem protiv tsunamija</p>
<p>MALDIVI</p>
<p> - Kako se bliži druga godišnjica od tsunamija koji je zahvatio područje jugoistočne Azije i dijela obala istočne Afrike, na otočju Maldivi u Indijskom oceanu službe za rano otkrivanje potresa pod morem svakodnevno uvježbavaju pravovremeno upozoravanje, poput ovog konobara u turističkom središtu Olhuveli koji megafonom poziva kupače da izađu iz mora. Razorni tsunami je na Maldivima odnio 108 života, dok je širom obala Indijskog oceana u prosincu 2004. godine bilo 283.000 poginulih. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U kući pronađeno sedmero mrtvih</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Prvi rezultati obdukcije izvršene nad sedam osoba koje su u nedjelju pronađene mrtve u dvoetažnoj kući u gradiću Kirksvilleu u američkoj saveznoj državi Missuri, pokazali su kako se radilo o trovanju ugljičnim monoksidom, objavila je u utorak policija. </p>
<p> Načelnik policije Jim Huges potvrdio je da su među žrtvama Maranda McDermott (23) i dvoje njezine djece Adam (1) i Melinda (2), te tri mladića i jedna djevojka u dobi od 10 do 21 godine, prenosi lokalni list »Kirksville Daily Express« na svojoj web stranici. </p>
<p> Bolničari hitne službe 911 pronašli su tijela nakon što su primili poziv o »širenju čudnog mirisa« iz objekta koji je bio u najmu Marande McDermot.</p>
<p> Policija sumnja kako je izvor monoksida mogao biti upaljeni motor kombija u garaži u prizemlju kuće, no ne isključuje ni mogućnost da se radi o zločinu.</p>
<p> Na drugom kraju SAD-a, u državama Washington i Oregon gdje je nakon snježnog nevremena bez struje ostalo 1.5 milijuna ljudi, tijekom vikenda se ugljičnim monoksidom otrovalo više od 100 osoba koje su grijale kuće pomoću generatora, petrolejskih peći, pa čak i roštilja na drveni ugljen. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uhićen drugi osumnjičenik za ubojstva prostitutki</p>
<p>IPSWICH</p>
<p> - Britanska policija u utorak je izvijestila kako je uhitila drugu osumnjičenu osobu u istrazi o ubojstvu pet prositutki u britanskom Ispswichu. Riječ je o 48-godišnjem muškarcu uhićenom rano jutros u njegovu domu u Ipswichu. Trenutačno se nalazi u pritvoru i tijekom dana će biti ispitan. U pritvoru je ostao i 37-godišnji Tom Stephens uhićen u ponedjeljak, a koji nema alibi. O drugome osumnjičeniku još nisu objavljeni nikakvi detalji. [Hina/EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Na Siciliju doplovilo 648 ilegalaca - Egipćana</p>
<p>RIM</p>
<p> - Na obalu Sicilije, u blizini grada Aggrigenta, iskrcalo se 648 ilegalnih imigranata, među kojima sedmero djece i 21 žena, objavila je u utorak talijanska policija. Njihovo plovilo je viđeno u ponedjeljak navečer na pučini, oko 25 milja ispred Sicilije. Uočila ih je ribarica »Carlotta«, koja je pozvala lučku kapetaniju. </p>
<p>Ilegalni imigranti, koji su izjavili da su Egipćani, plovili su na brodu dugom 25 metara, a kad im se približio patrolni čamac, bilo je i onih koji su pali u more zbog guranja, ali su svi spašeni. Talijanske vlasti privele su imigrante, od kojih je 300 prebačeno u prihvatni centar u Caltanissetti, dok su ostali smješteni u centru u Licati. Nakon identifikacije, Italija će ih vratiti u zemlju iz koje su došli. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Slovenski euro zvat će se »jurij« ili »čuk«?</p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovenci koji od nove godine ne budu htjeli spominjati euro možda će svoju novu i zajedničku europsku valutu imenovati nekako drukčije, na primjer »čuk« ili »jurij«. To su naime žargonski nazivi za tisuću novčanih jedinica, uobičajeni osobito među mladima. Koristili su se i za nekadašnje jugoslavenske dinare i za slovenske tolare, pa su se u anketi slovenske televizije kakav domaći nadimak dati novoj valuti najčešće pojavljivali. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Lopovi pokrali jaslice</p>
<p>NAPULJ</p>
<p> - Lopovi koji su tijekom noći na ponedjeljak pokrali raskošne božićne jaslice u crkvi svetog Nikole u središtu Napulja odnijeli su iz njih oko 300 pastira iz 18. i 19. stoljeća, a ostavili samo figuricu malog Isusa, magarca i poneku ovcu. Krađa se dogodila nešto iza jedan sat u noći, a lopovi su u crkvu provalili kroz sporedni ulaz. Stare jaslice, koje tradicionalne obilaze brojni vjernici, nalazile su se na donjem katu crkve i imale su šest scena smještenih u niše. Otac Mario Rega smatra da su otete vrlo važne stvari neprocjenjive vrijednosti. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Lijekovi protiv prehlade utječu na vožnju</p>
<p>KÖLN</p>
<p> - Neki lijekovi za liječenje prehlade mogu imati negativan utjecaj na vozačke sposobnosti osobe koja upravlja automobilom, izvijestio je njemački Zavod za testiranje sigurnosti lijekova (TUV). »Čak i najbezazleniji lijekovi poput primjerice kapljica za nos ili sirupa protiv kašlja mogu utjecati na neke vozače, odnosno na njihove vozačke sposobnosti«, tvrdi medicinska savjetnica u TUV-u Christiane Weimann-Schmitz. Ona svakome preporučuje da prije uzimanja bilo kakvog, čak i naoko najbezazlenijeg lijeka, kakvi su uglavnom lijekovi za liječenje prehlade, od ljekarnika zatraži informacije o eventualnim popratnim pojavama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Tigrica u kavezu odgrizla muškarcu uho</p>
<p>KIJEV</p>
<p> - Bengalska tigrica iz zoološkog vrta u ukrajinskoj crnomorskoj luci Mikolajev odgrizla je uho pijanom muškarcu s foto-aparatom koji je u nastambu upao slučajno nakon što se uzverao do vrha kaveza. Incident se dogodio nakon što se žrtva, po imenu Oleg, popela na vrh šest metara visokih rešetaka nastambe u kojoj su se u tom trenutku nalazila tri tigra. Pretpostavlja se da je Oleg želio snimiti tigrove iz »gornjeg rakursa«, no s obzirom na količinu alkohola koju je ranije konzumirao, izgubio je ravnotežu i upao u kavez. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oprao se, obrijao i - dobio posao</p>
<p>BERLIN</p>
<p> - Nezaposlenom Nijemcu Henricu Franku isplatilo se poslušati savjet Kurta Becka, jednoga od čelnika njemačke Socijaldemokratske stranke (SPD), koji mu je savjetovao da se opere i obrije kako bi lakše dobio posao. Frank će sada, kako se čini, dobiti stalan posao zahvaljujući savjetu političara koji inače nosi bradu. Frankova sreća počela se mijenjati u utorak kad je u otrcanoj odjeći, s dva piercinga u nosu, duge izbijeljene kose i crne brade prišao Becku i optužio ga da je odgovoran za kontroverzne reforme kojima su smanjene povlastice dugo nezaposlenim osobama. Dva dana poslije Frank se ošišao, obrijao i maknuo piercinge. Čini se da se Franku dotjerivanje isplatilo jer će mu Beck sljedećeg tjedna ponuditi nekoliko mogućnosti za zapošljavanje u tvrtkama za zidarske, ličilačke i slične poslove. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="22">
<p>Iskorak u elektronsku galaksiju </p>
<p>Elektronski katalozi pružaju virtualne šetnje, pregled arhivskih filmova, snimke otvorenja izložbe i edukativne igre</p>
<p>Kad se zatvore vrata nakon posljednjeg dana izložbe, za njome ostaje samo katalog. Mogu li tekst i slika na papiru zamijeniti doživljaj izložbe u prostoru? Naravno da papir ne može dočarati doživljaj prostora, ali CD-ROM može, to više što nudi i daleko veće mogućnosti od klasične knjige. </p>
<p>Hrvatski muzeji i galerije među prvima su već pred 12 godina prepoznali mogućnosti koji im pružaju novi mediji, te su svoje izložbe, zbirke i edukativne projekte počeli osmišljati na mediju CD-a. </p>
<p> A mogućnosti su velike: pregled zbirki koje često nije moguće vidjeti u živo, virtualne šetnje izložbama, gdje se može doživjeti smještaj izložaka i rasvjeta, što klasični katalog nikako ne može dočarati, arhivski filmovi koji mogu bolje predočiti kontekst nekadašnjeg okruženja izložaka, zvukovi, ponegdje i snimke otvorenja izložbe i razgovor s umjetnikom, didaktičke igre za djecu, interaktivna izdanja posebnih prigoda, kakvo je ono manifestacije »Najbolji u baštini«. </p>
<p>Iskorak iz Gutenbergove galaksije hrvatski su muzealci započeli 1994. s CD-ROM-om »Splitske uspomene« u izdanju Etnografskoga muzeja u Splitu. Zanimljiv scenarij obogaćen je kvalitetnim audiovizualnim materijalima – arhivskim filmovima iz povijesti Splita, koji obogaćuju i dopunjuju informacije o izloženim predmetima. </p>
<p>»U primjeni multimedijskih aplikacija nema pravila, a oni moraju ispričati priču i u kontekstu određene izložbe i populacije posjetitelja kojoj su namijenjene«, objašnjava Zvjezdana Antoš u svom tekstu »Primjena multimedijskih tehnologija na muzejskim izložbama«.</p>
<p>Stoga muzealci često misle i na svoju publiku pa su neki od njih osmislili i posebne interaktivne CD-ove za najmlađu publiku, kao i likove koji će ih uvesti u svijet muzeja.</p>
<p> Zagrebački Arheološki muzej već godinama ima Arhimira – vodiča koji će najmlađe upoznati s pojmovima iz arheologije na osnovi fundusa matičnog muzeja, a kroz svijet naivne umjetnosti i fundus Hrvatskoga muzeja naivne umjetnosti vodi djevojčica znakovita imena Iva Naiva. </p>
<p>Kada se radi o izložbama na koje će doći mnogo djece, onda je popratni elektronski katalog prilagođen njihovu uzrastu i interesima i upotrebljava metafore koje bude njihovu znatiželju i zanimanje.</p>
<p>tako je Županijski muzej iz Šibenika uz izložbu »Narodne nošnje sjeverne Dalmacije« održanu 2002. izdao CD-ROM u kojem crtani likovi iz stripa djeci približuju odijevanje i život u Šibeniku 19. stoljeća.</p>
<p>CD-ROM-ovi osmišljeni za djecu često su i najzanimljiviji. Odličan obrazovni CD-ROM »Kukci« pred nekoliko godina zajednički su načinili Entomološki odjel Gradskog muzeja iz Varaždina i Prirodoslovni muzej u Rijeci. Didaktički smišljen vodič kroz niz pitanja male i one malo veće korisnike uvodi u tajanstveni svijet kukaca. </p>
<p>Elektronski katalozi izložaba često su korak dalje od klasičnih kataloga. U njima je moguće doživjeti šetnju izložbenim dvoranama u svim smjerovima uz mogućnost podrobna prikaza predmeta. Takav katalog uz svoje izložbe izdaje Umjetnički paviljon iz Zagreba, a jedan od nagrađenih takvoga tipa je i onaj zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti uz izložbu »EXAT 51 i Nove tendencije« održanu 2001. u Lisabonu.</p>
<p>Ne manje interesantan sadržaj elektronskog kataloga može biti i razgovor s umjetnikom, kao što je onaj s Mimmom Rotellom uz izložbu u Umjetničkom paviljonu pred nekoliko godina te onaj sa Zvonimirom Faistom uz izložbu u Muzeju grada Zagreba. </p>
<p>Od jednostavnog pregleda izložaka do interaktivnih igara i kvizova mogućnosti elektronskih kataloga su goleme i daleko premašuju često uske prostorne i tehničke mogućnosti muzeja. </p>
<p>Martina Kalle</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jesu li se kandidati predomislili? </p>
<p>Iako je natječaj tek pred raspisivanjem, u javnosti se već govori o nekoliko imena zainteresiranih </p>
<p>Nakon smjene ravnatelja javne Ustanove Pula film festival Mladena Lučića i imenovanja vršitelja dužnosti ravnatelja Erosa Čakića postavlja se pitanje tko će biti imenovan ravnateljem. Pitanje je tim ozbiljnije što dio kulturne javnosti već smješta PFF u ropotarnicu povijesti.</p>
<p>»Obveza v. d. ravnatelja Erosa Čakića i Upravnog vijeća Festivala je raspisati natječaj u roku od 30 dana od smjene bivšega ravnatelja Lučića. Nadamo se da ćemo raspisati natječaj već do Božića, jer nas pritišću rokovi oko organizacije Festivala«, kaže za Vjesnik dogradonačelnik Pule i član Upravnog vijeća Fabrizio Radin. </p>
<p>Iako je natječaj tek pred raspisivanjem, u javnosti se već govori o nekoliko imena zainteresiranih. Među ostalim, naravno v. d. ravnatelj Čakić jedno je od imena. On je u bivšoj garnituri na vlasti u Puli bio negdašnji pulski pročelnik za kulturu, a i sada je zaposlenik toga odjela.</p>
<p>Čakić kaže da će preuzeti na sebe novi ustroj ustanove zajedno s Gradskim odjelom za kulturu, te iz toga obzora gledano ne namjerava se javljati na natječaj za ravnatelja Pulskoga festivala. Ubuduće će se ravnatelj Pula film festivala brinuti isključivo o festivalu i festivalskoj infrastrukturi. </p>
<p>Također, među imenima za ravnatelja PFF-a spominje se i Tatjana Buršić, odgovorna za odnose s javnosti u Gradu Puli, međutim u razgovoru s njom doznajemo kako ona zapravo i nije više zainteresirana za javljanje na natječaj, što dalje nije željela komentirati.</p>
<p> Tanja Miličić, dugogodišnja suradnica Pulskoga festivala, rekla je da se ne namjerava natjecati, iako je bila vrlo zainteresirana za takvo mjesto, međutim o razlozima šturo govori.</p>
<p> »Kada bih se natjecala za mjesto ravnateljice, željela bih znati da ću imati autonomiju odlučivanja, da ću moći birati vlastitu ekipu. Stalno govore kako žele mlade ljude na Festivalu, ali nas zapravo nitko ništa ne pita«, kaže Miličić i dodaje kako se trenutno želi posvetiti obitelji i autorskom radu.</p>
<p>Redatelj Maurizio Ferlin već ima druge planove. »Radim trenutno na novom postavu Etnografskog muzeja u Pazinu, pa ne mogu paralelno raditi dva ozbiljna projekta«, kazao je za Vjesnik Ferlin.</p>
<p> Zdenka Višković Vukić, voditeljica Saveza amaterskih kulturno umjetničkih društava Istre (SAKUD-a), u telefonskom razgovoru rekla nam je isključivo da se ne želi javljati na natječaj.</p>
<p> Uz njih na ravnateljsko mjesto PFF-a vezuje se i Sandi Blagonić, istaknuti etnolog i angažirani intelektualac, no do njega do zaključenja broja nismo uspjeli doći.</p>
<p> Međutim pitanje tko će se javiti na natječaj za ravnatelja nacionalnog filmskog festivala i dalje stoji u zraku, ponajviše stoga što smo upoznati kako se većina kandidata za koje se mislilo da će se prijaviti – sada kaže kako su se predomislili. </p>
<p>Saša Brnabić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ovacije za talijanske operne pjevače </p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Pred prepunim gledalištem splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta u ponedjeljak je održan tradicionalni božićni koncert što su ga organizirali Grad Split i »Sobodna Dalmacija«. Nakon što je prošle godine maestro Vjekoslav Šutej doveo čuvenog baritona Lea Nuccija, za ovogodišnje božićne blagdane Splićane je obradovao gostovanjem pjevačko-bračnog para, sopranistice Francesce Patane i baritona Marca Chingarija. </p>
<p>Ovacije publike pratile su cijeli nastup talijanskih pjevačkih zvijezda koje su u repertoar uvrstile popularne duete poput Leonore i Lune iz »Trubadura« te Abigaile i Nabucca iz »Nabucca«. Program su obogatili i izvedbama arija iz Verdijeve »Moći sudbine«, »Rigoletta«, Puccinijeve »Tosce«, Bizetove »Carmen«, Leoncavallovih »Pagliaccija«, Mascagnijeve »Cavalerije rusticane« i drugih opera. Posebno oduševljenje izazvala je nadahnuta interpretacija »Tihe noći« na hrvatskom jeziku. </p>
<p>Maestro Ivan Repušić još jednom je potvrdio status jednog od najboljih domaćih mladih dirigenata, a oduševljenje koncertom nije krio ni gradonačelnik Splita Zvonimir Puljić koji je zahvalio solistima, splitskom zboru i orkestru na izvanrednoj glazbenoj večeri. [M.Jurković]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Stvaralačkih sedamdeset pet</p>
<p>S pedeset smo premladi, sa sto, tri točkice, stoga je sedamdeset i peta uistinu prava obljetnica za obilježavanje nečijega stvaralačkoga puta, našalila se Koraljka Kos, zamjenica tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU, pozdravivši u ponedjeljak u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma skladatelje Anđelka Klobučara i Rubena Radicu, u povodu čijih su 75 godina života HAZU i Muzička akademija organizirali svečani koncert.</p>
<p>Gudački ansambl studenata i profesora Muzičke akademije pod ravnanjem Pavla Dešpalja, Akademski duhački kvintet, Zagrebački gitarski trio te solisti Tamara Coha-Mandić, flauta, Igor Lešnik, marimbafon, Damir Gregurić, glasovir, zatim flautistica Ana Benić i gitarist Darko Petrinjak, zajedničkim su snagama glazbeno uljepšali svečanost. </p>
<p>A izveli su Klobučarev Prvi duhački kvintet te Koncert za gitaru i gudače te Radičine »Tri sonetne bagate le«, za instrumentalni sestet te »Varijacije za flautu i 11 gudača«.</p>
<p>Interpretacije su u prosjeku bile na solidnoj razini, nešto više u korist već afirmiranih glazbenika, dok studente očekuje još mnogo vježbanja kako bi postigli potrebnu razinu sviračke kvalitete. </p>
<p>Stvaralački opusi Klobučara i Radice značajno se razlikuju s obzirom na pristup glazbenomu materijalu, na promišljanje koje vodi konačnomu rezultatu, ali i s obzirom na opseg i strukturalne karakteristike opusa. </p>
<p>No, nesumnjivo je riječ o suptilnim glazbenim misliocima koji su uvelike obilježili, te još uvijek značajno obilježavaju suvremenu povijest hrvatske glazbe. Da ne spominjemo koliki je broj studenata prošao kroz njihove učionice te se imao prilike okoristiti njihovim bogatim iskustvom i glazbeničkim znanjem. </p>
<p>Mirta Špoljarić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Otvorena izložba Dušana Džamonje</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Dušan Džamonja ne posustaje! Kipar koji je obilježio 20. stoljeće i u novo tisućljeće ulazi s crtežima i prostornim instalacijama što mijenjaju jezik likovnosti. Izložba što je u utorak na večer otvorena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika stoga je prava svečanost hrvatske kulture uoči Božića.</p>
<p>Štoviše, rijetko koji je zagrebački umjetnik uspio ispuniti prostore Džamije djelima nastalima samo u dvije godine. Jedini hrvatski umjetnik koji je doživio da ga Gulio Carlo Argan proglasi »najvećim simbolistom našeg vremena«, arhitekt sklon smionim vizijama, koje su prije nekoliko godina fascinirale publiku Britanskog kraljevskog društva arhitekata, upravo u crtežima razvija svoju skulptorsku misao.</p>
<p> U nizovima velikih crteža ili »ekrana«, kako je na otvorenju izložbe istaknuo povjesničar umjetnosti Darko Glavan, Džamonja demonstrira sustavnost u razvijanju novih plastičkih koncepata baš kao što u sadrenoj instalaciji postavljenoj u kružnoj dvorani ne prekida »pupčanu svezu između crteža i trodimenzionalnih ostvarenja«. Izložbu je izvanredno postavio umjetnikov sin Fedor Džamonja, a otvorenju su nazočili predsjednik HDLU-a Vatroslav Kuliš i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. [Marina Tenžera]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="27">
<p>I oslabljene Talijanke prejake</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rezervna postava s kojom je u Zagreb doputovao talijanski Foppapedretti omogućila je odbojkašicama Mladosti da osvoje najveći broj poena u Ligi prvakinja ove sezone. Međutim, ni to nije bilo dovoljno za osvajanje seta, talijanske su prvakinje pobijedile sa 3-0 (25-12, 25-21, 25-18). </p>
<p>U Foppapedrettiju su očito procijenili da im od mladostašica ne prijeti nikakva opasnost, pa je u Dom odbojke Bojana Stranića došlo samo osam igračica. Odmor su dobile najveće klupske zvijezde Francesca Piccinini, Angelina Grün i Eleonora Lo Bianco, jedino je naša Maja Poljak došla igrati protiv nekadašnjeg kluba. </p>
<p>Uz nju je bila i druga hrvatska reprezentativka u redovima kluba iz Bergama Katarina Barun. Nakon prvog seta za zaborav, Zagrepčanke su se u drugom ipak trgnule, imale su lijepu priliku uhvatiti svoj prvi ovosezonski set u najjačem europskom natjecanju. Vodile su sa 16-12, ali nisu izdržale. U trećem su se setu držale do 16-16, a onda su Talijanke još jednom ubacile u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i zaključile priču.</p>
<p>»Nadala sam se da ćemo gošćama barem malo zagorčati život, ali dokle god radimo početničke pogreške, nećemo ništa postići«, kazala je kapetanica Mladosti Diana Reščić.</p>
<p>MLADOST - FOPPAPEDRETTI 0-3 (12-25, 21-25, 18-25)</p>
<p>MLADOST: Malević (L), Bečić 10, Janković 4, Kalapač 0, Zahora 4, Reščić 4, Solomun 2, Čutuk, Ščerbakova 0, Magdić 5, Rendulić 5, Rajković.</p>
<p>FOPPAPEDRETTI: Ortolani 5, Croce (L), Gujska 4, Barazza 8, Barun 19, Sorokaite 13, Paggi 2, Poljak 10.</p>
<p>Redoslijed, skupina D: Bergamo 8, Tenerife 5 (-1), Kalisz 4 (-1), Mladost 4. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bilić ima razloga za smijeh </p>
<p>Bilić uživa u plodovima svog rada i rezultatima vrste koja je na najnovijoj Fifinoj ljestvici visoko plasirana, na 15. mjestu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Predblagdansko ozračje u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS) dodatno je uveličano posjetom izbornika Slavena Bilića, koji se u utorak nasmiješen pojavio pred novinarima. Kako i ne bi, kad još uvijek prima čestitke za sjajne nastupe reprezentacije u kvalifikacijama za EP 2006. godine, a nova Fifina ljestvica donijela je Hrvatskoj sjajan rezultat - 15. mjesto na svijetu. </p>
<p>Prigodna konferencija za novinare iskorištena je i za promociju Nogometne enciklopedije, novog izdanja kuće Znanje, kojoj je predgovor napisao Slaven Bilić. </p>
<p>»Istina da je pauza u nastupima, no za nas je to radni predah. Cijeli stručni stožer i dalje je u komunikaciji sa svim stalnim i potencijalnim reprezentativcima. S većinom komuniciramo telefonom, a osobno sam bio u Torinu kod Tudora i Roberta Kovača, u Kijevu kod Sablića te u Donjecku kod Pletikose i Srne. Ne smijemo gubiti vrijeme, jer je već početkom veljače prijateljski ogled protiv Norveške, a u ožujku kvalifikacijski sraz protiv Makedonije. Nama je bitno da smo se u dosadašnjem dijelu kvalifikacija napunili samopouzdanjem i pozitivnom energijom, pa možete biti sigurni da ćemo i dalje biti koncentrirani na putu do konačnog uspjeha«, kazao je Bilić, a član stručnog stožera Nikola Jurčević poentirao: </p>
<p>»Krasno je čekati blagdane u ovakvom raspoloženju, rezultati koji su iza nas daju nam puno pravo na sreću.« </p>
<p>Na pitanje čime je najzadovoljniji u dosadašnjem dijelu mandata, Bilić je bez razmišljanja odgovorio: </p>
<p>»Činjenica da smo skupili jezgru od 20-25 igrača, koji u svakom trenutku mogu kvalitetno uskočiti. Dosad to u reprezentaciji nije bila praksa. Svaki igrač može odraditi svoju ulogu, bez da se primijeti ičiji nedostatak. Nemamo više tanak fond igrača, sada brinemo slatke brige.« </p>
<p>Riječi predsjednika HNS-a Vlatka Markovića kako plasman na europsku smotru za dvije godine u Austriji predstavlja pitanje života ili smrti nije opterećenje za Bilića. </p>
<p>»Svjestan sam svih očekivanja i ne bježim od odgovornosti. Protiv toga se borim radom i disciplinom u reprezentaciji, što je jamac napretka. Cilj je zadan i prihvaćen«, kaže Bilić, koji je na kraju komentirao većinu izbora nogometaša godine u kojima je pobijedio talijanski obrambeni nogometaš Cannavaro. </p>
<p>»Po mom je mišljenju bilo boljih igrača, ali isto se tako može reći da je svjetska smotra najbitnjia, a Cannavaro je baš u Njemačkoj bio fenomenalan.« </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagrebački nogometni talent nije nestao</p>
<p>Jozić je u Maksimiru već dva mjeseca i pritom, dakako, nije gubio vrijeme</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Stvoriti sustav u kojem talentirani nogometaši ne mogu propasti, sustav u kojem će proizvodnja igrača ići bržim ritmom, u kojem će treneri imati prostora i za vlastite pokuse te sustav koji podrazumijeva selektivan proces podijeljen u tri osnovna segmenta: dobne kategorije od 8 do 11, od 12 do 15 te od 16 do 18 godina. To je sažetak dugotrajnog inauguralnog izlaganja Mirka Jozića, novog direktora Dinamove Omladinske škole, koje je predstavio klupskom Izvršnom odboru, a potom i medijima. </p>
<p>Bivši je izbornik hrvatske reprezentacije najveći dio svoga dosadašnjeg iznimno uspješnoga radnog opusa posvetio upravo radu s mladima i Dinamov mu je dopredsjednik Zdravko Mamić povjerio i maksimirski »inkubator«. Štoviše, to nam se čini jednim od pametnijih Mamićevih poteza otkako je zakoračio u Maksimir. </p>
<p>»Ne počinjemo od samoga početka, ima ovdje već puno kvalitetnih stvari. Naša je ideja stvarati i igrače i trenere. Uostalom, i ja sam rastao uz Antu Biću Mladinića, Ivana Đalmu Markovića... i moja je uloga sada biti učitelj i trenerima i igračima. Ima dosta mladih i neiskusnih trenera, ali s dosta predznanja. Moramo im pomoći da to što prije pretvore u znanje, omogućiti im da otvore sve ventile u svojoj kreativnosti... Pritom moramo poštivati njihovu pamet i svakom čovjeku otvoriti vrata. Svatko je vrijedan pažnje«, naglasio je Jozić. </p>
<p>Na službenu će dužnost stupiti tek u siječnju, no u Maksimiru je već dva mjeseca i pritom, dakako, nije gubio vrijeme. Naprotiv. </p>
<p>»Ta sam dva mjeseca posvetio onome što smatram vrlo značajnim - tražim informacije i istraživanja. Razgovarao sam s najboljim i najutjecajnim djelatnicima iz hrvatskog i zagrebačkog nogometa, sa svakim sjedio najmanje sat vremena... Skupljao sam, dakle, informacije iz prve ruke - informacije o načinu rada, o odnosima, strukturi, povezanosti po vertikali, metodama, sadržaju... Ponegdje valja promijeniti sadržaj, negdje odnose... Dinamo mora biti motor i promotor zagrebačkog nogometa. Danas možda to nije u mjeri u kojoj bi morao biti. U Zagrebu postoji nekoliko nogometnih centara - Dinamo, Zagreb, Hrvatski dragovoljac... Moramo naći način kako sve to oplemeniti, omogućiti da ti centri funkcioniraju u suštinskoj ideji - da budu sito i rešeto zagrebačkog nogometa. Primjerice, u Maksimiru gravitira deset osnovnih škola, a u Zagrebu ih je 90. Uvjeravam vas da nije nestao onaj poznati zagrebački nogometni talent, jednostavno moramo redovito obilaziti te škole«, dodao je Jozić. </p>
<p>Dinamov stručni selektivni proces kani podijeliti u tri osnovna segmenta, a pritom ponajprije misli na dobne kategorije. </p>
<p>»Posebno je bitan rad s djecom od 8 do 11 godina. Djetetu je najbitnija igra, a ne tehnika, taktika i kondicija. Natjecanje moraš prilagoditi djetetu, a ne dijete natjecanju. Na onoj drugoj razini, kod djece od 12 do 15 godina, već se valja posvetiti i elementarnoj tehnici te osnovama taktike. U razdoblju od 16 do 18 godina, kad su ti mladići već nadomak prve momčadi, slijedi brušenje dijamanta kroz individualni rad«, pojasnio je Jozić. </p>
<p>Pritom će reorganizirati i trenersku platformu. Zasad ne namjerava angažirati nove stručnjake, već iz sadašnjeg kadra izvući ono najbolje. </p>
<p>»Proizvodnja mora ići bržim ritmom i talenti nam ne smiju propadati. Svaki trener će imati mogućnost razviti svoju osobnost u radu, imati prostor za eksperimente, ali poštivajući osnovne principe u kriterijima, metodama, sadržaju... Neka u tom prostoru pronađu mogućnost i za pokuse«, zaključio je Jozić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hertha i Stuttgart u četvrtfinalu </p>
<p>BERLIN</p>
<p> – Rezultati susreta osmine finala Njemačkog kupa: VfL Osnabrück (III) – Hertha Berlin BSC 0-3, Bochum – Stuttgart 1-4, Eintracht Frankfurt – FC Köln (II) 3-1 (1-1, produžetak), FC Nürnberg – Unterhaching (II) 2-1 (00 penali). [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Od tučnjave do pobjede </p>
<p>Gordan Giriček nije imao svoju večer, za 10 minuta postigao je tek tri poena za Utah </p>
<p>NEW YORK</p>
<p> – Bez četvorice suspendiranih igrača nakon velike tučnjave s Denver Nuggetsima (Robinson, Collins, Jeffries, James), NBA momčad New York Knicksa uspjela je u produžetku pobijediti Utah rezultatom 97-96. Slavlje je tim veće, jer su Knicksi gubili i sa 16 poena razlike. </p>
<p>Pobjedu oslabljenim Knicksima donio je Stephon Marbury (29 poena, osam asistencija) košem u posljednjoj sekundi. Goste iz Utaha predvodili su Deron Williams i Carlos Boozer sa po 23 poena. Hrvatski košarkaš Gordan Giriček nije imao svoju večer. Za 10 je minuta postigao tek tri poena, (šut 1-7, slobodna bacanja 1-1). </p>
<p>Dramatično je bilo i u Memphisu, gdje je domaćin nakon dva produžetka svladao Seattle sa 134-126. Bivši cibos Chucky Atkins tricom je »grizlijima« izborio drugi produžetak te do kraja utakmice prikupio 28 koševa. </p>
<p>»Odmah sam znao da će ući. Svaki šuter, čim ispuca loptu, zna hoće li ona ući ili će promašiti koš«, kazao je nekadašnji ljubimac tribina u Draženovu domu. </p>
<p>New Jersey je protiv Golden Statea (105-97) upisao 10. pobjedu sezone, a susret je obilježio Jason Kidd, upisavši 81. »triple-double« u karijeri (10 poena, 11 skokova i 12 asistencija). Prvi je strijelac u redovima bio Nenad Krstić s 26 poena i 14 skokova. </p>
<p>• Rezultati: Miami - Oklahoma City 110-99, New York - Utah (Giriček - 10 minuta, 3 poena) 97-96 (produžetak), New Jersey - Golden State 105-97, Memphis - Seattle 134-126 (produžetak), Denver - Washington 117-108, Dallas - Sacramento 109-91. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Šurbekov izbor je loša usluga sportu</p>
<p>Od famozne Skupštine džudaškog saveza skoro se sve sporne skupštine u našem sportu odvijaju i raspliću prema istom obrascu: gimnastički savez, Zagrebački košarkaški savez, HSTS...</p>
<p>Tri dana nakon što je na Izvanrednoj skupštini Dragutin Šurbek izabran za novog predsjednika Hrvatskoga stolnoteniskog saveza, bivši predsjednik Ivo-Goran Munivrana ostavlja dojam osobe kojoj je žao što već odavno nije digla ruke od svega. </p>
<p> »Neosporno je da sam predugo ostao na mjestu predsjednika HSTS-a. No, ostao sam zbog predstojećeg Svjetskog prvenstva u Zagrebu i - pogriješio! Na kraju karijere proglašava me se kriminalcem i propalicom, a ovi drugi su, eto, korifeji hrvatskog sporta«, kaže Munivrana. Ovi drugi su, dakako, Dragutin Šurbek i svi oni, znani i neznani, koji stoje iza njegove kandidature, a o njima bivši predsjednik kaže: </p>
<p>»Mislim da je njihovim dolaskom napravljena loša usluga sportu i društvu. Šurbek je na komadu papira sazvao Izvanrednu skupštinu, na kojoj su o dotad neviđenom izmijenjenom Statutu odlučivali ljudi koji nisu čak ni iz stolnog tenisa i koji su glasovali s punomoćima.« </p>
<p>• Možete li to malo pojasniti? </p>
<p>»Na nedjeljnoj Skupštini bio je čak 21 delegat koji je glasao na osnovu punomoći. To su, uglavnom, bili ljudi koji su zbog kupovanja, ucjena i prijetnji (nema glasa, nema dotacija!) glasovali za Šurbeka. Bilo je to vrlo šareno društvo, od trenera i vozača, do ljudi iz odbojke na pijesku. </p>
<p>Bila su tu čak i dva moja čovjeka koja su išla glasati samo da bi dobili dva stola za svoj klub. Bili, glasovali, uzeli stolove i na nekim drugim izborima bi svoj glas dali meni.« </p>
<p>• Zbog svega navedenoga posljednju riječ moraju dati zagrebački Ured za opću upravu (zapisnik) i Hrvatski olimpijski odbor (Statut). Kakve su vaše prognoze? </p>
<p>»Grad još ni za onu prvu skupštinu nije izdao rješenje, a naravno da nije kad je sve bilo nelegalno. Ako, što vjerujem da hoće, za obje skupštine stigne pozitivno rješenje, slijedi naša tužba Upravnom sudu. Statut na HOO-u neće lako proći ako je u njemu članak o javnom glasovanju na skupštini. Znamo svi koji su oblik demokracije javna glasovanja. No, Šurbekova se garnitura najviše boji tajnog glasovanja.« </p>
<p>• Zašto mislite da će Ured za opću upravu sve to ameovati? </p>
<p>»Zato što se od famozne Skupšine džudaškog saveza skoro sve sporne skupštine u hrvatskom sportu odvijaju i raspliću prema istom obrascu. U tom je slučaju referentica koja je osporila proceduru poslana na godišnji odmor, a njezina je zamjenica to naknadno legalizirala. Nakon toga sve se odvija na isti način: Hrvatski gimnastički savez, Zagrebački košarkaški savez, Hrvatski stolnoteniski savez...«</p>
<p>Nijedan Šurbekov igrač nije među 30 u Hrvatskoj </p>
<p>»Nedavno je na nekoj internetskoj stranici Šurbek rekao da je za mog mandata počinjen genocid nad hrvatskim stolnim tenisom. Pa, evo kako izgleda taj genocid: </p>
<p> - nikad nismo nikome ostali dužni, </p>
<p> - svi projekti su nam prošli,</p>
<p> - osvojeno je 40 seniorskih, juniorskih i kadetskih medalja,</p>
<p> - dobili smo Pro Tour, Europsko i Svjetsko prvenstvo, bez kojih bi zanimanje za stolni tenis potpuno opalo i ne bi ga nikad bilo na TV-ekranima,</p>
<p> - broj klubova je s 30 narastao na 85, iako mi prigovaraju da ne vodim brigu o domaćem stolnom tenisu. </p>
<p>Zanimljivo je da mi ovo za domaći stolni tenis prigovara upravo Šurbek, koji je bio dopredsjednik HSTS-a zadužen za domaća pitanja i koji je već sedam godina profesionalni trener čiji nijedan igrač nije među 30 u Hrvatskoj«, kaže Munivrana. </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mancuso najbrža u spustu </p>
<p>VAL D'ISERE</p>
<p> – Amerikanka Julia Mancuso, inače veleslalomska olimpijska prvakinja, u Val d'Isereu je ostvarila premijernu pobjedu u ovoj sezoni. Pobijedila je u spustu ispred »kraljice brzine« Renate Götschl i vodeće ove sezone Kildow. Korak po korak sve je bliže dobrim rezultatima Šveđanka Anja Pärson. Inače, tijekom ovog spusta dogodio se težak pad za Talijanku Nadiju Fanchini, prilikom čega je ozlijedila koljeno i dobila lakši potres mozga. </p>
<p>• Rezultati, spust: 1. Mancuso (SAD) 1:38.93, 2. Götschl (Aut) +0.43, 3. Kildow (SAD) +0.54, 4. Pärson (Šve) +0.65, 5. Jacquemod (Fra) +1.52...</p>
<p>redoslijed, spust: 1. Kildow (SAD) 240, 2. Götschl (Aut) 175, 3. Riesch (Njem) 132... </p>
<p>ukupni redoslijed: 1. Hosp (Aut) 421, 2. Götschl (Aut) 391, 3. Schild (Aut) 377, 4. Kildow (SAD) 335, 5. Zettel (Aut) 310... [S. K.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Smrtna kazna bugarskim sestrama </p>
<p>Smrtna presuda izazvala je osudu međunarodne zajednice</p>
<p>TRIPOLI</p>
<p> - Pet bugarskih medicinskih sestara i jedan palestinski liječnik kojima se u Libiji sudilo pod optužbom da su nekoliko stotina djece namjerno zarazili virusom HIV-a osuđeni su u utorak na smrt. Presudom je zaključeno ponovljeno suđenje stranim medicinskim radnicima koji su i u prvom procesu, održanom 2004. proglašeni krivima i osuđeni na smrt strijeljanjem. Vrhovni je sud međutim prošle godine poništio presudu zbog nespecificiranih proceduralnih pogrešaka i naredio ponavljanje postupka. </p>
<p>Šestero optuženih odbacuju tvrdnje da su tijekom devedesetih u bolnici u Benghaziju namjerno zarazili 426 djece, od kojih je 50 već umrlo od AIDS-a. Njihov odvjetnik, prenose agencije, već je najavio podnošenje žalbe na presudu. Slučaj bugarskih medicinskih sestara krajnje je politiziran: analitičari napominju da bi smrtna kazna mogla spriječiti poboljšavanje odnosa sa Zapadom te je upravo zbog toga moguć nekakav kompromis kojim bi se šestero optuženih ostavilo na životu. </p>
<p>Slučaj je značajno usporio približavanje Libije Zapadu nakon desetljeća međunarodne izolacije te zemlje, te se stoga nagađa da će šef države, pukovnik Moamar Gadafi pronaći način da oslobodi osuđene strane medicinske radnike. </p>
<p>Upućeni podsjećaju da bi smrtnu presudu Libija mogla koristiti kako bi ojačala svoj položaj u pregovorima o financijskoj odšteti obiteljima zaraženih. Službeni je Tripoli naime zatražio 10 milijuna eura za obitelj svakog zaraženog djeteta. Bugarska i njezini saveznici odbacili su taj zahtjev s opravdanjem da bi to bilo jednako priznanju krivnje, ali su ponudili osnivanje fonda iz kojega bi se financiralo liječenje djece u europskim bolnicama. </p>
<p> Smrtna presuda stranim medicinskim radnicima izazvala je osudu međunarodne zajednice: prva reakcija stigla je naravno iz Sofije, ali su izrečenu presudu kritizirali i Europska unija i Amnesty International. Službeni Washington je i prije objave presude izrazio uvjerenje da optuženi nisu krivi za ono što im se stavlja na teret. Međunarodna udruga medicinskih sestara kao i Svjetska medicinska udruga kritizirali su odluku suda, navodeći da su takvom presudom zanemareni svi dokazi koji su izneseni u postupku - uključujući i svjedočenja drugih liječnika da su djeca bila zaražena prije nego što je šestero optuženih stiglo u benghazijsku bolnicu. Reakcija stručnih udruga u skladu je s tumačenjem nekih zapadnih liječnika koji smatraju da su nemar i loša higijena u libijskim bolnicama pravi krivci za zarazu djece, a da su optuženi stranci zapravo »žrtveni jarci« na koje bi se trebao usmjeriti golemi gnjev javnosti. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Indija - najvažniji saveznik SAD-a na Dalekom istoku</p>
<p>Ovaj zakon će Indiji omogućiti »praktično sve«, dok se od manje važnih saveznika i dalje traži apsolutno poštivanje NPT-a</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Pomažući Indiji da proširi svoju sigurnu nuklearnu energiju, ovaj zakon postavlja temelj novom strateškom partnerstvu između naših dviju zemalja«, rekao je američki predsjednik George Bush prilikom potpisivanja kongresne legislative. </p>
<p>Sve to bi trebalo omogućiti smanjenje indijskih potreba za fosilnim gorivom i time umanjiti pritisak na globalno tržište. Indija je peti svjetski potrošač ovih goriva. </p>
<p>No, osim gospodarskih interesa, Amerika u Indiji sve više vidi mogućeg najvažnijeg globalnog saveznika u regiji Srednje i Daleke Azije, u tihoj ali očito sve izraženijoj kompeticiji s Kinom. Uoči potpisivanja zakona, Nicholas Burns, podtajnik u State Departmentu izričito je uvjeravao sumnjičave novinare da se ovim činom Kina »ne pokušava staviti pod kontrolu«.</p>
<p>Ovaj zakon će Indiji omogućiti »praktično sve«, dok se od drugih, manje važnih saveznika, ili naravno onih sa liste neprijatelja i dalje tražiti apsolutna lojalnost prema Dogovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Washington je čak i prema ocjeni domaćih analitičara ovime iskoračio na teren na kome bi mogao uknjižiti nekoliko negativnih poena kod saveznika kao što je Pakistan. </p>
<p>Busheva administracija, ovim je zakonom ipak uknjižila značajnu diplomatsku pobjedu na karti globalnih američkih interesa, posebno važnu i zbog kontinuirano negativnih ocjena oko Iraka.</p>
<p>Zapravo, u Americi je malo ravnodušnih zbog ove popustljivosti prema Indiji. Posebno kad se zna da New Delhi demonstrativno odbija potpisati NPT. Neki američki novinari rekli su kako je Bush, ovim potezom pera praktično »napravio rupu u NPT-u« koji će sad pokušati eskivirati i neki drugi. Drugi američki mediji konstatirali su da je Indija nagrađena za neposluh, te da bi to moglo postati pravilo ponašanja u skoroj budućnosti. </p>
<p>Zastupnički dom i Senat, s ogromnom su većinom glasali za ovaj zakon u korist Indije za koju se naglašava da je najveća svjetska demokracija.</p>
<p>Načelno, ovaj zakon dopušta civilnu nuklearnu trgovinu u zamjenu za punu transparentnost i kontrolu 14 mirnodopskih nuklearnih postrojenja u Indiji. Bijela kuća se i na to i poziva opravdavajući ova potez. Međutim, američki novinari podsjećaju kako će osam indijskih vojnih nuklearnih postrojenja ostati bez ikakve inspekcije. </p>
<p>Američki nuklearni stručnjaci su još proljetos upozorili kako je Indija i prije varala koristeći nuklearno gorivo sa Zapada, te neke rezervne dijelove, poglavito iz Kanade, za razvijanje vojnog nuklearnog programa. Neki čak misle da će Bijela kuća zažmiriti na jedno oko ako se to ponovi, iz sasvim shvatljivih, regionalnih strateških razloga.</p>
<p>Erol Avdović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Amerika odbacila prijedloge Pyongyanga</p>
<p>Prvi dan šesterostranih pregovora o sjevernokorejskom nuklearnom programu koji se održavaju u Pekingu protekao je uglavnom u iznošenju zahtjeva služenog Pyongyanga i američkom protivljenju svemu što je stavljeno na pregovarački stol. </p>
<p>Sjeverna Koreja je zatražila da je se u pregovorima tretira kao punopravnu nuklearnu silu. Uz to je naglasila da je spremna odustati od gradnje drugog atomskog reaktora te zaustaviti rad prvoga ako dobije međunarodnu pomoć za razvoj drugih izvora energije. Pyongyang traži i da se ukinu dosadašnje sankcije koje su uvedene odlukom Vijeća sigurnosti te da Sjedinjene Američke Države prekinu blokadu financijskih tokova iz inozemstva spram Sjeverne Koreje. Pyongyang očekuje također da mu se omogući nabavka lijekova, hrane i drugih potrepština po povoljnim uvjetima i uz odgovarajuće kreditne aranžmane. </p>
<p>SAD odbacio je iznesene prijedloge i zahtjeve upozorivši Sjevernu Koreju kako joj istječe vrijeme te da mora rastaviti svoje nuklearno naoružanje i postrojenja i prekinuti pokuse jer će se u protivnom suočiti sa dodatnim sankcijama i još jačom međunarodnom izolacijom. </p>
<p>Ipak, Christopher Hill, glavni američki pregovarač, tvrdi da je umjereni optimista te da vjeruje kako će u nastavku pregovora biti postignuti neki pomaci. Sjedinjene Američke Države očekuju da će na tim pregovorima dobiti podršku Japana i Južne Koreje koji su najzabrinutiji razvojem sjevernokorejskog nuklearnog programa. </p>
<p>Kina i Rusija koje također sudjeluju u pregovorima i do sada su bile skeptične spram drastičnih sankcija prema Sjevernoj Koreji smatrajući da se političkim pregovorima može postići mnogo više. Ipak, delegacije koje su se okupile u Pekingu nemaju mandat za prihvaćanje nekih konačnih rješenja. Ako bude postignut nekakav dogovor on bi morao biti potvrđen u vladama šest zemalja te prihvaćen od međunarodne zajednice odnosno UN-a i Vijeća sigurnosti. </p>
<p>Pregovori u Pekingu odvijaju se u vrijeme kad SAD razvija upravo na planu nuklearne tehnologije sve bolje odnose s Indijom pa bi to moglo u nastavku pregovora predstavljati svojevrstan kamen spoticanja. </p>
<p>Aleksandar Milošević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hillary Clinton odbila susret sa Segolene Royal</p>
<p>Iako su mnogi očekivali međusobnu podršku Hillary Clinton i Segolene Royal, politika se pokazala jačom od zajedničke borbe u muškom svijetu. Segolene Royal, socijalistička kandidatkinja na predsjedničkim izborima u Francuskoj otkazala je put u Sjedinjene Države nakon što je saznala da ju senatorica i moguća kandidatkinja na američkim izborima Hillary Clinton, naprosto ne želi vidjeti. </p>
<p>»Hillary, čija kandidatura još nije sigurna, mora biti vrlo oprezna i ne može si dopustiti niti jedan krivi potez. Ona ne želi da ju se povezuje s Royalinim nedavnim izjavama jer to ne bi bilo dobro za njezin imidž«, prenosi francuski dnevni list Le Parisien izjavu savjetnika Hillary Clinton. </p>
<p>Nedavne izjave odnose se na njezin posjet Srednjem istoku gdje je tek dan kasnije osudila izjavu Hezbollahovog političara Ali Ammara koji je pred njom izraelsku okupaciju usporedio s nacizmom. Uz to, mnogi su tražili da objasni svoju poziciju nakon što je ispalo da se slaže s Ammarom koji je američku vanjsku politiku ocijenio »bezgraničnim ludilom«. Kako su Clintonovi vrlo popularni u Francuskoj, mnogi drže da bi susret Hillary i Segolene mnogo značio za predsjedničku kampanju Francuskinje.</p>
<p> No isto tako, njezini kontakti s Hezbollahom ne bi dobro prošli među demokratskim pristašama Hillary Clinton. Bit će zanimljivo vidjeti kakav će stav prema Sjedinjenim Državama zauzeti Royal, ako zaista postane prva predsjednica Francuske. Već je izjavila da bi suradnja s SAD-om bila mnogo lakša ako demokrati osvoje vlast, no isto tako je napomenula da bi snažna Europska unija trebala biti uteg na vazi sa Sjedinjenim Državama. [R.D./Reuters]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Kad su naše bake i prabake bile djeca vesela</p>
<p>Muzealci su prikazali u što se djecu odijevalo, čime su se igrala, kojim su se igrama veselila i u kojim su običajima sudjelovala zajedno s odraslima</p>
<p>SLAVONSKI BROD</p>
<p> – Dijete i njegov svijet u tradicijskoj kulturi brodskog Posavlja tema je u ponedjeljak otvorene izložbe »Mi smo djeca vesela« etnologa Muzeja brodskog Posavlja prof. Zvonimira Toldija. </p>
<p>Urbana kultura kojom je danas prožeto i selo u zaborav je potisnula nekadašnje narodne običaje i dječje igre, materijalnu i duhovnu tradicijsku kulturu. Vrijeme, kada su svi imali malo, ali zato puno vremena jedni za druge, kada su djeca zajedno s odraslima sudjelovala u običajima, poput lucijaša, betlemaša, kićenju bunara..., nepovratno je prošlo. </p>
<p>U pokušaju da barem na trenutak vrati mirise djetinjstva, zajedničkih igara i smjeha naših prabaka, baka, pa i majki i očeva prof. Toldi je nakon gotovo tri desetljeća ponovo postavio jedinstvenu etno izložbu u kojoj su prikazane igračke, dječje pokućstvo te dječje narodne nošnje.</p>
<p>Majke i bake naše same su tkale platno, krojile, šivale i ukrašavale dječju odjeću. Novorođenčad se u to vrijeme umatala u platnene pelene, od podugaćka, preko podrukače do donje i gornje krpe te pelena za krstitke i druge svečane prigode, a sve njih imaju priliku vidjeti i posjetitelji ove jedinstvene izložbe. Kao i prvu dječju odjeću od promitaljki, raskoljačica, odnosno »raskoljenih« ili nesašivenih rubinica do rubinica. U rubinicama su i dječaci i djevojčice boravili do pete-šeste godine, a nerijetki su prvu odjeću, nalik onoj odraslih dobivali tek polaskom u školu. Dječaci su tada oblačili gaće i košulju-rubinu, prsluk i hlače, a djevojčice suknje i bluze. </p>
<p> »Novorođenčad su roditelji stavljali u zipke, bešike ili belke, u kojima su se djeca često nosila i u polje, a zaposleni ukućani su nerijetko dijete u bešiki stavili pod krevet kako bi bilo u mraku mirno i spavalo«, pojašnjava prof. Toldi narodne običaje. Velike kolijevke su rađene ili na klinovima ili na oblogama. Osim toga, valjalo je dijete zaštititi od uroka, jer za odlazak liječniku svaki puta nije bilo novca. Stoga su na zipke stavljana ogledalca i mudra slova, a djeci oko ruku crveni končić s pužićima, a bile su obvezne i molitve protiv uroka. </p>
<p>Kad bi dijete poraslo stavljalo se u stalak da bi naučilo stajati, a neki tipovi stalaka nosili su se i u polje. Tu su dakako i hodalice, ali i dječje pokućstvo - male šamlice, stolci ili hoklice, stolovi... </p>
<p>Među najzanimljivim izlošcima svakako su igračke, koje su roditelji ili dide i bake sami pravili, a često su ih zbog jednostavne izrade radila i veća djeca. Praporak obješen na oblutak kolijevke, tikvica koja šušti, sasušena glavica maka, gužva krpice... bile su prve dječje igračke ili zvečke. »Kupovalo se malo igračaka, tek tu i tamo na sajmovima drveni bojani konjići, leptiri i ptice s pomičnim krilima. Inače su igračke pravljene od kestena, žira, kukurozovine i slično«, podsjeća brodski etnolog. Lutke, kitica šarene vune, minijaturno pokućstvo te takve sprave i alatke za obradu zemlje, bile su među najčešćim i najomiljenijim igračkama mališana s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Sve to posjetitelji mogu vidjeti u iduća tri mjeseca koliko će izložba »Mi smo djeca vesela« biti otvorena. </p>
<p>Anita Benić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blagdan na vratima</p>
<p>Za božićne i novogodišnje slavlje želimo svoj dom odjenuti u najsvečanije ruho, koje se prostire zaista preko svega, od ulaznih vrata do svake od prostorija. A u blagdansku čaroliju najlakše je ući postavljanjem ukrasna vijenca na ulazna vrata. Može, dakako, biti kupovan, izrađen od prirodnih ili umjetnih materijala, sasvim svejedno, jer je njegova svrha da nas i naše goste uvede u blagdansko ozračje i raspoloženje. Privlačnost tih vijenaca je i u tome što se mogu objesiti i na bilo koji zid u stanu, i što će ondje, uz još pokoji ukras, svijećnjak i obiteljske fotografije u lijepim okvirima i slično, stvoriti jednako svečan ugođaj, kako to uvijek uspijeva okićenom drvcu ili pažljivo postavljenom stolu za jelo.</p>
<p>Nađete li dovoljno vremena, predlažemo da vijenac izradite sami, i to od okruglog žičanog okvira promjera 35 centimetara (ili više), mahovine, grančica eukaliptusa i staklenih ili plastičnih kuglica i siga, te ukrasne trake (od ripsa, satena ili baršuna). Najprije oko metalnoga okvira rasporedite mahovinu i omotajte je tankom uzicom kako se ne bi izvlačila. Zatim grane eukaliptusa narežite na komade dužine 30 centimetara, pa ih slažite preko mahovine i učvršćujte tankom žicom. Svaki stakleni ili plastičan ukras objesite na komadić trake, a zatim učvrstite na vijenac, nalik na ukras ogrlice. Gotov vijenac istom trakom s kakve vise kuglice objesite na vrata, i uživajte u njemu do iduće godine. [S. Braut]</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Prvi audio portal u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Od ponedjeljka hrvatski virtualni prostor bogatiji je za još jednu web stranicu, ali za razliku od konkurencije, portal www.bang.hr prvi je audio portal u Hrvatskoj. »To znači da su sve vijesti, pokraj tekstualnog, dostupne i u audio obliku što je velika novost u Hrvatskoj«, rekla je Vjesniku urednica portala Silvija Novak. Dodaje kako korisnici putem portala sada uz klasično čitanje vijesti mogu čuti izjave glavnih aktera nekog događaja. Projekt je pokrenula mlada ambiciozna ekipa koja je zanat pekla na radiju, te je njihov portal logičan nastavak koji predstavlja sinergijski spoj onog najboljeg što predstavljaju radio i Internet. </p>
<p>»Pri izradi portala bang.hr iznimno nam je važna bila preglednost tako da su vijesti raspoređene u nekoliko rubrika koje se otvaraju izravno s naslovnice. Rubrike poput vijesti iz Hrvatske, svijeta, crna kronika, sport, kultura, žutilo itd. na kratak, jasan i zanimljiv način donose pregled najvažnijih događanja u zemlji i svijetu, čija audio varijanta omogućuje korisnicima izravan uvid u ono što je na konferencijama za novinare ili, općenito važnijim događanjima, bilo rečeno«, kaže Silvija Novak. [Mislav Nekić]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Umro tata Toma i Jerryja</p>
<p>Legenda hollywoodske industrije crtanih filmova Joseph Barbera, član slavnog tima Hanna- Barbera, umro je u ponedjeljak u 95. godini. Barbera je početkom dvadesetih godina crtao stripove za različite časopise, a animacijom se počeo baviti 1931. godine. Godine 1937. počinje raditi za MGM, te ubrzo u suradnji s Williamom Hannom stvara slavne epizode legendarnih Toma i Jerrya. Godine 1955. godine otvaraju zajednički studio pod nazivom »Hanna-Barbera Studios« i taj je tim zaslužan i za nezaboravne likove medvjeda Jogija, Scooby-Dooa, obitelji Kremenko i Kamenko. [A.L.B.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Košarkaška strast jača od dobi</p>
<p>Na nedavno održanom jubilarnom Dvadesetom košarkaškom turniru u kineskom gradu Suzhou sudjelovalo je 200 momčadi iz svih krajeva zemlje. To je bio dovoljan podatak da pobudi radoznalost ljubitelja tog sporta, ali još više vijest da su na tom maratonskom natjecanju umijeće, snagu i preciznost odmjeravali košarkaši podijeljeni u skupine prema dobi i spolu. Unatoč očekivanju organizatora, ove je godine najviše zanimanja gledatelja bilo za utakmice košarkaških veterana starijih od 65 godina. Iako ti iskusni sportaši nisu između jednog i drugog koša munjevito jurili poput dvostruko mlađih igrača, pokazali su da precizno ubacuju lopte u obruč i da se na njih još može računati, jer je njihova strast za igrom jača od godina. [M.Đ.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Iz Hypo banke oteto milijun kuna</p>
<p>Da se događa nešto neobično primijetila je slučajna prolaznica</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Dvojica maskirnih i naoružanih razbojnika u ponedjeljak su iz poslovnice Hypo-Alpe-Adria banke, u Škorpikovoj ulici, kako doznajemo iz izvora bliskih policiji, odnijeli milijun kuna.</p>
<p>Kako smo doznali u PU zagrebačkoj, razbojnici su bili maskirani sunčanim naočalama, kapama šiltericama i šalovima. Kada je 27-godišnji zaštitar »Sokol Marića« izašao u dvorišni prostor zgrade, napali su ga i ugurali nazad u hodnik zgrade, gdje su već bile dvije zaposlenice banke. Prijeteći pištoljima, natjerali su djelatnice banke da ponovno otvore vrata poslovnice, da bi ih potom nasilno ugurali unutra. Pod stalnim prijetnjama uperenih pištolja, natjerali su ih da otvore prostoriju u kojoj se nalazi novac. </p>
<p>Kada su pokupili novac, zaštitara i djelatnice su vezali i tako ih ostavili u poslovnici, a prije odlaska navodno su i zaključali ulazna vrata. Da se događa nešto neobično oko prostora banke, primijetila je slučajna prolaznica, a o svojim sumnja obavijestila je policiju. I dalje se intenzivno traga za osobama koje odgovaraju opisu pljačkaša, no provjeravaju se i sve osobe za koje se procjenjuje da bi mogle imati veze s ovom pljačkom.</p>
<p>Zvonimir Kosinjski, Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Eksploziv pod automobil profesorice </p>
<p>Samo noć ranije Osječane šokiralo brutalno »mafijaško« ubojstvo </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> - Snažna eksplozija uznemirila je u ponedjeljak oko 22,25 stanovnike osječkog Donjeg grada, a ubrzo je utvrđeno da se eksplozija dogodila na Trgu Bana Josipa Jelačića te da je oštećen automobil marke »citroën C4«. </p>
<p>U šturom policijskom priopćenju stoji tek da se dogodila eksplozije na osobnom automobilu osječkih registracijskih oznaka, u vlasništvu četrdesetosmogodišnje Osječanke. Također se navodi da u eksploziji nije bilo ozlijeđenih, ali da je vozilo znatno oštećeno. </p>
<p>S obzirom da je samo noć ranije Osječane šokiralo brutalno ubojstvo u samom centru grada, kada je pred restoranom »Bonus« s tri hica u glavu ubijen Samir Nukić, mnogi su i eksploziju povezali s tim pa se ubrzo gradom proširila priča da je riječ o »ratu u osječkom podzemlju«. No, ta dva slučaja, prema svemu sudeći, nemaju ništa zajedničko. </p>
<p>Naime, iako policija 'šuti', neslužbeno doznajemo kako je oštećeni automobil, pod koji je bila postavljena eksplozivna naprava, u vlasništvu profesorice statistike na Pravnom fakultetu u O sijeku Nihade Mujić. </p>
<p>Tko je postavio eksplozivnu napravu profesorici pod automobil i je li riječ o nekom nezadovoljnom studentu, jer je ona inače poznata kao vrlo stroga i zahtjevna, tek se treba utvrditi. Profesorica Mujić nije bila u utorak dostupna za izjave.</p>
<p>Policija je još izvijestila da se kriminalistička obrada i potraga za počiniteljem nastavlja te da je vozilo nakon očevida prevezeno u dvorište osječko-baranjske Policijske uprave radi daljnjih vještačenja. </p>
<p>Maja Sajler Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prijetio da će mu iščupati glavu </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Suđenje Goranu Obradoviću-Pišti (44), vlasniku zagrebačkog narodnjačkog kluba »Ludnica«, zbog prijetnje veterinaru Ivanu M. (29) da će ga »polomiti i isčupati mu glavu«, odgođeno je u utorak na zagrebačkom Općinskom sudu zbog nedolaska svjedoka Darka J., oštećenikova šogora. </p>
<p>Do »susreta« Pište i oštećenog muškarca, došlo je zbog 104 kvadratna metra zemljišta na zagrebačkom Šestinskom dolu, oko kojeg Ivan M., sa »trećom stranom, Nikom H., vodi spor oko vlasništva već posljednjih 20 godina. Kako se navodi u optužnom prijedlogu protiv zagrebačkog ugostitelja, kojem prijeti 4 mjeseca uvjetnog zatvora, 26. svibnja 2004. u popodnevnim satima došao je ispred dvorišta veterinarove obiteljske kuće u Šestinskom dolu, te pozvao muškarca da »priđe bliže« kako bi razgovarali. </p>
<p>Nakon što se predstavio »Ja sam Pišta«, tvrdi oštećeni, rekao mu je da je kupac spornog zemljišta, te ga prijetećim tonom upozorio: »Slušaj mali, imaš 24 sata da makneš ovu ogradu, inače ću dovest svoje dečke i srušit je, a tebi iščupat glavu s ramena«. Da je Pišta uz to, mahao i rukama, potvrdila je i susjeda 29-godišnjaka, koja je čula »razgovor«, a kasnije Obradovića prepoznala u policiji. S Pištom su, kako je rekla »žrtva«, bila još dvojica »ćelavaca« u trenirkama, a Pište se uplašio i prije nego mu se obratio. »Imao je usku pripijenu majicu, iz koje su iskakali mišići«, rekao je.</p>
<p> Sam Pišta, tijekom kriminalističke obrade, doznajemo, nije htio ništa iskazivati, a na sudu se branio da se ne osjeća krivim. Rekao je da je oštećenom samo rekao da sruši ogradu, a ukoliko po završetku spora, ipak dobije zemlju, on će mu osobno napraviti novu ogradu. </p>
<p> </p>
<p>Prijave za silovanje i utaju</p>
<p> Goran Obradović Pišta (44), »podebljebljeg« je policijskog dosja, a u siječnju ove godine kazneno je prijavljen za ugrožavanje života općeopasnom radnjom, zajedno sa Mladenom Vrančevićem zvanim Bosanac (34). Zbog pucnjave ispred kluba »Ludnica« u siječnju, kada su ranjeni Hamdija Kahrić i Borislav Čakić, dvojcu je prijetila i prijava za pokušaj ubojstva, no to je naposljetku odbačeno. Zbog ilegalnog posjedovanja oružja, Pišta je tada kažnjen sa 10.000 kuna, a u njegovu su stanu pronađena skupocjena odijela u vrijednosti nekoliko stotina tisuća eura. Obradović također, »iza sebe« ima prijave za silovanje, razbojništvo, utaju i krađe.</p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Psihijatar osumnjičen za tri bludne radnje</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Zbog tri kaznena djela bludnih radnji u ponedjeljak je u Istražni centar riječkoga Županijskoga suda priveden 47-godišnji riječki psihijatar. Sumnjiči ga se da je nad tri ženske osobe, od kojih su dvije malodobne, u razdoblju od 2002. do 2006. godine počinio kaznena djela tijekom psihoterapije. Istražni sudac Duško Tišma, koji je saslušao osumnjičenika, odredio je 48-satno zadržavanje u pritvoru i to zbog mogućega utjecaja na svjedoke. Policija, a ni sud nisu htjeli priopćiti ni inicijale osumnjičenoga liječnika, ali neslužbeni izvori kažu kao je riječ o privatnom psihijatru Ivici Kneževiću. U njegovoj ordinaciji jučer je bila istaknuta cedulja na kojoj je pisalo da nije u mogućnosti primati pacijente.</p>
<p>Tomislav Rukavina</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U gužvi nožem uboden u vrat, spašen operacijom</p>
<p>SPLIT</p>
<p> - Nakon kraće svađe između skupine muškaraca ispred kladionice »Favorit« u Poljičkoj ulici u središtu Splita, na tlo je teturajući pao Jozo Certa (40), dok je obilno krvario iz ubodne rane na vratu. Sreća u nesreći po Certu jest da se sve događalo stotinjak metara od bolnice pa je hitnom liječničkom intervencijom spašen život, no njegovo zdravstveno stanje je još uvijek vrlo ozbiljno. Sat-dva kasnije u Drugu policijsku postaju došao je Vicko Rožić (38), osumnjičeni za pokušaj ubojstva te se predao inspektorima. </p>
<p>Što je točno uzrok sukoba još uvijek nije utvrđeno, no s obzirom na prošlost uključenih u svađu najvjerojatnije se čini da je u pitanju bio nekakav novčani dug. Svađa je počela još u sportskoj kladionici, a eskalirala je ispred kladionice i poslovnice banke »Sonic«. Tu je Rožić ubo nožem Certu u vrat, da bi zatim na njega skočio Leo Paurević (34). Odvojio ga je od ozlijeđenog prijatelja i zatim stao udarati Rožića. Upravo zbog tih udaraca osumnjičeni za pokušaj ubojstva je i sam prvo zatražio liječničku pomoć u bolnici da bi se tek potom predao policiji. Paurević je u postaju došao nešto kasnije te se za sada ispituje u statusu svjedoka.</p>
<p>Certa inače ima obiman policijski dosje s 15-ak kaznenih prijava, zbog prijetnji, nonošenja teških ozljeda, krađa pa čak i napada na službenu osobu. Prije desetak godina u nogu ga je na trogirskom mostu ranio policajac prilikom intervencije. Nedavno je postao predsjednik kaštelanske Hvidre. S druge strane, Rožić je prije nešto više od godine dana izašao iz zatvora. [Zdenko Podrug]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>U 2007. mogući pregovori o novim odnosima</p>
<p>Svi ugovori sa strateškim partnerom na snazi su dok Vlada u Ini ima više od 50 posto vlasništva</p>
<p>Početkom iduće godine može se očekivati početak pregovora Vlade i Mola kao najvećih dioničara Ine o određivanju novih odnosa među dioničarima, najavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, svi ugovori sa strateškim partnerom na snazi su dok Vlada u Ini ima više od 50 posto vlasništva, a kada državni udjel padne ispod toga - pregovarat će se o novim odnosima. To se može očekivati u 2007., kazao je Dragičević. </p>
<p>U tim bi razgovorima trebalo odrediti nove odnose među dioničarima, broj članova i sastav Nadzornog odbora, način upravljanja itd. Sada država u Ini ima 51 posto dionica, 25 posto ima Mol, 17 posto strani i domaći investitori, a sedam posto Fond hrvatskih branitelja. Kako, prema dogovoru Vlade i Ininih sindikata, šest mjeseci nakon završetka javne ponude, što znači u prvoj polovici 2007., treba sedam posto dionica pod povoljnijim uvjetima prodati sada i ranije zaposlenima u Ini, udjel države past će na 44 posto. Zbog vrlo velikog interesa stranih investitora tijekom javne ponude dionica, Dragičević i dalje očekuje veliku potražnju za dionicama na burzama i njihovu stabilnu cijenu.</p>
<p>Na to će utjecati i najavljena ulaganja od 2,7 do 2,8 milijardi dolara do 2011. Najviše će, oko 1,3 milijarde dolara, uložiti u povećanje zaliha nafte i plina i proizvodnje. </p>
<p>U modernizaciju rafinerija te optimizaciju logistike uložit će 1,1 milijardu dolara, u modernizaciju i širenje vlastite maloprodajne mreže i preuzimanje drugih tvrtki oko 200 milijuna dolara, a ostatak u povećanje efikasnosti kompanije kao npr. provedba SAP-a.</p>
<p>Dragičević je ponovio Inin prijedlog da bi trebalo provesti modificirani projekt Družba Adria koji ne podrazumijeva prijevoz nafte iz Rusije naftovodom do Omišlja i dalje tankerima, nego povezivanje cjevovodom preko Hrvatske do Trsta i naftovodima prema središnjoj i zapadnoj Europi.</p>
<p>To bi omogućilo i opskrbu riječke rafinerije naftovodom, a znatno bi se smanjio broj tankera u Jadranu, jer bi Družbom Adrijom godišnje moglo stizati 20 milijuna tona, rekao je Dragičević, koji smatra da bi se i Vlada uskoro mogla očitovati o tako izmijenjenom projektu. Podupro je i projekt gradnje LNG-terminala, čiju će lokaciju odrediti Vladino povjerenstvo, te izvijestio da je dogovoreno da koordinaciju oko tog projekta od Ine preuzme Plinacro. </p>
<p>Na pitanje što će biti ako Konkurencijsko vijeće BiH ocijeni da će prelazak Energopetrola u vlasništvo Ine i Mola stvoriti monopol na naftnom tržištu BiH, Dragičević je odgovorio da ne dolazi ni do kakve koncentracije jer sve Inine tvrtke u BiH, zajedno s Energopetrolom, na tržištu te zemlje imaju udjel od 18-19 posto.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vrlo uspješna godina za Končar</p>
<p>»Procjenjujemo da će ovogodišnja neto dobit iznositi oko 50 milijuna kuna«, rekao je predsjednik Uprave Končara</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Ova je godina za Končar bila vrlo uspješna, čak jedna od najuspješnijih od 1990., unatoč velikim poskupljenjima sirovina i materijala na svjetskom tržištu«, ocijenio je u utorak Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara.</p>
<p>»Koncern Končar ostvarit će u 2006. konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga od 2,6 milijardi kuna, što je za 41 posto više nego u 2005., a procjenjujemo da će ovogodišnja neto dobit iznositi oko 50 milijuna kuna«, rekao je Bago na konferenciji za novinare.</p>
<p>Od ukupnog iznosa prodaje u ovoj godini, 40 posto su ostvarili na stranim tržištima u više od 50 zemalja, što je čak za 41 posto više nego lani tako da im je koeficijent pokrića uvoza izvozom 1,6. Ove godine su u opremu i alate investirali 100 milijuna kuna (u 2007. će 140 milijuna kuna), a kraj godine su dočekali s ugovorenim poslovima vrijednim 1,9 milijardi kuna.</p>
<p>Prema Baginim riječima, u Končaru je ovu godinu obilježio niz projekata, poput isporuke niskopodnih tramvaja za zagrebački ZET (već su ih ove godine isporučili 40, a do kraja godine će još tri) te nastavak razvoja projekta vjetroelektrana. Naime, Končar se želi uključiti u svjetsko tržište vjetroelektrana čija se vrijednost procjenjuje na oko 300 milijardi eura, ali prvo moraju steći reference. Zato su odlučili izgraditi svoju elektranu u čemu će s čak 70 posto sudjelovati domaće tvrtke.</p>
<p>Bago je istaknuo i da početkom siječnja očekuju prve rezultate započetog višegodišnjeg procesa vlasničkog restrukturiranja i radničkog dioničarstva. Cilj je povećanje konkurentnosti i provedba radničkog dioničarstva po pravilima uobičajenim na zapadu.</p>
<p>Glavni motiv uvođenja radničkog dioničarstva je povećanje motiviranosti zaposlenih kroz učešće u upravljanju i rezultatu društva čime se podiže efikasnost i profitabilnost. Drugi proces ide u smjeru restrukturiranja nekih segmenata proizvodnje i njihovo osposobljavanje za tržišno natjecanje, pojasnio je Bago.</p>
<p>Govoreći o planovima za 2007. kazao je kako planiraju prodaju proizvoda i usluga u iznosu od 2,5 milijarde kuna te neto dobit od 70 milijuna kuna. Glavni razlog očekivane malo manje prodaje je neizvjesnost koliko će se novca iz dogodine smanjenog zagrebačkog proračuna moći izdvojiti za nastavak gradnje niskopodnih tramvaja. Zasad je planirano samo desetak novih, ali ako novca bude više isporuke će se povećati.</p>
<p>Planira se rast izvoza od 4,5 posto te značajan rast izvoza na tržišta Albanije, Slovenije, Bugarske, Češke i Njemačke. Što se tiče razvoja novih proizvoda izdvojeni su regionalni vlak, gradski vlak, razvoj na području transformatora, povećanje snage vjetroelektrana itd.</p>
<p>Na pitanje što je s privatizacijom Končara Bago je odgovorio da će Končar početi privatizaciju sukladno Zakonu o privatizaciji čije se donošenje očekuje u prvom tromjesečju 2007.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Osniva se klaster male brodogradnje</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Udruženje male brodogradnje pri Sektoru za industriju HGK okuplja oko 70 manjih brodograditelja koji godišnje ostvare oko 500 milijuna kuna prihoda i zapošljavaju oko 1800 radnika, podaci su sa sjednice udruženja održane u utorak. </p>
<p>Mali brodograditelji uglavnom proizvode za domaće tržište - brodice, jedrilice i jahte, a po podacima iz Komore, neki od malih brodograditelja u Primorsko-goranskoj županiji ostvaruju izvoz koji je, na ljestvici prihoda izvoza u brodogradnji u toj županiji, odmah iza brodogradilišta »3. maj«.</p>
<p>Udruženje male brodogradnje osnovano je u lipnju 2005. u Rijeci s namjerom okupljanja i zastupanje interesa oko 70 proizvođača manjih plovila u Hrvatskoj, a u Udruženju se razmišlja i o osnivanju klastera male brodogradnje. </p>
<p>U udruženju smatraju da je nužno sustavno praćenje i bilježenje podataka o broju i vrijednosti proizvedenih manjih plovila jer je, zbog različitih materijala za gradnju plovila, djelatnost male brodogradnje različito klasificirana. </p>
<p>Brodograditelji smatraju da je potrebno objediniti podatke o stanju u maloj brodogradnji na državnoj razini. Članovima Udruženja predstavljeni su kreditni programi Hrvatske banke za obnovu i razvoj te uloga Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Najtraženija domaća vina</p>
<p>»Ne mogu dobaviti vrhunskih domaćih vina koliko bih mogao prodati«, naglašava vlasnik Gro-proma </p>
<p>Predstojeći blagdani nezamislivi su bez vina. Čaša plemenite tekućine upotpunit će obrok, a hrvatski građani, barem u takvim danima, vode računa o tome što piju. Usprkos tome što su Hrvatima iz godine u godinu sve dostupnija vrhunska svjetska vina, domaći su ljudi i u vinima vjerni domaćem proizvodu. Vlasnici vinoteka i vinari koje smo kontaktirali proteklih dana jednoglasno govore kako im najbolje idu vina domaćih vinara.</p>
<p>»Da želim, mogao bih cijelu godišnju proizvodnju prodati u prosincu. Ali to nije fer prema poslovnim partnerima pa doziram količine koje će se prodati u posljednjem mjesecu godine«, rekao nam je Ivica Matošević, poznati istarski vinar.</p>
<p>Svojedobno je, otkriva, na početku karijere, u prosincu prodavao ekstremno velike količine vina, a sada mu to više nije potrebno.</p>
<p>»Želim rasporediti količine da ne iznevjerim klijente i da moga vina bude cijele godine. Cilj mi je imati normalni ritam prodaje i toga se držim. Nema više trke za novcem«, ističe Matošević dodavši da trenutačno najbolje prodaje Malvaziju.</p>
<p>Tomislav Gorša, vlasnik Gro-proma, trgovine za maloprodaju i veleprodaju vina, ističe kako mu se posao zahukta u prosincu. Kao i u restoranima, prodaja vina - i u maloprodaji i u veleprodaji - tijekom prosinca dvostruko je veća nego uobičajenih mjeseci.</p>
<p>Plaćanje? »U siječnju ćemo razmišljati o tome, sada samo izdajemo robu. Ipak, čini mi se da je posljednjih godinu dvije nešto bolja disciplina plaćanja«, tvrdi Gorša.</p>
<p>Hit su crna vrhunska domaća vina. »Ne mogu dobaviti vrhunskih domaćih vina koliko bih mogao prodati. Fenomenalno idu svi Dingači, Plenkovićev Grand Cru, Badelov Cabernet Sauvignon«, naglašava Gorša.</p>
<p>Međutim, omjer prodanih vina još uvijek je na strani bijelih - 70 posto prodanih vina su bijela. Najčešće s kutjevačkog područja čuvene graševine Krautkahera, Enjingija, Kutjevačkog podruma. I Miše Matić, vlasnik Vrutka, najveće vinoteke u Hrvatskoj, ističe kako mu prodaja u prosincu poraste najmanje sto posto u odnosu na ostale mjesece. Vrutak uz ostalo uvozi argentinska, čileanska, bugarska i moldavska vina. Najbolje se, međutim, prodaju domaća, i to bijela. Apsolutni pobjednik je graševina Kutjevačkog podruma. Dobro mu, kaže Matić, ide i Enjingi te đakovačka vina. Od crnih, najbolje ide Plenkovićev Zlatan plavac, a od uvoznih čileanski Shiraz koji su znalci ocijenili izvrsnim, a u Vrutku stoji samo 32 kune.</p>
<p>Vrutak nekim vinima opskrbljuje Getro, Mercator, Konzum i Ipercoop tako da je Matić zaista zadovoljan obujmom posla.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Promiče se potrošačka građanska religija</p>
<p>Sadržaji kršćanskih slavlja, ističe Bozanić, utapaju se u ozračja koja nemaju nikakvih vrijednosnih poveznica s kršćanstvom</p>
<p>Nadbiskup i metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić uputio je božićnu poruku u kojoj napominje kako je možda današnji Božić samo naizgled drukčiji od prvog, jer on je, bez obzira na sve, još uvijek Božić siromašnih, napuštenih, obilježenih zlom.</p>
<p>Zapitavši se u poruci kakva je noć svijeta, kakva je hrvatska noć u kojoj dočekujemo dolazak Boga ovogodišnjega Božića, kardinal Bozanić je podsjetio: »Dok smo desetke godina kao vjernici bili lišeni tipičnih znakova božićnoga slavlja u društvenome životu kojim je vladala komunistička ideologija te zbog toga osjećali pritiješnjenost, a često i nepravedno zlostavljanje, danas se na neprimjeren način zlorabe kršćanski simboli«.</p>
<p>Sadržaji kršćanskih slavlja, nastavlja kardinal, utapaju se u ozračja koja nemaju nikakvih vrijednosnih poveznica s kršćanstvom, do te mjere da kršćani mogu biti zatečeni, zbunjeni i povrijeđeni. No najveća je teškoća što se u toj pretrpanosti, u gomilanju ispraznosti prečesto izgubi ljudskost, skromnost, poniznost i istinska privrženost Bogu, napominje. Nije stoga čudno, dodaje kardinal, što se u našemu društvu može uočiti pojava neobičnih slavlja u kojima je za Božić Bog gotovo nepotreban, jer se promiče neka čudna »potrošačka građanska religija«, proturječna i razorna za čovjeka.</p>
<p>Osvrnuvši se na konkretne društvene i kulturne okolnosti, nadbiskup ističe kako kao kršćani uočavamo da hrvatsko društvo »ponekad pokazuje zabrinjavajuće znakove umora, nedostatak radosti i oduševljenja, znakove depresije, međusobnih razdora i interesa kojima u središtu nije čovjek«.</p>
<p>Bozanić upozorava kako živimo u društvu i kulturi koji djeluju kao da su se izgubila uporišta sposobna nositi vrijednosti na koja se deklaratorno priseže; u društvu u kojemu se različite interesne skupine bore kako što više oslabiti zbiljska uporišta, omalovažiti nosive vrednote da bi se ljudima i njihovim potrebama lakše upravljalo i držalo ih ovisnima o iluziji. Poziva da se ne prihvaćaju »dvojbene pohvale i laskanja, niti da lako klonemo i potonemo u malodušnost pred napadima i pogrdama protiv Crkve, najčešće širenima medijskim prostorom od ljudi koji su podlegli plaćeničkomu mentalitetu«. </p>
<p>»Ne mirimo se sa savezništvima koja bi od proročkoga naroda stvarala šutljivu skupinu preplašenih poslušnika«, kaže Bozanić. Napominje kako se gotovo svaki dan od crkvenih predstojnika s jedne strane očekuje da evanđeoski i pastirski progovore o stanju u društvu, a s druge se olako ne samo odbacuje njihovo zauzimanje za dobro nego ih se čak i proziva da prekoračuju ovlasti svoje službe.</p>
<p>U božićno se vrijeme, podsjeća, sve pokušava pokazati u ljepšem svjetlu, pa se rabe velike riječi o miru i zajedništvu, pokreću se humanitarne akcije, izmjenjuju se najbolje želje.</p>
<p>I sve to tako kao da duboke rane prijašnjih mjeseci nitko nije uzrokovao; kao da nitko nije unosio nemir i podjele u hrvatsko društvo i među ljude koji traže istinsko dobro; kao da nikomu nije nanesena bol; kao da nismo svjedoci nasilja na ulicama, u obiteljima; kao da ne osjećamo teret izgubljena poštovanja prema svetinjama, prema životu od njegova začeća do naravne smrti, prema nedjeljnom blagdanu, prema bolesnim i starijim osobama, prema onima koji su dali živote i ostali invalidi radi naše slobode... </p>
<p>»Svakom se iskrenu stavu traženja Boga, pomirenja, opraštanja i ljubavi radujemo, ali nemamo pravo zanijekati zahtjevnost Kristova utjelovljenja. Nemamo pravo popustiti napastima zaobilaženja snage kršćanskoga Križa«, istaknuo je u poruci kardinal Bozanić, zaželjevši svima čestit Božić i Božjim svjetlom blagoslovljenu 2007. </p>
<p>Istina uvijek oslobađa</p>
<p>»Istina uvijek oslobađa - a mir božićne noći plod je vjere«, središnja je poruka božićne čestitke đakovačkog i srijemskog biskupa mons. Marina Srakića, koju je uputio s tradicionalnog susreta s novinarima slavonskih medija. »Istinski i cjelovito prepoznati čovjekovo dostojanstvo i pravu cijenu njegova života uvijek pretpostavlja vjerodostojni susret s istinom o čovjeku«, navodi biskup u poruci, napominjući da se u tom susretu otvara put čovjekovoj slobodi i pronalazi temelj neotuđivosti njegovih prava, ugrađenih u društveni i kulturni poredak, u pravne, etičke i gospodarske sustave. Biskup tvrdi da je i povijest 20. stoljeća na dramatičan način, i pokraj zadivljujućeg napretka, pokazala da udaljavanje od svjetla istine dovodi do čovjekove zarobljenosti i ideologija koje manipuliraju ljudskim životima. »Istina uvijek oslobađa, ona hrani nutarnju slobodu i daje sigurnost u kušnjama, čuva nutarnju pribranost i mir, izvor je snage za odupiranje mnogovrsnim pritiscima koji mogu doći s različitih strana te putokaz izbora pred mnogim ponudama«, zaključuje biskup Srakić, podsjećajući i na još živi spomen na patnje i velika stradanja u Domovinskom ratu. [Hina/M. Lj.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>CEFTA je važna za politički i gospodarski napredak</p>
<p>Adnan Terzić je kazao da je zahvaljujući hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu shvaćena važnost Cefte</p>
<p>BUKUREŠT (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Pristupom Srbije, Crne Gore, BiH, Kosova, Albanije i Moldove u Bukureštu je u utorak proširena Cefta, koja sada ima deset članica. Uz Hrvatsku i Makedoniju, koje su od prije članice, u Cefti su do 1. siječnja i Bugarska i Rumunjska, koje će istupiti iz članstva ulaskom u EU. </p>
<p>Proširenje Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, kao svojevrsnog gospodarskog »poligona« za zemlje koje žele ući u EU, velikim je dijelom inicijativa Hrvatske i premijera Ive Sanadera, zatim prihvaćena i od europskih institucija. Posebno je Sanaderu zahvalio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, rekavši da su svi u regiji nakon inicijative hrvatskog premijera shvatili »koliko je bitna Cefta«.</p>
<p>»Nova Cefta važna je za politički i gospodarski prosperitet u regiji. Kada vaše zemlje budu spremne, vrata EU-a ostat će im otvorena«, rekao je u Bukureštu Olli Rehn, povjerenik za proširenje Europske komisije. Pozvao je i na nastavak demokratskih reformi u regiji, kao preduvjet za članstvo u EU. Da EU nije i neće zatvoriti vrata zemljama zapadnog Balkana, potvrdio je i Erhard Busek, koordinator Pakta o stabilnosti, naglasivši da je slobodna trgovina u ovom dijelu Europe i preduvjet da se usvoje kriteriji koji vrijede u EU.</p>
<p>Hrvatsku su na summitu u Bukureštu zastupali Damir Polančec, potpredsjednik Vlade, Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica vanjskih poslova, te Branko Vukelić, ministar gospodarstva. Potpredsjednik Vlade je kazao da su svi koji su potpisali pristup Cefti dobitnici, iako je do posljednjeg trenutka bilo dvojbi hoće li Srbija i BiH pristupiti Cefti ili tražiti posebne povlastice na koje druge zemlje, prije svega Hrvatska, nisu mogle pristati. »Nikakva popuštanja nikom nije bilo i Hrvatska je čvrsto zastupala svoja stajališta. </p>
<p>Ovo je velika pobjeda hrvatske diplomacije«, rekao je potpredsjednik Polančec. </p>
<p>»Vjerujemo da će sadašnji sporazum u kratkom roku pokazati efekte i dovesti do konsolidacije naših tržišta. Prije svega se ovim sporazumom brišu trgovinske barijere, što je krajnji cilj svih zemalja u regiji«, kazao je Adnan Terzić, koji je sporazum potpisao u ime BiH. </p>
<p>Srbijanski premijer Vojislav Koštunica naglasio je želju Srbije za nastavkom regionalne suradnje i reformama koje joj daju europsku perspektivu. </p>
<p>Cefta je osnovana 1992. i u njezinu članstvu su bile gotovo sve zemlje koje su pristupile Uniji prilikom posljednjeg velikog proširenja. Od sljedeće godine Cefta će početi s aktivnostima, a prihvaćen je i hrvatski prijedlog da u Ceftu uđe i Moldova. U budućnosti bi Cefti trebala pristupiti i Ukrajina.</p>
<p>Bakota i Jurica dali izjave</p>
<p>»Veleposlanik Gordan Bakota stigao je u ponedjeljak poslijepodne u Zagreb i dao je izjavu, a veleposlanik Neven Jurica dao je pismenu izjavu u Washingtonu. Jučer sam pročitala zadnju verziju izvješća Povjerenstva prije puta u Bukurešt i tijekom dana izvješće će dobiti predsjednik Republike i predsjednik Vlade«, rekla je u Bukureštu Kolinda Grabar-Kitarović, komentirajući najnovije događaje u Ministarstvu vanjskih poslova. »Odgovornost će svakako biti utvrđena i sankcionirana, ali u ovom trenutku ne mogu ništa prejudicirati«. </p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Unaprjeđenje postojeće parlamentarne suradnje</p>
<p>Vladimiru Šeksu uručena visoka odličja čileanskog parlamenta </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, koji boravi u službenom posjetu Čileu, sastao se u utorak sa svojim domaćinom, predsjednikom čileanskog Nacionalnog kongresa, senatorom Eduardom Freiom s kojim je razgovarao o daljnjem unapređenju parlamentarne suradnje između dviju zemalja.</p>
<p> »Razgovarali smo o tome kako još više unaprijediti postojeću parlamentarnu suradnju između Hrvatske i Čilea«, rekao je Šeks u telefonskoj izjavi za Hinu.</p>
<p>On je kazao da je izvijestio Freia, koji obnaša i dužnost predsjednika Senata, o glavnim strateškim ciljevima hrvatske vanjske politike, odnosno napredovanju prema Europskoj uniji i NATO-u. </p>
<p>Senator Frei je upoznao predsjednika Sabora s radom Nacionalnog kongresa.</p>
<p>Šeks se također sastao s predsjednikom i članovima Vanjskopolitičkog odbora Zastupničkog doma Kongresa, a tu je prigodu iskoristio i za traženje čileanske potpore Hrvatskoj da bude izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a 2008., koju je već prije dvije godine obećao tadašnji čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar.</p>
<p>Predsjednik Sabora razgovarao je i s predsjednikom Zastupničkog doma Antoniom Lealom, a potom su mu Frei i Leal uručili visoka odličja čileanskog parlamenta, koja se dodjeljuju stranim državnicima, šefovima parlamenata, za promicanje suradnje i veza između dviju država i dvaju parlamenata.</p>
<p>Šeks u srijedu nastavlja posjet Čileu susretom s predsjednicom Michelle Bachelet, a također će se sastati i s ministrom vanjskih poslova Alejandrom Foxleyem. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Do Božića još tri pregovaračka poglavlja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatska bi do kraja tjedna, prije Božića, mogla otvoriti tri nova pregovaračka područja s Europskom unijom, rekao je u utorak Vincent Degert, šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj, na predstavljanju rezultata Cards projekta »Razvoj poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj«. Dodao je da postoje šanse za otvaranje maksimalno triju područja, a to su područja poduzetništva i industrijske politike, ekonomske i monetarne politike te carinske unije, kazao je Degert. Ta bi poglavlja rekao je, trebala biti otvorena, ali ne bi odmah potom bila zatvorena kao u slučaju pregovora na području znanosti i istraživanja i kulture i obrazovanja.</p>
<p>Tajana Kesić-Šapić, državna tajnica za poduzetništvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, kazala je da osnovni cilj projekta Cards 2002. poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja u Hrvatskoj te podizanje razine konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, kao i povećanja aktivnosti ulaganja u gospodarstvo. Cards projekt je vrijedan 1,7 milijuna eura, a dodatno je 150.000 eura izdvojeno za tehničku pomoć.</p>
<p>Na skupu se čulo da u roku tri godine u sklopu izvozne ofenzive Hrvatska namjerava udvostručiti izvoz. </p>
<p>Timovima iz šest hrvatskih županija podijeljenih u tri regije: srednjodalmatinska, regija središnje Hrvatske te sjevernohrvatska - uručeni su certifikati, jer su završili Program certifikacije regija za ulaganja. [M. Petković]</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Jakovčić zadovoljan suradnjom s HDZ-om</p>
<p>PULA</p>
<p> - »Protekla je godina bila iznimno važna za IDS«, ustvrdio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik stranke Ivan Jakovčić, posebno se osvrnuvši na afirmaciju IDS-a na međunarodnom planu. </p>
<p>»IDS je postao član ELDR-a, Europske liberalne i reformske stranke, koja je treća po snazi u Europskom parlamentu, iza konzervativaca i socijalista«, kaže Jakovčić, zbrajajući rezultate postignute u 2006. Međunarodna afirmacija novi je trenutak u politici IDS-a, jer se dosad radilo isključivo na međunarodnoj afirmaciji Istarske županije kao regije koja je izgradila jasan regionalan i politički identitet, zaključio je Jakovčić. </p>
<p>IDS je jedna od najprepoznatljivijih političkih opcija u hrvatskom parlamentu koja vrlo jasno zastupa svoje stavove. Jakovčić je odnos s centralnom vlašću, odnosno HDZ-om definirao uspješnim. »Sa strankom koja ima vlast na razini države moramo i želimo surađivati, no nismo i nećemo biti u koaliciji s HDZ-om. Samo dovoljno pametni znaju da je suradnja s centralnom vlašću znak odgovornosti prema građanima«, zaključuje Jakovčić. [S. B.]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061220].
|
