NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061120].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 142390 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>20.11.2006</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Gradi se prva škola za najam u Hrvatskoj!</p>
<p>Od 26 privatnih škola u Zagrebu, samo dvije imaju vlastiti prostor</p>
<p>Tvrtka PB iz Zagreba odlučila je upustiti se u jedinstveni građevinsko-poslovni projekt: na križanju Avenije Vukovar i Radničke ceste u Zagrebu sagradit će srednjoškolski centar koji će potom iznajmljivati. O tom, dosad prvom takvom projektu u školstvu, tvrtka je pustila glas putem oglasa u novinama.</p>
<p>Urbanistički natječaj je završen, a dobio ga je BF Studio iz Zagreba kojemu je u planu sagraditi školski centar kao dio modernog stambeno-poslovno-obrazovnog kompleksa od 80.000 »kvadrata« bruto površine. </p>
<p>Svaka od četiriju zgrada imala bi devet nadzemnih etaža, a u zgradi namijenjenoj obrazovanju na 15.000 »kvadrata« - osim uobičajenih sadržaja (učionice, dvorane, kabineti, zbornice i slično) smjestila bi se i višenamjenska sportska dvorana i bazen. Školski centar bit će okružen dodatnim sadržajima, poput trga s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajem. </p>
<p>Investitor se vodi idejom da dobar dio od ukupno 26 privatnih škola u Zagrebu nema vlastiti prostor nego ga iznajmljuje. Stoga se tom investicijom ponajprije cilja na vlasnike privatnih škola. </p>
<p>»Privatnim školama u Zagrebu prostor je golemi problem. Nakon četrnaest godina, danas imamo prilično tužnu sliku u Zagrebu: od 26 škola samo dvije - Kreativni razvoj i Privatna klasična gimnazija - imaju vlastite zgrade, ostale plaćaju najam. Što se tiče prostora, zagrebačke privatne škole najslabije stoje od svih drugih u Hrvatskoj. Što drugo onda mogu reći nego da je ideja srednjoškolskog centra koji će se iznajmljivati - dobra«, kaže predsjednica Zajednice privatnih škola Hrvatske Jasenka Breitenfeld, koja bi se ovoga tjedna trebala susresti sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem kako bi razgovarali o problemu prostora. </p>
<p>Breitenfeld, međutim, dodaje da ravnatelje privatnih škola još nitko nije kontaktirao niti su upoznati s idejom srednjoškolskog centra. O čemu je točno riječ ne znaju ni u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.</p>
<p>»Nitko nas o toj temi nije kontaktirao, ovo mi je prvi glas. U jednu ruku to mi sliči projektu javno-privatnog partnerstva, međutim bez poznatoga partnera. Očito se pojavio samoinvestitor koji je procijenio da će za njegov projekt biti interesa«, kaže državni tajnik Želimir Janjić, dodajući da je to prvi takav projekt u školstvu. </p>
<p>Budući da je riječ o ulaganju sličnom stanogradnji ili gradnji poslovnoga prostora, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne mora se očitovati. »To je jednostavno davanje zgrade na tržište i tko je u nju spreman ući - ući će«, kaže Janjić, suzdržavajući se od komentara podržava li taj projekt Ministarstvo ili ne. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za opremu i oružje u tri godine dvije milijarde </p>
<p>Prijedlog novog proračuna dokazuje da će modernizacija HV-a uskoro obilježiti cijeli domaći vojno-obrambeni sustav</p>
<p>Ministar obrane Berislav Rončević nedavno je potvrdio da su pripadnici Hrvatske vojske odlično opremljeni za sudjelovanje u mirovnim misijama. Objasnio je kako to znači da naši mirovnjaci - ako se izuzmu velesile kao što su SAD ili Velika Britanija - imaju opremu kao i sve ostale članice NATO-a. Rončevića su na javno iznošenje takve ocjene potaknula česta pitanja jesu li naši vojnici maksimalno opremljeni, maksimalno obučeni i najbolje naoružani. Ministar je stoga potvrdio da Ministarstvo posebnu pozornost posvećuje mirovnjacima i njihovu opremanju. Novost je što odnedavno imamo i »financijsku potvrdu« da će i u budućnosti biti tako. Prijedlog novog proračuna pokazuje, naime, da će dogodine, ali i 2008. te 2009., upravo opremanje i modernizacija Oružanih snaga, pa tako i dijela koji se odnosni na sudjelovanje u mirovnim misijama, obilježiti domaći vojno-obrambeni sustav. </p>
<p>Prema prijedlogu proračuna MORH-a za sljedeću godinu, ali i projekcijama za 2008. i 2009., Hrvatska će za modernizaciju Oružanih snaga izdvojiti više od dvije milijarde kuna. Već iduće godine planirano je povećanje s ovogodišnjih 289 na 448 milijuna, dok projekcija za 2008. iznosi 684, a za 2009. čak 1,1 milijardu kuna. Više će se ulagati i u opremanje sudionika u mirovnim misijama. Za misije je za sljedeće tri godine planiran izdatak u visini 914 milijuna kuna ili, preciznije, s ovogodišnja 124 milijuna troškovi bi u 2007. porasli za gotovo 96 milijuna, na 219,9 milijuna kuna. Projekcije pokazuju da bi se progresivni rast nastavio i u iduće dvije godine. Prema njima bi izdaci tog segmenta u 2008. iznosili oko 304 milijuna, dok bi u vojnom proračunu 2009. oni bili na razini 390 milijuna kuna. S druge strane, iako se povećanje nerijetko promatra isključivo kroz prizmu jačeg angažmana HV-a u misijama, iz prijedloga je jasno da će značajan dio novca otići u još bolje opremanje i naknade naših mirovnjaka. </p>
<p>Samo za vojnu opremu za misije u 2007., 2008. i 2009. planira se ukupan izdatak od oko 147 milijuna kuna. </p>
<p>Primjera radi, ove su godine za istu namjenu osigurana 24,98 milijuna, dogodine bi to bilo oko 42 milijuna, a za 2009. projekcija iznosi čak 114,6 milijuna kuna. Treba reći i to da plan predviđa i porast naknada za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život pripadnika HV-a u misijama i to, s ovogodišnjih 38, na gotovo dvostruko više, odnosno na 66,7 milijuna kuna u 2007. S druge strane, općenito analizirajući prijedlog financijskog plana za 2007., nemoguće je ne primijetiti ukupno povećanje od 1,06 milijardi u odnosu na 2005., ili oko 477 milijuna kuna više u odnosu na plan iz ove godine. To znači da bi Rončević i suradnici dogodine na raspolaganju imali proračun »težak« 4,518 milijardi kuna, čime bi se nastavio trend rasta izdvajanja za obranu, ali i »lov« željenih dva posto BDP-a do 2010. </p>
<p>Osim toga, jedno od obilježja koja »strše« u prijedlogu za 2007. svakako je pozitivan nastavak smanjenja troškova osoblja. Naime, još prije samo nekoliko godina na tu je stavku iz vojnog proračuna odlazilo više od 70 posto proračunskog kolača. Danas, međutim, zahvaljujući ponajprije dobrim rezultatima u tranziciji osoblja u HV-u, unutarnja je struktura sve bliža NATO-preporukama. Tako u planu za 2007. imamo situaciju da se izdaci za osoblje procjenjuju na 55,1 posto, što ostavlja prostor za smanjenje ukupnih troškova preustroja (tranzicije) sa 140 milijuna iz ove, na 120 milijuna kuna za iduću godinu.</p>
<p>Za funkcioniranje oružanih snaga 2,66 milijarde kuna</p>
<p>Od ostalih proračunskih stavki zanimljivo je da MORH i dalje računa na plaćanje odšteta po sudskim presudama, za što je planirano 60 milijuna kuna, 20 milijuna kuna više nego u 2006. Ne treba zaboraviti ni ono najvažnije, funkcioniranje Oružanih snaga u 2007. (plaće vojnika i časnika, doprinosi, osiguranje, vojna oprema i sl.) I za tu namjenu planira se blago povećanje izdataka, s 2,63 iz ove na 2,66 milijardi kuna. Za obalnu stražu godišnji troškovi procijenjeni su na oko 28 milijuna kuna, a za protupožarnu sezonu su na razini 65 do 70 milijuna kuna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>SDP se bavi intelektualnim džeparenjem</p>
<p>U nedostatku vlastitih projekata, u SDP-u pribjegavaju krađi HSP-ovih ideja i zakonskih prijedloga</p>
<p>SDP je najavio će u Sabor poslati prijedlog ustavnog zakona o kažnjavanju ratnog profiterstva, naglašavajući da će se to odnositi na one koji su svojedobno u džepove strpali novac za obranu Hrvatske. Potom su rekli da će pod udar ustavnog zakona doći i pretvorbeni kriminal, čemu se najglasnije usprotivio HSP. Zašto se pravaši tome protive, pitamo člPeru Kovačevića. </p>
<p>- Nismo protiv kažnjavanja profiterstva, nego protiv SDP-ova intelektualnoga džeparenja. U nedostatku vlastitih, u SDP-u pribjegavaju krađi HSP-ovih ideja. Izbore su dobili na obećanjima da će se obračunati s pretvorbenim kriminalom, a za mandata ništa nisu učinili.</p>
<p>• Što vam je to, kako tvrdite, SDP ukrao? </p>
<p>- Prošle se jeseni u Saboru raspravljalo o završnom izvješću Državnog ureda za reviziju. U skladu s prijedlogom zakona što ga je HSP poslao u proceduru 2005., tražili smo da u zaključke uđe i to da će se u svim slučajevima nezakonitosti proglasiti ništavnom cijela ili djelomična privatizacija, ovisno o nalazima Državne revizije.</p>
<p>• Niste poduprli SDP-ov prijedlog o jednokratnom oporezivanju tajkuna.</p>
<p>- Zato jer to nije pravično rješenje. Naplatom takva poreza ozakonila bi se kaznena djela počinjena u pretvorbi i privatizaciji. Time bi SDP tajkunima priznao nezakonito stečeno vlasništvo.</p>
<p>• Na koje bi se razdoblje odnosio SDP-ov zakon? </p>
<p>- Samo na vrijeme do 1996., što je neprihvatljivo. To znači da pod udar ne bi došla privatizacija i rasprodaja banaka. Banke su najprije sanirane novcem poreznih obveznika, čak je 22,4 milijardi kuna za to uzeto iz Mirovinskoga fonda. Onda su darovane strancima. I depoziti i štednja potom su izneseni iz Hrvatske, a riječ je o više od 100 milijardi dolara! Ne znam zašto SDP izbjegava reći da je i to ratno profiterstvo. Ne znam zašto ni njihova vlast nikad nije dopustila Državnoj reviziji da uđe u banke. </p>
<p>• Mogu li se sve te nezakonitosti sankcionirati i po sadašnjim propisima?</p>
<p>- Veći dio može, pa ne treba, kao što tvrde u SDP-u, ni pisati ustavni zakon, ni mijenjati Ustav. U prvi plan stavljaju kaznenu zastaru u smislu nemogućnosti utvrđivanja kaznene odgovornosti. Važnije je utvrditi je li vlasništvo stečeno nezakonito. Ako jest, nema zastare i pravna država odmah može reagirati. Siguran sam da bi se na tako dobar dio otuđene državne imovine mogao vratiti. </p>
<p>• Mislite li da se može ući u trag svim papirima nužnim za utvrđivanje nezakonitosti?</p>
<p>- Može, s tim da je HSP u svom zakonu predložio i nužnost ovjere vlasništva, čega u propisima nema. Svaka je privatizacija bila kupoprodajni ugovor između HFP-a, koji je zastupao državu te kupca. Neko je trgovačko društvo vrijedilo, recimo, deset milijuna eura, a onaj tko se vodi kao vlasnik platio je samo deset posto te cijene. On onda ovjerava svoje vlasništvo, a država mu priznaje desetinu vlasništva, dok se ostatak vraća u portfelj HFP-a.</p>
<p>• Većina je stranaka najavila potporu SDP-ovoj inicijativi. Kako će HSP reagirati u Saboru?</p>
<p>- Ponovit ćemo da SDP nema moralno pravo govoriti o kažnjavanju ratnih profitera, i to zato jer je bio na čelu koalicijske vlade koja za četiri godine ništa nije učinila. Nisu čak imali političke snage i sposobnosti promijeniti Zakon o privatizaciji, a sada se predstavljaju velikim borcima protiv profiterstva. Prije dolaska na vlast bili su jako glasni u obećanju da će vratiti sav iz Hrvatske isisan novac. Umjesto toga, samo su dodatno zadužili Hrvatsku. </p>
<p>Želimo suglasje</p>
<p>»HSP sigurno želi da se u parlamentu napokon postigne suglasje o nesmiljenu obračunu s kriminalom i profiterstvom svake vrste. To, međutim, ne znači kako ćemo prešutjeti činjenicu da je najnovija SDP-ova inicijativa izvorno naša i da se predizborno kite tuđim perjem. Uostalom, nitko još ne zna ni kada će ni što će SDP-ovci poslati u saborsku proceduru. Do jučer su tvrdili da već imaju gotov tekst novog ustavnog zakona. Sada pak kažu da uopće neće pisati ustavni zakon, nego da će tražiti promjenu Ustava. Sve je to pomalo neozbiljno i dio njihove predizborne kampanje, a nikako stvarna želja da se krene u raščišćavanje pretvorbenoga kriminala.« </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Počinje gradnja vjetroparka Jasenice </p>
<p>Projekt je vrijedan 53 milijuna eura, a 40 vjetroturbina proizvodit će snagu od 59 megawata. Do kraja 2007. ide prvih 12 vjetroturbina </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Do kraja 2008. na predjelu između Jasenica i Kruševa planirana je gradnja vjetroparka Jasenice s 40 vjetroturbina. Gradnja, koja će se odvijati u pet faza, počinje odmah početkom sljedeće godine, što je potvrđeno i nedavnim potpisivanjem ugovora o partnerstvu u tom projektu između tvrtke »Zensur Zrmanja« iz Zadra i internacionalne tvrtke »CE Energy Holding AG« sa sjedištem u Laxenburgu, Austrija. Projekt je vrijedan 53 milijuna eura, a 40 vjetroturbina proizvodit će snagu od 59 megawata. U prvoj i drugoj fazi, koje bi trebale biti završene do kraja sljedeće godine, postavit će se prvih 12 vjetroturbina njemačkog proizvođača »Nordex Energy«, nominalne snage 1,3 megawata. U sljedećim dvjema fazama postavit će se još po 12 turbina, a u posljednjoj, petoj fazi, postavit će se ostatak planiranih turbina.</p>
<p>Prva komercijalna vjetroelektrana na zadarskom području sagrađena je na predjelu Ravne na kilometar udaljenosti iznad grada Paga. Sustav vjetroelektrana vrijedan je oko sedam milijuna eura. Turbine, na čijim se vrhovima nalaze elipse, visoke su 50 metara. Pojedinačna snaga vjetroelektrana je oko 800 kilovata, ili 5,6 megawata ukupne instalirane snage, a svaka vjetroelektrana može godišnje proizvesti oko 15 milijuna kilovata struje.</p>
<p>Vjetroelektrane su spojene na elektromrežu HEP-a, a 2002. sklopljen je ugovor o distribuciji energije između HEP-a i tvrtke »Adria Wind Power«. Rad vjetroelektrana ocijenjen je jako dobrim i potpuno neštetan za okoliš. Iz »Adria Wind Powera« najavljeno je da će se dogodine na Pagu postaviti još sedam vjetroelektrana na istome području Ravne na kojemu već radi sedam vjetroelektrana. Ista tvrtka trebala bi početi graditi vjetroelektrane i na području Općine Gračac na makrolokacijama Bruvno i Otrić. U Upravi obnovljivih izvora energije ističu da je riječ o višemilijunskom projektu od kojega će financijsku korist imati i lokalna zajednica koja će dobivati naknadu za korištenje terena, a na vjetroelektranama bi se trebalo zaposliti najmanje 16 djelatnika. </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva je od početka razvitka i istraživanja vjetropotencijala na Pagu, od 1998., pratilo i aktivno podupiralo projekt gradnje vjetroelektrana. Primjenom novih zakonskih akata projekti obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj dobit će kompletan zakonodavni okvir i potporu kroz poticajne mjere koje će adekvatno vrednovati ekološke i druge dobiti. [Ljubica Ivićev-Balen]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Komentari</head>
<div type="article" n="5">
<p>Politički ugovor o WTO-u</p>
<p>MARKO BARIŠIĆ</p>
<p>Rusija i Sjedinjene Države potpisale su u nedjelju u Hanoju bilateralni sporazum koji bi trebao omogućiti pristup Moskve Svjetskoj trgovinskoj organizaciji nakon skoro 13 godina neuspješnih pregovora. Sporazum je usuglašen prošlog tjedna u Moskvi i njime se Rusija obvezuje da će sniziti carine na uvoz američkog mesa, žitarica te industrijskih i informatičkih proizvoda. </p>
<p>Moskva je također prihvatila vremenski rok kako bi usuglasila svoje zakonodavstvo s onim koje je na snazi u zemljama WTO-a glede zaštite intelektualnog vlasništva te borbe protiv piratstva, posebice u farmaceutskoj industriji. </p>
<p>Pristala je i na to da se na njezinu teritoriju mogu osnivati banke i osiguravajuća društva koja će biti 100 posto u stranom vlasništvu. Ali, Moskva se na tom području izborila i za ograničenja pa tako strani investitori mogu imaju najviše 50 posto ukupnih ulaganja u te sektore. </p>
<p>Zauzvrat, Rusija ulaskom u WTO dobiva golemo tržište na kojem sada sudjeluje 149 zemalja. Očekuje se da bi pristupom toj organizaciji mogla povećati svoje prihode za 10 milijardi dolara. </p>
<p>Pogotovo se to odnosi na ruske investicije u plinsku i naftnu infrastrukturu za koje, ako se sporazum realizira, više neće biti moguće nametati ograničenja. Da bi sporazum stupio na snagu, treba još prijeći dvije prepreke. Prva je u američkom Kongresu gdje su prevlast nakon nedavnih izbora dobili demokrati. Oni prigovaraju Rusiji zbog potpore iranskom nuklearnom programu te slabe zaštite prava intelektualnog vlasništva, te političkih igara vezanih uz cijenu plina. </p>
<p>Druga je prepreka Gruzija koja je nedavno povukla svoju suglasnost za članstvo Rusije u WTO-u. Iz Tbilisija su poručili da neće promijeniti svoju odluku sve dok Rusija ne ukine gospodarsku i prometnu blokadu prema njima. Politički analitičari drže kako je američko-ruski sporazum kojim Washington pristaje na članstvo Rusije u WTO-u, znak popuštanja Sjedinjenih Država kojima je, kako pišu, potrebna ruska potpora u rješavanju pitanja vezanih uz nuklearni program Sjeverne Koreje i Irana. </p>
<p>Smatraju i da je i uskraćivanje američke potpore Gruziji, protiv koje je, uz pristanak SAD-a, nedavno donesena UN-ova rezolucija, još jedan od ustupaka Sjedinjenih Država Moskvi. </p>
<p>Američki projekt nadzora nad sjevernokorejskim brodovima nedavno su odbili i Južna Koreja i Japan. Također, trenutačno stanja u Iraku nije povoljno za SAD, onda je posve logično da je Busheva administracija uklanjanjem blokade za pristup Rusije WTO-u htjela dobiti jednog novog saveznika.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vjetar u leđa</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
<p>Nacionalno vijeće za konkurentnost podržalo je strateške odrednice predloženog proračuna za 2007. godinu, osobito povećano financiranje regionalnog razvoja te ulaganje u obrazovanje i znanost. Naime, glavni ciljevi proračuna u skladu su sa smjernicama Vijeća i njegovih 55 preporuka za povećanje konkurentnosti. Ključ je u ulaganju u znanost i obrazovanje kao ključne poluge razvoja Hrvatske. Stoga je povećano izdvajanje za školstvo ocijenjeno pozitivnim, jer je taj sektor bitan da se povisi udjel studenata u općoj populaciji, te usuglase potencijali tržišta rada s potrebama ekonomije znanja. Ništa manje nije važno i efikasnije trošenje proračunskog novca u četirima ključnim područjima: zdravstvu, školstvu, poljoprivredi i brodogradnji. Drugim riječima, svaka buduća vlada morat će prihvatiti restrukturiranje tih sektora.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Što će biti za 14 mjeseci</p>
<p>ŽARKO SUSIĆ</p>
<p>Inače dobro obaviješteni taksisti ovaj put nisu znali da se potkraj tjedna u Domu sportova održavala Zlatna pirueta. Ona – što je karakterističan slučaj – nailazi na mnogo veći odziv u inozemstvu nego kod kuće. Prvi plakat priredbe koja već 40 godina dovodi u Zagreb svjetske zvijezde klizanja (Rodnina, Witt itd.), moglo se vidjeti tek na ulazu u Dom sportova. Ne bi to bilo ništa neobično za naše prilike da se za samo 14 mjeseci u Zagrebu ne trebaju okupiti najbolji europski klizači na svom prvenstvu. Međunarodni klizački savez, koji je vrlo osjetljiv na broj gledatelja jer obilato sudjeluje u troškovima organizacije, mnogo bi radije tu veliku priredbu povjerio nekom gradu u kome će dvorana biti napunjena do vrha. Postoji velika opasnost da se slika gotovo poluprazne dvorane pojavi u svijetu i zauvijek oduzme Zagrebu mogućnost da priredi natjecanje tog ranga. </p>
<p>Prvu informaciju o priredbi Zlatne piruete organizatori su pružili, inače za takve slučajeve sklonim medijima tri dana prije početka (!) iako bi zapravo mnogo važnije bilo najaviti EP koje se treba održati za samo 14 mjeseci. Zagreb se voli prikazivati svjetskim sportskim gradom. Kako će izgledati kad najbolji europski klizači, koji čine tri četvrtine svjetskih majstora, nastupe pred otužnom polupraznom dvoranom?</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ulica sudi umjetnosti </p>
<p>Kad se ulica pretvori u sudnicu, na giljotini završavaju ne samo umjetnička djela nego i umjetnici i muzeji</p>
<p>VESNA KUSIN</p>
<p>Umjetnička djela stizala su u crne kronike obično onda kad su ukradene basnoslovno procijenjene umjetnine (netom ukradena Goyina slika na putu za slavni Guggenheim), kad su otuđena umjetnička djela postajala predmetom sumnjive trgovine (slučaj Seusova blaga) ili su bila ratnim plijenom (vukovarska i druga hrvatska baština), ali i onda kad su muzeji otkupljivali od lopova ona djela što su baš njima ukradena (londonska Galerija Tate), čime se pokazalo da je nemoguće postalo mogućim. No, malo je tko pomislio da sama umjetnička djela kao kreativan stvaralački čin mogu postati predmetom kojim će se u medijima baviti crne kronike, a ne kulturne rubrike.</p>
<p> Nova hrvatska praksa ukazala je ovih dana da su upravo umjetnička djela postala predmetom policijskih istraga i zahvalnim »štivom« za crne kronike koje drže tiražu novina. Postalo je tako moguće da se zbog jednog akta koji je, nota bene, umjetnička tema ne samo od razdoblja klasične Grčke nego i pretpovijesnih razdoblja, umjetnik Mio Vesović izvrgne istrazi pod sumnjom za pedofiliju. Navodno zakonski utemeljeno, iako retrogradno jer je »sporno djelo« nastalo još 1983. Da farsa bude veća, predmetni dječji akt zbog kojeg je podnesena prijava (temeljem koje je čitav umjetnikov opus, nakon temeljite pretrage stana prebačen u policijske istražne laboratorije), vlasništvo je Muzeja suvremene umjetnosti (još od 1986.) čime je nedvojbeno potvrđena njegova umjetnička vrijednost. Slijedom toga moglo bi se očekivati i pretraživanje fundusa Muzeja koji čuva takve umjetnine. Moguće ili nemoguće?</p>
<p> Sve je moguće kad o umjetnosti sude oni koji o njoj ništa ne znaju. Tako je predmetom policijske istrage postao i performans »Marička« umjetnice Vlaste Delimar, koja je njime pokazala tradicijski način života izabrane junakinje, što bi po temi (zbog izumiranja tradicije) trebao postati dijelom fundusa Etnografskog muzeja koji sakuplja i obrađuje ne samo tradicijske predmete nego i običaje. Sporno u inkriminiranom peformansu bilo je jednokratno tradicijsko klanje pijetla koji je slijedom prirodnog ciklusa u ljudskom prehrambenom lancu okončao kao svakodnevni obrok. Reagirali su takozvani prijatelji životinja koji inače ne skrbe o onim napuštenima koje su više izložene svakodnevnim patnjama. Oni nisu spriječili umjetnicu u njezinu činu, nego su nastupili nakon njega kako bi mogli izvesti svoj performans, iskoristivši ga kao vlastitu promociju.</p>
<p> No, time taj performans nije završen. Nastavio se ispisivanjem riječi »Ubojice« na kombiju Galerije Klovićevi dvori, u kojoj je izvedena »Marička«, potom paljenjem tog istog kombija, nakon kojega slijede daljnje terorističke prijetnje Galeriji, djelatnicima i njihovoj imovini. A sve zbog interpretacije događaja po kojoj proizlazi da su Klovićevi dvori mjesto stalne egzekucije životinja. Takvo ozračje uz takozvane aktiviste stvaraju i medijske crne kronike sudjelujući u poticanju mržnje što je kažnjivo kao i osveta Klovićevim dvorima, učinjena i novonajavljena. Jednokratni umjetnički čin postao je motivom za obračun s uspješnom Galerijom, a ulicu pretvorio ne samo u sudnicu nego i u novu giljotinu.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Otvoreno</head>
<div type="article" n="9">
<p>Odvjetnička megalomanija ili skromnost</p>
<p>Za pet rasprava o istom predmetu odvjetnik u Hrvatskoj dobit će pet puta naknadu. Njemački odvjetnik dobit će je samo jednom pa će mu biti u interesu da rasprava završi što prije</p>
<p>BORIS KUNST</p>
<p>predsjednik URSH-a i Glasa HR</p>
<p>Čitajući nedavno razmišljanja o odvjetničkim tarifama jednog poznatog odvjetnika, nisam mogao da se i sam ne osvrnem na tu, u posljednje vrijeme, izuzetno popularnu temu. Tim više što godinama govorim o enormnim iznosima odvjetničkih usluga i prijekoj potrebi da se ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć.</p>
<p>Nažalost, početkom srpnja 2004. godine na snagu su stupile Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Istina je da se godinama prije toga nisu mijenjale, no istina je i da je upravo u tim godinama stotine tisuća radnika izgubilo radna mjesta, ostalo bez plaća, novca za elementarnu egzistenciju a da su im, istodobno, narušena ili uskraćena prava po različitim osnovama koja sudskim putem, uz angažiranje odvjetnika, teško mogu financijski podnijeti. </p>
<p>Astronomsko poskupljenje odvjetničkih usluga, kojim su cijene odvjetničkih satnica povećane sa 40 na 500 kuna, a cijena obrana, primjerice, u kaznenim postupcima sa 200 kuna na vrtoglave iznose od po nekoliko tisuća kuna, prelila je čašu ogorčenja hrvatskih građana i sindikata. </p>
<p>Sindikati su još od bivše ministrice zatražili da se preispita cijena odvjetničke satnice te spriječi povreda osnovnih ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, među kojima je i pravo na pravnu zaštitu u razumnom roku i uz razumnu cijenu. Suprotstavili smo se namjeri da se pravosuđe u mladoj hrvatskoj državi stavi u službu interesnih lobija za osiguravanje njihovih materijalnih i političkih privilegija.</p>
<p>Zatražili smo i mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o tadašnjem prijedlogu izmjena i dopuna Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. U odgovoru koji smo dobili, među ostalim, jasno se navodi: »Prema saznanjima Agencije, hrvatski model određivanja cijena odvjetničkih usluga ne poznaje niti jedan europski sustav. Uvidom u pravnu praksu drugih zemalja Agencija je utvrdila da postoje dva osnovna modela određivanja odvjetničkih tarifa. Prvi model prisutan u većini pravnih sustava zemalja članica EU, određuje slobodno ugovaranje nagrade između odvjetnika i stranke. U tom slučaju odvjetnička nagrada utvrđuje se prema točno utvrđenim kriterijima kao što su specijalizacija odvjetnika, hitnost postupka, kvaliteta rada, njegovo iskustvo, vrsta postupka, nadležnost suda, vrijednost predmeta spora i slično. Drugi je način da se naknade fiksno utvrđuju tarifom. Međutim, tarifu ne donosi odvjetnička komora, već se određuje zakonom ili uredbom ministarstva pravosuđa«.</p>
<p>Na primjer, visinu odvjetničke tarife Slovačka vezuje uz prosječno primanje zaposlenika u gospodarstvu iz prethodne kalendarske godine. </p>
<p>Na zahtjev sindikata, i Ministarstvo pravosuđa izradilo je Komparativni prikaz odvjetničkih tarifa u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje EU. Iz te analize vidljivo je da odvjetnički sat u Hrvatskoj iznosi 500 kuna, a u Sloveniji 340. Najviša naknada odvjetniku u jednom postupku u Hrvatskoj je 100 tisuća kuna. U Sloveniji je deset puta niža. U Češkoj i Sloveniji tarifu donosi odvjetnička komora u suglasnosti s ministarstvom pravosuđa. U Francuskoj je donosi glavna skupština Nacionalnog vijeća, dok je u Njemačkoj propisana saveznom uredbom o naknadi za odvjetničke usluge. </p>
<p>U Hrvatskoj ne postoji zakon o odvjetničkim tarifama, već odvjetnici cijene svojih usluga uređuju samostalno. K tome, zakonodavac im je osigurao monopol u davanju pravnih savjeta i zastupanju pred sudovima. Postojeći tarifni sustav potiče i sukob interesa jer su odvjetnici u Hrvatskoj posebno plaćeni za svaku raspravu i podnesak na sud pa im je u interesu odugovlačiti sudske postupke. Na sličan način su i suci zakonom pošteđeni kritike javnosti. Odvjetnička tarifa trebala bi se naplaćivati prema fazama u sudskom postupku, po uzoru na njemački zakon. Naime za pet rasprava o istom predmetu odvjetnik u Hrvatskoj dobit će pet puta naknadu. Njemački odvjetnik dobit će naknadu samo jednom, pa će mu biti u interesu da rasprava završi što prije. </p>
<p>Još u lipnju 2004. URSH je pokrenuo inicijativu za donošenje zakona o odvjetničkoj tarifi i određivanje prava na besplatnu pravnu pomoć. Tu inicijativu obnovili smo ovih dana uputivši je Vladi RH i Ministarstvu pravosuđa. Baš kao i sindikati, i pučki je pravobranitelj ovih dana upozorio na neprimjereno visoku odvjetničku tarifu, neprimjeren način obračuna, nedostupnost pravne pomoći te pozvao na hitno donošenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći za što treba osigurati proračunska sredstva već za iduću godinu. </p>
<p>Zakon o odvjetničkoj tarifi koji imaju zemlje Unije, preduvjet je postojanja socijalno-pravne države. Sukladno tom zakonu i etičkim pravilima, odvjetnik bi težio što bržem zaključivanju spora u interesu svoje stranke i pravosuđa. </p>
<p>Ako uvaženi odvjetnik s početka priče pročita ovaj skromni uradak, vjerujem da će tada možda spoznati kako povećanje tarifa pogađa najviše siromašne radnike i umirovljenike, sve one koji zarađuju prosječnu plaću pa nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koju im komora određuje te da pojedinci moraju odustati od traženja pravde jer im je zbog skupoće pravda nedostupna.</p>
<p>Posebno je važno da uvaženi odvjetnik spozna kako sindikalni zastupnici radnika tj. pravnici ne mogu naplatiti troškove suda kao odvjetnici jer na to nemaju pravo. </p>
<p>I dok čekamo razboritost Vlade RH i Ministarstva pravosuđa da stanu na kraj nepravdi, nerealno visoke i nimalo socijalne cijene odvjetničkih usluga ostaju naša realnost.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pozivam profesora Leticu na suradnju!</p>
<p>IVO JOSIPOVIĆ</p>
<p>Zahvaljujem prof. dr. Slavenu Letici, uglednom zastupniku i profesoru, na pohvalama i pokudama koje mi je uputio u Vjesniku od 16. studenoga 2006. u povodu inicijative koju zagovaram na planu kažnjavanja ratnog profiterstva. Preskačući one dijelove njegova teksta koji očito imaju za cilj peckanje osobne naravi, da ne odvraćam pozornost s merituma i ne ulazim u nedostojna prepucavanja, sa zadovoljstvom prihvaćam njegovu ponudu da se priključi inicijatorima. Ali, najprije da otklonimo nesporazum. Naime, profesor Letica očito ne pripada onoj grupi od, ako se dobro sjećam, 84 posto gledatelja emisije »Otvoreno« koji nisu prihvatili argumentaciju poštovanog odvjetnika Hanžekovića »o glupom zakonu« i koji su razumjeli što se želi inicijativom koju zagovaram. Ne pripremamo nikakvu novu, veliku kodifikaciju radi progona ratnih profitera koja bi zahtijevala velike interdisciplinarne ekipe i studije.</p>
<p> Riječ je o vrlo kratkoj normi ustavnog ranga koja bi uklonila zastaru za kaznena djela koja su već opisana u Kaznenom zakonu i za čije kažnjavanje načelno postoji odgovarajući pravni instrumentarij. Prihvaćanje ili neprihvaćanje mogućnosti dokidanja zastare (dakako, ako pozivanje na načela prava i međunarodno pravo bude dovoljno uvjerljivo za kolegice i kolege zastupnike) test je istinske spremnosti da se uspostavi pravda. Ta bi promjena otvorila mogućnost kažnjavanja počinitelja kaznenih djela i povrata barem dijela otetog, što je izgubljeno nastupom zastara zbog nevoljkosti državnog aparata da radi svoj posao. Ali, sama promjena ustavne norme ne može jamčiti da dio državnog aparata ponovo neće opstruirati postupke. Slamanje opstrukcije i osiguranje odgovarajućeg profila policajaca i državnih odvjetnika koji će istraživati konkretne kriminalne radnje zadaća je izvršne vlasti. Normativno kratak i jednostavan zahvat koji će se drugi tjedan naći u Saboru, čini mi se lako razumljivim i na verbalnoj razini na kojoj smo je iz kruga predlagatelja do sada predstavljali općoj javnosti. </p>
<p>To potvrđuje i golema većina reakcija koje smo dobili, kako od onih koji podržavaju inicijativu, tako i od onih koji je, poput g. Hanžekovića, osporavaju. Nijansiranje na kojemu rade eksperti prije slanja teksta u Sabor potrebno je jer je riječ o pravno vrlo osjetljivom zahvatu. Da umirim prof. Leticu, o njemu se konzultira širi krug vrlo eminentnih pravnika. Interdisciplinarna istraživanja koja predlaže prof. Letica, dobro su došla i mogu pomoći u sljedećoj fazi: eventualnoj promjeni relevantnih zakona i profiliranju strategije progona »profiterskog« kriminala. Zato sa zadovoljstvom prihvaćam inicijativu prof. Letice i predlažem mu da, kao ugledni znanstvenik, odmah oformi interdisciplinarni tim u koji ću se, ako me pozove, vrlo rado uključiti. Dakako, rad takvog tima ima smisla samo ako Sabor prihvati ustavnopravni zahvat koji predlažemo.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="11">
<p>Sigečani ne žele novu zgradu</p>
<p>Peticiju će Zeleni za Zagreb poslati nadležnim gradskim uredima</p>
<p>Gradsko poglavarstvo usvojilo je 22. rujna ove godine zaključak kojim se utvrđuje Program pozivnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za izradu idejnog rješenja Stambeno-poslovne zone »Vukovarska-Hvarska«. No, izgradnji Zone protivi se stranka Zeleni za Zagreb, kao i većina stanovnika Sigečice, koji su u subotu na poziv Zelenih potpisivali peticiju protiv izgradnje nove zgrade. </p>
<p>Vlasta Toth, iz Zelene akcije, tvrdi da su arhitekti namjerno krivo prikazali buduće stanje, odnosno odnos zgrada u prostoru, te napominje kako bi izgradnja zgrade znatno narušila životni standard Sigečana. Također smatraju da će tako nestati jedna od rijetkih zelenih površina u tom dijelu Vukovarske ulice, te će se prostorno »zatvoriti« tri stambena nebodera u obližnjoj Hvarskoj ulici. </p>
<p>Okupljenim Sigečanima u subotu se obratio i Muzafej Husić, vijećnik Gradske četvrti Trnje, rekavši kako je izgradnja zgrade na jedinoj zelenoj površini u Hvarskoj »urbanistički zločin«, te da se kao građani moraju izboriti da se od izgradnje odustane, a zemljište prenamijeni i uredi kao park.</p>
<p>Iako je u subotu peticiju kojom traže hitno povlačenje sporne odluke Poglavarstva potpisalo 400 Sigečana, u Zelenoj akciji smatraju kako će do utorka sakupiti oko dvije tisuće potpisa - koje će poslati na sve nadležne gradske urede. </p>
<p>Peticiju za spas zelene površine potpisao je i Željko Zoričić, jer smatra da bi izgradnja Zone bila bolna za kvalitetu življenja na Sigečici, gdje živi od rođenja. »Samo stanovnici Sigečice mogu pokušati ovo spriječiti, stoga podržavam Zelene«, rekao je Zoričić.</p>
<p>Zeleni za Zagreb tvrde da se struka poziva na obveze staroga Provedbenog urbanističkog plana (PUP), za koji kažu kako je »izvan snage silom zakona«, koji je na istoj površini predviđao dva objekta s prizemljem i četiri kata, ukupne površine 13.616 četvornih metra - odnosno dva puta manje od idejnog rješenja koje je prihvatilo Gradsko poglavarstvo. Zeleni zamjeraju da struka, umjesto da je »svjesna svoje stručne i društvene odgovornosti, zatrpava taj stisnuti prostor objektom dvostruko veće kvadrature«.</p>
<p>Anita KončarTomislav Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Sportom protiv poroka</p>
<p>Već samim time što ste u najranijoj dobi prepoznali sport kao bitan čimbenik u čovjekovom razvoju, postigli ste mnogo, poručio je Josip Čorak djeci</p>
<p>U sportskoj dvorani Bojan Stranić u nedjelju je, u organizaciji taekwondo kluba Jastreb, održan 8. »Jastreb Open«. najveće međunarodno taekwondo natjecanje za djecu u Hrvatskoj. Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Grada Zagreba na natjecanju je sudjelovalo 567 natjecatelja od 9 do 14 godina - iz deset zemalja.</p>
<p>Pri samom otvorenju, u svečanom mimohodu gledateljima su se ponosno predstavili maleni borci. Josip Čorak, izaslanik gradonačelnika Milana Bandića, natjecateljima se obratio riječima podrške i ohrabrenja, koristeći moto Olimpijskih igara -»važno je sudjelovati«. </p>
<p>»Rezultati su u ovom trenutku najmanje važni. Već samim time što ste u najranijoj dobi prepoznali sport kao bitan čimbenik u čovjekovu razvoju, postigli ste mnogo«, poručio je Čorak djeci. Pod motom »sportom protiv nasilja, droge i svih poroka današnjice« najmlađi su borci u cjelodnevnu natjecateljskom programu odmjeravali snage u gotovo šezdeset dobnih kategorija.</p>
<p>Uz ciku, graju i veselje, mališani su plesali uz pjesme Marije Husar, a u zabavom programu magičarske trikove pokazivao im je iluzionist MG Taylor. No, najveće oduševljenje djece izazvalo je pojavljivanje Nindža kornjača, koji su prezentirali dio svojih borbenih vještina. »S ljubavlju i entuzijazmom za djecu organiziramo natjecanja uz pregršt popratnih programa, kako bi djecu privukli sportu na moderan način, ispunjen zabavom, druženjem i usmjeren ka zdravom načinu življenja«, priča glavna trenerica TKD-a »Jastreb« Tamara Pradegan. Uloženi višegodišnji trud se isplatio, tako da iz godine u godinu »Jastreb Open« obara rekorde po broju sudionika. »Svaki turnir novi nam je izazov, a dogodine priželjkujemo i sudjelovanje zemalja u kojima je taekwondo nacionalni sport, čime bi dodatno podigli razinu natjecanja«, kaže Tamara Pradegan.</p>
<p>Iako nije sudjelovao u natjecateljskom dijelu turnira, u revijalnom programu u kategoriji vrtićke djece svoje borilačko znanje pokazao je i šestogodišnji Borna, koji se taekwondoom bavi već tri godine. U svojem je uzrastu među najboljim borcima. »Nije mi teško trenirati, jer je društvo odlično. Uvijek se zabavljamo na treninzima i natjecanjima«, rekao je Borna i dodao kako želi naučiti boriti se poput nindža-kornjača.</p>
<p>Branimir Markač</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>»I Bog je danas uz nas«</p>
<p>Zagrebačko jezero Bundek, u »proljetno« nedjeljno popodne, na terasi imroviziranog kafića</p>
<p> - gradonačelnik Milan Bandić izabrao je za prigodno »druženje zahvalnosti« stranačkih prijatelja SDP-a i Grada Zagreba, a koji su proteklih mjeseci stvarali, gradili i trudili se da Zagreb bude ljepši i ugodniji za življenje. </p>
<p>Na Bundeku se od 12 do 14 sati, u opuštenu ugođaju - uz pivo, vino i skromni roštilj - okupilo više od dvjestotinjak SDP-ovaca aktivnih u Zagrebu. Proslavu su, budući da je u srijedu gradonačelnikov 50. rođendan, veseli tamburaši i Bandićevi prijatelji i zastupnici gradskoga SDP-a, ujedno iskoristili kako bi prijatelju čestitali skorašnju životnu obljetnicu. </p>
<p>»Budući da je naša radna kampanja dugačka tri godine, 11 mjeseci i 28 dana, nakon cijele godine rada bio je red zahvaliti se ljudima koji rade s građanima na terenu, a to je 218 predsjednika ogranaka SDP-a u Gradu Zagrebu. Ova će proslava postati tradicionalna. I Bog je uz nas«, istaknuo je Milan Bandić, ne skrivajući zadovoljstvo stranačkim druženjem, koje su posjetom uveličali i članovi Prljavoga kazališta. </p>
<p>Zanimljivo je da je, nevezano uz ovaj skup, nad Bundekom u to vrijeme barem pet puta preletio maleni zrakoplov s velikim natpisom »Pasha-Zagreb« - reklamirajući istoimeni narodnjački klub, koji očito postaje jedno od omiljenih okupljališta određene gradske strukture mlađih osoba koje preferiraju folk-muziku... »Ovo je i strašno i tužno« - čulo se od nekolicine iznenađenih starijih izletnika s Bundeka.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Grad sufinancira zimovanje </p>
<p>Četverodnevni boravak, u što je uključen puni pansion, prijevoz, ski-oprema, škola skijanja i stručno vodstvo, s više od stotinu tisuća kuna sufinancira Grad, dok roditelji po polazniku plaćaju 500 kuna</p>
<p>Više od 180 učenika jaskanske osmoljetke Ljube Babića prijavilo se za Zimsku igraonicu na Bjelolasici, koju će u vrijeme školskoga odmora, krajem prosinca ove i početkom siječnja iduće godine, organizirati Povjerenstvo za mladež Poglavarstva Jastrebarskoga. </p>
<p>Kako bi se upoznali s uvjetima boravka i aktivnostima koje su predviđene za jaskanske pučkoškolce, na Bjelolasici su protekloga vikenda boravili članovi Gradskoga Poglavarstva, odgajateljice dječjega vrtića »Radost«, nastavnici razredne nastave te profesori tjelesne i zdravstvene kulture. </p>
<p>»Želja je bila upoznati ih na koji način se radi s djecom pa su i sami sudjelovali u nekim aktivnostima, poput igre 'pronalaska blaga' i štefetnih igara u dvorani, a pokazali su i umijeće pjevanja u večernjim 'karaokama'«, objasnio je Domagoj Šlat, voditelj projekta Zimske igraonice, koju je Grad Jastrebarsko pokrenuo prije četiri godine i koja se od lani održava na Bjelolasici. </p>
<p>Četverodnevni boravak, u što je uključen puni pansion, prijevoz, ski-oprema, škola skijanja i stručno vodstvo, s više od stotinu tisuća kuna sufinancira Grad, dok roditelji po polazniku plaćaju 500 kuna. </p>
<p>»Jedan smo od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji na ovakav način organizira osnovcima zimske aktivnosti«, rekao je Zvonimir Novosel, dogradonačelnik Jaske, dodajući da ga posebno veseli što su roditelji prepoznali i prihvatili projekt. Vladimir Pačić, član Poglavarstva, također smatra da je projekt Zimske igraonice naišao na dobar odjek. »To najbolje govori broj prijavljene djece«, dodao je. Ratko Stojković, profesor tjelesne kulture, napomenuo je da se ove godine za zimovanje na Bjelolasici prijavilo 15 posto učenika jaskanske škole što je, smatra, »fenomenalan odaziv«. </p>
<p>Dražen Kopač</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Glazbenici na skučenom tavanu</p>
<p>Grad se osamostalio prije 11 godina, ali još uvijek nema svoju glazbenu školu, jer škola u Zaprešiću radi u sastavu zagrebačkih škola</p>
<p>Glazbena škola Zlatka Balokovića u Zaprešiću ove je subote proslavila 20 godina osnutka. No, dok se Velika Gorica, Samobor ili Varaždin ponose svojim glazbenim školama - Velika je Gorica, primjerice, svoju glazbenike smjestla u reprezentativne prostore - u Zaprešiću nije tako.</p>
<p> Zaprešićani sviraju na skučenom tavanu, pod kosim krovom koji im gotovo dotiče glave, djeca nastavu i ispite čekaju u preuskim hodnicima, a iznad skupocijenih instrumenata krovni su prozori. </p>
<p>»To je loše za zvuk, jer takav prostor guta zvuk, a prostorije su pregrađene drvenim zidovima - zbog čega se čuje sviranje iz jedne u drugu prostoriju«, opisuje rad profesorica flaute Ivanka Mohović. </p>
<p>Osim neprimjerena prostora, Zaprešić se ne može ponositi niti mnogobrojnim uspjesima učenika škole, među ostalim i na prvim mjestom na državnom natjecanju klarinetista - jer škola nije njegova. </p>
<p>Naime, »Baloković« je još uvijek područna škola istoimene zagrebačke škole na Peščenici. Također, samo oni najuporniji odlučuju se za srednju školu, jer na školovanje moraju putovati u suprotni dio Zagreba.</p>
<p>»Kad školu imamo ujutro, dižemo se u sedam. Nakon gimnazije u Zaprešiću, idemo izravno na vlak, pa od Maksimira pješice do Peščenice gdje imamo teorijske predmete. Doma smo oko osam navečer, pa onda idemo učiti«, priča Marija Fabek, flautistica trećega razreda srednje.</p>
<p>Iris Šoštarić, njezina kolegica kaže da gube dva sata na putovanje, ali smatra kako je puno gore onima koji se školuju u drugim zagrebačkim školama, jer one nastavu flute, klavira i zbora imaju u Zaprešiću. Naime, oni koji školovanje nastavljaju u drugim zagrebačkim školama, u Zaprešić se znaju vraćati i iza 22 sata!</p>
<p>Iako školu trenutno pohađa 140 učenika iz Zaprešića i okolice, od Grada škola nikad nije dobila ni jedan instrument, a nema niti jedan koncertni klavir!</p>
<p> Ravnatelj škole Marijan Krajina kaže kako uprava škole u Zagrebu želi da se u Zaprešiću stvori respektabilna glazbena škola i otvore odjeli koji nedostaju - za što imaju i podršku Grada Zagreba i nadležnog ministarstva - ali inicijativu za osamostaljenje može pokrenuti samo Grad Zaprešić. </p>
<p>Jelena Oberman</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="16">
<p>»Oživljen« div star 300.000 godina</p>
<p>Najcjelovitiji i najljepši te stoga i najvrjedniji nalaz mamuta u Hrvatskoj u potoku Glogovici </p>
<p>Jedan od najimpresivnijih sisavaca ledenog doba bio je sigurno mamut. Živio je u pleistocenu, starijem razdoblju kvartara. Kretao se u velikim krdima dolinama rijeka, u kojima je bilo obilje trave. Upravo su zato u naplavinama i koritima rijeka otkriveni mnogobrojni dijelovi kostura i zuba mamuta.</p>
<p>Najcjelovitiji i najljepši te stoga i najvrjedniji nalaz mamuta u Hrvatskoj otkriven je krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća u potoku Glogovici u Slavonskom Brodu prilikom kanaliziranja korita potoka. Gotovo četiri metra ispod površine tla tada je pronađena glava i obje kljove stepskog mamuta (Mammuthus armeniacus), koji je živio prije otprilike 300.000 godina. Prvi takav sveobuhvatni nalaz u Hrvatskoj pohranjen je u Muzej Brodskog posavlja kao dio stalnog postava.</p>
<p>Godine su učinile svoje, kosti su s vremenom bile sve krhkije, pa je preparacija bila nužna ako se dio kostura stepskog mamuta htio sačuvati. Preparaciju je tako ovog rujna počeo Darko Rukavina, paleontolog i savjetnik u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, a sada je u završnoj fazi.</p>
<p>»Tako cjelovit i dobro očuvan nalaz je rijetkost, pogotovo danas kada se strojevima iskapa šljunak i glina u naplavinama i koritima rijeka uz koje su se mamuti kretali. Uglavnom se pronalaze zubi i dijelovi kostura, i to u dolinama Save i Drave, stoga su ova lubanja i obje kljove toliko važni«, ističe Rukavina. </p>
<p>Da bi se pronašli i drugi dijelovi kostura, 1971. godine su nastavljena iskopavanja na mjestu gdje je pronađena lubanja s kljovama. Međutim, nije bilo uspjeha, jer su se kosti vjerojatno dislocirale prirodnim putem. Daljnja se istraživanja nisu poduzimala jer su vrlo skupa.</p>
<p>Pred paleontologom nije bio lak posao, jer je trebalo sastaviti oštećene kosti lubanje koja je u mamuta mnogo veća od lubanje današnjih slonova, kao i kljove duge 1,5 metara i promjera 20 centimetara u najširem dijelu.</p>
<p>»Odrasli mamuti bili su visoki između 3,5 i četiri metra do vrha lopatice. Današnji slonovi su visoki oko tri metra«, kaže Rukavina. Samo su im zubi bili dugi oko 25 centimetara, a mamuti su ih imali po četiri, kao i današnji slonovi. A kao i slonovi, bili su biljojedi. Mamuti, naime, pripadaju u jedan od rodova iz grupe slonova (Elephantidae). Na Zemlji su, naime, u pleistocenu živjela tri roda iz grupe slonova, Mammuthus, Elephas i Loxodonta. Slonovi su nastanjivali sve kontinente osim Australije. Bili su predstavljeni mnogim vrstama, no gotovo su sve izumrle. Danas žive još samo dvije vrste, Loxodonta africana u Africi i Elephas maximus u Aziji.</p>
<p>Rod Mammuthus formirao se u Africi potkraj geološkog razdoblja pliocen, prije otprilike tri milijuna godina, i kroz pleistocen počeo naseljavati i druge prostore postupno evoluirajući iz jedne vrste u drugu. Tako je u najstarijem pleistocenu u Europi živjela vrsta južni mamut (Mammuthus meridionalis) prilagođen na toplu i većim dijelom vlažnu klimu. U nešto mlađem razdoblju živjela je vrsta stepski mamut (Mammuthus armeniacus) prilagođen stepskim, pa i šumskim staništima. A vunasti mamut (Mammuthus primigenius) živio je u najmlađem pleistocenu.</p>
<p>Uzrok nestajanja mamuta još se točno ne zna. </p>
<p>»Prema jednoj dosta smjeloj teoriji, lovci ledenog doba velike su sisavce, pa i mamute, istrijebili pretjeranim lovom. </p>
<p>No, vjerujemo da je proces izumiranja tih vrsta bio posljedica prirodnih procesa uvjetovanih velikim, za te životinje pogubnim globalnim klimatskim promjenama na Zemlji«, kaže Rukavina i dodaje da je čovjek vjerojatno bio uzrok nestajanja pojedinih skupina na užim područjima, te da je nemarom ili nepažnjom neke vrste doveo na granicu nestajanja. </p>
<p>»Nadamo se da će čovjek postati svjestan svojih postupaka kao i mogućih posljedica svog ponašanja«, ističe Darko Rukavina. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pri slijetanju »potrbuške« sedam ozlijeđenih</p>
<p>BOGOTA</p>
<p> - Pri slijetanju na aerodrom Ernesto Cortizzos u kolumbijskom gradu Barranquillu u nedjelju ujutro putnički zrakoplov sletio je »portbuške«. Pri slijetnjau ozlijeđeo je sedam članova posade, dok su putnici ostali neozlijeđeni. Istraga je u tijeku. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Uništeno osam tona droge</p>
<p>LIMA</p>
<p> - Peruanska policija proteklog je vikenda uništila više od osam tona zaplijenjenog kokaina i marihuane u glavnom gradu Limi. Droga je zaplijenjena tijekom prvih devet mjeseci ove godine u opsežnim policijskim akcijama protiv narkokartela. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Uskoro spomenik Sherlocku Holmesu</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Unatoč tomu što nikad nije posjetio Rusiju tijekom svojeg fiktivnog života, Sherlock Holmes će uskoro stići u taj grad u obliku spomenika koji će biti podignut u blizini zgrade britanskog veleposlanstva. Kip će biti postavljen nadomak zgradi britanskog veleposlanstva smještene na obali rijeke Moskve, a podići će ga neprofitna zaklada koja djeluje pod nazivom Cultural Dialogue/One World. Još nije izabrano konkretno rješenje niti je poznato kad će kip biti otkriven. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Katastrofalne poplave u Keniji i Somaliji</p>
<p>NAIROBI</p>
<p> - Sjevernu Keniju i južnu Somaliju, osobito pogranično područje Garissa-Dadaab proteklog vikenda zahvatile su katastrofalne poplave uzrokovane jakim kišama koje neprekidno padaju već dva tjedna. Dodatne teškoće uzrokuju oružani sukobi u Somaliju, pa je otežano slanje pomoći. [EPA]</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Božićnjak na ulici darovao milijun dolara</p>
<p>KANSAS CITY</p>
<p> - Amerikanac poznat samo kao Tajni Božićnjak je 26 godina vozio ulicama Kansas Cityja svakog prosinca darujući novac ljudima. Započeo je s novčanimcama od pet, a onda prešao na deset dolara. Kako je raslo njegovo bogatstvo, rasli su i darovi. Posljednjih godina Tajni je Božićnjak darivao novčanice od stotinu dolara, nekoliko puta i dvije-tri od jednom, ljudima u trgovinama, restoranima i na parkiralištima. Do sada je anonimno darovao 1,3 milijuna dolara. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Koriste organe pogubljenih</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Kina joristi organe pogubljenih osuđenika na smrt za presađivanje, potvrdili su kineski dužnosnici. »Osim malog udjela stradalih u prometnim nesrećama, većina organa za presađivanje dolazi od pogubljenih osuđenika«, rekao je doministar zdravstva Huang Jiefu. On je kazao da se sva radi uz prethodni pristanak osuđenika ili njihove obitelji. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International kaže da je tijekom 2005. godine u Kini pogubljeno najmanje 1.770 osoba, što je 80 posto ukupnog broja pogubljenih u svijetu. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Poklonio 29,5 milijuna dolara orkestru</p>
<p>PITTSBURGH</p>
<p> - Jedna je obitelj filantropa poklonila 29,5 milijuna američkih dolara simfonijskom orkestru Pittsburgha, što je do sada najveća donacija koju je neki orkestar primio. Riječ je o donaciji obitelji 75-godišnjeg Richarda P. Simmonsa, predsjednika upravnog odbora orkestra. On je izjavio da bi poklonjeni novac trebao osigurati da simfonijski orkestar Pittsburgha ostane vrhunski svjetski orkestar. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Uhvatio 116 zrna grožđa za tri minute</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Amerikanac Steve Spalding je uhvatio 116 zrna grožđa u usta za tri minute i nada se da će taj njegov pothvat biti uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda. Spalding (44) je postavio osobni rekord u hvatanju boba grožđa koristeći usta da uhvati 1.203 bobice grožđa koje su bacane na njega s udaljenosti od 4,5 metra u pol sata, izjavila je njegova agentica Deanna Brown. No, na Spaldinogovom pothvatu hvatanja bobica grožđa u sidnejskoj Opera House nije bio prisutan nitko iz Guinnessove knjige rekorda. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pucnjava zbog Playstationa 3</p>
<p>LOS ANGELES</p>
<p> - Nasilje, pa čak i pucnjava, zabilježeni su u petak kada je Playstation 3 stigao u američke trgovine. Nova generacija konzola došla je u ograničenim količinama, iako je proizvođač Sony obećao da će u prvom naletu ponuditi najmanje 400.000 primjeraka. To je dovelo do dugih redova pred trgovinama u kojima se Playstation 3 prodavao za 600 dolara. U Puthamu dva su muškarca zapucala na ljude u redu koji su im odbili dati novac. Jedan kupac, Michael Penkala (21) ranjen je u leđa i rame, no u stabilnom je stanju. U Palmdaleu trgovci su morali zatvoriti trgovinu zbog neviđene gužve, a u stampedu pred dućenom u Wisconsinu ozlijeđen je jedan kupac. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Piton u bijegu udavio psa</p>
<p>SINGAPUR</p>
<p> - Singapurska policija nije uspjela spasiti terijera Bellu od smrtonosnog zagrljaja 3,5 metara dugog pitona koji je udavio psa pred stambenom zgradom u Singapuru a zatim pobjegao. Jedna je stanarka šetala dva psa kada je zmija izmigoljila i obavila se oko Belle, sedmogodišnjeg Jack Russell terijera. Policija je stigla vrlo brzo ali nije imala odgovarajući alat za borbu sa zmijom, pa je upotrijebila golf palicu i to 20ak minuta da oslabi stisak pitona prije nego je zmija pustila tijelo životinje i pobjegla. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="27">
<p>Upotpunjena likovna povijest</p>
<p>U dupkom punim Klovićevim dvorima otvorena je izložba remek-djela iz privatnih kolekcija</p>
<p>Gecanovi samotni šetači predgrađem, Medovićeve bonace što su razotkrivale besmrtnu ljepotu hrvatskih obala, Vidovićevi sni, Plančićevi ladanjski prizori – tek su neka od 77 predočenih antologijskih djela iz privatnih zbirki na izložbi »Hrvatsko moderno slikarstvo 1880.–1945.«, otvorenoj u nedjelju u Klovićevim dvorima.</p>
<p>»Velika je to svečanost hrvatske umjetnosti kojom Klovićevi dvori nastavljaju suradnju s poznatim hrvatskim galerijama, u ovom slučaju sa zagrebačkom galerijom 'Deči'«, istaknula je ravnateljica gornjogradskog prostora Vesna Kusin. Ostvarenim snom, kojim je obilježio 35 godina rada, označio je galerist Žarko Deči ovu istraživačku izložbu za koju je godinama kontaktirao kolekcionare. »Ideja je bila pokazati ono najbolje iz privatnih zbirki ne bismo li upotpunili sliku hrvatske moderne umjetnosti«, istaknuo je autor izložbe i kataloga Igor Zidić. Ravnatelj Moderne galerije, koji je za ovo istraživanje upregnuo svoj veliki literarni nerv, podsjetio je na nemilu sudbinu mnogih privatnih zbirki za koje nisu imali milosti ni endehazijski, a bogme ni komunistički nasilnici.</p>
<p> Izložbu koja će trajati samo dva tjedna svečano je otvorio ministar kulture mr. Božo Biškupić čestitavši Žarku Dečiju na inicijativi, Igoru Zidiću na ekspertizi i Vesni Kusin na izlagačkom prostoru za ova rijetko viđena remek- djela. </p>
<p> </p>
<p>Gužva usprkos prijetnjama</p>
<p>Usprkos tome što je radikalna organizacija Animal Liberation Front prijetila izložbi, na otvorenje je došlo jako puno ljudi, željnih vrhunskog likovnog događaja. Podsjetimo, prije neki dan poznata je performerica Vlasta Delimar okrutno zaklala pijetla što je, uzgred budi rečeno, ne samo potpuno besmislen »umjetnički štos«, već je i star tridesetak godina. Bijesni zaštitari životinja umjesto da spriječe ovaj gnjusni čin, zapalili su kombi Klovićevih dvora, koji su zapravo tek iznajmili Delimar prostor za izložbu pa je i njihov čin jednako besmislen. No, stari majstori nisu srećom ostali ugroženi bijesom radikala i suvremenom likovnom praksom koja, eto, voli rabiti nož umjesto kista. </p>
<p>[M. Tenžera]</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Emocionalna »Karenjina« oduševila Moskovljane</p>
<p>Ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč bila je impresionirana sjajnom ruskom publikom /</p>
<p>Gostovanje je ostvareno u okviru kulturne razmjene Zagreba i Moskve, a dogovoren je i posjet Kazališta Puškin Zagrebu</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Zagrebačko kazalište mladih izvelo je u petak navečer pred ispunjenim gledalištem moskovskoga Kazališta Puškin jednu od svojih najuspješnijih predstava, »Anu Karenjinu« nastalu po romanu Lava Nikolajeviča Tolstoja, a u adaptaciji, scenografiji i režiji Vasilija Senjina.</p>
<p> Na žalost, zbog kašnjenja scenografije, umjesto dvije, izvedena je jedna predstava. No, i ona je izazvala pozornost ruske kazališne publike, Hrvata koji žive u Moskvi, brojnih tamošnjih studenata kroatistike te teatrologa i teatarskih kritičara. Predstavi su nazočili i hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, tajnik Sanjin Soldatić te službenici našega veleposlanstva. </p>
<p>Aljona Karas, kazališna kritičarka »Ruskih novina« (jednog od tridesetak dnevnika koliko ih izlazi u Moskvi), hrvatsku je predstavu ocijenila iznimno pozitivno. </p>
<p>»Posebno bih pohvalila emocionalnu napetost glume, po čemu se vidi da je redatelj mnogo i iscrpno radio s glumcima. Sve je to pravo osvježenje za cijelu rusku scenu«, naglasila je Karas te dodala da su osobite kreacije ostvarile glumice, u prvom redu one koje tumače Dolly, Kitty i Anu, podarivši predstavi veliku dozu nježnosti. Spomenute uloge predočile su Ksenija Marinković, Nataša Dorčić i Doris Šarić-Kukuljica, dok je Vronskoga tumačio Filip Nola, a Karenjina Pjer Meničanin. </p>
<p>Aljona Karas podsjetila je na zanimljivu činjenicu da je Ana Karenjina na ruskim kazališnih daskama ponajviše postavljana četrdesetih godina prošloga stoljeća, dok su se kasnije mogle vidjeti tek neke monodramske izvedbe. S druge strane, moskovski gledatelji mogli su prije četiri godine u kazalištu »Mala Bronaja«, po Karasinim riječima, vidjeti avangardni scenski projekt pod nazivom »Ana Karenjina II«, koji se bavi sudbinom Karenjine nakon što je »preživjela samoubojstvo«. Ta je predstava izazvala skandal. </p>
<p>Spomenuto gostovanje ostvareno je u okviru kulturne razmjene Zagreba i Moskve, a ravnateljica ZKM Dubravka Vrgoč za boravka u Moskvi dogovorila je i uzvratno gostovanje Kazališta Puškin. Naime, krajem svibnja, u okviru »Ciklusa europskoga teatra u ZKM-u«, to kazalište dolazi s predstavom »Siječanj«, nastaloj po tekstu Gordana Radičkova, a u režiji Romana Kozaka, koji je i umjetnički ravnatelj Puškinova teatra.</p>
<p>Vrgoč je, pak, istaknula da je ovo gostovanje »Ane Karenjine« iznimno važno za hrvatsko kazalište, osobito zbog toga što se u Moskvi predstavlja ruskim tekstom. »To je najbolji način promocije hrvatske kulture u Europi«, kazala je Dubravka Vrgoč, naglasivši kako je bila impresionirana sjajnom ruskom publikom i reakcijama na predstavu. </p>
<p>Gostovanje ZKM komentirao je i ravnatelj Puškinova teatra Vjačeslav Orlov, istaknuvši da mu je osobito drago što se čuva tradicija ruske drame i u drugim zemljama. »S Hrvatskom nas veže umjetničko prijateljstvo. S predstavom 'Svećenikova djeca' po tekstu Mate Matišića gostovali smo u Splitu na Marulićevim danima i dobili nagradu, a potom je izveli u ZKM-u«, kazao je Orlov, zaključivši da se raduje ponovnom dolasku u Hrvatsku. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Galantna filigranska zvukovnost</p>
<p>Svojom neizmjernom muzikalnošću i jasnom koncepcijom fraziranja Kocsis je s Mozartovim partiturama povezao kristalno čist orkestar laganog lepršavog tona</p>
<p>Ušli smo u veliko finale Mozartove godine i mnogi ansambli u nas i u svijetu koriste prigodu da još jednom odaju počast stvaralaštvu najvećeg genija u povijesti glazbe. Tako je i Zagrebačka filharmonija u petak, 17. studenog, u ciklusu Bijela oktava priredila koncert sa simfonijskim djelima iz njegova opusa. </p>
<p> Kako bi što vjernije predstavili orkestralni zvuk kakvim se u svoje doba mogao služiti Mozart, u skladu s već dulje vrijeme dominirajućom tendencijom povijesno osviještenih interpretacija, Zagrebačka se filharmonija svela na polovicu ansambla i pretvorila u sastav dvorskog orkestra druge polovice 18. stoljeća. Desetak violina, četiri viole, tri violončela i kontrabas pojačani manjom puhačkom sekcijom činili su na podiju Lisinskog komornu inačicu našeg najvećeg simfonijskog orkestra koji je nastupio pod vodstvom znamenitog mađarskog pijanista, skladatelja i dirigenta Zoltána Kocsisa.</p>
<p> Svojom neizmjernom muzikalnošću i jasnom koncepcijom fraziranja on je s Mozartovim partiturama povezao kristalno čist orkestar laganog lepršavog tona koji je u stanju ostvariti cijelu paletu dinamičkih nijansi. Koncert je započeo temom kojom počinje i legendarni film »Amadeus« Miloša Formana, gotov operno dramatičnom 25. simfonijom u g-molu K. 183 koja je otkrila zdravu jezgru orkestra, njegov čist ton i prozračni slog čiju su ujednačenost povremeno kvarile horne. Nakon toga nastupio je vrhunac večeri: solistički nastup Zoltana Kocsisa za klavirom, smještenim okomito prema orkestru kako bi ujedno mogao i dirigirati. Svojim prekrasnim, besprijekorno kontroliranim tonom, pravim zvukovnim »biserima« koje poput čarolije stvara na klavijaturi poznatog nam Stainwaya, osobito je motivirao glazbenike u orkestru na maksimalni angažman. </p>
<p>U drugom dijelu večeri Kocsis se vratio samo dirigentskoj ulozi pred orkestrom, koji kao da se zamorio od svoje »komornosti« na koju nije navikao. Iako su i u 41. simfoniji u C-duru K. 551, zbog svoje pompoznosti podvučene trubljama i timpanima nazvanoj »Jupiter«, glazbenici ostali vjerni Kocsisevoj zamisli prozračnog tona, zvuk je u svim stavcima bio suviše jednoličan. Na profiliranju fraza u manjim sastavima trebalo bi se više poraditi na budućim komornim izletima naše Filharmonije, što će svakako poboljšati njezinu svirku i na većim simfonijskim koncertima. </p>
<p>Jana Haluza Lučić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Dvorac zanimljiviji od predstave</p>
<p>Redatelj Frey nije ponudio ništa što bi predstavu učinilo zanimljivom. I prekrasni Trakošćan, i scenografija, i kostimi i glazba nadjačali su režiju i glumu </p>
<p>Je li postmoderna kriza umjetnosti ili kriza čovjeka, odnosno prirodni slijed svih promjena unutar 20. stoljeća, teme su oko koje se desetljećima vode umjetničke i znanstvene raspre. No, bez obzira na raspre i sporenja, sve je očitije kako problem postmoderne zahuktala globalizacija čini veoma aktualnim. Naime, globalizacijiski su procesi fragmentarnost postmoderne gotovo poistovjetili s globalizacijskim kaosom. </p>
<p>Taj je kaos sve više tema umjetnosti, osobito književnosti i kazališta, koje na posve novi način pokušava dokučiti lomljivost čovjeka i njegovu rasutost te njegove krhotine sastaviti u egzistencijalni mozaik. U mozaik, koji će, ako ne biti, a ono barem asocirati na ono što je čovjek bio prije nego što se pretvorio u fragmente nekadašnjega života, koji je svoj smisao pronalazio u ljubavi, žrtvovanju, zanosu, a ne u prisjećanju. </p>
<p>Izloženi problemi donekle su i tema teksta »Krv i košute« Damira Zlatara Freya, koji je 18. studenoga u dvorcu Trakošćan, premijerno izvelo Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina. Kroz spomenuti tekst Frey pokušava reći kako, unatoč svemu što globalizacija i kaos donose, život ima smisla. Ima, jer postoje ljubav i ljubomora. </p>
<p>Kao kompletan autor predstave (redatelj, scenograf, kostimograf, koreograf i izbornik glazbe) Frey je, ne zaboravljajući psihoanalizu, publici ispričao priču o čovjekovim žudnjama i tlapnjama, sučelio je stvarnost i snove, ljubav i ljubomoru...</p>
<p>Tri žene; Sofija Kott, propala operna diva, Ester Kott, njezina sestra i uglađena hladna dama i Lujza, više povjerenica nego sluškinja, »prekoračuju granice ljudskih ograničenja«, kako je u kazališnoj knjižici zapisao Darko Lukić. Obnavljajući Toscu, koju je Sofija nekada pjevala, tri se žene sjećaju Rajmonda koji je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima, ali se i bore za svoje mjesto u uspomenama na Rajmonda. </p>
<p>Premda tekst nudi mnoštvo mogućnosti, redatelj nije ponudio ništa što bi predstavu učinilo zanimljivom, a kamoli posebnom. I prekrasni pseudogotički dvorac Trakošćan, i scenografija, i kostimi, i glazba nadjačali su režiju i glumu. Smjestivši radnju u malu dvoranu, u pozadini koje se vidi slika dvorca i porušene stilske stolice, glumice je prisilio da gotovo gaze po nogama publike, što je vjerojatno dio redateljske »psihoanalitičke seanse«. </p>
<p>Mirjana Sinožić tijekom cijele predstave traži Sofiju, pokušava joj udahnuti razloge kojima bi joj osmislila život na sceni. Neuravnoteženih reakcija, ne uspijeva prikazati lomljivost i kompleksnost Sofije, ne uspijeva njene krhotine uobličiti u cjelinu.</p>
<p>Dora Fišter Toš vanjštinom bi mogla biti Ester, međutim rečenice koje izgovara premalo su proživljene da bi zazvučale uvjerljivo. Neke replike naprosto recitira. Izgovara ih kao da se radi o naučenim frazama.</p>
<p>Najbolja je Sunčana Zelenika Konjević kao Lujza. Jedina od tog trija uspjela je proživljeno, s pravim odnosom i puninom odigrati ulogu privržene žene i suparnice. I gestom i intonacijom odigrala je i tragično i operetno, i normalno i patološko, i mržnju i ljubav. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Noć kada je Nebo gorjelo</p>
<p>Iako je najveća zvijezda ovogodišnjeg Neba, zagrebačkog festivala glazbe svijeta, čiji se prvi dio održao ovoga vikenda, bio kubanski glazbenik Pedro Luis Ferrer, najjače su ipak zasjale domaće zvijezde i pokazale da Hrvatska ima iznimnu etno scenu: bendove. </p>
<p>Šesteročlani, koncertno vrlo aktivni Afion tek je nedavno objavio debitantski album iako umješno i snažno osuvremenjava i izvodi makedonske, bosanske i hrvatske tradicijske napjeve. Kontrabas, bubanj, gitara u rukama muškog dijela benda te flauta, sopran i alt djevojaka izvezli su čvrsto tkanje u zadimljenom zraku Pauka, dok je razgaljena publika redom potpisivala kapitulaciju. </p>
<p>No, kad je iz magle na pozornici izronio Mojmir Novaković praćen Kriesom, više ništa nije moglo zaustaviti ekstatični zanos i Pauk je jednostavno »izgorio«. Bitno drugačiji bio je, pak, prvi dan festivala u Kinu SC i Teatru ITD, gdje su se na pozornicama izmijenili Inti Raimi, Pedro Luis Ferrer, Stella Chiweshe iz Zimbabvea te Ansambl Mate Matišića i Marjana Krajne. Protekao je staloženo, mirno, u ugodnoj atmosferi, no ipak smo dojma da je nedostajalo prave vatre s čim hrvatski etno bendovi nisu imali problema.</p>
<p>Božidar Trkulja</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ostao još samo Roland Garros</p>
<p>Ove je godine Federer osvojio tri Grand Slama - Australian Open, Wimbledon, US Open, zatim Masters, četiri turnira iz masters serije i četiri »obična« turnira </p>
<p>ŠANGAJ</p>
<p> – Osvajanjem završnog turnira osam najboljih svjetskih tenisača Roger Federer zaključio je sezonu koja graniči sa znanstvenom fantastikom. </p>
<p>U posljednjih je 11 mjeseci švicarski genijalac osvojio 12 turnira, ostvario omjer pobjeda i poraza 92-5 te zaradio više od osam milijuna američkih dolara. Kruna njegove dosad najbolje sezone stigla je u Šangaju, gdje je u finalu Mastersa za samo 96 minuta sa 6-0, 6-3, 6-4 pobijedio Jamesa Blakea. </p>
<p>Prošle je godine u završnici Mastersa nakon dva osvojena seta neobjašnjivo »pao« i dozvolio Davidu Nalbandianu senzacionalni preokret. Ovog puta nije dopustio nikakva iznenađenja. </p>
<p>Ako Federera pitate, on je svoj finale odigrao u subotu, kad je sa 6-4, 7-5 pobijedio Rafaela Nadala, njegova najvećeg rivala. Od pet poraza teniskog vladara, četiri su protiv 20-godišnjeg Španjolca. Osim Nadala, još je samo Andy Murray ove godine pobijedio prvog tenisača svijeta. </p>
<p>U subotnjem polufinalu upisao je drugu uzastopnu pobjedu protiv Nadala ove sezone, prošli je put slavio u wimbledonskom finalu. </p>
<p>Svake godine Federer postavlja nove rekorde i ruši stare. Tako je i ove osvajanjem tri Grand Slam naslova - Australian Opena, Wimbledona i US Opena, zatim Mastersa, četiri turnira iz masters serije te četiri »obična« turnira osvojio dovoljno bodova da će sigurno biti »broj jedan« do 26. veljače iduće godine. A onda će i službeno postati tenisač s najdužim statusom na vrhu ATP ljestvice. Taj rekord još uvijek drži Jimmy Connors sa 160 uzastopnih tjedana na vrhu. I treću godinu zaredom osvojio je više do 10 naslova, što nikome prije njega nije uspjelo, a ovog je puta postavio i novi rekord u osvojenim bodovima. Nova granica je 8370 bodova. </p>
<p>U Šangaj je stigao kao prvi koji će u jednoj sezoni zaraditi više od sedam milijuna američkih dolara samo od turnirskih nagrada. No, do naslova je stigao s pet uzastopnih pobjeda, što se na Mastersu dodatno »honorira«. </p>
<p>Nalbandian, Roddick i Ljubičić nisu prekinuli savršeni Federerov niz kad su u pitanju dvoboji u skupinama. Naime, posljednjih pet godina Federera nitko nije pobijedio u skupini na Mastersu, Švicarac ima omjer 15-0. Nisu ga uspjeli zaustaviti ni Nadal ni Blake, pa je Federer prošlog tjedna zaradio 1,52 milijuna američkih dolara i postao prvi koji je otišao preko osam milijuna američkih dolara u sezoni, točnije 8,343.885. </p>
<p>Pred svim ovim brojkama i rekordima nitko ne može ostati ravnodušan. Tako su Jamesu Blakeu trebale 34 minute da osvoji prvi gem u finalu. Nakon toga se malo opustio, ali nedovoljno da ozbiljnije ugrozi Federera, koji je spasio 10 od 11 »break« prilika. Iako se očekivalo kako će Blake pružiti dostojan otpor Federeru, budući da je tri puta u karijeri pobijedio Nadala, Amerikanac ipak nije igrao kao protiv Španjolca na otvaranju Mastersa. Unatoč porazu u finalu, Blake će sezonu okončati na četvrtom mjestu, a u Šangaj je stigao kao osmi. </p>
<p>Pred Federerom iduće sezone, pak, ostaje još samo jedan cilj - Roland Garros. Čini se kako je u njegovu timu sve podređeno tome, otkazao je nastupe za reprezentaciju i najavio posebne pripreme za zemljanu sezonu. [I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Draganja demantirao sam sebe</p>
<p>Hrvatski plivač je u nedjelju na plivalištu uz Savu postavio dva nova rekorda</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Duje Draganja u nedjelju je još jednom demantirao sam sebe. Naš je plivač u najavi međunarodnog mitinga »Mladost 2006« isticao kako nije u dobroj formi, ali se drugog dana natjecanja u 25-metarskom bazenu na Savi to uopće nije vidjelo. Splićanin je na 100 m leptir pobijedio s vremenom 51.29 sekundi. Time je za 27 stotinki popravio svoj i hrvatski rekord, a o kvaliteti rezultata govori i činjenica da bi s njime na ovogodišnjem SP-u u Šangaju osvojio brončanu medalju. </p>
<p>U disciplini u kojoj je, pak, u Šangaju osvojio zlato, na 50 m slobodno, Draganja je pobijedio s također odličnim rezultatom i rekordom mitinga - 21.65. Iza sebe je ostavio Georgea Bowella (21.99) i europskog rekordera Fredericka Bousqueta (22.07). Aleksej Puninski, koji je u subotu pobijedio na 50 leptir (23.40), u ovoj je utrci bio peti (22.18).</p>
<p>»S ovakvim bih rezultatima na Europskom prvenstvu u Helsinkiju osvojio nekoliko medalja, ali moram ga preskočiti zbog pisanja diplomskog rada. Nisam vjerovao da mogu ovako dobro plivati, pogotovo kad se uzme u obzir da vremenska razlika najviše 'udara' treći ili četvrti dan«, kazao je Duje nakon sjajnog dana na Savi.</p>
<p>Sjajne su bile i utrke leđnim stilom. Randall Bal je na 50 leđno do cilja stigao sa sjajnim vremenom 23.79, što je proglašeno i najboljim rezultatom mitinga, a ništa slabiji nije bio ni Arkadij Vjačanin na 200 leđno sa 1:52.56. U obje je utrke treći bio naš Marko Strahija. </p>
<p>50 slobodno: 1. DRAGANJA (HRV) 21.65, 2. Bowell (TT) 21.99, 3. Bousquet (Fra); 200 slobodno: 1. Liwnat (Izr) 1:46.35, 2. Colbertaldo (Ita) 1:47.80, 3. Bernard (Fra) 1:47.98; 50 leđno: 1. Bal (SAD) 23.79, 2. Vjačanin (Rus) 24.71, 3. STRAHIJA (HRV) 24.91; 200 leđno: 1. Vjačanin (Rus) 1:52.56, 2. Segal (Izr) 1:58.84, 3. STRAHIJA (HRV) 1:58.88; 100 prsno: 1. Lisogor (Ukr) 59.48, 2. Barbosa (Bra) 59.71, 3. Tahirovič (Slo) 1:01.04; 100 leptir: 1. DRAGANJA (HRV) 51:29, 2. Mankoč (Slo) 51.96, 3. Cseh (Mađ) 52.11; 200 mješovito: 1. Cseh (Mađ) 1:57.77, 2. IMPRIĆ (HRV) 2:01.26, 3. KOŽULJ (HRV) 2:03.24.</p>
<p>100 slobodno: 1. Najdanovski (Srb) 56.03, 2. Kudjakova (Ukr) 56.38, 3. Ivry (Izr) 57.69; 400 slobodno: 1. Huber (Fra) 4:08.55, 2. Muller (Fra) 4:18.39, 3. TRIŠIĆ (HRV) 4:18.63; 100 leđno: 1. Gostomelsky (Izr) 1:00.51, 2. JOVANOVIĆ (HRV) 1:00.96, 3. GRIVIČIĆ (HRV) 1:02.41; 50 prsno: 1. Klistunova (Ukr) 31.39, 2. Pidlisna (Ukr) 32.38, 3. MARINOVIĆ (HRV) 32.71; 200 prsno: 1. Pidlisna (Ukr) 2:26.58, 2. Klistunova (Ukr) 2:27.32, 3. MARINOVIĆ (HRV) 2:30.05; 50 leptir: 1. Gostomelsky (Izr) 27.25, 2. Ivry (Izr) 27.63, 3. Bianchi (Ita) 27.64; 200 leptir: 1. Spasova (Mak) 2:22.99, 2. Polieri (Ita) 2:23.12, 3. GRUJA (HRV) 2:25.68; 100 mješovito: 1. Kločkova (Ukr) 1:02.63, 2. Hudjakova (Ukr) 1:02.64, 3. JOVANOVIĆ (HRV) 1:03.18. [V. B.]</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gečevski i English nadigrali Zagreb</p>
<p>Makedonac i Kanađanin ubacili 58 od 98 poena Zadra</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Impresivnim izvedbama Carla Englisha i Todora Gečevskog, no i vidljivo uigranom momčadskom igrom košarkaši Zadra neokrznuti su prošli Trnsko svladavši Zagreb 98-86.</p>
<p>Zagrebaši (bez Broylesa i Kovačevića, te s ozlijeđenim Simonom) su igrali na »mahove«, pružavši nepogrešivu igru samo u trenucima kada su hvatali »opipljiv« manjak koševa. Na trenutke je prednost Zadra iznosila i po 15 poena, a valja napomenuti da konačan ishod, premda je pobjeda Zadra apsolutno zaslužena, ne odgovara istini. Imali su »mravi« svojih trenutaka, no za preokret oni su trebali trajati dva-tri napada duže. Ovako su te epizode ostale nedorečene i nekonkretizirane. </p>
<p>Nakon prvog dijela koje je prošlo u izjednačujućoj igri, konce utakmice u svoje su ruke preuzeli Todor Gečevski (26 poena, 12 skokova) i Carl English (32 koša), odigravši treću dionicu igre sami protiv Zagreba. Da se u 9. minuti te četvrtine Johnson nije upisao u strijelce, spomenuti bi dvojac ubacio sve poene za gostujuću momčad. Pogled na kraju utakmice kazat će da su Makedonac i Kanađanin ubacili 58 od 98 poena Zadra. </p>
<p>Probudio se Zagreb početkom posljednje dionice, smanjivši s 58-73 u nekoliko situacija razliku na šest poena, no English i Rok Stipčević (11) zatvorili su vrata pobjede »mravima«.</p>
<p>Kod Zagreba je najviše pokazao Gordan Zadravec (20 poena, šest skokova), boreći se pod obručima, Ante Tomić je pridodao 18 koševa i 10 skokova, no usput i izgubio osam lopti, dok su trice (5-6) Nikole Garme (20 poena) ostale bez značaja...</p>
<p>ZAGREB – ZADAR 86-98 </p>
<p>(22-30, 44-48, 60-73)</p>
<p>Dvorana Trnsko</p>
<p>ZAGREB: TOMIĆ 18 (2-5), BABIĆ 7 (2-2), Simon 6 (2-2), Papac 3, ZADRAVEC 20 (2-2), Kovačević, GARMA 20 (3-3), Rubin, Krajačić -, Vrsaljko 4, NEŠOVIĆ 8 (4-5)</p>
<p>ZADAR: Anzulović, VLADOVIĆ 3, Stipčević 11 (1-1), JOHNSON 10 (2-6), Filipović, GEČEVSKI 26 (3-4), ČOLAK 7 (1-1), Lalić 7 (1-1), Đugum, ENGLISH 32 (7-8), Oršulić 2 (0-1)</p>
<p>SUCI: Boltauzer, Kolar, Javor (svi SLO). GLEDATELJA: 1800</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Todor GEČEVSKI</p>
<p>Krešimir Đureš</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Bušić splitski Dudu</p>
<p>SPLIT</p>
<p> – Hajduk je uvjerljivo, pobijedivši Rijeku s 3-0, nagovijestio da će u završnici jesenskog dijela sezone biti goropadan kao na početku. Prezentacija u jadranskom derbiju jasno je pokazala moć »bijelih« kad su četvorica veznih igrača - Musa, Carević, Damjanović i Balatinac - zajedno na travnjaku. Međutim, kad zbog ozljede ili kartona ispadne samo jedan od četvorice veznih nogometaša snaga splitske momčadi kopni. </p>
<p>Obično se posluži receptom promjene sustava, ali s trojicom napadača (dvojicom uz rub igrališta) gubi se kohezija igre pa Hajduk djeluje jalovo. Kompaktnost četvorice iz veznog reda osjetila je na svojoj koži Rijeka, a posebno ohrabruje povratak u pucačku formu Tomislava Bušića. Strpljivo je čekao svojih pet minuta i pogocima zahvalio treneru Vuliću na povjerenju. </p>
<p>»Bušić je naš Eduardo. Bio je ozlijeđen, pa ga je trebalo pričekati da se fizički spremi, ali i da stekne samopouzdanje. Dolazi na svoje«, kazao je Vulić. </p>
<p>No, Bušiću, kao ni njegovu suigraču Jurici Buljatu nije bilo nimalo ugodno kad je pročitao izjavu izbornika mlade selekcije Dražena Ladića da ih više neće zvati, jer se nisu pojavili na okupljanju i trening utakmici potencijalnih mladih reprezentativaca. </p>
<p>U ovoj su, pak, priči Buljat i Bušić objekt, a ne subjekt. Poštovali su odluku kluba i ne bi smjeli zbog toga biti kažnjeni. Probleme, ako ih ima, trebaju rješavati Savez i Hajduk, a splitski klub se i oglasio. </p>
<p>»Savez je od Hajduka dobio liječnički nalaz za obojicu igrača, a izjava Ladića nama je neprihvatljiva. Hajduk je mnogo veća institucija nego što je on trener i mi tražimo njegovu smjenu«, rekao je direktor Hajduka Fredi Fiorentini.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Eduardo opet tri od četiri</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Kad je službeni spiker na maksimirskom stadionu, pri iščitavanju sastava za utakmicu, spomenuo Eduarda da Silvu, pritom je dodao: »Eduardo-igrač za velike utakmice!« Kako je upravo slijedio prvenstveni dvoboj vodećeg Dinama i pretposljednje Cibalije, pomislili smo da ovo onda - nije utakmica za njega. No, Dinamo je lakoćom pobijedio sa 4-0, a upravo je Eduardo bio generator momčadi. </p>
<p> Samo desetak minuta nakon »predstavljanja«, maksimirski je »carioca« iznudio, a odmah potom i realizirao jedanaesterac, a stotinjak sekundi kasnije, nakon sjajnog centaršuta Marija Cvitanovića, glavom smjestio loptu u mrežu za 2-0. Vugrinec je potkraj prvog poluvremena s 15-ak metara sjajnim volejem spremio loptu u kut, a Eduardo, nakon vještog proigravanja s Modrićem u 59. minuti, postavio konačnih 4-0. </p>
<p>Opet je, dakle, Eduardo, i to u razmaku od samo četiri dana, postigao tri od četiri gola svoje momčadi. Prvo Izraelcima u Tel Avivu, a sad Cibaliji u Maksimiru.</p>
<p>Ostaje samo pitanje zbog čega je Dinamov trener Branko Ivanković sredinom drugoga poluvremena dodatno »betonirao« vezni red defanzivcima Vukojevićem i Agićem, zbog čega je mladom napadaču Pandevu »udijelio« samo šest minuta i zbog čega, pri uvjerljivom vodstvu, priliku nije pružio nekim mlađim igračima.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zagreb tamo gdje mu je mjesto </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Momčad iz Kranjčevićeve iz utakmice u utakmicu pokazuje da uspješan prvenstveni start nije bio slučajan, ali da je slučajan bio prazan hod, kad su na trenutak iskočili iz ritma i time zamalo uzrokovali preuranjeni Blaževićev odlazak. No, nakon prošlonedjeljne pobjede s 3-0 nad Hajdukom, a pogotovo ovosubotnje u Varaždinu, čime je prekinut Zagrebov četverogodišnji post pobjeđivanja u tom gradu, evidentno je da u Zagrebu misle ozbiljno i da treće mjesto, na koje su stigli sigurnom pobjedom protiv izravnog suparnika Varteksa (3-1), ne žele olako ispustiti iz ruku. Trener Miroslav Blažević i klupski predsjednik Dražen Medić s ugodom primaju zaslužene čestitke, jer odličnim nadopunjavanjem vode Zagreb prema mjestu koje klubu tog imena i pripada. No, iako tapšanje po ramenima ponekad godi, u klubu su odlučili ne obazirati se previše na to. Žele nastaviti prema zacrtanom planu, vodeći računa tek o prvom idućem dvoboju, Zagrebovoj prvoj utakmici četvrtfinala Kupa u srijedu u Koprivnici protiv Slavena. </p>
<p>»Nastup u Kupu nam je vrlo značajan, ne samo zato da kažemo kako smo i mi osjetili taj ugođaj, nego da nam bude novi impuls za daljnju nadogradnju kluba u svim segmentima«, govori Zagrebov ambiciozni predsjednik Medić, odbacujući, kao i Blažević, bilo kakvu ideju o tomu da bi se Zagreb čak mogao ubaciti u utrku za drugo mjesto.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Veliki skok Šibenčana </p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> – Nogometaši Šibenika u ovom su kolu napravili značajan skok na ljestvici. Pobjedom protiv Međimurja, koje je do ove subote imalo bod više, uz poraz Rijeke na Poljudu, Šibenčani su se vinuli do petog mjesta na ljestvici, čime nastavljaju igrati ulogu najugodnijeg iznenađenja prvenstva u ovoj sezoni. Čakovčani su Šubićevac napustili s tri pogotka u mreži, no rezultat ne oslikava pravi odnos snaga na terenu. Domaćin »lomio« goste sve do 72. minute, kad je Gović povisio na 2-0. Šibenčani sve više poprimaju odlike momčadi koja rutinirano pobjeđuje. Jasno, igrači su najzaslužniji, no da nema prave vizije trenera Pudara, ali i strpljive uprave koja je u njemu prepoznala stratega za »duge pruge«, teško bi igrali zanimljiv nogomet. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Uspješan start Lončarevića </p>
<p>OSIJEK</p>
<p> – Ilija Lončarević predstavio se osječkim navijačima u najljepšem svjetlu. Debitirajući kao trener »bijelo-plavih« protiv Kamena Ingrada, pridonio je toliko očekivanoj pobjedi svoga novoga kluba, čija momčad u prethodnih osam dvoboja zaredom nije osjetila slast trijumfa i osvajanja punoga bodovnog plijena. Igra protiv Kamena nije bila bajna, no pamte se bodovi.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Braniči spasili napadače </p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> – Momčad Elvisa Scorije uspjela je zaliječiti rane od poraza u 15. kolu pretprošle subote na Kantridi, ali se teškom mukom dokopala bodova protiv vrlo nepredvidljivih i na trenutke opasnih Puljana. Kad je najbolji pojedinac u redovima poražene momčadi vratar, onda je jasno kakav je tijek utakmica imala. Sve bitno i zanimljivo odvijalo se pred vratima pulskog vratara Vanje Iveše, koji je uspješno čuvao svoju mrežu do 88. minute. No, trenutak nepažnje obrambenog bedema bio je dovoljan da branič Matija Kristić pogotkom razveseli domaće navijače. </p>
<p>Raspoloženje u oba tabora nakon utakmice bilo je različito. Jurčić se suzdržao komentara, ostavivši dojam trenera koji ne zna kamo bi s brigama i problemima, a Scoria je zborio o najboljoj utakmici u sezoni. Ako se gleda samo obrana, onda je u pravu. No, sigurni smo da je napad imao i bolje dane, drugačije se ne može protumačiti 21 promašaj, koliko ih je prethodilo Kristićevu pogotku. [Lj. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Petrićeva dva pogotka protiv Siona</p>
<p>Igor Budan nije uspio i šesto uzastopno kolo postići pogodak za Parmu. Naprotiv, ovoga puta je pomogao domaćinu u Livornu nakon isključenja u 51. minuti</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Najistaknutiji je hrvatski nogometaš ovog vikenda bio Mladen Petrić. S njegova je dva pogotka Basel u 15. kolu švicarskoga prvenstva pobijedio Sion s 3-1 te time napravio korak prema gornjem dijelu ljestvice, gdje se, nakon pobjede u derbiju protiv Grasshoppersa (1-0), nalazi Zürich. </p>
<p>Niko Kranjčar i njegov Portsmouth još su uvijek prvi pratitelji Manchester Uniteda i Chelseaja. To više nije slučajnost, Portsmouth je momčad koja će se boriti da prekorači La Manche i izbori nastup u jednom od europskih natjecanja. </p>
<p>Ovog je vikenda Portsmouth pogotkom Lue-Lue u posljednjoj minuti iz jedanaesterca svladao Watford (2-1) te drži prednost pred četvrtim Arsenalom.</p>
<p>Kapetan hrvatske reprezentacije Niko Kovač postigao je prvi pogodak u sedmoj minuti za Red Bull Salzburg, koji je s 4-0 pobijedio Rapid u posljednjem susretu 18. kola austrijskog prvenstva. Osim što se upisao među strijelce, Kovač je bio asistent kod trećeg pogotka. Iz igre je izašao u 75. minuti zbog udarca u desnu nogu, koji nije ostavio ozbiljnije posljedice. Salzburg nakon 18 kola vodi sa 37 bodova, devet više od Paschinga na drugom mjestu, dok je Rapid na začelju sa 17 bodova.</p>
<p>U derbiju 13. kola belgijskog prvenstva Racing Genk i Club Brugge odigrali su bez pogodaka. Bio je to dvoboj u kojem su nastupila i četvorica hrvatskih nogometaša. U redovima Racing Genka cijeli susret odradili su bivši napadači zagrebačkog Dinama Ivan Bošnjak i Goran Ljubojević, dok je Tomislav Mikulić ušao početkom drugog poluvremena. Za Brugge je nastupio Boško Balaban, no od 46. minute umjesto njega zaigrao je Salou. Ivan Leko nije nastupio za goste. Nakon 13. kola Genk se nalazi na prvom mjestu sa 33 boda, drugi je Anderlecht sa 27 bodova, dok je Brugge treći sa 24 boda.</p>
<p>Igor Budan nije uspio i šesto uzastopno kolo u talijanskom prvenstvu postići pogodak za Parmu. Naprotiv, ovoga puta je pomogao domaćinu u Livornu, koji su slavili s 3-0 nakon isključenja Budana u 51. minuti.</p>
<p>Ascoli i Fiorentina su u 12. kolu odigrali neodlučenih 1-1. Izjednačujući pogodak za Ascoli u 84. minuti postigao je Saša Bjelovanović. Fiorentina je povela pogotkom Tonija u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena.</p>
<p>U posljednjem susretu 15. kola škotskog nogometnog prvenstva Rangers je kao gost pobijedio Hearts 1-0. Pogodak odluke postigao je Nacho Novo u 78. minuti utakmice. Bivši hrvatski reprezentativac Dado Pršo odradio je svih 90 minuta u redovima Rangersa. Ovom pobjedom Rangers se vratio na drugo mjesto ljestvice sa 25 bodova, 15 manje od lidera Celtica.</p>
<p>Inače, ovog smo vikenda saznali još jednog prvaka - Olićev CSKA obranio je naslov u Rusiji. [S. K./I. Mi.]</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zagreb i Perutnina vodeći</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Rukometno prvenstvo Hrvatske došlo je do 11. kola, a u odigranim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati; skupina A: Poreč – Karlovac 35-26, Koteks Split – Zagreb 25-27, Varteks DC – Crikvenica 30-24; redoslijed: Zagreb 20 bodova, Osijek EM i Poreč 13, Varteks DC 10... skupina B: Đakovo – Nexe 32-36, Perutnina PIPO IPC – Zamet 33-31, Moslavina – Metković 30-26; redoslijed: Perutnina PIPO IPC (-3) i Moslavina 14 bodova, Nexe 12, Dubrava (-1) 10... [K. Đ.]</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rijeka slavila u derbiju</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – U derbiju 7. kola Hrvatskog prvenstva odbojkašica Rijeka je kod kuće s 3-0 svladala Kaštela i sad je jedina ekipa bez poraza. Rezultati, 7. kolo, odbojkašice: Rijeka – Kaštela 3-0, Vibrobeton – Pivovara Osijek 2-3, Mladost – Azena 3-0; redoslijed: Rijeka 18, Kaštela 18, Vibrobeton 16, Mladost 15...; odbojkaši: Osijek – Mursa 3-2, Mladost KL – Dubrovnik 3-0, Rijeka – SIsak 3-1, Mladost Zg – Zagreb 3-0; redoslijed: Mladost Zg 21, Mursa 18, Mladost KL 12...</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Mladost i Jug uvjerljivi </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Mladost i Jug nastavili su pobjednički niz i u 6. kolu prvenstva Hrvatske. Gospari su u Gružu lakoćom svladali Primorje EB s 19-6. U redovima našeg prvaka najraspoloženiji je bio Joković sa četiri pogotka. Mladost nije imala problema u Splitu, bila je bolja od POŠK-a sa 17-7, a »žapci« su nakon uspavanog početka u posljednje dvije četvrtine ubacili u višu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i to razdoblje igre riješili u svoju korist rezultatom 12-3. Šibenik i Mornar odigrali su neodlučeno (11-11), dok je u ranije odigranoj utakmici Medveščak poražen od Jadrana (7-16). Redoslijed: Jug i Mladost 12, Šibenik i Mornar 7... [D. J.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Seoul i Tokio protiv blokade Pyongyanga </p>
<p>Južnokorejski predsjednik odbio je američki zahtjev da njegova zemlja kontrolira sjevernokorejske brodove</p>
<p>Američki predsjednik George Bush razgovarao je na marginama azijsko-pacifičkog gospodarskog summita u Hanoiju sa svojim južnokorejskim kolegom Rooh Moo Hyunom o sjevernokorejskom nuklearnom programu. </p>
<p>Bush je ponovio američko stajalište kako je sjevernokorejski nuklearni program prijetnja svjetskom miru, no južnokorejski predsjednik odbio je američki zahtjev da njegova zemlja kontrolira sjevernokorejske brodove koji bi mogli prevoziti opremu i nuklearnu tehnologiju. </p>
<p>O istoj temi, Bush je razgovarao i s japanskim premijerom Kobeom Abeom no ni od njega nije dobio bezrezervnu podršku. </p>
<p>Zbog toga neki američki analitičari procjenjuju da dvodnevni azijsko-pacifički summit u glavnom vijetnamskom gradu nije završio prema američkim očekivanjima. Istina, čelnici azijsko-pacifičkih zemalja usvojili su zajednički dokument koji predviđa stvaranje zone slobodne trgovine u tom dijelu svijeta kao i potrebu zajedničke borbe protiv globalnog terorizma, međutim osim načelnih konstatacija, nije bilo govora o konkretnim potezima.</p>
<p>Značajno je, međutim, da su u Hanoiju Rusija i SAD potpisali sporazum koji Rusiji nakon deset godina pregovora omogućava punopravno članstvo u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji (WTO). Sjedinjene Američke Države do sada su odbijale potpisati takav sporazum navodeći prije svega političke razloge koji su po njima priječili Rusiji članstvo u WTO-u. Radilo se, uz ostalo, o ljudskim i građanskim slobodama, slobodama medija i poštivanju prava nacionalnih manjina. </p>
<p>No, u posljednjih nekoliko godina odnosi Moskve i Washingtona, kad su ta pitanja bila na dnevnom redu, bilježile su ipak uspon, pa su Putin i Bush, stavljajući potpis na dogovor o ruskom pristupanju WTO-u okrenuli i novu stranicu u rusko-američkim odnosima. </p>
<p>Osim Georgea Busha, poznate američke vanjskopolitičke ocjene o Iraku, izraelsko-palestinskim odnosima i iranskom nuklearnom programu u Hanoiju je iznijela i američka državna tajnica Condoleezza Rice. No, velikih pomaka u prihvaćanju američkih stavova nije bilo. One zemlje koje su i do sada podržavale američku politiku podržale su je i u Hanoiju, no potpora je izostala, kad su ta pitanja na dnevnom redu, od Rusije, Japana pa i Južne Koreje. </p>
<p> Upravo zbog toga bit će zanimljivo vidjeti kakve će konkretne poteze povući američka diplomacija u vremenu koje dolazi. Bushev dolazak u Hanoi značajan je za razvoj američko-vijetnamskih odnosa, no na širem azijsko-pacifičkom planu rezultati se tek očekuju. </p>
<p> </p>
<p>SAD ukida sankcije Suhoju </p>
<p>HANOI - Američki predsjednik George W. Bush odlučio je ukinuti sankcije ruskom proizvođaču borbenih zrakoplova Suhoju, priopćio je u nedjelju ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon razgovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina s Bushom. Sankcije su nametnute zbog prodaje zabranjenih dijelova Iranu, kojega Sjedinjene Američke Države sumnjiče za razvijanje nuklearnog oružja. »Bush je rekao da je donesena odluka za ukidanje sankcija Suhoju«, rekao je Lavrov novinarima nakon sastanka dvojice lidera. SAD je u kolovozu ove godine nametnuo sankcije za sedam tvrtki iz Rusije, Indije, Sjeverne Koreje i Kube koje su trgovale s Iranom. </p>
<p>Aleksandar Milošević/Reuters/J.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Bundeswehr: Nismo nikoga ostavili na cjedilu </p>
<p>Britanski zastupnik optužuje da je Njemačka odbila poslati pomoć </p>
<p>Nakon neugodnih optužbi da je ignoriranjem poziva za pomoć Njemačka posredno skrivila pogibiju 12 kanadskih vojnika u Afganistanu, SAD pojačava pritisak na službeni Berlin da se njemačke postrojbe, sada raspoređene na relativno mirnom sjeveru zemlje, jače angažiraju na nemirnom jugu Afganistana. </p>
<p>To je njemačkom dnevnom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung potvrdio i visoki izvor iz Pentagona. Potvrdu da se o tome vode bilateralni razgovori na najvišoj razini FAZ je dobio i od američkog State Departmenta. </p>
<p>No unatoč pritisku Washingtona, Njemačka zasad odbija proširenje mandata za svojih gotovo 3000 vojnika što izaziva negodovanje drugih članica NATO-a koje imaju postrojbe u Afganistanu. Njemački ministar obrane Franz Josef Jung istaknuo je da će vojnici Bundeswehra i dalje partnerima u kriznim situacijama »pružati pomoć i potporu u skladu s mandatom parlamenta«. Dosad se takva pomoć sastojala uglavnom od logističke potpore, što Amerikanci žele promijeniti. »Zapovjednik operacije u Afganistanu mora biti u stanju ujutro nazvati Nijemce i zatražiti bataljun za angažman na jugu zemlje i dobiti ljude do večeri istoga dana«, istaknuo je za FAZ dužnosnik Pentagona. Nezadovoljstvo saveznika njemačkim angažmanom u Afganistanu do javnosti je došlo tijekom proteklog tjedna na Parlamentarnoj skupštini zemalja članica NATO-a održanoj u kanadskom Quebecu. Britanski delegat Bruce George izjavio je pred skupom da je ljetos tijekom operacije Meduza Njemačka odbila poslati pomoć Kanađanima koji su se na jugu Afganistana našli u škripcu. Zapovjednik ISAF-a je od zapovjednika njemačkog kontigenta generala Markusa Kneipa zatražio 150 vojnika za pomoć, na što je Nijemac odgovorio da ima ljude, ali da ih ne može poslati jer nema dopuštenje iz Berlina. </p>
<p>Zbog toga je - ustvrdio je Britanac pred parlamentarnim zastupnicima u Quebecu - poginulo 12 kanadskih vojnika. »Vi gore pijete pivo, dok mi ginemo«, ogorčeno predbacio je Bruce njemačkim kolegama. Takvo je raspoloženje, potvrdili su njemački sudionici skupa, prilično rašireno među ostalim kolegama iz Britanije, Kanade i Nizozemske koje sudjeluju u borbenim operacijama na jugu Afganistana. </p>
<p>Službeni Berlin odmah je reagirao na Bruceov istup i odbacio je optužbe da su Kanađani poginuli krivnjom Njemačke. Ministarstvo obrane zatražilo je očitovanje generala Kneipa, koji je opovrgnuo Bruceove navode: u vrijeme operacije Meduza, Bundeswehr nije primio zahtjev za pomoć ni od NATO-a niti od pojedine zemlje članice, niti je on dao takav odgovor. Je li poziv za pomoć zaobišao službene kanale, nije jasno, ali je, prema pisanju njemačkih medija, i to moguće. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Boehner i Blunt na čelu kongresne manjine</p>
<p>WASHINGTON</p>
<p> - Klub zastupnika Republikanske stranke u američkom Kongresu u petak je s velikom većinom glasova izabrao Johna Boehnera (Ohio) i Roya Blunta (Montana) za čelnike svoje manjine u idućem sazivu Predstavničkog doma, dajući prednost iskustvu ispred ideologije, piše u subotu Washington Post. Rezultati glasovanja nanijeli su udarac konzervativnim aktivistima koji su pokušali preuzeti kontrolu u stranci uz argumente da je poraz na izborima rezultat gubitka ideoloških uporišta i da su birači signalizirali želju za energičnim, aktivističkim stilom kakav im je donio pobjedu 1994.</p>
<p>Mike Pence iz Indiane, perspektivni vođa konzervativnog krila koji je izazvao Boehnera za mjesto čelnika manjine, dobio je samo 27 glasova, a Boehner 168. U utrci za mjesto br. 2, predsjednika kluba zastupnika ili u angloameričkoj tradiciji »stranačkog biča« koji disciplinira zastupnike kod glasanja, drugi konzervativac John Shadegg iz Arizone izgubio je od Blunta s 57 prema 137 glasova. Dok manjina u Kongresu ima vezane ruke, jer će demokrati kontrolirati praktično sve aspekte parlamentarne rasprave, u Senatu je situacija drukčija. Demokrati imaju 51 mjesto, a republikanci 49, no za prolaz većine zakona treba 60 glasova, pa će republikanci u Senatu imati puno važniju ulogu.</p>
<p>Republikanci su u Senatu za čelnika svoje manjine izabrali Mitcha McConella koji nije imao protukandidata, dok je mjesto »stranačkog biča« izborio senator Trent Lott iz Mississippija, sa 25:24 glasa u odnosu na protukandidata. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Otrovan bivši ruski špijun </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Britanska policija istražuje moguću urotu protiv bivšeg ruskog špijuna koji je otrovan talijem, smrtonosnim metalom, objavio je Sunday Times.</p>
<p>Novine pišu da se otrovani Aleksander Litvinenko, koji je pobjegao u Veliku Britaniju prije šest godina, bori za život u bolnici u Londonu. Litvinenko je jedan od najvećih prebjega iz ruske Federalne službe sigurnosti i nalazi se na listi traženih u Moskvi, gdje je stekao moćne neprijatelje zbog kritiziranja predsjednika Vladimira Putina, piše Sunday Times. Litvinenko je prošlog mjeseca dobio britansko državljanstvo. Glasnogovornica policije kazala je da se istražuje sumnjivo trovanje i da još nitko nije uhićen. Dodala je da je stanje otrovanog ozbiljno ali stabilno. Tisak piše da se Litvinenko razbolio prvog dana studenoga dok je istraživao nedavno ubojstvo ruske novinarke Anne Politkovskaje koja je kritizirala politiku Kremlja prema Čečeniji. Prema pisanju tiska, Litvinenko je otrovan nakon tajnog sastanka s jednim suradnikom u sushi baru u Londonu od kojega je dobio dokumente o ubojicama ruske novinarke. Talij je rijedak kemijski element, u elementarnom stanju metal sličan olovu i poput njega otrovan, netopljiv u vodi, ali topljiv u alkoholu.[Reuters/Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Reformatori stranaka najveći gubitnici </p>
<p>Nacionalističku retoriku preuzele stranke koje su donedavno tvrdile da zastupaju ideje socijaldemokracije i liberalne demokracije</p>
<p>SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Bosni i Hercegovini se dogodio zanimljiv fenomen, Tradicionalne nacionalne stranke poput SDS-a, SDA ili HDZ-a izgubile su primat u nacionalizmu i barem na retoričkoj razini postale umjerene. </p>
<p>Umjesto njih, nacionalističku retoriku preuzele su stranke koje su donedavno tvrdile da zastupaju ideje socijaldemokracije, građanskih prava ili liberalne demokracije. Najdrastičniji primjer su, dakako, Milorad Dodik (SNSD) u Republici Srpskoj (RS) ili Haris Silajdžić (Stranka za BiH) u Federaciji BiH, koji su nekoć smatrani alternativom »tvrdim nacionalistima«, a danas su njihova stajališta puno radikalnija od onih koje imaju »izvorne« nacionalne stranke. Tako će za Dodika čak i neki od utemeljitelja SDS-a kazati da je listopadske izbore »dobio na programu Radovana Karadžića o odcjepljenju RS«, a Haris Silajdžić bošnjačke je glasove zavrijedio prije svega pričom o zaštiti interesa svog naroda. No, što se dogodilo s tradicionalnim nacionalnim strankama. Čini se da njihovi lideri, ljudi koji su te pokrete pokušali pretvoriti u normalne konzervativne i narodnjačke partije europskoga tipa sad plaćaju ceh zbog izbornog poraza.</p>
<p>Dragan Čavić, donedavni predsjednik SDS-a i RS morao je odstupiti i podnijeti ostavku nakon što mu je stranački Glavni odbor uskratio povjerenje. Čavić je u proteklom razdoblju učinio mnogo da od SDS-a kao rigidnog političkog subjekta pokuša stvori stranku modernijega tipa koja će prihvaćati civilizirani model sudjelovanja u političkom životu. On je također značajno ublažio retoriku, ali je na izborima jednostavno pometen od Dodika koja je govorio o referendumu o odcjepljenju. </p>
<p>Sličnu sudbinu doživljava i Sulejman Tihić, čelnik SDA koji je također pokušao od SDA napraviti stranku u kojoj će se odlučivati unutar stranačkih tijela, a ne unutar neformalnih političko-vjerskih skupina i koja će biti otvorena i za pripadnike drugih naroda, a ne samo bošnjačkog. </p>
<p>Tihić je zasad uspio održati poziciju predsjednika stranke, ali se suočava s tako jakim unutarnjim otporima i medijskim napadima, da je veliko pitanje koliko je zbilja u stanju kontrolirati političke procese.</p>
<p>Dakle, jasno je da reformatori nacionalističkih stranaka sada plaćaju ceh, a razlog njihovih neuspjeha krije se možda ne toliku u političkim datostima, koliko u činjenici da kao osobe, usprkos dobroj volji, nisu imale dovoljno političkih kvaliteta da neugodne procese transformacije dovedu do kraja.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Elegancija za pamćenje</p>
<p>Njezina se odmjerenost nije isticala samo pred filmskim kamerama i fotoobjektivima novinskih reportera nego i u trenucima kad je bila samo supruga i majka</p>
<p>O prelijepoj Audrey Hepburn i danas se govori kao ikoni stila, koja je nepogrešivim izborom odjeće nadahnuće mnogim uglednim stilistima i bogatim damama. Zato su o njezinoj garderobi modni znalci dosad ispričali mnogobrojne priče. No da je filmska zvijezda bila besprijekorno odjevena i daleko od očiju javnosti, uskoro će se moći uvjeriti kupci knjige »Audrey Hepburn: Elegantna duša«. Tada će istodobno upoznati glumicu u njezinim najdražim ulogama: supruge i majke, za što se pobrinuo njezin 46-godišnji Sean Hepburn Ferrer. </p>
<p>Knjigu fotosjećanja uskoro će predstaviti u Bruxellesu, majčinu rodnom gradu, a novinarima je povjerio da je listajući obiteljski album odlučio izdvojiti prizore koji bolje od riječi odaju Audreyinu eleganciju. To potvrđuju prizori sa Seanom u naručju, njegova rođendanska slavlja, zajednička igra s psićem Assamom, dok sa sinom i prvim suprugom redateljem Melom Ferrerom odlazi u kupnju ili obavlja vrtlarske radove u cvjetnjaku vile. No Audrey se ubrajala u žene koje, bez obzira na raspoloženja i ružne događaje u životu, nikad nije zanemarila izgled. Tako je i tada nepogrešivim instinktom i darom birala tokice, duge rukavice, cipele, torbice, kapute, rupce... Fotografije otkrivaju da joj je potkraj 60-tih godina marama bila omiljenim dodatkom, pa je njome prekrila glavu i za vjenčanje s rimskim ginekologom Andreom Dottijem. Iako je taj brak okrunjen rođenjem sina Luce, nije potrajao. Razočarana Audrey Hepburn posvetila se zadacima Unescove ambasadorice dobre volje, pa je i za te prigode točno znala što odjenuti da se ne bi isticala od siromašnih domaćima u afričkim selima i izbjegličkim logorima. No da je danas živa, Audrey Hepburn bi imala 77 godina i o njoj bi se sigurno govorilo kao najljepše odjevenoj baki na svijetu.</p>
<p>Marinka Đaković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Poljubac dulji od obreda</p>
<p>Scijentološki obred sjedinjenja para protekao je kao u bajci i okrunjen poljupcem koji su uzvanici povicima nastojali prekinuti</p>
<p>Hollywoodski par Tom Cruise i Katie Holmes razmijenili su bračne zavjete u subotu u talijanskom mjestašcu Bracciano. Vjenčanje održano prema obredima scijentološke crkve, trajalo je petnaestak minuta i svjedočilo mu je 150 prijatelja i rođaka. Prisutni potvrđuju da je vjenčanje bilo poput bajke, Katie i Tom izrekli su vrlo emocionalne zavjete u dvorcu Orsini - Odescalchi iz 15. stoljeća, osvijetljenom s više desetaka baklji i ukrašenim tisućama ruža i svijeća. U tom su dvorcu sklopili brak i Isabella Rosellini i Martin Scorsese, Tyrone Power i Linda Christian, talijanska pop-zvijezda Eros Ramazzotti i Michele Hunziker, te CNN-ova reporterka Christiane Amanpour i glasnogovornik State Departmenta James Rubin.</p>
<p>Holmes je zasjala u vjenčanici Giorgija Armanija, koji je osmislio i njezin vjenčati buket, a pobrinuo se i za Cruiseov smoking. Nakon romantične ceremonije poljubac Katie i Toma je trajao toliko dugo da su gosti u šali i sa suzama u očima viknuli da se napokon prestanu ljubiti. </p>
<p>Vjenčanje je privuklo medije iz cijeloga svijeta koji su čitav dan vrebali u nadi da će ovjekovječiti događaj s prozora zgrade gradskog arhiva koja gleda na dvorac, iz prostorije koju im je gradska uprava prepustila na tri dana za 1000 eura. Za svotu od pet do deset milijuna dolara, jedna televizijska postaja i tri američka časopisa trebali bi podijeliti ekskluzivne fotografije iz unutrašnjosti utvrde.</p>
<p>Vjenčanje godine, kako ga je nazvao talijanski tisak, završilo je velikim vatrometom, ali zanimljivo je da svadba nije privukla očekivanu gomilu nego se oko dvorca okupilo oko tisuću znatiželjnika. Tome je sigurno pridonijela kiša, ali i nemarno ponašanje zvijezda. Iako su mladencima oprostili što su toga dana ostali skriveni iza zidina dvorca, građani Bracciana takvo ponašanje nisu mogli oprostiti slavnim gostima koji nisu htjeli ni mahnuti mnoštvu, kamoli dati autogram. </p>
<p>Par je u nedjelju ujutro otputovao na bračno putovanje na Maldive.</p>
<p>Ana Lonjak Božičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Čovječuljci iz kocke </p>
<p>Sjećate li se Tamagochija, igračkice koju je stalno trebalo hraniti, paziti i maziti i ako to niste radili na vrijeme ona bi vas upozorila svojim »kmečanjem«. Ako vas je veselio takav način igre, sigurno ćete prigrliti i čovječuljka iz kocke. </p>
<p>»Cube World« je nova izmišljotina koja se bazira na nekoliko likova koje možete pomicati po želji. No jednako tako i oni katkad pokazuju svoju volju. Kada im je loš dan mogu lupati glavom o zid, ili vam čak prijetiti prstom. Ako su pak dobre volje, od sreće će zaplesati. Likovi se međusobno razlikuju i po tome što svaki ima svoj hobi. Slim se igra sa štapom, Dodger uživa natjeravati svoju loptu, Scoop je nerazdvojan od svog psa, a Whip je vješt s užetom. Posebno je zanimljivo da se kocke u kojima su pojedini likovi mogu nasloniti jedna na drugu i tada se likovi mogu međusobno družiti. Tako, primjerice, Slim i Scoop mogu bacati štap psu. Igra je uvijek zanimljiva jer reakcije »kockastih« se ne mogu predvidjeti. [S.D.]</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Hranom protiv bolesti </p>
<p>Voće i povrće pomoći će vašem srcu i produljiti mladost, a crnim vinom otjerajte gripu </p>
<p>Mnoge se bolesti mogu spriječiti uz pomoć pravilne prehrane. Neka su istraživanja pokazala da su određene namirnice dobre za prevenciju infarkta, gripe, osteoporoze, kao i za odgodu procesa starenja.</p>
<p>Za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti stručnjaci preporučuju ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, kao i soju i tofu. Novost su i fitosteroli, nesteroidne biljne komponente koje su u voću, povrću i žitaricama. Te su namirnice dobre i za one koji imaju povišen kolesterol. </p>
<p>OSTEOPOROZA </p>
<p>Već je poznato da za kosti treba konzumirati mliječne proizvode, ali jednako se tako mogu jesti sve namirnice koje su bogate vitaminom D. Primjerice, dobro je jesti brokulu, gljive, kao i ribe poput lososa i tune. </p>
<p>GRIPA </p>
<p>Istraživači iz Rima došli su do spoznaje da sastojak iz crvenoga vina pomaže u prevenciji gripe. Vino je navodno dobro piti i nakon bolesti, kako bi organizam što prije ojačao.</p>
<p>TUMORI </p>
<p>Čak se i na teške bolesti može utjecati pravilnom prehranom. Prije svega dobro je jesti mnogo voća i povrća, te integralnih namirnica koje su bogate vlaknima i antioksidantima. Rajčica je, na primjer, bogata likopenom koji može preventivno djelovati na rak prostate i pluća. Jabuke je također preporučljivo jesti, jer obiluju pektinom.</p>
<p>STARENJE </p>
<p>Mnogi žele što dulje izgledati mladoliko i u tome im uvelike može pomoći pravilna prehrana. Osim voća i povrća stručnjaci ističu da treba jesti bademe i koristiti maslinovo ulje. </p>
<p>DEPRESIJA </p>
<p>Već su se mnogi uvjerili u to kako čokolada poboljšava raspoloženje. No novost je da i riba u tome može pomoći, a nije toliko kalorična kao čokolada. </p>
<p>GRČEVI </p>
<p>Oni koji se bave sportom ili često odlaze u teretanu mogu katkada patiti zbog grčeva. Pokazalo se da u tim slučajevima može pomoći banana. </p>
<p>MIGRENA </p>
<p>Prema podacima istraživanja provedenog u newyorškom centru za glavobolje, oni koji pate zbog takvih bolova mogu si pomoći uzimanjem magnezija. Namirnice bogate njime pokazale su se spasonosnima za 50 posto onih kojima su česte glavobolje bile problem. Stručnjaci stoga preporučuju bademe, orahe i integralne žitarice. </p>
<p>NEPLODNOST </p>
<p>Oni koji žele djecu, a imaju problema sa začećem trebali bi uzimati veće količine cinka i životinjskih proteina. Britanski stručnjaci sa sveučilišta u Surreyu preporučuju u takvim slučajevima jesti ribu i janjetinu. </p>
<p>ĆELAVOST </p>
<p>Svi oni koji pate zbog gubitka kose trebali bi jesti jabuke i piti pivo. Važno je, naime, pripaziti na dovoljan unos vitamina B2. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Končar Ani Rukavini donirao računalo</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Končar-Inem djeluje više od 50 godina na području proizvodnje elektroničkih uređaja, a u posljedjih nekoliko godina svrstao se u sam vrh proizvođača prijenosnih računala, što je potvrđeno proglašenjem računala Končar Niko najboljim računalom 2005. na svijetu, rečeno je na skupštini Hrvatskog novinarskog društva, koja se od četvrtka do nedjelje održala u Opatiji. Hrvatsko novinarsko društvo s Končarom je sklopilo ugovor po kojem će spomenuta tvrtka novinarima ponuditi prijenosna računala po povoljnijim cijenama. </p>
<p>Član Uprave Jadranko Ahel istaknuo je kako se Končar trudi biti i društveno odgovorna tvrtka, pa često sudjeluje u humanitarnim akcijama. Tako je u Opatiji jedno prijenosno računalo darovano Vjesnikovoj novinarki koja se trenutačno nalazi na liječenju u KBC-u Zagreb Ani Rukavini. [M. M.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Policajcu dvije godine zatvora </p>
<p>Slovenski državljanin, koji je vozio kamion, nije sankcioniran, jer je od njegova kaznenog progona tužiteljstvo odustalo </p>
<p>ZLATAR</p>
<p> - Bivši granični policajac Davor Barušić nepravomoćno je osuđen na dvije godine, a zagrebački poduzetnik Božo Berišić na godinu i pol zatvora zbog šverca robe. Sudac Tomislav Ivanda na zlatarskome Županijskom sudu proglasio je krivim Berišića jer je u Sloveniji nabavio odjeću, naočale i satove vrijedne 1,141.061 kunu, koje je namjeravao dovesti u Hrvatsku, ali i da izbjegne carinska davanja. Prethodno se dogovorio s graničnim policajcem da granicu prijeđe u vrijeme kada on, Davor Barušić, bude u službi i doista Barušić je 29. ožujka 2001. nesmetano propustio kamion preko malograničnog prijelaza Klenovec Humski. </p>
<p>Kamion je na dionici ceste između Huma na Sutli i Lupinjaka oko 3,10 sati istog dana zaustavila policija i uhitila slovenskog vozača Antona Krumpaka, koji je u istrazi rekao da je kamion vozio od Rogaške Slatine za 500 njemačkih maraka. Kaznene odgovornosti oslobođen je i bivši granični policajac, Boris Pavleković, za kojeg se u početku sumnjalo da je imao »svoje prste« u švercu, jer nije bilo dokaza. Pavleković nije kontaktirao UKV vezom sa svojim kolegom, dogovarajući propuštanje kamiona s krijumčarenom robom. Da je Pavleković i osuđen, osuđen bi morao biti i Pavlekovićev kolega koji je s njim obavljao nadzor granice sa Slovenijom. Optuženi granični policajci već su stegovno odgovarali i udaljeni su s posla. </p>
<p>U obrazloženju presude istaknuto je da, iako je obrana tvrdila da je kamionom, kakvog je vozio Krumpak, nemoguće prijeći hrvatsko- slovensku crtu razgraničenja na malograničnom prijelazu Klenovec Humski, očevidom dokazano suprotno. Slovenski državljanin nije pravno sankcioniran jer je od njegova progona odustalo tužiteljstvo zbog promjene Kaznenog zakona. Sudac Ivanda kazao je Berišiću da mu je kazna ublažena jer je otac petero male djece, a iz istih razloga nije mu zabranjena djelatnost. Berišić je, naime, pred istim sudom lani nepravomoćno oslobođen optužbe za poticaj na zloporabu i izbjegavanje carinskog nadzora prilikom nelegalnog uvoza kamiona krcatog tekstilom.</p>
<p>Zoran Gregurek</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Silovali četrnaestogodišnjakinju </p>
<p>DONJA STUBICA</p>
<p> - U središtu Donje Stubice, u subotu oko 14 sati dvojica nepoznatih muškaraca silovali su četrnaestogodišnjakinju. Silovatelji su pratili djevojčicu, sustigli je na Podgorskoj cesti i silovali. Djevočica je navodno dozivala upomoć, ali je nitko nije čuo usred bijela dana (!). Kako je Vjesniku u nedjelju kasno navečer rekao Miljenko Fruk, voditelj Ureda načelnika PU krapinsko- zagorske policija još nije pronašla silovatelje. Policija o silovanju nije obavijestila javnost jer »štiti identitet silovane djevojčice«. [Z.G.]</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pokušao silovati ženu i pipkao studenticu</p>
<p>Stanarka obližnje zgrade pozvala je policiju i spasila nesretnu </p>
<p>33-godišnjakinju od silovatelja</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - »Upomoć, upomoć ubit će me!«, vapaji su zahvaljujući kojima je, kao i brzoj intervenciji zagrebačke policije, nesretna 33-godišnjakinja spašena od »sigurnog« silovanja koje je u noći na subotu pokušao 31- godišnji Rumunj Adam Mihai u Lomničkoj ulici u Cvjetnom naselju. Isti je počinitelj, s prebivalištem u Karlovcu, samo sat vremena ranije svoju pohotu pokušao zadovoljiti u zagrebačkom studentskom domu »Stjepan Radić«, bludničenjem nad 23-godišnjom studenticom. </p>
<p>Vjerojatno nasumce tražeći »žrtvu« pokucao je na jedna od vrata trećeg kata šestog paviljonu doma, tražeći izvjesnu »Anđelu«. Kada je dobio negativan odgovor od studentice, ponudio joj je 100 eura za seks, a kada je odbila, do »ljubavi« je pokušao doći na silu, provaljivanjem u studentsku sobu. Djevojčino zapomaganje i snažno opiranje, natjerali su ga na bijeg. </p>
<p>U drugom je slučaju pak, pokušavajući silovati 33-godišnjakinju, Rumunj je već otkopčao hlače, no jedna od stanarki zgrade nazvala je policiju koja je spriječila gnjusni zločin. </p>
<p>Kako doznajemo u policijskoj upravi zagrebačkoj, pokušaj silovanja dogodio se oko 3.50 sati na parkiralištu ispred broja pet stambene zgrade u Lomničkoj. </p>
<p>Do tud je najvjerojatnije, Mihai pratio svoju žrtvu i to čak od Savske ceste iz lokala »Movie pub« otkud se 33-godišnjakinja vraćala prema svom automobilu. </p>
<p>Došavši do parkirališta u Lomničkoj, muškarac joj je prišao te udarcem u glavu srušio na pod. Zahvaljujući R.S. koja je čula zapomaganje i nazvala policiju, koja je ubrzo došla i zatekla Rumunja, preplašena je žena spašena, a Rumunj odveden u postaju gdje je prijavljen za pokušaj silovanja. </p>
<p>Nakon kriminalističke obrade, zbog silovanja u pokušaju, doveden je u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda, te će mu najvjerojatnije biti određeno zadržavanje. Doznajemo da je muškarac već prije legitimiran.</p>
<p> Dolaskom na adresu na kojoj je pokušaj silovanja spriječen, Vjesnikovi novinari zatekli su šokirane susjede.</p>
<p>»Bilo je strašno, trčao je za njom ne mareći za njene jauke«, ispričala je jedna od susjeda koju je buka probudila u »sitne sate«. Dodala je i da je policija stigla brzinom »munje« na mjesto događaja, te kako su brzom intervencijom i spriječene tragičnije posljedice. </p>
<p>Unatoč brojnim pokušajima, R.S. koja je zločin prijavila, nije se u nedjelju javljala na svoj kućni telefon. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Njujorčanin djevojčici pokazivao pornografiju </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog raspačavanja pornografije, odnosno pokazivanja pornografskog sadržaja sa svog digitalnog foto aparata šestogodišnjoj djevojčici, zagrebačka je policija dovršila kriminalističku obradu nad 30-godišnjim A.R.C., Izraelcem s američkim državljanstvom. Njujorčanina koji u Hrvatskoj, kako doznajemo, nema prijavljen boravak niti reguliran status, prijavio je otac djeteta. Šestogodišnjakinja je naime, ocu ispričala da joj je, dok je u četvrtak oko 17 sati Čačkovićevom ulicom na Medveščaku šetala psa, prišao nepoznati muškarac te joj se obratio na engleskom jeziku. Najprije je pitao kako joj je ime, a potom i kakav je to pas kojeg ima. Izvadio je potom svoj foto aparat te djetetu pokazivao snimljeni pornografski sadržaj. Pretragom područja na kojem se to dogodilo, policija je utvrdila gdje je muškarac smješten, a pretraživanjem kuće koju koristi pronašla je digitalni aparat i 12 CD-a, od kojih tri pornografskog sadržaja. Nakon kriminalističke obrade A.R.C. je doveden istražnom sucu, te mu je određeno zadržavanje. Putem Interpola policija provjerava je li i za kakva kaznena djela Amerikanac dosad evidentiran. [A.K.]</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Prijetio samozapaljenjem zbog »krive osude«</p>
<p>DUGA RESA</p>
<p> - Protest i prijetnje samozapaljenjem Dugorešanina Rudolfa Benkovića nakon sat vremena prekinuti su nakon dolaskagradonačelnika Duge Rese Ivana Baršića u pratnji svog stranačkog predsjednika HSS-a Ivana Banjavčića, doznaje se od Radija »Mrežnica«. </p>
<p>Benković se oko 12.15 sati polio benzinom i parkirao svoju »škodu« u središtu grada, prijeteći da će se zapaliti zbog, kako je rekao, »nezakonite presude«. </p>
<p>Ubrzo su ga okružili policajci i vatrogasci, kao i znatiželjni prolaznici i građani. Razlog Benkovićeva pokušaja samoubojstva na javnom mjestu je, kako je sam kazao, njegovog odlazak u zatvor na tri mjeseca.</p>
<p>»Osuđen sam nezakonito na tri mjeseca zbog šumske krađe koju nisam nikad počinio, pokazat ću svu dokumentaciju i dokazati da nisam kriv, a nitko mi u ovoj državi ne vjeruje«, kazao je ogorčeni Benković.</p>
<p>Saznaje se da Benković već ima podeblji policijski dosje, te da je čak neko vrijeme boravio i po zatvorima, a posljednja presuda odnosi se na krađu drva. </p>
<p>Benkovića su ubrzo nakon što je počeo s protestom, okružili policajci, koji su s njim počeli razgovore i pregovore, a Benković je najprije zahtijevao da ga dođu snimiti televizijske ekipe i novinari tiskanih medija, odbijajući uopće razgovarati s policajcima.</p>
<p>»Zovite novinare i televiziju«, vikao je. </p>
<p>No, tada dolazi do obrata jer je iznenada stigao gradonačelnik Baršić, te odveo Benkovića u svoj ured kako bi čuo o čemu se radi, a Benković je povikao: »Pravda je pobijedila!«. [vj]</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Maltretirao bivšu partnericu i njezinu kćer </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Zbog nasilničkog ponašanja i prijetnji 45-godišnjoj ženi i njezinoj 17-godišnjoj kćeri, te napada na policajca, kriminalistički je obrađen 40-godišnjak. Kako je utvrđeno osumnjičeni je nakon prekida ljubavne veze s 45-godišnjakinjom, nju i njezinu kći učestalo maltretirao, vrijeđao, te im prijetio. Iz straha za svoj i kćerin život, žena ga nije prijavljivala policiji sve do 1. listopada ove godine kada je oko 1,30 sati došao ispred ulaznih vratiju zgrade u kojoj majka i kći žive, te nazvao ženu i zatražio da siđe pred zgradu, što je ona odbila. Uporni je nasilnik potom postoljem za suncobran razbio staklo na vratima, zbog čega je prestrašena žena i pozvala policiju, koja je nasilnika privela u postaju i prekršajno obradila. </p>
<p>Međutim, prošlog petak oko 8 sati na jednom je parkiralištu nasilnik prišao majci i kćeri dok su se nalazile u automobilu, te ih je počeo vrijeđati, a šakama i nogama udarati po vozilu. Žena je upalila auto i krenula te se odvezla do policije u Petrovoj, no, uporni je nasilnik krenuo za njima. Žena i njezina kći su utrčale u policijsku postaju, no, ne baš pametni nasilnik, utrčao je za njima, kojom prilikom su ga policajci legitimirali te odveli u prostoriju za zadržavanje gdje je počeo vrijeđati i omalovažavati policajce. U jednom je trenutku pokušao i pobjeći, a na zapovijed policajca da se vrati, odgurnuo ga je i udario šakom u vrat, zbog čega su ga drugi policajci kako ne bi nastavio s vrijeđanjima i napadima, vezali. Alkotestom je utvrđeno 1,33 promila alkohola u krvi. Protiv nasilnika je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog narušavanja javnog reda i mira, a zbog sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, priveden je istražnom sucu. </p>
<p>Anita Krmek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Usmrtio pješaka pa pobjegao </p>
<p>VARAŽDIN</p>
<p> - Franjo Kosec (47) iz Hrastovskog preminuo je u nedjelju ujutro u varaždinskoj Općoj bolnici od ozljeda zadobivenih dan ranije u prometnoj nesreći na cesti između Ludbrega i Hrastovskog. Na njega je, dok je hodao uz cestu gurajući bicikl, autom naletio G.B. (30), koji nije držao dovoljan razmak. Kosec je od siline udarca odbačen u jarak uz cestu, a zbog teških je ozljeda prevezen u bolnicu. G.B. je pobjegao s mjesta nesreće, no u subotu navečer se javio policiji. [M.Z.]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="11">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatskoj odobren novi izračun emisije stakleničkih plinova </p>
<p>Novi izračun će Hrvatskoj omogućiti da u prvoj polovici 2007. ratificira Protokol iz Kyota, što je pak preduvjet za ulazak u EU</p>
<p>Hrvatska je postigla velik uspjeh na upravo završenoj Konferenciji UN-a o promjeni klime u kenijskom Nairobiju. U sklopu Protokola iz Kyota odobrena nam je dodatna emisija ugljičnog dioksida u baznoj 1990. godini od 3,5 milijuna tona, što se dodaje dosadašnjoj granici od 31,7 milijuna tona. Ta odluka omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola (preduvjet za ulazak u EU) u prvoj polovici 2007. te normalan razvoj energetike i gospodarstva.</p>
<p>Tu dobru vijest potvrdio nam je Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na 12. konferenciji država stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime te Drugoj konferenciji država stranaka Protokola iz Kyota pod zajedničkim nazivom Konferencija UN-a o promjeni klime.</p>
<p>Nakon više od tri godine intenzivnih aktivnosti i složenih pregovora, Hrvatskoj su priznate posebne okolnosti u kojima se našla zbog raspada bivše države i nemogućnosti korištenja energetskih postrojenja koja su hrvatskim novcem sagrađena u Srbiji i BiH, kaže Ružinski. </p>
<p>Riječ je o termoelektranama Gacko, Kakanj i Obrenovac. Zahvaljujući priznanju tih posebnih okolnosti, Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija ugljičnog dioksida u 1990. Ta godina je uzeta kao bazna u Protokolu i na temelju nje je svim potpisnicama odobrena granica koliko plinova koji potiču globalno zagrijavanje smiju ispuštati. </p>
<p>Povećanje dopuštene emisije ugljičnog dioksida u baznoj godini od 12 posto na ukupno 35,2 milijuna tona omogućit će Hrvatskoj ratifikaciju Protokola koji je potpisala 1999., kao i ispunjavanje strogih obveza prema Protokolu iz Kyota i Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime.</p>
<p>Ružinski očekuje da će Hrvatska taj protokol ratificirati u prvoj polovici 2007., jer joj novi izračun omogućava normalan razvoj energetike i gospodarstva. Time je, naime, Hrvatskoj ušteđen veliki novac jer bi bez povećanja dopuštene emisije zbog prekoračenja Protokolom određene granice, kao posljedice postojeće strategije razvoja energetike i gospodarstva, po izračunu stručnjaka imali dodatne troškove i do 200 do 300 milijuna eura godišnje.</p>
<p>U ranije odobrenoj kvoti nije nam priznata velika količina energije koju smo u zamjenu za predratna ulaganja dobivali iz elektrana u Srbiji i BiH, pa je Hrvatska dovedena u poziciju da joj je startna pozicija po potrošnji energije kao davne 1974. A to je nespojivo s ubrzanim razvojem gospodarstva. </p>
<p>Sada će Hrvatska napokon imati jednake početne uvjete kao i druge države potpisnice Protokola, jer svi kreću s iste startne pozicije. Ova odluka Hrvatskoj će osigurati i znatno bolju poziciju kod određivanja obveza država nakon 2012., dakle u razdoblju nakon Protokola.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Počinje utrka za svakog kupca</p>
<p>OBRTNICI UZVRAĆAJU UDARAC: Najavljen je pokušaj Konzuma i Hrvatske obrtničke komore da »uzvrate udarac« novim modelom suradnje nazvanim Plus market</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nakon Interspara u Zagrebu, maloprodajni lanac prehrane Lidl otvorit će 23. studenoga prvih trinaest trgovina u Hrvatskoj, što je već natjeralo konkurenciju na daljnje snižavanje cijena i povećanje broja artikala na akciji.</p>
<p>Trgovački rat cijenama, na dobrobit potrošača, obilježit će i najavljeni pokušaj Konzuma i Hrvatske obrtničke komore da »uzvrate udarac« novim modelom suradnje nazvanim Plus market. Riječ je projektu koji bi za početak trebao okupiti najmanje 2000 obrtnika-trgovaca, a koji u njega unose prostor i rad dok će Konzum, koji sam ima 570 prodajnih mjesta, skrbiti o nabavi robe i marketingu. Sve to kako bi nacionalna prehrambena industrija opstala na otvorenom tržištu.</p>
<p>S druge strane, prve tri Lidlove trgovine bit će otvorene u Zagrebu, a istoga će dana vrata otvoriti i trgovine u Velikoj Gorici, Varaždinu, Bjelovaru, Sisku, Petrinji, Daruvaru, Novoj Gradiški, Koprivnici, Jastrebarskom te Đurđevcu. Ulaskom na hrvatsko tržište Lidl, poznati hard diskont, širi svoju zastupljenost u Europi.</p>
<p>»Lidl nudi sve što kupac u Hrvatskoj očekuje od moderne trgovine prehrane: preglednost ponude, odličnu kvalitetu, svježinu, čistoću na svojim prodajnim mjestima, ljubaznost i naravno poslovično niske cijene«, kaže predsjednik uprave Lidl Hrvatska Bojan Luncer.</p>
<p>Lidl će do konca 2006. godine otvoriti još dva prodajna mjesta, u Osijeku i Đakovu, a ukupan broj zaposlenih popet će se na oko 700. I u sljedećoj godini Lidl Hrvatska nastavit će sa snažnom ekspanzijom, pa će tako otvoriti i svoje prve trgovine u Dalmaciji, Kvarneru i Istri.</p>
<p>Kupcima u Hrvatskoj Lidl će nastojati ponuditi najbolji omjer cijene i vrijednosti sa širokom paletom od preko 2000 proizvoda iz prehrambenoga i neprehrambenoga asortimana. Osim poznatih brandova, Lidl nudi i vlastite robne marke iskušane na 22 tržišta Europe u 7000 trgovina.</p>
<p>Hrvatski proizvodi, među kojima će biti i oni iz Podravke, zauzimat će važno mjesto u Lidlovom asortimanu. Tvrtka na taj način potiče lokalnu privredu, istodobno vodeći računa o specifičnim željama kupaca.</p>
<p>No, domaći proizvođači i dobavljači roba, koji ionako imaju problema sa pravodobnim plaćanjem preuzete robe, a među njima su i oni renomirani, vide u njemu samo novi kanal prodaje, pa su već zaključili poslovni dogovor sa Lidlom.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>I ambijent prodaje robu</p>
<p>Povezano mora biti sve, od boje koja prevladava u izlogu, preko glazbe, do pristupa prodavača</p>
<p>Sve veći broj trgovačkih lanaca povećao je i broj svjetski poznatih trgovačkih marki na hrvatskom tržištu. Većina prodajnog prostora ne razlikuje se previše od sličnih ambijenata u bilo kojem europskom ili svjetskom trgovačkom centru, štoviše trgovine istih proizvođača slične su kao jaje jajetu.</p>
<p>Točno je da svaka od tih trgovina ima neke standarde koji su obvezni i jednaki u bilo kojem dijelu svijeta, no manje je poznato da su tzv. »teme« na policama rezultat sustavnih istraživanja, koja su pokazala kako prodaja može porasti i do 60 posto.</p>
<p>Sve se temelji na tome da se potencijalni kupac osjeća ugodno, odnosno da se »pronađe« upravo u kombinaciji odjevnih predmeta složenih pred njim. Marketinški stručnjaci ciljano utječu na svijest potrošača kojem se pred očima nalaze, na primjer, hlače, majica koja je iste ili slične boje, košulja ili vesta koji se baš »slučajno« mogu odlično upotpuniti s istim tim hlačama i majicom, a iza svih tih stvari nalazi se fotografija modela u upravo takvoj kombinaciji. Potrošač gotovo nesvjesno, isprobavajući hlače po koje je došao, isprobava i sve ostalo što mu se nudi, jer u glavi ima percepciju da mu majica baš dobro pristaju, kao i košulja i jakna. Planiranih petstotinjak kuna, prerasta u barem dvostruku svotu.</p>
<p>Istraživanja se provode na različitim dobnim skupinama te se vrsta robe potrošačima prezentira ovisno o rezultatima. Svaka modna marka koja drži do sebe ima i posebno školovane ljude koji obilaze trgovine i paze da je sve na svom mjestu.</p>
<p>Marketinški gledano, povezano mora biti sve, od boje koja prevladava u izlogu, preko glazbe u prodajnom prostoru, koja mora tematski odgovarati robi koja se nudi, do pristupa prodavača.</p>
<p>Ako trgovina, primjerice, nudi mladenačku odjeću, retro izgleda 70-ih, u trgovini se mora puštati glazba iz tog vremena, a prodavači imaju opušteniji nastup, te su sami odjeveni u modele koji se nude. Sasvim je drukčiji pristup u trgovini muškim elegantnim odjelima, ali je koncepcija u osnovi ista.</p>
<p>Kada idući put budete u trgovinu sjetite se ove priče i pogledajte kako vam se s polica smiješe jakne i hlače koje gotovo da pozivaju da ih kupite jer odlično idu uz majicu po koju ste došli. Taj put možda ipak uštedite nešto.</p>
<p>Luka Capar</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pastrva 21,2 posto jeftinija</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prodaja slatkovodnih riba iz domaćih uzgajališta bilježi vrlo slabu prodaju, odnosno iznimno nisku potražnju, koja je inače karakteristična za ovo doba godine.</p>
<p>Prosječna cijena pastrva u maloprodaji iznosila je 32,69 kuna po kilogramu u listopadu, te je u usporedbi s rujnom niža za 13,7 posto, a i u usporedbi s istim razdobljem lani je niža i to za 21,2 posto, kaže se u izvješću Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi.</p>
<p>Nadalje, cijene šarana su pale u uzgajalištima i u maloprodaji. Također, prosječna maloprodajna cijena šarana je pala u odnosu na rujan i to za 13,7 posto, a raspon cijena u ribarnicama mu je bio od 18 do 35 kuna. Šaran je najskuplji bio u Zagrebu, a najjeftiniji u Pakracu.</p>
<p>Cijena kilograma soma u listopadu u veleprodaji bila je od 28 do 40 kuna, a njegova prosječna cijena je u padu već drugi mjesec za redom. U ribarnicama su cijene soma bile od 55 do 60 kuna pri čemu se najskuplji som mogao kupiti u Zagrebu.</p>
<p>Što se tiče morske ribe iz uzgoja, potražnja je u ovo doba godine također slaba. Takva situacija se odrazila i na maloprodajnu cijenu lubina i komarči, koje su od početka godine polako rasle.</p>
<p>Ništa bolja situacija, nakon povećane potražnje u ljetnim mjesecima, nije ni kada se radi o morskoj ribi iz ulova. [M. P.]</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rekordna vrijednost Dow Jonesa</p>
<p>Vrijednost globalnih spajanja i akvizicija u 2006. dosegnula je 3,37 bilijuna dolara</p>
<p>NEW YORK</p>
<p> - Snažne zarade kompanija s obje strane Atlantika te nove vijesti o spajanjima i preuzimanjima protekloga su tjedna potaknule novi uzlet cijena dionica na većini vodećih svjetskih burzi, no oštar pad cijena nafte i kovina na nekim je burzama potkraj tjedna uzrokovao gubitke.</p>
<p>Newyorški Dow Jones indeks dosegnuo je novu rekordnu razinu na zatvaranju od 12.342,56 bodova, ojačavši na tjednoj razini 1,9 posto. Tehnološki Nasdaq skočio je 2,4 posto, dosegnuvši 2446 bodova, najvišu vrijednost u gotovo šest godina.</p>
<p>Dionice zrakoplovnih kompanija snažno su ojačale nakon što je US Airways najavio preuzimanje Delta Air Linesa u stečaju za osam milijardi dolara. U prosjeku su cijene zrakoplovnih dionica ojačale 4,6 posto, pri čemu US Airwaysa čak 16,8 posto.</p>
<p>Vrijednost globalnih transakcija spajanja i akvizicija u 2006. dosegnula je rekordnih 3,37 bilijuna dolara, premašivši raniji rekord od 3,33 bilijuna u 2000., objavila je tvrtka za istraživanje tržišta Dealogic.</p>
<p>Na europskim burzama cijene blue-chip dionica veći su dio protekloga tjedna rasle, potpomognute snažnim zaradama kompanija, te su dosezale i najviše razine u posljednjih pet i pol godina. Međutim, u petak je oštra korekcija cijena nafte i kovina pritisnula sektore rudarstva i energetike, rezultiravši padom vrijednosti burzovnih indeksa. Londonski FTSE indeks spustio se na tjednoj razini 0,26 posto, na 6192 boda, a frankfurtski Dax 0,9 posto, na 6412 boda. Među najvećim dobitnicima bio je tehnološki sektor, predvođen Infineonom čije su dionice skočile tri posto. Na strani gubitnika, pak, bile su naftne kompanije, pri čemu su dionice BP-a i Totala oslabile za više od dva posto dok su Royal Dutch Shellove potonule oko jedan posto. Tokijski Nikkei 225 pao je 0,2 posto, na 16.092 boda. [Hina]</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="12">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska se poklonila gradu heroju</p>
<p>Tisuće građana obilježilo je tijekom vikenda obljetnicu vukovarske tragedije paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca na mjesta tragedije</p>
<p>Komemorativnim skupom ispred »Borovo commerca« u Borovu naselju u nedjelju je nastavljeno obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. »Ovdje je agresor postao gospodar života i smrti, ovdje se rađalo i umiralo, ovdje su djeca preko noći starjela, ali ovdje se dijelila i zadnja korica kruha i postojala je nada da ćemo ugledati svjetlo«. Tim je riječima Manda Patko, predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja »Vukovarske majke«, podsjetila na tragična zbivanja od 19. studenog 1991. i okupacije Borova naselja i »Borovo commerca«, u kojem je bilo sklonište s oko 600 civila i Odjel vukovarske ratne bolnice s 200 ranjenika. Ispred spomen-ploče na »Borovo commercu« svijeće su upalili predstavnici udruga majki, branitelja, civila, a potom se više tisuća građana u koloni uputilo ulicama Borova naselja do crkve Gospe Fatimske, gdje je služena misa. Počast je odana hrvatskim braniteljima i civilima stradalim u Borovu Selu i na farmi Lovas nedaleko od Vukovara.</p>
<p>U subotu je obljetničko okupljanje počelo u vukovarskoj bolnici. Baš kao i prije petnaest godina, bolnicom su odzvanjale riječi Siniše Glavaševića: »Grad, to ste vi«. Veličanstvenom kolonom sjećanja na putu do Memorijalnoga groblja žrtava iz Domovinskog rata, dugom više od šest kilometara, omeđenom upaljenim svijećama vukovarske djece, hodočastilo je više od 25.000 građana iz cijele zemlje. S građanima su u koloni sjećanja na ratne strahote prije petnaest godina podijelili predsjednik države Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i drugi državni dužnosnici.</p>
<p>Neprijatelj je htio slamanjem Vukovara slomiti cijelu Hrvatsku, prisjetio se predsjednik Mesić. Najvažnijim sada smatra obnovu grada kako bi ga »ljudi koji u njemu žive izgradili i svojoj djeci priuštili bolji život nego što su ga imali svi oni koji su pali za Vukovar«. Predsjednik je istaknuo da je Vukovar grad velikih mogućnosti. »I zato svi oni koji žele ulagati u Hrvatsku, neka ulažu u Vukovar. Na taj će način iskoristiti prilike koje Vukovar pruža i pomoći će da grad postane kakav je bio, grad u kojem će njegovi stanovnici živjeti u miru, kvalitetno, zarađivati i uzdržavati svoje obitelji«, poručio je. Premijeru Sanaderu Vukovar budi dvostruke osjećaje. S jedne strane tugu zbog tragedije, a s druge strane ponos jer se u Vukovaru branila Hrvatska. »Vukovar nije branio sebe, nego je branio Hrvatsku«, rekao je. Naša je obveza, dodao je, zahvalnost i poštovanje svima koji su dali svoj život u obrani grada, koji su branili grad. »No obveza je i da se Vukovara ne prisjećamo samo na obljetnice. Zato je važno podupirati projekte koji otvaraju perspektivu života i budućnosti Vukovara«, zaključio je.</p>
<p>Vladimiru Šeksu prva je asocijacija živa slika četničke kolone koja prolazi Vukovarom. Obnova kuća i stanova, smatra, ide dobro, no »treba ubrzati tempo one obnove koja će omogućiti povratak života u grad, otvarati radna mjesta da ljudi imaju od čega živjeti«. Kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju u Vukovaru misu je u subotu predvodio kardinal Josip Bozanić. Njegova je poruka također snažna: »Ovo groblje i tolika groblja šapću istinu koju danas nemamo pravo prečuti«. Kardinal je naglasio da u Vukovaru »zahvaljujemo Bogu za hrvatsku slobodu i samostalnost, za Hrvatsku koja je našla svoje mjesto na karti Europe i koja želi ostati valjani subjekt zajedničkoga europskoga doma«. Hrvatska se poklonila Vukovaru, gradu heroju i njegovoj žrtvi. </p>
<p>Mjesto mladosti i projekata </p>
<p>»Škabrnja je danas mjesto mladosti, djece, novih projekata, a naša je obveza da osiguramo budućnost Škabrnji i njezinim stanovnicima te tako na najbolji mogući način zahvalimo i odamo počast onima koji su svoj život dali i utkali u temelje Lijepe naše«, rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polačec na komemorativnom skupu u subotu u Škabrnji. </p>
<p>»Škabrnja je 15 godina nakon pokolja na novome putu, a mržnji i osveti ne dopuštamo da budu na njemu. Osveta neće biti put mladih naraštaja jer praštanje nije znak slabosti nego znak unutarnje slobode u čovjeku«, istaknuo je u propovijedi nadbiskup zadarski mons. Ivan Prenđa. </p>
<p>Goran Čorkalo/Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>2007. stotinjak milijuna više iz državne blagajne</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Vladin prijedlog decentralizacije donijet će jedinicama lokalne samouprave u Koprivničko-križevačkoj županiji u sljedećoj godini izravno povećanje proračuna od oko 30 milijuna kuna, na što se treba pridodati i povećanje decentraliziranih sredstava za funkcioniranje javnih službi od 2,9 milijuna kuna. Ustvrdio je to potpredsjednik Vlade Damir Polančec, inače i predsjednik Gradskoj odbora HDZ-a u Koprivnici, koji je na tu temu u nedjelju i sazvao konferenciju za novinare. Bio je to Polančecov odgovor na tvrdnje koje dolaze iz oporbenih redova da je predloženi korak u daljnjoj decentralizaciji samo predizborno »bacanje kostiju« pred birače. Objasnivši da će po novome modelu sredstva iz poreza na dohodak potpuno biti usmjerena na županije, gradove i općine, dok će porez na dobit ići u državnu blagajnu, Polančec je javnosti ponudio izračun po kojemu će proračun Koprivničko-križevačke županije u 2007. biti samo s te osnove povećan za 6,8 posto, odnosno da će to blagajni donijeti novih 6,7 milijuna kuna. Od gradova, najveću će korist, kaže, imati upravo Koprivnica, čiji će proračun biti uvećan za 11,5 milijuna kuna. Križevci bi trebali prihodovati dodatnih tri milijuna kuna, a Đurđevac 1,7 milijuna.</p>
<p>Polančec je javnosti otkrio da Ministarstvo poljoprivrede, šumskog i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja u svojim proračunima za 2007. imaju za projekte na prostoru podravsko-prigorske regije osigurano oko 30 milijuna kuna više nego 2006., u što se ne računa nedavno potpisani ugovor o ubrzanoj vodoopskrbi toga područja. Kad se sve to zbroji, zaključio je Polančec, priljev iz državne blagajne u Koprivničko-križevačku županiju i njezine gradove i općine bit će veći u odnosu na sadašnja sredstva za čak stotinjak milijuna kuna. To, tvrdi, najbolje opovrgava teze da je Županija financijski »kažnjena« zato što su joj na vlasti oporbene stranke.</p>
<p>Željko Krušelj</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Propis za usklađivanje s EU-om donijet će se 2007.</p>
<p>Na dnevnom redu 23. sjednice Sabora je i prijedlog zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima. Naime, kao potpisnica Stockholmske konvencije, još 2001., Hrvatska se obavezala na donošenje nacionalnih provedbenih planova za smanjenje ispuštanja emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) u atmosferu, u roku dvije godine od stupanja na snagu Konvencije. A Konvencija je na snagu stupila u svibnju 2004. Za provedbu Konvencije nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša.</p>
<p>Postojane organske onečišćujuće tvari obuhvaćaju iznimno velik broj spojeva, a mogu se svrstati u četiri glavne skupine, pesticide, poliklorirane bifenile (PCB), policikličke aromatske ugljikovodike koji se ispuštaju u atmosferu iz procesa izgaranja goriva, te dioksine i furane koji se ispuštaju u atmosferu pri nepotpunom izgaranju goriva i termičkoj obradi otpada.</p>
<p>Kako doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša, pesticidi koji su predmet uređenja Stockholmske konvencije ne koriste se u Hrvatskoj. Od uređaja koji sadrže PCB spojeve u Hrvatskoj je prema podacima prikupljenim tijekom inventarizacije u 2003., te temeljem provjere inventara 2005. identificirano 22.859 kondenzatora, ukupne težine 655.705 kilograma, i 311 transformatora, ukupne težine 735.900 kilograma. Temeljem Zakona o otpadu, u 2007. donijet će se provedbeni propis kojim će se propisati postupanje s PCB otpadom te uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Uskoro nabava 15 višesustavnih lokomotiva</p>
<p>RIJEKA</p>
<p> - Prije petnaestak dana počeo je prometovati kontejnerski vlak na relaciji Rijeka-Beograd, dva puta tjedno, koji u prosjeku prevozi svaki put oko 50 kontejnera. Cijeli posao organizirala je tvrtka-kćer HŽ-a Agit, u suradnji sa Željeznicama Srbije, te još nekoliko špediterskih tvrtki.</p>
<p>Na prezentaciji kontejnerskog vlaka »Rijeka - Beograd Express« održanoj u petak u Rijeci, predsjednik Uprave HŽ-a Davorin Kobak je rekao da je ta tvrtka prošle godine prevezla 60.000 kontejnera, a toliko planira prevesti i ove godine. HŽ će uskoro nabaviti 15 višesustavnih lokomotiva i oko 1000 vagona za prijevoz kontejnera, što će povećati njihovu konkurentnost. Direktor riječke Luke Denis Vukorepa naglasio je da je Vlada umnogome pomogla realizaciju ovog i sličnih projekata, ponajprije financiranjem gradnje infrastrukture u luci. Od oko 80.000 kontejnera pretovarenih godišnje u riječkoj luci, 40 posto je namijenjena tržištu Srbije, od čega četvrtina bude prevezena željeznicom. [D. Herceg]</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Podrška proračunu za 2007. </p>
<p>Vijeće je naglasilo nužnost efikasnijeg trošenja proračunskog novca, osobito u zdravstvu, školstvu, poljoprivredi i brodogradnji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Nacionalno vijeće za konkurentnost izvijestilo je u subotu da je na sjednici dan prije podržalo strateške odrednice prijedloga proračuna za 2007., posebice povećano financiranje regionalnog razvoja te ulaganja u obrazovanje i znanost. Na sjednici Vijeća, na kojoj je ministar financija Ivan Šuker predstavio osnovne parametre proračuna, rečeno je da su glavni ciljevi proračuna središnje države u skladu sa smjernicama Vijeća iz »55 preporuka« za povećanje konkurentnosti Hrvatske.</p>
<p>U tom je dokumentu Vijeće prvi put definiralo ulaganje u znanost i obrazovanje kao ključne poluge razvoja Hrvatske. Iako je povećanje izdavanja za školstvo ocijenjeno pozitivnim, naglašeno je da u sljedećim godinama treba ubrzati ulaganja u taj sektor da bi se dosegli ciljevi poput dizanja udjela studenata u općoj populaciji na europski prosjek do ulaska u EU, te uskladili potencijali tržišta rada s potrebama ekonomije znanja. </p>
<p>U raspravi je naglašena nužnost efikasnijeg trošenja proračunskog novca, posebno u četiri ključna područja: zdravstvu, školstvu, poljoprivredi i brodogradnji. </p>
<p>Šuker je rekao da će svaka buduća vlada morati prihvatiti restrukturiranje tih sektora, dodaje se u priopćenju.</p>
<p>Predsjednik Vijeća Darko Marinac istaknuo je da se mora povećati odgovornost korisnika proračuna te da će Vijeće u idućem razdoblju usmjeriti pažnju na uspješnost države u generiranju gospodarskog rasta i novih radnih mjesta.</p>
<p>Država mora snažnije poticati uspješne programe i sektore, poput gradnje malih hotela, a smanjiti jednokratne subvencije gubitaškim gospodarskim granama. [Hina]</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Medicinske sestre bez licenci</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - U Općoj bolnici »Sveti Duh«, među 500 medicinskih sestara i tehničara, njih 300 nema licencu za rad koju bi trebali dobiti od Hrvatske sestrinske komore. Ministar zdravstva i socijalne skrbi to stanje ocjenjuje tragičnim, jer po zakonu se bez licence u zdravstvenoj ustanovi ne može raditi. Ministarstvo je ispitalo stanje u nekoliko bolnica u sklopu »blic« propitivanja problema licenciranja medicinskih sestara koje, iako su završile potrebne škole i stručne ispite, po aktualnim komorinim kriterijima, ne mogu do svojih dozvola. Zbog toga, kao i neslaganja o načinu usvajanja obrazovnih kriterija i standarda EU-a, već neko vrijeme tinja sukob između sestrinskog sindikata i udruge s jedne i komore s druge strane. S tim u vezi, nakon televizijskog nastupa kojim - kako piše - zadire u radnopravni status medicinskih sestara i stečena prava, sindikat je u petak uputio otvoreno pismo predsjednici strukovne komore, ujedno i ministrima zdravstva i socijalne skrbi i znanosti, obrazovanja i športa.</p>
<p>Ministar zdravstva Neven Ljubičić tim povodom Vjesniku kaže da razumije i podržava sindikat i udrugu, te najavljuje akcije nakon kojih će sestre dobiti licence bez kojih ne mogu raditi i ostvarivati prava. Bude li trebalo, ministar će, kako je rekao, zatražiti i ocjenu ustavnosti sadašnjeg pravilnika o licenciranju. Usporedno će pokrenuti i razmatranje sestrinskog sustava u sklopu čega je i usvajanje EU-ovih normi. Ljubičić smatra da sustav postupno treba uvoditi potrebne standarde ne nanoseći nove i još veće nepravde.</p>
<p>U Hrvatskoj inače nedostaje 40 posto medicinskih sestara, a samo ih 10 posto ima VŠS, u odnosu na 40 do 50 posto u EU. Sestre su jedinstvene u tome da se to mora mijenjati, ali se ne slažu u načinu na koji to popraviti te zbog dovođenja u pitanje stručnosti i osposobljenosti za rad. [Biserka Lovrić]</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2006], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20061120].
|
